RankoKrivokapiuruujenagradu Marini Abramovi

Predednik Skuptine Crne Gore Ranko Krivokapi uruio svjetski poznatoj

umjetnici performansa Trinaestojulsku nagradu za ivotno djelo
POVODOM 5. OKTOBRA SVJETSKOG DANA NASTAVNIKA
MARINA ABRAMOVI
PONOS CRNE GORE U SVIJETU
Ranko Krivokapi: Takva je bila sudbina. Uvijek smo morali imati vee i od same drave da bi
znali za dravu. Ako ste mali, morate biti kosmopolita, jer istorija je mala za sve ono to jedan ovjek
moe stvoriti
Marina Abramovi: Ve 40 godina se bavim jednom vrstom umjetnosti koja se zove perfor-
mans. Poeci nijesu bili laki. Bila sam kritikovana, odbaena, ismijana. Ali, ja sam uporna, ponosna i
tvrdoglava kao i svi Crnogorci
(Opirnije na 2. strani)
Vjerujem da ete vi, prosvjetni radnici u Crnoj Gori, istrajati u plemenitoj i odgovornoj misiji obrazovanja novih generacija. Zato
koristim ovu priliku da vas uvjerim da e Ministarstvo prosvjete i sporta usmjeriti sve svoje aktivnosti, znanje i raspoloive kapacitete za
razvoj vae profesije, statusa i ugleda u drutvu
(Opirnije na 2. strani)
Analiza reforme obrazovanja u Crnoj Gori :
t@j E-svijEt: Informaciono-komunikacione
tehnologije u nastavi
Povodom 15-godinjice smrti Duana Kostia:
Portreti crnogorskih flozofa XX vijeka:
Milan Rakoevi
Izdanja Zavoda za udbenike i nastavna sredstva Podgorica
Intervju: Prof. dr Novak Kilibarda, pisac, istoriar i
teoretiar knjievnosti, prvi predednik Senata DANU
estitka ministra prosvjete i sporta Slavoljuba Stijepovia:
VISOKE OCJENE ZA
KVALITET
(str. 4)
TA DONOSI
ELEKTRONSKI
DNEVNIK
(str. 12)
PJESNIK TIHOG
GLASA A BOGATE
ETVE
(str. 13)
STVARALAC VIESTRUKOG
INTELEKTUALNOG
USMJERENJA
(str. 23)
PRIRUNICI ZA NASTAVNIKE:
POTEKOE U ITANJU I
PISANJU I INDIVIDUALNI
RAZVOJNO-OBRAZOVNI
PROGRAM (str. 11)
OBRAZOVNI SISTEM
NIJE ADEKVATAN
KULTURNOJ
VERTIKALI VJEKOVA
CRNE GORE
(str. 67)
VELIKA ZAHVALNOST I PRIZNANJE
ZA NAPORE

Uenici O"tampar Makarije" izPodgorices uiteljicomDanijelomBulatovi
9
7
7
0
0
3
3
1
6
8
0
0
8
I
S
S
N
0
0
3
3
-
1
6
8
6
Broj 10 OKTOBAR 2012 Izlazi mjeseno, cijena 0,40 ISSN 0033-1686
DOBITNIK 1998.
List crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naunih radnika
OKTOIHA
GRLICA, prva crnogorska periodina publikacija (Cetinje, 1835-1839) PROSVJETA (Cetinje, 1889-1901) PROSVJETNI RAD (od 15. januara 1949)
UGODNIJI AMBIJENT ZA IVOT
I UENJE (str. 20)
Studentski i ueniki domovi spremno doekali stanare
OKT.
2
Predednik Skuptine
Crne Gore Ranko Krivokapi
uruio je na sveanosti u Ga-
leriji Miodrag Dado uri
svjetski poznatoj umjetnici
performansa Marini Abramo-
vi Trinaestojulsku nagradu za
ivotno djelo. On je tom prili-
kom istakao da je ime Mari-
ne Abramovi vee od imena
Crne Gore, i tamo e ne znaju
za Crnu Goru, znaju za Marinu
Abramovi.
Ali, takva je bila sudbina.
Uvijek smo morali imati vee i
od same drave da bi znali za
dravu. Ako ste mali, morate
Sindikat prosvjete Crne
Gore estita svim prosvjet-
nim radnicima Crne Gore 5.
oktobar Svjetski dan na-
stavnika, koji je vaan datum
u kalendaru svake obrazov-
ne zajednice. Njegovim obi-
ljeavanjem istie se znaaj
profesije nastavnika i potre-
ba da im se prui podrka
u naporima da doprinesu
izgradnji bolje budunosti,
kae se u saoptenju Sindi-
kata prosvjete.
Takoe koristimo priliku
da podetimo nau javnost i
nadlene institucije da se da-
tum ove godine obiljeava
svuda u svijetu temom 'Sta-
nite u odbranu nastavnika'.
Na taj nain eli se skrenuti
Ministar prosvjete i sporta
Slavoljub Stijepovi, preded-
nik Optine Bijelo Polje Alek-
sandar uri i turski ambasa-
dor u Crnoj Gori Mehmet Nijazi
Tanljir otvorili su rekonstruisa-
nu fskulturnu salu Gimnazije
Miloje Dobrainovi u Bije-
lom Polju.
Direktor Gimnazije Mil-
ko Kovaevi kazao je da je
vrijednost ove investicije oko
100.000 eura i naglasio da e
budue generacije gimnazi-
Ministarstvo nauke ras-
pisalo je konkurs za dodjelu
godinjih nagrada za nauna
dostignua u 2012. godini u
pet kategorija.
Prema konkursu, Mini-
starstvo nagrauje mladog
istraivaa talenta do 20
godina ivota (sa 1.000 ),
mladog naunika do 35 go-
Svjetski dan nastavnika
posveen je njihovoj esen-
cijalnoj ulozi u pruanju re-
levantnog i odgovarajueg
znanja eci, mladim ljudima
i odraslima.
Va dan je prilika da se
naglase izazovi s kojima se
susrijeete. Ne smijemo za-
nemariti injenicu da kvali-
tetnog obrazovanja nema
bez adekvatnih uslova ko-
lovanja, ali ni bez kvalitetnog
statusa nastavnika i sistem-
skog pozicioniranja obrazo-
vanja u drutvu. Prosvjetni
radnici u Crnoj Gori imaju
jednu od najznaajnijih ulo-
ga u vaspitanju i obrazovanju
MARINA ABRAMOVI
PONOS CRNE GORE
U SVIJETU
estitka ministra prosvjete i sporta Slavoljuba Stijepovia:
VELIKA ZAHVALNOST I
PRIZNANJE ZA NAPORE
Sindikat prosvjete Crne Gore:
OUVATI DOSTOJANSTVO
PROFESIJI
Otvorena rekonstruisana fskulturna sala Gimnazije u Bijelom Polju
USLOVI NA ZAVIDNOM
NIVOU
Ministarstvo nauke raspisalo konkurs za dodjelu godinjih nagrada
POTPORA
ISTRAIVANJIMA
Predednik Skuptine Crne Gore Ranko Krivokapi uruio svjetski
poznatoj umjetnici performansa Trinaestojulsku nagradu za
ivotno djelo
POVODOM 5. OKTOBRA SVJETSKOG DANA NASTAVNIKA
biti kosmopolita, jer istorija
je mala za sve ono to jedan
ovjek moe stvoriti. A itavu
civilizaciju pokree entuzija-
zam nekoliko ljudi, u vaem
sluaju ene-ojeka kazao
je Krivokapi. On je dodao da
su i Abramovi i Branko Baleti
naa eca roena van Crne
Gore, ali naa eca koja se vra-
aju u Crnu Goru.
I ako postoji najvei znak
snage nove, slobodne Crne
Gore, to je vraanje njenih ljudi
u nju. Ima li vee sree za Crnu
Goru i za nas koji smo je stvara-
li nego kad se njena eca vra-
panja na negativan uticaj
ekonomske krize na nau
profesiju i injenicu da na-
stavnici imaju kljunu ulogu
u obrazovanju novih gene-
racija svakog drutva, stoji u
saoptenju.
Sindikat prosvjete Crne
Gore u svojoj poruci ukazuje
na pokuaje marginalizacije
nastavnike profesije u crno-
gorskom drutvu. Socijalni
status prosvjetnih radnika,
s platama ispod dravnog
proeka i raznim socio-poli-
tikim pritiscima kojima smo
izloeni posljednjih dana,
primoravaju nas da dignemo
glas i da se borimo za prona-
laenje naina za vraanje
poljuljanog dostojanstva
jalaca odravati asove fzike
kulture u dobrim uslovima.
Dobili smo jednu od
najljepih i najsreenijih kol-
skih fskulturnih sala u Crnoj
Gori. Takoe, u prethodnom
periodu opremili smo nekoli-
ko kabineta, kolsko dvorite i
postavili ogradu. Zahvalni smo
svima koji su pomogli u realiza-
ciji ovog projekta, prvenstveno
Turskoj agenciji za meuna-
rodnu saradnju i razvoj (TIKA),
Ministarstvu prosvjete i sporta
dina ivota (2.000 ), rukovo-
dioca naunoistraivakog
projekta i istraivakog tima
koji je realizovao najuspje-
niji nacionalni naunoistra-
ivaki projekat (5.000 ),
zatim najuspjeniju enu u
nauci (2.000 ), kao i prona-
lazaa inovatora za naju-
spjeniji patent ili inovativno
mladih generacija, pa stoga
ni trenutna ekonomska situ-
acija nee umanjiti nau bri-
gu o vama. Vjerujem da ete
vi, prosvjetni radnici u Crnoj
Gori, istrajati u plemenitoj i
odgovornoj misiji obrazova-
nja novih generacija. Zato
koristim ovu priliku da vas
uvjerim da e Ministarstvo
prosvjete i sporta usmjeriti
sve svoje aktivnosti, znanje
i raspoloive kapacitete za
razvoj vae profesije, statusa
i ugleda u drutvu.
Jo jednom izraavam
zahvalnost i priznanje za
vae napore, jer i vi snosite
odgovornost za budue ge-
aju da joj daju svoj dio onoga
to su njihovi preci ve uinjeli.
Vi ste crnogorska eca, ponos
Crne Gore u svijetu. Hvala vam
to pronosite slavu Crne Gore
poruio je predednik Krivo-
kapi.
U mojoj karijeri, ja sam
nosilac vie svjetskih nagrada,
ali sve te nagrade nemaju isti
emocionalni peat kao to
to ova nagrada ima za mene.
Ve 40 godina bavim se jed-
nom vrstom umjetnosti koja
se zove performans. Poeci
nijesu bili laki. Bila sam kriti-
kovana, odbaena, ismijana.
Ali, ja sam uporna, ponosna i
tvrdoglava kao i svi Crnogorci.
I nisam nikada odustala da se
borim za tu vrstu umjetnikog
izraaja. Danas s radou i po-
nosom u srcu prihvatam ovu
nagradu koja e biti sigurno
najvanija u mom ivotu, jer
ona predstavlja simbol i potvr-
du da sam priznata za ivotno
djelo u sopstvenoj zemlji ka-
zala je Abramovi, posebno
zahvaljujui Narodnom muze-
ju koji ju je i predloio za ovu
nagradu.
Lj. V.
profesije i uslova u kojima
ivimo i radimo. Upozorava-
mo nadlene organe i iru
javnost na injenicu da samo
dobro obueni, profesional-
no kvalifkovani i motivisani
prosvjetni radnici i svi ostali
zaposleni u obrazovanju
Crne Gore mogu osigura-
ti kvalitetno obrazovanje
mladim ljudima, te tako
obezbijediti izlaz iz drutve-
no-ekonomske krize u kojoj
se nalazimo. U protivnom,
prosvjetni radnici Crne Gore
nee imati nikakvu odgovor-
nost za eventualne posljedi-
ce po nae drutvo, istaknu-
to je u saoptenju.
i lokalnoj samoupravi istakao
je Kovaevi.
Ambasador Turske uka-
zao je da je saradnja njegove
zemlje i Crne Gore, a posebno
organizacije TIKA, sa dravnim
i lokalnim institucijama veoma
dobra. On je podetio da je ova
agencija pomogla mnoge pro-
jekte u Crnoj Gori (kole, bolni-
ce, seoski putevi, vodovodi).
Lj. V.
rjeenje (2.000 ).
Pravo prijavljivanja na
konkurs, imaju licencirane
naunoistraivake ustano-
ve, kao i druge institucije
koje se bave istraivanjem i
razvojem u Crnoj Gori.
Ovo priznanje po prvi
put je dodijeljeno prole go-
dine.
neracije kako bi se izgradilo
drutvo zasnovano na odr-
ivom razvoju, miru i demo-
kratiji, potovanju ljudskih
prava i jednakosti.
U ovom vremenu izazo-
va, koji ponekad prijete da
s vrha vrijednosnog sistema
potisnu tradicionalne postu-
late razumijevanja, uvaava-
nja i tolerancije, ivi i ostaje
nada da ete upravo vi, ima-
jui u vidu svoju uzvienu
misiju, dati najvei doprinos
unapreenju ukupnih dru-
tvenih odnosa.
Svakom nastavniku, po-
vodom ovog dana, upuu-
jem jedno veliko HVALA.
(Nastavak s prve strane)
(Nastavak sa prve strane)
SuruenjanagradeuGaleriji Dado
Hor VrtiaLjubicaPopovi
Sotvaranjafskulturnesale
MULTIMEDIJALNI CENTAR
U kompleksu Oboda Marina Abramovi predstavila je
projekat centra MACCOC, koji e imati privredne i umjetnike
sadraje i bie izgraen na lokaciji nekadanjeg gornjeg kom-
pleksa elektroindustrije Obod. Multimedijalni centar Obod
bie smjeten na 140.000 kvadratnih metara cetinjske fabrike,
a prema ideji Marine Abramovi idealan je za produkciju, pred-
stavljanje, distribuciju i razvoj razliitih umjetnikih formi, kao
to su performans, ples, pozorite, opera, flm, video i muzika
MACCOC je bio i centralni dio postavke Obod i bistre vode,
kojom se Crna Gora predstavila prole godine na 54. bijenalu
savremene umjetnosti u Veneciji.
OKT.
3
NEPRAVEDNE OPTUBE
POJEDINIH POLITIKIH
PARTIJA
LAPTOPOVI NA POKLON
OSLONAC NA ITALIJANSKO ISKUSTVO
VIE BRIGE ZA ECU I STARE
BRE DO ZAPOSLENJA
Reagovanje Ministarstva prosvjete i sporta o poloaju
Univerziteta Crne Gore
Predednik Skuptine Crne Gore Ranko Krivokapi primio
dobitnike bronzanih medalja na meunarodnim takmienjima
Potpisan ugovor o izradi naunotehnolokog parka u Crnoj Gori
Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanovi u poeti Nikiu
Premijer Igor Luki u Podgorici otvorio II sajam studentskih praksi
Ministarstvu, tj. Vladi, svaki student je isti i svakom studentu nudimo
mogunost da ostvari svoja studentska prava, a to je pravo na smjetaj,
kredite i pravo na stipendije. Drava maksimalno brine o potrebama
Univerziteta u periodu fnansijske krize
Manifestacija je okupila 26 dravnih organa i 15 kompanija u kojima su
studenti imali priliku da se prijave za obavljanje strune prakse
CRNA GORA ISPRED BUGARSKE,
SLOVENIJE, ALBANIJE, SRBIJE...
Govorei o kvalitetu studiranja na dravnom univerzi-
tetu i uslovima u studentskim domovima, u Ministarstvu
su istakli nekoliko podataka. Na posljednjoj ministarskoj
konferenciji Crna Gora je od moguih 45 bodova dobila 35.
Poreenja radi, na regionalnom nivou Crna Gora je ispred
Slovenije koja ima 32 boda, Srbije sa 27 bodova, BiH koja
ima 24 boda, Albanije sa 31 bodom, Bugarske koja ima 33
boda. Zatim, u aprilu ove godine zapoeta je izgradnja no-
vog studentskog doma u Podgorici, kapaciteta 380 leaja, a
u junu je objavljen tender za izgradnju studentskog doma
u Nikiu (kapaciteta 300 leaja), po modelu javno-privat-
nog partnerstva. Objavljen je i tender za renoviranje II faze
Novog studentskog doma u Podgorici uz pomo sredstava
Svjetske banke.
Ministarstvo prosvjete
i sporta negiralo je navode
pojedinih politikih partija da
Vlada fnansira privatne fakul-
tete, ali potvruje da svakom
studentu, bez obzira na to
da li studira na dravnom ili
privatnom fakultetu, pruaju
mogunost da ostvari svoja
prava na smjetaj, kredit ili
studentsku stipendiju.
Iz dravnog budeta do
sada nije izdvojen ni jedan
cent za bilo koji privatni fa-
kultet u Crnoj Gori. Iako to
nekima ne odgovara, Mini-
starstvu, tj. Vladi, svaki stu-
dent je isti i svakom studentu
nudimo mogunost da ostva-
ri svoja studentska prava, a to
je pravo na smjetaj, kredite i
pravo na stipendije. Izmjene
odreenih zakonskih akata u
cilju omoguavanja prava na
pristup budetskih sredstava
Predednik Skuptine
Crne Gore Ranko Krivokapi
primio je u okviru manifesta-
cije Dani crnogorskog par-
lamentarizma crnogorske
uenike koji su bili uspjeni
na meunarodnim takmie-
njima: Petra Tadia (Gimna-
zija Stojan Cerovi u Niki-
u), koji je osvojio bronzanu
medalju na Meunarodnoj
olimpijadi iz fzike u Estoni-
ji, te Anelu Markovi (O
tampar Makarije), i Iliju
Graanina (O Njego), koji
U Ministarstvu nauke
potpisan je ugovor o izradi
biznis plana za uspostavlja-
nje prvog naunotehnolo-
Tokom redovne radne
poete optini Niki, ministar
rada i socijalnog staranja Suad
Numanovi sa saradnicima
poetio je i Dnevni boravak za
stare i Dnevni centar za ecu
Agencija za posredovanje
pri zapoljavanju u Crnoj Gori
Karijer tim (Career team), u
saradnji s Upravom za kadro-
ve i Univerzitetom Crne Gore,
organizovala je u Delta sitiju
u Podgorici II sajam student-
skih praksi. Manifestacija koju
je otvorio premijer Igor Luki
okupila je 26 dravnih organa i
15 kompanija u kojima su stu-
denti imali priliku da se prijave
za obavljanje strune prakse.
Premijer Luki je ocije-
nio da je Sajam dobra prilika
za povezivanje onih koji trae
posao i poslodavca, i da se
time pospjeuje funkcionisa-
nje trita rada. U dananjim
uslovima ekonomske krize nije
svim studentima u Crnoj Gori,
bez obzira na to da li dolaze
s dravnih ili privatnih fakul-
teta, predstavlja politiku je-
dinstva i ravnopravnosti koju
sprovodi Ministarstvo pro-
svjete i sporta. Ovakva praksa
primijenjena je kod nas na-
kon analize dobrih primjera
i preporuka evropskih zema-
lja, navodi se u saoptenju.
Mogunost prihodovanja
Iz Ministarstva naglaava-
ju da je globalna fnansijska
kriza uticala na izdvajanja za
sve budetske jedinice, pa
samim tim i za Univerzitet.
Poznato je da se Univerzi-
tet umnogome razlikuje od
drugih budetskih jedinica,
npr. osnovnih i srednjih ko-
la, jer ima mogunost godi-
njeg prihodovanja po raznim
su na 16. juniorskoj matema-
tikoj balkanskoj olimpijadi
osvojili bronzane medalje.
On im je tom prilikom uruio
po laptop. Luka Bulatovi,
uenik podgorike Gimna-
zije Slobodan kerovi, koji
je osvojio bronzanu medalju
na 20. balkanskoj informa-
tikoj olimpijadi, poklon od
predednika Krivokapia do-
bio je po dolasku sa ekskur-
zije.
Prijemu su prisustvovali
profesori i mentori ampio-
kog parka u Crnoj Gori (NTP).
Dokument su potpisali mi-
nistarka nauke prof. dr Sanja
Vlahovi i predednik AREA
sa smetnjama u razvoju.
Istakao je da je Dnevni
centar u Nikiu respektabilna
institucija i zaetnik reforme
socijalne i eje zatite, koja
je po svim standardima u sa-
lako nai posao. Trenutak kad
nam se stvori ansa za pravim
poslom jedan je od najznaaj-
nijih u ivotu svakog od nas.
Na ansu svako ima jednako
pravo. Od vas samih zavisi
kako ete tu ansu iskoristi da
kvalitetom i spremnou po-
kaete i dokaete da ste dora-
sli vanom zadatku koji vam je
povjeren. I da imate sreu da u
pravom trenutku to iskaete,
rekao je Luki.
On je dodao da ovaj sajam
daje ansu mladima da se do-
kau u dvomjesenoj praksi i
steknu vjetine i radnu etiku
koja se stie na poslu, te da je
zapoljavanje mladih u sredi-
tu ekonomske agende crno-
osnovama: kroz izradu pro-
jekata koristei svoje ljudske
resurse i sredstva Ministar-
stva, a posebno prihoduje
po osnovu uplata kolarina
od strane studenata. Stoga,
ne bi trebalo govoriti o polo-
aju Univerziteta kao o poni-
avajuem; naprotiv, drava
maksimalno brine o potre-
bama Univerziteta u periodu
fnansijske krize, podeaju u
saoptenju.
Stambena politika za
primjer
Stambena problematika
zaposlenih na Univerzitetu
Crne Gore bila je posljednjih
nekoliko godina primjer kako
treba rjeavati stambene pro-
bleme zapoljenih i u drugim
sektorima. Za nekoliko go-
dina izgraditi tri stambena
objekta s velikim brojem je-
dinica na primamljivim loka-
cijama, za svaku je pohvalu i
Univerzitetu i Vladi i glavnom
gradu. Oni su zajednikim
snagama pruili mogunost
velikom broju zaposlenih na
Univerzitetu da rijee svoje
stambeno pitanje. 'Nepravde',
kako ih nazivaju pojedinci iz
opozicionih partija, odnosno
program rjeavanja stambe-
ne problematike zaposlenih
na Univerzitetu Crne Gore
rijeio je stambeno pitanje
mnogim ljudima na Univerzi-
tetu, poruuju iz Ministarstva
prosvjete.

O. .
naunog parka u Trstu prof.
Adriano de Majo.
AREA naunotehnoloki
park izabran je na meuna-
rodnom konkursu koji je Mi-
nistarstvo nauke raspisalo 11.
jula.
Prema rijeima prof. Adri-
ana de Maja, AREA park ima
obavezu da do kraja godine
izradi biznis plan za uspo-
stavljanje prvog naunoteh-
nolokog parka u Crnoj Gori.
Tim AREA parka, kao i njihovi
eksperti iz SAD, uloie mak-
simalne napore i svu svoju
strunost da u predvienom
roku dostave biznis plan koji
e svojim kvalitetom oprav-
dati oekivanja i biti pravi
temelj implementaciji ovog
gorske Vlade.
Obaveza nae generacije
jeste da mladima damo ansu
i probudimo im nadu. Stoga
sprovodimo aktivnosti koje
otvaraju mogunosti mladima
da dobiju podrku kroz stai-
ranje, volonterski rad, obuke
i struno osposobljavanje.
Jedini put kojim Crna Gora
moe ii naprijed jeste put koji
potpuno koristi njene bogate
resurse znanja, poruio je pre-
mijer.
Direktorka Uprave za ka-
drove Crne Gore Svetlana
Vukovi istakla je da je cilj ove
manifestacije da se mladima
omogui da kroz obavljanje
prakse u dravnim institucija-
ma i privatnim kompanijama
nadograde svoje znanje, upo-
znaju nain rada kompanija i
razviju individualne sposob-
nosti.
Ovo je dobra prilika da
sumiramo rezultate prologo-
dinjeg sajma praksi na kojem
je apliciralo 617 praktikanata
s dravnih i privatnih fakulte-
ta, kao i onih koji su se kolo-
vali van Crne Gore, a njih 119
odradilo je praksu u dravnim
organima, dodala je Svetlana
Vukovi.
Direktor Karijer tima Ve-
dran Roenovi obavijestio je
da e se sve prakse ponuene
u privatnim kompanijama nai
na portalu sveveze.me.

O. . Veliki broj poetilacanatandovimadravnihi privatnihpreduzea
Ministar uobilaskuDnevnogcentrazaecusasmetnjamaurazvoju
IlijaGraanin, Petar Tadi i AnelaMarkovi
sa predednikomSkuptineCrneGore
MinistarkaVlahovi i prof. AdrianodeMajopotpisujudokument
mom vrhu pruanja usluga
eci sa smetnjama u razvoju.
Zgrada po svim strunim
metodologijama prua najkva-
litetniju zatitu ovoj eci. Na
je cilj da, po uzoru na Niki, u
svakoj optini otvorimo dnev-
ni centar. Pripremili smo i Za-
kon o socijalnoj i ejoj zatiti,
koji je u skuptinskoj proceduri
i ija e primjena poeti u na-
rednoj godini. On e znaiti
obavezu drave i lokalnih sa-
mouprava da otvaraju to vei
broj servisa kako za ecu sa
smetnjama u razvoju tako i za
stara lica, rekao je Numanovi.
Radojka Koprivica, direkto-
rica Dnevnog centra za djecu
sa smetnjama u razvoju, istakla
je da su posebno ponosni na
multidisciplinaran tim, e su
svi zajedno na istom zadatku
da eca dobiju dobru uslugu i
imaju toplinu doma.
Bl. K.
projekta, rekao je Adriano de
Majo.
Ministarka Vlahovi oci-
jenila je da je uspostavljanje
prvog naunotehnolokog
parka u Crnoj Gori jedan od
najveih i najzahtjevnijih
projekata Ministarstva nauke
i izrazila zadovoljstvo to e
se upravo struni tim AREA
parka baviti ovim pitanjem,
s obzirom na injenicu da je
rije o najveem, najstarijem i
najuspjenijem tehnoparku u
Italiji, ali i jednom od najveih
u Evropi.
Potpisivanju ugovora pri-
sustvovao je i italijanski am-
basador u Crnoj Gori Sero
Barbanti.
O. .
na znanja, kao i predstavnici
Ispitnog centra Crne Gore.
U razgovoru je istaknuta je
potreba daljeg ulaganja dru-
tva u nauku i obrazovanje,
nunost zakonskih izmjena u
nauci i visokom kolstvu, kao
i donoenje zakona o inovaci-
onoj djelatnosti.
Lj. V.
OKT.
4
Rezultati dvogodinjeg
istraivanja projekta Evaluacija
reforme obrazovanja u Crnoj
Gori (20102012) pokazali su
da je primjena reformskih rje-
enja u obrazovnom sistemu
u Crnoj Gori bila neophodna i
da je dala iskljuivo pozitivne
promjene.
Projekat je inicirala, orga-
nizovala i fnansirala Fondacija
Institut za otvoreno drutvo
Predstavnitvo Crna Gora,
a realizovan je u saradnji s Pe-
dagokim centrom Crne Gore,
Ministarstvom prosvjete i spor-
ta, Zavodom za kolstvo i Zavo-
dom za udbenike i nastavna
sredstva.
Prema rijeima pomo-
nice ministra prosvjete Vesne
Vuurovi, cilj analize bio je da
kreatorima obrazovne politike
i ostalim uesnicima reforme
obrazovanja prui relevantne
informacije o tome u kojoj su
mjeri i kako ostvareni klju-
ni operativni ciljevi reforme
osnovnog i opteg srednjeg
obrazovanja. Evaluacija je
ujedno identifkovala najzna-
ajnije prepreke u realizaciji
kljunih ciljeva i fokusirala pre-
poruke za dalju transformaciju
obrazovnog sistema.
Strukturne i sadrajne
promjene
Osnovni nalazi evaluacije
ukazuju na to da su procjene
kvaliteta obrazovanja u Crnoj
Gori relativno visoke i da do-
minira pozitivan stav o reformi.
Oni su ujedno pokazali da je
reforma, utemeljena na savre-
menom razumijevanju obra-
zovanja, rezultirala vrlo ozbilj-
nim strukturnim i sadrajnim
promjenama u obrazovnom
sistemu i uspostavila veoma
vane razvojne procese koji
omoguavaju kontinuirano
unapreenje kvaliteta obrazo-
vanja u Crnoj Gori, kazala je
Vuurovieva.
Ona je dodala da je anali-
Prva banka Crne Gore pri-
kljuila se kampanji Govori-
Udruenje mladih s hendi-
kepom otvorie, u saradnji sa
univerzitetima Donja Gorica
i Mediteran, kancelariju za
savjetovanje studenata s inva-
liditetom, u kojoj e moi da
dobiju neophodnu podrku i
informacije u vezi sa studira-
njem.
U okviru Tempus projekta
Podrka inkluziji studenata s
invaliditetom u institucijama
visokog obrazovanja u Crnoj
Gori, na univerzitetima Donja
Gorica i Mediteran odrane
su dvije javne debate na tu
temu, navodi se u zajedni-
kom saoptenju Udruenja,
Ovo je zapis o ljudskom
pregalatvu posveenom o-
vjeku i njegovoj iskonskoj po-
trebi da mu se, po Hegelovoj
trijadi socijalne kulture, potvrdi
i obezbijedi: zahtjev oprata-
nja, dunost odricanja i prizna-
nje dostojanstva.
Jedan sasvim sluajan od-
lazak u Berane, sa savjetnikom
ministra rada i socijalnog stara-
nja Draganom ukanovem i
poeta bivem tieniku Doma
Mladost iz Bijele, Slavku Bu-
banji (selo Bubanje kod Bera-
na) podetio me je na jedno
staro upozorenje da ne treba
dozvoliti da eca koja nemaju
roditelje nemaju ni budu-
nosti. Sa Savom Arsoviem,
direktorom Centra za socijalni
rad Berane, doosmo do kue
u izgradnji, smjetenoj neko-
liko kilometara od Brzavskog
mosta. Grupa majstora radila je
zavrne radove na kui, a jedne
nemirne smee oi pune suza,
ali ne tuge ve radosti, pokazi-
vale su sreu koje ranije, jedno-
stavno, nije bilo.
A pria poinje porodi-
nom tragedijom porodice
Bubanja, kada su eca ostala
bez roditelja, a zatim slijedi
dugogodinji boravak u Dje-
ijem domu u Bijeloj. Boravak
u instituciji, koji treba da bude
posljednja mjera zatite, ipak
prua etetu kakvu-takvu
sigurnost (smjetaj, ishranu,
odjeu, obuu, zdravstvenu za-
titu, obrazovanje i sl.). Ali tu je
dijete zatvoreno u svom emo-
tivnom vakuumu, bez samo-
pouzdanja, s uvijek izraenom
separacionom anksioznou.
Osamnaesta godina u ivotu
eteta u instituciji brzo doe.
I ta onda? Slavko je doao u
svoje selo, e je imao pare
ziran kvalitet nastave u osnov-
nim kolama i gimnazijama,
jednakost mogunosti uenika
i uenica s posebnim potreba-
ma, te participacija roditelja i
aka u kolskom odluivanju.
Dio koji se odnosio na inkluziv-
no obrazovanje uradio je Peda-
goki centar, a o participaciji u
kolskom odluivanju Udrue-
nje roditelja i Forum MNE.
Analizom je bilo obuhva-
eno 55 nastavnih programa,
53 udbenika, 150 nastavnih
asova, a anketiran je veliki
broj nastavnika, aka, roditelja,
direktora kola i zaposlenih u
Zavodu za kolstvo, Zavodu za
udbenike i nastavna sredstva,
Ispitnom centru i Ministarstvu
prosvjete i sporta.
Rezultati dvogodinjeg
istraivanja ukazuju na to da
je primjena reformskih rjee-
nja u obrazovnom sistemu u
Crnoj Gori bila neophodna i
da je dala iskljuivo pozitivne
promjene.
Ministarstvo prosvjete i
sporta iskazalo je zadovoljstvo
osnovnim nalazima istraiva-
nja, s obzirom na to da potvr-
uju ispravan put reforme ob-
razovanja i da treba nastaviti i
dinamizirati reformski proces
u Crnoj Gori. Ovo istraivanje
je pokazalo da je reformom
obrazovnog sistema u Crnoj
Gori znaajno poboljan nje-
gov kvalitet.
Kako saoptavaju iz Mini-
starstva prosvjete, istraivanje
je dalo sljedee rezultate: kva-
litet obrazovanja u Crnoj Gori
je relativno visok; dominira
pozitivan stav o reformi ob-
razovanja; nastavni programi
su operativni, propisuju rele-
vantne ciljeve uenja i sadre
jasno defnisane standarde
znanja; svi ispitanici su kvalitet
udbenika vrlo visoko ocijenili;
nastavnici u velikoj mjeri po-
sjeduju kompetencije koje su
direktno vezane za realizaciju
specifnih ciljeva reforme; pra-
enje i unapreivanje kvaliteta
mo o mogunostima i uruila
donaciju eci sa smetnjama i
univerziteta i Resursnog cen-
tra za kolovanje i rehabilita-
ciju lica s poremeajima sluha
i govora iz Kotora.
Na debatama je posebna
panja posveena terminolo-
giji koja treba da se koristi u
ophoenju prema osobama
s invaliditetom. Ona ukazuje
na stav prema tim osobama
i znatno utie na cjelokupan
odnos drutva prema njima,
stoji u saoptenju.
Studentska savjetodavna
kancelarija bie resursni centar
za studente sa invaliditetom
oba univerziteta.
O. .
zemlje. Kako rodbina nije bila
u mogunosti da ga prihvati,
osim to bi ponekad kod nje
prespavao, boravio je obino
u upi za drva na malom dijelu
zemlje. Iako je zavrio zanat i
poloio vozaki ispit, nije mo-
gao nai zaposlenje, pa se iz-
dravao nadniei po okolnim
selima.
Slavko je doao da trai
pomo u Ministarstvu rada i
socijalnog staranja. Ministar je
angaovao savjetnika Dragana
ukanovia da vidi ta se moe
uinjeti. I pria kree. Angauje
se predednik Optine Bera-
ne Vuka Golubovi, direktor
tamonjeg Centra za socijalni
rad Sava Arsovi, Djeiji dom
Mladost. I uz punu podrku
Ministarstva rada i socijalnog
staranja kua je za dva mjeseca
napravljena, potpuno opre-
mljena i useljena. Na useljenje
je doao i ministar Suad Numa-
novi.
Iezla solidarnost
Sve ovo nagoni na pitanje
o tome da li dovoljno brinemo
jedni o drugima. Da li brinemo
dovoljno o eci kojoj je pomo
potrebna, a pogotovu o onoj
u koju smo kao drava ulagali
i do 18 godina, pa ih zatim naj-
ee pustimo niz vodu. Kao
da je iezla duevna potreba
solidarnosti i borbe za ne-
mone. Silna trka za proftom
i nekim drugim vrijednostima
potisla je potrebu i obavezu
da se pomogne i saoea sa
drugima. Veoma je loe ako
eca vie vole svoju zemlju
nego ona njih. Meutim, ovaj
primjer pokazuje da moramo
vjerovati da iskonska dobrota
due nije zakopana, a ovo je
pravi i osnovni put da se mladi
ovjek sauva od posrnua i
VISOKE OCJENE ZA KVALITET
DIDAKTIKA ZA ECU
SA SMETNJAMA U RAZVOJU
USKORO
KANCELARIJA
ZA STUDENTE S
INVALIDITETOM
OD BEZNAA DO NADE
Osnovni nalazi evaluacije ukazuju na to da su procjene kvaliteta
obrazovanja u Crnoj Gori relativno visoke i da dominira pozitivan stav o
reformi. Oni su ujedno pokazali da je reforma utemeljena na savremenom
razumijevanju obrazovanja
Od drugog oekuj ono to bude drugom uinio
Jung
Analiza reforme obrazovanja u Crnoj Gori
Donacija Prve banke osnovnim kolama Duan Kora u B. Polju i
Vuk Karadi u Beranama
Saradnja univerziteta Donja Gorica
i Mediteran sa Udruenjem mladih
s hendikepom
Tragom tienika domova za nezbrinutu ecu
obrazovanja je na zadovolja-
vajuem nivou; materijalni re-
sursi potrebni za ostvarivanje
reformskih ciljeva su uglavnom
zadovoljavajui i Crna Gora je
napravila znaajne iskorake u
domenu zakonske regulative i
obrazovnih politika i kreirala si-
stemski ambijent za kvalitetno
ukljuivanje ece sa posebnim
obrazovnim potrebama u re-
dovan obrazovni proces.
Programi prilagoeni
uenicima
Tomislav Rekovac, glavni
konsultant na projektu, kazao
je da je reforma obrazovanja u
Crnoj Gori tek poela i da treba
da zaivi.
Ne mogu se oekivati
prevelike promjene za dvije
godine. Obrazovanje nastav-
nika je klju, jer njih i na fakul-
tetu treba uiti da budu dobri
profesori. kola treba da naui
ake kako da upotrijebe stee-
no znanje. Promjene su poele
i aktivnosti samo treba intenzi-
virati, naveo je Rekovac.
Rezultati su pokazali da su
nastavnici u gimnazijama e-
e oblikovali nastavni proces
u skladu s ciljevima reforme
nego to je to bilo u osnovnim
kolama, a da su asovi bili
jasni, razumljivi i prilagoeni
uzrastu uenika. Veina anke-
tiranih smatra da su nastavni
programi prilagoeni uzrastu
uenika i da ne trae od njih
da ue napamet velike koliine
informacija.
Reforma je promijenila si-
stem i unijela velike struktural-
ne i sadrajne promjene. Obra-
zovni sistem u Crnoj Gori sada
je kvalitativno bitno drugaiji
nego to je bio prije 10-ak go-
dina. Svi procesi unutar obra-
zovnog sistema su dugotrajni,
a najvanije je to je reforma
izmijenila mehanizme koji su
omoguili da se ti procesi kon-
tinuirano odvijaju, istakao je
Rekovac.
to se udbenika tie, u
veoj mjeri usmjereni su na
aktivno uenje, razvoj kritikog
miljenja, komunikacijskih vje-
tina i kompetencija za timski
rad. Ocijenjeno je da nastavnici
u velikoj mjeri imaju kompe-
tencije koje su direktno vezane
za realizaciju specifnih ciljeva
reforme, a praenje i unaprei-
vanje kvaliteta obrazovanja na
zadovoljavajuem je nivou.
Rezultati istraivanja pred-
stavljeni su dan ranije direkto-
rima kola, zaposlenima u insti-
tucijama sistema, nastavnicima
i predstavnicima organizacija
koje se bave pitanjima obrazo-
vanja.

O. urikovi
tekoama u razvoju koja su
ukljuena u posebna odjelje-
nja u osnovnim kolama Du-
an Kora u Bijelom Polju i
Vuk Karadi u Beranama.
Obezbijeena je didaktika
koja podstie cjelokupni razvoj
ece sa smetnjama u razvoju i
omoguava interakciju s vr-
njacima. Didaktika podrazumi-
jeva: sredstva za rad sa ecom
sa smetnjama u intelektual-
nom razvoju (specijalizovane
pazle, slikovnice, slagalice,
bockalice, eiji laptop, kocke,
konstruktore i dr.), dodatna
specijalizovana nastavna po-
magala za ecu s autizmom
(vizuelni i slikovni alternativni
oblici izraavanja i sporazumi-
jevanja, CD plejeri, DVD plejeri
koji omoguavaju alternativne
vidove komunikacije i uenja),
dodatna specijalizovana po-
magala za ecu sa smetnjama
kriminala.
Ako ecu kojoj je potreb-
na pomo doivljavamo kao
posao, kao dunost, neemo
im pomoi. Ne treba im poka-
zivati ljubav intimizirajui se
s njima, ve im treba pomoi
konkretno. Ljubav je ulica bez
kraja, jer naputenoj eci ne
trebaju roditelji ve neto bo-
lje. Sve je to shvatio i razumio
Dragan ukanovi iako nije
socijalni radnik. Maksimalno se
angaujui i vie puta obilazei
kuu u izgradnji, stekao je vje-
itu zahvalnost Slavka Bubanje
i njegove budue porodice.
Da eca budu bolja od nas
Nemogue je suziti ivot
na samo lijepe trenutke, vrlo
esto ivot estoko boli e-
iji pogotovo. Iako je porodi-
ca najpogodnije utoite za
ecu, znatan broj ece u Crnoj
Gori boravi u institucijama. Po
izlasku iz njih, esto se nau u
beznau, a neki zavre i u kri-
minalu. Posljednjih 10 godina
u Crnoj Gori je uraeno mno-
go na zatiti ece i omladine,
pogotovu u ambijentalnom
dijelu. Meutim, predstoji ni-
ta manje znaajan posao na
razvijanju socijalnih servisa za
pomo eci u riziku, kao i tran-
sformacija centara za socijalni
rad. Svi elimo da nam eca
budu bolja od nas. Da se mi
ne hvalimo s njima, nego oni
s nama.
Novi Zakon o socijalnoj i
eijoj zatiti, koji e uskoro biti
usvojen, posveuje znaajnu
panju novim socijalnim servi-
sima za zatitu ece, posebno
one bez roditelja. Stanovanje
uz podrku, kue na pola puta,
benefcirano stanovanje ser-
visi su koje e licencirane ne-
vladine organizacije koristiti i u
velikoj mjeri rasteretiti dravu.
Ministarstvo rada i socijalnog
staranja vrie nadzor nad rea-
lizacijom ovih projekata.
Treba razmisliti o formira-
nju posebnog fonda za pomo
ovoj kategoriji ece i omladine,
kako pozitivni primjer Slavka
Bubanje ne bi bio izuzetak.
Uloga centra za socijalni rad u
realizaciji ovakvih projekata je
nezamjenjiva.
Odavno je poznato da Ko
je vidio bijedu mukarca, nije
vidio nita ako nije vidio bijedu
ene, ali i: Ko je vidio bijedu
ene, nije vidio nita ukoliko ne
vidi bijedu eteta.
Milorad Gero eki
REFORMAJEUNIJELAVELIKESTRUKTURALNEI SADRAJNEPROMJENE:
VesnaVuurovi i TomislavRekovac
ZAINTERAKCIJUSVRNJACIMA: Iz igraoniceuOD. Kora
MORAMOVJEROVATI DAISKONSKADOBROTADUENIJEZAKOPANA:
SlavkoBubanjas gostima
vida (CD-i sa priama, uveane
olovke, sveske s mat-papirom,
igre konstruktori, taktilna di-
daktika, lupe i sl.), dodatna
struna i nastavna pomaga-
la za ecu s kombinovanim
smetnjama.
Ovim sredstvima opre-
mljena je posebna igraonica u
kojoj zajedniko vrijeme pro-
vode eca sa smetnjama i bez
njih, kako ona koja su potpuno
ukljuena u redovna odjelje-
nja, tako i ona koja se u okviru
pojedinih predmeta integriu
u redovna odjeljenja. Zahva-
ljujui tome eca sa smetnja-
ma i tekoama u razvoju, kao
i ona bez smetnji, imae u ovoj
koli priliku da zajednikim
uenjem produbljuju prijatelj-
stva i razvijaju ivotno potreb-
ne vjetine.
Na ovaj nain, iri se koa-
licija Govorimo o moguno-
stima, koju ini preko stotinu
partnera predstavnika Vlade,
nevladinog sektora, medija,
meunarodne zajednice i pri-
vatnog sektora. Cilj koalicije je-
ste stvaranje drutva jednakih
mogunosti za sve graane
Crne Gore.

