Alpinisticki Vodic - Zlatko Smreke

ZLATKO SMERKE
ALPINISTIKI VODI

ZAGREB 1963
II

UVODNA NAPOMENA ALPINISTIKOM VODICU

Listajui ovaj Alpinistiki vodi, nedovoljno upueni italac lako bi mogao stei utisak da se itav smisao
alpinistikog djelovanja iscrpljuje u svladavanju strmine, da alpinista ne vidi nita osim kamena i stijene koju eli
savladati. Do takvog zakljuka mogao bi doi zbog toga to je u Vodiu opisan samo fiziki dio rada i rezultata
koji su alpinisti izvrili u stijenama Jugoslavije.
Istina je da se od publikacije kao to je Vodi i ne moe zahtijevati da prelazi okvir koji joj daje naslov,
no ipak nee biti naodmet da bar s nekoliko rijei dotaknemo i duhovne vrednote alpinistikog djelovanja koje su
naoj javnosti tako malo poznate.
Alpinizam je kulturna pojava novog vremena. Ona sadri u sebi etike, estetske i sportske motive. Samo
fiziko djelovanje, tj. penjanje u stijeni, naziva se alpinistika. Ona je integralni dio alpinizma. Upravo ta sinteza
duhovnog i tjelesnog daje najveu vrijednost alpinizmu. Mada je fiziko djelovanje uoljivije, ipak je dominantna
duhovna komponenta.
Mnogi smatraju alpinistiku sportom. No dok se u sportu ovjek bori s ovjekom, u alpinizmu se ovjek
nadmee s prirodom i njenim silama. Alpinista je u stijeni sam bez gledalaca i njihovih ovacija. On u stijeni trai
afirmaciju pred samim sobom a njegova pobjeda je pobjeda nad prirodom i nad vlastitim slabostima.
Premda je alpinizam pojava novijeg vremena, motivi na kojima se osniva alpinistiko djelovanje - a to su
tenja za otkrivanjem nepoznatoga i tenja za svladavanjem prirodnih sila - stari su koliko i psihiki ivot ovjeka.
Paralelno s njima razvijao se intelektualni uspon ljudskog roda. Te tenje tipine su za ovjeka i duboko su
ljudske. Upravo one su Vile inspirator svih velikih otkria na kojima poiva dananja civilizacija. Istraivanje
nepoznatoga i osvajanje nedohvatnoga svojim neodoljivim arom jo i danas poput mone atavistike sile snano
djeluju na ovjeka. U nae doba ovi porivi su dobili nove okvire. Povukli su se meu zidove laboratorija i tamo,
zaodjenuti naunim ruhom nastavljaju borbu s prirodom, i njenim nepoznanicama. Danas se moda jedino jo u
alpinistikom djelovanju manifestiraju u svojoj iskonskoj formi, u direktnoj borbi ovjeka s prirodom, s njenim
moima i tajnama.
O korisnosti alpinistikog djelovanja ne moe biti sumnje. Sjetimo se istraivaa Himalaja, Anda, Alpa i
Arktika gdje alpinistika u slubi nauke i danas daje vrijedna otkria i rezultate. Alpinistika, ta plemenita grana
planinarstva, dala je tokom svoje historije velik doprinos raznim naunim disciplinama, naroito geografiji i njoj
srodnim strukama, a i danas je desna ruka nauke u visokim gorjima svijeta.
Na alost, naoj javnosti je alpinistika poznata veinom iz jednog drugog, negativnog aspekta - iz prizme
ljudskih rtava. U svakodnevnoj praksi esto je to jedini moment u alpinistici koji dobiva iroki publicitet.
Posljedice tog nekritinog publiciteta, za koji je uglavnom kriva urnalistika gladna senzacija, jesu pogrene
predodbe neupuenih o neobinim opasnostima i lakomislenosti penjaa. Stvarnost je u veini sluajeva upravo
suprotna.
Za nesree koje se dogaaju u planinama nije kriva planina. Opasnost se krije jedino u bezbrinosti i
nepanji njenih posjetilaca. Ne dokazuje li to oito injenica da, se nesree u planini dogaaju kao po pravilu
upravo na neopasnim mjestima, tamo gdje poputa oprez i panja. Prava su rijetkost nesretni sluajevi u najteim
stijenama i u krajnje tekim detaljima.
Penja nije lakomislen. On vrlo dobro pozna opasnosti i zna domet svojih snaga. Svladavajui tekoe
planina i stijena, on potiskuje svoj strah, posljednju zapreku da osjeti potpunu slobodu i radost ivota. Upravo
kroz tu borbu on moe najbolje doi do spoznaje vrijednosti ivota. Rijetko tko zna toliko cijeniti svoj ivot i
uivati u njemu kao alpinista.
Alpinista nema publike. Njegovi uspjesi veinom ostaju nezapaeni, neregistrirani i nedovoljno cijenjeni
premda on u svoje pothvate ulae vie truda i vremena nego pripadnik bilo koje druge grane sporta. Tu nepravdu
prema alpinistikom djelovanju u naoj sredini donekle e popraviti ovaj Vodi. Uporni i nesebini rad u
trajanju od oko pola stoljea, prvi puta kod nas dobiva publicitet u ovakvoj formi.
Treba posebno naglasiti da je ovim Vodiem obuhvaen samo fiziki dio rada naih alpinista. Bogati
rezultati duhovnog djelovanja nisu tu mogli nai mjesta. Alpinista ne vidi samo stijenu. On rairenih oiju i
otvorena srca upija sve ono to je obuhvaeno imenom domovine. Patriotizam je jedna od najjaih osobina
alpinista. Domovinu moe najvie voljeti onaj koji je najbolje poznaje. Tu lei i razlog da su nai penjai posegli i
za onim naim planinama koje moda ne pruaju visokogorski ar kakav npr. pruaju Alpe sa svojim klasinim
smjerovima, visinama i ledenjacima. Oni su otkrili da i itav niz naih planina na periferiji Evrope prua u svojim
ledenjakim kotlovima odline penjake mogunosti.
Nai alpinisti su svojim upornim pionirskim radom u stijenama domaih planina utrli putove do
najnepristupanijih podruja, otkrili ljepote mnogih nepoznatih detalja, prodrli tamo gdje jo nitko nije smogao
hrabrosti i snage da prodre. Zahvaljujui takovim stremljenjima danas u krasu Dinarida ne odjekuju samo kladiva
domaih alpinista. Sve ee viaju se i strani penjai oarani nesluenim ljepotama.
Stranicama ovog Vodia defilira itav niz imena naih penjaa od najstarije generacije pa do danas.
Svako od tih imena znai jedno poglavlje u povijesti naeg alpinizma. Premda to nije osnovna svrha Vodia, on
predstavlja odreenu vrijednost i kao grada za historiju alpinistike djelatnosti i njen razvoj u naoj zemlji.
Zagrebaki alpinista Zlatko Smerke uspio je oteti zaboravu golemi trud izvren posljednjih pola stoljea i
osigurati alpinizmu mjesto koje mu pripada.
Ne ulazei u ocjenu kvalitete Vodia, autoru treba odati priznanje za golemi trud i marljivost koju je
zahtijevalo skupljanje tako nepristupanog materijala kao to su tehniki opisi prvenstvenih penjakih uspona.