Lj. V.
OKT.
5
Bijenale crnogorskog tea-
tra, koje je trajalo od 4. do 16.
oktobra, pokazao je svu razno-
vrsnost i kompleksnost dram-
skog iskaza. Svi elementi scen-
skog ivota dramski tekstovi,
dramaturke obrade, glumci,
reditelji, scenograf i drugi ani-
Mladi iz Crne Gore uskoro
e moi da koriste popuste
od 10 do 70 posto u vie od
100.000 registrovanih mjesta
u Crnoj Gori i Evropi uz pomo
kartice Montenego Student
Card & European Youth Card.
To je saoptio Centar za afr-
maciju mladih na promociji
prireenoj u Ministarstvu pro-
svjete i sporta. Kartice e moi
da koriste mladi od 13 do 30
godina.
Predstavnici Centra istakli
su da su za projekat, koji se
Savremene informacione
tehnologije znaju biti veliki
izvor zloupotreba i iskoria-
vanja ece, opti je zakljuak
Konferencije ombudsmana za
ecu za Jugoistonu Evropu,
koja je nedavno odrana u Mi-
loeru.
Kako kae Nevenka Stan-
kovi, zamjenica ombudsmana
za eja prava u Crnoj Gori, ovo
tijelo bavi se pitanjima i proble-
mima ece koji su zajedniki
za itav region. Ove godine
konferencija je bila posveena
zloupotrebama i opasnostima
koja ecu vrebaju na interne-
tu. Predstavljena su odreena
istraivanja. Ombudsmani su
iznosili svoja iskustva i usvojili
zakljuke koji e nas obavezati
da postupamo ujednaeno.
Internet ima velike prednosti
kada su uenje, obrazovanje
i komuniciranje u pitanju. U
stvari, teko je danas zamisliti
mirali su crnogorsku publiku
u pravcu savremenog itanja
ivota i odnosa prema njemu.
Otuda je i pred irijem bilo
dosta izazova na koje je valjalo
odgovoriti adekvatnom pro-
cjenom onoga to se izvodilo
na sceni.
Predstava Konte Zanovi,
koju je prema tekstu Vladimira
Sekulia dramaturki preradi-
la i reirala Radmila Vojvodi,
proglaena je najboljim ostva-
renjem ovogodinjeg Bijenala
crnogorskog teatra. Nagrada
joj je pripala, prema ocjeni i-
rija, za harmoniju, cjelovitost
i jedinstvo u svim aspektima
predstave.
Za najboljeg reisera pro-
glaena je Lidija Dedovi, za
dramu Slobodana najdera
Enciklopedija izgubljenog
vremena; prvonagraena za
ensku glavnu ulogu je Nada
Vukevi, za slojevitu ulogu
Mirjane u predstavi Lasice i
zapaenu rolu u postdramskoj
obradi predstave Rasprava.
Za najbolju muku ulogu na-
grada je pripala Sranu Gra-
hovcu za ostvarenje u predsta-
vi Enciklopedija izgubljenog
vremena, a za epizodnu ulogu
dodijeljena je Jeleni Simi za lik
Marice u predstavi Lukrecija
iliti dero. Scenografu Branku
Hojniku, kompozitoru Ljupu
Konstatinovu i kostimografki-
sprovodi u 38 zemalja s vie
od etiri miliona korisnika,
dobili podrku premijera Igo-
ra Lukia i Ministarstva pro-
svjete s ciljem obezbjeivanja
boljih uslova ivota za mlade u
Crnoj Gori.
Kartice predstavljaju
ulaznicu mladih u svijet infor-
macija, mobilnosti, kulture i
omladinskih deavanja. Preko
mree usluga i popusta, ove
kartice omoguie mladima,
bez obzira da li su uenici,
studenti, zaposleni ili nezapo-
ivot i obrazovanje bez korie-
nja raunara. Ali, on krije i opa-
snosti. Najee rtve su eca
od 10 do 13 godina. Istraiva-
nja Savjeta Evrope pokazuju
da je svako peto dijete doivje-
lo neku nelagodnost koristei
internet, a takoe i istraivanja
koja su raena u SAD pokazuju
da su svaka etvrta evojica i
svaki etvrti djeak seksualno
uznemiravani putem interne-
ta. injenica je da na internetu
postoji hiljadu sajtova koje je
nemogue kontrolisati. Rodite-
lji, koji bi u svemu tome trebalo
da imaju kljunu ulogu, olako
shvataju korienja interneta
od strane svoje ece i nijesu
svjesni odakle vrebaju opa-
snosti. Oni razmiljaju da im je
dijete, dok je u sobi i igra se ra-
unarom, bezbjedno, a u stvari
iza svih tih sajtova postoje ljudi
koji su ih osmislili s odreenim
ciljem. Na hiljade je sajtova iza
NEISCRPNA ISTRAIVAKA
ENERGIJA
ULAZNICA U SVIJET
INFORMACIJA I KULTURE
STOP ZLOSTAVLJANJU
Predstava Konte Zanovi, koju je prema tekstu Vladimira Sekulia
dramaturki preradila i reirala Radmila Vojvodi, proglaena najboljom
Bogat pratei program Bijenala
Dobijena podrka premijera Igora Lukia i Ministarstva prosvjete s ciljem
obezbjeivanja boljih uslova ivota za mlade u Crnoj Gori.
Istraivanja pokazuju da je svako peto dijete doivjelo neku nelagodnost koristei internet. Najee rtve su eca od 10 do 13 godina. Protiv toga se treba
boriti edukacijom, stalnim upozoravanjem javnosti, jaanjem roditeljske funkcije. Takoe i postavljanjem sigurnih sajtova koji eci daju uputstva za
korienje interneta
Zavreno Bijenale crnogorskog teatra
Predstavljen projekat Montenegro Students Card & European
Youth Card: Uz karticu za mlade popusti od 10 do 70 posto
Konferencija ombudsmana za ecu za Jugoistonu Evropu u Miloeru
nji Sandri Dekani dodijeljena
je nagrada za najbolje autore
saradnike. Jednoglasnom od-
lukom iri je dodijelio Specijal-
no priznanje glumakom paru
Kristini Stevovi i Miu Obrado-
viu za uloge u predstavama
Vjera, ljubav, nada i Lukrecija
iliti dero.
Najvee priznanje u Selek-
ciji Plus iri je dodijelio pred-
stavi Nesporazum, Narodnog
pozorita iz Beograda, a u reiji
Veljka Miunovia, dok je za
najbolje autorsko ostvarenje
u Selekciji OFF pripalo Duanu
Kovaeviu za ulogu u predsta-
vi Maado. Pored ove tri se-
lekcije, na Bijenalu je gostovala
predstava Bio je lijep i sunan
dan iz Sarajeva, a u reiji Tanje
Mileti-Oruevi.
Pored takmiarskog,
raznovrstan je bio i pratei
program Bijenala: okrugli sto
ene, drama, izvedba (iz-
meu jugoslovenskog post-
socijalizma i globalizacijskog
post-feminizma); javno itanje
drama studenata FDU na Ceti-
nju, irenje Maje Simonovi, i
Mirovna misija Jovane Bojo-
vi; razgovori o pozoritu i anti-
faizmu, te Gestdebata o pozo-
rinom trendu: novi konteksti
razmatranja i vrednovanja.
J. Vk.
sleni, da koriste iroke mogu-
nosti popusta na vie od sto
hiljada registrovanih mjesta,
naglasio je Jugoslav Radovi
iz Centra za afrmaciju mladih.
Prema rijeima Boidara
Vukovia iz te organizacije,
do sada su u Crnoj Gori ugo-
voreni popusti sa vie od 100
javnih i privatnih frmi i predu-
zea koja se bave uslugama u
saobraaju avio, eljezniki
i drumski, osiguranjem, ho-
telijerstvom, ugostiteljstvom,
turizmom, zdravstvenim uslu-
kojih stoje osobe koje se bave
zloupotrebama i manipulacija-
ma ecom. ak imamo i odre-
ene kriminalne grupe koje
potpuno legalno djeluju preko
interneta. Veoma esto imamo
eju pornografju, prostituci-
ju, trgovinu ecom. eca ve-
oma lako daju svoje podatke,
lako komuniciraju s drugim
ljudima. Zato, ako ih roditelji ne
kontroliu, mogu da budu i r-
tve eje pornografje ili trgovi-
ne ljudima, istie Stankovika.
Vea roditeljska
odgovornost
Inae, kako kae, istraiva-
nja pokazuju da eca od tree
godine poinju da se susrijeu
s raunarima a od pete ga veliki
broj koristi na neki nain.
Pored pomenutih sadr-
aja koji su jako opasni za ecu,
SapromocijeuPodgorici
NevenkaStankovi :
Svakoetvrtodijeteseksualnouznemiravanoprekointerneta
imamo i druge negativne sadr-
aje. esto je to govor mrnje,
veliki broj agresivnih igrica i, to
je sada trend, sajber zlostavlja-
nje (cyberbullying), e se eca
emotivno, verbalno vrijeaju,
podsmijavaju, a veoma esto
preko interneta zakazuju i f-
zike obraune. To se deavalo
i kod nas. Takoe, eca i svoje
nastavnike vrijeaju i ismijava-
ju, postavljajui razliite strani-
ce na internetu. I to je, kako su
se ombudsmani sloili, pojava
u svim zemljama. Protiv toga
se treba boriti edukacijom, stal-
nim upozoravanjem javnosti,
jaanjem roditeljske funkcije i
veom roditeljskom odgovor-
nou. Takoe i postavljanjem
sigurnih sajtova koji eci daju
uputstva za korienje interne-
ta. ak je i Savjet Evrope uradio
jednu veoma lijepu igricu, na-
dajui se da e privui ecu,
koja se zove sigurno korienje
interneta. Sutina je da dijete,
dok se igra na raunaru, dobija
uputstva kako da ga koristi a da
ne bude zloupotrijebljeno. Mi
smo preuzeli tu igricu i ona se
nalazi na sajtu nae institucije
naglasila je Nevenka Stankovi.

Edukacija u najranijem
uzrastu
Prema njenom miljenju,
najznaajnija preporuka konfe-
rencije jeste da e se zalagati i
insistirati da se u okviru redov-
nih obrazovnih programa za
predmete kroz koje se izua-
vaju informatika i raunarstvo
uvede segment o opasnosti i
zloupotrebi interneta kako bi
se eca edukovala u najrani-
jem uzrastu.
Stankovika je podetila
da regionalna mrea ombud-
smana za ecu za Jugoistonu
Evropu, u kojoj su: Grka, Kipar,
Albanija, Bugarska, Rumunija,
Crna Gora, Kosovo, Srbija, AP
Vojvodina, BiH, Republika Srp-
ska, Hrvatska i Slovenija, posto-
ji ve sedam godina. Osnovana
je s ciljem preduzimanja zajed-
nikih aktivnosti na polju za-
tite prava eteta. U tom cilju
realizuju se zajedniki projekti.
Lj. Vukoslavovi
SMETA IM UPANJE ZA KOSU,
UDARANJE SVESKOM...
U okviru projekta Djeco, piite zatitniku, pristigla su 24
pisma u kojima su eca ukazala na neke postupke koji im ne
gode, a najvie na odnos uenika i nastavnika. aci naglaa-
vaju da im veoma smeta upanje za kosu, gurkanje, udaranje
sveskom ili nazivanje pogrdnim imenima, a kau da kola
nema pravi odgovor na to iako je svako fziko kanjavanje
uenika zabranjeno. eca takoe naglaavaju da nastavnici
takve svoje postupke ne doivljavaju kao vid kanjavanja, tj.
kao neto to je zabranjeno, te da im na taj nain povreuju
prava i rade neto to nije dozvoljeno ni naim propisima, ni
meunarodnim konvencijama. To je bio povod da se od Mini-
starstva prosvjete zatrai preduzimanje konkretnih mjera kako
bi se situacija u kolama popravila, a time i stav nastavnika pre-
ma eci.
ecu esto vie pogaa emotivno i verbalno kanjava-
nje nego fziko. Mnogo su pisali o sajber zlostavljanju, vrnja-
kom nasilju koje je dosta prisutno. To je potvrdilo i istraivanje
u okviru kojeg je od 1.200 anketirane ece 80 odsto reklo da
je bilo u situaciji da bude rtva vrnjakog nasilja (iskljuivanje
iz drutva, nazivanje pogrdnim imenom, fziko kanjavanje).
eca priznaju da ih to pogaa, ali i da se veoma teko obraaju
odraslima za pomo. I pisma i nae istraivanje pokazali su da
ona u stvari ne znaju ko je zaduen za to, tj. ko im u toj situaciji
moe pomoi. To ukazuje da bi pedagoko-psiholoke slube
u kolama morale biti mnogo aktivnije i vie se baviti tim pro-
blemima kae Nevenka Stankovi.
DO KRAJA GODINE STRIP
Do kraja ove godine treba da bude zavren strip u kojem
e biti kratke prie o situacijama u koje dolaze eca kada se
oeaju povrijeeno.
Na raspisani konkurs za strip za crtae i scenariste stiglo
je dosta radova. Veinom su konkurisali autori iz inostranstva,
najvie iz Hrvatske i Slovenije. Oduevljena sam njihovim veli-
kim odzivom. Ima prelijepih ideja. Sada sve to treba uobliiti.
O tome ko e biti crta i scenarista odluie komisija u kojoj su
predstavnici Zavoda za kolstvo, Zavoda za udbenike i nastav-
na sredstva, Ministarstva prosvjete, nevladinog sektora i mi
istie Nevenka Stankovi.
Da podetimo, kampanjom Djeco, piite zatitniku, koja
je organizovana u prvoj polovini ove godine, u kreiranje ovog
stripa bila su ukljuena eca. Na osnovu analize njihovih pisa-
ma, izdvojeno je pet tema koje bi trebalo da budu zastuplje-
ne u stripu (stripovima) kao pet odvojenih pria: nasilje meu
ecom (vrnjako nasilje); nasilno, uvredljivo i drugo neprimje-
reno ponaanje nastavnika prema eci; diskriminacija; nedo-
voljno uee ece u donoenju odluka koje ih se tiu i nasilje
u porodici.
gama, knjiarama, parfmeri-
jama, teretanama, buticima,
specijalizovanim radnjama
za prodaju nakita, garderobe,
bijele tehnike i kozmetikim
salonima.
Korisnici kartica pored
popusta dobijaju i osiguranje
od povreda, kao i putno osi-
guranje.
U ovom trenutku, kada
se pribliavamo i pokuava-
mo da budemo dio evropske
zajednice, poseban akcenat
stavljen je na mlade i ono to
se preporuuje svim zemlja-
ma koje ele da postanu dio
EU: da se pitanja mladih aktivi-
raju, da se daju odgovori na ta
pitanja i da se unaprijedi ivot
mladih. Ova kartica e da do-
prinese veoj mobilnosti mla-
dih u Crnoj Gori, a omoguie
i studentima iz drugih zemalja
da lake i prije dou u Crnu
Goru, navela je pomonica
ministra prosvjete Mubera
Kurpejovi.

O. .
OKT.
6
OBRAZOVNI SISTEM NIJE
ADEKVATAN KULTURNOJ VERTIKALI
VJEKOVA CRNE GORE
U Istoriji crnogorske knjievnosti data je prvi put istorija usmene knjievnosti dananje multietnike Crne Gore. Nae kolstvo po itankama,
udbenicima, istoriografji i svemu drugom nije onoga profla koji pretpostavlja crnogorska duhovno-istorijska sloenost. Neemo moi ravnopravno
da koraamo s evropskim narodima dok ne budemo pobijedili mistiku i legendu kritikijem pogledima na dogaanja. Crna Gora treba da zahtijeva od
Srbije da otvori katedru za crnogorski jezik ako hoe da Srbi ove imaju svoju katedru. Ne znam treu ustanovu u Crnoj Gori koja svim silama nastoji da
podlokava svaku crnogorsku prepoznatljivost: jedna je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, a druga Srpska pravoslavna crkva
Prof. dr Novak Kilibarda, pisac, istoriar i teoretiar knjievnosti, prvi predednik Senata DANU
INTERVJU
Prof. dr Novak Kilibarda
jedan je od najistaknutijih
crnogorskih intelektualaca,
pisaca, naunika, istoriara
i teoretiara knjievnosti,
univerzitetskih profesora i
javnih djelatnika. Roen je
7. januara 1934. godine u Ba-
njanima u optini Niki. Uni-
verzitetske studije i doktorat
knjievnih nauka poloio na
Beogradskom univerzitetu.
Slubovanje poeo u Vie-
gradskoj gimnaziji, nastavio
na Pedagokoj akademiji u
Nikiu, a univerzitetsku ka-
rijeru in continuo ostvario na
Filozofskome fakultetu Uni-
verziteta Crne Gore. Profesor
je i na Univerzitetu Donja
Gorica. Bio je prvi preded-
nik Senata Dukljanske aka-
demije nauka i umjetnosti.
Gostovao kao predava na
vie univerziteta u Evropi.
Uestvovao na velikom bro-
ju naunih simpozijuma u
dravi i u inostranstvu. Na-
uni radovi su mu prevoeni
na engleski, albanski, bugar-
ski, ruski, poljski, njemaki,
francuski jezik. Jedan je od
autora nedavno objavljene
kapitalne trotomne Istorije
crnogorske knjievnosti.
Iz oblasti knjievne teori-
je i istorije objavio je knjige:
Poezija i istorija u narodnoj
knjievnosti (1972), Bogoljub
Petranovi kao sakuplja
narodnih pjesama (1974),
Legenda i poezija (1976), O
usmenoj knjievnosti (1982),
Iz korijena usmenosti (1988),
Usmena knjievnost Crne
Gore (2008), te izabrane na-
une radove u knjigama
Epska mjera istorije, Usmena
knjievnost u slubi pisane,
Usmena knjievnost pred
itaocem. Pripremio je i an-
tologije: Bugartice (1979),
tunih pjesama pod naslo-
vom Puti nedohodi (1987),
Poslovice (1988) i antologiju
usmene poezije Crne Gore
Via je gora od gore (2010).
Kilibarda je i autor prvih ko-
mentara i objanjenja Ogle-
dala srpskog izdatog u okvi-
ru Cjelokupnih djela Petra
II Petrovia Njegoa (1974).
Priredio je objanjenja uz
knjigu Starac Milija pjesme
(2012). Prozna djela Novaka
Kilibarde su: Vraji vrti (1978),
Crnogorci i aponezi (1981),
Nebeski sunji (1981), Iz prie
u priu (1987), Sve je to nakva
sudbina (1985), Glavari i pisa-
ri (1989, 1990), Rusi i tejatori
(1989), Brojai ajvana (1992),
Izabrane pripovijetke IIII
(1993), Snovi i sinovi (1993),
Sulonici, roman bola (1995),
Crnogorska hronika (1995,
1997), Suenice (1997), Krae
i kratke pripovijetke (1999),
Mozaik crnogorske hronike
(2001), Iz prie u priu (2004),
Epilog crnogorske hronike
(2007), Gizda i druge erotske
prie (2009), Serdarev grob
(2011). Kilibarda je i autor
knjievno-polemikih studi-
ja: Od mita do politike (2002),
Knjievno-politike rasprave
(2003) i eljezna crkva i ko-
sovski mit (2006).
Za svoj knjievni rad do-
bio je Trinaestojulsku nagra-
du, najvee crnogorsko naci-
onalno priznanje, kao i vie
drugih relevantnih nagrada
iz oblasti knjievnosti u Crnoj
Gori i regionu. Povodom dva
milenijuma hrianstva, Bi-
ografski institut Sjedinjenih
Amerikih Drava odlikovao
je Novaka Kilibardu Zlat-
nom medaljom asti. Pored
ostalih visokih inostranih
odlikovanja, dobitnik je Me-
unarodne nagrade za mir
Ujedinjenog kulturnog spo-
razuma.
Kralj Nikola je oetio da
e Crna Gora prerasti u
vievjersku dravu
Upravo je izala Istorija
crnogorske knjievnosti u
kojoj ste Vi autor jednog ve-
oma znaajnog poglavlja.
U emu je kapitalan znaaj
tog projekta?
U tome to je to prva
napisana istorija crnogorske
knjievnosti. Obuhvaeno
je razdoblje od poetka pi-
smenosti do 1918. godine.
Ovo su znaajna djela zato
to mogu inicirati druge
autore da napiu bolja. Ako
jedna knjiga u pozitivnom
znaenju isprovocira poja-
vu druge, onda ona prva ne
gubi cijenu. Moj je kriterijum
bio da obradim svaki usmeni
knjievni tekst koji je zapisan
od osobe koja je roena na
dananjoj teritoriji Crne Gore
i koja je ove nauila jezik
kojim je saoptavala pjesmu.
I to bilo e da ga je Vuk na-
ao i bilo e da je ivio, sva-
ku takvu pjesmu moemo
smatrati knjievnim tekstom
Crne Gore. Obraivao sam
specifnosti klasine etvo-
ronahijske Crne Gore, od-
nosno specifnost motivike
i tema koje je ona nudila.
Onda imamo sedmoro brda,
koje kao cjelina imaju spe-
cifnost u odnosu na nahij-
sku Crnu Goru kada se tie
tematike, a i svako od brda
ima specifnost. Onda ima-
mo crnogorska plemena, sa
takozvanijem hercegova-
kim predznakom Drobnjak,
Piva, Banjani, Golija, Gra-
hovo. Ona potpuno imaju
svoju specifnost. Nekoliko
vjekova jedan Kotor, Perast,
Budva, bili su pod monom
Mletakom republikom, a
blizu dvjesta godina Herceg
Novi i Risan su bili pod tur-
skom vlau, pa e koncem
XVII vijeka biti osloboeni od
strane hrianskih sila. Pot-
puna razlika je u opstojanju
tematike izmeu krajikih
gradova turske imperije na
naim prostorima i uvuenih
gradova. Metaforino u da
kaem da je Sejdefu majka
budila u Podgorici, u Pljevlji-
ma je Mujo pjevao serenadu
ispod dimirli pendera, a u
krvavome gradu Nikiu, na
pragu nahijske Crna Gora,
bila je junaka epska pjesma
i nije bilo mjesta oputenosti
kao to je bilo u Pljevljima.
Uzmimo, recimo, bugar-
tice koje su razvijene na pri-
morju kod katolikog svijeta,
a najpoznatije su nam preko
Petra Hektorovia koji ih je
prvi zapisao. I Perast je imao
bugartice, i Valtazar Bogii
je naao te rukopise, jedan je
iz sredine XVIII vijeka, a jedan
je nastao neto kasnije. To e
rei da je Crna Gora nevje-
rovatno sloena. Daleki pre-
ci Crnogoraca doli su kao
politeisti i nepismeni ljudi i
donijeli su sa sobom usme-
nu knjievnost a kasnije se
to stapalo jedno sa drugim.
Vuk je najbolju liriku zapisao
na Primorju. Lirska pjesma
Bijeli Vide je ljubavna koja
govori kako se ovjek posli-
je sedam godina rata vraa
kui. Bijeli Vide je Sunce u vri-
jeme boga Peruna, a kasnije
se na to zaboravilo. Ta poli-
teistika usmena duhovnost
ujedinila se sa kulturama
prostora Crne Gore na koji su
nai preci doli.
Mislim da je znaaj ove
knjige to je ukazala na tu
kardinalnu problematiku
i to je prvi put napisana
istorija usmene knjievnosti
dananje multietnike Crne
Gore. Kralj Nikola je oetio
da e Crna Gora prerasti u
multietniku, vievjersku
dravu, to je postala Berlin-
skim kongresom 1878. go-
dine. Stvara pjesmu enid-
ba bega Ljubovia, koja se
pjevala u kolima. Predstavlja
i drugu stranu dostojnu em-
patije. Vrijedno je pomenuti
njegovu pjesmu Turin. Vrlo
je mudro Selim-begu, koji je
branio Bar kada su ga Crno-
gorci oslobaali, rekao da za-
dri ma jer ga je kao junak
zasluio. I poslije Berlinskog
kongresa imanja su ostavlja-
na ljudima razliitih vjera. I
kada je Selim-beg doao na
neku sveanost na Cetinju s
turbanom, neko ko je edio
ispred Lokande dobacio mu
je neku runu rije, pa ga je
dua zaboljela. Doavi u
dvor, poalio se kralju Nikoli
da je doivio uvredu i traio
je propusnicu da se seli u
Tursku. Kralj Nikola mu je re-
kao: Neto sam danas spre-
an, doi utra tano u pod-
ne i dobie sve to trai.
Kada je utri dan doao, u
sali se bila okupila sva cetinj-
ska elita. edi gospodar i do
njega jedna prazna stolica u
koju ga poziva da edne. Pa
vadi iz njedara pjesmu to
te rue lafe stari istonoga
orla svijeta, koji nama u vri-
jeme dolijeta, i zakljuuje
da je Crna Gora mala, ali da
je imala morala i snage da se
suprotstavi velikoj osman-
skoj sili. No, vazda su se do-
govarali kao ljudi i junaci. Ni-
kola je dodao da se nada da
nee vie biti potrebe, ali ako
bude, opet emo kao ljudi i
junaci. Selim-beg se pokloni
i ree da ostaje ove dok je
iv.
Crnogorska drava
je ve u XI vijeku bila
kraljevina
Viedecenijski ste univer-
zitetski profesor, bili ste i
dekan visokokolske insti-
tucije. Koliki je, po Vama,
znaaj obrazovanja u cjeli-
ni za afrmaciju pozitivnih
vrijednosti i razvoj drutva,
osobito crnogorskog koje je
u mnogim oblastima jo u
povoju?
Obrazovni sistem u
Crnoj Gori, razumije se, ima
svoje mane i vrline. Najvea
mana mu je to nije ade-
kvatan kulturnoj vertikali
vjekova koji su postojali u
Crnoj Gori. Kada bih trebalo
da odgovorim znam li isto-
rijskoga naroda u Evropi, da
ne idemo dalje, koji ima na-
glaeniju duhovnu vertikalu
vjekovima i vie tekuega
primitivizma, ne bih umio
navesti drugi narod no cr-
nogorski. Poetni detalj nae
velike prozne knjievnosti je
Legenda o Vladimiru i Kosari.
Naalost, ona nije sauvana
na naem, ve u prevodu na
latinski jezik. Prva svjetlost
Gutenbergove tamparije
zasvijetlila je u Crnoj Gori kao
dravna ustanova krajem XV
vijeka. Tu je, dakako, Ok-
toih. Vladika Vasilije u Rusiji
1754. godine objavljuje svo-
ju Istoriju o ernoj Gori. Po-
slije pobjede na Martiniima
i Krusima, 1796. godine, Pe-
tar I, ili Sveti Petar, narodski,
najvei dravnik Crne Gore
do danas, izdaje Zakonik op-
ti, crnogorski i brdski. Petar
I je napisao i Kratku istoriju
Crne Gore. Kada je moni
Napoleon osvajao drave i
velike teritorije, osvojio je i
tadanju Boku Kotorsku koja
je pripadala Mletakoj repu-
blici. Njegov general Mar-
mon naredi nekom vladici iz
planina, iznad mora, a bio je
to Petar I, da obavezno sie
dolje. Poziv je podrazumi-
jevao ako ne doe, spre-
miu ja odgovarajue trupe
koje e te dovesti. Smatrali
su da je to neki polupisme-
ni, nepismeni Dalaj Lama. A
kada su se sastali, francuski
general je vidio da taj ka-
luer iz tih divljih planina
isto govori vie stranih je-
zika. Njego pokree asopis
Grlica 1835. godine. Vuk je
1836. godine objavio Poslo-
vice na Cetinju. Jedino to
su Crnogorci znali da cijene
vie od duhovnosti, to je slo-
boda kao njen uslov. Zato su
Crnogorci djelove tamparije
i olovna slova pretvarali u
puana zrna kada je potreb-
no bilo da brane slobodu. Za
vrijeme knjaza Danila izai
e jo jedan zakonik, a ve
da ne pominjemo vrijeme
vladavine kralja Nikole, kada
e se izdavati ustavi i drave
i crkve. Devetnaesti vijek u
Crnoj Gori, to se izdavake
djelatnosti tie, ne zaostaje
iza evropskih drava.
U Srbiji su i Karaore
i Milo Obrenovi bili ne-
pismeni. A crnogorski dr-
avnici ve od Crnojevia i
Petrovia, da ne pominje-
mo Duklju i Zetu, stvaraju
vrhunska kulturna dobra.
Crna Gora, naravno, ne tre-
ba da se naduvava, kao to
ima naviku kada se junatva
tie. Ona je tu izgradila je-
dan obiaj nesuvislog nad-
metanja, a nema svjesnosti
o tome koliko je prednjaila
u duhovnosti nad novobal-
kanskim dravama. Osta-
vimo mi drave koje su se
razvile iz antikoga svijeta,
Rimsku imperiju, Vizantiju
itd., nego govorimo o slo-
venskim dravama koje su
se od V do VII vijeka formira-
le na dananjim prostorima.
Kada poredimo Crnu Goru
sa njima, ona ima vrlo viso-
ko mjesto. Ne treba izgubiti
iz vida teritoriju koju su nai
daleki preci naslijedili. Neka
je on bio nepismen, neka
je doao za stadima ovaca
i govedi, ali je doao na te-
ritoriju e se kultura vjeko-
vima razvijala. Mogao je on
i da rui neki grad, recimo
slian Duklji, ali je ljepota
detalja te poruene Duklje
uticala na njegovu svijest.
Onda, tu je i more. Znamo
sve kakve su kulture prola-
zile pored mora, pa znamo
i za vjersku sloenost. Nije
bila u pitanju jednosmjer-
na vjera, tu je bilo raznih
vjerskih vrenja. Ne zna se
da li je vjekovima du Crne
Gore vie bilo katolikog ili
pravoslavnog stanovnitva.
Sva ova aktuelna klimavost
u Crnoj Gori, koja se ogleda
u mnogim njenim proflima,
na neki nain se temelji na
nepostojanju obaveze da se
savremeni duhovni ivot Crne
Gore usaglaava s duhovnom
prolou njene drave, koja je
ve u XI vijeku bila kraljevina.
KAO DA SE NE EAMO
SVOGA OCA, SVOGA EDA
I NJIHOVIH VRLINA
Od Crne Gore nema drave sloenijega istorijskog sa-
stava, a da se to manje potuje u svakodnevnom ivotu, u
obrazovnom sistemu na svim nivoima, itd. Nae kolstvo
i po udbenicima i po svemu nije onoga profla koji pret-
postavlja crnogorska duhovno-istorijska sloenost. Nema
naroda koji se toliko kao mi uputio i na neki nain zabo-
ravio svoju duhovnu prolost, a to je pomalo sramota. To
je kao da se ne eamo svoga oca, svoga eda i njihovih
vrlina, da ih zatitimo od nekog ko ih napada. Duhovno
stanje treba da se obdrava ne isputajui nikada duhov-
ne vjekove prolosti.
OKT.
7
Nie nijesam mogao
napisati u svoje
vrijeme i jer ih u
tamparijama nije bilo
Veliki i dosljedni ste pobor-
nik slubenog crnogorskog
jezika. Kakvo je Vae milje-
nje o njegovom aktuelnom
poloaju?
to se jezikog pitanja u
Crnoj Gori tie, treba rei
da u dubljem lingvistikom
znaenju jednim jezikom go-
vore Crnogorci, Srbi, Hrvati
i Bonjaci, alijas Muslimani.
Ali, svaki etnos, svaki narod,
ima pravo da jezik nazove
svojim imenom. U svim tim
jezicima postoje narjeja, ali
ih obuhvata ta etnika lin-
gvistika cjelina. Najvelian-
stvenije djelo napisano na
crnogorskom jeziku je Nje-
goev Gorski vijenac. Petar
I je poslanice napisao crno-
gorskim jezikom. Crnogorski
jezik je ostvaren u najuzvie-
nijim djelima koja su ikada
postojala, u takozvanim na-
rodnim pjesmama.
Ljudi koji se u Crnoj Gori
piu kao Srbi i pripadaju
srpskoj naciji imaju pravo
da govore i piu svojim jezi-
kom. Imaju pravo da zahti-
jevaju da u Crnoj Gori imaju
katedru za srpski jezik i knji-
evnost. I imaju je na Filo-
zofskom fakultetu u Nikiu,
koji bi trebalo inae da bude
na Cetinju. Imamo i katedru
za crnogorski jezik i knjiev-
nost, tako da je tano da vie
nije stanje kao nekad, kada
su udbenici iz kojih sam ja
uio bili napisani ekavski.
Dobro je da vlast koja ruko-
vodi Crnom Gorom ne ispu-
ta iz sluha velianstvenu
istoriju Crne Gore. Meutim,
Crna Gora treba da zahtijeva
od Srbije da otvori katedru
za crnogorski jezik ako hoe
da Srbi ove imaju svoju
katedru. Nema nita manje
Crnogoraca u Srbiji negoli
graana koji se u Crnoj Gori
izjanjavaju kao Srbi. Tu Crna
Gora pravi izvjesne jeftine
ustupke.
Ja sam nedavno prila-
godio Gorski vijenac crno-
gorskom, tj. njegovom izvor-
nom jeziku. Njego je imao
neitak rukopis pa je Milorad
Medakovi prepisao Gorski
vijenac i tako je objavljen. I
da ne budemo zlonamjerni.
Milorad Medakovi je eka-
vac, pa mu se omaklo i na e-
tiri mjesta u Gorskom vijen-
cu imamo rije ovde. Onda
je Boidar Ilijin Milii, tihi a
sposobni ovjek, i kao publi-
cista i kao novinar i knjievni
kritiar, prihvatio moj prijed-
log i Gorski vijenac prilago-
dio crnogorskom pravopisu,
koji je ustavna kategorija. Pa
je tu rije ovde promijenio
u ove. Kada itamo Gorski
vijenac, lako zakljuujemo
ko je kakve kulture i pisme-
nosti, ko je najslobodniji pre-
ma vladici Danilu. To je Vuk
Miunovi. A tip elementar-
nog, patrijarhalnog ovjeka
po svim dimenzijama je Vuk
Mandui, koji se zaljubljuje
u kumu, onaj koji plae za
deferdarom to ga je pree-
klo tursko zrno. Vuk pria ta
mu se dogodilo i kae: Da
posjeem turske izjelice.
Moete zamisliti Vuka, se-
ljaka iz toga vremena, da je
rekao posjeem, a ne poe-
em. Moja majka je uvijek
govorila ekira, edi, eme.
Milii je prilagodio Gor-
ski vijenac savremenom
pravopisu. Ja sam napisao
jedan krai propratni tekst
koji je na koricama knjige, i
to je fnansiralo Ministarstvo
prosvjete i sporta i ministar
Stijepovi. On je za nekolike
moje knjige takoe namije-
nio novac da se objave, Cr-
nogorsku hroniku i Epilog
crnogorske hronike, i da se
prilagode novom pravopisu
crnogorskog jezika. Pobje-
da je objavila ove knjige po
novom pravopisu i to je ura-
dio Boidar Ilijin Milii. Ja
nie nijesam mogao napisati
u svoje vrijeme i jer ih u
tamparijama nije bilo.
Starac Milija brojem
stihova nadmauje
Njegoev Gorski
vijenac
Starac Milija, Tean Podru-
govi, Avdo Meedovi
Da li smo uradili dovoljno
da sauvamo eanje na cr-
nogorsku usmenu poeziju i
njene autore?
Nijesmo. Najvelian-
stveniji pjesnik koji je ikada
stvarao na naim prosto-
rima bio je Starac Milija sa
svojih pet pjesama, kome
ne znamo prezime, a bio je
od Kolaina, vjerovatno iz
Rovaca. Doao je u sukob
sa nekakvim divanijama tur-
ske vlasti i bio sav ieen po
glavi. Pobjegao je u Srbiju, u
poeku nahiju. Vuk je uo
za tog nesrenika da umije
dobro da pjeva pjesmu o
enidbi Maksima Crnojevi-
a. Od njega je Vuk zapisao
pjesme enidba Maksima
Crnojevia, Banovi Strahi-
nja, Sestra Leke kapetana,
Gavran harambaa i Limo
i enidba Milia barjaktara.
Starac Milija brojem stihova
nadmauje Njegoev Gor-
ski vijenac. A meni u antreu
hotela Bjanka u Kolainu
nijesu dali o njemu da govo-
rim za potrebe televizijskog
snimanja! Izuzev lica koja su
studirala knjievnost, niko
od Kolainaca nije uo za
Starca Miliju.
Filip Vinji je veoma
znaajan lan homerovske
porodice, ali po meni ne
moe stati u red sa starcem
Milijom. Na stogodinjicu
smrti tog prosjaka iz Bosne,
Srbija je selo u kojem je umro
i koje se zvalo Grk preimeno-
vala u Vinjievo, a 1933. go-
dine se odrao simpozijum u
Beogradu o njemu i objav-
ljen zbornik radova u njego-
vu slavu, e su najpoznatiji
i domai i strani naunici
saoptili svoje radove. Ima i
jedna nauna nagrada koja
nosi njegovo ime. Prole go-
dine mu je u mjestu Vinjie-
vo podignut spomenik koji
je osvetao srpski patrijarh.
Ameriki naunici Mil-
man Peri i Albert Lord izu-
avanjem i tumaenjem
poezije i spjeva enidba
Smailagi Meha Avda Me-
edovia rijeili su homersko
pitanje. U Bijelom Polju na
divnoj obali Lima spomenici
su Ristu Ratkoviu, amilu Si-
jariu i Miodragu Bulatoviu.
Kada bi se mogli raskameniti,
svaki od njih bi rekao da ga
je stid to ove nema Avda
Meedovia.
Tean Podrugovi je iz
Gornjih Kazanaca u pravcu
Gacka, optina Niki, i naj-
vjerovatnije se prezivao Pa-
povi, a Podrugovi mu je
ostalo jer je bio visok koliko
jedan i pola drugoga. Bio
je seljak, obanin i kiridija.
Vuk Karadi je od njega za-
pisao 25 pjesama. Zamislite
koliko je to obimno, iako se
poezija ne mjeri obimom.
Ta velianstvena istina o vie
vjekova nae istorije, olie-
na u liku Marka Kraljevia,
ostvarena je genijalnou
Teana Podrugovia. Marko
je sam vrh knjievnih likova
u naoj epici. Najopjevanija
je istorijska linost i uao je
u sve usmene knjievnosti
Balkana. Uvaeni profesor
Vladan Nedi ima rad koji
pokazuje da je uao i u ukra-
jinsku usmenu knjievnost.
Prva pjesma o Marku zapi-
sana je 1555. godine. Veoma
sposobni mladi naunik dr
Adnan irgi, koji je direktor
Instituta za crnogorski jezik i
knjievnost, izdao je uspje-
no knjigu Podrugovievih
pjesama. Siguran sam da
niko u Nikiu, osim ljudi koji
su studirali knjievnost, nije
uo za Teana Podrugovia.
Naziva ulice s njegovim ime-
nom nema. Uporedite odnos
Srbije koja je zduno prihva-
tila Filipa Vinjia, ovjeka iz
Bosne. Ona ima kulturan od-
nos prema njegovim zaslu-
gama i ima korist od toga, jer
je viela da srpska knjiev-
nost ima iz ega da izrasta. A
pogledajte na primitivizam.
I ovo je konstatacija moga
poetnoga stava da ne znam
istorijskoga naroda Evrope
koji ima naglaeniju duhov-
nu vertikalu vjekova, a vie
tekuega primitivizma.
Legenda i mit ne daju
inteligenciji i duhu da
slobodno ive
Prof. Kilibarda, kako odvo-
jiti pozitivno jezgro mita i
legende kao istorijske prao-
snove svakog naroda i nau-
ke i obrazovanja u cjelini od
njegove zloupotrebe?
Jo kao ak osnovne
kole nauio sam pjesmu
Boj na Miaru napamet, a
kao doktor nauka zakljuio
sam da je samo pola pjesme
u upotrebi. Izbaeni dio nije
smio da se nae u itankama
i udbenicima, jer u njoj kada
Kulinova, kada je ula da joj
je mu poginuo, ali sve maj-
ke i sestre izginulih vojnika
i proklinje Karaora zbog
toga. Takva plemenita bula
nije smjela da ue u svijest
pravoslavnog naroda i to je
zloupotreba i falsifkovanje
istorije. Ali, to je u jednom
trenutku bilo neophodno
zbog potrebe oslobodilake
borbe. Ili: vaspitavani smo
da je Vuk Brankovi najvei
izdajnik, a on nastavlja bitku
protiv Turaka poslije Kosov-
skog boja. No, ondanji vla-
darski sloj Srbije bio je protiv
njega i on je to debelo platio.
To su kompleksne stvari, ali
ih treba objanjavati.
Dakle, niti je Vuk Bran-
kovi bio izdajnik, niti zna
kritika istorija za Miloa. Mi-
lo nije uao u kolektivnu svi-
jest naroda prije Njegoeva
Gorskoga vijenca. Njego
je svojom velianstvenom
poezijom od Miloa stvorio
idola. Okrenuo sam se kriti-
ki prema legendama da bi se
one svodile u korist naroda.
Sve ovo to radim i sve moje
bavljenje usmenom knjiev-
nou ima za cilj da ukae na
veliku kulturno-istorijsku slo-
enost i vrijednost crnogor-
ske prolosti, da se ugleda-
mo na evropske narode, da
nas ne zavode klerikalske lai
ili politiki interesi drugih.
U velianstvenoj usme-
noj epici, prije ulaska politi-
ko-ideolokih tokova koje e
u deseterakim pjesmama
unijeti i Petar I i Petar II iz
opravdanih razloga, osvje-
doena je puna moralna
nepristrasnost. Starac Milija
postupa kao i veliki Homer.
Ko prvi put ita Ilijadu za-
kljuie da Homer nije grki,
helenski, ve trojanski pje-
snik, jer je trojanski Hektor
po svemu savrenija linost
nego to je Ahil grki. Naj-
ljepi moralni lik nae knji-
evnosti jeste stari dervi,
Turin, u pjesmi Banovi
Strahinja Starca Milije. Ka-
kva nepristrasnost! Ili kao
to kae Vladan Nedi, jedan
veliki naunik i profesor Be-
ogradskog univerziteta, za
Turkinju evojku u pjesmi
Marko Kraljevi poznaje
oevu sablju da ljepotom
svoga morala nadmaa Ko-
sovku evojku.
Legenda i mit ne daju
inteligenciji i duhu da slo-
bodno ive. Kada se pomenu
osvajake sile, kao Turska,
samo se trae najuvredljivi-
ji pojmovi, kao to bi i sam
Njego rekao ta kuga
ljudska ubija i unitava sve.
Crna Gora je imala priliku da
bude osvojena. Po emu se
to razlikuje osvajanje Zete
od strane Stefana Nemanje
od osvajanja Crne Gore od
strane Osmanlija? Crna Gora
nee moi ravnopravno da
koraa s evropskim narodi-
ma dok ne bude pobijedila
mistiku i legendu kritikijem
pogledima na dogaanja.
Trebalo bi da svaki Crnogo-
rac u razvijanju svoje svijesti
zna sve vrline i mane Crne
Gore da bi imao prepoznat-
ljivost etnosa kome pripada.
Da se posluim jednim ade-
kvatnim primjerom. Fran-
cuska i Njemaka formirale
su zajedniku komisiju za
pisanje istorije za osnovne i
srednje kole, samo na dva
razliita jezika. A sva naa
balkanska trvenja su bila
blaa od romansko-german-
skih. Na samoj Marni bila je
velika kasapnica Francuza.
Kao od oplate pada granica
Francuske pod najezdom Hi-
tlera. Vidite ta uspijevaju ve-
liki narodi da naprave, kako
se ne bi vjekovna mrnja
prenosila prema drugom
narodu. Dio rjeenja je da se
napie zajednika istorija.
Jednako su se napajali
Svetim Vladimirom i
pravoslavac i katolik i
musliman
Pronicljivi i beskompromi-
sni ste kritiar anahrone i
retrogradne uloge Srpske
crkve u crnogorskom dru-
tvu. Kako gledate na njene
pokuaje da se infltrira i
u obrazovni proces, tj. na
organizovanje tzv. vjerske
tribine u jednom duem vre-
menu na Pravnom fakultetu
dravnog Univerziteta Crne
Gore?
Na dravnom Univerzi-
tetu Crne Gore, na Pravnom
fakultetu, dvije godine je
drana vjerska tribina koju
je organizovala Srpska pra-
voslavna crkva. To je nezami-
slivo u jednoj demokratskoj
dravi, jer srpska crkva ne
priznaje ni crnogorsku naciju
ni dravu, kao ni crnogor-
sku crkvu. A vlast vibrira
po ovom i drugim pitanjima
zbog glasova. e je u ovom
sluaju bio rektor, drav-
ni nadzor? Odmah poslije
izglasavanja nezavisnosti
proputene su vane stvari.
Ustav je donijet i usvojen.
utradan je trebalo odrati
prvu ednicu Skuptine, sa
jednom jedinom takom
dnevnog reda ponitenje
odluka Podgorike skuptine
i dekreta kralja Aleksandra o
prisajedinjenju Crnogorske
crkve Srpskoj crkvi. Amflohi-
je Radovi je postavljanjem
limene crkve na Rumiji zabio
krvavi no u multietniku
harmoniju toga kraja. Jedna-
ko su se napajali legendom
i duhom Svetog Vladimira i
na Trojiin dan jednako ili
i pravoslavac, i katolik i mu-
sliman, dakle, i onaj koji je u
meuvremenu primio drugu
vjeru. A podetiu da su sve
pravoslavne crkve u mo-
nom turskom carstvu posli-
je ukinua Peke patrijarije
bile pod Vaseljenskom patri-
jarijom, osim Crnogorske.
Branko Pavievi mi je
lino uruio recenziju
jer je znao da me CANU
o njoj nee obavijestiti
Kako gledate na Zakon o
CANU i na injenicu da se
on ne primjenjuje? ta je
sa crnogorskom enciklo-
pedijom? Da li smatrate da
je potrebno za ovu svrhu
formirati leksikografski za-
vod?
Ja ne znam treu usta-
novu u Crnoj Gori koja svim
silama nastoji da podlokava
svaku crnogorsku prepo-
znatljivost. Jedna je Crno-
gorska akademija nauka i
umjetnosti, a druga Srpska
pravoslavna crkva. Crna Gora
jo nema svoju enciklopedi-
NE ZNAM TOLERANTNIJE OSVAJAKE
IMPERIJE PREMA DRUGIMA NARODIMA
I VJERAMA NEGO TO JE BILA
OSMANLIJSKA
Kada smo ve kod osvajaa, ja ne znam tolerantnije osvajake imperije prema dru-
gima narodima i vjerama nego to je bila osmanlijska. Ko ne vjeruje, neka proita Kuran.
U jednoj suri stoji da inovjernici imaju svoju vjeru u koju vjeruju, ne kae se da ih treba
islamizovati. Niti se kae da inovjernike treba pobiti. To je znao ak i Njego koji je ispunio
Gorski vijenac antiislamizmom, jer je to njemu bilo potrebno iz ideolokopolitikih ra-
zloga. Taj e antiislamizam pozitivno djelovati i na Fundini i na Vuijem dolu i na Grahovu.
Meutim, mi smo taj antiislamizam i to poistovjeivanje islama s kugom prenijeli na ivalj
koji je samo primio islam, a ostao u svom jeziku, u svom etnosu. Meutim, o toj toleranciji
Osmanlija prema drugoj vjeri, na neki nain, najubjedljivije kae isti Njego. Subjektivna
ideja pisca Gorskog vijenca je da su islam i Turci najvea kuga ljudska koju je stvorilo
ovjeanstvo. Tu je i alter ego pisca, vladika Danilo, kao i drugi alter ego, iguman Stefan. A
kada su vladika i glavari crnogorski pozvali predstavnike islamizovanog dijela Crne Gore i
ponudili im da se vrate u praedovsku vjeru, Skender-aga je poeo da se udi rekavi da i
dalje treba da ive u slozi kako su do tada ivjeli: to je ovo, brao Crnogorci?/ Ko je ovaj
plamen raspalio?/ Otkud doe ta nesrena misa/ O prevjeri naoj da se zbori?/ Mi jesmo
li braa i bez toga,/ U bojeve jesmo li zajedno?/ Zlo i dobro bracki dijelimo./ Kosa mlada
na groblje junako/ Siplje li se bulah ka srpkinjah?
RADOSAV BOKOVI:
JEDNOG DANA KADA
CRNOGORCI BUDU IMALI
SVOJ JEZIK KILIBARDA E
BITI OD VELIKE POMOI
Prvu pripovijetku objavio sam u Prosvjetnom radu,
ali pod pseudonimom Novak Jeli, jer je to ime seoceta
iz kojeg potiem. Radosav Bokovi, profesor uporedne
gramatike slovenskih jezika na Beogradskom univerzitetu,
najpametniji ovjek kojeg sam u ivotu srio, rekao je jed-
nom prilikom, i to u razgovoru kad sam kao pripovjeda
ljuto napadan, da e moja proza biti od znatne pomoi
kodifkaciji crnogorskog jezika ako do nje doe.
ju ni rjenik jezika crnogor-
skog. Naite mi ijedan narod
u Evropi da nema svoju en-
ciklopediju. Vlast je trebalo
odavno da ima kritikiji od-
nos prema CANU. Nezamisli-
vo je da opstaje CANU, a da
se ne formira leksikografski
zavod kao dio te akademi-
je ili, moda, samostalno.
Sada u vam ispriati jedan
detalj iz kojeg se vidi prava
priroda CANU. Rije je o aka-
demiku Branku Pavieviu.
Grehota je obinom ovjeku
traiti mane, ali vrhunskoga
ne treba teeti od kritike
i, razumije se, priznati mu
veliinu. Pokojni akademik
Branko Pavievi je sin oka
ajova Pavievia, najstarijeg
jugoslovenskog narodno-
ga heroja. Bio je predednik
Naunog drutva Crne Gore
i lan Centralnoga komiteta
kada sam ja bio udaljen sa
svih poloaja (ostao sam na
Fakultetu zahvaljujui Velj-
ku Milatoviu), zato to sam
napisao recenziju za knjigu u
kojoj se pominje Krsto Zrnov
Popovi kao crnogorski vi-
tez. Komunisti su vrlo vjeto
nali razloge za to. Sloio se
sa time i Branko Pavievi,
rekli su.
Prije nekoliko godina,
CANU, koja je crnogorska
akademija koliko sam ja ja-
panski profesor, rijei da izda
sabrana Njegoeva djela.
Mene nijesu mogli zaobii
zato to sam napisao prve
komentare Ogledala srp-
skog daleke 1974. Naumili
su da mi ponude pisanje ko-
mentara, a odredili Branka
Pavievia za recenzenta i
beogradskog profesora Ra-
dojicu Jovievia. Raunaju
da me je Branko ierao iz
partije, pa e mi dati nega-
tivan sud. Uzmem tekst o
Ogledalu i izmijenim neke
stvari, dam Boidaru Ilijinom
Miliiu da prilagodi pravo-
pisu crnogorskog jezika, i
dam Adnanu irgiu da na-
pie rjenik. Poslije mjesec
ili dva stie mi saoptenje
da Ogledalo ne moe biti
objavljeno, jer je recenzent
prof. Jovievi napisao ne-
gativnu recenziju, a Branko
Pavievi je bolestan i nije je
napisao. Kasnije me je zvao
Branko da porazgovaramo.
Tada mi je rekao da je napi-
sao pozitivnu recenziju koju
mi je uruio iz svoje ruke, jer
je znao da me oni o tome
nee obavijestiti. Nedugo za-
tim Branko je umro. Tu recen-
ziju sam dao Adnanu irgiu,
koji ju je i objavio. Ovo nije
bitno za mene, ali uzmimo
Crnogorsku akademiju nau-
ka i njene postupke. Hou da
istaknem ta je ljudski moral
i koliko je to decenija u Bran-
ku sagorijevalo.
Razgovarao:
Goran Sekulovi
OKT.
8
Uesnici meunarodnog
naunog skupa, organizova-
nog povodom sto godina od
odlaska Osmanlija s Balkana,
pokuali su, zanemarujui
istorijsku dogaajnost, ratove,
odgovoriti na pitanje o tome
da li je njihova vjekovna vla-
davina bila okupacija ili civili-
zacija, te ta su nam u nasljee
ostavili. Organizator skupa
bila je Dukljanska akademija
nauka i umjetnosti (DANU), a
suorganizaotri su Turska am-
basada u Crnoj Gori, agencija
TIKA, Drutvo crnogorsko-tur-
skog prijateljstva i Islamska
zajednica u Crnoj Gori.
Namjerno smo naslovili
skup provokativno u podna-
slovu civilizacija ili okupa-
cija, ne zbog toga da bismo
napisali novu istoriju koliko
zbog potrebe da pokaemo
da se istorija ne moe napisati
jednom za svagda, ve da se
ona pie. Da bismo razumjeli
kompleksnost samog pita-
nja i odgovorili modernom
izazovu nauke, odbacili smo
dogaajnu i ratnu matricu ra-
zumijevanja i akcenat stavili
na sutinske drutvene feno-
mene proistekle iz susreta ra-
zliitih vjekova, razliitih svje-
tova, vjerovanja i civilizacija.
Zato je podnaslov skupa: ta
su nam ostavili. Danas kada
slavimo i izdiemo multikul-
turalnost na nivo savremene
vrijednosti ovjeanstva, mo-
ramo odgovoriti na sutinsko
civilizacijsko pitanje: Otkuda
to da je ona najpresudnija na
prostorima koje je nekada
obuhvatalo Osmansko car-
stvo? Danas svijetu vie nego
ikada trebaju tolerancija i na-
viknutost na razliitost. Ima li
tolerancija svoje uporite na
Balkanu ili je ona sahranjena
s romantizmom i nacional-
nom dravom? Ako je sada-
njost samo prirodni nastavak
prolosti, budunost mora da
poiva na optimizmu i odgo-
vorima koji su davno dati, ali
koji vrijede samo u vremenu u
kojem je ljudi znaju proitati,
istakao je predednik Nau-
nog i organizacionog odbora
akademik erbo Rastoder.
Proimanje meusobnih
uticaja
U uvodnoj rijei akademik
Boidar Nikoli, predednik
DANU, kazao je da neka veli-
ka carstva nijesu nosila samo
okupaciju i oduzimanje slobo-
de malim narodima i drava-
ma, nego su za sobom nosila
i ostavljala velike civilizacijske i
kulturne tekovine koje su kroz
doticanje, suivot, proimanje
imale veliki uticaj ne samo
na politiki nego i na privatni
ivot, na sudbinu naroda i po-
jedinaca. Ovo je uvod u jedno
drugaije sagledavanje uloge
Osmanlija na Balkanu, kroz
interdisciplinarnu valorizaciju
islamskog nasljea i sklopa
razumijevanja svekolike slo-
enosti civilizacijskih susrije-
tanja hrianstva i islama, za-
padnoevropske i orijentalne
kulture, vjekovnih proimanja
meusobnih uticaja, istakao
je Nikoli.
I Darko Petrui, pomo-
nik ministra za nauku, smatra
da su velika carstva ostavljala
duboke tragove na teritori-
jama i narodima koji su bili u
njihovom sastavu. Svaki trag,
oblikovan kasnijim kulturolo-
kim, sociolokim, ali i uticajem
mentaliteta, pretvarao se u
znaajne tekovine i uticaj koji
oblikuje kulture malih naro-
da, ui ih toleranciji, suivotu
i skladu. U naunom smislu,
kompleksnost civilizacijskog
ISTORIJA I BUDUNOST
U okviru pokuaja da se razumije i rasvijetli nasljee i ideja tog vremena, pored ostalih, otvorena su pitanja religijskog pluraliteta, uloge islama u
stvaranju kulturnog identiteta Crne Gore, naina vladavine Osmanlija na prostoru osvojenog Balkana, s posebnim osvrtom na razumijevanje odnosa
muslimana i nemuslimana, proimanje kultura i civilizacija, uticaj Osmanlija na nastanak i razvoj urbanih mjesta na teritoriji dananje Crne Gore,
spoljnopolitikih odnosa...
U Podgorici odran Meunarodni nauni skup posveen 100-godinjici odlaska Osmanlija s Balkana
preplitanja kultura, mentali-
teta i sistema vrijednosti daje
mogunost da se ire sagle-
daju pojave koje su posljedica,
kako je taj fenomen nazvao
Hantington, sukoba civilizaci-
ja ili hibrida kultura, kako to u
popularnoj literaturi nazivaju
moderni autori, smatra on.
Ambasador Turske u Cr-
noj Gori Mehmet Nijazi Tanilir
ocijenio je da je cilj ovog sim-
pozijuma graenje mostova.
Ratovi, naalost, predstavljaju
lice istorije ovjeanstva prot-
kano bolom. S uvjerenjem da
je mir a ne rat ono to je vje-
no, i to je u korist ovjean-
stva, ovaj simpozijum stavlja
akcenat na zajedniko naslje-
e, civilizacije i na zajedniku
kulturu, to je produkt zajed-
nike istorije. Razumijevanjem
i uvanjem zajednikog na-
sljea omoguava se brisanje
bolnih uspomena i ispravlja-
nje ratnih razaranja, naglasio
je on.
Podetivi na prekretnicu
u crnogorsko-turskim odnosi-
ma nakon balkanskih ratova,
Neboja Kaluerovi, ministar
vanjskih poslova i evropskih
integracija, osvrnuo se na isto-
rijat tih odnosa i naglasio da
su od obnavljanja crnogorske
nezavisnosti odnosi izmeu
dvije drave znatno intenzivi-
rani, kao i da je Turska danas
vaan partner Crne Gore na
bilateralnom i regionalnom
planu.
Predednik Crne Gore Filip
Vujanovi je ukazao na va-
nost ovog skupa i apostrofrao
da je Crna Gora kao nacio-
nalna, multireligijska i multi-
kulturalna zajednica primjer
naeg regiona. Ono to me
ini radosnim jeste tema ovog
naunog skupa. Ne u smislu
postavljene dileme koja je
upitna, provokativna, intrigan-
tna, nego u smislu moguno-
sti da kroz pet vjekova Oto-
manske imperije pronaemo
ono to nas vezuje. A zaista
nas vezuje mnogo toga. Ako
je neko ovdje prisutan pet vje-
kova, onda je on stvorio i navi-
ke i obiaje i cjelinu kulturnog
profla koja nas povezuje. Ako
nas neto kroz istoriju povezu-
je pet vjekova, onda dravna
politika treba da iskoristi tu
ansu da se dravno vee za
partnerstvo sa Turskom, sma-
tra predednik Vujanovi.
Pitanja religijskog
pluraliteta
Intrigantna tema podsta-
kla je eminentne autore da
pripreme izlaganja koja se od-
nose na razliite segmente tog
vremena. Od ukupno 101 pri-
javljenog referata, podneena
su 93. U okviru pokuaja da
se razumije i rasvijetli naslje-
e i ideja tog vremena, pored
ostalih, otvorena su pitanja re-
ligijskog pluraliteta (akademik
Rusmir Mahmutehaji), ulo-
ge islama u stvaranju kultur-
nog identiteta Crne Gore (prof.
dr Sonja Tomovi-undi), na-
ina vladavine Osmanlija na
prostoru osvojenog Balkana,
s posebnim osvrtom na razu-
mijevanje odnosa muslimana
i nemuslimana (doc. dr Mucize
Unlu), deosmanizaciji unutar
istorije Mediterana (prof. dr
Egidio Iveti), proimanja kul-
tura i civilizacija (prof. dr Sena-
din Lavi). Dat je i antropoloki
ogled o orijentalnom kultur-
nom nasljeu na Balkanu od
stereotipa do stvarnosti (doc.
dr Lidija Vujai), odnos Crno-
jevia prema Osmanskom car-
stvu (akademik Boidar eku-
larac), te statusu Crnogorske
crkve u okviru ovog carstva
(Novak Adi).
U kontekstu batine govo-
rilo se, pored ostalog, o uticaju
osmanske vladavine na nasta-
nak i razvoj urbanih mjesta na
teritoriji dananje Crne Gore
(prof. dr Enes Pelidija), Osman-
skom carstvu i gradovima u
Crnoj Gori (mr Sait aboti).
Tumaeno je Njegoevo djelo
u kontekstu vladavine Osman-
lija (akademik Danilo Radoje-
vi), tretman sultana i Porte u
usmenoj poeziji Crnogoraca
(prof. dr Novak Kilibarda), mje-
sto muslimanke u Gorskom
vijencu (Vesna Kovaevi).
Analizirani su spoljnopo-
litiki odnosi, zapoeti istorio-
grafskim refeksijama koje su
ile od odnosa nekada velikih
carstava multipolarnog svijeta
do savremene bipolarnosti
i mjesta Turske na Balkanu i
Balkana u savremenoj Evropi.
Uesnici su veoma zado-
voljni organizacijom skupa,
posebno diskusijama koje su
bile dosta otvorene i dinami-
ne. Skup je, meutim, svi se
slau, samo pokrenuo brojna
pitanja o kojima treba nasta-
viti raspravu. Zato je organiza-
cija ovakvih okupljanja i dalje
neophodna.
Jer, kako je ocijenio aka-
demik Rusmir Mahmute-
haji, ovo je simboliki vaan
skup zato to je prvi ove vrste
o ovoj temi u okruenju.
Lj. Vukoslavovi
NE TREBA BJEATI OD SEBE
Prof. dr Azem Koar ocjenjuje da je ovaj skup bio veoma
dobar. Intrigantnog je naslova. On se, meutim, ne slae s dije-
lom naslova ta su nam ostavili?:
Kao da nam je neko neto ostavio, kao da mi nijesmo
uestvovali u toj civilizaciji. Mislim da su sve to je ostalo iza
Osmanlija kao imperije, stvarali autohtoni narodi s ovih pro-
stora, bez obzira na vjeru i naciju. To je nae kulturno-istorijsko
nasljee kome jednako treba da posvetimo panju, kao da
smo sto posto njegovi autori, svejedno pod ijom je to diri-
gentskom palicom stvarano. Mi, ljudi s ovih prostora, utkani
smo u to kulturno-istorijsko nasljee i kada se radi o damiji,
o crkvi, putevima, infrastrukturi, te pismu, jeziku, politikim od-
nosima. Malo panje posveuje se valorizaciji tog nasljea. ini
mi se da imamo dosta predrasuda i da to ne koristimo kao svoj
veliki resurs, prije svega, za turizam. Ne treba bjeati od sebe.
Pomenuto nasljee treba, prvo, zatititi a zatim i valorizovati.
Ovaj skup moe dosta da doprinese tome, jer je otvorio brojna
pitanja.
AVANTURA TRAGANJA
Svaki put poinje prvim korakom. Mislim da smo ovim
naunim skupom iskoraili u avanturu traganja, otkrivanja i
pojanjavanja. Istina, oprezno da ne povrijedimo bilo kog,
ali dovoljno odluno da nas razumije svako. U ova etiri dana
smo se druili, raspravljali, polemisali i pitali. Da li je dovoljno?
Sigurno, ne. Ne smijemo gajiti iluziju da smo postavljali prava
pitanja i uvijek davali ispravne odgovore. Pitali smo ono to
nas je zanimalo, a odgovarali na ono to mislimo da znamo.
Shvatili smo da ivimo u istoriji i da je prolost s nama. Ali smo
takoe smatrali da je ona nepromjenljiva i data sama po sebi.
Mijenjamo se mi, nai stavovi i nai sudovi u odnosu na pro-
lost. Vjekovi prisustva Osmanlija na Balkanu od nas trae da
dioptrija naih pogleda bude izotrena barem onoliko koliko
bi nam pomoglo da bolje razumijemo, shvatimo i objasnimo.
Shvatiti pojavu u totalitetu, neodvojivo od vremena i prostora,
u stvari, znai shvatiti, deifrovati poruke iz prolosti, kako one
vidljive, tako i one koje treba otkriti, nekada i ogoliti i uiniti ih
jasnim. Mi smo oni koji treba da shvatimo a rezultati skupa do-
brano pokazuju da prolost sama po sebi ne moe i ne smije
biti problem. Nae iitavanje te prolosti je problem. Logino
je da prolost niti vidimo niti tumaimo na isti nain. Mislim da
je to dobro, normalno i logino. Ono to nije dobro jeste to
mislimo da je samo nae tumaenje te prolosti ono pravo. Ta-
kve iluzije emo se oslobaati u onoj mjeri koliko shvatimo da
naa slika nije prva ve da smo je uglavnom naslijedili, nauili
ili dobili od drugih. Kada sebi osporimo pravo na jedini pra-
vovjerni i utvreni sud, onda stiemo pravo da to osporimo i
onima prije nas i onima sa nama. Ne da bi ga revidirali ve da
bi ga razumjeli, a razumjeti, u krajnjem, znai znati. Bez sumnje,
bez razumijevanja nema znanja, a bez znanja nema razumije-
vanja, istakao je akademik erbo Rastoder.
CRNAGORAPRIMJERUREGIONU: UesnicimaseobratiopredednikCrneGoreFilipVujanovi
Drugom po redu dvod-
nevnom seminaru Nastava
moderne istorije Jugoistone
Evrope, prisustvovalo je 19
nastavnika istorije iz osnov-
nih i srednjih kola Crne Gore.
Nastavnici su proli obuku za
korienje dopunskog nastav-
nog materijala na etiri teme
koje se obrauju u okviru svih
nastavnih planova i programa
u Jugoistonoj Evropi, a to su
Otomansko carstvo, Nacije i
drave, Balkanski ratovi i Drugi
svjetski rat.
Na seminaru su govorili
Dragutin Papovi, ivko An-
drijaevi i Ljiljana Bajeti,
istoriari, zatim metodiarka
Vesna Kovaevi, metodiarka
Vesna Milovi, a moderator ra-
dionice bila je Vanja Vukovi,
istoriarka i predednica Crno-
gorskog udruenja profesora
istorije (HIPMONT). Seminaru
su prisustvovale i nastavnice
istorije koje su nedavno zavri-
le obuku za trenere, priredivi
izuzetno kreativne prezentaci-
je i radionice.
PROMOCIJA
DOBRIH PRIMJERA
Seminar Nastava moderne istorije Jugoistone Evrope
U ime Zavoda za kolstvo
prisutnima se obratio mr Ra-
doslav Miloevi Atos, po-
monik direktora u Sektoru za
unapreivanje obrazovanja,
istakavi da je ovaj projekat
dobio punu podrku u Crnoj
Gori. To je prilika za unaprei-
vanje nastave istorije u Crnoj
Gori, upoznavanje, razmjenu
iskustava i promociju primje-
ra dobre prakse, istakao je
Miloevi.
O. .
OKT.
9
Ne proe nijedna godina
da kolske ekskurzije prote-
knu nezapaeno. Ove godine
u centru panje nijesu bili in-
cidenti uenika, tue, krae i
slino. Panju su skrenuli ozbilj-
ni organizacioni problemi od
strane turistike agencije koja
je na tenderima dobila njihovu
organizaciju.
Naime, kod ekskurzija koje
je izvodila nikika agencija
My travel, pojavio se problem
neplaenih rezervisanih hote-
la. Problemi nijesu mimoili ni
Gimnaziju Slobodan kerovi
u Podgorici. U koli istiu da
ova agencija nije mogla da u
odreenom vremenskom roku
izvede ekskurziju B smjene.
Kako kae direktor Radia
eki, u koli su ipak uspjeli da
se blagovremeno organizuju i
ake poalju na ovo putovanje,
najvie zahvaljujui podrci
ministra prosvjete i sporta Sla-
voljuba Stijepovia. On negira
prie koje su kruile da je to
bilo politiki motivisano, prije
svega izborima, ve da su u pr-
vom planu bili uenici.
etirsto dvadeset uenika
nije napravilo nijedan
eksces
Ministar je pokazao ve-
liko razumijevanje. Rekao je:
To su naa eca i moraju ii
na ekskurziju. Nikakve druge
motivacije nije bilo. Uz napor
naih profesora, sve je prote-
klo u najboljem redu. U koli
smatramo da su gimnazijalci
zajedno sa svojim profesorima
opravdali ime ustanove u kojoj
ue i rade. Obino svi kao da
jedva ekaju da se neto runo
desi na ekskurziji, pa da piu o
tome, ali niko ne pohvali kada
je sve uspjeno proteklo. Zar
nije afrmativno kada 420 ue-
nika poe na ekskurziju u dvije
grupe i ne naprave ni najmanji
eksces, istie eki.
U koli su zadovoljni ne
samo time to je problem brzo
rijeen, ve i zato to je sama
ekskurzija obje smjene zavre-
na prema oekivanjima.
Ekskurzija je protekla
prema planu, bez problema je
realizovan program. Uenici su
se, kao i uvijek, ponaali dostoj-
no imenu kole iz koje dolaze.
Izvanredno im je poznavanje
stranih jezika, to im je pomo-
glo u komunikaciji u inostran-
stvu, dobro poznaju istorijske
prilike i kulturno-istorijske spo-
menike zemalja u kojima su bili.
Oduevljena sam i vjerujem da
zajednikim radom i naporom
uenika, roditelja i nastavnika
moemo da uinimo da sve
ekskurzije imaju smisla i budu
od znaaja za razvoj mlade li-
nosti. Oni na tim putovanjima,
uz zabavu, svjesno i nesvjesno,
neto naue kae pomonica
direktora Jadranka erkovi,
voa ekskurzije smjene A.