Dr eljko POLJAK Urednik Naih planina
III

SADRAJ
UVODNA NAPOMENA ALPINISTIKOM VODICU ............................................................. II
SADRAJ .......................................................................................................................................... III
PREDGOVOR ..................................................................................................................................... 1
PLANINARSKI DOMOVI ................................................................................................................. 2
VODI .................................................................................................................................................. 4

1. VRANJSKA DRAGA _________________________________________________________________________ 4
COMICIJEV TORANJ ............................................................................................................................................................ 4
1. SMJER COMICI-STAUDERI .......................................................................................................................................... 4
2. PRIJECNICA DALMARTELLO-PIVA-RIPPA ................................................................................................................ 5
3. SMJER TOMSIC-BLECIC-DUIZ .................................................................................................................................... 5
4. ISTONI'-SMJER: TOMSlC-DUIZ-PERSEL ................................................................................................................. 5
5. SJEVEROZAPADNI RUB: TOMIC-PERSEL-DUIZ .................................................................................................... 5
6. ZELENA POLICA: DUIZ-TOMIC ................................................................................................................................ 6
RUKAVICA ............................................................................................................................................................................. 6
7. PUKOTINA: COMICI-STAUDERI ................................................................................................................................. 6
8. SMJER PO RUBU TOMSlC-DUIZ ................................................................................................................................. 6
9. ICANA ZELEZNICA: TOMSlC-DUIZ-PERSEL ........................................................................................................... 7
BRLJANOV KUK ................................................................................................................................................................. 7
10. RUB TOMSlC-DUIZ ...................................................................................................................................................... 7
PALAC ..................................................................................................................................................................................... 7
11. SMJER: DALMARTELLO-MANDRUZZATO-RIPPA .................................................................................................. 7
PSETANCE .............................................................................................................................................................................. 7
12. JUNI SMJER: DUIZ-LE'NAC ..................................................................................................................................... 7
13. SJEVERNI SMJER: DUIZ-LEJNTAC ........................................................................................................................... 8
14. KAMIN: TOMSlC-DUIZ ................................................................................................................................................ 8
GARIZENDA (DUIZOV TORANJ) ....................................................................................................................................... 8
15. SJEVERNI RUB: COMICI-STAUDERI ........................................................................................................................ 8
16. JUNI RUB .................................................................................................................................................................... 8
2. KUELJSKA STIJENA _______________________________________________________________________ 8
1. JUGOZAPADNI BRID ..................................................................................................................................................... 9
3. KLEK (1182 M) _____________________________________________________________________________ 10
1. HPD-OV SMJER ............................................................................................................................................................ 10
2. DRAGMANOVA ULAZNA VARIJANTA ....................................................................................................................... 11
3. DRAGMANOV SMJER .................................................................................................................................................. 11
4. VARIJANTA IZMEU DRAGMANOVOG .................................................................................................................... 11
5. JUGOISTONA GLAVA KLEKA .................................................................................................................................. 12
6. OMLADINSKI SMJER ................................................................................................................................................... 12
7. STUDENTSKA VARIJANTA OMLADINSKOG SMJERA SVOZ .............................................................................. 12
8. TONKINA PRIJENICA................................................................................................................................................ 12
9. BRANKOV SMJER ......................................................................................................................................................... 12
10. OHAROV STUP ......................................................................................................................................................... 13
11. VARIJANTA Z-2 ....................................................................................................................................................... 13
4. VELEBIT __________________________________________________________________________________ 14
ANICA KUK (714 M) ............................................................................................................................................................. 14
1. BRAHMOV SMJER ........................................................................................................................................................ 15
2. VARIJANTA BRAHMOVOG SMJERA .......................................................................................................................... 15
3. MOSORSKI SMJER ....................................................................................................................................................... 15
4. VELEBITAKI SMJER ................................................................................................................................................... 16
5. ZAPADNI GREBEN ....................................................................................................................................................... 16
6. BIVAKOVA JARUGA Prvi penjai: Luki Branko, sam, 1955. godine. ..................................................................... 16
7. SPLITSKI SMJER ........................................................................................................................................................... 16
8. KANJONSKI SMJER ...................................................................................................................................................... 16
9. KAMINSKI SMJER ........................................................................................................................................................ 17
VISOKA GLAVA MANITA PEC (710 M) ........................................................................................................................... 17
10. SMJER KROZ SREDNJE REBRO ............................................................................................................................... 17
11. SMJER D .................................................................................................................................................................. 17
IV

5. DINARA ___________________________________________________________________________________ 18
VRH DINARA (1831 M) .................................................................................................................................................... 18
1. SMERKEOV SMJER ...................................................................................................................................................... 18
2. SMJER KROZ JARUGU ................................................................................................................................................ 19
TROGLAV (1913 M) .............................................................................................................................................................. 19
1. PETROV SMJER ............................................................................................................................................................ 19
2. KAMINSKI SMJER (Kota 1890 m) ................................................................................................................................ 19
3. KOLSKI SMJER ........................................................................................................................................................... 20
4. SPELEOLOKI SMJER ................................................................................................................................................. 20
5. INVALIDSKI SMJER ..................................................................................................................................................... 20
6. TROGLAVSKI SMJER ................................................................................................................................................... 20
6. KOZJAK (780 M) ___________________________________________________________________________ 21
BARIJERA SV. LUKE .......................................................................................................................................................... 21
1. ROKIJEV SMJER ........................................................................................................................................................... 21
2. CENTRALNO REBRO ................................................................................................................................................... 22
3. DESNO REBRO ............................................................................................................................................................. 22
SREDINJA BARIJERA ....................................................................................................................................................... 23
4. SMJER KULI-JELASKA ............................................................................................................................................. 23
NUGAL .................................................................................................................................................................................. 23
5. BRLJANOV SMJER ..................................................................................................................................................... 23
6. BRID NUGLA ................................................................................................................................................................. 23
7. MALCEV SMJER ........................................................................................................................................................... 24
CRVENA BARIJERA ........................................................................................................................................................... 24
8. STUDENTSKI SMJER ................................................................................................................................................... 24
9. SMJER A..................................................................................................................................................................... 24
10. SMJER B .................................................................................................................................................................. 24
11. SMJER C .................................................................................................................................................................. 25
12. SMJER D .................................................................................................................................................................. 25
13. VARIJANTA D-1 ...................................................................................................................................................... 25
14. SMJER K-9 ............................................................................................................................................................... 25
GLAVA UTELJA ................................................................................................................................................................ 26
15. LIJEVI SMJER ............................................................................................................................................................. 26
16. LIJEVI SMJER s VARIJANTOM ................................................................................................................................. 26
17. SMJER PO ZLJEBOVIMA ........................................................................................................................................... 26
BARIJERA SV. JURE ........................................................................................................................................................... 27
18. PRVENAC .................................................................................................................................................................... 27
19. SMJER PO STUPU ...................................................................................................................................................... 27
20. SMJER PO JARUZI ..................................................................................................................................................... 28
21. DESNO REBRO ........................................................................................................................................................... 28
22. SMJER PO LJEBU .................................................................................................................................................... 28
7. MOSOR (1340 M) ___________________________________________________________________________ 29
ZAPADNI MOSOR ............................................................................................................................................................... 29
1. ORLOV SMJER .............................................................................................................................................................. 29
2. SMJER PO STUPU ........................................................................................................................................................ 29
3. SMJER O-P ................................................................................................................................................................ 30
4. SMJER PO CENTRALNOM REBRU ............................................................................................................................ 30
5. ZMIJIN SMJER .............................................................................................................................................................. 30
6. SMJER F. A-2 ............................................................................................................................................................. 30
7. MATURANTSKI SMJER ................................................................................................................................................ 31
8. NOVOGODINJI SMJER .............................................................................................................................................. 31
9. BRUCOKI SMJER ....................................................................................................................................................... 31
CENTRALNI MOSOR .......................................................................................................................................................... 31
10. SMJER F. A -- 1 ....................................................................................................................................................... 31
ISTONI MOSOR ................................................................................................................................................................. 31
11. MRVIN SMJER (JUNA STIJENA KOZIKA) ............................................................................................................. 31
12. SMJER PO JARUZI (SJEVERNA STIJENA KOZIKA) ............................................................................................... 31
8. BIOKOVO (1762 M) _________________________________________________________________________ 32
VELIKI IBENIK (1450 M) ................................................................................................................................................... 33
1. SJEVEROZAPADNA STIJENA - SJEVEROZAPADNI BRID....................................................................................... 33
2. JUNA STIJENA -CENTRALNA PUKOTINA .............................................................................................................. 33
MALI IBENIK (1360 M) ...................................................................................................................................................... 34
3. SMJER PO CENTRALNOM REBRU ............................................................................................................................ 34
V

BOBOV AC (1339 M) ............................................................................................................................................................ 34
4. SMJER PO STUPU ........................................................................................................................................................ 34
5. CENTRALNI SMJER ...................................................................................................................................................... 35
BARIJERA ERCEGOVA GREDA-TROPAC (1450 M) .................................................................................................... 35
6. SMJER PO VELIKOM LIJEBU .................................................................................................................................. 36
7. SMJER PREKO BORA ................................................................................................................................................... 37
8. RIBAREV SMJER ........................................................................................................................................................... 37
9. STUP SOLILA ................................................................................................................................................................ 37
9. CVRSNICA (2228 M) ________________________________________________________________________ 38
PETI BRDO (2030 M) .......................................................................................................................................................... 38
1. SMJER BREZOVECKI - AKO ................................................................................................................................... 39
2. SMJER DRAGMAN -- MIHALJEVlC ............................................................................................................................ 39
3. SMJER BREZOVEKI-CERAJ ..................................................................................................................................... 39
4. SMJER LESKOVSEK - LOZEJ ...................................................................................................................................... 40
5. SMJER HORVAT - BUMBA - MIHALJEVI ................................................................................................................ 40
6. SMJER LASZOWSKI - HALAVANJA ............................................................................................................................ 40
7. SMJER CERAJ - HORVAT - BUMBA ........................................................................................................................... 40
8. SMJER GROPUZZO - RAKO ...................................................................................................................................... 40
VELIKI KUK (1533 M) .......................................................................................................................................................... 40
9. SMJER KROZ JUGOISTONU STIJENU .................................................................................................................... 40
MERICA KUK (1681 M) ........................................................................................................................................................ 41
10. SMJER DRAGMAN - LASZOWSKI ............................................................................................................................. 41
11. SMJER CERAJ - BREZOVECKI ................................................................................................................................. 42
OKLANICA (1290)................................................................................................................................................................ 42
12. SMJER KROZ JUNU STIJENU ................................................................................................................................ 42
10. PRENJ (2123 M) ____________________________________________________________________________ 43
OTI (2097 M) ........................................................................................................................................................................ 43
ZAPADNA STIJENA ............................................................................................................................................................ 44
1. SMJER BREZOVEKI - CERAJ ................................................................................................................................... 44
2. SMJER MIHALJEVI- AFAR ..................................................................................................................................... 44
SJEVERNA STIJENA ........................................................................................................................................................... 44
3. SMJER MESARIC - DILBER - BRLEClC ..................................................................................................................... 44
4. CENTRALNI SMJER ...................................................................................................................................................... 45
5. SMJER GOVEKAR - REITER ........................................................................................................................................ 45
6. SMJER GOVEKAR - CVIKLJEVA ................................................................................................................................ 46
7. SMJER JANEZIC- PREVEC .......................................................................................................................................... 46
ZELENA GLAVA .................................................................................................................................................................. 46
8. SMJER KROZ ISTONU STIJENU .............................................................................................................................. 46
9. JUNI GREBEN ............................................................................................................................................................. 46
10. SMJER KROZ SJEVERNU KOTU (2000 m) ............................................................................................................... 47
11. GREBEN KOTA 2000 m - ZELENA GLAVA .............................................................................................................. 47
VJETRENA BRDA (2074 M) ................................................................................................................................................ 47
12. SJEVERNA STIJENA KOTE 1888 metara .................................................................................................................. 47
13. GREBEN *VJETRENA BRDA: KOTA 1888 m - KOTA 2074 m ................................................................................ 48
SIVADIJA (1923) .................................................................................................................................................................. 48
14. SMJER KROZ SJEVERNU STIJENU OSOPCA ......................................................................................................... 48
15. SJEVERNI BRID CRNOPALJSKOG OSOPCA (1922 m) .......................................................................................... 48
16. SJEVERNA STIJENA MALOG OSOPCA.................................................................................................................... 49
ZUBAC (1897 M) ................................................................................................................................................................... 49
17. SMJER KROZ JUGOISTONI GREBEN ................................................................................................................... 49
VELIKA MOTIKA (1820 M) ................................................................................................................................................. 49
18. SMJER REITER - VIHTELI ...................................................................................................................................... 49
11. MAGLIC (2387 M)___________________________________________________________________________ 51
ZAPADNA STIJENA ............................................................................................................................................................ 52
1. DESNA JARUGA ........................................................................................................................................................... 52
2. BOSANSKI SMJER ........................................................................................................................................................ 52
3. ZAPADNA JARUGA ...................................................................................................................................................... 52
4. BOSANSKO--SLOVENSKI SMJER ............................................................................................................................... 53
5. SMJER UNIVERZE .................................................................................................................................................... 53
6. LIJEVA JARUGA ........................................................................................................................................................... 53
7. DESNA JARUGA - II ..................................................................................................................................................... 53