Donatorsko jutro kola
roditeljima, roditelji koli
U centru panje aktera,
posebno roditelja, bili su veliki
iznosi novca koje je potrebno
obezbijediti da bi dijete poslali
NA EKSKURZIJI NIKOME
NE MOE BITI LOE
Organizacioni problemi u pojedinim kolama na vrijeme prevazieni
Direktor Gimnazije u Podgorici Radia eki: Obino svi kao da jedva ekaju da se neto runo desi na ekskurziji, pa da piu o tome, ali niko ne pohvali
kada je sve uspjeno proteklo
Zoja Bojani-Lalovi, direktorica O tampar Makarije: Veoma je vana dobra organizacija
ake ekskurzije
na ekskurziju. O tome koliki je
to namet na kuni budet, i to
u mjesecu kada za ake treba
kupiti knjige, kolski pribor,
odjeu, suvino je govoriti.
Prema rijeima veine rodite-
lja, za ekskurziju je, uz osnovni
iznos koji se plaa agenciji (340
eura), neophodno izdvojiti jo
minimum 500 za deparac i
jo dodati za odjeu i ostale
detalje koji su neophodni za
ovu priliku. Mnogi tvrde da su
morali da tede, odreknu se
mnogih potreba da bi etetu
obezbijedili taj ugoaj koji se
deava samo jednom u ivotu.
Neki su se i zaduili.
U kolama se trude da svi-
ma koji nemaju novac, a ele
ekskurziju, obezbijede to pu-
tovanje. Tako je u Gimnaziji u
Slobodan kerovi ove godi-
ne pomo dobilo 14 uenika.
Jadranka erkovi kae da u
koli nastoje da se pomognu
svakom ueniku. S obzirom na
to da ima dosta ece koja su iz
materijalno slabijih porodica,
nastoje da im diskretno pomo-
gnu.
Razredne starjeine naj-
bolje mogu da uoe kome je
to potrebno. A onda se uvijek
nae izgovor, tipa: nagraeni
su besplatnim putovanjem jer
nemaju neopravdane izostan-
ke, ili imaju odline ocjene.
Tako se oni oete vanim, veli
ona.
U Osnovnoj koli tampar
Makarije za takve uenike or-
ganizovali su pomo na origi-
nalan nain.
Nakon razgovara sa
razrednim starjeinama koji
su procijenili da ima uenika
slabije platene moi, koji ne
mogu sebi obezbijediti odla-
zak na ekskurziju, u saradnji sa
Savjetom roditelja organizovali
smo donatorsko jutro pod slo-
ganom kola roditeljima, ro-
ditelji koli. Odazvali su se oni
koji su bili spremni da doniraju
odlazak uenika na ekskurziju.
Za tu priliku izveden je kultur-
no-umjetniki program kole
istie Zoja Bojani-Lalovi,
direktorica kole.
Potreban oprez
Inae, ekskurzije osnovaca
mnogo su manje u ii. Po-
sebno od kada se izvode u Cr-
noj Gori. Ipak, i tu je potreban
oprez.
Veoma je vana dobra
organizacija. Nakon predstav-
ljanja programa od strane svih
agencija koje su se javile na
tender, izabrali smo onu koja
je dala najbolju ponudu, tj.
garantovala dobru organiza-
ciju, omoguila da se plaa u
ratama, obezbijedila gratis za
nekoliko uenika. Autobusi ne
smiju biti stariji od pet godi-
na. Jednoglasno smo izabrali
agenciju Globus kae Zoja
Bojani-Lalovi.
Ona smatra da je ekskur-
zija bila veoma uspjena. aci
su dobili istraivake zadatke
kako bi ekskurzija zadovoljila
glavni cilj edukaciju.
Nastavnici uvijek ukazuju
da su ova edukativna putova-
nja veoma odgovoran posao.
Slaana Albijani, nastavnica u
O . Makarije, smatra da je to
najtei dio posla.
Socijalizirajui,
kulturoloki, kognitivni i
emocionalni ciljevi
Uenicima je ponueno
dosta edukativnih sadraja.
Obuhvatili smo jug i ever Crne
Gore. Uivali u prirodi. Uhvatili
smo zalaske sunca u Ulcinju
i u Budvi, uivali u bogatstvu
jeseni koja daruje kanjon Tare,
ljepote Crnog jezera, i na kraju
se prepustili miru netaknute
prirode u etno-selu kod Plava.
Cio dan bio nam je ispunjen ra-
zliitim sadrajima. Uenici su
vie panje posveivali drue-
nju, i to je ono to e oni najvie
pamtiti i zabiljeiti u spome-
narima iz akog ivota i dru-
enja, ne samo meusobnog,
nego i sa nastavnicima koje su
imali priliku da bolje upoznaju
i iz drugog ugla, van uionice.
Da se pitam, ja bih to radije
organizovala kao jednodnevni
izlet, ali eca to ne vole ocje-
njuje Albijanika.
Radoje Novovi, rukovo-
dilac Odsjeka za istraivanje i
razvoj obrazovnog sistema u
Zavodu za kolstvo, ocjenjuje
da je bilo opravdano ograniiti
ekskurzije osnovnokolaca na
marrutu po Crnoj Gori.
Cilj ekskurzije po Crnoj
Gori jeste neposredno upo-
znavanje pojava i odnosa u
prirodnoj i drutvenoj sredini,
upoznavanje kulturnog, isto-
rijskog i duhovnog nasljea i
privrednih dostignua. Zadaci
ekskurzije po Crnoj Gori jesu:
prouavanje objekta i fenome-
na u prirodi, upoznavanje nai-
na ivota i rada ljudi pojedinih
krajeva Crne Gore; razvijanje
pozitivnog odnosa prema na-
cionalnim, kulturnim, etikim
i estetskim vrijednostima koje
batini Crna Gora. Znai, tu se
prepliu socijalizirajui, kultu-
roloki, kognitivni i emocio-
nalni ciljevi 14/15-godinjaka
objanjava Novovi.

Lj. Vukoslavovi
NEZABORAVNO ISKUSTVO
Uenici su uvijek zadovoljni ekskurzijom. Za njih je naj-
vanije da se lijepo drue, te da su uslovi smjetaja dobri.
Bilo je to nezaboravno iskustvo koje je, svakako, valjalo
doivjeti. Iako je ekskurzija trajala samo pet dana, uspjeli smo
da obiemo najpoznatija mjesta u Crnoj Gori i da se lijepo
provedemo. Takoe, mislim da je ovakav nain druenja kroz
putovanje i uenje izuzetno koristan i treba ga ee organi-
zovati pria Jovana Stamatovi, uenica O tampar Ma-
karije u Podgorici. Ona smatra da je moda bilo bolje da su
putovali po Srbiji jer, prema njenom miljenju, veina ueni-
ka zna sve o Crnoj Gori.
Njen drug Nikola Raievi misli drugaije.
Sve je bilo super. Niko se od nas nije fokusirao na taj
edukativni sadraj, ali smo ipak poneto i nauili. Smatram
da je bolje to smo putovali po Crnoj Gori nego po Srbiji zato
to je veina ece ranije upoznala Primorje i abljak, ali ne i
ostale gradove na everu pria on.
Podgoriki gimnazijalci su posebno oduevljeni ekskur-
zijom. Iako je putovanje bilo naporno, isplatilo se.
Super sam se proveo. Nikada mi u ivotu 10 dana nije
bre prolo kae Vuk Mitri.
Na ekskurziji ne moe nikome biti loe. Prioritet nam
je bio da se dobro provedemo. Ipak smo poneto i nauili,
vieli interesantne, ivopisne gradove miljenja je Matija
Boanovi.
Radoje Novovi:
PALJIVO BIRATI AGENCIJU
Agencija koja se prijavi da organizuje ekskurziju mora da
poeduje odgovarajuu licencu ministarstva nadlenog za
poslove turizma i da ispunjava druge uslove propisane za-
konom kojim se ureuje djelatnost turizma. Radi obezbjei-
vanja vee sigurnosti uenika na ekskurziji, roditelji ija eca
putuju mogu veinom glasova na roditeljskom sastanku da
donesu odluku da, osim odjeljenjskog stareine, ekskurziju
prate jo najvie dva nastavnika koji izvode nastavu uenici-
ma tog odeljenja.
Odjeljenjski stareina obavjetava roditelje o programu
i cijeni ekskurzije, izboru agencije, bruto iznosu dnevnice za
pratioce i ostalim uslovima putovanja. Roditelji uenika koji
putuju obavezni su da potpiu program i opte uslove pu-
tovanja, ime potvruju da su upoznati s uslovima i da su s
njima saglasni. Direktor kole je duan da od agencije zatrai
dokumentaciju kojom ona dokazuje reference i iskustvo u
akom i omladinskom turizmu.
Ukoliko ekskurzije nijesu organizovane na predvieni na-
in, onda se one pretvaraju u zabavu uenika i isplatu nakna-
da prosvjetnim radnicima, koje uistinu nijesu velike za odgo-
vornost koje preuzimaju na sebe kada je bezbjednost ece u
pitanju, a to bi trebalo da je primarni cilj. Ukoliko su ekskurzije
briljivo planirane i dobro odabrana agencija koja e realizo-
vati ekskurziju, onda se s velikom vjerovatnoom moe pred-
vieti ostvarenje, prije svega edukativnih, a i ostalih ciljeva.
Ministarstvo prosvjete i sporta
POTOVATI ZAKON
Iz Ministarstva prosvjete i sporta saoptavaju da je orga-
nizovanje akih ekskurzija, kao i kola u prirodi u nadlenosti
same vaspitno-obrazovne ustanove. Ministarstvo prosvjete i
sporta pomae vaspitnoobrazovnim ustanovama u savje-
todavnom smislu prilikom organizovanja ekskurzija i kola
u prirodi u cilju potovanja svih zakona koji defniu oblast
obrazovanja. U skladu s obrazovnim programima, uenici
osnovnih kola treba da upoznaju prije svega svoju domo-
vinu, posebno njenu istorijsko-kulturnu batinu i odreene
geografske specifnosti Crne Gore, to predstavlja osnovni
cilj organizovanja akih ekskurzija. Cilj organizovanja kola
u prirodi, kao i akih ekskurzija, iskljuivo je obrazovnog
karaktera. Nain organizovanja i plaanja ovih aktivnosti re-
gulisan je u svakoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi posebno,
a zasniva se prije svega na dobrovoljnoj osnovi, uz sagla-
snost svakog roditelja pojedinano. Ono to je Ministarstvo
prosvjete i sporta uvijek naglaavalo jeste to da se potuju
zakoni koji reguliu ovu oblast, to sve vaspitno-obrazovne
ustanove u Crnoj Gori i rade.
PRVOTREBAUPOZNATI SVOJUZEMLJU: Uenici Otampar Makarije
Radiaeki RadojeNovovi ZojaBojani
OKT.
10
MEUN/FCDN/ SARADNJA
Predednik Evropske aka-
demije nauka i umjetnosti
prof. dr Feliks Unger prilikom
poete Crnoj Gori uruio je
premijeru dr Igoru Lukiu po-
ziv za inauguraciju u poasnog
senatora Evropske akademije
nauka i umjetnosti, saopteno
je iz Vlade.
Premijer Luki je tim po-
vodom istakao da takva pozi-
cija afrmie opredijeljenost i
ambiciju Vlade da akumulira
znanja i potencijale Crne Gore
u cilju sveukupnog napret-
ka i razvoja. Profesor Unger
iskazao je interesovanje da
podri primjenu Strategije za
istraivanje i razvoj Crne Gore.
Dogovoreno je da se u najsko-
rijem periodu potpie i me-
morandum o saradnji izmeu
Ministarstva nauke i Evropske
akademije, to e predstavljati
snaan impuls daljoj
Obuka nastavnika sred-
njih kola o evroatlantskim
integracijama, koju organizu-
ju Koordinacioni tim za im-
plementaciju Komunikacione
strategije o evroatlantskim
integracijama Crne Gore u
saradnji s Ministarstvom pro-
svjete i sporta i Upravom za
kadrove, poela je predava-
njem u Zavodu za kolstvo u
Podgorici. Obuka e obuhva-
titi tri tematske cjeline: Crna
Gora na putu u NATO, Meu-
narodna bezbjednost i Crna
Gora, te Nacionalni sistem
bezbjednosti Crne Gore. Bie
zavrena do kraja novembra.
Cilj seminara je da pro-
fesori srednjih kola proire
Jaanje saradnje Univer-
ziteta u Mejnu s obrazovnim
i naunim institucijama Crne
Gore bila je tema razgovora
ministarke nauke dr Sanje
Vlahovi s dekanom tog uni-
verziteta prof. dr Denijelom
Sendvejsom i efom Odsjeka
za industrijsku saradnju prof.
dr Dejmsom Bupreom.
Konstatovano je da su dr-
avni prioriteti Mejna i Crne
Gore gotovo identini, a od-
nose se na turizam, hranu i
zdravlje ljudi, informacione
Univerzitet Crne Gore ove
godine uestvuje u tri projekta
za mobilnost studenata u okvi-
ru programa Erasmus Mundus
(Basileus, JOINEUSEE i SIGMA)
koji pruaju svim studentima,
nastavnom i administrativ-
nom osoblju mogunost dobi-
janja stipendije za dui ili krai
boravak na univerzitetima iz
EU.
Kancelarija za meuna-
rodnu saradnju Univerziteta
Crne Gore blagovremeno e
Ministarka nauke prof. dr
Sanja Vlahovi i dravni mini-
star za strategiju Ministarstva
nacionalne ekonomije Maar-
ske Zoltan Cefalvaj potpisali su
u Podgorici sporazum o nau-
noj i tehnolokoj saradnji dviju
drava. Dokument podrazu-
mijeva razmjenu istraivaa i
eksperata, naunotehnolokih
informacija i dokumentacije.
Kako je saopteno na-
kon potpisivanja sporazuma,
planirano je zajedniko orga-
nizovanje naunih radionica
zajednikoj saradnji, navo-
di se u saoptenju.
Prof. dr Feliks Unger su-
sreo se s ministarkom nauke
dr Sanjom Vlahovi i lanovi-
ma Savjeta za naunoistrai-
vaku djelatnost. Dogovorena
je saradnja u vezi s razvojem
Strategije naunoistraivake
djelatnosti. Kako Ministarstvo
nauke ima obavezu da revidi-
ra svoju strategiju, ekspertiza
Evropske akademije bie od
izuzetne koristi, a sve u korak
sa zahtjevima Evropske komi-
sije, kao i potrebama nauno-
istraivake zajednice u Crnoj
Gori. U skladu s tim, Ministar-
stvo nauke i Evropska akade-
mija potpisae sporazum o
saradnji, kojim e biti defnisa-
ni pravci budueg razvoja na-
unoistraivake djelatnosti u
Crnoj Gori u smislu proflisanja
uloge modernih akademija u
znanja o meunarodnim oba-
vezama i nacionalnim potre-
bama implementacije NATO
standarda u procesu integra-
cija kako bi se stvorili uslovi za
kvalitetnu edukaciju mladih
ljudi o toj vanoj drutvenoj
temi. Pri tome se polo od
ocjene da je kola mjesto za
dijalog i formiranje drutvenih
stavova i aktivnu participaciju
mladih u rjeavanju svih pita-
nja koja se tiu njihovog sa-
danjeg i budueg ivota.
Na otvaranju seminara
govorili su koordinator Vladi-
nog tima za implementaciju
Komunikacione strategije
Anela elebi, ambasador
Slovenije Vladimir Gapari,
tehnologije i energiju. To pru-
a dodatne mogunosti za
otvaranje razliitih aspekata
saradnje.
Kako je saopteno iz Mini-
starstva, najvei dio razgovora
odnosio se na nalaenje naj-
pogodnijeg modela za slanje
naih studenata na usavrava-
nje u Mejn, ali i razmjenu pro-
fesora.
Prof. dr Dejms Bupre go-
vorio je o inovacionom ininje-
ringu. Rije je o oblasti koja u
Americi uzima sve vie maha,
informisati sve zainteresovane
o rokovima za prijavu, nakon
ega e biti organizovani infor-
mativni dani kako bi se detalj-
nije predstavili uslovi prijave
na konkurse. Tokom trajanja
konkursa bie organizovane
redovne konsultacije za stu-
dente koji planiraju da predaju
prijavu za neki projekat, saop-
teno je iz Kancelarije za me-
unarodnu saradnju.
U protekle etiri godine
143 studenta i nastavnika dr-
i susreta istraivaa obje ze-
mlje, obrazovanje zajednikih
naunoistraivakih centara
i privremenih naunoistrai-
vakih grupa, kao i drugi oblici
saradnje.
Delegacije su razmijenile
informacije o svojim prioriteti-
ma u okviru naunotehnolo-
ke saradnje i saglasile se da e
podsticati svoje naunoistra-
ivake ustanove da zajedni-
ki uestvuju na pozivima na
evropskom nivou.
Ministarka nauke Sanja
PREMIJERU LUKIU
URUEN POZIV ZA
POASNOG SENATORA
PRIMJENA NOVIH
VRIJEDNOSTI
ANSA ZA USAVRAVANJE U
AMERICI
U EVROPU PO ZNANJE
ZAJEDNIKI PROJEKTI,
RAZMJENA ISTRAIVAA
Predednik Evropske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Feliks
Unger poetio Crnu Goru
Poela obuka za nastavnike srednjih kola o evroatlantskim
integracijama
Profesori sa Univerziteta iz Mejna gosti Ministarstva nauke
Kancelarija za meunarodnu saradnju Univerziteta Crne Gore
Sporazum o naunoj i tehnolokoj saradnji Crne Gore i Maarske
drutvu.
U okviru poete Crnoj Gori
prof. Unger susreo se i s mini-
strom zdravlja prof. dr Miodra-
gom Radunoviem i dekanom
Medicinskog fakulteta prof. dr
Bogdanom Aaninom, s koji-
ma je bilo rijei o dogovoru i
podrci naunoistraivakoj
zajednici za oblast medicin-
skih nauka. To se odnosi na
inoviranje nastavnih progra-
ma i mogunostima pohaa-
nja obuka i usavravanja na
Univerzitetu Alma Mater Euro-
pea, ali i saradnji s eminentnim
evropskim kardiohirurzima.
Prof. Unger bio je takoe
gost Crnogorske akademije
nauka i umjetnosti i Dukljan-
ske akademije nauka i umjet-
nosti, dodaje se u saoptenju.

O. .
admiral Renato Petri, di-
rektorica Uprave za kadrove
Svetlana Vukovi i pukovnik
Mehmed Tahirovi iz Ministar-
stva odbrane.
Crna Gora se nalazi u pro-
cesu realizacije novih vrijed-
nosti koje treba da poveaju
nivo demokratije, ljudskih
sloboda, solidarnosti, mira,
stabilnosti i vladavine prava,
a NATO integracije su upravo
faktor za ouvanje tih vrijed-
nosti u vremenu kada su be-
zbjednosni izazovi globalni
i kada zahtijevaju i globalni
odgovor, poruka je sa preda-
vanja u Podgorici.
Lj. V.
a koja se bavi identifkacijom
kapaciteta i stavljanjem istih
u slubu privrede i biznisa na
najfunkcionalniji nain. Ova
tema ocijenjena je kao izuzet-
no znaajna za Crnu Goru s
obzirom na projekat uspostav-
ljanja prvog nauno-tehnolo-
kog parka u Crnoj Gori, kao i
misiju sve veeg stavljanja na-
uke u slubu privrede i biznisa.

O. .
avnog univerziteta iskoristila
su neku stipendiju u okviru
projekata Basileus i JOINEU-
SEE.
Spisak partnera iz EU po
projektima moe se nai na
www.ir.ac.me, a sve informaci-
je o projektima i aktivnostima
su na sajtu Kancelarije za me-
unarodnu saradnju (www.
ir.ac.me).
O. .
Vlahovi ocijenila je da je ovo
znaajan sporazum jer institu-
cije ovih zemalja ve odreeno
vrijeme sarauju: Dogovorili
smo da napravimo efkasan
plan saradnje koji ukljuuje
fnansiranje zajednikih pro-
jekata, mobilnost istraivaa
i studenata, a koristiemo i
iskustva u formiranju tehno-
parkova i centara uspjenosti,
te pristupanju EU.

O. .
SprijemauVladi CrneGore
SapredavanjauPodgorici
Ministri ZoltanCefalvaj i SanjaVlahovi
OKT.
11
Dravna strategija koja
promovie kvalitetno i pris-
tupano obrazovanje za svu
ecu ve je dala rezultate. In-
kluzija je naa stvarnost. Njene
prednosti naglaavaju rodite-
lji, pedagozi, psiholozi i nastav-
nici. Ipak, nastavnici ukazuju
da im je u radu s ecom s po-
sebnim obrazovnim potreba-
ma i dalje potrebna pomo. A
nju im, bez sumnje, omogu-
avaju prirunici Potekoe u
itanju i pisanju i Individualni
razvojno-obrazovni program
koje je pripremio Zavod za
udbenike i nastavna sredstva
Podgorica.
Izdavakim planom
predviena je odreena di-
namika pripreme naslova za
inkluziju, a u vezi s tim konsul-
tujemo se sa nadlenima u Mi-
nistarstvu prosvjete i sporta i
Zavoda za kolstvo. Na osnovu
informacija baziranih na isku-
stvu i dostupnim podacima,
naa izdavaka kua odluuje
se za temu. Ranije su objavljeni
prirunici Pristup inkluzivnoj
praksi u vaspitanju i obrazo-
vanju (2007), autorki aire
Meali, Nade akoti i Milene
Nikoli, i Inkluzivno vaspitanje
i obrazovanje u osnovnoj ko-
li (2009) autora N. akoti, .
Meali i Sulejmana Hrnjice. U
protekloj godini objavili smo
dva prirunika, koji su odo-
breni na Nacionalnom savjetu.
Informacija o tome moe se
nai na sajtu Zavoda za ud-
benike, ali ovo je prava prilika
da se nastavnici i uprave kola
o njima informiu. Prirunici
za poetno itanje i pisanje i
izradu individualnih razvojno-
obrazovnih programa (IROP-
a) pripremljeni su na veem
formatu iz praktinih razloga.
U njima su date brojne sheme
koje su preglednije i lake za
korienje. Kad je njihov sadr-
aj u pitanju, ovi prirunici se
preporuuju za svaku kolsku
biblioteku, bez obzira na to
ima li ili nema trenutno u koli
uenika s posebnim obrazov-
nim potrebama kae Lida
Vukmanovi-Taba, urednica u
Zavodu za udbenike.
Ona istie da je u toku izra-
da jo dva prirunika. Jedan se
bavi radom s talentovanom i
nadarenom ecom, a drugi e
nastavnicima pomoi u radu
s ecom s posebnim obra-
zovnim potrebama kad je u
pitanju ovladavanje osnovnim
PUTOKAZ DO SVAKOG
ETETA
IZDANJA ZAVODA ZA UDBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA
Prirunici Potekoe u itanju i pisanju i Individualni razvojno-obrazovni program
Prirunici su velika pomo nastavnicima u radu s ecom s posebnim obrazovnim potrebama. Njihovu posebnu vrijednost, a time i korisnost za nastavnike,
predstavljaju primjeri iz prakse. U njima su jasno razgraniene uloge i zadaci svakog uesnika u ovom procesu
matematikim pojmovima u
prvom ciklusu.
Svjesni smo da je na-
stavnicima potrebna literatura
koja im moe olakati rad s e-
com s posebnim obrazovnim
potrebama i usmjeriti ih na
prava rjeenja. Iskustvo sva-
kog nastavnika u radu s e-
com u inkluziji dragocjeno je,
i razmjenom tih iskustava mo-
gli bi se izbjei mnogi proble-
mi i skratiti put do cilja. Zato
pozivam nastavnike da svoja
dobra i loa iskustva alju na
nau adresu kako bismo imali
smjernice u daljem planiranju
literature istie Lida Vukma-
novi-Taba.
Individualni razvojno-
obrazovni program
Ono to je posebno mu-
ilo nastavnike jeste pripre-
manje IROP-a. Sada je tu pri-
runik koji je rezultat sinteze
raznovrsnog iskustva koji e
im olakati metodologiju pla-
niranja, realizaciju i praenje
efekata podrke ukljuivanju
ece s posebnim-obrazovnim
potrebama u redovan vaspit-
no-obrazovni sistem. Autorke
su Vera Rajovi, Olja Jovanovi
i Branka Radevi.
Kako kae logopedica
Anita Mari, prirunik nudi
jasne smjernice za izradu
IROP-a. Odgovara na pitanja
praktiara i dileme s kojim se
svakodnevno susrijeu u radu
s ecom s posebnim obrazov-
nim potrebama.
Recenzentkinja Nada Ma-
ra, psihologica u O Vladimir
Nazor, ukazuje na sveobu-
hvatnost i cjelovitost Priru-
nika.
Autori polaze od kon-
cepcijskih, tj. teorijskih mode-
la koji su u osnovi inkluzivnog
obrazovanja, preko zakonskih
rjeenja u meunarodnim do-
kumentima i zakonskih rjee-
nja u Crnoj Gori, do detaljnih
opisa svih faza ukljuivanja
eteta s posebnim obrazov-
nim potrebama u redovnu
kolu. Prirunik e biti veoma
znaajan za rad nastavnika,
ne samo kao vodi u izradi
IROP-a, ve i kao mogunost
da se saeto na jednom mje-
stu sagleda uloga itave mre-
e pojedinaca i organizacija
koji doprinose ukljuivanju
ece s posebnim obrazovnim
potrebama, od komisije za
usmjeravanje, resursnih cen-
tara, asistenata u nastavi, ko-
le i svih zaposlenih u koli, do
porodice. On prati i detaljno
opisuje i preporuuje korake
koje je potrebno sprovesti pri-
je i po dolasku u kolu eteta
s posebnim obrazovnim po-
trebama, tako da nastavnik u
svakom trenutku moe da se
orijentie ta je i zbog ega
znaajno uraditi, od koga se
moe traiti pomo i kako je
dobro reagovati u nekoj situa-
ciji u radu s njim istie Mara.
Ona posebno ukazuje na
podrku koju ovaj prirunik
prua nastavniku prilikom
izrade IROP-a u fazi defnisa-
nja ciljeva, kao i na korisne
preporuke za praenje realiza-
cije IROP-a, evaluaciju i reviziju
ukoliko su postavljeni ciljevi
bili prelaki za uenika ili ih di-
jete s tekoom savladava.
Vano je i to da su pri-
mjeri koji se nalaze u ovom
priruniku iz naih kola, rea-
lizovani u naem zakonskom
i uopte drutvenom miljeu,
to je i te kako vano za uspje-
nost inkluzivnog obrazovanja.
U prilogu ovog prirunika dati
su i mjerni instrumenti skale,
liste i primjeri ija e primjena
poveati sigurnost nastavnika
kako u ulozi procjenjivaa
trenutnog nivoa funkcionisa-
nja eteta tako i u pronalae-
nju adekvatnog naina rada,
praenja i evaluacije posti-
gnua uenika s posebnim
obrazovnim potrebama na-
glaava Mara.
Potekoe u itanju i
pisanju
itanje i pisanje su veoma
vane vjetine, jer je bez njih
nemogu proces uenja. Zato
prirunik Potekoe u itanju
i pisanju nudi jednostavan
pristup ovladavanju tim vje-
tinama u uionici. U izradi
prirunika uestvovali su dr
Dragan Bogojevi, lingvista,
Nikoleta urovi, profesorica
razredne nastave, i Anita Ma-
ri, logopedica.
Vjerujem da su prakti-
ari zadovoljni samim tim to
im je data mogunost da na
vrijeme prepoznaju problem
i blagovremeno reaguju,
voeni ciljanim metodskim
postupcima. Nije bilo lako
pripremiti ovakav materijal, ali
je priinjavalo izazov i zado-
voljstvo jer se tako neto prvi
put pojavljuje u vidu podrke
nastavnicima u redovnim ko-
lama. Konsultovali smo mno-
ge autore, pratili deavanja u
svijetu i, uz pomo literature i
znanja, oblikovali i prilagodili
materijal naem govorno-je-
zikom podruju i vaspitno-
obrazovnom sistemu kae
Anita Mari.
Prirunik sadri tri dije-
la. Prvi, teorijski koji se bavi
osvrtom na najee tekoe
i smetnje u uenju uopte, nji-
hove simptome i uzroke. Dru-
gi, koji nudi zadatke svrstane u
tri grupe putem kojih se moe
na efkasan nain prepoznati
dijete koje ima tekoe u sa-
vladavanju itanja i pisanja.
Prvi set ine fonoloki zadaci
koji provjeravaju pretitalake
vjetine uenika. Drugi set su
zadaci za prepoznavanje te-
koa u itanju, a trei detek-
tuje smetnje u pisanju. Trei
dio prirunika ini se najdra-
gocjenijim. Date su metode, tj.
aktivnosti na asu i uputstva
za rad s ecom, kao i materijali
koji su prilagoeni uenicima,
iji je prvenstveni zadatak da
olakaju rad uiteljima.
Aktivnosti su podijelje-
ne u tri grupe i ine ih zanimlji-
ve igre u ovladavanju pretita-
lakim vjetinama. Prije svega,
to se odnosi na postupke i
metode usvajanja itanja pu-
tem raznovrsnog slikovnog
materijala, individualnim pri-
stupom, radom u grupi. Tu su i
interaktivne igre koje se mogu
odvijati u grupi ili paru poseb-
no imaju vrijednost jer dre
eju panju, motiviu ih za
rad, podstiu kognitivne spo-
sobnosti. Putem igre, bez pre-
vie tenzije i drila, usvajaju se
fonoloke komponente koje
su kompleksne i trae potpu-
nu panju eteta. Izuzetno
zanimljivom igrom smatram
'domine', koje podravaju fo-
noloku (ili pretitalaku) fazu
jer eca ovladavaju vjetinom
razlaganja rijei na slogove a
nakon toga i razlaganje rijei
na glasove. itanju jedno-
stavnih reenica uz razumije-
vanje proitanog, posveeno
je puno aktivnosti koje uitelj
moe primijeniti u uionici
istie Anita Mari.
Ona napominje da doda-
tak sadri neumjetnike tek-
stove s jasno izbalansiranim
zahtjevima, veliinom slova,
brojem slova u rijei, brojem
rijei u reenici kako bi ispratili
postupnost u uenju, a time
u velikoj mjeri olakali uenje
i stvorili prijatnu i pozitivnu
atmosferu za rad.
I recenzentkinja Dijana
Gajovi, uiteljica u O 21.
maj u Podgorici, ukazuje na
pomo prirunika Potekoe
u itanju i pisanju nastavnici-
ma u radu s razliitim katego-
rijama ece.
Prije pojavljivanja ovog
prirunika vrlo malo literature
davalo je prave smjernice za
praktian rad s ecom koja
imaju probleme u savladava-
nju itanja i pisanja. U praksi
svako dijete je svijet za sebe, i
treba pronai pravi put do nje-
ga, a ovaj prirunik nudi puto-
kaz. On na pravi nain daje de-
taljne informacije o najeim
potekoama u itanju i pisa-
nju, pomae nam da lake i na
vrijeme uoimo ecu s pote-
koama. Prednost Prirunika
je u tome to je pisan jedno-
stavnim jezikom, razumljivim,
ne samo za nastavnike, nego i
za roditelje kojima je stalo da
pomognu svojoj eci. U nje-
mu se konano jasno razgra-
niavaju uloge i zadaci svakog
uesnika u ovom procesu.
Prirunik sve nas pode-
a na to koliko je za uspjeno
itanje i pisanje vana rana
jezika stimulacija ece. Od
ostale sline literature izdvaja
se i po tome to je uz njega
tampan i dodatak s brojnim
ilustrovanim nastavnim listii-
ma, koji se prilikom opisme-
njavanja mogu koristiti u radu
i s ecom koja nemaju poseb-
ne potekoe u opismenjava-
nju naglaava Gajovika.
Lj. Vukoslavovi
Budimirka Perunii, uiteljica u O Savo Pejanovi:
ZNAAJNA POMO
NASTAVNICIMA
Kada u odjeljenju imamo uenike s tekoama u itanju i pisanju, najee se
izvode zakljuci da uenik nedovoljno vjeba, da su mu zadaci neuredni, neitki, sa-
vjetuje im se da ljepe piu, da im zadacibudu uredniji. Ovaj prirunik nudi teorijski
dio i podea nastavnika na specifne tekoe koje imaju eca i s kojima se nerijetko
susrijeemo u radu s njima. Ponuene su i nastavne metode koje treba primjenjivati
s ecom pri ovladavanju vjetinama itanja i pisanja. Autori su ponudili i konkretne
zadatke, krae tekstove, crtee, vjebe i etape u savladavanju potekoa u itanju i
pisanju.
Prirunik, pored teorijskog dijela, sadri nain, pristup i pomo ueniku, nudi od-
govarajui materijal za rad sa ecom s potekoama u itanju i pisanju. U Dodatku je
ponueno dosta tekstova, crtea za vjebe, koji su prilagoeni uzrastu i olakavaju
nastavnicima rad. Prilozi u Dodatku uraeni su na kvalitetnom papiru, pa ih nastav-
nik moe koristiti za vie generacija.
Zbog svega navedenog preporuila bih ovaj prirunik nastavnicima i roditeljima
kako bi bolje razumjeli tekoe koje imaju njihovi uenici (eca) i pomogli im.
Tamara Mili, savjetnica u Ministarstvu prosvjete i sporta:
VII NIVO INFORMISANOSTI
I VJETINA
U redovne kole ukljuen je veliki broj ece s posebnim obrazovnim potrebama kojoj
je omogueno da se obrazuju u uslovima koji odgovaraju njihovim potrebama i moguno-
stima. Ona postiu napredak na planu socijalizacije, u uspostavljanju emocionalne sigur-
nosti, samopotovanja, vjetina koje su vane za svakodnevni ivot. Njihovi tipini vrnjaci
postaju iskustveno bogatiji, pojaava im se solidarnost i altruizam, u drugoj osobi ne vide
nedostatak i smetnju, razvijaju se kao linosti bez predrasuda, koje su otvorene i prijemive
za mogunosti drugoga.
Istraivanje potreba nastavnika u odnosu na socijalnu inkluziju upuuje da im u radu
nedostaju, izmeu ostalog, specifna znanja o eci sa smetnjama u razvoju, kao i prirunici
za rad da bi kompetentno odgovorili na potrebe ove ece. Takoe, prema miljenju nastav-
nika, u posljednje vrijeme nije vladala intenzivna obuka nastavnika za inkluzivno obrazova-
nje. Nadalje, nastavnici smatraju da je uvoenje inkluzije u obrazovni sistem opravdalo svoj
osnovni cilj, ali navode i brojne izazove u njenoj implementaciji: nedovoljnu edukovanost
za rad sa ecom s posebnim obrazovnim potrebama, probleme oko izrade IROP-a i slino.
Ova dva prirunika znaajno e podii nivo informisanosti i vjetina nastavnika, a sa-
mim tim i njihovog profesionalnog pristupa i line sigurnosti i samopouzdanja za rad sa
ecom s posebnim obrazovnim potrebama. Takoe, oni treba da ujednae pristup u radu
i da na pravi nain odgovore na potrebe ece koja su prola proceduru rane identifkacije
i intervencije, ali i one ije se tekoe otkrivaju tek u nastavnom procesu (disleksija, disgra-
fja, diskalkulija i sl.).
pe i ine ih zanimlji-
vladavanjupretita-
je puno aktivnosti k
OKT.
12
www.prosvjetnirad.co.me prosvjetnirad@t-com.me
Pripremio D. Batrievi
Naalost ili na sreu, granice izmeu realnog i virtuelnog svijeta sve su
tanje. Uz pomo raunara, laptopova, netbukova, tableta, smartfona...
informiemo se, komuniciramo, zabavljamo, UIMO.
Rubrika t@j E-svijEt otvorena je za nastavnike na svim nivoima obrazovanja,
uenike, studente, strunjake za informatiku. Podijelimo na ovoj stranici (u
budunosti, vjerovatno, stranicama) iskustva u korienju informaciono-
komunikacionih tehnologija, prije svega u nastavi i uenju!
Nije danas lako kontroli-
sati dijete. Moj sin svakog se
dana zaputi u kolu, ali esto
zavri u igraonici. Do sredine
oktobra ve je sakupio seda-
mnaest neopravdanih asova
i etiri jedinice. Da sam ranije
saznao, i problem bi bio ma-
nji, pria otac 16-godinjeg
gimnazijalca.
Kad do kraja budu primje-
njive mogunosti projekta
MEIS (Montenegrin Education
Information System Infor-
macioni sistem obrazovanja
Crne Gore) ovakvih situacija
ne bi trebalo da bude. Rodi-
telji e putem raunara, kori-
stei pristupnu ifru, dolaziti
do stranice svog eteta u
elektronskom dnevniku. Tamo
e, uz brojne druge informci-
je, imati pregled izostanaka i
ocjene (s datumom unoenja
i objanjenjem da li je rije o
pismenom, usmenom, testu,
kontrolnom...).
Ih, ma nee toga biti dok
mi zavrimo kolu, komenta-
riu srednjokolci. Meutim,
u Odjeljenju za ICT Ministar-
stva prosvjete i sporta nadaju
se da e obiman i skup posao
ipak biti okonan tokom 2013.
godine.
Dobar dio preduslova ve
je stvoren. Elektronski dnev-
nik poeo je sredinom prole
kolske godine svoj ivot u
svim srednjim kolama. Ljilja-
na Milovi, profesorka Eko-
nomske kole Mirko Veovi,
inae predednica Udruenja
- 69,2 % ucenlka pocelo [e da korlstl
internet izmeu pete i desete godine
- 95,7 % osnovaca korlstl lnternet
- 22,6 % osnovaca lma vlse od [ednog
profla na Fejsbuku
-7l,5 % rodltel[a korlstl lnternet
- 9l,7 % rodltel[a smatra da n[lhovo
dijete nije iskusilo neku neprijatnost
putem interneta.
- 60,8 % rodltel[a razgovara s decom o
nainima korienja interneta.
- l9,7 % rodltel[a ob[asn[ava decl kako
da internet koriste na sigurniji nain.
(Izvor: Istraivanje o bezbjednosti
djece na internetu, Ministarstvo za in-
formaciono drutvo i telekomunikacije i
E3 Consulting Podgorica, uz podrku Mi-
nistarstva prosvjete i sporta, septembar
2012)
Bcc (Blind Carbon Copy) polje za slanje mejla
primaocu originala i jo nekom primaocu. Primalac
originala ne vidi da li je (i kome je) poslata kopija po-
ruke. Primalac blind carbon copy vidi kome je upu-
ena originalna poruka.
Cc (Carbon Copy) slanje kopije mejla drugoj
osobi (osobama), pri emu i primalac originala i pri-
malac kopije vide kome je sve mejl upuen.
URL (Uniform Resource Locator) odreuje je-
dinstvenu internet adresu datoteke koja se nalazi na
raunaru povezanom na internet. Svaka datoteka
na internetu ima jedinstven URL, odnosno adresu.
Domen (engl. domain domen, oblast) sa-
stavni dio URL-a. Ukazuje na kategoriju ili geograf-
sku oblast kojoj neka internet adresa pripada: .com
poslovna upotreba, .net najee za servere, tj.
pruaoce internet usluga, .org udruenja i organi-
zacije, .edu obrazovne institucije, .mil vojne usta-
nove i institucije, .gov vlade i vladine institucije, .int
organizacije i institucije od meunarodnog znaa-
ja; .me, .ru, .rs, .it, .eu nacionalni domeni.
Punoljetni dravljani Crne Gore i stranci sa
stalnim nastanjenjem mogu pokrenuti ili glasati
za elektronsku peticiju iz svake oblasti iz djelo-
kruga rada Vlade. S platforme Glas graana e-
Peticije (https://epeticije.gov.me) nadleno mini-
starstvo pretoie u formalnu inicijativu i podnijeti
Vladi na razmatranje peticiju koja u roku 60 dana
od postavljanja dobije podrku najmanje 6.000
graana.
Pokretanjem 'Glasa graana' pretaemo u
djelo nau namjeru da unaprijedimo komunika-
ciju s graanima, istakao je premijer Igor Luki
na promociji platforme postavljene u saradnji s
Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Jednu od prvih peticija, pod nazivom Hitna
izgradnja i/ili dogradnja vrtia javnih predkolskih
ustanova, podnio je portal Roditelji.me. U inici-
jativi se, uz ostalo, ukazuje da je Institut za javno
zdravlje nakon obilaska vaspitnih jedinica u Pod-
gorici utvrdio da je prebukiranost uzrok sanitar-
no-higijenskih problema koji ugroavaju zdravlje
najmlaih.
Crna Gora dobija od NR
Kine 1.500 raunara najnovije
generacije (desktop, laptop,
tablet). Poklon vrijedan oko
milion eura namijenjen je
uglavnom uenicima iz ne-
razvijenih podruja, kojima
roditelji ne mogu da priute
kompjutere, dok e dio pripa-
sti pojedincima, ustanovama
i socijalnim grupama koji do
Sedmodnevni XIX festival
informatikih dostignua IN-
FOFEST, pod sloganom Treba-
ju nam mostovi, okupio je u
Budvi vie od hiljadu uesnika.
Najznaajnija ICT manifesta-
cija u regionu bila je prilika za
brojne promocije dostignua,
izlaganja renomiranih stru-
njaka, te razmjenu iskustava i
sticanje novih znanja o razvoju
i primjeni informaciono-ko-
munikacionih tehnologija.
Sem predstavnika velikih po-
slovnih sistema, fnansijskih
roditelja Crne Gore, istie da
elektronski dnevnici pomau
da se bre i lake administrira:
Nastavnici su ga doe-
kali s izvjesnom dozom sum-
njiavosti, ali i izazova, jer su
svjesni da se komunikacija
meu akterima obrazovnog
procesa mora podii na vii,
savremeniji nivo. Oni imaju
pristup odjeljenjima kojima
predaju, a razredne starjeine
svom odjeljenju. Na taj na-
in statistiki kompletiramo
uspjeh i vladanje svakog ue-
nika, ukljuujui i izostanke,
disciplinske mjere i sl. Podaci
o uenicima nijesu javni, ve
su zatieni od neovlaenog
korienja, a pristup je omo-
guen nastavnicima samo uz
korisniko ime i lozinku.
Nastavnici za sada koriste
sada nijesu bili u prilici da kori-
ste raunarsku tehnologiju.
To je ishod sporazuma koji
su potpisali kineski ambasador
i aolin i ministar za informa-
ciono drutvo prof. dr Vujica
Lazovi.
Ministar Lazovi istie da
e se ovom donacijom zao-
kruiti nacionalni PC program
od 5.000 raunara i na taj nain
instutucija, te dravne i jav-
ne uprave, predstavili su se
svjetski tehnoloki lideri (IBM,
Oracle, SAP, Hewlett Packard,
Ericsson NT...) i uspjene kom-
panije iz regiona (Saga, ikom,
E-Smart, SBS, MFC Mikroko-
merc, Asseco, MDS, Energo-
data...).
Najuspjenijim uesnici-
ma dodijeljene su nagrade i
priznanja. Pored ostalih, nagra-
eni su: Crnogorski telekom
(tehnoloki i komercijalni zna-
aj objave rjeenja Media box),
IVLJA KOMUNIKACIJA S
RODITELJIMA
OSNOVCI NA
INTERNETU
VLADA BLIA JAVNOSTI
ZA AKE 1.500 RAUNARA
TREBAJU NAM MOSTOVI
ta donosi elektronski dnevnik
Brojke
POJMOVNIK
Platforma Glas graana e-Peticije
Vrijedan poklon iz Kine
XIX INFOFEST
samo dio mogunosti projek-
ta MEIS unose ocjene s klasi-
fkacionih perioda, izostanke,
disciplinske mjere, vladanje:
Ovaj projekat ima in-
teraktivnost koju treba da
iskoristimo, a to je ivlja ko-
munikacija s roditeljima, ei
kontakti, meusobna razmje-
na informacija i sl. Na taj na-
in ostvarujemo kvalitetniju
saradnju s roditeljima, a oni e
moi da pravovremeno reagu-
ju na svaku promjenu uspjeha
i ponaanja svog eteta. Time
emo se jo vie pribliiti ro-
diteljima i pomoi im da, iako
zaposleni i u dananje vrijeme
veoma zauzeti, zadre i inten-
ziviraju kontakt sa kolom kroz
kontinuirano praenje posti-
gnua svog eteta, zakljuuje
Ljiljana Milovi.
stvoriti pretpostavka za zna-
ajan iskorak u daljem razvoju
informacionog drutva u Crnoj
Gori.
Ambasador aolin na-
javljuje nastavak kineske po-
moi nakon kompjutera
slijedi uvoenje solarne uline
rasvjete na Cetinju i u Kotoru.
kompanija ikom iz Podgo-
rice (za kontinuirani kvalitet
ponude i jaanje trine pozi-
cije), kompanija DIGIT iz Beo-
grada (specijalno priznanje za
kvalitet projekta Biling sistem
za modernizaciju poslovanja
elektrodistributivnih kompani-
ja, MFC Mikrokomerc) najbo-
lje projektno rjeenje Spider
net digitalna biblioteka, kao
i E-smart systems iz Beograda
(najbolji kompanijski nastup).
Od sljedee godine roditelji e putem raunara imati pregled izostanaka i
ocjene svoje ece
MEIS RUDNIK PODATAKA
U projekat MEIS od 2004. godine u etapama je uloeno
oko sedam miliona eura. Zahvaljujui njemu, Odjeljenje za
ICT Ministarstva prosvjete i sporta sada u svakom trenutku
ima rudnik svjeih podataka. Ne samo o ocjenama i vladanju
uenika:
MEIS aplikacija slui za evidentiranje podataka i kreiranje
mnotva izvjetaja vezanih za zaposlene i uenike, kao i evi-
dentiranje podataka za ustanove, opremu u kolama itd. Ta-
koe, prate se i podaci o zaposlenima, radna mjesta, struna
sprema, nauni stepen, status, norma, broj asova itd. Svaka
kola opremljena je raunarskom opremom, internet je uve-
den u svim predkolskim, osnovnim muzikim i srednjim ko-
lama, kao i u 105 osnovnih kola putem ADSL konekcije. Do
kraja 2012. godine i u preostalih 58 osnovnih kola bie uve-
den satelitski internet, navodi Marina Matijevi, ef Odjeljenja.
ZAOKRUIVANJENACIONALNOGPCPROGRAMA: Ambasador aolini ministar Lazovi
VODEAMANIFESTACIJAUREGIONU: Mladi napromociji ICTdostignua
OKT.
13
TEMPERAMENTOMI SANJARENJEM, BUNTOMI REZIGNACIJOM: DuanKosti
Pie: Branko Joki
Duan . Kosti (Pe,
23. 1. 1917 Meljine, 19. 10.
1997) oglasio se u podgori-
kom listu Zeta 1931. godine,
kao ak treeg razreda Be-
ranske gimnazije. Naslovi
pjesama su: Drhtaji, San, Sje-
anje, Sa Lovena, Prelom,
Zato, Ljeto i O, more.
I tu nee, u tim prvim
intimistikim drhtajima, po-
rivima, pitanjima, snovima i
prieanjima, razgranala se,
na stazi ivota, zapisivana
pokraj i sa puta, prikuplja-
la i osvjeavala uspomene i
sjeanja, odslikavala stvar-
nost, odravala pjesnikove
egzaltacije i rezignacije,
samovanja i smirivanja ova
poezija i ukupno knjievno
djelo Duana Kostia. Potom
je izborilo zavidno mjesto
u crnogorskoj i jugosloven-
skoj literaturi i zato to je od
samog poetka njen autor
imao jasnu lirsku viziju zna-
enja poezije i stvaralatva u
cjelini. To djelo je vie dece-
nija 20. vijeka u matici ivota
i takvom opredijeljenou
iznijelo samo sebe kroz sve
burne drutvene tokove i
umjetnike mijene i mode.

Poezija koja pjeva ovjeka

Ako je u poetku, kao
etrnaestogodinji djeak,
kako je sam Kosti kazivao,
sluajui u krugu rodbine ep-
ske a manje lirske pjesnike
akorde, i htio i da se okua, a
urednitvo Zete dalo mu pe-
dagoku podrku, ne moe
se rei da strogi dr Antun Ba-
rac, urednik zagrebake Mla-
dosti, u kojoj su objavljivali
mnogi napredni pisci, te u
kojoj se, poetkom etrdese-
tih godina (u petom broju za
1932. godinu), javlja i Duan
Kosti, nije nazrio ne samo
talenat nego i istinsku pje-
sniku opservaciju, oeanje
i linost, da mu je promakla
radoznalost i irina poetskih
vidokruga i asocijacija koje
je mladi Kosti najavljivao
pjesmama ve onda zapoe-
tih ciklusa i knjiga, a koje su
i svojim naslovima (Kondir
bola i Jadranski motivi) sa-
dravale i odreivale neto
svjee i osobeno.
Sve to e se ubrzo i po-
tvrditi, a naroito u zrelijem
pjesnikom i stvaralakom
dobu, i u ovoj poeziji biti
razigrano i zaokrueno, kao
njena karakteristina motiv-
ska, izraajna, i uopte zna-
enjska vokacija.
Od prve pjesme, Duan
Kosti se istinski opredjeljuje
za poeziju i umjetnost koja
pjeva ovjeka, koja je za o-
vjeka. Ako se prva saznanja i
iskustva nose iz zaviaja, to
je umnogome stara istina,
onda se u tom romantinom
pejsau nije mogao mimoii
sveprisutan teak ivot. I kad
se ve tu zane, ta kontrasna
slika se upotpunjava, postaje
istraivaka opsesija, traga
se za njenim punim kontu-
rama i svim nijansama. Tako
Kostieve neto kasnije pje-
sme, naroito one koje su
tampane u ondanjoj Mla-
doj kulturi, nose bunt mla-
dog ovjeka i iskazuju iskre-
nu odanost borbi za progres.
To opredjeljenje Kosti
izraava i zanimanjem za
pjesnike koje ita i o kojima
pie. Sklonost prema takvoj
poeziji otvara mu vidokruge
ka iskustvu i matici ne samo
socijalne literature, u ijem je
ivotu uoi rata strasno an-
gaovan (ne samo kao pje-
snik), da trai ire uzore i pje-
sniku sabrau. Jedan Volker,
koji je snano doivljavao
i pjevao socijalnu bijedu u
svojoj sredini, postajao mu je
blii, a valjalo se ravnati i pre-
ma najistaknutijim domaim
ugledanjima Krlei i Zogo-
viu, ili Laliu koji je takoe u
pomenutom asopisu objav-
ljivao poeziju i kritiku.
Uz sve tadanje, a i
PJESNIK TIHOG GLASA
A BOGATE ETVE
Mislim da nije grijeh istrajati, biti u krugu svoga osnovnog kazivanja varirajui se, naravno. Ima pjesnika koji najednom ruknu kao rijeka, i tako teku;
ima ih koji ponu kao potoi, pa postepeno prikupljaju snagu bivajui kroz vrijeme i poetski prostor sve odreeniji i glasniji iako nijesu gromoglasni i
huni kao vodopad. Ja sam od ovih drugih
docnije borbe Duan Kosti
je ulazio kao pjesnik, u prve
borbene redove unosio
pjesmu. Odluujua bitka,
zapoeta 1941. godine, dala
mu je jo vie snage, iznijan-
sirala boje njegove pjesme,
pojaala njen zvuk i glas an-
gaovanog pjesnika. Kosti
je ne samo aktivni uesnik
NOB-a nego je i kao pjesnik
od prvog dana u vatri bitke.
Ali, i dalje tvori lirske zapise
i svjedoenja o kolonama
u noi, Volujaku i Glini, Su-
tjesci i Neretvi, Zelengori i
Prozoru, bespuima i besa-
nim noima. U toj pjesmi,
poistovjeujui se s patriot-
skim duhom svoga naroda,
neprestano nagovjetava
nadu i slobodu. Manje mu
je stalo hoe li mu stih biti
nakinuren. Jer, on ne moe
biti samo pjesnika igrarija. U
njega je pjesnik unosio, prije
svega, emocije koje su nala-
zile iskru u kamenu. Malo je
koja poezija tako lirski odra-
zila te teke i prelomne godi-
ne, te dramatine trenutke.
Naime, vreli dani rata i revo-
lucije jo vie su kristalisali
ukupnu pjesniku (i ljudsku)
linost Duana Kostia, jer
im se podao punom iskre-
nou, mladou i arom. Ta
njegova poezija je svojim sa-
drajem intimno irila grudi,
a nainom pjevanja iskazi-
vala pjesnika koji je, kako je
ve reeno, komunikativnost
pjesme i njeno dopiranje do
srca njenih sabesjednika vi-
dio izvan epske naracije i fra-
za, stihovnih obrta i traganja
za rimama, upravo u sponta-
nosti poetskog govora.

Humanist i liriar

Takvu humanistiku poe-
ziju Kosti nastavlja da pie i
kasnije, da se priea srcem
i milju, temperamentom i
sanjarenjem, buntom i rezi-
gnacijom. Nad njom uvijek
bdi njean, lirski, pjesnikov
subjekt. Ne samo zbog toga
to su rane i uspomene iz
rata svjee i to poinje da
ivi u vremenu tehnologiza-
cije i otuenja, nego i zbog
toga to je to nain njego-
ve vokacije, od koga se ne
moe odstupiti. to je takav
nastavak njegove intimne
pjesnike biografje i vienja
svega oko sebe jedino mo-
gu. U nemirima lijek nalazi
u potajama, drumovanjima
i zastajanjima kraj mostova,
u sleenim tiinama rodnog
Visitora, istoti zaviajnih
voda i (u takvim) pejsaima
irom zemlje. See u dubine
due, traga za iskrama ljuba-
vi i ovjekoljublja. to tei da
se vie udalji i putuje no-
stalgija biva sve jaa, kao i
elja za povratkom.
To je etapa u Kostievom
pjesnitvu u kojoj temeljnije
uobliava jezik i kristalie po-
etsko-estetski rjenik; tada
Kostieva poezija postaje
u asocijacijama razuenija.
Odatle poinje da ubira isku-
stvo i da se trajnije obezbje-
uje sopstvenim lirskim zna-
enjima i dejstvom poezije.
Pronicljivi Milan Bogdanovi
tada je zapisao: Poezija Du-
ana Kostia se sva proima
vrstinom i odnosima u ivo-
tu i stavovima pred ivotom.
I ona je u tome nesumnjivo
istinita. I kad treperi sasvim
lino, subjektivno, kad go-
vori o mladosti i ljubavi, o
samoi, o bolesti, o tugama
od kojih ivot nikad ne oslo-
baa i koje su esto jedna i-
votna dragocenost, osea se
da pesnik ne lae, ali i da se
ne izneverava u svojim unu-
tranjim odreenjima pre-
ma objektivnoj stvarnosti.
Mislim da je upravo ovaj ka-
rakter pitomosti i odlunosti,
mekoe i vrstine, utianosti
i pune odreenosti ba ono
to je sutinski najoriginal-
nije i najbolje u lirici Duana
Kostia.
Ovaj precizan i u osnovi
taan sud moe se odnositi
i na potonju Kostievu poe-
ziju. Njeni slojevi su u meu-
vremenu poprimili jo mno-
tvo znaenja, pa kada bi se
razloilo sve to je sadrano
u skoro tridesetak pjesnikih
knjiga (a pri tome bi se te-
ko mogle izdvojiti i njegove
putopisne zabiljeke, objav-
ljene u est knjiga, ponajvie
zbog toga to su sastavni dio
Kostievog ukupnog poet-
skog lirizma) iz njegovih
drumovanja, samoa, tiina,
nemira, tuge, bjekstava i po-
vrataka, neizbjeno dopire i
traje osobena ivotna rezo-
nancija i pjesnikova ljubav za
ovjeka.
Jo blie: najsenzibilniji
akordi te poezije nastajali
su u meuprostorima Kosti-
evih nemira i kolebanja i,
na drugoj strani, njegovog
otvorenog srca i vjerovanja u
ivot i istotu.
Ta poezija nije skeptina.
Ni buna. Ona je pjesma tihe
uzavrelosti i apata, koja
nosi misao, neposredno i ne-
nametljivo istrauje savjest.
Nala je saobraznu formu
koja nije sputana aforisti-
kom ekskluzivnou niti
pak tradicionalnom jasno-
om. U njoj nema afektacije i
verbalizma, konfuzije ili me-
taforijskih nejasnoa. Njene
slike su plastine i funkcio-
nalne, to su neke od bitnih
odlika poezije koja se (tada
i sada) naziva modernom. U
kojoj rije, jezik i misao imaju
punu slobodu.
Lirika juga, Arhipelag,
Postojbina masline, Morija
i Zrelo more
Pjesnik iroke otvoreno-
sti, duboke ljudske i huma-
nistike misli, tihog glasa
a bogate etve, kao da je
posljednjih godina naao
svoju mirnu luku. Vratio se
ambijentu od koga je esto
poinjao, o kome je zaeo da
pjeva jo daleke 1931. godi-
ne, da tada njime imenuje
cijelu zbirku moru i Medite-
ranu. Tu kao da se otvorilo i
slobodno more njegovog su-
bjekta i onaj prostor pjesme
koji poeziji vraa (i obnavlja)
lirske intimistike meditacije
i iskazivanja.
Kada govorimo o toj
njegovoj najnovijoj fazi, i
najzrelijem Kostievom pje-
snikom trenutku punog
pjesnikog iskustva, podra-
zumijeva se pet njegovih
pjesnikih knjiga: Lirika juga,
Arhipelag, Postojbina masli-
ne, Morija i Zrelo more.
U njima su otvorene sve
tiine, sve ivotne zagonetke,
u njima nadiru Kostieva e-
anja na zaviaj i etinjstvo,
na ivot, u njima se razlae
ljubav. U takvom poetskom
arhipelagu tiine, mora, line
samoe pjevao je Alberti, ili
Novalis, pa je i Kosti u ta-
kvom ambijentu sublimirao
iskustvo ovjeka i poezije; iz
ega bujaju mudrost i zgu-
snute metafore.
Ova atmosfera, koja je
samo spoljni ambijent doga-
anja Kostieve poezije, koja
je samo podsticajni dekor
njegovog lirsko-meditativ-
nog dnevnika, aktivirala je
puno pjesnikovo bie i nje-
gove misaone i lirske senzi-
bilnosti. One su zato i ispo-
ljile Kostieve najkreativnije
poetske mogunosti i, bez
sumnje, tu je najvei domet
njegove poezije.
Ukupno gledano, pjesnik
je i ove samo prividno, tek
malo drugaiji. I ovaj dio
poezije ini ukupnost njego-
ve poetske prirode koju je,
uz knjigu Kapija vremena, i
sam najbolje objasnio: Kraj
svih vjetrova i pomodnih
struja, ja sam u sutini ostao
isti. To nije tvrdoglavost,
konzervatizam, nego osta-
janje vjerno svojoj vokaciji.
Mislim da nije grijeh istrajati,
biti u krugu svoga osnovnog
kazivanja varirajui se, na-
ravno. Ima pjesnika koji naj-
ednom ruknu kao rijeka, i
tako teku; ima ih koji ponu
kao potoi, pa postepeno
prikupljaju snagu bivajui
kroz vrijeme i poetski pro-
stor sve odreeniji i glasniji
iako nijesu gromoglasni i
huni kao vodopad. Ja sam
od ovih drugih.
Povodom 15-godinjice smrti Duana Kostia
SUELJAVANJE EMOTIVNIH
TONOVA
U neto poznijoj poslijeratnoj Kostievoj poeziji vidljiv
je iri raspon kreativnih dostignua i raznovrsnijih krugova
zbivanja i doivljavanja, ali i blie sueljavanje emotivnih
(sumornih) i blagih tonova. Ta poezija ujedno izraava i
neka karakteristina raspoloenja i strujanja u razvoju ju-
goslovenskog pjesnitva toga vremena. Njena odstupanja
i traganja.
U vrijeme tih promjena i mijena, pjesnik Duan Kosti
poinje da ulazi u najzreliju fazu, i da jo vre uobliava
osobenost poetskog izraza. U tadanje vrijeme podrava-
nja i estih povoenja, njegova poezija sve vie se izdvaja
cjelovitou i izrasta u samostalan estetsko-knjievni opus.
To vie nije pjesma trenutne inspiracije ve biva kontinui-
ran unutranji stvaralaki doivljaj, postupak i potreba da
se na irem ivotnom polju bude angaovan. Mada, ne
radi se sada ni o kakvoj vrsti leerne pjesme, kao to ni
preanja nije bila prigodna, ali Kostieva poetika po-
inje da osvaja kompaktniji prostor i da se temelji na jo
odreenoj opsesivnoj i izraajnoj komunikativnosti.
OKT.
14
VlJESIl lZ KOLA
U Srednjoj strunoj koli
Sergije Stani otvorena je 1.
novembra Via kola smjer
menader kulinarstva, prva
te vrste u Crnoj Gori. Rije je
o probnom projektu, koji je
rezultat narasle potrebe za
kadrovima u oblasti ugostitelj-
stva, trgovine i turizma.
Porodica pok. Aleksandra
B. Kneevia, nekadanjeg
uenika Gimnazije Slobodan
kerovi, poklonila je ovoj
uglednoj instituciji vie od 400
knjiga. Vjerujem da e upra-
va Gimnazije Slobodan kero-
vi najbolje uvati uspomenu
na mog brata. Porodica e sa
svoje strane i dalje obogai-
vati legat vrijednim djelima
kazao je na otvaranju legata
Neboja Kneevi, brat pok.
Aleksandra, nekada uenik
ove kole.
U okviru saradnje sa vaj-
carskim gradom o de Fon, ta-
monja tri inenjera poetila su
Srednju mjeovitu kolu Beo
Bai u Plavu da bi uenike i
profesore obuili za izradu pa-
nela za solarnu energiju.
Prema rijeima Rama Ko-
U okviru manifestacije
Dani drenjina, iji je orga-
nizator istoimena nevladina
Povodom 16. oktobra
Svjetskog dana hrane, a u
okviru predmeta Zdravi stilovi
ivota, u koli je organizova-
na radionica o zdravoj hrani
Recepti naih baba, koju su
osmislile nastavnice Svetlana
Vuevi i Slobodanka Papi.
Uenici osmog razreda za-
jedno s majkama kod kue su
pripremili crnogorska nacio-
nalna jela po receptima koje su
njihove majke dobile od svojih
roditelja. Svaki od uenika pre-
zentovao je svoje jelo tako to
je govorio o sastojcima, nainu
OTVORENA VIA KOLA
POKLONJENO 400 KNJIGA
PRVI RADNI DANI TEI OD
PRVOG RAZREDA
DRAGOCJENA ISKUSTVA U
IZRADI SOLARNIH PANELA
POPULARIZACIJA DRENJINA
PREZENTACIJA NACIONALNIH
CRNOGORSKIH JELA
Srednja struna kola Sergije Stani u Podgorici
U Gimnaziji Slobodan kerovi
otvoren legat Aleksandra B. Kneevia
IZ MOG UGLA: USPOMENE KOJE IVOT ZNAE
Inenjeri iz vajcarske poetili SM Beo Bai u Plavu
O Radoje izmovi u Ozriniima
U O Pavle Rovinski povodom Svjetskog dana hrane
Na konkurs se prijavilo 20
kandidata, koliko je i traeno, i
svi su primljeni.
Direktor kole Zoran Kli-
kovac pozdravio je prisutne,
poelio polaznicima i predava-
ima uspjeh u radu.
kola ima prostorne uslo-
ve i kadrovski potencijal za ne-
Direktor Gimnazije Radi-
a eki zahvalio je biranim
rijeima na poklonu i ukazao
da je ovo sada ve etvrti
legat koji krasi police biblio-
teke Gimnazije. Prije ovoga
formirani su legati advokata
Milinka Stojanovia, uenika
ora Gluevia i knjievnika
Miodraga upia. Gimnazija
Slobodan kerovi i prema
ovom legatu odnosie se s pi-
jetetom i zahvalnou. Knjige
emo uvati, vjerujem esto
i koristiti, a u skladu sa svojim
lainca, direktora kole, pored
edukativnog cilja tu su i eko-
nomski efekti, jer su postav-
ljeni solarni sistemi na krovu
kole, iju e energiju koristiti
kolska kuhinja.
Dogovorena je saradnja i
u oblasti agrobiznisa, i tu oe-
organizacija, u O Radoje iz-
movi u Ozriniima kod Nik-
ia osmiljene su aktivnosti
pripremanja, vremenu pripre-
manja.
Nakon uenikih prezen-
tacija nacionalnih crnogorskih
jela, prisutna goa gospoa
umilina Jelena, koja je porije-
klom iz Ukrajine, pripremila je i
prezentovala ukrajinsko nacio-
nalno jelo bor.
Nakon ove prezentacije
eca su odsluala i odgledala
prezentaciju doktorice Zorice
urovi iz Instituta za javno
zdravlje Crne Gore, koja je bila
oduevljena onim to su eca
pokazala. Ona je eci govorila
smetan rad Vie kole.
Ovaj projekat je uvod u za-
okruivanje profla Vie kole, a
ve sljedee godine bie otvo-
reni smjerovi: menader hote-
lijerstva, menader trgovine i
menader restoraterstva.
Lj. V.
mogunostima i obnavljati
kazao je eki prije nego to
je otvorio legat.
Legat za sada broji preko
400 knjiga, meu njima su i
djela Njegoa, Stjepana Mi-
trova Ljubie, Andria, Duia,
Selimovia, Crnjanskog, od
svjetskih pisaca Hemingveja,
Remarka, Turgenjeva, Kroni-
na, a ima i vrijednih naslova iz
oblasti istorije, psihologije, pri-
rodnih nauka.

N. K.
kujemo pomo prijatelja iz
vajcarske. Vrijednost projek-
ta je oko 3.000 eura, novac su
obezbijedili vajcarci, a i resor-
na ministarstva e pokriti dio
trokova, naveo je Kolainac.

O. .
na popularizaciji i boljem kori-
enju tog udotvornog voa.
Uenici i nastavnici dali su svoj
doprinos kroz izlobu likovnih
radova inspirisanih drenjinom,
kao i prigodnim kulturno-
umjetnikim programom, dok
su poetioci mogli uivati u
konzumiranju proizvoda od
drenjina.
U mnotvu likovnih rado-
va svojim kvalitetom prednja-
ili su: Jelena Nikoli (prvona-
graena), Viktor Vulanovi i
Marko Kovaevi.
Direktor NVO Dani dre-
njina Slobodan Mirjai uru-
io je eci diplome, dok je
zahvalnica za popularizaciju
ove privredno-turistike ma-
nifestacije pripala Radu Krivo-
kapiu, direktoru O Radoje
izmovi.
Bl. K.
o vrstama namirnica, skrenula
panju na piramidu ishrane,
ukazala na naine pripremanja
hrane, na to kako hrana utie
na normalno funkcionisanje
organizma, ouvanje zdravlja,
misli i raspoloenje, ali i kako
nepravilna ishrana moe biti
uzrok razliitih oboljenja, po-
put gojaznosti.
Na kraju radionice uenici
i gosti probali su pripremljena
jela.
Ljubinka Nedi
Uenici nagraeni zalikovneradove
Mnoge od nezaboravnih slika iz mog ranog etinjstva vezane su za kolu e
sam zapoeo kolovanje. Skoro svi nastavnici koji su mi tada predavali fziko,
tehniko, likovno, istoriju, biologiju, matematiku... sada su moje kolege
PO USPJEHU,OSMIJEHU ILI OIMA...
Uvaavao sam sve uenike, a i oni mene. Sa 32 godine
rada kao profesor fzikog vaspitanja u OMustafa Peanin,
ispratio sam hiljade uenika. Iako se moda ne eam ko je
kojoj generaciji pripadao, svakog uenika poznajem po ne-
kom uspjehu na asu fzikog vaspitanja ili sa nekog kolskog
takmienja, po osmijehu ili po oima. Onim istim oima koje
su me gledale i od mene oekivale ne samo da ih uim, re-
kreiram, nego da ih savjetujem i uvam. I upravo te oi su mi
dokaz da sam u ivotu neto dobro uradio.
O Mustafa Peanin iz
Roaja stara je 111 godina.
Prva dogradnja sprata bila je
1964. godine, a 2002. godine
potpuno je renovirana: dobija
znaajno proirenje prostor
za uionice, kabinete, kancela-
rije i fskulturnu salu.
U akim klupama ove
kole eelo je 111 generacija
uenika, meu kojima i moja.
kolu sam zapoeo 1964/65.
god. a zavrio u proljee
1972/73. godine. U to vrijeme
bila je matina osnovna ko-
la sa osam razreda. eam se
kako smo se u prvom razredu
sreli, upoznali i postali bliski.
Bliski toliko da nas niko ne ra-
stavi. Vrijeme je prolazilo. Svaki
novi dan u koli bila je nova
radost i nova prilika da sretne-
mo ve znana lica i uzvratimo
drugarski osmijeh. Dijelili smo
dobro i zlo. Zajedno smo lak-
e savladavali nova znanja i
navike, potekoe i nepravde,
zajedno smo bili jai!
Jagoda Cica Radunovi,
najbolja i najstroa uiteljica
Ne postoji nita ljepe,
zdravije i korisnije za budui
ivot od neke lijepe uspomene
koju moemo ponijeti iz e-
tinjstva. Ako dijete moe da sa-
kupi mnogo takvih uspomena,
onda moe da zakorai hrabro
u ivot odraslog ovjeka, bez
straha od onog to ga eka.
To je etinjstvo kog se rado
eamo i iz prie naih drugo-
va i fotografja koje uvamo u
porodinim albumima.
Cijelo osnovno kolovanje
sam proveo ove i skoro nita
se nije promijenilo. Svi uitelji
i nastavnici bili su izvanredni
pedagozi, ali nikad neu za-
boraviti gospou Jagodu Cicu
Radunovi, najbolju i najstro-
u uiteljicu, koja me je uila
od prvog do etvrtog razreda.
Prvu kosu, tanku, uspravnu,
debelu, slova i brojeve nauio
sam od nje. Bila je prava gos-
poa za ono vrijeme i divna
uiteljica, koja je meni i mojoj
generaciji dala osnovno ob-
razovanje i podstrek za dalje
kolovanje.
Ti prvi koraci pismenost
i elja za uenjem, koju je na
mene prenijela ova vrijedna i
dobra uiteljica, predstavljali
su jednu od najranijih i najbit-
nijih prekretnica u mom ivo-
tu. Smatram svojom velikom
sreom to sam na samom po-
Tosenikadnezaboravlja: Pehari kojesuosvajali uenici nasportskim
takmienjima
aci IVrazreda, generacijakolske1967/68. godine.
UiteljicaJagodaCicaRadunovi
etku obrazovanja naiao na
tako predanu uiteljicu koja je
na nas strpljivo prenosila zna-
nje i roditeljski nas uila pravi-
lima lijepog ponaanja.
Direktor Tomislav Bulatovi,
strog ali pravedan
Razvijajui sportski duh,
kao srednjokolac i student
osvajao sam zapaene re-
zultate i obarao rekord u
nordijskim disciplinama. Po
zavretku fakulteta za fziko
vaspitanje zaposlio sam se u
mojoj osnovnoj koli. Moji prvi
radni dani kao nastavnika fzi-
kog vaspitanja bili su mi tei
nego polazak u prvi razred.
Sve vrijeme dok sam deurao i
etao po koli, imao sam veliku
tremu, samo sam razmiljao
ta u ako se pojavi uiteljica
Jagoda i oni isti nastavnici koji
su me ispitivali ba onda kada
nisam bio spreman... Skoro
svi nastavnici koji su mi tada
predavali fziko, tehniko,
likovno, istoriju, biologiju, ma-
tematiku... sada su moje kole-
ge. Direktor u to vrijeme bio
je Tomislav Bulatovi, strog ali
sposoban i pravedan ovjek.
Svoje znanje, entuzijazam
i sportsko iskustvo s uspjehom
sam prenosio na svoje ueni-
ke, osnivajui sportsko drutvo
i mnogobrojne sekcije od-
bojkaku, koarkaku, fudbal-
sku... i otkrivajui meu njima
talente u atletskim, borilakim
i smuarskim disciplinama, e
su postizali dobre rezultate
vie od trideset godina.
Fadil M. Kardovi
OKT.
1

, ,



, ,

: ,
, -
-
.
, ,
.
,
,
.

,
-

, -
-

-
. -
.

( 21
)
- .

,
-
. -



. -

-
.


,
-
,

. ,
,

. -
,
, , .
142

,
-

-
-
. ,

,
-
.

.


.
, -

, .

,
-

. ,


.
, -
,
k ,
-
, -
.

(
.
.
: ,
.

,
.

, -
, , -
.

;

. -

.
, ,
.
-

.

.

.

.
, -

-
-
.

-
. -
a
-
,
,
.

,

.
-
, -
, ,
.

. . .
),
,



. ,
,
-

- .

.



,
-
: -
,
, ,
,

-
. , 80 -
,
,
, -
, , -
,

. , -

-


-
.
, -

, -
.
,
,
.
. .
.
, -
, , .

.
, ,

, ,
, -
.

-
.
, -
,

.
.


:
prosvjetnirad@t-com.me
,
.
,
.
-
,
.
,
,
.

,
.

.

,

?

,
, ,
. .
,
.

?
,
,

.
,
,

.
,
,

,


,

,
.

.

.

.
,


.



.


:

.
:
.
:

:
.
:

.
:
.
:
,
, ,
.
:
-.
,
,
, ,
, ,

OKT.
2


. -

.
,
- -
, ,

,
.


,
-
, ,
. -
-
,
:
, -
.



.
; -
,


.
-
,
, -
. -

.
, -
,
,
, .

:

-
, : -
,
-
-


-
.
.
,
, :

,

.

.
-
, ,
, -
,
: , , ,



,



-
.
,
.


,
, -
.
.
-
,
, -
, .
,
. ,

,

. :
,
...


.

,
, -
.
, ,
, , -
.
.
, , -
,


-
. .
-
: -
. ,
!
, -
.



.
, ,
.
.
, :
, -
,
.

!


.

.
,
.
: -

. -


. ,
, .
-
. , -

,
,
, .
- .
,
, ,

- .
,
,

- .
,
,
, ,
- .

,
,
, ,
, ,


.



.
, ,

-- .
.
,
.
,
.
,
.
,
.
, ,
.
,
.


,
;
,
.

,
,
.
,
,
,
.




.
(
,
).

.
,
.

:
.


,


.

o:
.
,

.

-
.

,
- .

.
:
.
,
!
.

.
,

?
:
-

()

()

()

()







:
,

.
-
118 51
.
-

.
,
,
: -
, ,
,
.


-

.
,
, -


, -


,
,
. ,
: ,
,
,

... .

-


-

, -
.
-
86 51
.
: , -
, -
.
.



,
,
, -
.
.
-

-
-

-

. -


. -

-
, -

.
-

,
,
, ,
.
-

,
, , -
,
.


-
.
. .
, ,
, ,
, ,
OKT.
3
VIII
():



: ,
VII 21.
,

.
, -
.
-
.
.

,

Cineplexx ,
, ,
- . :
. . : , ,
, , ...
:
()
,
-
. .
,
. ,
.
.
()
, .
,
. . ,
.
4:
()
,
, -
. , ,
. , , -
, , .
( )
-
. ,
.
. ,
.
.
()
,
. ,
, : -
. .
,
....
-
.
: , , -
, , , ,
, .

-
()
-
-


.
-
(, -
)

-
.
- .
:

,
37.
-

, -
, ,

-
.
,
, -
,

.
-

, -


,

, .



, ,
21. ,

.


. -

. , -

-
, ,
.
, -
,
. -
,
, .
, -
(IV ,
), 2007. -
,

.
-
.

-


.
, ,
-
, -
,
,
, . ,
:
-
.
,
.
, -
. -

-
- ,

.
-
,
-

,
,
, -
.


, -
, ,
,
: , -
, .

. ,

. -

,
. ,

, -
, .
,
,
, ,
,
.