VI

SJEVEROZAPADNA STIJENA ........................................................................................................................................... 53
8. SJEVEROISTONI GREBEN ........................................................................................................................................ 53
9. DESNA JARUGA - III .................................................................................................................................................... 54
10. CENTRALNI SMJER .................................................................................................................................................... 54
11. ZAPADNI GREBEN ..................................................................................................................................................... 54
12. VOLUJAK _________________________________________________________________________________ 55
13. TRNOVACKI DURMITOR (2331 M) _________________________________________________________ 55
GLAVNI VRH TRNOVACKOG DURMITORA ................................................................................................................. 55
SJEVEROISTONA STIJENA ............................................................................................................................................. 55
1. SMJER BUJAN - CERNI ............................................................................................................................................. 55
SJEVEROZAPADNA STIJENA (TRZIVKA) ..................................................................................................................... 55
2. LIJEVI BRID .................................................................................................................................................................. 55
3. SMJER U LIJEVOJ STRANI TRZIVKE ......................................................................................................................... 56
4. SMJER CERNIC - BUJAN ............................................................................................................................................. 56
5. VARIJANTA Y ............................................................................................................................................................ 56
CENTRALNA BARIJERA TRNOVACKOG DURMITORA .............................................................................................. 57
6. LIJEVI TORANJ ............................................................................................................................................................. 57
7. LIJEVI BRID TRAPEZA ................................................................................................................................................ 57
8. CENTRALNI SMJER TRAPEZA .................................................................................................................................... 57
9. VARIJANTA VC ......................................................................................................................................................... 58
10. DIREKTNI SMJER TRAPEZA ..................................................................................................................................... 58
11. DESNI BRID TRAPEZA............................................................................................................................................... 58
12. SMJER U CENTRALNOJ GLAVI ................................................................................................................................ 58
13. SMJER DESNO OD CENTRALNE GLAVE ................................................................................................................ 58
14. SMJER DESNOM JARUGOM ..................................................................................................................................... 58
15. BOSANSKI SMJER ...................................................................................................................................................... 59
16. SMJER SA JEZERCEM ............................................................................................................................................... 59
17. SMJER PO BRIDU ...................................................................................................................................................... 59
18. SMJER KROZ DESNI ZLIJEB .................................................................................................................................... 59
TRNOVACKI VRH ............................................................................................................................................................... 60
19. SJEVERNI GREBEN .................................................................................................................................................... 60
20. SMJER IMUNOVIC - JAKlC ..................................................................................................................................... 60
21. SLOVENSKO-HRVATSKI SMJER .............................................................................................................................. 60
22. BOSANSKO-HRVATSKI SMJER ................................................................................................................................. 60
23. SMJER UPAN - MILICEV ......................................................................................................................................... 60
VLASULJA (2332 M) - SJEVERNA STIJENA .................................................................................................................... 61
24. SMJER ZGAGA - RAKO ............................................................................................................................................ 61
25. CENTRALNI SMJER .................................................................................................................................................... 61
26. SJEVEROZAPADNA JARUGA .................................................................................................................................... 61
27. LIJEVI LIJEB ............................................................................................................................................................. 62
28. SMJER PO LIJEVOM REBRU .................................................................................................................................... 62
29. SMJER PO DESNOM REBRU .................................................................................................................................... 62
STUDENAC (2294 M) ........................................................................................................................................................... 62
30. DESNI RUB PIRAMIDE .............................................................................................................................................. 62
31. LIJEVO REBRO ........................................................................................................................................................... 62
STANINA GREDA (2100 M) ................................................................................................................................................ 63
32. SMJER PO LIJEVOJ PUKOTINI 32 ....................................................................................................................... 63
33. AVIONSKI SMJER ....................................................................................................................................................... 63
34. MALEV LIJEB ......................................................................................................................................................... 63
14. BIO (2396 M) ______________________________________________________________________________ 64
OTRAC (2250 M) ................................................................................................................................................................. 64
1. SJEVERNI BRID ............................................................................................................................................................ 64
VRSTA (2301 M) .................................................................................................................................................................... 64
2. CENTRALNI SMJER ...................................................................................................................................................... 64
3. ISTONI BRID ............................................................................................................................................................... 65
PLONIK ............................................................................................................................................................................... 65
4. SJEVEROISTONI BRID .............................................................................................................................................. 65
15. DURMITOR ________________________________________________________________________________ 66
SAVIN KUK (2330 M) ........................................................................................................................................................... 67
1. SMJER KROTIN - VADI ............................................................................................................................................. 67
2. SMJER RAKO - RADOVlC .......................................................................................................................................... 67
VII

3. SMJER KROTIN - HANZER .......................................................................................................................................... 67
4. DIREKTNI SMJER ......................................................................................................................................................... 68
5. LIJEVI SMJER ............................................................................................................................................................... 68
6. DESNI SMJER ................................................................................................................................................................ 68
SLJEME (2420 M) .................................................................................................................................................................. 68
7. BEBIJEV SMJER............................................................................................................................................................ 69
8. SMJER HANZER - KROTIN .......................................................................................................................................... 69
9. DIREKTNI SMJER ......................................................................................................................................................... 69
10. SMJER BUTINAR - DIMITROV .................................................................................................................................. 70
ZAPADNI VRH SLJEMENA (2400 M) ................................................................................................................................ 70
11. SMJER PO SJEVERNOJ STIJENI .............................................................................................................................. 70
ZAPADNA STIJENA ............................................................................................................................................................ 70
12. KAMINSKI SMJER ...................................................................................................................................................... 70
13. SMJER KROZ ZAPADNU USJEKLINU ..................................................................................................................... 71
TEREZIJIN BOGAZ (2100 M) .............................................................................................................................................. 71
14. SMJER KNABEL - WALDNER .................................................................................................................................... 71
15. SMJER KROZ SJEVEROZAPADNU STIJENU .......................................................................................................... 72
ZUPCI (2200-2300 M) ............................................................................................................................................................ 72
16. SMJER PO ZUPCIMA ................................................................................................................................................. 72
BARIJERA BOBOTOV KUK - (2520 M) - BEZIMENI VRH (2480 M) .............................................................................. 74
JUGOZAPADNA STIJENA BOBOTOVOG KUKA (2520 M) ........................................................................................... 74
17. SMJER JUVAN - BUTINAR......................................................................................................................................... 74
18. CENTRALNI SMJER .................................................................................................................................................... 74
JUGOZAPADNA STIJENA BEZIMENOG VRHA ............................................................................................................. 75
19. SMJER LIPOVEK - PIPAN - AVIN ........................................................................................................................ 75
20. SMJER BUTINAR - JUVAN......................................................................................................................................... 75
SJEVERNA STIJENA BEZIMENOG VRHA ...................................................................................................................... 76
21. SMJER LAURENCIC - WALDNER -- KNABEL ......................................................................................................... 76
22. SMJER WALDNER - LEX ............................................................................................................................................ 76
OBLA GLAVA (2300 M) ....................................................................................................................................................... 76
23. SJEVEROISTONI BRID ............................................................................................................................................ 76
24. DIREKTNI SMJER ....................................................................................................................................................... 77
25. SJEVEROZAPADNI SMJER ........................................................................................................................................ 77
CRVENA GREDA (2250 M).................................................................................................................................................. 77
26. DIREKTNI SMJER ....................................................................................................................................................... 78
PRUTA (2400 M) ................................................................................................................................................................. 78
27. SMJER KROZ SREDNJI ZLIJEB ................................................................................................................................ 78
GRUDA (2300 M) ................................................................................................................................................................... 79
28. SMJER PIPAN - - KROFTA ........................................................................................................................................ 79
29. SMJER Dra GUSlCA ................................................................................................................................................... 79
16. KOMOVI (2484 M) __________________________________________________________________________ 80
VASOJEVICA KOM ............................................................................................................................................................. 80
1. DESNA JARUGA ........................................................................................................................................................... 80
2. DESNI STUP .................................................................................................................................................................. 81
3. PRIJEENJE KOMOVA................................................................................................................................................ 81
KUKI KOM ......................................................................................................................................................................... 81
4. SREDNJI (JUNI) VRH (2483 m) ................................................................................................................................. 81
5. MALI (SJEVERNI) SREDNJI VRH ............................................................................................................................... 81
6. SMJER X ......................................................................................................................................................................... 81
7. ISTONI GREBEN MALOG SREDNJEG VRHA ......................................................................................................... 81
17. PROKLETIJE ______________________________________________________________________________ 82
NICINAT (2341 M) ................................................................................................................................................................ 82
1. ZAGREBAKI SMJER ................................................................................................................................................... 82
KOPRIVNIK (2460 M) ........................................................................................................................................................... 83
2. SMJER KROZ JUNU STIJENU .................................................................................................................................. 83
UTI KAMEN (2522 M) ........................................................................................................................................................ 83
3. SMJER KROZ JUGOZAPADNU STIJENU .................................................................................................................. 83
VEZIROVA BRADA (2490 M) ............................................................................................................................................. 84
1. SMJER PO KOTLOVIMA .............................................................................................................................................. 85
2. GREBEN JUNI VRH - SREDNJI VRH ........................................................................................................................ 86
3. SJEVEROISTONA STIJENA GLAVNOG (SJERNOG) VRHA .................................................................................. 86
4. SJEVERNI GREBEN JUNOG VRHA .......................................................................................................................... 86
5. ONJAK (2220 m) - SJEVEROZAPADNI GREBEN .................................................................................................... 87
VIII

18. SOLUNSKA GLAVA (2540 M) ________________________________________________________________ 88
ISTONA STIJENA SOLUNSKE GLAVE ......................................................................................................................... 88
1. SMJER LIJEVIM REBROM PRVE GLAVE .................................................................................................................. 88
2. SMJER DESNIM REBROM PRVE GLAVE .................................................................................................................. 89
3. SMJER SREDNJIM REBROM PRVE GLAVE .............................................................................................................. 89
4. SMJER ZLIJEBOM U DRUGOJ GLAVI ....................................................................................................................... 89
5. SMJER PO HRPTU TREE GLAVE ............................................................................................................................ 90
6. SMJER LIJEVIM REBROM ........................................................................................................................................... 90
7. CENTRALNI SMJER ...................................................................................................................................................... 91
8. UPANClCEV SMJER ................................................................................................................................................... 91