,

. ,


.
!
.
-



, -
-
.


-
,
. -
, -
-
,

18
.

,
-
, ,
.
. .
,

,

,
.
, ,
-


.

-

-
.
,
(, , , , -
). -

.

:


.

,
.

-
.
. .


, 21,
, ,
OKT.
4

:
Kompjuterski kutak
:

GLOBISH ENGLISH



-

.

:
;
;

; -
U komunikaciji na internetu
mno go se preuzimaju rijei iz
engleskog jezika. Uz taj globish
Englishpreuzimamo i njihove fore
za skraenice. Evo nekih od njih:
<3 srce
2PAN tupan
4UM forum


-
.
,


:

5AK petak
APP Ako proe proe
BRB Be right back Odmah se vraam
BU2 Budva
BZVZ bez veze
ao
ao, ao
C 2 (Je)si (li) tu?
JMS ujemo se
;
; -




-
.
CMK Cmok
DJA svia(To mi se ba svia)
FB Fejsbuk (Facebook)
GSP Gledaj svoja posla
LN Laku no
MSM Mislim
NZM Ne znam
O5 opet, ponovo




.

,
-


.
260
-
.
,

,
-
, . ,

.

:
, , -

, -
.

:
,
,
,
,
,
,

. -


-
.

.

,
-
, ,
.
, , -
, ,
. -
-



.


. -
-

,

, -
,

,


.
. .
, , 2011

, -
, -

() . ,



,
-


, -

, -

, -
. -

, 1889.

,
.


-
-
,

,
, -
.
-
-
-
,
:

. 43 -
, ,
(
) -
1906.
.


.
-


1490. -
.

-
,
.
,

.
,
. -
, -

-
. ,
1895.
-
. -

.
, ,

,

,
.
-
.
-

.
-
-
1901. ,
--
-
-- --
, 11 ,
-
.
22. 1499.
24. 1947.
1. 1892.
1. 1902.
2. 1908.
, ,
, ,

, ,
, .
,
OKT.
15
VlJESIl lZ KOLA
Ministar prosvjete i sporta
Slavoljub Stijepovi i preded-
nik Gradske optine Golubov-
ci Duan Radonji sveano su
otvorili rekonstruisani objekat
O Gornja Zeta u Srpskoj.
Na povrini od 620 m do-
graeno je est uionica, od
kojih su dvije predviene za
kabinete sa prostorijama za
pripremu nastave. Uenici e
Jedna od najstarijih pro-
svjetnih institucija kod nas i
ve godinama meu vodeim
i najuspjenijim kolektivima
u Crnoj Gori, Osnovna kola
Milan Vukovi obiljeila je
prigodnim programom svoj
praznik 5. oktobar, uz pode-
anje na davnu 1858. godinu,
kad je poela rad kao Zaklad-
Uenici drugog razreda
O Radomir Mitrovi poetili
su hidrometeoroloku stanicu
u Beranama. U okviru nastav-
ne teme Vrijeme imali su
priliku da se upoznaju s nai-
nom rada i funkcionisanjem
hidrometeoroloke stanice.
Tom prilikom upoznali su se
s instrumentima: termograf,
higrograf, termometar, kio-
mjer, anemograf, barometar i Uenici III i IV razreda
O Milorad Musa Burzan
Bogatim zabavnim pro-
gramom koji su izveli uenici
starijih razreda, i podgorika
O Vladimir Nazor izrazila je
dobrodolicu najmlaima koji
su tek zakoraili u svijet ue-
nja i znanja. Danilo Cmiljani,
pomonik direktora ove vas-
pitnoobrazovne ustanove, po-
elio im je u ime kolektiva da
njihovo devetogodinje pu-
tovanje bude proeto drue-
Adaptacija prostorija
i nabavka opreme kotala
177.000 eura. Sredstva obez-
bijedila Vlada Luksemburga
u okviru projekta MNE/011
Jaanje strunog osposoblja-
vanja na everoistoku Crne
Gore, koji sprovode Luks de-
velopment, Fondacija Karitas
Luksemburg, Ministarstvo
prosvjete i sporta i Centar za
struno obrazovanje
U Srednjoj mjeovitoj
koli Vuksan uki u Moj-
kovcu otvoren je restoran sa
kuhinjom, u kojem e se obu-
avati kuvari i konobari koji
se koluju u toj obrazovnoj
ustanovi. Adaptacija prostori-
ja i nabavka opreme kotala je
177.000 eura, a obezbijedila ih
je Vlada Luksemburga u okvi-
ru projekta MNE/011 Jaanje
strunog osposobljavanja na
everoistoku Crne Gore, koji
sprovode Luks development,
Fondacija Karitas Luksem-
burg, Ministarstvo prosvjete i
sporta i Centar za struno ob-
razovanje.
Direktor kole Veselin Gr-
dini istakao je da je osnovni
cilj ovog projekta unapree-
nje nastavnog procesa, na-
roito u oblastima strunog
obrazovanja, i dobijanje kva-
lifkovanih kadrova koji e za-
dovoljiti potrebe trita Crne
Gore, te da planiraju da posta-
nu regionalni centar za obuku
dobiti i ajnu kuhinju. Objekat
je opremljen kolskim namje-
tajem, strukturnim kablov-
skim sistemom za telefoniju
i raunarsko umreavanje,
sistemom video-nadzora, do-
jave poara i ozvuenja, kao i
savremenim sistemom stabil-
ne instalacije za gaenje po-
ara sprinkler instalacije. Za
radove je iz budeta izdvojeno
na kola u Srbini. Brojne goste,
roditelje i uenike pozdravio
je direktor eljko Bojovi, uz
krai osvrt na zavidne rezul-
tate uenika i nastavnika po-
stignute u proteklih dvanaest
mjeseci, kao i na niz investicio-
nih i ostalih radova realizova-
nih u cilju poboljanja uslova
za vaspitnoobrazovni proces
heliograf.
Podstiemo uenike da
putem oigledne nastave opi-
suju vremenske promjene, da
uoavaju vezu izmeu doba
dana i temperature vazduha,
oblaka i padavina, tempera-
ture vazduha i vjetra. Da bi
pratili promjene, uenici vode
evidenciju o vremenu, po-
smatraju vremenske prilike i
u tabelama biljee zapaanja poetili su povodom Svjet-
skog dana zatite ivotinja
njem, znanjem, kao i dobrim
ocjenama.
Ovo e biti vaa druga
kua, ona e vas s radou
doekivati, a svijet slova i bro-
jeva pomoi e vam da zako-
raite u arobni svijet znanja.
Na devetogodinjem putu
koji je pred vama elimo vam
uspjeh, poruio je Cmiljani.
. B.
uenika u oblasti turizma i
poljoprivrede. On je kazao da
je u tom cilju izraeno idejno
rjeenje za taj namjenski obje-
kat koji je upisan u DUP op-
tine Mojkovac. Pored sale za
seminare i obuku nastavnika,
taj objekat imao bi i jedan broj
soba hotelskog tipa.
I predednik Optine Moj-
kovac Dejan Medojevi sma-
tra da kolski restoran, prelazi
lokalne okvire.
Prije svega, imaemo
obrazovanje novih, mladih,
strunih kadrova u okviru
ovog restorana, na jednoj
strani, i na drugoj podizanje
kompletne ugostiteljske po-
DOBILI EST UIONICA I
KUHINJU
PRIMJERNI NASTAVLJAI
TRADICIJE
UENJE U PRIRODI
POETA FARMI U VRANIIMA
ULAZAK U AROBNI
SVIJET ZNANJA
UNAPREENJE NASTAVNOG
PROCESA
Otvoren dograeni objekat O Gornja Zeta u Srpskoj
O Milan Vukovi, Herceg Novi
Uenici O Radomir Mitrovi iz Berana poetili
hidrometeoroloku stanicu
Uenici O Milorad Musa Burzan
obiljeili Svjetski dan zatite ivotinja
O VLADIMIR NAZOR U PODGORICI:
Sveanost povodom prijema prvaka
Otvoren restoran u Srednjoj mjeovitoj koli
Vuksan uki u Mojkovcu
oko 450.000 eura. Radonji je
najavio da e biti uloeno jo
oko 200.000 eura za sreiva-
nje prostora oko kole.
Ulaganjem u mladost i
budunost gradimo vrste
temelje. Oni e povesti nau
zemlju naprijed, rame uz rame
s ostalim evropskim zemlja-
ma, rekao je Radonji. On je
podetio na probleme koje
su eca s podruja Zete ima-
la zbog nedostatka kolskog
prostora, jer su morala da pu-
tuju u Golubovce i Podgoricu.
Direktor kole Mihailo
Maji napomenuo je da je na
inicijativu ministra Stijepovia
prihvaen prijedlog da ova
kola postane samostalna,
ime su smanjeni trokovi ro-
diteljima, a nastava osavreme-
njena.
kola u Srpskoj stara je
125 godina. Od 1908. i po za-
vretku Drugog svjetskog rata,
etvororazredna kola zvala
se 'Vladika Danilo', a od 1962.
godine postaje podruno
odjeljenje O 'Milan Vukoti'.
Nekada je kola imala samo
10 aka, dok se sada tu koluje
290 uenika, dodao je Maji.
O. .
novskih osnovaca. Potom su,
u prepunoj sportskoj dvorani
kole, uenici izveli prigodan
kulturno-umjetniki program,
a promovisan je i novi broj
kolskog lista Lu, koji pripre-
ma veoma aktivna novinarska
sekcija.
. B.
pomou slikovnih simbola,
istie mr Nikola Raievi, prof.
razredne nastave. Nastavnim
planom i programom predvi-
ena je saradnja s lokalnom
zajednicom, to je najbolje
potvreno i ovom uenikom
poetom hidrometeorolokoj
stanici.
O. . mini farmu u Vraniima. Prije
toga oni su na redovnoj nasta-
nude u optini Mojkovac ka-
zao je Medojevi.
Direktor Centra za struno
obrazovanje Duko Rajkovi
podetio je da je projektom
MNE/011, sa sredstvima 1,1
milion eura, obuhvaeno jo
est optina u Crnoj Gori. On
je, kao nacionalni koordinator
projekta, zahvalio svima koji
su uestvovali u njegovoj rea-
lizaciji.
Sveanom otvaranju pri-
sustvovala je i Oana Voditi, ru-
kovodilac projekta.
Lj. V.
Ministar SlavoljubStijepovi otvoriorekonstruisani objekat
ZAVIDNI REZULTATI: Iz bogatoguenikogprograma
ZAVIDNI REZULTATI: Iz bogatoguenikogprograma
CILJ POETE: Razvijanjeljubavi premaivotinjama
vi bili upoznati s injenicom da
u svijetu ima vie od 40.000
ugroenih vrsta ivotinja. Cilj
poete bio je razvijanje ljubavi
prema ivotinjama, upozna-
vanje uenika s uslovima ivo-
ta na farmi, zatim podsticanje
svijesti o zatiti ivotinja, kao
i ouvanje ivotne sredine u
kojoj one borave. Uenici su
uivali obilazei ivotinje, a za
veinu je to bio prvi izlet na
tom predivnom bajkovitom
mjestu. Neki od njih sa sobom
su ponijeli povre da nahrane
ivotinje. Nakon toga igrali su
se u parku za ecu koji se na-
lazi u krugu farme. Dan je bio
predivan, a utisci s izleta bie
zabiljeeni u sastavima koje su
uenici napisali po povratku s
izleta.
V. Veovi
OKT.
16
Nedavno je u O Ma-
hmut Leki bilo veoma ivo.
Sve je vrvjelo od akih ak-
tivnosti, priprema za uee
u mnogobrojnim manifesta-
cijama.
Centralna aktivnost bila
je priredba pod nazivom
Dobrodolica prvacima,
kojom su aci starijih razreda
poeljeli svojim malim dru-
garima srean poetak deve-
togodinjeg druenja.
Prvake, njihove roditelje i
mnogobrojne goste pozdra-
vio je direktor kole Nikola
Dukaj, istakavi da je kolektiv
Uenici i nastavnici nae
kole obiljeili su 21. sep-
tembar Dan mira. Petna-
est minuta prvog asa bilo
je posveeno ovom Danu.
Uenici su saznali u emu je
njegov znaaj, kako je usvo-
jen od strane OUN i u emu
je sutina obiljeavanja. Isto
tako, prireena je izloba li-
kovnih i literarnih radova u
holu kole, a baloni ispisani
U okviru kampanje ENO
ivotna sredina onlajn ue-
nici O Pavle Rovinski po-
sadili su u kolskom dvoritu
tri javora, poklon Udruenja
gorana Podgorica. Akcija
poumljavanja sprovodi se
svakog 21. septembra i 21.
maja u 150 zemalja lanica
Ujedinjenih nacija. Ova kola
ukljuila se prije tri godine u
godinje akcije poumljava-
nja i time zvanino postala
Zavod za udbenike i na-
stavna sredstva iz Podgorice
nedavno je obradovao etiri
vrijedna aka eljka, Niko-
linu, Sandru i Boa Filipovia
iz Gornjeg Zagaraa. Marko
Joki, predednik Upravnog
odbora Zavoda, uruio im je
kompjuter, uz elju da oete
radost i zadovoljstvo uenja,
lanovi odreda izviaa
Stara varo iz Podgorice, nji-
hove sekcije u O M. M. Bur-
zan, uenici Resursnog centra
za djecu i mlade i O Vlado
Mili iz Donje Gorice izveli su
nedavno jednodnevnu aku
akciju naslovljenu Poveimo
se.
Istoimeni projekat osmi-
ljen je s ciljem da, kroz radio-
nice koje vode lanovi Odreda
izviaa, svi uesnici mogu is-
puniti odreene izviake za-
SVI SU BILI NAJBOLJI
OBILJEEN DAN MIRA
POSADI DRVO ZA MIR
FILIPOVII DOBILI
KOMPJUTER
OISTIMO SVIJET
Brojne manifestacije i priredbe u O Mahmut Leki u Tuzima
O Maral Tito Ulcinj
O PAVLE ROVINSKI: Mladi ekolozi na djelu
Donacija Zavoda za udbenike i nastavna sredstva Podgorica
lanovi sekcije u O M. M. Burzan Odreda izviaa
Stara Varo Podgorica, uenici Resursnog centra za djecu i
mlade i O Vlado Mili iz Donje Gorice u akciji Poveimo se
potpuno posveen reformi
obrazovnog sistema i da se
samo u sprezi uenik na-
stavnik roditelj moe posti-
i potpuni uspjeh.
Na jesenjem krosu ue-
stvovali su svi razredi. Svi su
bili najbolji, a najbri su do-
bili pehare i diplome.
Najbolje plasirani uenici
viih razreda uestvovae na
Podgorikom maratonu.
U okviru manifestacije
Dani Sunca, odrane u Del-
ta sitiju, u dijelu posvee-
nom uspomeni na pjesnika
Dragana Radulovia, kolu
porukama mira vinuli su se iz
dvorita put neba.
Naa kola aktivno sara-
uje sa Nansen dijalog cen-
trom Crne Gore i Nansen di-
jalog centrom Srbije u okviru
regionalne saradnje. Poslije
vie seminara 20 naih na-
stavnika dobilo je diplome
medijatora. Slijedilo je otva-
ranje medijatorskog kutka,
putem kojeg rjeavamo kon-
lanica ENO programa koji
je poeo rad prije 10 godina
u Finskoj. U prologodinjoj
akciji poumljavanja ENO
kole su zasadile preko pet
miliona stabala, to je svaka-
ko veliki doprinos ouvanju
ivotne sredine i nae pla-
nete.
Nastavnice biologije i
prirode Ljiljana etkovi i
Blagica Prelevi sa lanovima
goransko-ekoloke sekcije
kao da i dalje budu vrijedni
aci. Takoe, on je u ime Zavo-
da za sljedeu kolsku godinu
najavio da e se ova institucija
pobrinuti i pokloniti udbeni-
ke.
Podetimo, eljko, Nikoli-
na (uenici VII razreda), Sandra
(III r.) i Boo (prvak) svakodnev-
no putuju u Donji Zagara do
htjeve, druiti se, nauiti neto
novo i prenijeti steeno znanje
i vjetine na druge. Istovre-
meno, to je i provjera lanova
Odreda da se oprobaju u prvoj
samostalnoj akciji.
Akciju odranu u dvoritu
O Vlado Mili sprovelo je
oko 130 uesnika, veinom
eca uzrasta 718 godina, kao
i gosti, direktori i nastavnici
kola uesnica, te predstavnik
JP istoa Reciklani centar.
Tog dana, 15. septembra,
su predstavili uenici III-4
razreda i nastavnice Tamara
Markovinovi, Elvedin Ra-
movi i Bekir Leki. Oni su
izveli ske Naoare moga
eda, naslovljen po isto-
imenoj pjesmi omiljenog
djeijeg pjesnika. Sudei po
elanu koji su svojim ueem
u ovim manifestacijama is-
poljili uenici i nastavnici,
pred kolom Mahmut Leki
je jo jedna uspjena kolska
godina.
. Stankovi
fikte na relaciji uenik na-
stavnik roditelj.
Sa sigurnou tvrdimo
da su ove aktivnosti znatno
doprinijele poboljanju dis-
cipline uenika u koli i mir-
nom rjeavanju konfikta.
uro Dabovi,
rukovodilac
medijatorskog kutka
pripremile su zemlju i sad-
nice.
Drago nam je to na-
stavljamo tradiciju i to smo
jedna od 6.000 kola u svi-
jetu koje uestvuju u ovoj
akciji. ecu uimo da uvaju
nae ume i svako stablo za
ljepe utra, kau nastavni-
ce.
O. .
O Blao Mrakovi. Dug put
do kole nije jedini izazov s
kojim se suoavaju. Skromni
ivotni uslovi, kao i pomo
koju u odreenim poslovima
pruaju roditeljima, ne dozvo-
ljavaju im da se u potpunosti
posvete svijetu znanja i ue-
nja.
. B.
u svijetu je pod sloganom
Oistimo svijet obiljeen
vaan ekoloki datum. Na
kraju akcije izviai su oistili
teren na kojemu su boravili, a
u program je bilo ukljueno i
JP istoa. Odrano je kratko
predavanje o vanosti ouva-
nja ivotne sredine, te o reci-
klai kao jednom od naina za
njeno ouvanje. Bilo je to isto-
vremeno podeanje odraslih
koji se bave edukacijom mla-
dih u izviatvu, da svojim
primjerom pozitivno utiu i
ukau na sve izrazitiju tetnost
djelovanja ovjeka na prirod-
nu okolinu i mogue posljedi-
ce po ravnoteu ivota.
Teme radionica bile su:
Naa domovina, njeni ljudi i
krajevi; Izviaki pokret, Teh-
nika izletnitva i logorovanja,
Signalizacija i veza, Prva po-
mo, Ekologija i zatita ivot-
ne sredine, Kulturno-zabavni
program. U takmiarskom
dijelu uesnici su se ogledali
u brojnim igrama. Na poklon
su dobili izviaku maramu i
kanap, kao i diplomu za posti-
gnuti uspjeh.
O. .
IZLOBA POVODOM SVJETSKOG
DANA TURIZMA
Povodom Svjetskog dana turizma Odred izviaa Stara
varo iz Podgorice, zajedno sa uenicima O Milorad Musa
Burzan, njih 56, poetili su promotivnu izlobu u Delta sitiju.
Ove godine Svjetski dan turizma obiljeen je pod motom
Turizam i odriva energija: napajanje odrivog razvoja, tako
da su se eca mogla upoznati na koje se sve naine moe do-
biti struja, kako koristimo obnovljivu energiju sunca, vjetra i
vode. Putem flmskih projekcija i ogleda uenici su sticali zna-
nja o potronji energije, posebno elektrine, kao i odgovoran
odnos prema tome. eca su takoe imala priliku da pogleda-
ju izlobene pultove i da razgovaraju s ljubaznim predstavni-
cima frmi, koji su ih i poastili ukusnim kolaima i poklonili im
veliki broj fajera, mape, karte i broure.
Dan je za uenike bio veoma zanimljiv i pouan jer im je
donio nova znanja i iskustva.
V. Veovi
UDVORITUOVladoMili: Zajednikodruenjei uenje
DIREKTORI I NASTAVNICI KOLAUESNICA: Edukacijamladihprioritet
VlJESIl lZ KOLA
OKT.
17
uvena pjevaica Bijons
ima dvomjesenu erku i ve
je odluila u koju kolu e ii
njena mezimica. Osim kole,
za malenu Blu Ajvi Karter trai
se dadilja koja mora znati vie
svjetskih jezika.
Dok se na obrazovni si-
stem godinama bori sa svo-
jim problemima (reforme,
siromatvo...), za to vrijeme
granice obrazovanja u svijetu
se pomjeraju, pogotovo za
bogate. Londonski Sandej
tajms nedavno je donio zani-
mljiv lanak o novom zanima-
nju i superzaradama koje ono
stvara. Rije je o ljudima koji su
Pie:
Fadil M. Kardovi
Uvod
Zimski vazduh je izvan-
redno sredstvo za jaanje i
snaenje eteta. On pomae
elienju organizma, povea-
va njegovu otpornost i na taj
nain titi dijete od infektivnih
bolesti i nazeba. elienje
ne samo da dijete fziki jaa,
nego pomae i razvitku njego-
ve volje i karaktera.
Svakodnevni boravak po
34 sata na istom vazduhu
zakon je rekreativnih aktivno-
sti i fzikog vaspitanja. Veoma
je vano stvoriti uslove koji
upravo potvrdili miljenja da je
znanje najvee bogatstvo i da
ono nema svoju cijenu.
Hiljadu funti
za sat poduavanja
Bogati roditelji plaaju i
po 1.000 funti na sat za uslu-
ge elitne grupe supertutora
kako bi se njihova djeca nala
u najboljim kolama i univer-
zitetima. Neki od ovih tutora
imaju toliki broj zahtjeva da se
na njihovoj listi provode godi-
ne ekanja.
Novu vrstu visokoplaenih
uitelja ine intelektualci, sko-
omoguavaju da eca budu
aktivna za vrijeme etnje, za ra-
zna zanimanja i za neke zimske
zabave koje su im korisne (san-
kanje, klizanje, skijanje, igrake
i druga pomona sredstva za
igre i zanimanja). Osim toga,
potrebno je da se s ecom si-
stematski izvode fzike vjebe
i pokretne igre.
Organizovanje etnji
Odrasli sa ecom zimi
treba da provedu na vazduhu
34 sata. To vrijeme moe se
iskoristiti na sljedei nain: uju-
tro ecu okupiti na svjeem
vazduhu, obaviti u dvoritu
jutarnju gimnastiku, proetati
sat i po do dva sata poslije do-
ruka i ponovo otii u etnju
poslije uine. One e postoje
odgovarajui uslovi, preporu-
uje se da eca i spavaju na
svjeem vazduhu.
Vrijeme boravka na svje-
em vazduhu postepeno se
produava. U navikavanju
odraslih i ece na hladan vaz-
duh veliki znaaj imaju sva-
kodnevne neizostavne etnje.
Individualni prilaz jedan
je od osnovnih rukovodeih
principa u pedagokom radu
CILJ UIVANJE
Smuanje se, ipak, najlake ui od rane mladosti. Ovaj
sport moe se dobro nauiti jo u ranoj, predkolskoj dobi.
Udaljenost od smuarskih terena (centara) danas vie nije
prepreka za odlazak na snijeg. Savremena saobraajna sred-
stva omoguavaju da se i iz najudaljenijih krajeva za kratko
vrijeme doe do eljenog ambijenta.
Smatra se da su zimske rekreativne aktivnosti skup sport,
zbog ega ga mnogi izbjegavaju. To je relativna istina. Ako se
ovjek povodi za pomodarstvom, onda je skup, a ako je cilj da
uiva u tom sportu, to je i najvanije, onda je to mogue i bez
najskuplje opreme.
POMO ORGANIMA
ZA KRETANJE I DISANJE
Tranje je najomiljenija vrsta pokreta kod ece. Ono je
vano za razvoj eteta, jer pomae razvijanje organa za kreta-
nje i disanje. Hladan vazduh unekoliko ometa disanje eteta.
Zbog specifnosti strukture njegovog organizma, njemu je
potrebno vie kiseonika nego odraslom. Uzimajui u obzir tu
osobinu, vaspita mora uskladiti razmak u trajanju tranja.
RAZVIJANJE HRABROSTI
Hodanje i tranje po klizavoj povrini odline su vjebe
za odravanje ravnotee. Pogodne vjebe za tu vrstu pokreta
jesu: hodanje na skijama, hodanje po snijenim bedemima,
klizanje po stazicama za klizanje, klizanje na klizaljkama. Te
vjebe naroito su korisne za razvijanje koordinacije pokreta,
a i za razvijanje hrabrosti kod ece.
LICA SA BILBORDA
Klijenti su djeca iji roditelji oajno ele da njihovi mezim-
ci budu primljeni u najbolju klasu kola. Najee angauju
mentore da pomognu djeci uzrasta od 11 godina u borbi za
to bolje obrazovanje i ulazak na najbolji univerzitet. Feno-
men zvani supermentori, koji mogu da naplauju tako visoke
satnice, pojavio se u Njujorku i Hongkongu, gdje su neki skoro
postali selebriti. Njihova se lica nalaze na bilbordima i svaki sat
reklamiranja donosi im etiri puta veu zaradu.
MOE DA ZAPAMTI
1.000 BROJEVA ZA SAT
Ed Kuk, 30-godinjak, diplomac Oksforda, sa nepunim
radnim vremenom tutora, zarauje preko 300 funti na sat i
jedan je od memorijskih velemajstora, koji moe da zapamti
1.000 brojeva za sat. Priznaje da je jedan od nove garde super-
vaspitaa i da moe postii spektakularne rezultate u kratkom
roku. On tvrdi da moe da pomogne djetetu tako to e ono
uiti samo dva sata iz tabela koristei posebnu memorijsku
tehniku.
PohodnaHajlu, Roaje, 2012. godine
Roditelji spremni daplateviestrukovie
ZNANJE NEMA CIJENU
JAANJE ZDRAVLJA I
KVALITETA IVOTA
Granice obrazovanja u svijetu se pomjeraju
AKTUELNO:
eje rekreativne aktivnosti u zimskim uslovima (1)
Oajnika elja roditelja da se njihovo dijete nae u najboljim kolama ili univerzitetima dovela je
do uspona nove vrste zanimanja sa visokim zaradama. To su tzv. tutori ili pomagai. Cijena njihovog
sata poduavanja dostie nepojmljivu cijenu
Zimske rekreativne igre unose u ivot eteta mnogo veselja i radosti,
i veoma utiu na njegov fziki i umni razvoj
ro svi diplomci prestinih svjet-
skih univerziteta, a meu nji-
ma mnogi se mogu pohvaliti
nizom specijalistikih vjetina.
Skoro svi teno govore ne-
koliko svjetskih jezika, jedan je
profesionalni pisac, a jedan od
njih je dobitnik meunarodne
nagrade za memoriju. Njihova
se slava iri od usta do usta
meu superbogataima.
Britanski mentori do sada
su uglavnom bili anonimni i
obino zaraivali oko 30 funti
na sat. Jedan od najtraenijih
je 27-godinji Toups Kaland,
diplomirani istoriar sa Ok-
sforda, ija se slava proirila
nakon to je uspjeno uio
sina britanske rok zvijezde
koji je uspio da pobijedi devet
prethodnih tutora. Kaland je
prijavio da sat vremena nje-
govih usluga kota 400 funti.
Ali prolog oktobra njemu je
ponueno 10.000 funti za 10
sa ecom. Potrebno je vodi-
ti rauna o fzikom stanju
svakog eteta. Dijete oea
potrebu za kretanjem: to je
razumljivo poto se njegov or-
ganizam razvija i raste. Zato je
potrebno da se prilikom etnji
stvore uslovi koji e omogu-
iti razvijanje eijih pokreta.
Pokreti koji se izvode zimi na
sati nastave kako bi pomogao
da lan jedne azijske kraljevske
porodice ue na Oksford.
Ve sam poduavao puno
radno vrijeme kada su me pi-
tali i napravili ponudu koju
nisam mogao odbiti, kae Ka-
land. Azijski kraljevi dobio je
svoje mjesto na Oksfordu, dok
je Kalandu reputacija naglo
porasla i on sada predaje sinu
jedne britanske rok zvijezde u
Njujorku.
Nova garda supervaspitaa
Jo jedan supervaspita,
Frog Stoun, 33 godine, diplo-
mac Univerziteta Kembrid,
postao je toliko popularan da
mu agencija vodi poslove i
on je zauzet narednu godinu
dana. Sada radi samostalno,
obino nastavu humanistikih
nauka, ali sa svojih deset go-
dina iskustva moe odgovo-
svjeem vazduhu imaju veliki
zdravstveni i vaspitni znaaj.
Hodanje i tranje jesu naj-
prirodniji i najkorisniji pokreti s
obzirom na strukturu mladog
organizma. U zimsko vrijeme
moe se preporuiti hodanje
s pravilnim dranjem tijela i
usklaenim pokretima ruku i
nogu.
riti na veinu predmeta. Ima
l00% uclnka kod svlh svo[lh
uenika i u svim uzrastima, to
je dovelo da prijavi taksu od
200 funti po satu rada.
Vil Or Juing, osniva or-
ganizacije Kejston tjutors
(Keystone Tutors) u Londonu,
rekao je da ova pojava u Bri-
taniji jo nije dostigla nivo koji
ima u SAD. Ipak, postoje rastu-
e potrebe za profesionalnim
mentorima koji su se dokazali
rezultatima. Ljudi su traili tu-
tore kao privremeno sredstvo,
a sada oni to rade kao da im je
profesija, kao to su npr. advo-
kati, rekao je on.
Za prestine rezultate
Potranja za dobrim
mentorima teko da e dati
rezultate i stavie vas na liste
ekanja a njima vee nado-
knade. Jedan od najveih ri-
vala Kejstonu jeste Brajt jang
tings (Bright Young Things), u
kojoj je i Kaland. Ta organiza-
cija predstavljena je od strane
Malahija Ginisa, koji je poeo
poduavanje sa punim radnim
vremenom nakon to je diplo-
mirao na Univerzitetu Oksford.
On je tada regrutovao i ostale,
a sada postao toliko popularan
da rukuje potranjom. Rekao
je da su roditelji spremni da
plate mnogostruko vie kada
se njihova djeca suoavaju sa
kljunim testovima, npr. pri-
jemnim ispitima za nezavisne
kole kao to su Vestminster
ili Eton, ili za pomo oko inter-
vjua na vrhunskim univerzi-
tetima. Agencije obino trae
oko 150 funti u posredovanju
traenja vrhunskih tutora, iako
postoje neki izuzeci.
Riard Baudler, 31 godina,
specijalizovan je za pobolja-
nje memorije i studije vjetina.
On je bivi broker na tritu
akcija, sa diplomom hemije
sa Nju koleda, Oksford, a nje-
gova satnica moe dostii
400 funti. Rekao je o svojim
klijentima da su to uglavnom
zabrinuti roditelji sa visokim
primanjima. Superbogati me
trae, ali i srednje klase rodi-
telja, rekao je on. Za njih je to
pozamana investicija, ali su
oni spremni da ulau jer brinu
o obrazovanju svoje djece.
Za neke roditelje trae-
nje tutora je posljedica serija
anksioznosti u mlaoj dobi
njihove djece. Marina Bern,
33 godine, vaspita je iz agen-
cije Bonas Makfarlan. Ona
je specijalista te londonske
predkolske ustanove u kojoj
priprema djecu i njihove rodi-
telje za upis u prestine kole.
Cijena njenog radnog sata je
240 funti.
Aila oki
Na zimskom igralitu
mogu se primjenjivati sve vr-
ste skokova: u dubinu, u dalji-
nu, u visinu, s mjesta i iz zaleta.
Skokovi u dubinu (sa snijenih
bedema, uzvienja, breulja-
ka) mogu da izvode ak i ma-
liani.
Za gaanje kao rekreativ-
nu aktivnost pokreta postoje
zimi svi uslovi. Grudvama se
gaa udalj i u cilj. Kao cilj za
gaanje mogu da slue fgu-
re od snijega ili perploe (na
primjer: fgura zeeva, vuka ili
strailo od snijega). Gaanje
u pokretan i nepokretan cilj
moe da bude na kraem i du-
em rastojanju.
Sankanje
Gaanjem dijete vjeba
ovravanje pojedinih mii-
nih grupa: ramenog pojasa,
grudnog koa, kao i trbune i
lene miie.
Sankanje je jedno od naj-
omiljenijih eijih zanimanja.
Ono ima veliki zdravstveni i
vaspitni znaaj. Penjui se sa
sankama na breuljak, dijete
savlauje prepreke, kod njega
se pojaava krvotok, disanje i
razmjena materija. Sputajui
se sankama s breuljaka, di-
jete osea izvesnu bojaznost.
Savlauje oseanje straha, jaa
svoju volju i vjeba se u vlada-
nju sobom. Pored toga, ono
se navikava na disciplinu i red.
Proputajui naprijed one koji
ve stoje i ekaju, ono treba
da eka na svoj red, da se spu-
ta kada na stazi nema druge
ece, da se penje odreenom
stranom, da ostavlja sanke na
njihovo mjesto itd.
eca bi se sankala ne-
prestano, ali to im se ne smije
dozvoliti. Za vrijeme sankanja
eca troe mnogo energije
i tako se zanesu da odmah i
ne oete umor. Sankanje sa
odmorom moe trajati 2030
minuta. Zatim, eca mijenjaju
aktivnosti na snijegu. Sankanje
s breuljaka u veini sluajeva
izvodi se slobodno, po eijoj
elji. U sredini zime moe se
spojiti i sa odreenim zadaci-
ma. Moe da se sanka i sa ruka-
ma rairenim u stranu, ili da se
grudvom pogodi sanduk koji
stoji sa strane, da se istrgnu za-
stavice koje su postavljene du
ograde, itd. U elji da podra-
vaju odrasle, eca vole da se
sankaju s breuljaka leei na
stomaku. Takvo sankanje se ne
preporuuje. Sankanje moe
da se ukljui u neke igre ko-
njii, naa armija, ever itd.
Nastavlja se
OKT.
18
eljko Bojovi zavrio
je Filoloki fakultet u Beo-
gradu i bio je dugogodinji
srednjokolski profesor knji-
evnosti. Od 2000. radio je
godinu dana kao pomonik
direktora, a potom kao di-
rektor Osnovne kole Milan
Vukovi u Herceg Novom.
Na toj dunosti je i sada.
kola na ijem je elu dobila
je 2008. godine Dravnu na-
gradu Oktoih za izuzetne
rezultate ostvarene u oblasti
vaspitanja i obrazovanja.
Cilj moderne nastave
jeste orijentacija na razvojne
kompetencije, a ne na posre-
dovanje sadraja i znanja, jer
sadraje i znanje treba shva-
titi kao sredstvo za razvijanje
vjetina, sposobnosti, navika
i drugih psihikih procesa,
objanjava na sagovornik i
dodaje da su naroito forma-
tivni ciljevi od izuzetne va-
nosti, jer se njima odreuju
kompetencije koje kola tre-
ba da konkretno razvije kod
Nastavnik Vlado Tepav-
evi, pedagoki entuzi-
jasta, poslije dugo godina
prosvjetnog rada zaklopio
je dnevnik. Ali ne da odma-
ra, ve opet da radi: za tili
as preuredio je okoli kue,
stvorio mini farmu kojoj bi
pozaviele i one mamutske
u Teksasu. Takav je na Vla-
dika, kae Milorad vorovi,
njegov kolega iz osmoljetke
na Krscu, koji je takoe dota-
kao kraj radnog vijeka.
Vrijedni Vlado zavrio je
osmoljetku na Krscu, gimna-
ziju u ravniarskom Vrbasu,
pedagoku akademiju u
Nikiu (grupa za srpskohr-
vatski jezik i knjievnost).
Radio je u Vitalcu, potom u
Bilei (rezervni ofcir JNA),
krae vrijeme bio je na slu-
bovanju u Odaku, odakle
se vratio u rodnu i omilje-
nu Goliju, u Osnovnu kolu
Branko Vinji Krstac, iz
koje je otiao u zasluenu
penziju. Za Vlada kau da je
ovjek od sto zanata, to je i
Osnovna kola Vuko Jo-
vovi u Danilovgradu, sa 108
uposlenih i 55 odjeljenja koja
rade u tri smjene, sa etiri
podruna odjeljenja, ima se
ime ponositi. Prije svega, vri-
jednim kolektivom u kojem
je i Mirjana Rajevi, profeso-
rica crnogorskogsrpskog,
bosanskog, hrvatskog jezika
i knjievnosti. O njoj se uju
samo rijei hvale. Direktor
Branislav Stanii istie da je
Mirjana ne samo izvrstan pe-
dagog, vaspita i predava,
nego i veliki entuzijasta. Krasi
je velika ljubav prema eci.
ega se god dohvati da ura-
di, ona pozlati. Uiva istinski
ugled kod roditelja i uenika,
ali i itelja Danilovgrada.
Nakon zavretka Filozof-
skog fakulteta u Zadru, radila
je najprije u Bosanskoj Krupi i
Kalesiji. Za te krajeve je, kae,
veu lijepe uspomene.
Kolektiv O Vuko Jovo-
vi srdano me je prihvatio.
Blizina sa uenicima i veliko
razumijevanje za njihove
matarije urodili su plodom.
U posljednje etiri godine
moji uenici dobili su 13 pr-
vih i jednu treu nagradu na
tri festivala: Pod starom ma-
slinom, Kraj zelene Zete i
Podgorici s osmijehom. Na
konkursu Svjetske potanske
unije, na nivou Crne Gore
prvu nagradu za najljepe pi-
smo dobila je Mia Jovanovi
kae profesorka Rajevi.
U itanci za prvi razred
uenika. A da se ti ciljevi po-
tuju, jasno potvruju uspje-
si kole na svim poljima.
I ovi podaci bili bi dovolj-
ni za razgovor sa eljkom Bo-
joviem. Ono to ga dodatno
legitimie jeste njegov knji-
evni i publicistiki rad. Ra-
znovrstan i bogat opus ine
dva romana, tri knjige eseja
i proze, knjiga poezije, pet
drama, jedna knjiga dram-
sko-esejistikih tekstova i e-
tiri monografje (uglavnom
kolskih ilustracija). Svoj li-
kovni rad krunisao je dvjema
izlobama, organizovanim u
Herceg Novom i Igalu.
O vrijednosti njegove
poetske misli svoj sud izre-
kao je i Duan Kosti, poznati
crnogorski pjesnik: Bojovi
je prije svega izraziti liriar,
u pitanju su zreli stihovi vi-
sokog nivoa, ponikli iz du-
bokog arita autentinog
pjesnika koji oevidno pie
iz stvarne intimne potrebe
i kome je strana povrnost
potvrdio. Dogradio je i sam
ozidao pratee i pomone
objekte na svom imanju uz
veliku pomo sina Aleksan-
dra, umjetnika u duborezu
i kamenorezu, skluptora iza
koga stoji vie izlobi. Tu je i
supruga Julka, uzorna doma-
ica i majstorica u spremanju
bijelog mrsa, demova, ajva-
ra, slatkia i drugih akonija
od povra i umskog voa.
Rad od jutra do utra na
svojim njivama, livadama i
talama, za Vlada predstavlja
mir i spokoj. Stigne i da proi-
ta poneto od svoje omiljene
literature. A pretplatio se i na
Prosvjetni rad, list s kojim je
rado drugovao tokom svih
godina provedenih u ko-
li. ivotipna idila Vladovog
krajolika podea na drev-
na vremena, vraajui nas u
prolost gradnje veleljepnih
manastirskih kompleksa,
kakav nie iznad njegove
kue, dominirajui bjelinom
pomonih objekata i visokim
kupolama. Idilino ivi Vlado
vrijedna profesorica zastu-
pljena je pjesmom Pahulja.
Brojne sekcije koje vodi, od
kojih je najuspjenija novi-
narska, dobijaju nagrade i
priznanja. Posebno priznanje
dobila je nedavno za svoj
tekst Crnogorska prosidba.
Profesorica Rajevi anga-
ovana je na izradi udbenika
crnogorskog jezika kao ne-
maternjeg. Spoljna je sarad-
nica Ispitnog centra. Objavila
je zbirku eije poezije Zvon-
ii, a intenzivno priprema
novu, kao i dramatizaciju ne-
kih bajki.
lan sam tima za profe-
pomodne konjunkture. elj-
ko Bojovi pokazuje mi se
kao liriar od nerva, original-
nih zapaanja i blagih poet-
skih tonova, to je pastelna
lirinost koja osvaja.
Nije beznaajna ni ocje-
na Stevana Koprivice: Sve
to ima da kae Bojovi sa-
bija u gusto tkanje reenica
kada su romani ili drame u
pitanju, ili u eliptine, svede-
ne, asocijativne iskaze kada
je poezija u pitanju. eljko
Bojovi se, vrlo netipino
za pisce iz druge polovine
dvadesetog vijeka koji su
se specijalizovali u odree-
nim vrstama knjievnosti,
podjednako bavio prozom,
poezijom i dramom.
Kritiar i publicista Minja
Bojani posebno se osvrnuo
na novije naslove eljka Bo-
jovia, prije svega na roman
Novi svijet: U zipki svevre-
mene kosmike zebnje i za-
teenosti, poput pjeanika,
istie nam i dosuen ivot.
To su, otprilike, temeljne im-
presije nakon to se zaklope
korice bilo koje od Bojovie-
vih knjiga, ba kao i nad ro-
manom 'Novi svijet' o njego-
vom rodnom Mostaru.
Pjesniki portret elj-
ka Bojovia najefektnije je,
izgleda, upotpunio pisac
Mira Martinovi: Malo je
pisaca koji kroz tako razno-
rodne umjetnike forme kri-
staliu svoju poetiku. Samo
rijetkima uspijeva da kroz
duh svog djela oblikuju i
svoju poetiku. Ta injenica
Bojovia uzdie meu rijet-
ke stvaraoce ije djelo zrai
porukom. Bez jasne poruke
nema ni velikog djela.
Podjednako uspjean
kao pedagoki rukovodilac, s
jedne, i knjievni stvaralac, s
druge strane, eljko Bojovi
je svoju ljudsku i umjetniku
putanju sjedinio na najbolji
nain.
J. Vk.
u krajoliku bogomdanom
za slikare, listajui albume
fotografja brojnih generaci-
ja maliana, od kojih su sad
mnogi inenjeri, profesori,
preduzetnici i, nadasve, do-
bri ljudi koji nijesu zaboravili
kako ih je njihov omiljeni na-
stavnik godinama prevozio
svojim kolima od kue do
kole u Krscu.
Bl. Koprivica
sionalni razvoj na nivou kole.
Bavim se i knjievnom kriti-
kom. Sa uenicima redovno
uestvujem na programu za
Dan optine Danilovgrad (9.
decembra). Kod njih razvi-
jam oeaj da nema idilinog
ivota, ve je to ivot rada,
matovitosti, kreativnosti.
Srena sam kada ujem da su
odlini u srednjoj koli i dobri
studenti. Sredina me prepo-
znaje po radu sa ecom, i to
me posebno raduje istie
Rajevika.
M. .
PASTELNA LIRINOST
KOJA OSVAJA
U SAGLASJU
S PRIRODOM
RAD SA ECOM
OGLEDALO USPJEHA
PROSVJETNI RADNICI STVARAOCI:
eljko Bojovi, Herceg Novi
Vlado Tepavevi, nastavnik u penziji
Mirjana Rajevi, profesorica O Vuko Jovovi, Danilovgrad
PORTRETI
Angaovana je na izradi udbenika crnogorskog jezika kao nematernjeg,
spoljna je saradnica Ispitnog centra. Samo u posljednje etiri godine njeni
uenici osvojili 13 prvih i jednu treu nagradu na crnogorskim festivalima
Malo je porodica u na-
em okruenju kao to je
porodica Nikole Miranovi-
a iz Grbavaca (Zeta) koja,
na sreu i zadovoljstvo ire
drutvene zajednice, u svom
okrilju gaji prosvjetarski duh.
Nikola, glava porodice, u
kolske vode zaplivao je da-
leke 1957. godine. Zavrava
Uiteljsku u Nikiu i Viu
pedagoku u Skoplju. Zapo-
ljava se u Tuzli i ubrzo vraa
u rodno mjesto. Plijenio je
plemenitou, hrabrio kole-
bljive, pomagao nemone,
zajedno sa suprugom Mile-
nom bio stub svoje porodice
i stub mudrosti sela Grbava-
ca, e je nesebino prenosio
svoje znanje i umijee.
Milena je svoj etrdese-
togodinji radni vijek kao
uiteljica provela u O Nje-
go u Spuu. Njihova eca
Sonja, Stanka i Sava krenuli
su roditeljskim stopama
izabrali su uiteljski poziv.
Sonja radi u O Vlado Mili
u Donjoj Gorici, Savo je ui-
telj u podrunom odjeljenju
u Farmacima, dok je Stanka
profesor razredne nastave u
O Vladimir Nazor u Pod-
gorici. I snaha Svetlana je
prosvjetni radnik.
Kua nam je puna hu-
manizma, plemenitosti i
pismenosti. Imamo bogatu
pedagoku literaturu koja
dominira u naoj porodinoj
biblioteci, ponosno kae Ni-
kola.
U penziju je otiao 1997.
godine. I dalje se drui s pe-
dagokom literaturom, ali i
onom s istorijskom graom.
On i supruga Milena s jedne,
a eca i snaha s druge strane,
srean su spoj tradicional-
nog i reformisanog obrazo-
vanja sa svim prednostima i
manama.
Slavka Klikovac
JEDNA PORODICA EST
PROSVJETARA
U poeti Nikoli Miranoviu, penzionisanom nastavniku
Miranovii naokupu
OKT.
19