1

PREDGOVOR
Ve (nekoliko godina osjea se u alpinistikim rodovima irom Jugoslavije, a naroito u Hrvatskoj, potreba
za knjigom koja bi sadravala popis svih prvenstvenih uspona u planinama Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Srbije, Makedonije i Orne Gore. Knjiga Alpinistiki vodi obuhvaa djelatnost jugoslavenskih alpinista,
koji su Ijedan dio svog ivota posvetili planini i stijeni. To je rezultat aljp
!
inisUi6k:Og rada raznih
generacija alpinista od klasiara pa sve do penjaa-tehniara.. Budui da su slovenski alpinisti objavili svoju
alpinistiku djelatnost u dvije knjige Na alpinizem (M. Kajzelj) i V naih stenah (I. Levstek, R.
Koevar i M. Kilar), nije bilo potrebe da se to ponavlja u ovoj knjizi.
Cilj ove knjige je viestruk. Alpinizam je u pojedinim republikama slabo razvijen. Zato mi je elja da se
manje poznati predjeli nae domovine to bolje upoznaju, da se nae njihova vrijednost u alpinistikom
pogledu u cilju to veeg omasovljavanja alpinizma u van alpskim predjedlima.
Djelatnost naih alpinista je esto ograniena na uskom podruju (Julijske ili Kaminike Alpe)
usprkos mogunosti djelovanja d u drugim predjelima domovine. Zato je cilj knjige da ukae alpinistima na
podruja koja nemaju isto alpski karakter, ili :ga uope nemaju, a sadre u sebi stijenu. Te stjenovite
barijere, osamljene i izgubljene u umama esto su interesantne svojim smjerovima, te su vrijedne za
ponavljanje. Osim toga one ukazuju na to da postoji jo mnogo penjakih problema to omoguuje mladim
snagama da pokau svoju vrijednost i sposobnost, kao i mogunost afirmacije. Upoznavajui te kvalitete,
moi e bolje cijeniti ailipinistike uspjehe onih penjaa iji je alpinistiki rad bio uglavnom koncentriran u
tim krajevima a malo u alpskim. Zato su, ti uspjesi esto mnogo vrijedniji od uspona izvrenih ponavljanjem
smjerova u Alpama.
Nadam se da e knjiga rijeiti mnoge nesporazume. esto su -grupe alpinista u obliku
alpinistikog logora ili teaja dolazile u pojedine predjele bosanskih i crnogorskih planina (Magli, Prenj,
Durmitor) s naimjjeroim da orade prvenstvene uspone. esto njihovo zadovoljstvo nije bilo potpuno. Penjui
prvenstveni uspon nailazili su na ikl'inove. Usprkos tome proglaavali su to svojta prvenstvenim usponom
ili varijantom, makar to u stvari nisu bili.
Sve je to izazvalo bespotrebne prepirke radi neupueno siti. Odlazei u planinu, niiisiu prouili 11 nisu
mogli prouiti planinarske asopise ili literaturu o tim stijenama i Vjerovali siu da BIU prvi penjai. Takvih
priimjara je 'bilio vtiie. To je samo dokaz da se penjaki usponi trefoaiju objavljivati. Jo vie, da treba
sakupiti u jednoj knjizi koja e biti dostupna svim penjaima. Sve to omoguit e upoznavanje planina i
sitijena, kao i oiniih dijelova stijena koje nisu isipenjane, ;a za to pruaju mogunosti.
elio bih da knjiga potakne penijae na objavljivanlja svojih alpinistikih uspona u ptoniinar'sklm
asopisima.
Izvor za prikupljanje podataka bili su asopisi: Hrvatski, planinar, Nae planine, Planlinlsiki vestniiik,
Kroz planine. Samo jedara mali dio podataka bio je dobiven od onih alpinista s kojima sam stupio u
kontakt. Usprkos tome sav materijal nije mogao biti sabran. Po mom miljenju, u knjizi je izneseno
oko 95% izvrenih uspona. Prikupljajui podatke, uoio sam injenicu da su netoi penjai svoje
smljerove preputali zaboravu ili ako su ih i objavili pruiM u vrlo ture podatke. Neki usponi e ipak
ostati neobjavljeni. Uzrok je u tome to je efeto teko doi u kontakt s parnjacima starije generacije, koji
svoje rezultate dz bilo kojih razloga niisu objavili.
Prilikom prikupljanja materijala obratio sam se za pomo planinarskim savezima republika: Planinskoj
zvezi Slovenije, planinarskom savez Srbije, Planinarskom savezu Bosne i Hercegovine i Planinarskom
savezu Crne Gore, u cilju da upozore isiva planinarska drutva i pojedince na mogunost objavljivanja
prvenstvenih penjiakih uspona. No alosno je konstatirati da od nekih saveza nije doao niti odgovor, a
oni koji su odgovorili ukazali su na svoju nemo da stupe u kontakt ili da meni omogue kako bih stupio
u vezu s ljudima koji bi eventualno mogli posjedovati materijal.
Jedna karakteristika najveeg broja ipenij kiih uspona je ta to misu [ponavljani, osim smjerova u
Kleku, Ani Kuku i djelomino Mosoru i Biokovu. Razlog tome je velika udaljenost i ne-pristupanost
podnoja stijena u kojima se nalaze smjerovi. Smjerovi isu uglavnom isipenjani u obliku teajeva i logora,
jer je pristup planini u toj formi najjeftiniji. Osini itoga penjai su se oduevljavali prvenstvenim
usponima, to je i normalno, jer time najvie dolazi do izraaja njihova sposobnost. Zelja za ponavljanjem
iispenijanih smjerova nije postojala iu tolikoj mjeri. Ti krajevi su bili u alpinistikom, pogledu neistraeni
i kao takvi naj-piriivlainiji.
Redoslijed planina, odnosno stijena, odreen je njihovim geografskim poloajem, tj. u pravcu
pruanja Dinarskih planina od sjeverozapada premai jugoistoku. Za svaku planinu ko'ja ima stijenu dat je
kratak uvod radi upoznavanja onog najhitnijeg. Nakon toga Blijedi opis peinjaiklih uspona u itoj stijena.
Svalki uspon numeriran je brojem, s kojim je ujedno oznaen na slici i karti. Tel stu su dodani crtei
stijena kao i geografske karte. Karte nisu precizne ve ematske. Svrha im je da oznae priblino mjesto
penjakog lufspona u odnosu na stijenu ili vrh. Poloaj smjera je oznaen strelicom i dotinim brojem iz
opisa. Stijene niisu prikazane fotografskiim snimcima zato to je do izvjesnog broja fotografija bilo teko
doi, a i one koje sam imao bile su loe. Odluio sam da sve stijene budu izraene crteom. Na alpinistima
ostaje da svojim znanjem i osjeajem spoznaju loginost penjackih smjerova prilikom uspona.
Da bi se knjiga upotpunila, dodane su fotografije iz ivota planina.
Ovom prilikom zahvalio bih Planinarskom savezu Jugoslavije, Planinarskom savezu Hrvatske i
pojedincima koji su bilo na koji nain omoguili da ovaj alpinistiki vodi bude to obuhvat-niji i
potpuniji.