U Nikiu je nedavno or-
ganizovana izloba Bakine
igle, koju su osmislili uenici
O Radoje izmovi iz Ozri-
nia. Rije je o radovima koje
su sainila eca u saradnji sa
roditeljima, bakama i edovi-
ma, koristei razliite tehnike
i materijale. Aktivnost je reali-
zovana u okviru projekta Mala
kola narodne radinosti, iji je
sufnansijer Ministarstvo kul-
ture.
Autori programa, peda-
goki radnici kole Milodarka
Popovi, koordinator, i Milica
Jeli, realizator, planiraju da
ga kandiduju kod Delegacije
EU kao znaajan projekat iz
oblasti ouvanja crnogorskog
etnosa i etosa. Cilj je da se ova-
kvi projekti dovedu na nivo
izaborne nastave u optinama
Niki, avnik i Pluine. Drugim
rijeima, to je prilika da naa
eca to kvalitetnije ispunjava-
ju svoje slobodno vrijeme, to
e kao rezultat donijeti i ou-
vanje nae tradicije, naglasio
je dramski umjetnik Miro Niko-
li, medijator manifestacije.
Otrgnuto od zaborava
Ponosan na svoje uenike
i kolektiv, direktor O Radoje
Desetak domainstava
sela Baloi u Donjim Komani-
ma ivi sa eanjem na vele-
ljepnu zgradu kole na granici
Katunske i Ljeanske nahije,
koja je poslije II svjetskog rata
dobila ime narodnog hero-
Tragajui za priom o a-
cima pjeacima, naili smo
na zanimljivu priu Veselina
obia, diplomiranog uitelja
iz Nikia, koji osam godina
radi u O Jovan Tomaevi
u Virpazaru, kao i Sneane Jo-
vanovi, profesorice razredne
nastave, takoe iz Nikia. Do
posla putuju kroz pet optina,
prelazei Veselinovim autom u
oba pravca 200 km. Mjese-
no preem 4.180 km od kue
do kole. Za osam godina to
je preko trista hiljada kilome-
tara. Nije teko izraunati da
sam za taj novac mogao ku-
piti solidan stan i na taj nain
izbjei podstanarski ivot sa
nezaposlenom suprugom Ma-
rijom, koja je takoe profesor
razredne nastave, i sinovima
Balom i Staom. Obraao sam
se Optinskom sindikatu Bara,
Ministarstvu prosvjete i sporta,
da nam nau radno mjesto u
nikikoj optini. Tjei me i daje
mi nadu odluka Ministarstva
da e ovakvi sluajevi imati
prioritet sjetno ali s nadom
pria Veselin.
Sa radou u kolu
Sigurna sam da ne bih
mogla izdrati svakodnev-
no putovanje od Nikia do
izmovi Rade Krivokapi
ukazuje da je bilo predvieno
uee trideset uenika, ali je
zbog izuzetne zainteresova-
nosti ece taj broj narastao na
osamdeset.
Umjetniko stvaralatvo
naih uenika posebno su po-
drali Ministarstvo prosvjete
i sporta i Zavod za kolstvo.
Velika zainteresovanost i evi-
dentna dobra realizacija mogu
doprinijeti da 'kola narodne
radinosti' ubrzo postane jedan
od izbornih predmeta u naim
osnovnom kolama kako bi
se od zaborava otrgla vrijed-
na narodna tradicija. Vanost
projekta prepoznali su i KUD
Zahumlje i D. o. o. Ozrinii,
bez ije pomoi projekat ne
bismo mogli realizovati u pot-
punosti, istie Krivokapi.
Kako podea pedagog
Milodarka Popovi, svaka ko-
la ima mogunost da petinu
svog plana realizuje u okviru
lokalne zajednice, a to je ova
kola ostvarila na podruju
Ozrinia i upe.
Kako se nekad ivjelo
Namjera nam je bila da
kroz radionice, organizovane
u naoj koli tokom prvog po-
ja Radula Rusa Radulovia,
sekretara SKOJ-a, koga su
strijeljali neprijatelji. Zgrada
kole i kao ruevina izaziva
divljenje. Sluajnom prolazni-
ku usporava ili zaustavlja ko-
rak. Sagraena 1930. godine,
Virpazara da nemam mogu-
nost da putujem sa kolegom.
Naporno je, ali za sada nemam
izbora. Ukoliko bih imala prili-
ku da skratim vrijeme putova-
nja, to bi se i te kako pozitivno
odrazilo na kvalitet nastave
istie Sneana, koja ima ue-
nike drugog razreda.
Uitelj Veselin svoj radni
dan poinje u solidno opre-
mljenoj uionici sa osam ue-
nika treeg razreda, uvijek sa
kreativnim idejama i u potrazi
za efkasnijim pristupom na-
stavnoj grai, nastavnim sred-
stvima, a i samom ueniku.
Sa radou dolazim u
kolu. Uitelj se trudi da nas za-
interesuje i olaka nam uenje.
Zadatke nam prikae sa kom-
pjutera, preko projektora. Sve
je itko, pa lake i bre prepi-
emo i shvatimo. Mnogo mi je
ljepe i lake kad uitelj uz tekst
prikae i slike. Svi sa znatie-
ljom oekujemo nove zadatke.
Znam da koristim kompjuter,
tome me je nauio moj uitelj
radosno pria Dragan Petra-
novi, uenik treeg razreda.
Ne trpe ni djeca ni nastava
Sa uiteljem smo bili u
O Kekec u Sutomoru, gdje
smo prisustvovali saobraaj-
lugodita, zainteresovane ue-
nike podetimo na tradiciju, na
pomalo zaboravljena vreme-
na, na vjetinu pletenja, veze-
nja, heklanja... Uspjeli smo, bar
na kratko, da od kompjutera i
ulice odvojimo 60-ak aka, a u
samom sijelu 'Bakine igle' ue-
stvuje njih 30 iz svih razreda.
Mnogo su nam pomogli rodi-
telji, sa njima su ove evojice
nauile da predu, vezu i hekla-
ju. Zatim smo na mala vrata
uvodili pjesmu da bismo doli
do komada koji sad moemo
predstaviti van kolske pozor-
nice. Cilj ovog igrokaza jeste
da afrmie ecu, ali i da opo-
mene one koji zaboravljaju
tradiciju i obiaje, kau u koli.
Uenica sedmog razreda
Bojana Varaji kae da je nau-
ila da plete, i da eli da svojim
vrnjacima skrene panju da
ne smiju zaboraviti kako se ne-
kad ivjelo.
Njen vrnjak Petar Golovi
gusla, pjeva i igra. Veli da je za
njega ovo veliko iskustvo, da je
rado dolazio na probe.
Svoj doprinos veeri dali
su istaknuti umjetnici iz Nik-
ia, narodni guslari Stevan
Mio Popovi i Milan Vujovi.
Milica Jeli
neimarstvom i doprinosom
mjetana koji su svaki kamen
na ruke ili na konja donijeli iz
oblinjih mjesta, pripadala je
nekada danilovgradskom sre-
zu, a sada optini Podgorica.
Radila je u dvije smjene.
nom asu. Uestvovali smo
u akciji Dan bez automobila.
Na konkurse aljemo literar-
ne i likovne radove. Povo-
dom ekoloke akcije, u Baru
smo crtali po asfaltu. Bilo je
zabavno i zanimljivo pri-
sjea se Anastasija Jolii, iz
istog razreda.
Veselin obi je osvojio
prvo mjesto u stonom tenisu
na optinskom takmienju u
anju. Promovie i pokree
akcije izviaa pri odredu
18. novembar iz Bara. Nje-
gov primjer govori da i u ote-
avajuim okolnostima, kada
je radno mjesto udaljeno od
kue na desetine kilometara,
ne trpe ni djeca ni nastava. A
to samo zahvaljujui velikoj
ljubavi i posveenosti svome
poslu i koli. Nadamo se da
e to biti dovoljan zalog da
uitelji Veselin obi i Sne-
ana Jovanovi nau uskoro
radno mjesto u Nikiu. Tako
e vrijeme koje su gubili u
putovanju moi da pretvore
u jo ljepe kreacije na asu.
Slavka Klikovac
OUVATI CRNOGORSKI
ETNOS I ETOS
EANJA NA PRVA ZNANJA
DO POSLA KROZ PET
OPTINA
O RADOJE IZMOVI, OZRINII
Projekat Mala kola narodne radinosti
KOLE KOJIH VIE NEMA:
O Radule Ruso Radulovi selo Baloi u Donjim Komanima
Uitelji Veselin obi i Sneana Jovanovi, iz O Jovan
Tomaevi iz Virpazara, dnevno preu oko 200 km
Cilj je da se ovakvi projekti dovedu na nivo izaborne nastave u optinama
Niki, avnik i Pluine
Cijeli drutveni ivot kraja odvijao se u prostorijama ove kole, istie
osamdesetpetogodinji Ivan Radulovi, njen najstariji ivi uenik
Bez ostatka posveeni koli i acima. Nadaju se da e se za njih nai radno
mjesto u nekoj nikikoj koli
Nastavnici i aci na okupu
kolska zgrada u Baloima
IvanRaduloviporedspomen-ploe nakoli RaduleRusoRadulovi
Osamdesetpetogodinji
Ivan Radulovi iz Baloa, naj-
stariji ivi uenik ove kole,
koji je u njoj zavrio etvoro-
razrednu, tada zvanu niu gi-
mnaziju, sa zadovoljstvom se
ea prvog uitelja, pokazuje
svoje mjesto u sada poruenoj
uionici.
kolu je pohaalo tri-
desetak uenika iz Bandia,
Lunice, Baloa i afa. Imala je
dvije uionice. Tu je bila kan-
celarija za uitelje, predsoblje,
kuhinja... Imali smo i svoju
vodu koju smo preko bistijer-
ne skupljali u bunar. Zgrada je
sagraena od kamena, prozo-
ri i vrata su metalni, na krovu
i sada postoji gromobran. Pre-
stala je da radi prije tridesetak
godina. Do prole godine na
prozorima su bile metalne gri-
lje, koje je neko skinuo i odnio
kao staro gvoe. Planirane su
stepenice za sprat, ali nijesu
uraene. Krov je pao pod te-
retom snijega, nema dasaka. I
njih je, dok su jo bile zdrave,
neko odnio. Tako je to kada
zavlada nebriga, govori Ivan
Radulovi, pravei pauzu od
eanja do eanja.
Pokazuje Ivan i lipu za
koju je uitelj Petar Sekulovi
iz Bandia vezivao konja. Iz
Bjelopavlia je na konju dola-
zio i uitelj Vukain Pavievi.
Kuvarice Vidosava i Jelena
Radulovi iz kolske kuhinje sa
osmijehom su pruale mlijeko
u aluminijskim oljama i tanke
krike hljeba koje su nam zna-
ile puno. Hrana se dijelila na
takice, vladala je glad... Cijeli
drutveni ivot kraja odvijao
se u prostorijama ove kole,
istie vremeni, ali duhom jo
krepak Ivan Radulovi.
Moda e se neko zbog
ouvanih kamenih zidova,
mjesta koje je tik uz asfaltni
put, ili u ime onih koji su je gra-
dili i u njoj prva znanja sticali,
etiti da obnovi krov i oivi
zgradu, makar i kao zdanje od
istorijskog znaaja.
S. Klikovac
OKT.
20
VlSCKC OBRAZOVANJE
Upravni odbor (UO) Uni-
verziteta Crne Gore (UCG)
razrijeio je dunosti dekana
Pravnog fakulteta prof. dr Dra-
ga Radulovia i uveo privre-
mene mjere u toj univerzitet-
skoj jedinici.
Predednik UO prof. dr
Duko Bjelica izjavio je nakon
ednice da je prof. Radulovi
u periodu duem od mjesec
ignorisao odluke UO, nije od-
govarao na nae zahtjeve i nije
dostavljao odluke koje su od
njega traene.
Ovim fakultetom e, do
raspisivanja izbora za dekana,
upravljati rektor prof. dr Pre-
drag Miranovi, predstavnici
UO prof. dr Igor Radusinovi,
prof. Bjelica, generalni sekretar
Univerziteta Jelena Pajkovi i
dva profesora s Pravnog fakul-
Senat Univerziteta Crne
Gore usvojio je Strategiju cje-
loivotnog uenja od 2012.
do 2014. godine, kojom se
predvia kreiranje i dostu-
pnost programa cjeloivot-
nog uenja za ljude svih dobi
kako bi se omoguilo stalno
obrazovanje i lini razvoj sva-
kog pojedinca. Programi cje-
loivotnog uenja bie usmje-
reni prema svim graanima, a
naroito prema diplomcima
i studentima svih nivoa vi-
sokog obrazovanja, bivim
studentima koji su prekinuli
Sticanje primjenljivog
znanja koje odgovara potre-
bama trita, informisanje stu-
denata o svim mogunostima
koje im se nude u obrazov-
nom sistemu, ali i na tritu
rada kljuni su faktori za
povezivanje obrazovanja i pri-
vrede, ocijenjeno je na otva-
ranju Univerzitetskog centra
za razvoj karijere u Rektoratu
Univerziteta Crne Gore.
Prorektor za meunarod-
nu saradnju prof. dr Mira Vuk-
evi istakla je da je osnivanje
Centra, prvog takve vrste na
visokokolskim institucijama
u Crnoj Gori, korak ka unapre-
enju profesionalnih usluga
koje Univerzitet nudi. ,,elimo
Svih 129 uenika i 962 stu-
denta koji su dobili mjesto u
Domu uenika i studenata u
Podgorici koriste renovirane
sobe, informatiki opremljene
sale, a u upravi te javne usta-
nove poruuju da su spremno
doekali studijsku 20122013.
godinu.
Dom uenika i studenata
je kompleksan sistem koji na
dvije lokacije objedinjava vie
objekata, razliitih po svojoj
funkciji i namjeni, i koji tre-
ba da odgovore potrebama
i specifnostima uenike i
studentske populacije. Odra-
vanje ovako sloenog sistema
zahtijeva mnogo angaova-
nja. Uz podrku Ministarstva
prosvjete i sporta, u konti-
nuitetu se radi na podizanju
standarda smjetaja i ishrane
i obogaivanju sadraja naih
usluga, istie Jasna Prodano-
vi, portparol Doma uenika i
studenata.
Prema njenim rijeima, u
proteklom periodu u ue-
nikom domu su adaptirane
sobe, itaonice i biblioteka.
Briga ustanove za svoje sta-
nare ogleda se i u podrci
nastavnim aktivnostima
kroz organizovanje do-
datnih asova za pojedine
predmete, kao i nastojanju
da kroz uee uenika u
sportskim, kulturnim i dru-
gim ponuenim sadrajima
ostvare uspjeh u svestra-
nom obrazovanju i napre-
dak u razvijanju i sazrijeva-
nju linosti.
to se objekata za smje-
taj studenata tie, Plavi dvor,
I i II faza Novog studentskog
doma i ranije su po fazama
rekonstruisali vodovodnu i
elektroinstalaciju, sistem gri-
janja, snabdijevanja toplom
sanitarnom vodom i zamije-
nili enterijer.
Uporedo s aktivnostima
na unapreenju smjetaj-
nih kapaciteta, u proteklom
periodu preduzeto je niz ak-
tivnosti na poboljanju kva-
liteta i raznovrsnosti ishrane.
Kuhinjski kompleksi i u Ulici
Svetozara Markovia i u No-
vom studentskom domu
opremljeni su najsavreme-
nijim aparatima za pripremu
hrane, restoran je obnovljen,
a ponuda proirena otvara-
njem vie studentskih klu-
bova. U kreiranje jelovnika,
pored strunih lica tehno-
loga, ukljueni su i studenti.
DEKAN DRAGO RADULOVI
RAZRIJEEN DUNOSTI
USVOJENA STRATEGIJA
CJELOIVOTNOG UENJA
VRA VEZA OBRAZOVANJA
I ZAPOLJAVANJA
Upravni odbor UCG uveo prinudnu upravu na Pravnom fakultetu
Senat Univerziteta Crne Gore
Na Univerzitetu Crne Gore otvoren Centar za razvoj karijere
teta Biljana uriin i Dragan
Radonji.
UO eli da pomogne ovoj
ustanovi da pone da se radi
zakonski. Radulovi je smije-
njen zbog neizvravanja odlu-
ka, a o nepravilnostima emo
tek da raspravljamo, rekao je
Bjelica.
Predednik UO istakao je
da to tijelo upravo preduzetim
mjerama pokuava da razrijei
situaciju na Pravnom fakultetu.
Uz papire s tog fakulteta i ko-
misiju koja e raditi ubudue,
trudiemo se da obezbijedi-
mo normalno funkcionisanje
fakulteta, ne familijarno, nego
po Statutu, dodao je on.
Na ednici je takoe ime-
novan doc. dr Dragan Lajovi
za dekana Ekonomskog fakul-
teta. Na izbor Lajovia alila se
studije, lanovima strukovnih
udruenja, zaposlenima na
Univerzitetu, u javnom i pri-
vatnom sektoru, osobama s
invaliditetom, pripadnicima
etnikih manjina.
Univerzitet je pripremio i
kurseve koji e, u probnoj fazi,
uskoro biti organizovani na
Fakultetu primijenjene fzio-
terapije i Fakultetu za turizam
i hotelijerstvo.
Kako je saopteno nakon
ednice, usvojena je i inicija-
tiva za prevenciju plagijata
radova, koja e obuhvatiti
da omoguimo naim studen-
tima da paljivo planiraju svoj
profesionalni razvoj i da svoje
obrazovanje i karijeru uskla-
de sa zahtjevima okruenja
u kojem e moi da iskoriste
sposobnosti, rekla je Vuke-
vieva.
Centar za razvoj karijere
sluie uspostavljanju vre
veze izmeu obrazovanja i
zapoljavanja. Direktorica Za-
voda za zapoljavanje Vukica
Jeli navela je da se na biroi-
ma rada trenutno nalazi oko
4.500 ljudi s fakultetskom di-
plomom, od kojih 2.500 nema
nikakvo radno iskustvo. Meu
nezaposlenima najvie je eko-
Sportske i kulturne
aktivnosti
Ustanova nastoji da svojim
korisnicima prui to kvalitetniji
ambijent za uenje u biblioteci
i itaonicama, koje postoje u
svim objektima i koje su opre-
mljene i klimatizovane. Takoe,
uvaavajui potrebe studenata,
u svim objektima omogueno
je korienje besplatnog inter-
neta. U skladu s mogunosti-
ma i u saradnji sa studentskim
organizacijama, Dom uenika
i studenata mnogo pomae
u organizovanju sportskih i
kulturnih aktivnosti za svoje
stanare.
Prodanovieva je doda-
la da je u toku ljetnje pauze,
pored higijenskih priprema,
tehnikih popravki, odravanja
i kreenja svih objekata, na-
stavljeno renoviranje 145 tro-
krevetnih soba u II fazi Novog
studentskog doma. U planu
je da se u narednom periodu
adaptira preostalih 35 soba u
tom objektu.
Takoe, poeli su da rade
liftovi za studente s invalidite-
tom. Nabavljeno je est novih
maina za pranje i suenje odje-
e, koje funkcioniu po princi-
pu samousluivanja. Direkcija
javnih radova uradila je tokom
ljeta novi parni kotao, tako da
se oekuje bolje grijanje i snab-
dijevanje toplom sanitarnom
vodom u objektima u Ulici Sve-
tozara Markovia.
Dostignuti standardi za sta-
novanje, ishranu i drugi sadraji
godinama ovu Ustanovu ine
atraktivnom za najvei broj stu-
denata koji se koluju u Podgo-
rici, tako da je broj zaintereso-
vanih duplo vei od kapaciteta
ustanove. Tako se za mjesto
izbore samo najbolji, dobitnici
diplome Lua i oni sa najviim
proekom.
Adaptacija, kreenje,
zamjena inventara...
I drugi domovi u Crnoj Gori
iskoristili su protekli raspust, ali
i vrijeme uoi njega, za brojne
poslove na poboljanju uslova
za stanovanje.
U Domu uenika i stude-
nata SpasiMaera u Kotoru,
kapaciteta 260 mjesta, okre-
ene su sve prostorije i zamije-
njen namjetaj u 40 soba. Po-
sebno je vano to to je dobijen
atest za primjenu HASAP siste-
ma, to znai da je bezbjednost
i higijena u pravljenju i servira-
nju hrane podignuta na najvii
protivkandidatkinja profeso-
rica Gordana urovi. Bjelica
je naglasio da izbor Lajovia
jedino moe da ospori sud.
Bjelica je obavijestio da e
na narednoj ednici razmatrati
izvjetaj Stambene komisije
UCG, kada e imati i spisak za-
poslenih koji su dobili stanove
i fnansijski izvjetaj o tome
koliko je novca potroeno za
izgradnju stambenih zgrada i
tri fakulteta. U naredna tri mje-
seca obustavljena su i nova
zapoljavanja osim onih pred-
vienih projektom Struno os-
posobljavanje lica sa steenim
visokim obrazovanjem, kojim
posao na UCG dobija 100 mla-
dih ljudi.
O. .
usvajanje odgovarajuih pra-
vila provjere i sankcionisanja
plagiranja, kao i korienje
programa za provjeru origi-
nalnosti radova.
Prihvaen je i uslovni pri-
jedlog broja studenata za upis
na specijalistike studije be-
zbjednosti i kriminalistike na
Pravnom fakultetu, a Upravni
odbor donijee odluku u zavi-
snosti od dobijanja dopune li-
cence za taj studijski program.

O. .
nomista i pravnika.
Centar e biti smjeten u
Rektoratu i pruae informa-
cije o studijskim programima,
mogunostima studiranja u
inostranstvu, stanju na tritu
rada i traenim zanimanjima.
Pored savjetovanja, organizo-
vae i radionice na kojima e
studenti moi da steknu vje-
tine potrebne za planiranje
karijere i komunikaciju s po-
slodavcima.
Dodatne informacije o
Centru dostupne su na : www.
karijernicentar.ac.me.
O. .
nivo. Kako kau u toj ustanovi,
stalno se radi na poboljanju
kvaliteta usluga, a u sklopu
toga planirana je i nabavka do-
datnih raunara.
Prema rijeima Moma u-
kanovia, direktora Doma ue-
nika i studenata u Nikiu, lje-
tos je uraen remont ureaja,
a u toku je tender za nabavku
namjetaja za sobe. On je na-
veo da je najvea manjkavost
u tome to je mnogo vie za-
interesovanih za smjetaj nego
to postojei kapaciteti omo-
guavaju, te da e najavljenom
izgradnjom nove zgrade vie-
decenijski problem biti rijeen.
U barskom Domu uenika,
u kojem imaju problem s vi-
kom prostora jer je popunjeno
samo 50 % kapaclteta (raspola-
e sa 115 mjesta), popravljena
je elektro i vodovodna instala-
cija. Okreene su prostorije, dio
stolarije ofarban, a nabavljeni
su ve-maina i dio inventara za
kuhinju.
Milena Kljaji, direktorica
Doma uenika u Beranama,
kae da u toj ustanovi kon-
stantno rade na poboljanju
uslova. Ona podea da su prije
pet godina postali samostal-
na ustanova, odvojivi se od
Medicinske kole, a stanarima
je na raspolaganju moderno
opremljen centar za uenje
s bibliotekom i raunarskom
opremom.
U uenikom domu u Plu-
inama detaljnije renoviranje i
kreenje sa spoljne i unutranje
strane uraeni su prole godi-
ne, tako da ovog ljeta nije bilo
veih radova.
Dom uenika i studenata
na Cetinju realizovao je u toku
ljetnjeg raspusta niz obimnih
poslova na unapreenju stan-
darda svojih 105 korisnika.
Zamijenjeni su prozori na kom-
pletnom objektu, rekonstrui-
sano est kupatila i nabavljeni
elektrini radijatori za sve sobe.
Takoe su obavljeni moler-
sko-farbarski radovi u itavom
objektu. Za radove je utroeno
blizu 60.000 , a fnansirani su
iz sopstvenih sredstava. Kako je
najavila Vesna Miranovi, direk-
torica Doma, u planu je rekon-
strukcija hola i recepcije, na-
bavka namjetaja za restoran,
kao i kompletna rekonstrukcija
preostalih 13 kupatila, ime bi
Dom sa svojim sadrajima i cje-
lokupnim uslovima predstav-
ljao kvalitetan servis svima koji
koriste njegove usluge.

O. urikovi
UGODNIJI AMBIJENT ZA
IVOT I UENJE
Studentski i ueniki domovi spremno doekali stanare
U proteklom periodu adaptirane su sobe, itaonice, biblioteka, kuhinja,
sistem grijanja... Uvaavajui potrebe studenata, u svim objektima
omogueno je korienje besplatnog interneta
Studentski domuPodgorici
Centar epomoi uposredovanjupri zapoljavanju
OKT.
21
Ministarstvo nauke je kra-
jem septembra na etiri loka-
cije u Podgorici organizovalo
manifestaciju Otvoreni dani
nauke. Cilj je bio da se pre-
zentacijama, performansima,
strunim predavanjima, radi-
onicama, kvizovima znanja,
eksperimentima, tribinama i
izlobama promovie nauka
tako da bude podjednako bli-
ska i razumljiva svakom poeti-
ocu, bez obzira na uzrast i nivo
obrazovanja. Suorganizatori
manifestacije bili su Fondacija
za promovisanje nauke (Prona),
Prirodnjaki muzej i kompanija
Kom trejd.
Na Trgu Svetog Petra Ce-
tinjskog, citirajui Heraklita, da
je vatra bit svega u prirodi i sve-
ga to postoji, ministarka nauke
dr Sanja Vlahovi proglasila je
festival otvorenim, simboli-
no palei plamen koji je gorio
dok je festival trajao. Prireen
je performans Galerije 12, a
postavljena je nauna kutija s
pitanjem ta biste voljeli da
naunici za vas izume?
Jasno je da svijet u kojem
ivimo postaje sve kompliko-
vanije mjesto. Jasno je i da su
pojave oko nas sve tee obja-
njive. injenica je da je nauka
ta koja nam daje mogunost
da otvorimo niz pitanja, ali i da
na njih uspjeno odgovorimo.
Zadovoljstvo je konstatovati
da ova godina nije bila olim-
pijska za Crnu Goru samo kada
je sport u pitanju. Ove godine
nai mladi naunici, koji su sve
uspjeniji u bavljenju naukom,
bili su nai uspjeni olimpijci na
olimpijadama znanja. I zato nji-
ma pripada da upravo palei taj
plamen obiljee poetak dana
nauke. Uz simboliku vatre, uz
energiju mladih, ovaj festival
elimo da zaponemo poru-
kom koja na neki nain i jeste
moto ovih dana nauke. Ima jo
mnogo toga to treba da otkri-
jemo i mnogo pitanja na koja
bi trebalo da damo odgovore,
zato otkrijmo neistraeno jer
znanje je nezaustavljivo, poru-
ila je Vlahovieva.
Crna Gora kao digitalno
drutvo
Naredna dva dana uslije-
dila je manifestacija Fabrika
znanja, na Univerzitetu Donja
Gorica, a bila je namijenje-
na uenicima i studentima.
Poetioci su imali priliku da od
poznatih strunjaka iz oblasti
informacionih tehnologija uju
zanimljiva predavanja o zatiti
od zloupotrebe interneta, ue-
stvuju u kvizovima znanja i dru-
gim edukativnim i zabavnim
sadrajima.
Otvarajui Fabriku znanja,
potpredednik Vlade i ministar
Rusko-crnogorske veze
imaju dugu i posebnu tradici-
ju, jo od 1711. godine, kada
se ruski car Petar Veliki obra-
tio Crnogorcima traei da
malena Crna Gora pomogne
u borbi protiv Otomanske im-
perije, naglasio je predednik
CANU akademik Momir u-
rovi, otvarajui dvodnevnu
meunarodnu konferenciju
Crnogorsko-ruske knjievne
veze (proimanja, doticaji i
podsticaji).
On je izrazio uvjerenje
da e skup, koji je okupio pri-
znate naunike iz regiona i
Ruske Federacije, doprinijeti
daljnjem razumijevanju crno-
gorsko-ruskih knjievnih veza
i uspostavljanju jo bolje sa-
radnje akademija tih zemalja.
Akademik Branislav Osto-
ji u svom radu Crnogorski
govori u djelu Pavla Apolono-
via Rovinskog razmatrao je
bogatu grau o crnogorskim
govorima iji dijalektoloko-
istraivaki korpus stoji od-
mah uz Vuka Karadia i zau-
zima znaajno mjesto u prvoj
fazi dijalektoloke djelatnosti
na tlu Crne Gore.
Prema ocjeni Ostojia,
Rovinski je jedan od znaaj-
nih flologa druge polovine
19. vijeka, ija je floloka dje-
latnost ostavila duboke tra-
gove u nauci o crnogorskim
narodnim govorima.
Za kratko vrijeme svog
rada Institut za crnogorski
jezik i knjievnost objavio je
nemali broj naslova, znaajnih
ne samo po svojoj knjiev-
no-istorijskoj vrijednosti ve i
po novom kritikom odnosu
prema kulturno-umjetnikom
nasljeu na prostorima Crne
Gore i njegovoj valorizaciji.
Samo u ediciji Njego tam-
pane su etiri knjige koje tre-
tiraju Njegoevo stvaralatvo,
njegov odnos sa savremenici-
ma i vrijeme u kojem je stva-
rao. To su: Njego i oko njega
Krsta Piurice, Mladi Njego
Vojislava P. Nikevia, Studije
o Njegou Danila Radojevia
i Njego i Ljubia Milorada
Nikevia. Na njihovoj ne-
davnoj promociji u Narodnoj
Skuptina Crnogorske
akademije nauka i umjetnosti
(CANU) odluila je da se pred
Upravnim i Ustavnim sudom
pokrene postupak za preispi-
tivanje zakonitosti i ustavnosti
zakljuaka Vlade kojima se
Akademiji blokiraju sredstva za
naunoistraivake projekte i
akademijske naknade.
U CANU smatraju da je
usvajanjem Pravilnika o po-
stupku kandidovanja i izbora
za informaciono drutvo i te-
lekomunikacije prof. dr Vujica
Lazovi istakao je da je Crna
Gora prepoznala mogunost
ICT-a, kao i uticaj tog sektora na
dinamiku razvoja savremene
privrede.
Vlada Crne Gore donije-
la je strategiju razvoja ICT do
2016. i nadamo se da emo do
tada u mnogim parametrima
biti u prilici da prepoznamo
Crnu Goru kao digitalno dru-
tvo. Fabrika znanja je idealna
prilika za popularizaciju novih
tehnologija i ansa za pokreta-
nje kreativnog potencijala kod
mladih, poruio je Lazovi.
Predednik kompanije
Kom trejd Veselin Jevrosimo-
vi podetio je da je Fabrika
znanja nastala 2009. godine
kao pionirski projekat te kom-
panije, a razvila se u tradicional-
ni regionalni dogaaj posve-
en obrazovanju iz oblasti ICT.
Ukoliko budemo nastavili da
ulaemo u znanje i tehnologiju,
moda e upravo ove nastati
novi Google, Apple, Facebo-
ok..., dodao je on.
Drugog dana manifestaci-
je srednjokolci su imali priliku
da saznaju to je to kreativni
proces i kako se od ideje stie
do ostvarenog projekta, kako
nastaju frme od milion dolara
i put internet revolucije. Fabrika
znanja zatvorena je koncertom
Momila Bajagia Bajage, jed-
nog od najpoznatijih muziara
regiona . U rektoratu Univerzi-
teta Crne Gore odrana je kon-
ferencija posveena Milenijum
projektu, koja je okupila pozna-
ta imena iz svijeta nauke i bila je
namijenjena strunoj javnosti.
Na tom skupu domai profe-
sori i istraivai imali su priliku
da se upoznaju s procedurom
lakeg dolaenja do evropskih
fondova.
No istraivaa
Na Noi istraivaa, 28.
septembra u Muzejima i gale-
Njegova studija o crno-
gorskim narodnim govorima
je zbirka govorne grae za-
stupljene u znatnom obimu,
karakteristinih i dragocjenih
obavjetenja o raznovrsnim
govorima, rekao je, uz ostalo,
Ostoji.
Prof. dr Dragan Koprivica
je govorio o moguoj paraleli
Njegoeve Lue mikrokoz-
me s pjesmama Lomonoso-
va. Prema njegovim rijeima,
Lomonosov je pokuao da u
pjesniko tivo inkorporira
razmiljanja izvanliterarne
sfere, oblikujui ih na literarni
nain, dok je Njego sagle-
davao ovjeka kao mikroko-
smiku luu vie u sferi flo-
zofskog.
Prof. dr Sinia Jelui je,
razmatrajui percepciju djela
Dostojevskog, zakljuio da su
nemjerljiv doprinos istraiva-
nju ovog ruskog velikana dali
Milosav Babovi, Radovan La-
li, Duan Pirjavec, Radoslav
Vojvodi, Radovan Matijae-
vi, Milisav Filipovi i Gojko
elebi.
Doprinos prisutnosti Do-
stojevskog tokom posljednjih
decenija ogleda se u zanima-
nju flozofa Nikole Miloe-
via za djelo Dostojevskog i
njegovog najveeg tumaa
Bahtina. Od tada, pored Slo-
bodana Tomovia, ijim je
tumaenjem Dostojevskog
iz metafzikog ugla naa
biblioteci Radosav Ljumovi
glavni urednik ovog izdanja
mr Aleksandar Radoman na-
javio je jo nekoliko naslova
o Njegoevom stvaralatvu,
meu kojima je i uvena mo-
nografja poznatog ruskog sla-
viste iz XIX vijeka Lavrova.
Za knjigu Krsta Piurice
reeno je da je, pored ostalog,
znaajna i po tome to tretira
jednu od rjeih tema Njego-
evog opusa, a to su likovi
ena koji, u obradi Piurice,
predstavljaju novi poetiki
impuls. Studija Danila Radoje-
via sadri 12 studija i ogleda
u kojima se govori o razliitim
aspektima Njegoevog jezika.
Kao znaajan doprinos njego-
ologiji ocijenjene su i knjige
Mladi Njego Vojislava P.
vanrednih, redovnih i inostra-
nih lanova CANU i Pravilnika
o postupku kandidovanja i iz-
bora potpredednika i general-
nog sekretara CANU zavrena
u potpunosti u propisanim
rokovima primjena Zakona o
CANU.
Zakljueno je da e CANU,
i pored uskraivanja materijal-
nih sredstava suprotno Zakonu
o budetu za 2012. godinu, na-
staviti realizaciju svog progra-
rijama Podgorice, kroz razliite
eksperimente, demonstracije
i naune tribine predstavilo
se 16 kompanija, obrazovnih
institucija i organizacija. U knji-
ari Karver, u naunom kafeu,
srednjokolci su mogli saznati
to se jelo i pilo u vrijeme Nje-
goa.
Pridruivanje Evropskoj
uniji nije samo diplomatski
posao ve ukljuuje i pratee
aktivnosti poput naunih. Ovo
je odlina prilika da se ljudima
priblii nauno istraivanje.
Danas je mnogo mladih nau-
nika i oni e biti vodea snaga
crnogorske budunosti, rekao
je na otvaranju Noi istraivaa
Alberto Kamarata, predstavnik
EU u Crnoj Gori.
Znanje je najvee bogat-
stvo koje prati svoga vlasnika.
Onaj ko hoe da ui, znanje
moe svuda nai. Radoznalost
prethodi svakom velikom do-
stignuu, poruio je direktor
Prone prof. dr Jovan Mirkovi.
Poetioci tandova u
Umjetnikom paviljonu mogli
su da vide eksperimente koje
su izvodili uenici i profesori
Srednje medicinske kole Dr
Branko Zogovi iz Berana, Gi-
mnazije sa Cetinja, O Pavle
Rovinski, studenti PMF-a, Gra-
evinskog fakulteta, strunjaci
iz Prirodnjakog muzeja...
U okviru programa Nauka
u pokretu prireeni su istrai-
vaki izleti obilasci kotorskog
Instituta za biologiju mora, nik-
ike fabrike Nika i Botanike
batu u Kolainu, zatim otvo-
rene laboratorije Graevinskog
fakulteta, Instituta za biologiju
mora, Zavod za hidrometeo-
rologiju i seizmologiju i Centra
za ekotoksikoloka ispitivanja, a
radio-amateri pokazali su kako
se u 80 minuta putuje svijetom
putem radio-talasa.
Vee je zavreno nastu-
pom Ivane Popovi-Martinovi
i grupe Lemmy GO.

O. urikovi
MLADI NAUNICI VODEA
SNAGA CRNOGORSKE
BUDUNOSTI
MEUSOBNA PROIMANJA
I PODSTICAJI
NOVI PUTEVI TUMAENJA
CRNOGORSKE KNJIEVNE
BATINE
AKADEMICI TVRDE DA SU
POTOVALI ZAKON
OTVORENI DANI NAUKE U PODGORICI:
tandovi puni znanja
U CANU odrana Meunarodna nauna konferencija o
crnogorsko-ruskim knjievnim vezama
INSTITUT ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST:
Promovisane etiri knjige o Njegou
Skuptina Crnogorske akademije nauka i umjetnosti
Prezentacijama, performansima, strunim predavanjima, radionicama,
kvizovima znanja, eksperimentima, tribinama i izlobama promovisana
nauka. Organizatori su bili Ministarstvo nauke, Fondacija za promovisanje
nauke, Prirodnjaki muzej i kompanija Kom trejd
PREZENTACIJE, PERFORMANSI, EKSPERIMENTI: IspredUmjetnikogpaviljona
NAUKA
MILENIJUM PROJEKAT
Tokom Dana nauke, dr Sanja Vlahovi, ministarka nauke, i
Derom Glen, direktor Milenijum projekta, jedne od najveih
svjetskih Think Thank organizacija (neproftna organizacija
koja se bavi istraivakim i obrazovnim radom), potpisali su me-
morandum o razumijevanju.
Zahvaljujui ovom memorandumu, Crnoj Gori e biti ponu-
ena mogunost ukljuenja u projekte koje sprovodi Milenijum
projekat. Takoe e biti ponuen i niz prilika za distribuciju nji-
hovih samostalnih istraivanja ili istraivanja povezanih sa pro-
jektom Milenijum, posredstvom publikacija i veb-strane www.
millennium-project.org.
Ministarka Vlahovi razgovarala je i s Hoze Luisom Kordei-
rom, predednikom venecuelanskog Noda Milenijum projekta,
o buduoj saradnji i mogunosti svih prednosti koje nudi uklju-
ivanje naih naunika i istrazivaa u jedan ovakav globalni
Think Thank.
knjievna teorija dodirnula
visine, ta teorija je u Nikoli Mi-
loeviu dobila za sada nedo-
stinog zastupnika struktural-
nog pristupa u djelu velikog
ruskog pisca, kazao je Jelui.
Akademik Radomir V.
Ivanovi, koji je drugog dana
skupa predstavio svoju knjigu
Snovi i sudbine u narativnoj
prozi M. A. olohova, analizi-
rao je stvaralaki entuzijazam
olohova i Mihaila Lalia.
Stvaraoci poput oloho-
va i Lalia svojim autentinim
djelima vie su doprinosili
knjievnom razvoju proce-
som inovacije negoli proce-
sima modernizacije i radikali-
zacije. Ovi autori ne odvajaju
in od misli. Kontinuirano i
dosljedno insistiraju na spa-
janju dvije znaajne oblasti
estetike i etike, ali se vie
zalau za demokratizaciju
nego estetizaciju knjievne
umjetnosti. Istovremeno, oba
autora smatraju stvarnost
izvorom i utokom svega to
ovjek moe proizvesti u sferi
materijalne i duhovne kultu-
re, kazao je Ivanovi.
O crnogorsko-ruskim
knjievnim vezama govorili
su i gosti iz Rusije: Natalija
Bludilina, Natalija Kornjijen-
ko, Aleksej agin, Vadim Po-
lonski i Andrej Baziljevski.

O. . J. Vk.
Nikevia i Njego i Ljubia
Milorada Nikevia.
Autori knjiga o Njegou,
istaknuto je na promociji,
svojim dugogodinjim istrai-
vakim radom odbacili su za-
blude tradicionalistike kritike
i trasirali nove puteve tumae-
nja i razumijevanja crnogor-
ske knjievne batine. Prema
rijeima edomira Drakovia,
Institut za crnogorski jezik i
knjievnost je za Crnu Goru
najsnaniji monument na
putu vraanja sebi i sopstve-
nom liku radi revitalizacije i
uspostavljanja sopstvenog
sistema vrijednosti.
J. Vk.
ma rada za ovu godinu. CANU
e preduzeti sva legalna pravna
sredstva kako bi dokazala da je
zakljuak Vlade nezakonit i ne-
ustavan. Predednitvo CANU
e ponovo pokuati da u nepo-
srednoj komunikaciji sa pred-
stavnicima Vlade nau rjeenje
za prevazilaenje postojee
situacije u skladu sa Zakonom
o CANU.

O. .
OKT.
22
TANDEMKOJI JEZABAVLJAOPODGORIKUPUBLIKU: Gojkoi LjubicaKestner1974. godineuzgradi bivegDomaJNA
KULTURA
U organizaciji Matice cr-
nogorske, na Ivanovim kori-
tima odran je simpozijum
Vojislavljevii i njihovo doba.
Da bismo postali vlasnici
sopstvene prolosti, narod sa
korijenom i tradicijom, svje-
stan samorealizacije i dosega
svog duha, moramo tragati
za izvorima, korigovati posto-
jee znanje i komparirati ga sa
onim to drugi znaju i misle o
nama. Zato Matica crnogor-
ska, poslije skupova o dobu
Crnojevia i Balia, organizu-
je simpozijum i o Vojislavlje-
viima i njihovom vremenu,
crnogorskom istorijskom i
duhovnom nasljeu od X do
XIII vijeka. Uvjereni smo da
je neophodno sainiti mapu
postojeih znanja i pokrenuti
U Narodnoj biblioteci Ra-
dosav Ljumovi u Podgorici
predstavljena je Povijest svjet-
ske knjievnosti Milivoja So-
lara, koju je objavio Institut za
crnogorski jezik i knjievnost.
Kako je kazao Aleksandar
Radoman, urednik crnogor-
skog izdanja ovog prirunika,
rije je o drugom, proirenom i
dopunjenom izdanju. U odno-
su na prvo, ima 20 novih auto-
ra, desetak djela i dopunjeno
je esejom. On je pojasnio da se
Institut odluio za drugo izda-
nje zato to prvog ve odavno
nema. S obzirom na to da je pi-
Jedan od najpoznatijih
prevodilaca junoslovenskih
knjievnosti na poljski i za
nas veoma vano autor prve
crnogorske antologije u ino-
stranstvu od nezavisnosti, Ge-
go Latuinski objavio je knjigu
Twoja chwila (Tvoj trenutak)
u izdanju Agawe u Varavi.
Njegova nova knjiga je i
neka vrsta omaa, putopisne
poezije, junoslovenskim gra-
dovima: Zagreb, Cetinje, Sara-
jevo, Novi Sad, Skoplje, Ljublja-
Narodni Muzej Crne Gore,
u saradnji s Upravom za zatitu
kulturnih dobara i Centrom za
konzervaciju i arheologiju Crne
Gore, nedavno je poeo istrai-
vanje na istorijskom lokalitetu
Crvena stijena kod Nikia, u
okviru projekta Putevi konti-
nuiteta. Ekipu arheologa pred-
vodi ameriki arheolog Robert
Vejlon, koji ve devetu godinu
istrauje ovaj lokalitet. Paleo-
lobotaniari i geolozi dolaze iz
Engleske, Kanade, Francuske, i
June Afrike.
Budui da je od posljed-
njeg istraivanja prolo vie od
etiri decenije, u ovoj fazi istra-
ivanja oekujemo puno. Od
tada su dostignua u geologiji,
Kapitalno izdanje Insti-
tuta za crnogorski jezik i knji-
evnost Istorija crnogorske
knjievnosti predstavljeno
je u Zagrebu u velikoj dvorani
Matice hrvatske, koja je sa Hr-
vatsko-crnogorskim drutvom
prijateljstva CroaticaMon-
tenegrina suorganizator tog
dogaaja.
Tom prilikom predstavlje-
na su sva tri dijela monografje:
Usmena knjievnost (Novak
Kilibarda), Od poetka pisme-
nosti do sredine XIX vijeka (Ra-
doslav Rotkovi) i Crnogorska
Svako rado pria o pro-
losti svog rodnog grada, s
ponosom, pa tako i Gojko
Martinovi (1929), staroedi-
lac, Staropodgorianin nje-
gova porodica 120 godina
ivi u ovom gradu na Ribnici i
Morai. Susret s ovim pozna-
tim humoristom, folkloristom
i horskim pjevaem, koji je na
sceni do suza znao da nasmije
i Staropodgoriane i Novopod-
goriane, obavezno je zainjen
anegdotama. Martinovi, iako
u godinama, nije i ne moe biti
zaboravljen.
Podgorika akademija
osanja
U razgovoru s njim oivljava-
mo atmosferu stare Podgorice,
njenih sokaka i ereta, tada-
njih nestanih mladia. I sam
eret, Gojko se i te kako rado
priea na stotine dogodov-
tina, obiaja, susreta, nastu-
pa i na evropskim scenama...
Dovitljivi Gojko sakupljao je
mnogo aljivih pria, poev
od svoje babe Tome Gili, i kao
akter i kao svjedok, i u onoj sta-
roj sa sokacima, mahalama... i
u ovoj ganc novoj Podgorici,
ugodnoj za oi i staroediocu
i strancu.
nove ideje i istraivanja koje bi
ovu epohu crnogorske istorije,
tek u fragmentima poznatu,
uinili ivom i djelatnom na
izgradnji i poimanju sopstve-
nog identiteta, kazao je uvod-
niar Novica Samardi.
Nakon pozdravne rijei
Marka padijera, generalnog
sekretara Matice crnogorske,
izlagali su: Vojislav D. Nike-
vi (Dolazak dinastije Voji-
slavljevi Vievi na Ilirikum,
850 900), Boidar ekularac
(Vojislavljevii u starim spisi-
ma), erbo Rastoder (Vojislav-
ljevii u udbenicima istorije),
Marijan Milji (Vojislavljevii
u istoriografji), Vasilj Jovovi
(Vojislavljevii u crnogorskoj
periodici), Branislav Borozan
(Pokuaj ubiciranja gradova
sklavinije Dioklitije koje po-
sano za srednjokolce i studen-
te, a prijemivo i za iru javnost,
smatra se da e da pobudi inte-
resovanje za knjievnost.
U svom predstavljanju
sazrijevanja i povijesti svjetske
knjievnosti autor neizostav-
no dolazi do Hegelove zamisli
o novoj svjetskoj knjievnosti
koju u okarakterisati kao je-
dinstvo u raznolikosti, a koje
e nastati iz meunarodne ko-
munikacije i prevoenja. Solar
pravi novu poentu stavljajui
akcenat na komunikaciju, tei-
te u razmatranju premjeta se
s jezika na umjetnost istakla
na, Beograd...
Pored njegove poezije, do-
datak knjizi su i pisci iz Hrvat-
ske, BiH, Crne Gore i Srbije. Od
crnogorskih pisaca prevedeni
su: Vojislav Vulanovi, Slobo-
dan Vukanovi, Duko Nova-
kovi, Sreten Vujovi, Bogi
Rakoevi, Ilija Lakui, Boris
Jovanovi Kastel, Pavle Gora-
novi, Jevrem Brkovi i Bala
Brkovi.
Gego Latuinski je pje-
snik, prozaista, prevodilac i
arheologiji, paleozoologiji na-
predovala i time otvorila put ka
velikim novim mogunostima
otkrivanja vanih informacija s
arheolokih nalazita. Kada se
nova tehnologija primijeni na
iskopinama u ovoj peini, sigur-
no e doprinijeti razumijevanju
nekih otvorenih problema iz
arheolokih perioda paleolita i
poetaka neolita. Na je cilj da
upotpunimo saznanja o dugoj
tranziciji od praistorije do savre-
mene kulture i drutva, promje-
nama koje su se deavale od
srednjeg do novijeg paleolita,
ekonomskoj i socijalnoj adap-
taciji do savremenih klimatskih
uslova, istie arheolog Vejlon.
Crvena stijena potencijal-
knjievnost od 1852. do 1918.
godine (Milorad Nikevi). U
ime domaina govorili su: aka-
demik Josip Bratuli, akademik
Ante Stama, prof. dr Stipe Bo-
tica, kao i urednici izdanja doc.
dr Adnan irgi i prof. Aleksan-
dar Radoman, te prof. dr Milo-
rad Nikevi.
Reeno je kako je Crna
Gora do sada bila jedna od
rijetkih slovenskih zemalja
ija bogata knjievna batina
nije bila monografski opisana,
ali je sada dobila istoriju knji-
evnosti ustanovljenu prema
relevantnim metodolokim
On apeluje da se ne izbriu
imena aljivdija, Staropod-
goriana punih duha naih
oriinala (Milo eki, Bego
Asanovi, Boo etkovi iz tzv.
podgorike akademije osa-
nja), Omer Meruli (zvani Pan-
o Vilja...), spremnih uvijek na
alu, doskoicu, vic...
Veoma angaovan, duho-
vito i originalno, najee kroz
formu anegdota, Martinovi
je gostovao i u kolama, na
brojnim TV, radio-stanicama...
Dugo godina je bio lan hora
Radio Titograda, Budo Tomo-
vi, a jo due horski poje od
1945. godine kao lan hora
Stanko Dragojevi, poznatog
po meunarodnoj reputaciji, s
kojim je obiao skoro svu Evro-
pu. Gostujui na meunarod-
nim takmienjima, dobijali su
brojne nagrade, pa je i Gojko
ponosan na sve to, kao i na
povelju koju je dobio od svog
hora.
Volio bi Gojko da se bar
dijelom moe vratiti svojoj
jednoj i neponovljivoj Podgo-
rici, imidu Brijega od Morae,
Brijega ukovia..., komijskog
okupljanja u krivudavim ulica-
ma i sokacima, pa na doksati-
ma starih kua, u slastiarama,
brijanicama, srdanom dru-
SMIJEH DO SUZA NAJVEA
NAGRADA
EPOHA CRNOGORSKE
ISTORIJE POZNATA TEK U
FRAGMENTIMA
PODSTICAJ PROUAVANJU
KNJIEVNOSTI
CRNOGORSKI PISCI NA
POLJSKOM
VIE INFORMACIJA O
SREDNJEM PALEOLITU
BOGATA CRNOGORSKA
BATINA U MONOGRAFSKOM
IZDANJU
SKICA ZA PORTRET:
Gojko Martinovi, humorista
MATICA CRNOGORSKA: Simpozijum Vojislavljevii i njihovo doba o
crnogorskom kulturnom i duhovnom nasljeu od X do XIII vijeka
U Podgorici promovisana Povijest svjetske knjievnosti Milivoja Solara
U Varavi objavljena nova knjiga Gegoa Latuinskog
Tvoj trenutak (Twoja chwila)
Nova arheoloka istraivanja praistorijskog nalazita Crvena
stijena kod Nikia
Kapitalno izdanje Instituta za crnogorski jezik i knjievnost
Istorija crnogorske knjievnosti predstavljeno u Matici
Hrvatske u Zagrebu
Gostovao na mnogim manifestacijama, u radio i TV emisijama. lan hora
Stanko Dragojevi jo od 1945. godine. Dobitnik brojnih nagrada
minje K. Porfrogenit), Rado-
slav Rotkovi (Ko je bio Pop
Dukljanin), Danilo Radojevi
(Falsifkovanje istorijskih inje-
nica epohe Vojislavljevia), e-
domir Bogievi (Pravni pore-
dak Duklje), orije Borozan
(Diplomatija dukljanskih vla-
dara), Ivan Jovovi (Vojislav-
ljevii i Barska nadbiskupija),
Aleksandar ilikov (Likovna
umjetnost epohe Vojislavljevi-
a), Adnan irgi i Aleksandar
Radoman (Jeziko nasljee
epohe Vojislavljevia) i Alek-
sandar Samardi (Heraldika
i likovi dinasta Vojislavljevia).
Kako najavljuju organiza-
tori, radovi s ovog simpoziju-
ma bie sabrani u zbornik.
D. B.
je mr Nela Savkovi-Vukevi.
Mr Jelena Kneevi je na-
glasila da Solarovu Povijest
svjetske knjievnosti valja
posmatrati kao sveobuhvatni
pregled osnovnih injenica o
knjievnim pojavama od svjet-
skog znaaja i polazite za dalja
knjievna istraivanja. Ona je
podetila da, iako interpretira,
Solareva Istorija svjetske knji-
evnosti ne namee domi-
nantno ni jedan interpretativni
period.
Lj. V.
knjievni kritiar. Vlasnik je iz-
davake kue Agawa, u kojoj
su, pored poljskih autora, od
stranih najvie zastupljeni ju-
noslovenski pisci. Ne samo kao
prevodilac, Gego Latuinski
je rado vien i kao prijatelj i
gost u Crnoj Gori. Naslovnu
stranu knjige ilustrovao je or-
e Raovi, akademski slikar.