2

PLANINARSKI DOMOVI
Jo danas su najinteresantnije i najvee nae planine uslijed pomanjkanja planinarskih objekata esto rijetko
posjeene. To se tie i onih planina koje u sebi kriju stijene, te je to i razlog da su one relativno kasno obraene. Prvi
posjetioci, kao i alpinisti bili su prisiljena da svoje penjake uspone rade puteni logorovanja. Na taj naJn je
izvreno preko polovine penjakih uspona.
Postoji izvjestan broj planinarskih domova koji su smjeteni u blioj ili daljnjoj okolini pojedinih stijena. Oni
su u ovoj knjizi spomenuti da hi se mogli 'iskoristiti za vrenje penjakih uspona. Osim toga mogu posluiti za
pojedina alpinistika logorovanja.
U onim predjelima koji nemaju nikakvih .planinarskih objekata mogu se koristiti paistitrske kolibe (katuni,
bacila), a tamo gdje njih nema jedina su mogunost atori.
Mislim da e ovaj popis planinarskih domova (izvjestan broj hotela i motela) nai svoju primjenu i da e
korisno posluiti za izvoenje penjakih uspona kao i hodalakih tura.
UKA
HOTEL NA PRIJEVOJU POKLON (870 m) smjeten na cesti Rijeka-Pazin, odnosno na
prijevoju Poklon, na grebenu Uke. Prua lijepe vidike. Hotel ima potpun komfor, otvoren je
cijele godine.
Pristup iz Opatije za 2 sata hoda. Postoji sezonska autobusna veza.
Do tornjeva u Vranjskoj dragi potrebno je 1.30 sati hodanja.
VELEBIT
DOM NA TIROVCU (1350 m) smjeten je u Junom Velebitu u blizini Vaganskog vrha
(1758 ni). U okolini se nalaze najvii vrhovi Velebita, kao i markantni kanjoni Male i Velike
Paklenice. Dom je graen 1954/55. i raspolae sa 56 leaja. Imade trpezariju i kuhinju, a u
neposrednoj blizini je izvor. Mogunosti za ljetni i zimski alpinizam su velike. Hranom je
opskrbljen djelomino. Ljeti je otvoren stalno a zimi po potrebi.
Pristup domu je iz eljeznike stanice Medak (pruga Zagreb- Split). Do doma ima 3 sata hodanja.
Do podno stijene Ania Kuka i Visoke Glave (Manite Pei) najlake je doi ipreko Struga i Biulltfme
za 2 do 3 sata hodanja.
Uprava: Planina rslko drutvo Badanj, Medate.
PLANINARSKI OM U VELIKOJ PAKLENICI (Parii) smjeten je u neposrednoj blizini naselja
Parii. Ima 10 leaja, otvoren cijele godine, a opskrbljen djelomino.
Pristup iz Starigrada na Jadranskoj magistrali
j
kroz kanjon Velike Paklenice za 1.30 sati hoda. Pristup
do> stijene Ania Ku'ka i Visoke Glave (Manite Pei) za 30 minuta hodanja.
Uprava; Planinarsko drutvo Pa'klenica (Diburmija), Zadar.
MOTEL STAKIGKAD - PAKLENICA smjeten je nedaleko mjesta Starigrada na Jadranskoj magistrali
(Rijeka-Zadar). Motel prua potpuni komfor. U neposrednoj blizini nalazi se odvojak ceste za Veliku
Paklenicu. Cesta je drugog reda i prodire do najueg dijela kanjona, te je mogue doi automobilom.
Od motela pa do stijene Ania Kuka ima 1 sat hodanja.
KLEK
PLANINARSKI DOM POD KLEKOM (1020 m) smjeten je pod samim vrhom Kleka. Svojim poloajem
omoguuje lijepe vidike. Dom je otvoren subotom i nedjeljom cijele godine a ostale dane po potrebi.
Opskrbljen djelomino. Raspolae sa 30 leaja, kuhinjom i trpezarijom. Voda u cisterni.
Pristup je liz eljeznike stainiice Ogulin, pruga Zagreb- -Bijelka, za 3 sata hodanja.
Zahvaljujui smjetaju, prua velike mogunosti za alpinizam. Do jugoistone stijene Kleka treba 20
minuta hodanja.
Uprava: Planinarsko drutvo Klek, Ogulin.
KOZJAK
PLANINARSKI DOM NA KOZJAKU smjeten je u neposrednoj blizini najvieg vrha Sv. Jure.
Otvoren je cijele godine. S doma su laki pristupi pod cijelu barijeru Kozjaka u trajanju od 30 minuta do
2 sata.
Uprava: Planinarsko drutvo Kozjak u Katel Suurcu.
MOSOR
DOM NA LJUVACU (900 ni) obnovljen 1951. godine. Raspolae sa 23 leaja. Dom djelomino
snabdjeven i otvoren cijele godine. Prua mogunosti za alpinizam.
Pristup iz StpIMta autobusom do irnovice, a zatim 3 sata hodanja do doma.
Od doma su mogui prilazi do podno stijena Zapadnog Mosora (2 sata hoda) i Istonog Mosora (Koziik)
4 sata hodanja. Uprava: Planinarsko drutvo Mosor, Split.
OMLADINSKI DOM NA UIKOJ KOSI (940 m) nalazi se na zapadnom dijelu Mosora. Dom je obnovljen
1954. godine, ima dvije sobe i kuhinju. Nije opskrbljen.
Pristup sa eljeznike stanice Mravdmci (pruga Split-Sinj). Do doma 10 tam, >tj. 2.30 sati hodanja.
Najprikladniji j.a pristup pod stijenu zapadnog Mosora 1 do 2 sata hodanja.
Uprava: Planinarsko drutvo Mosor, Split.

3

VRSNICA
DOM NA VELIKOM VILINCU (1961 m) nalazi se pod samim vrhom Velikog Vilinca. Takav poloaj
omoguuje lijepe vidike na sve strane. Kua je obnovljena 1950. godine. Ima 24 leaja i kuhinju. Uz kuu se
nalazi izvor. Ljeti otvorena.
Pristup kui je od eljeznike stanice Grabovica na pruzi Mostar-Sarajevo odakle ima 8 sati hodanja.
U neposrednoj blizini odline mogunosti za alpinizam. Pod stijene Peti Brda ima 1 do 2 sata
hodanja, Meria Kuka 2 do 3 sata, a pod Veliki Kuk 2 sata hodanja.
Uprava: Planinarsko drutvo Vilinac - Doljani, pota Jabla-nica na Neretvi.
PRENJ
KUA LJUBINA (1001 m) nalazi se na putu za Jezerce na Prenju. Obnovljena je 1953. godine. Ima 20
leaja. Otvorena prema potrebi. Neopskrbljena.
Pristup od eljeznike stanlice Konjic na pruzi Sarajevo-Mostar i cestom 2 sata hodanja.
Kua slui kao ishodina taelka za centralni dao Premja. Do Jezerca 4 sata hodanja.
Uprava: Planinarsko drutvo Boiranica - Konjic.
KUCA NA .JEZERCU (1700 m) smjestila se meu glavnim vrhuncima Prenja. Obnovljena je
1951. godine. Posjeduje 30 leaja. U blizini kue je izvor. Otvorena povremeno i po potrebi.
Zahvaljujui svojem poloaju, pristupi pod stijenu su relativno kratki: Oti i .Zelena Glava 1 sat,
Vjietrena Brda 1 sat, Zubac 30 minuta, Osobac 1 ssit, iSivadije 2 sata.
Pristup domu je najikrai iz Konjica, te preko Skoka za 5 do 6 sati hoda.
Uprava: Planinarsko drutvo Boranica - Konjic.
MAGLI
SKLONISTE SAVA KOVACEVlC (1520 m) nalazi se u umovitom predjelu Vueva. Graeno
1956. godine. Ima sobu sa 20 leaja i kuhinju. Neopskrbljena.
Pristup od doma pod stijene Maglica traje 2 do 3 sata hodanja, a do Tnnovakog jezera 4 sata hodanja.
Pristup iz mjesta Foe: do mjesta Igoa 3 sata hodanja, a od Igoa do tace 3 i pol sata.
Uprava: Planinarsko drutvo Magli - Gorade.
DURMITOR
HOTEL KOD ABLJAKA smjeten je u neposrednoj blizini samog mjesta. Prua potpun
komfor. Otvoren ljeti.
Od hotelu su mogue ture na sve strane, i podno stijena u trajanju od 2 do 8 sati hodanja.
PLANINARSKO SKLONISTE KRKE (1750 m) smjeteno u centralnom dijelu Durmitorskog
masiva. U neposrednoj blizini su dva jezera: Veliko jezero i Malo jezero, a iznad njih najvii vrh
Durmitora - Bobotov Kuk. Kua je graena 1953. godine. Izvor u blizini doma. Dom
neopskrbljen.
Od kue su mogui vrlo brzi pristupi pod stijene Bobotovog Kuka i Bezimenog Vrha za 1 sat hodanja.
Pruta 1 sat, Minin Bogaz - Zupci 1.30 sati, Sljeme 2 do 3 sata.
Pristup iz mjesta Zabljak novosagraenom cestom do Dobrog Dola, a odatle do kue ima 2 sata hodanja.
Druga mogunost: Crno jezero, Valoviti Do, Sedlo Samar, krke za 4-5 sati hodanja.
PROKLETIJE
PLANINARSKA KUCA SLANE POLJANE (1520 m) nalazi se na Lumbardskoj planini,
nedaleko vrha uti Kamen. Kua je graena 1953. godine. Kua se moe koristiti preko cijele
godine.
Od kue pa do podno stijene utog Kamena ima 2 sata hoda, a do Niinata 3 do 4 sata hoda.
Pristup je od mjesta Pei za 2 sata hoda. Uprava: Planinarsko drutvo erovica - Pe.
KUA JELENAK (1410 m) u Bjeluhi smjetena je u neposrednoj blizini ceste Pe-Titograd.
Obnovljena 1953. godine. Raspolae sa 20 leaja. Kua opskrbljena, otvorena dijele godine. Prilaz
kui iz Pei 25 km cestom.
Uprava: Planinarsko drutvo erovica - Pe.
SOLUNSKA GLAVA
DOM CEPLEZ - NEILOVSKI STENI (1430 m) na planina Ka-radici - Jakupici. Graen 1951,
godine. Posjeduje 36 leaja. Dom je opskrbljen i otvoren cijele godine.
Do podnoja Neilloviskih stijena^ odnosno Solunske Glave preko izvora Baibune 2 do 3 sata hoda.
Pristup sa eljeznifike stanice Bogomila, pruga Skopje-Bitola, 4 sata hoda.
Uprava: Planinarsko drutvo Skopje, Skopje.
4