. B.
no je jedno od najznaajnijih
arheolokih nalazita na evrop-
skom kontinentu. Na ovom
lokalitetu u kontinuitetu se
moe pratiti drutveni razvoj
ovjeka. Za sada je evidentiran
31 sloj sa artefaktima koji dati-
raju u rasponu od 250.000 do
38.000 godina prije nove ere.
Prema dosadanjim saznanji-
ma, u Crvenoj stijeni ivjela je
paleolitska zajednica koju je
inilo oko 20 ljudi. Od otkria
Crvene stijene do danas, u ovoj
peini naeno je vie od 5.000
raznih predmeta koji pruaju
jedinstvenu priliku za otkriva-
nje informacija o organizaciji
srednjeg paleolitskog drutva.
. B.
principima koji se primjenjuju
u knjievno-istorijskim istrai-
vanjima.
Ovo djelo, kako je ocije-
njeno, pokazatelj je ozbiljno-
sti, intelektualne snage i vizije
Instituta za crnogorski jezik i
knjievnost, ali i potvrda vie
od dva vijeka duge saradnje cr-
nogorskih i hrvatskih naunika
podstaknute projektom prof.
dr Milorada Nikevia Kulture
u doticaju: stoljetni hrvatski i
crnogorski knjievni identiteti.

O. .
enju po avlijama do kasno u
no... dok Sat-kula sate otkuca-
va, a sve uz Zvuke sa Ribnice i
tambure. Jer, ipak, gasi se duh
stare Podgorice, pred naletom
urbanizacije lagano nestaje.
Svaka pjesma pria za sebe
Deklamujui (kako rado
kae Gojko) sve je inio da otr-
gne od zaborava prelijepe sta-
rogradske melodije, podgori-
ke sevdalinke, ljubavne pjesme
s orijentalnim prizvukom, jer
svaka pjesma pria je za sebe
i o istinitim dogaajima, i o di-
jelovima varoi pod Goricom, i
s odreenim ljubavnim poru-
kama. Sa etom se Martinovi
priea pjesama Milica jedna
u majke, Oj, vesela, veselice,
Stara varo, Zaplakala stara
majka...
Svuda dobrodoao, ovaj
podgoriki oriinal bio je, na-
ravno, i nagraivan za svoj du-
gogodinji doprinos uvanju
i promociji specifnog pod-
gorikog humora, i pjesme i
govora i razgovora. Ali, publika
i ove i van granica bila je nje-
gova najvea nagrada smijeh
do suza i dugi aplauzi inili su
ga najsrenijim. Veoma drue-
ljubiv, potovao je humor svih
i na pjeni od mora i na snje-
noj praini od juga do evera
Crne Gore.
Nada Popovi Aurora
DA SKOI S MOSTA
Podgorica danas ima devet mostova, a nekad se na drugu
obalu Morae moglo samo preko Vezirovog mosta. Do bolnice
ili su unom na Sastavke (Skaline) ili bi pregazili rijeku e je
sada Union brid. Zainivi i ovaj razgovor alom, Martinovi
komentarie: Danas, ako bi ojku nampalo da sebe oduzme
ivot pa da skoi sa mosta, ne mora ii na Vezirov most da gubi
vrijeme ili da se predomisli, evo ima mostova na izbor, pa volja
te s ovoga, volja te s onoga.
OKT.
23
Izloba pozorinih plaka-
ta proslavljenog umjetnika
Dimitrija Popovia odrana je
u holu Nacionalne biblioteke
Crne Gore ure Crnojevi.
Postavku ini izbor iz kolekcije
plakata koju je umjetnik po-
klonio toj biblioteci, a izlobu
je otvorila rediteljka Radmila
KRSTARENJE KROZ ANROVE,
RODOVE I VRSTE
Izloba pozorinih plakata Dimitrija Popovia na Cetinju
Vojvodi.
Dimitrijeva erudicija i
viestrukost njegovog istrai-
vakog umjetnikog duha ine
ga sposobnim i superiornim
da krstari kroz anrove, rodo-
ve i vrste ne obazirui se na
formalne granice; da zalazi u
kategorije arta i advertajzinga,
Crnogorsko, evropskoi svjetskokulturnonasljee
ANTOLOGIJA PROSVJETNOG RADA
VLADIMIR MAJAKOVSKI
TRIKOVI
OBLAKOVI
Nebom se oblaii roje
etiri oblaia brojem.
Od prvoga do treega ljudi
etvrti kamili rudi.
Ne mogav elju da pobedi
njima se pridruuje peti.
Za njima, padinom nebosklona,
slon potrupkuje pozadi slona.
Sad ih je est preplaio, ta li
svi su se odjednom rasprali.
Za njima, po tragu, pramenove guta
nasrtljivo sunce, irafa uta.
191718
Prepjevao Radovan Zogovi
Najznaajniji pjesnik Oktobra, Vladimir Majakovski
(18931930), svoje najbolje stihove napisao je prije prevratnike
1917. godine. Poeme Oblak u pantalonama (1915), Flauta
kima (1910), Rat i mir (1916), ovjek, te pjesme No, A vi,
da li moete, Himna sudiji, Neto o Peterburgu... jasno su
svjedoanstvo velikog pjesnikog talenta, kasnije rtvovanog
agitovkama...
Pripremio Neboja Kneevi
KULTURA
Milan Rakoevi je osobe-
na, autentina pojava u razvo-
ju crnogorske flozofske misli
dvadesetog stoljea. U njego-
voj se linosti skladno povezu-
ju flozof, knjievnik, prevodi-
lac, kritiar, profesor.
Roen je 1914. u Krnjoj Jeli
(avnik), a preminuo 1983. go-
dine u Ljubljani. Gimnaziju je
uio u Kolainu, Bijelom Polju
i Nikiu. Stekao je dvije fakul-
tetske diplome: zavrio je flo-
zofsku grupu na Filozofskom
fakultetu u Ljubljani i grupu
za jugoslovensku knjievnost.
Doktorsku disertaciju P. P. Nje-
go i ojstvo odbranio je na Fi-
lozofskom fakultetu u Ljubljani
1941. godine. Bio je profesor u
Postojni i Ljubljani.
Stvaralac je viestrukog
intelektualnog usmjerenja.
Bavio se flozofjom, knjievno-
u, prevodilatvom, kritikom
i u svim tim oblastima ostavio
zapaene i prepoznatljive tra-
gove. Sa slovenakog jezika
prevodio je djela Ivana Potra,
Franca Preerna i drugih pisa-
ca. Prevodio je i s francuskog
jezika. Autor je Sonetnog vi-
jenca koji je, s originala koji se
uva u Rukopisnom odjeljenju
Matice srpske u Novom Sadu,
objavljen u asopisu Biblio-
grafski vjesnik, 23/2000. Po-
sveen je Crnoj Gori; akrostih
glasi: Majci Gori Crnoj. Njegova
studija Crnogorski Prometej:
pokuaj povezivanja Njego-
eve flozofje tampana je u
Ljubljani 1940, a fototipsko iz-
danje pojavilo se u Podgorici
1998. godine (izdava Drutvo
za ouvanje crnogorske kultur-
ne batine).
Na poetku ove studije
Milan Rakoevi istie da je u
ranijim tumaenjima Njegoe-
vog pjesnikog opusa naglaa-
vano pjesnitvo a zanemarivan
flozofski aspekt. Zato on prilazi
Njegoevom djelu tako to
podjednaku panju posveu-
je i pjesnitvu i flozofji. Tako
je Njegoevo djelo sagledano
cjelovito. Uinio je to na nain
koji ovu studiju i danas ini re-
levantnom u tumaenju Nje-
goeve flozofje. Naime, autori
koji su se bavili Njegoevom
poezijom zanemarivali su njen
flozofski sadraj, i obratno:
tumai Njegoevih flozofskih
ideja nijesu poklanjali dovoljnu
panju njihovom pjesnikom
iskazu.
Misaona dubina
Milan Rakoevi postav-
lja sutinsko pitanje: koliko
je jedan pjesnik zaista flozof
i kako treba u njegovim fra-
gmentarnim radovima traiti
njegov ivotni pogled i njegov
svjetovni nazor. Istie da izme-
u pjesnika i flozofa postoje
ogromne srodnosti i trai od-
govor na pitanje o tome da li
se deavaju sluajevi njihovih
poklapanja. Moe li biti flozof
pjesnik a pjesnik flozof? Pri
tome podea da su mnogi
flozof svoje flozofske pogle-
de izraavali u literarnoj formi.
Iz toga izvodi zakljuak da je
flozof esto pjesnik. Pitanje je,
meutim, da li pjesnik moe
biti flozof. Rakoevi smatra da
se na postavljeno pitanje moe
odgovoriti potvrdno i pristupiti
pjesniku Njegou kao ovjeku
koji ima i punopravnu flozof-
sku legitimaciju.
Takav pristup omoguio
mu je da Njegoa flozofa pri-
kae detaljnije nego to su to
inili dotadanji interpretatori.
Smatra da je Njego zaista za-
sluan da se govori o njemu
kao o izrazitom flozofskom
duhu nae, domae flozofje.
Njego nije mudrac u starom
i modernom smislu rijei, jer
njegova flozofska koncepcija
o svijetu i ivotu daleko preva-
zilazi fragmentarno mudrova-
nje pojedinaca. On nije takoe
samo refeksivni pjesnik, poto
njegove misli prevazilaze svo-
STVARALAC VIESTRUKOG
INTELEKTUALNOG USMJERENJA
PORTRETI CRNOGORSKIH FILOZOFA XX VIJEKA (2): Milan Rakoevi
Njegoa kao stvaraoca prikazao detaljnije nego to su to uinili dotadanji interpretatori. Njegoevu
flozofju nazvao flozofjom ojstva, koja je svojstvena crnogorskom narodu iz kojeg je Njego
proizaao
jom dubinom i povezanou
svijetle momente refeksivnog
pjesnika. I najzad, navodi M.
Rakoevi, kod Njegoa ima
toliko misaone dubine i origi-
nalnosti da je neophodno spe-
cijalno posmatranje ove kom-
ponente njegove stvaralake
linosti, za to nije dovoljno
samo poznavanje literarno-
teorijskih principa o refeksiv-
nom pjesniku, ve to zahtijeva
podrobnije znanje flozofskog
shvatanja svijeta i ivota, to
je Rakoevi ovom studijom i
manifestovao na najbolji nain.
Rakoevi, dalje, istrauje
da li je Njego rjeavao pitanje:
kakvo je sve to je postalo i za-
to je ba takvo a ne drukije.
Kod pravih flozofa ovo pitanje
se razlae na dva: na pitanje ka-
kva je priroda oko nas i ivot u
njoj, i na pitanje kakav je ovjek,
to je i to predstavlja u prirodi.
Rakoevi ispituje kakav je Nje-
goev odgovor na ova pitanja.
A tragajui za odgovorom, u
meuvremenu iskrsava novo,
veoma vano pitanje o ovje-
kovim dunostima. Rjeenje
tog pitanja daje odgovor na
Njegoevo shvatanje etike, na
njegov etiki kategoriki im-
perativ. I na kraju, Njegoevo
shvatanje cilja i smisla naeg i-
vota na Zemlji. Rakoevi traga
za Njegoevim odgovorima na
ova pitanja. Kako je Njego rje-
avao ova pitanja i dolazio do
odgovora na njih, Rakoevi u
svojoj suptilnoj analizi pokazu-
je povezivanjem misli sadra-
nih u pjesnikovom opusu.

Snovi o boljem svijetu
Pri svemu tome polazi od
stava da e nam Njego onog
trenutka kad ga otrgnemo iz
crnogorskog okvira postati
dvostruko nejasniji, dalji i ne-
razumljiviji i, s druge strane,
nikad neemo uspjeti da ga
pravilno shvatimo ako njegove
misli i stavove ne osvijetlimo
poznavanjem prilika pod koji-
ma je ivio i radio, i vremena u
kojem je, silom prilika, morao
da fgurira u dva dijametralno
suprotna vida.
Uz to, napominje da je
etika i flozofja crnogorskog
naroda, koja je dala Njegoa,
u Njegou istovremeno nala
svojeg prvog obraivaa i for-
mulizatora. Ta ivotna koncep-
cija je preko Njegoa dobila
svoju trajnost.
Milan Rakoevi upozo-
rava da se nikad ne smije za-
boraviti da Njego nije flozof
sistema i strogo precizirane
flozofske formulacije, ve pje-
snik, ovjek oeanja i misli,
pun intuicije i mate, ivotnog
iskustva i snova o jednom bo-
ljem, i to moguem, svijetu i
ivotu.
On nalazi da je Njego
najoriginalniji u svojoj etikoj
misli, pa smatra da se cjeloku-
pna Njegoeva flozofja moe
nazvati po toj etikoj misli. U
skladu s tim uvjerenjem, on
je naziva flozofjom ojstva ili
flozofjom praktinog realiz-
ma, za koji kae da je svojstven
narodu iz koga je Njego proi-
zaao.
Moe se zakljuiti da je
Rakoevievim bavljenjem
Njegoem uspostavljen viso-
ki nauni i flozofski kriterij u
prouavanju i interpretiranju
Njegoevog djela. I taj kriterij
ni do danas nije izgubio na vri-
jednosti.
Rakoevieva studija o
Njegou znaajna je ne samo
po tome to prua novi pristup
i nova saznanja o Njegoevom
djelu ve i po razumijevanju
odnosa poezije i flozofje. Pola
vijeka kasnije ovu sloenu te-
matiku na cjelovit nain razra-
die Vujadin Joki u svojoj stu-
diji Filozofja i poezija (1986).
Rakoevi je interpretira-
nju Njegoeve flozofje pristu-
pio na flozofski nain. Uvaava
osobenost flozofje, koja se
ogleda u visokom stepenu
spekulacije i apstrakcije, ali je
uvjeren da je flozofja skopa-
na s ivotom i da svoju ivot-
nost crpi iz empirije. Vidi se to
iz njegovog bavljenja Njegoe-
vom flozofjom.
Uz sve to valja naglasiti i
da djelo Milana F. Rakoevia
predstavlja znaajnu kariku u
lancu slovenako-crnogorskih
kulturnih veza.

Nikola Rackovi
ODNOS PREMA BOGU
Milan Rakoevi u prvom redu prouava Njegoa kao o-
vjeka, njegov ivot i ukupni rad, njegov karakter i prilike pod
kojima je stvarao, kao i sve one momente koji su mogli uticati
na ovakvo ili drukije orijentisanje Njegoa prema pitanjima
svijeta i ivota; smatra da je Njegoeva biografja uslov za razu-
mijevanje Njegoevog djela; potom izlae Njegoev stav prema
misli, miljenju, zatim prati Njegoev put u sfere metafzikog
istraivanja. Drugim rijeima, bavi se Njegoevom religijom,
njegovim stavom prema Bogu i shvatanjem Boga kao poetka i
tvorca svega to jeste i to postoji. To je takoe jedno od central-
nih pitanja svake dosadanje flozofje i Njego ne bi bio istinski
flozof ako se i sam ne bi dodirnuo tog pitanja tvrdi Rakoevi.
Kada se prije 22 godine
pojavilo prvo izdanje Enci-
klopedije naune fantastike,
etvrto te vrste u svijetu, bila
je hit na tadanjem Sajmu knji-
ga u Beogradu. Autor Zoran
ivkovi ve tada (iako mlad)
vaio je za najboljeg, ne samo
jugoslovenskog nego i evrop-
skog poznavaoca svjetske fan-
tastike. Sada, poslije toliko go-
dina, pojavilo se drugo izdanje
Enciklopedije. Meu svjetskim
autorima iz oblasti fantastike
(u knjievnosti, flmu, muzici,
slikarstvu) pojavila su se i tri
autora iz Crne Gore: Borislav
Peki, edo Vukovi i Slobodan
Vukanovi.
Borislav Peki je objavio tri
romana sa motivima SF anra.
U Besnilu rije je o iznenadnoj
epidemiji novog, brzoireeg
PEKI, VUKOVI I VUKANOVI
IZLOBA OSNOVACA
ZADIVILA PUBLIKU
U Enciklopediji naune fantastike tri autora iz Crne Gore
13. festival humora i satire u Danilovgradu
soja opake bolesti na london-
skom aerodromu Hitrou. U
romanu 1999, iji podnaslov
glasi Antropoloka povijest,
gradi se dikovska antiutopij-
ska alegorija o neodredljivosti
granica to razdvajaju ljude,
robote i androide, dok u Atlan-
tidi na originalan nain varira
klasini SF motiv.
Romani eda Vukovia
namijenjeni su najmlaim i-
taocima. Pored Svemonog
oka i Halo nebo, najvie iz-
danja doivio je roman Letje-
lica profesora Bistrouma, koji
je bio i dio kolske lektire. Na
osnovnom SF fonu javljaju se
elementi epske i folklorne fan-
tastike.
Slobodan Vukanovi je
jedini SF pjesnik sa podruja
bive Jugoslavije zastupljen u
U okviru Festivala hu-
mora i satire u Danilovgra-
du predstavljena je i izloba
eije karikature. Od velikog
broja eijih radova, iri je
odabrao 45 za izlaganje.
Prva nagrada dodijelje-
na je Vladimiru Todoroviu,
ueniku IV razreda O Savo
Pejanovi, druga Mariji Bo-
ovi, uenici IX razreda O
Radojica Perovi, trea Ivani
Vujoevi, uenici V razreda
O Sutjeska, a specijalna na-
grada Lari eki, uenici VIII
razreda O Radojica Perovi
u Podgorici.
Izloba eje karikature
i ove godine zadivila je sve
poetioce. eca probleme u
koli i drutvu vide, uju, ske-
niraju i saoptavaju javno pu-
Enciklopediji. Objavio je knjige:
Ljubibie, Zvjezdano perje,
Snimci kasete brodskog dnev-
nika, Svemirska seoba Mon-
tenegro. Poslije 2000. godine
objavljuje i knjige: Devet ajku-
la u Montenegro gradu, Ana i
sedam robota i Djevojica sa
glavom pomorande. Autor
Enciklopedije Zoran ivkovi
izmeu ostalog pie: Glavna
osobenost Vukanovievog pje-
snikog prosedea jeste efektan
spoj tehnike anrovske sim-
bolike i lirskog miljea, sa povre-
menim parodijskim tonovima.
Zoran ivkovi, autor ve
kultne Enciklopedije naune
fantastike, danas je najprevo-
eniji srpski pisac.
O. .
tem crtea. I to ne na bilo ka-
kav nain, ve humorom koji
vas ne ostavlja ravnodunim i
spokojnim, rekla je mr Seida
Belegovi, likovni pedagog.
Njoj je dodijeljena Pla-
keta zahvalnosti za poseban
doprinos razvoju humora i
satire.
O. .
ak i u fenomene estradizirane
kulture istakla je Vojvodieva.
Direktorica NB Crne Gore
ure Crnojevi Jelena u-
rovi napomenula je da su:
Dimitrijevi plakati za teatar
odraz umjetnikovog duboko
intimnog doivljaja sudbina
glavnih junaka. Oni su uvijek
neto vie od novog itanja
jedne Travijate, Fausta, Ro-
mea i Julije ili Hamleta. Oni su
ba ono to Dimitrija ini tako
osobenim umjetnikom. On je
jedan od stubova nae kulture,
mislilac i stvaralac ija djela, uz
ura Crnojevia, Njegoa, Lu-
bardu i Dada, zbog univerzalne
vrijednosti i neprolazne ljepo-
te, ine crnogorsko, evropsko i
svjetsko kulturno nasljee.
N. Vujanovi
OKT.
24
KULTURA
Institut za crnogorski jezik
i knjievnost promovisao je u
posljednje vrijeme vie svojih
izdanja, meu kojima i knjige iz
edicije Patrimonijum. Rije je
o knjigama: Tubalice Vuka Vr-
evia, Ogledalo srpsko Petra
II Petrovia Njegoa, Pjesme
Starca Milije i Pjesme Teana
Podrugovia. Na promociji u
Biblioteci Radosav Ljumovi
naglaeno je da je ovom edi-
cijom otvoren novi prostor za
obnovljena izdanja iz starije
crnogorske knjievnosti, neo-
bjavljivane rukopise, kritika
izdanja, izbore, antologije,
hrestomatije. O Tubalicama
Vuka Vrevia govorio je aka-
demik dr Danilo Radojevi, koji
je i pripremio njihovo kritiko
izdanje. Vrevi je mnogo do-
prinio uvanju i sistematizaciji
tubalica, jer on nije bio samo
njihov sakuplja, ve i dobar
Ovih dana u Varavi i Min-
sku objavljen je izbor poezije
poznatog crnogorskog pjesni-
ka Slobodana Vukanovia. Na
poljskom jeziku, u prijevodu
Agnjeke Suska, pod nazivom
Svjetlea voka, knjigu je
objavila izdavaka kua Aga-
va iz Varave. Na naslovnoj
strani je crte mladog slikara
ora Raovia. Drugi izbor
naeg pjesnika objavio je ti-
rani list iz Minska Zvjazda,
Instalacija Lutajui lokva-
nji umjetnice Mirjane Mar-
seni nedavno je postavljena
na glavnom cetinjskom trgu,
ispred galerije Dado. Lokvanji
su napravljeni od najlona, ice
i ljepila i uveana su verzija
prirodnog lokvanja sa Skadar-
skog jezera.
Novim umjetnikim ra-
dom Lutajui lokvanji umjet-
Direktorka Jelena urovi
i bibliotekar redaktor Vesna
Kovaevi predstavljale su
Centralnu narodnu biblioteku
ure Crnojevi na 78. ge-
neralnoj skuptini i konferenciji
institucije (IFLA), koja je odra-
na u Helsinkiju.
Konferencija je okupila oko
4.000 strunjaka iz vie od 120
zemalja svijeta. Na kongresu
se govorilo o praksama razli-
itih biblioteka, kodeksu bibli-
otekara, slobodnom pristupu
analitiar, kazao je Radojevi.
Njegov rad je bio zapostavljen,
to potvruje i injenica da se
Tubalice, cjelovito kao knjiga,
pojavljuju 118 godina nakon
to su sakupljene. Sada na jed-
nom mjestu i s kritikim pred-
govorom akademika Radoje-
via predstavljaju prvi cjelovit
prikaz te vrste crnogorskog na-
rodnog stvaralatva kod nas.
Ogledalo srpsko kritiki
je pripremio prof. dr Novak
Kilibarda i grafjski ga prilago-
dio izvornome Njegoevom
jeziku, a Pjesme Starca Milije
crnogorskom narodnom izgo-
voru. Govorei o ovim naslovi-
ma, Kilibarda je naglasio da su
pjesme Starca Milije sami vrh
usmenog deseterakog pje-
snitva.
Dr Adnan irgi, koji je
pripremio Pjesme Teana
Podrugovia, rekao je za ovog
pod naslovom Ja nijesam ja,
u prijevodu Ivana Aleksejevia
arote, profesora jugoslavisti-
ke na Dravnom univerzitetu,
i Aljoe arota, zamjenika glav-
nog urednika asopisa Njo-
men. Vukanovi je, inae, naj-
prevoeniji crnogorski pisac u
Bjelorusiji i Poljskoj.
Objavio je deset knjiga
poezije, roman Klju Klatno,
knjigu libreta za balet i osam
knjiga za ecu. Njegovi tek-
nica eli, kako kae, da ovjeku
poalje poruku na koji nain
treba da se ophodi prema pri-
rodi i svim bogatstvima koje
ona daje.
Ovim radom elim da
podstaknem odgovornost i
ukaem na problem u kojem
se nalazi Crna Gora, kazala je
Marsenieva. Dodala je da se
nada kako e Lutajui lokva-
nji obii sve gradove Crne
informacijama, digitalizaciji i
ouvanju kulturne batine, no-
vim tehnologijama, informacij-
skoj pismenosti, obrazovanju,
marketingu u bibliotekama,
slobodi izraavanja, multikul-
turalnosti i dr. Na kongresu je
prireena i izloba najnovijih
dostignua u oblasti biblio-
tekarstva, koja je pokazala u
kojem e se pravcu ta struka
kretati u narednom periodu.
Direktorka CNB ure Crno-
jevi Jelena urovi prisu-
CRNOGORSKE TUBALICE
POSLIJE 118 GODINA
NAJPREVOENIJI
CRNOGORSKI PISAC U
BJELORUSIJI I POLJSKOJ
OVJEK I PRIRODA
RAZLIITE PRAKSE I NOVE
TEHNOLOGIJE
IZ INSTITUTA ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST:
Promovisane knjige iz edicije Patrimonium
U Varavi i Minsku objavljen izbor poezije Slobodana Vukanovia
NA GRADSKOM TRGU NA CETINJU:
Instalacija Lutajui lokvanji Mirjane Marseni
Predstavnice Centralne narodne biblioteke Crne Gore ure
Crnojevi na Generalnoj skuptini IFLA Meunarodne federacije
bibliotekih udruenja
narodnog pjevaa da je on
najvei lirik meu epskim pje-
snicima. On je istakao da epsko
narodno stvaralatvo nije, kako
se to do sada govorilo, stvarao
kolektiv ve nadareni pojedinci
koji su imali sluha za stvarala-
ku interpretaciju ivota, vreme-
na, ljudi.
O izdanjima edicije Patri-
monijum govorio je i knjiev-
nik i knjievni kritiar Vladimir
Vojinovi naglasivi da je to
literatura koja pokriva potrebe
najveeg dijela nastavnog knji-
evnog programa na univerzi-
tetu, pa je otuda njihov znaaj
jo vei. O knjigama i njihovim
prireivaima, kao i o planovi-
ma Instituta za crnogorski jezik
i knjievnost, govorio je i ured-
nik u toj kui dr Aleksandar Ra-
doman.
J. Vk.
stovi su u itanci za prvi, drugi
i etvrti razred osnovne kole.
Pozorine drame izvoene su
mu u Narodnom pozoritu u
Tuzli, Pozoritu za ecu i mla-
de u Pritini, a radio-drame u
Skoplju, Novom Sadu i Pritini.
Prevoen je na engleski, ruski,
francuski, arapski, italijanski,
poljski, kazahstanski, bjeloru-
ski, maarski, slovenaki, ma-
kedonski, albanski, bugarski i
turski jezik.
Slobodan Vukanovi je
zastupljen u preko 30 antolo-
gija, panorama i izbora u Crnoj
Gori i inostranstvu. Sedam-
desetih godina prolog vijeka
bio je u vrhu jugoslovenske
avangarde, i izlagao vizuelnu
poeziju sa Marinom Abramo-
vi, Miroljubom Todoroviem,
Zoranom Popoviem, arkom
Rouljom...
Ureivao je asopis za
ecu Prijatelj. Sada je glavni
urednik meunarodnog aso-
pisa Quest i ureuje eiji
svijet u Prosvjetnom radu.
Lj. V.
stvovala je i 39. konferenciji di-
rektora nacionalnih biblioteka
(CDNL), na kojoj su, u okviru tri
sesije, izmeu ostalog, odrana
predavanja o viziji svjetske di-
gitalne nacionalne biblioteke,
kao i o poloaju nacionalnih
biblioteka u vrijeme svjetske
ekonomske krize.
Direktori nacionalnih bi-
blioteka obili su Nacionalnu
biblioteku Finske.
N. V.
Alter ego u knjievnosti
se vezuje za pripovjedaku
tehniku koja podrazumijeva
cijepanje i unutranju podjelu
lika, to dovodi do prenoe-
nja dijela njegovih funkcija na
neku drugu predmetnost. Do
takve pojave dolazi i u romanu
Lelejska gora Mihaila Lalia,
gdje se rascjepom glavnog
lika konstituie njegov alter
ego koji svoju narativnu zbilju
ostvaruje u vidu avola.
U centralnom poglavlju
Lelejske gore dolazi do kul-
minacije kada je rije o unu-
tranjem stanju Lada Tajovia
koji se proflie kao glavni lik.
Formira se alter ego, kojim se
prekida monotonija monolo-
ke paradigme i romanu daje
novi prizvuk, to nas navodi na
isti hronotop koji je posmatran
iz Ladove vizure i njegovog
alter ega. Tako se otkriva svijet
novog reljefa i to je, po klov-
skom, tipian primjer oua-
vanja.
Psiholoka taka
Alter egu u Lelejskoj gori
prethode halucinacije u kojima
se pojavljuju ivi i mrtvi, a po-
java avola kao da se najavljuje
od samog poetka. Cijepanje
Ladovog lika nagovjetava
se prologom centralnog po-
glavlja, stihovima Radosava
Ljumovia. Alter ego, tj. avo,
u tekst unosi i dramski kod koji
se moe sagledati kroz sukob
izmeu Lada i avola, kao i
dijaloke elemente koji su uz
sukob okosnica drame.
Funkcija sna posebno je
bitna za formiranje Ladovog
drugog Ja, onog koje e na
prvobitan Ladov lik prenijeti
svoje vrijednosne stavove, ali
i psiholoku taku gledita.
Lali, dakle, sasvim opravdano
aktivira halucinaciju koja se
javlja usljed Ladovog glau i
samoom izazvanog psihoso-
matskog stanja. S pojavom al-
ter ega dolazi do uslonjavanja
dominantne psiholoke take
gledita. O Ladovom alter egu
moe se govoriti kao o onom
koji nastaje s osjeanjem izola-
cije. Takvo shvatanje povlai sa
sobom tezu koja se u trenutku
osamljenosti moe posmatrati
kao oponent. Ladov alter ego
izgraen je na takav nain. To
je trenutak njegove izdvojeno-
sti, udaljavanja od zajednice.
Uvoenje alter ega prati i kon-
stituisanje novog, metafzi-
kog hronotopa, ija se granica
u odnosu na stvarni ne moe
jasno odrediti.
Simbolina funkcija
Kada govorimo o alter egu
u tekstu Lelejska gora, primje-
TEHNIKA GRAENJA ALTER
EGA U LELEJSKOJ GORI
Knjievne analize
U centralnom poglavlju Lelejske gore dolazi do kulminacije kada je rije
o unutranjem stanju Lada Tajovia koji se proflie kao glavni lik. Formira
se alter ego, kojim se prekida monotonija monoloke paradigme i romanu
daje novi prizvuk
ujemo da je za konstituisanje
tog segmenta bila izrazito va-
na uloga reenice koja ovdje
ima i simboliku funkciju. La-
dova reenica, u momentima
u kojima dolazi do njegovog
razjedinjavanja, isprekidana je,
nejasna, to moe biti i poslje-
dica psihike egzaltiranosti.
Odnos izmeu Lada i nje-
govog alter ega je dramatian.
avo se izgrauje kao nosilac
tenji i stavova koji se kose s
Ladovim shvatanjima i pri-
padanjem ideji komunizma.
Lado, preobraen u avola,
poinio je niz (ne)djela koja su
zabranjena komunistikom
dogmom. No, u krajnjem, ko-
munistika ideja se pomou
metatekstualnosti vezuje za
herojsko-patriotski model
svijeta i miljenja, te se na taj
nain ova ideja ipak opravda-
va. Tako dolazimo do funkcije
avola koja je atipina za nje-
govo shvatanje u hrianskoj
mitologiji. Ono u emu je Lado
dosljedan jeste stav u kojem
tvrdi da je avo bezazlena i-
votinja koju, na kraju, svi nasa-
mare. Prilikom konstituisanja
avolskog lika koristi se ironija
koja se, moda, najbolje oita-
va prilikom prvog susreta Lada
i avola, te njihovog razgovora
oko prodaje due, za koju obo-
jica tvrde da im nije potrebna.
Upravo se tu moe primijetiti
Ladovo razoarenje u ovoze-
maljsku zbilju, te njegov po-
kuaj bijega svojoj mranoj, ali
vjernoj strani.
(Saetak iz obimnijeg rada)
Ksenija Rakoevi
Gore, a da je cetinjski gradski
trg prva lokacija na kojoj su
lokvanji postavljeni zato to je
Cetinje prepoznato kao grad
umjetnosti u Crnoj Gori.
N. V.
OKT.
25
ARHIV
Prve osnove znanja dijete
dobija u kui svojih roditelja,
tu, gdje ono prvom ugleda
svijet, gdje svijet stane po-
smatrati i poznavati ga. Na-
vike, koje se u djetetu ukori-
jene u prvom dobu, slabo se
mogu iskorijeniti i tada, kad
od njega postane zrio ovjek.
Da bi od djeteta postao
ovjek, svjesan sebe i svojih
dunosti, treba iz malena u
njemu probuivati sve one
vrline, koje ovjeka ine o-
vjekom.
To ini vaspitanje, najpri-
je domae, pa kolsko. Rodi-
telji, a docnje uitelji, nastav-
ljajui rad njihov, duni su od
djece stvarati dobre i valjane
karaktere.
Dobro vaspitano dijete
u kui svojih roditelja savje-
snije prima u koli upustva
i savjete uitelja, i uitelj u
pogledu vaspitanja samo na-
stavlja roditeljski rad zida
zgradu na vrstom temelju.
Moram primijetiti, da kod
nas roditelji slabo shvaaju
svoju dunost u pogledu
vaspitanja svoje djece i ne
obraaju panju na djeije
pogrjeke, govorei, da e se
dijete i samo popraviti kad
odraste. Ali to je miljenje
pogrjeno, jer to se iz ma-
lena ukorijeni u dui djeti-
njoj, to se tek sa velikim na-
porima i tekoama docnije
moe unititi.
to se crnim zapoji avo-
lom,
Obeta se njemu do vijeka,
veli neumrli Njego; a
Plutarh govori: Dua je dje-
tinja kao vosak, jer sve lako
prima, a docnije se to vrlo
teko brie, kao god to se
teko i novi utisci primaju.
Velike tekoe ima ui-
telj sa nevaspitanom ili bo-
lje rei ravo vaspitanom
djecom, dok rune navike
iskorijeni kod njih. Kod
mnogih postigne uspjeh,
a kod mnogih ne, jer mu u
tome smetaju sami rodi-
telji, koji kod kue ne po-
dravaju rad uiteljev, ve
djecu putaju da rade i ine
po svojoj volji, kao to su i
prije radili; pa kad uitelj u
krajnjoj nudi preuzme nad
takvom djecom stroije ka-
zne, onda eto od roditelja
svakojakih pogrda na ui-
telja.
Dunosti roditelja kao
vaspitaa
Da bi roditelji mogli po-
stignuti svoj cilj u vaspitanju
treba im:
1. Imati podjednaku lju-
bav k svojoj djeci,
2. Imati uzajamno po-
tovanje u kui,
3. Predhoditi u svemu
dobrim primjerom,
4. Paziti dobro na djeije
postupke, i
5. Paziti na drutvo, u ko-
jemu se dijete kree.
1.Podjednaka ljubav
k djeci
Domae vaspitanje potie iz
ljubavi
Pedagoka izreka
Domae vaspitanje pri-
pisuje se ponajvie ljubavi
roditeljskoj, poto roditelji
prema prirodnom nagonu
moraju voljeti svoju djecu.
Ali na mnogim mjestima,
gdje je u kui vie djece, ova
ljubav podjednako se ne
izliva na svakojem djetetu,
nego na nekom manje, a na
nekom vie, a tome su e-
sto uzrok i po neki prirodni
nedostaci djeiji. Po nee, a
obino gotovo svuda, rodite-
lji vie vole mlau djecu od
starijih; majka vie voli ker
nego sina, a otac vie sina
nego li ker. Ta je razlika po-
sve tetna za vaspitanje.
Roditelji su duni istim
arom roditeljske ljubavi lju-
biti i onu svoju djecu, koja po
neke prirodne nedostatke
imaju. Roditelji grijee kad
ljubav svoju ne poklanjaju
jednako cijeloj svojoj djeci
i kad prave meu njima ra-
zlike, jer time pobuuju kod
djece zavist i mrnju. Rodi-
telji moraju i duni su svako
svoje dijete podjednako lju-
biti, ne gledajui na to, da li
ono ima ili nema prirodnih
nedostataka, da li je mlae ili
starije, muko ili ensko.
Mrnja i zavist jesu veli-
ki poroci, pa ih posve treba
od djece otklanjati; a to e
roditelji uiniti kad djecu po-
djednako vole; kad jedno po-
miluju i drugo, kad jednom
kupe neto lijepo, da kupe
i drugom itd. Takvi roditelji
imae od djece jednako po-
tovanja i svakoje e primati
bolje ono, emu ga budu
uili; mlaa braa voljee
starije i sluati ih, a starija
braa ili sestre, ljubie mlau
i dragovoljno upuivati ih na
ono to je dobro i lijepo i na
to su sama bila nauena. Ta-
kvim nainom, kad je u kui
vie djece, a roditelji su pravi
roditelji i vaspitai, onda je
kua prava vaspitna kola, a
djetetu drugog drutva ne
treba sem brae i sestara i
tako se djeca odklanjaju od
ravog drutva.
2. Uzajamno potovanje
Kuevni napredak i srea
zavisi od sloge i uzajamnog
potovanja u kui
Kod djeteta treba ulivati
potovanje naspram svako-
ga, koji je potovanja do-
stojan. To e se desiti uzaja-
mnim potovanjem djeijih
roditelja i ostalih ukuana.
Porodini ivot duboko se
ukorenjuje u duu djeteta.
Ako je taj ivot pun ljubavi,
pun sree, onda se i djetetu
takav ivot, kad ono docni-
je bude zreo ovjek, mili, i
u braku e i ono biti sretno;
ZNAAJ DOMAEG
VASPITANJA
Moram primijetiti, da kod nas roditelji slabo shvaaju svoju dunost u pogledu vaspitanja svoje djece i ne obraaju panju
na djeije pogrjeke, govorei, da e se dijete i samo popraviti kad odraste. Ali to je miljenje pogrjeno, jer to se iz malena
ukorijeni u dui djetinjoj, to se tek sa velikim naporima i tekoama docnije moe unititi
a na protiv, ako je izmeu
djeijih roditelja mrnja i
neprestano svaanje, ono,
gledajui nevaljale postupke
u meusobnom ivotu, omr-
zne na taj ivot, i docnije kad
odraste gleda na brak kao
na neko udovite, mrzi ga; i
ako se sluajno oeni, on sli-
no svom ocu postupae sa
svojom saputnicom, te tako
nee imati domaeg spokoj-
stva niti sree.
Kada dijete gleda, kako
se njegovi roditelji slau u
svemu, kako jedno drugog
potuje, onda se u njemu
zaedi plemenitost srca, za-
edi mu se potovanje pre-
ma svemu onome, to treba
da se potuje, i ono docnije,
preko svih nesrea, ako bi ih
u ivotu imalo, imae poro-
dinu sreu, koja je najvie
blago ovjeije.
Osim meusobnog po-
tovanja roditelja, to uzaja-
mno potovanje treba da se
rasprostre i na ostale uku-
ane. Osobito, ako roditelji
imaju svoje roditelje, koji
su stari i nemoni, to prema
njima treba potovanje da
budu najvea zadaa; jer kad
mi potujemo svoga oca i
svoju mater, to potovanje
u istoj mjeri dobiemo i od
svoje djece, koja se od nas
tom potovanju ue oigled-
nim primjerom.
Mlaa braa i sestre treba
da se navikavaju, da potuju
svoju stariju brau i sestre, a
ovi njih.
Meusobno potovanje
u roditeljskoj kui mnogo
utie na djecu, jer se ona tim
ue, da docnije imaju po-
tovati svoje starije i ostale
ljude.
To uzajamno potovanje
u porodici jeste osnov du-
evnom obrazovanju.
3. Dobri primjeri
Roditelji treba u svemu da
daju primjer svojoj djeci i da
se uvaju od pogrjeaka
Plutarh
Glavno je da djeca ne ostanu
bez dobrih primjera u sredini
u kojoj ive
Jan Amos Komenski
Ne samo roditelji ve i
uitelji u vaspitanju moraju
prethoditi dobrim primje-
rom. emu ui drugoga, to
sam mora da radi; a jedna
pedagoka izreka o tome
veli: Vaspita mora da radi
ono, to njegov vaspitanik
treba da radi, kad bude kao
zreo ovjek. Kojoj god vrlini
ui roditelj svoje dijete treba
da se tom vrlinom sam od-
likuje. Uiti dijete potenju,
a sam ne biti poten, ili uiti
dijete da govori istinu, a ono
samo slua od svojih rodite-
lja toliko lai, onda se ne tre-
ba nadati, da e dijete primiti
njihove savjete i po njima se
upravljati jer oiglednost naj-
bolje utie na duu djetinju.
Uitelji mogu najbolje znati
vanost oigledne nastave, a
takav je i znaaj oiglednog
vaspitanja.
Roditelji, koji hoe da is-
punjavaju svoju vaspitaku
dunost, treba da imaju sve
one vrline, koje se od ovje-
ka trae. I ako imaju kakvih
poroka to o njima ne treba
da znaju njihova djeca.
Kod djece ne samo to
se ne smije to runo raditi,
nego ni govoriti, te s toga ro-
ditelji treba da paze ne samo
na svoje postupke ve i na
govor meu svojom djecom.
U kui se ne smije nita
raditi, to bi se kosilo sa vr-
linama, koje treba da dijete
docnije krase, poto odraste.
Sem korisnih primjera,
to dijete gleda u kui svo-
jih roditelja, potrebno je da
roditelji priaju djetetu ra-
zne poune priice iz ivota
dobre i valjane djece; upo-
zoravati ih na dobru djecu
i njihovo vladanje, te tim e
dijete podraavati tako valja-
noj djeci.
Uzaludne su pouke bez
primjera, jer dijete te pouke
ne razumije, a kada neto
gleda pred sobom, ono pri-
ma to, vrsto zapie u svo-
joj dui i to mu neizgladivo
ostane.
4. Roditelji treba
da paze na djeije
postupke
Varaju se oni roditelji, koji
misle da ne treba obraati
osobite panje djeijim
postupcima dok su jo mlada
i ne znadu to ine
Luter
Svaki postupak djei-
ji roditelji treba da bodrim
okom paze i gledaju. to god
djeca rade duni su roditelji
da znaju. Dijete moe iz ne-
znanja i naivnosti uiniti to
da ne valja. Roditelji treba da
kau djetetu da to ne treba
raditi; a ako se dijete takvim
im zabavlja nai mu drugu
zabavu.
Treba paziti i na govor
djeiji. Ako uju da dijete
zbori kojekakve rijei, to mu
treba zabraniti. Istina, ako di-
jete takve rijei ne uje u kui
roditeljskoj ili u drutvu ono
ih ni izgovoriti nee. Nikakav
postupak djeiji ne smiju ro-
ditelji propustiti. Ako je po-
stupak dobar to treba i dijete
da zna, da mu se kae da je to
dobro i da tako treba svagda
da radi. Radei tako ono se
navikne na dobre postupke.
Naprotiv, ako roditelji
propuste dijete bez opome-
ne, kad to nevaljalo urade,
onda dijete misli, da je taj
njegov postupak dobar i
malo po malo radi i gore, te
ga je teko poslije odvii od
toga.
U nekim porodicama, ne
samo to roditelji nikakve
panje ne obraaju postup-
cima djeijim, ve ih ue da
psuju i rue po nekoga ili
dijete uini to nevaljalo, a
roditelji mu to odobravaju.
Takvi se roditelji pravilnije
mogu nazvati zlotvorima,
nego dobrotvorima djeijim.
Mnogi roditelji opome-
nom na rav postupak nje-
govog djeteta kau: Pa ono
sad jo nita ne zna, a kada
odraste i samo e vieti da to
ne valja, pa e se popraviti. U
tome roditelji jako grijee, jer
treba da znaju Nauka jedna
muka, a oduka trista muka
kako veli narodna poslovica.
Da, jeste teko odvii dije-
te od onoga, to je nauilo,
ali treba ispoetka paziti na
djeije postupke, pa se nee
doi do toga da se dijete si-
lom odvraa od ravih po-
stupaka, jer ih imati nee.
Dijete moe raditi neto
to nije ravo, ali se moe
povrijediti tjelesno, te i za to
treba paziti kako se i im se
djeca zabavljaju.
Kako roditelji briljivo u-
vaju dijete od kakve povrede
tjelesne, tim vie treba da
uvaju njegovu duu od po-
kvarenosti.
5. Treba uvati djecu od
ravog drutva
S kim si takav si, Narodna
poslovica
Treba uvati djecu od ravog
drutva, Plutarh
Dijete treba da se dri samo
s onijem, od kojih se ono ne
moe nauiti niemu ravom,
niti bi njihov govor mogao
uticati na njegov govor,
Kvintilijan
Mnogi roditelji dobrim
primjerima mogu uticati na
razvijanje vrlina kod svoje
djece i upuivati ih na sve
ono to je lijepo i dobro;
moe dijete da nita ne uje
i ne vidi u roditeljskoj kui
to je ravo: a ovamo ga vi-
dimo gdje radi i ono to ne
valja. Tome je uzrok drutvo.
Mi vidimo, da se i zrio ovjek
u ravom drutvu moe po-
kvariti. Od ravog drutva
treba se uvati. Roditelji tre-
ba da paze s kim se njihovo
dijete drui.
Kod jedne trule jabuke
stavimo nekoliko zdravih,
one e se sve pokvariti od te
jabuke. U drutvu gdje je je-
dan nevaljao, prije e taj ne-
valjali pokvariti cijelo dru-
tvo, nego to e ono njega
pokvariti.
U ravom drutvu moe
se dijete najbolje zaraziti,
gledajui njegove rave po-
stupke. Uzmimo za primjer
ovo: Doe jedno dijete do-
bro i valjano u ravo drutvo.
Drutvo radi neto to ne tre-
ba, a ono nee ali veina na-
valjuju na njega da to uradi.
Ono se ispoetka koleba, po
najposlije pristane. Docnije
i ne trai nuenje, ve samo
se pridruuje.
Dijete ima prirodnu te-
nju za drutvo. Ono se u
njemu zanima: igra, skae,
pjeva i time dobiva sebi za-
bavu i jaa svoje tijelo. Djei-
je zabave oplemenjuju srce
djetetu, ali kad se ono vri u
ravom drutvu, moraju biti
rave, i tada se srce djeije
kvari, te s toga treba uvati
djecu od druenja s nevalja-
lijem ljudima i pokvarenijem
drugovima da se ne zazire
od njih ravijem primjerom,
kao to savjetuje Jan Amos
Komenski.
Dobro drutvo treba
preporuivati svojoj djeci i
savjetovati ih da se samo sa
valjanom djecom drue, jer
valjana drutva mogu mno-
go uplivisati na razvijanje
karaktera u djece.
Kad dijete poe kud iz
svoje kue, roditelji treba da
paze, kud im dijete odlazi.
Ako ide k nevaljaloj djeci, to
mu ne doputiti, a ako poe
k dobroj ne smetati mu.
Ljub. A. Bulatovi:
Znaaj domaeg vaspi-
tanja, PROSVJETA, list
za crkvu i kolu, Cetinje,
avgust 1901, godina XII,
sveska VIII, str. 370375;
Priredila Dragana Markovi;
bez jezikih intervencija
Iz istorije crnogorskog kolstva
DIJETE BUDUI LAN DRUTVA
Uitelj sa tako pokvarenom djecom teko da moe
postii valjani uspjeh; a to se u naim osnovnim ko-
lama sa vrlo malim izuzetkom postie valjani uspjeh, to
treba pripisati jedino trudu naih uitelja, koji potpuno
shvaaju svoju dunost.
Kua je roditeljska prva kola djetinja. U toj koli
razvijaju se postepeno duevne sposobnosti djeteta,
tu ono dobija prva znanja prvi pojam o religiji; njega
materina uplivie na njegovo zdravlje, a igre, kojima dje-
ca prirodno tee, jaaju i razvijaju tjelesne sposobnosti.
Tu dijete najprije stane posmatrati predmete, tu i dobija
znanje o njima.
Roditelji ne smiju da prenebregavaju svoju du-
nost. Oni treba da gledaju u svom djetetu budueg la-
na drutva i drave, te s toga duni su vaspitavati ga u
svemu onome, to mu treba, da bi bio dobar i poten,
mio i drag svakome, da bude vjeran sin svoje domovine,
svoga roda, i vjerni i odani podanik svoga vladaoca, te
s toga svako mora dati veliku vanost domaem vaspi-
tanju, tj. vaspitanju djeteta u kui roditeljskoj i pokloniti
mu veliku panju i gajenje.
OKT.
26
LISTOVI IN MEMORIAM
Krajem prole godine umro je Ljubomir Radomirov ukave-
vi, profesor flozofje i direktor O Vlado Mili u Podgorici. Zavr-
io je flozofski fakultet. Radio je u gimnaziji u Majdanpeku, zatim
u Sremskim Karlovcima i Gacku.
Vraa se u rodnu Podgoricu i radi u Graevinskoj koli Marko
Radevi, potom u Gimnaziji Slobodan kerovi, Muzikoj koli,
Ekonomskoj koli Mirko Veovi i Centru 1. jun.
Devedesetih godina postaje direktor O Milan Vukoti u
Golubovcima, zatim O Milorad Musa Burzan u Podgorici, a
kasnije pomonik direktora Saveznog arhiva tadanje SCG. Nakon
2006. godine vraa se u Podgoricu, gdje je bio izabran za direktora
O Vlado Mili u Donjoj Gorici, u kojoj ostaje do smrti.
U kolektivima gdje je radio i rukovodio, Ljubo je unosio ivot-
ni duh, stvarao ambijent za slobodnog, kreativnog i odgovornog
ovjeka. Radovao se svakom uspjehu svojih aka, kolega i kole. Nikada nije zaboravljao da za po-
stignute rezultate javno pohvali i nagradi uenike i nastavnike. U kolama u kojima je bio direktor
ostavio je trajni peat na organizacionom, pedagokom i tehnikom planu. Ljubo je uvijek gledao
naprijed, nesebino je cijenio mladost i mlade ljude, uenike i kolege koji su tek poinjali da rade.
Bio je pun duha, inspirativan i razborit, u isto vrijeme prkosan prema anahronim i dogmatskim stre-
mljenjima. Kod njega je ivjela logika, etika i estetika. Uprkos svim politikim i drugim euforijama
prolog vremena zagovarao je postmodernu flozofju i iskonsku demokratiju multikulturnog dru-
tva.
Saosjeao je sa ljudima koji su u nevolji, to je ispoljio tokom posljednjeg ratnog vihora, kada je
vrata svoga doma otvorio jednoj izbjeglikoj porodici pune etiri godine. Takav je bio na Ljubo
uspjean, pravi intelektualac i veliki humanista kako u porodici tako i na radnom mjestu i drutvu.
Ljubo ukavevi kao veliki intelektualac i humanista ostaje nezaboravan u naem sjeanju.
Petar Stankovi
Jedan iz plejade najuglednijih crnogorskih prosvjetitelja i pe-
dagoga, profesor Svetozar D. Kujovi preminuo je u Podgorici ma-
ja ove godine. Roen je 1935. godine u mjestu Mioska, Kolain, e
je zavrio osnovnu kolu. Uiteljsku kolu je zavrio u Beranama, a
Viu pedagoku kolu i Filoloki fakultet u Beogradu.
Svoju pedagoku djelatnost ostvario je u osnovnim kolama
u Rovcima i Morai, a potom kao profesor, pomonik direktora i
direktor u Titogradu, u ustanovama specijalnog obrazovanja i vas-
pitanja. Objavio je vei broj rasprava, lanaka i eseja iz pedagoke
prakse, te vie feljtona, osvrta i prikaza na objavljene naune studi-
je i knjige. Urednik je tri monografje iz oblasti specijalne pedago-
gije i autor tri vrijedne edicije: Nijesu ostali sami, Razvoj kolstva
u Donjoj Morai i izuzetno dragocjenu istoriografsku i etnograf-
sku studiju Moraka svitanja.
Profesor Svetozar Kujovi ostavio je svojom plemenitou,
blagorodnom prirodom i ovjenou, a napose plodnim duhovnim radom, dubok trag svog dje-
latnog uma.
dr edomir Bogievi
U Podgorici je nedavno preminuo Simon Ilijin epanovi,
istaknuti prosvjetni radnik. Roen je 1928. godine u Donjem Za-
garau, optina Danilovgrad. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom
selu, niu realnu gimnaziju u Danilovgradu, Uiteljsku kolu u Her-
ceg-Novom i Pedagoku akademiju (Odsjek za razrednu nastavu)
u Nikiu. Uiteljsku karijeru zapoeo je u Kakmuama i Bobovu
(optina Pljevlja), nastavio u Miolju Polju (optina Niki), zetskom
Bijelom Polju i Golubovcima (optina Podgorica), potom u podgo-
rikoj O Radojica Perovi sve do odlaska u penziju.
Dvije godine je bio golootoki zatoenik.
Simon je bio prirodno obdaren za rad sa djecom, koju je volio,
razumio i uvaavao. I uenici su njega voljeli, shvatali i cijenili.
Od strane nadzornih i inspekcijskih slubi ocijenjen je najviim
ocjenama, vanredno unapreivan u vie platne razrede, pohvalji-
van i nagraivan.
U svim mjestima gdje je radio bio je omiljen meu kolegama, uenicima i njihovim roditeljima.
Brojnim generacijama uenika, njihovim roditeljima, kolegama, kao i svima koji su ga poznavali
i sa njim saraivali Simon ostaje u trajnom i prijatnom sjeanju.
Mihailo etkovi
U Podgorici je nedavno preminuo dr Jevrem Jovanov Bjelica,
ugledni profesor slavistike, nauni, kulturni i javni radnik. Roen
je 1932. godine u Donjim Crkvicama kod Nikia, e je zavrio
osnovnu kolu. Zavrio je niu gimnaziju u Bilei, uiteljsku kolu u
Mostaru. Diplomirao je na Filozofsko-flolokom fakultetu (grupa
slovenski jezici i knjievnost) u Skoplju, e je i doktorirao s diserta-
cijom Tradicija i novatorstvo u poeziji Roberta Rodestvenskog,
Evgenija Jevtuenka i Andreja Voznesenskog. Na Univerzitetu
Lomonosov u Moskvi specijalizirao je ruski jezik i knjievnost.
Radnu karijeru zapoeo je u rodnom mjestu kao direktor
i vaspita u osnovnoj koli koju je 1897. godine sagradio njegov
praed, narodni dobrotvor Todor Petrov Bjelica. Od 1959. do
penzionisanja 1990. godine radio je u Republikom sekretarijatu
za unutranje poslove Crne Gore na odgovornim rukovodeim
poslovima u Slubi dravne bezbjednosti. Na Institutu za strane
jezike, kao i na svim tehnikim fakultetima Univerziteta Crne Gore, predavao je ruski jezik.
Prof. Jevrem Bjelica bio je izuzetno plodan stvaralac. Objavio je oko 260 naunih i strunih ra-
dova (meu kojima i desetak monografja), od ega 226 o ruskim i vie od 30 o savremenim crno-
gorskim piscima.
Bio je lan Drutva knjievnika Crne Gore i Drutva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore. Do-
bitnik je brojnih drutvenih priznanja, meu kojima Ordena rada sa srebrnim vijencem, Ordena
Republike, Ordena zasluga za narod, Plakete bezbjednosti SIV-a, i Trinaestomajske nagrade RSUP-a
Crne Gore.
Branko Koprivica
LJUBOMIR UKAVEVI
SVETOZAR D. KUJOVI
SIMON EPANOVI
JEVREM BJELICA
(Br. 12, Podgorica, 2012)
(Br. 1, Podgorica, oktobar 2012)
(Br. 76, Zagreb, 2012)
(Br. 3, Podgorica, 2012)
MEDIJSKI DIJALOZI
ENA DANAS
CRNOGORSKI GLASNIK
VASPITANJE I OBRAZOVANJE
Medijski dijalozi, asopis
za istraivanje medija i drutva,
iji je izdava Istraivaki medij-
ski centar Podgorica, i u ovom
broju donosi veliki broj priloga
autora iz Crne Gore, Srbije, Hr-
vatske, Bosne i Hercegovine,
Rusije, Ukrajine... Tematski broj
posveen je fenomenu rijaliti
ou programa. Meu autorima
se izdvajaju: mr eljko Rutovi
(Rijaliti ou paradigma (pre)
oblikovanja identiteta), mr
Edin Jaarovi (Rijaliti ou kao
primjer simbolikog rekon-
struktivizma savremenih medi-
ja), dr Veselin Drakovi (Me-
dijska dungla ili: Zvjerinjak
zvani rijaliti ou), dr Drako
Doljak (Rijaliti ou iz jezikog
ugla), dr Sran Vukadinovi
(Konstituisanje (ne)strukture
drutva kroz rijaliti programe),
Damir abanovi (Rijaliti ou
kao apologija stvarnosti), dr
Mimo Drakovi (Rijaliti ou
intervjui prije pogubljenja),
Iz tampe se nedavno po-
javio prvi broj asopisa ena
danas, u izdanju NVO Udru-
enje zaposlenih ena ena
danas.
To nije asopis samo za e-
ne ve i za sve one koji svojim
angamanom mogu doprini-
jeti da poloaj ene u porodici
i drutvu bude bolji, pie u
uvodnoj rijei Rose Popovi,
predednice ove asocijacije.
ene, s obzirom na svoje zna-
nje i strunost, jo uvijek nijesu
adekvatno zastupljene u po-
litikim i upravljakim struk-
turama drutva, a posebno su
izloene riziku u sferi rada i za-
poljavanja.
U izdanju Nacionalne za-
jednice Crnogoraca Hrvatske i
Vijea crnogorske nacionalne
manjine grada Zagreba tam-
pan je novi broj Crnogorskog
glasnika, glasila istoimene
zajednice. U uvodu glasilo
obavjetava itaoce da je tam-
pana Kronika NZCH 19912011,
u kojoj je na oko 300 stranica
objavljena istorija Crnogoraca
u Hrvatskoj od osamostaljiva-
nja. Njen autor je Danilo Ivezi.
Takoe, Centar za iseljenike
tampao je Informator, nami-
jenjen iseljenicima sa prostora
Crne Gore, a tu je i nekoliko
tekstova posveenih vanim
datumima: proslavi Dana dr-
avnosti Crne Gore u Puli, Pe-
trovdana, kao i Dana ustanka u
Crnoj Gori. Zabiljeena je i ma-
nifestacija Dani crnogorske
kulture 2012. godine, u okviru
koje je Nacionalna zajednica
asopis za pedagoku
teoriju i praksu Vaspitanje i
obrazovanje, koji izdaje Za-
vod za udbenike i nastavna
sredstva Podgorica, u rubrici
lanci (nauni, istraivaki, pre-
gledni, struni radovi) donosi
priloge sljedeih autora: Ajsele
Tuti (Osobine linosti, lokus
kontrole i kolski uspjeh),
Emilije Lazarevi (Specifne
smetnje u razvoju matema-
tikih sposobnosti razvojna
diskalkulacija), Duka Bjelice,
Jovice Petkovia i Aldijane Mu-
ratovi (Osnove morfoloke
antropometrije u dijagnostici
sportista), Anelke Bulatovi
(Uloga porodice i vaspitaa u
otkrivanju darovite djece i ra-
du sa njima) i Vere ukanovi
(Informaciona pismenost ue-
nika osnovne kole u Crnoj Go-
ri). Odjeljak Nastavno-vaspitni
rad priredili su: oko Markovi
(Kakva je metodika nastave
Nataa Vujanovi (Rijaliti ou
najintrigantniji medijski feno-
men dananjice), Sandra Pe-
rovi, Ana Kavaja (Rijaliti ou
opasan fenomen savremene
mas-medijske industrije), dr
Tatjana Vuli, dr Zorica Mar-
kovi (Uloga rijaliti programa
u preoblikovanju vrijednosti
mladih), mr Slaana Stamen-
kovi, mr Vesna Milenkovi
(Rijaliti program savremeni
panoptikon), mr Mileva Pavlo-
vi (Rijaliti ou mediji kao
generatori spektakla), Miran
Dizdarevi (Rijaliti ou Vje-
taki stvorena stvarnost), dr
Dubravka Vali-Nedeljkovi
(Rijaliti ou u digitalnom svije-
tu), dr Joko Sindik i Zvjezdana
Sindik (Iskustva refeksije emi-
sije Big brother na predkolsku
djecu), te Janko Nikolovski
(Zato nam je rijaliti ou toliko
vaan).
Objavljeni su prikazi knji-
ga i asopisa, meu kojima iz-
Sagovornice u ovom broju
asopisa su ene koje su svo-
jom strukom, znanjem i odgo-
vornou stekle zavidnu ulogu
u drutvu, ali i u porodici. To su:
Verica Mara, direktorica kom-
panije 13. jul Plantae, Maja
atovi, gradonaelnica Koto-
ra, Marijana Lakovi, zamjenica
ombudsmana, Marina Banovi,
modna kreatorka, Bojana Po-
povi, rukometaica i sportski
direktor RK Budunost, i So-
nja Kneevi, predednica Sin-
dikata trgovine u SSCG.
Svoja vienja o zastuplje-
nosti ena u ekonomiji i dru-
tvenopolitikim organima dali
su i Predrag Mitrovi, preded-
Crnogoraca Hrvatske orga-
nizovala koncert crnogorske
solo-pjesme. U Galeriji Mon-
tenegrina u Rijeci otvorena
je izloba starih razglednica iz
Crne Gore, a u okviru prve kul-
turne manifestacije Drutva Cr-
nogoraca i prijatelja Crne Gore
grada Zadra i Zadarske upani-
je organizovana je izloba crno-
gorskog umjetnika Peka Nike-
via. Osim toga, Crnogorski
glasnik pie o kursevima cr-
nogorskog jezika odranim u
Luksemburgu i Argentini, kao
i estoj ljetnjoj koli jezika i
kulture odranoj na Ivanovim
koritima. Objavljen je intervju
(koji je vodio Vlatko Simunovi,
kritiar i novinar dnevnog lista
Pobjeda) sa dr Derviem Sel-
hanoviem, direktorom Centra
za ouvanje i razvoj kulture
manjina Crne Gore. Crnogor-
ski glasnik u formi feljtona
matematike potrebna koli 21.
vijeka), Vasilj Jovovi (Geo-
grafske ekskurzije i terenski rad
u funkciji nastave na primjeru
studijskog programa za geo-
grafju Filozofskog fakulteta u
Nikiu), Miroslav Doderovi i
Zdravko Ivanovi (Problema-
tika vulkana i njena nastavna
aktuelizacija), Predrag Jovovi
(Sugestopedija i psihopedi-
ja u nastavi stranog jezika) i
Vukosava Globarevi (Obra-
zovna politika usmjerena na
razvoj kljunih kompetencija
nastavnika u radu sa djecom
sa smetnjama u razvoju). U
okviru poglavlja Pregledi, ko-
mentari, pogledi zapaanja su
iznijeli: Zoran Jovovi (Karak-
ter drutvenog sistema i ob-
razovanje), Goran Sekulovi
(Prisutnost i recepcija nau-
nog djela Jovana Dona Pla-
menca u Crnoj Gori) i Miodrag
Miko Vuelji (Grupni oblik
dvajamo: dr Mima Drakovia
(knjige Nade Zgrablji Rotar
Digitalno doba masovni
mediji i digitalna kultura),
prof. dr Denka Skalovskog
(knjige Dejana Doneva Etika
u novinarstvu), mr Mileve
Pavlovi (knjige eljka Simia
Antropoloka epistemologija
epohe), Vuka Vukovia (knjige
Divne Vuksanovi Filozofja
medija 2 ontologija, estetika,
kritika).
Glavni i odgovorni urednik
asopisa je dr Mimo Drakovi.
. B.
nik Unije poslodavaca Crne
Gore, i doc. dr Zvezdan Vuka-
novi. asopis donosi i nekoli-
ko savjeta iz oblasti zdravstva
iz pera dr Milovana Jovano-
via, ginekologa, i dr Radmile
Stanii.
Urednica asopisa je Rosa
Popovi.
J. Vk.
objavljuje naunoistraivaki
projekat Hrvatski dravni ar-
hiv o Sekuli Drljeviu. Tu su i
aforizmi Marinka Mijovia, afo-
ristiara iz Pule. U ovom broju
Predrag Matvejevi objavio je
prikaz knjige akademskog sli-
kara Dimitrija Popovia Lua
Njegoeve noi.
Glavni i odgovorni urednik
asopisa je dr sc. Zoran Dra-
kovi.
. B.
rada! Grupni oblik rada?). U
ovom broju prikaze su objavili:
dr Cvetko Pavlovi ( knjige Tra-
govi Vlaha u Crnoj Gori Boi-
dara ekularca), Zoran Jovovi
(knjige Ogledi iz sociologije
obrazovanja Slavke Gvoz-
denovi), mr Vasilj Jovovi (
knjige Turistika geografja
Crne Gore autora S. Kasalice,
Z. Ivanovia, M. Doderovia i
N. Mara).
Glavni urednik asopisa je
Radovan Damjanovi, a odgo-
vorni dr Boidar ekularac.
. B.
OKT.
27
U staroj rumunskoj pri-
jestonici Sebe, sada glavni
grad upanije Alba, ovih
dana iz tampe je izala
dvojezina studija (na ru-
munskom i crnogorskom
jeziku) Tragovi Vlaha u Cr-
noj Gori akademika prof. dr
Boidara ekularca, ugled-
nog crnogorskog istoriara
iz Podgorice, autora velikog
broja lanaka o prisustvu
Vlaha (Vlataka, Morlaka i
Morovlaha) u Crnoj Gori,
Dalmaciji i na Balkanskom
poluostrvu uopte (koju
su preveli publicista Florin
Ursulesku i knjievnik Vasa
Barbu). U pet poglavlja dati
su nepoznati podaci o po-
rijeklu i postojanju Vlaha, o
kojima u nauci postoje broj-
ne kontroverze i dileme.
O Vlasima iz Crne Gore
do sada nije napisana po-
sebna studija iako nauka
smatra da su Vlasi sa Balka-
na dobro istraena tema.
Oigledno, radi se o Vlasima
ostacima starosjedilakog
romaniziranog stanovni-
tva s Balkanskog poluostr-
va koji se odrao u ovim
krajevima i poslije dolaska
Slovena.
injenica je, kada je o
Vlasima sa Balkanskog polu-
Knjiga Ogledi iz soci-
ologije obrazovanja prof.
dr Slavke Gvozdenovi
predstavlja bogatu riznicu
sabranih naslova koji na au-
tentian nain upuuju na
smisao i znaaj obrazovanja
i vaspitanja prvenstveno iz
socioloke perspektive, ne
zanemarujui pritom proi-
manje s drugim drutvenim
naukama i disciplinama.
Istraujui drutvenu uslov-
ljenost obrazovanja i njegov
uticaj na individualni i dru-
tveni razvoj, autorka suptil-
no skree panju itaocu na
kompleksnost strukture ob-
razovanja, njegovog teorij-
skog i empirijskog poimanja.
Dajui prioritet sociologiji
obrazovanja, ne gubi iz vida
vanost drugih nauka i disci-
plina koje koreliraju s njom,
ime se izbjegava jednostra-
nost tumaenja fenomena
obrazovanja.
Nastanak sociologije
obrazovanja kao posebne
socioloke discipline razliiti
autori percipiraju na razliit
Kroz tri poglavlja (Trg,
Dom i Grb) trojka ro-
mansijerovih junaka Pilan,
Mutni i Gospar, u romanu
koji nosi ime ovog potonjeg,
ukraavaju svoje ivotne
drame.
Od Drugog svjetskog
rata do danas sudbine Mu-
dreinih likova, u gru tragi-
ne epopeje, poput zvijezda
u naoj galaksiji sudaraju
svoje ivotne transverzale.
Trojku pievih junaka ivot
usmjerava u tri razliita prav-
ca i, najzad, sastavlja da bi na
stranicama Mudreine knji-
ge ispovijedali svoje ivotne
drame. Ispovjedno traenje
oprotaja pojedinih od njih
je, u stvari, traenje smisla
bitisanja na naoj nemirnoj
planeti, i u okviru nje na tru-
snom prostoru balkanske
Catenae mundi, na kojoj je
oprostoravanje i ovreme-
njivanje line sudbine ne-
U izdanju Instituta za
crnogorski jezik i jeziko-
slovlje Vojislav P. Nikevi
i Crnogorskoga kulturnog
kruga na Cetinju iljegla je
nova, 41. knjiga profesora
filozofije i vrsnog poznava-
oca ukupnog crnogorskog
nasljea Sretena Zekovia
Moj jezikovnik rjenikovnik
i pojmokovnik. Recenzent je
dr Adnan irgi.
Moj jezikovnik je origina-
lan, u mnogome razliit od
klasinih rjenika, poseban
rjenik autorovih kovanica,
u duhu crnogorskog jezika,
razvrstan po sljedeim po-
(Boidar ekularac: Tragovi Vlaha u Crnoj Gori, Sebe Rumunija, 2012)
(Slavka Gvozdenovi: Ogledi iz sociologije obrazovanja,
Filozofski fakultet, Niki 2012)
(Ljubomir Mudrea: Gospar, Cetinje, 2011)
(Sreten Zekovi: Moj jezikovnik rjenikovnik, 2012)
NEDOVOLJNO ISPITANA
TEMA
INDIVIDUALNA I
DRUTVENA AFIRMACIJA
OD PROMETEJSKOG DO
ANTEJSKOG
KOVANICE U DUHU
CRNOGORSKOG JEZIKA
ostrva rije, da se vie pisalo
o onima iz dananje Srbije,
iz Makedonije, Albanije... a
o onima iz Crne Gore pisalo
se samo posredno.
Tragovi Vlaha mogu bi-
ti identifkovani na itavoj
teritoriji Crne Gore, poev-
i od planine Orjen, zatim
Zupca, Riana, Nikia, Bra-
tonoia, Vasojevia, Kua,
pa do Bara, zatim Mrkojevi-
a i Ulcinja. Inae, plemen-
ska tradicija moe se identi-
fkovati i danas u Crnoj Gori.
Za vrijeme brojnih migracija
stanovnitva iz Crne Gore
zbog ratova i internih suko-
ba, izvjesnu ulogu su odi-
grali i vlaki pastiri. Obino
se smatra da su Vlasi slove-
nizirani upravo tokom XIV i
XV vijeka. Naravno, tada se
jo vrilo jasno razgranie-
nje izmeu Vlaha (Morlaka) i
onih Slovena o kojima se jo
moe rei da su bili vlakog
porijekla. Kao primjeri data
su crnogorska plemena Pa-
trovi i Ljeevii, iako niko-
me ne pada na pamet da ih
poistoveuje sa Vlasima.
U mnogim krajevima Cr-
ne Gore postoje predanja o
Vlasima, a na Cetinju sjea-
nja i podaci vezani za vou
Radula Vlaha i za Vlahe koji
su se tu naselili zajedno s
njim. Godine 1450. ak je
sagraena i Vlaka crkva
na Cetinju. Nju je podiglo
pleme Donjokrajci. Inae,
vlaki elemenat je doprinio
jaanju crnogorskih katuna.
Na kraju, prema milje-
nju istoriara Boidara e-
lularca, najsigurniji dokaz
o postojanju Vlaha u Crnoj
Gori jeste Povelja vladara
Ivana Crnojevia koja je
data Manastiru iz Cetinja
1485. godine. U ovoj Pove-
lji spominje se i Vlaka crkva
sa Cetinja, koju su sagradili
Starovlasi, odnosno roman-
nain. Iako se vremensko
odreenje nastanka socio-
logije obrazovanja vezuje
za XX vijek (1907. godina), a
prostorno za SAD, tanije za
Jelski univerzitet, ipak valja
istai da je nauni autoritet
koji je postavio temelje so-
ciologije obrazovanja bio
sociolog Emil Dirkem. Dakle,
za razliku od veine flozofa i
pedagoga, po kojima u sre-
ditu vaspitanja treba da bu-
de pojedinac (vaspitanje je
individualna stvar), Dirkem
unosi novinu konstatujui
da obrazovanje ima pre-
vashodno drutveni karak-
ter. Svaki pojedinac, prema
svojim sklonostima, treba
da obavlja razliite funkcije
i da se u tom smislu mora
adekvatno pripremiti za
konkretnu ulogu u drutvu.
Na toj osnovi vaspitanje se
odreuje kao proces siste-
matske socijalizacije kojom
generacija odraslih nastoji
da osposobi mlade genera-
cije za preuzimanje razliitih
drutvenih uloga i uee u
drutvenom ivotu.
Pored brojnih naunih
izvora, selektivno odabrane
literature, u svakoj od te-
matskih cjelina knjige zastu-
pljeni su paljivo odabrani
nauni autoriteti koji su na
posredan ili neposredan
nain doprinijeli razvoju so-
ciologije obrazovanja. Broj-
ne ideje raznih teoretiara
iz oblasti socioloke nauke
(Dirkem, Parsons, Flere, Ko-
kovi, Suzi, Cifri i dr.), kao
i iz oblasti drugih nauka f-
lozofje, pedagogije, psiho-
mogue van povezanosti s
ideolokim koordinatama
vremensko-prostornog uni-
verzuma. Ideologija je ona
druga mona komponenta
koja line ivote ini dovolj-
no traginim da potvruje
naelo prometejskog u sud-
bini svake jedinke.
Mudreini junaci teko
da mogu identifkovati vla-
stito bivstvo van drame i
tragedije. Glavni junak stie
spoznaju o vlastitoj majci u
poznoj ivotnoj dobi, nakon
to je poput Borhesovog
Droktfulta iz Ravene, analo-
gno duhu klasinog homo
montenegrinusa, stao na
stranu rtve, potvrujui
izvore ljudske u Bojoj i Bo-
anskoj pravdi i pravu iz De
civitate dei Blaenog Au-
gustina. Nakon smrti prve, u
novoj eni Gospar pronalazi
ili hoe da pronae put u no-
vi ivot, a on nije nita drugo
do usud povratka pretku. I
njegove eri, u prvom redu
Silvija, ne mogu predestini-
ranost vlastite sudbine od-
vojiti od oeva, prevashod-
no, predakog udesa.
I dok Gospar ostaje,
zogovievski reeno, u In-
strukciji maslini, neraskidi-
vo vezan ilama za kamen,
za tvrd podlovenski ka-
men, od ega ga ne mogu
odvojiti sve sile i pritisci ovo-
ga svijeta, Pilan je postao za-
robljenik protivantejske ide-
je homo montenegrinusa. U
glavljima: 1. Autorove tvo-
renice, sloen(otvoren)ice i
pojmotvorenice od na(k)
ica (domica), 2. Autorove
sloenotvorenice, sloeno-
tvorni pojmovi, sintagme i
formulacije od na(k)ica, 3.
Autorove sloenice, sloeni
pojmovi, sintagme i formu-
lacije od na(k)ica, 4. Au-
torove tvorice, sloenice,
sloeni pojmovi, sintagme
i formulacije od tuica, 5.
Polnorjenikovnik i polno-
pojmokovnik, ili Rjenikov-
nik i pojmokovnik polnosti,
6. Prenosni narodni javni
i ozvaniavani polnoizra-
zi, 7. Prenosni nezvanini i
privatni muki polnoizrazi
za en(sk)u i njenu vrsnicu,
8. Retvorice (zaputenice,
izgnanice, izbaenice, po-
tuenice, prostaknice koje
su vazda bile ivo prisutne
i danas u svakodnevnom
crnogorskom govoru), 9.
Autorove vieznanice
pomou zagrad(nic)a i 10.
Upuivanje na probleme,
neodgovarajue imen(t)
ovanje, upotrebu i tumae-
nje nekijeh rijei i pojmova.
U Zekovievom rjeni-
kovniku prvi put se daju
ski Vlasi, a po njima je crkva
i dobila ime. Dakle, tragove
Vlaha moemo nai i danas,
u veoj ili manjoj mjeri.
ekularac dalje konsta-
tuje da se tragovi Vlaha u
Crnoj Gori nalaze u topo-
nimiji, antonimiji i onoma-
stici, a pojedina prezimena
su se toliko odomaila da
se smatraju za domaa; u
bogatoj crnogorskoj poli-
tikoj i kulturnoj povijesti
nosioci tih prezimena imali
su jako vanu ulogu. Pored
toga, arheoloka nalazita,
materijalni tragovi i brojni
istorijski izvori, kao i na-
rodna predanja, svjedoe o
prisustvu Vlaha na prostoru
Crne Gore i ire, du cijele
rimske provincije Dalmacije
i Balkana.
Obino se smatra da su
Vlasi potomci romaniziranih
starosjedilaca Balkanskog
poluostrva, koji su se kao
stoari odrali i nakon do-
seljavanja Slovena i njihove
dominacije. Brojni su nazi-
vi korieni za ovaj narod:
Rumuni, Aromuni, Cincari,
ii, Morlaci, Karavlasi, Ku-
ovlasi, Karaguni, Karavu-
nci itd. Pojedini izvori (XIII
stoljee), ak su stanovnike
primorskih gradova imeno-
vali Vlasima, jer je u njima
bilo zastupljeno i romansko
stanovnitvo. Romansko
stanovnitvo dalmatinskih
gradova tim imenom nazi-
valo je stanovnike zalea
Jadrana.
Vjerujemo da ova knjiga
predstavlja znaajan dopri-
nos u rasvjetljavanju ove
intrigantne teme i da e bi-
ti od velike koristi buduim
istraivaima.

Kosta Rou
logije i antropologije, pred-
stavljaju dragocjen izvor
iz kojeg proizilaze naune
hipoteze za prouavanje
uslovljenosti drutvenog
sistema i vaspitno-obrazov-
nog procesa. Problematizu-
jui irok dijapazon pitanja,
autorka opravdava postoja-
nje sociologije obrazovanja
kao naune discipline, nje-
nu vanost za individualnu i
drutvenu afrmaciju.
Pisati o vaspitno-obra-
zovnom procesu nije mo-
gue a da se iz razliitih per-
spektiva ne sagleda odnos
obrazovanja i drutva. To je
bio moto kompletnog sadr-
aja knjige. Tako se u knjizi
preplijeu tumaenja socio-
lokih kategorija (drutvena
nejednakost, drutvena po-
kretljivosti i drutvena pro-
mjena) i njihove refeksije na
obrazovanje.
Razumijevanje i obja-
njavanje savremene uloge
obrazovanja ne bi bilo pot-
puno ukoliko bi se zanema-
rio znaaj institucionalnog
okvira koji jeste predmet
osmog poglavlja knjige
s posebnim i studioznim
osvrtom na znaaj institu-
cija (kole i univerziteta) u
drutvenom kontekstu. Na
teorijski i iskustveno uteme-
ljen nain, shodno ciljevima
i funkcijama kojima je odre-
ena misija ovih institucija u
drutvu, autorka im pridaje
posebnu vanost.
Miomirka Lui
sudaru ovih opozita prav-
da i trijumf su naklonjeni
Anteju, kojeg otjelotvruje
gosparski lik i duh Gospara.
U toj epilokoj poanti trijum-
fra vitalizam, ivotni opti-
mizam i praktini idealizam
glavnog junaka i njegovog
tragino podijeljenog crno-
gorskog narodnosnog bia.
Put u podnoenje sudbine
nije mogu, po piscu, van
povratka vlastitim korijeni-
ma i precima. Samo u jedin-
stvu s njima vri se obnova
punog jedinstva i dolazak
punog vremena. Vremena
u kojem e ponovo sobom i
u sebi otkriveni homo mon-
tenegrinus biti i ostati ono
to jeste jedno, jedno sa
sobom i jedno pred sobom.
Jedno u vremenu i svijetu.
Autorovo traganje za
smislom i dramom uvijek je
traenje drame u ovjeku.
Van nje nema druge drame.
Ona je ili drama ovjeka u
ovjeku, njegov unutranji
dramski raskol, ili to nije.
Piev metaforiko-didak-
tiki nauk i poruka jeste da
za traginog ima nade vra-
anjem na poetak. Kraja
nema kraju. Opstanak je u
pantereistikom kretanju
ljudi vremenom i prostorom.
Povratak ognjitu je povra-
tak sebi i svojem, i put kojim
se dovrava raskol i svojeg i
kolektivnog ja.
Borislav Cimea
sasvim originalni polno-
izrazi.
Naveu iipak (ieak)
iz recenzije za ovu knjigu dr
Adnana irgia: Glavni na-
um ove knjige je da otvori
i oslobodi alternative za
puno oslobaanje, osamo-
staljivanje i samouoblia-
vanje posebnog i izvornog
crnogorskoga jezika i stva-
ranje kovanica u njegovom
duhu. Puna je novih tvore-
vina, kritikog je pristupa i
kreativnog stajalita, pa e
najvjerovatnije biti izazov-
na za lingvistike i uopte
naune rasprave i podsti-
cajna za druge stvaraoce.
U svakom sluaju, Moj jezi-
kovnik je originalna i krea-
tivna novina u naoj leksi-
kografiji i vrijedan doprinos
jezikoslovlju. Ovo tim prije,
ako se ima na umu da je
Francuska zakonom ka-
njavala uvoenje tuica i
da je Francuska akademija
nauka i umjetnosti nagra-
ivala stvaranje kovanica
od domaega (francuskog)
jezika.

arko L. urovi
NCVE KNJIGE
Izloba Crna Gora u Prvom balkanskom ratu
XVII internacionalni TV festival u Baru
Odrana prva Cetinjska likovna kolonija
Povodom stogodinjice
od poetka Prvog balkanskog
rata, Dravni arhiv Crne Gore
organizovao je u Kuslevovoj
kui u Podgorici izlobu do-
kumenata Crna Gora u Pr-
vom balkanskom ratu. Izbor
dokumenata i fotografja iz
arhivskih fondova u Crnoj Gori
sproveden je da bi se izlo-
bom, kao naunopopularnom
formom, potpunije ilustrovali i
Na ovogodinjem Interna-
cionalnom TV festivalu u Baru
konkurisala su 222 programa,
meu kojima 132 dokumen-
tarna, 38 igranih, 14 iz oblasti
ekologije i turizma, osam ei-
jih i 30 kratkih formi iz 162 pro-
ducentske kue iz 71 zemlje
za deset vie nego lani. Time
je potvreno, prema rijeima
direktorice Ljiljane ininovi,
da festival svake godine zado-
bija sve vee povjerenje auto-
ra irom svijeta.
Dokumentarnom flmu
Nikina porodica, u eko-slo-
U crnogorskoj prijestonici
odrana je prva Cetinjska likov-
na kolonija, koja je odrana na
platou ispred Sportskog centra
Loven. Uestvovali su umjet-
nici sa Cetinja uz nekoliko go-
stiju sa strane.
Ova manifestacija trajala je
pet dana, a predstavili su se: Lu-
ka Lagator, Predrag Gazivoda,
Kaa Radovi i Mirjana Marse-
ni, te Dimitrije Popovi, Ratko
Odalovi i Vaso Nikevi.
Na ideju da pokrenu Ce-
tinjsku likovnu koloniju doli su
lanovi Udruenja novinara Ce-
tinja, a pomo u tome pruila
im je lokalna uprava i Sportski
centar Loven.
Prema rijeima Nikole
dokumentovali svi dogaaji u
ratu: diplomatske aktivnosti,
nabavka ratnog materijala i
opreme, kao i ratne operacije.
Kako je objasnio Sra Pejovi,
autor izlobe, njen cilj nije bio
samo ilustracija nekog doga-
aja, ve i jedan dokument
vie.
Na 41 panou predstavlje-
no je vie od 250 dokumenata
i fotografja. Pored toga, u for-
vakoj produkciji i reiji Mateja
Minaca, pripao je Gran-pri fe-
stivala.
Dodijeljene su i Zlatne
masline u pet takmiarskih
kategorija: amerikom flmu
Poboljati svijet, u reiji Keli
Dvejn de la Vege i Kejti Galo-
vej, za najbolji dokumentarno-
istraivaki TV program u cjeli-
ni; kineskom flmu Pristanite
br. 1, u reiji Guoa Zongfua,
za najbolji dokumentarni
program iz oblasti ekologije i
turizma; italijanskom projektu
San maratonaca, u reiji Le-
Vujanovia, organizatora, cilj
kolonije jeste da se iteljima i
gostima grada koji je iznjedrio
neka od najveih imena likov-
ne umjetnosti Crne Gore, i e
se nalazi Nacionalna likovna
galerija, dodatno promovie i
popularizuje likovno stvarala-
tvo.
Jedan od uesnika na kolo-
niji, poznati slikar i karikaturista
Luka Lagator, uz zahvalnost
domainima, govorio je o
znaaju ovakve manifestacije
za grad i uporedio je s nekim
svjetskim kolonijama.
Posebno mi je drago to
to su mladi ljudi prihvatili da,
uz nas starije, budu lanovi ove
kolonije. Iskreno se nadam da
PRIKAZANI SVI ASPEKTI
DOGAAJA
ORIGINALNO
PRIPOVIJEDANJE O IVOTU
U RANGU SVJETSKIH
MANIFESTACIJA
mi teksta dali smo i odreene
podatke. Poseban naglasak
dat je aspektu rata koji je do
danas bio manje poznat, a ri-
je je o dragocjenoj pomoi
koju je organizacija Crvenog
krsta pruila crnogorskom na-
rodu, istakao je Pejovi.
. B.
onea Pampuija, za najuspje-
niji igrani (dramski ili serijski)
program u cjelini; panskom
projektu Nepokretan, u reiji
Helia Mire, za najbolju formu
u cjelini (u selekciji Kratke
TV forme reklama, muziki
video); a u kategoriji ejeg
programa kineskom Cvjeta-
nju uz suze, u reiji Huaking
Jina i Jing Lina.
I ove godine odran je ve-
liki broj prateih programa.
D. Jankovi
e ona zaivjeti, da e iz godi-
ne u godinu biti sve masovniji
odziv. Na taj nain moda e se
stvoriti zamaniji fundus slika,
to e svakako biti posebna vri-
jednost, kazao je Lagator.
Organizatori planiraju da
sljedee godine, u kojoj se obi-
ljeava jubilej 200 godina od
Njegoevog roenja, organizu-
ju tematsku koloniju koja e bi-
ti posveena naem najveem
knjievniku i obuhvatiti znatno
vie umjetnika iz regiona.
U Galeriji Matice crnogor-
ske na Cetinju organizovana je
izloba radova s kolonije, koja
je izazvala veliko interesovanje
likovne publike.
N. V.
POPULARIZACIJASTVARALATVA: Uestvovaojei DimitrijePopovi
SVEVEEPOVJERENJEAUTORAIROMSVIJETA: DodijeljenesuZlatnemasline upet takmiarskihkategorija
LIST CRNOGORSKIH PROSVJETNIH, KULTURNIH I NAUNIH RADNIKA
IZDAVA: ZAVOD ZA UDBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGRORICA
GLAVNI UREDNIK: Aleksandar oguri
ODGOVORNI UREDNIK: dr Goran Sekulovi
List izlazi mjeseno. Godinja preplata 4,40 eura, polugodinja 2,20 eura
Broj iro rauna: 510 - 267 - 15
VEB-SAJT: www.prosvjetnirad.co.me
UREDNITVO I ADMINISTRACIJA: Ulica Balia br. 4
tel/fax: 020/ 231-254 i 020/ 231-255; mob: 067/ 222-982; e-mail: prosvjetnirad@t-com.me
Rukopisi se ne vraaju
List crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naunih radnika
Gran-pri eko-slovakom dokumentarcu Nikina porodica. Odran i veliki
broj prateih programa
1
13
16
20 21
17
14
25 26
31 30
35 36
40 41
45 46
42
49
47
43
38
33
29
24 23
19 18
15
22
27 28
34
39 37
32
44
48
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
UKRTENE RIJEI BR. 138
VODORAVNO: 1. Nacionalni park u Crnoj Gori, 13. Rijeka u Poljskoj, 14. Italijanski kompozitor,
Morikone, 15. Vrsta itarice, 16. ifra, sistem znakova, 17. Veoma lijepo, 19. Stari skandinavski knjiev-
ni spomenik, 20. Sofja Loren (inicijali), 21. Vrsta vjebe u maevanju, 22. Nenaotren, 24. Jedinica za
mjerenje elektrinog otpora, 25. Ravnoduan, nemaran, 31. Trei i prvi samoglasnik, 32. Mjesto u
Sremu, 33. Akademija nauka (skr.), 35. Gutljaj tenosti, 37. Sredstvo za skupljanje krvnih sudova, 38.
Uvala u ledniku, 40. Titula starjeina u staroj Turskoj, 42. Dravni budet (fr.), 43. Francuski pisac, Emil,
44. Jedinjenja amonijaka, 46. Simbol aktinijuma, 47. Sastav od devet sviraa, 48. Podzemne dvorane
u krenjakim predjelima, 49. Rijeka u Crnoj Gori.
USPRAVNO: 1. Vrsta sporta, 2. Predmeti oboavanja, 3. Obalski raketni divizion (skr.), 4. Simbol
galijuma, 5. Biljke koje rastu sasvim u vazduhu, 6. Donji dio posude (mn.), 7. Savez izviaa Srbi-
je (skr.), 8. Misaona cjelina, 9. Glavni odbor (skr.), 10. Pokazna zamjenica, 11. Radioaktivni hemijski
elemenat, plemeniti gas, 12. Savezna drava u Indiji, 17. Slovo grkog alfabeta, 18. Organizacija
ujedinjenih nacija (skr.), 21. Rijeno ostrvo, 23. Staroegipatsko boanstvo, 26. Grad u Crnoj Gori, 27.
Izabrani, ugledni ljudi, 28. Agonija, samrtna borba, 29. Grad u Italiji, 30. Roba namijenjena prodaji
(turc.), 34. Vrsta ribarske mree, 36. Dio tijela, 39. Najvei evropski gleer, 41. Ime glumice irardo, 43.
Sila, snaga (turc.), 45. Rijeka u Austriji, desna pritoka Dunava, 47. Strana oznaka za broj.

Nikola Mirkovi
RJEENJE UKRTENIH RIJEI BROJ 137 VODORAVNO: Igor Stravinski, Bert, rege, Vels, Ino,
mogila, fot, so, top, ale, vo, Maksimilijan, v, do, kanu, alj, m, ona, Maroko, Ala, Roki, lua, Psunj, metro,
aa, lokva, slalom, Remark.