VODI
1. VRANJSKA DRAGA
Vranjska draga jedna je od malo poznatih dolina koja se smjestila na sjeverozapadnim padinama
planine Uke. Ona krije djelo prirode koje je mnogima nepoznato. To su visoki tornjevi s koj h pogled
luit'a na zelena polja Istre. Ljudska mata im je dala imena: Veliki toranj ili Comicijev toranj, Ruka-
vica, Brljanov kuk, Palac, Psetance, Duizov toranj ili Gari-zenda.
Taj kanjon, kao i mnogi drugi, nastali su erozionim djelovanjem vode koja se tisuljeima sputala
niz strme obronke Uke, te je svojom snagom formirala krako stijenje u dananje oblike.
Alpinistiki ivoit! poinje ovdje tek 1931. godine. Jedna grupa planinara na elu s Arturom
Dalmartellom pokuava prvi uspon na Veliki toranj. Pokuaj ne uspijeva. Iste god i nepoznati transki
alpinist Emilio Comici sa svojim prijateljem Stauderijem, takoer iz Trsta, uspijeva prijei 'sjevernu
stranu Velikog tornja, Umalo zatim su osvojeni tornjevi Rukavica i Garizenda. Slijedee je godine
u kanjonu vrlo ivo. Ernesto To'm', Ivan Duiz, Bruno Bleci, Anita Persel i mnogi drugi otvaraju nove
putove u ovim neobinim tornjevinia. Ovi tornjevi nemaju vei alpinistiki znaaj, ali pruaju odline
mogunosti za vjebanje rjekih alpinista. No ipak ih je vrijedno spomenuti radi njihove privlanosti
i fantastinih oblika.
U kanjon Vranjske Drage moe se najlake stii iz starodrevnog istarskog zaseoka Vranja na pruzi
Lupoglav-talije (odvojak pruge Divaa-Pula). Iz Vranja irnade 40 minuta hoda.

Vranjska draga - pregledna. karta
COMICIJEV TORANJ
Ovo je najvei toranj u kanjonu, a nalazi se na sjevernoj strani drage i slii ogromnoj cigari.
Odijeljen je od okolnih stijena uskim sedlom, kojim prolazi puteljak. Sjeverna stijena je glatka i visoka
oko 50 m, a oprimci su male li i okrenuti prema dolje. Istona stijena je visoka oko 70 m i
najprikladnija je za uspon. Zapadna stijena je glatka kao mramor, visoka oko 50 m, a prua najbolje i
najsigurnije primke. Juna je visoka oko 90 do 95 metara; potpuno je okomita, slojnice su vertikalne i
ima malo izgleda da bi se je moglo prepenjati.
1. SMJER COMICI-STAUDERI
Opis: Smjer poinje na sjevernoj strani sedla, preko dobro razvedenih stijena i dopire koso
udesno do sjeverozapadnog ruba. Par metara dalje po rubu, zatim koso nalijevo prema lijebu koji se
sputa izravno sa sjevera i od njega na sam vrh.
5

Tekoa: III i sa jednim mjestom VI, visina uspona 40 m. Trajanje uspona 30 minuta.
2. PRIJECNICA DALMARTELLO-PIVA-RIPPA
Opis: Ovo je najkarakteristiniji smjer tornja. Prelazi se potpuno vodoravno zapadnu stranu do
lijeba i poinje se usponom, kao pod 1, do sjeverozapadnog ruba i nailazi se na poetak police
kojom se vodoravno prelazi oko 18 m. to se vie napreduje, polica se suzuje, nestaje i nakon
nekoliko oprimaka ulazi se zgodnim pokretima u lijeb koji poprima izgled kamina; zatim do sedla (1), a
odavde na vrh.
Tekoa: Od sedla do ruba 20 m (III); od ruba do kamina oko 18 metara (IV); od kamina do vrha 50
m (III). Trajanje -uspona 30 minuta.
3. SMJER TOMSIC-BLECIC-DUIZ
Opis: Sve kao pod 1. i 2. do sjeveroistonog ruba, dalje koso ulijevo, pa izravno po rubu do lijeba,
a zatim rubom lijeba do sedla, kao pod 1. i tako na vrh.
Tekoa: III, mjestimino VI. Visina uspona 40 m. Trajanje uspona 30 minuta.

Comicijev toranj - sjeverna stijena

4. ISTONI'-SMJER: TOMSlC-DUIZ-PERSEL
Pristup: Sa sedla koji dijeli Comicijev toranj od sjeverne strane kanjona silazi se do podnoja
tornja :(istono).
Opis: Uspon poinje na podnoju otvorenog kamina, zatim stijenom ulijevo, da se nakon nekoliko
metara prijee udesno i dalje izravno do mjesta gdje se kamin gubi u stijeni. Ispod jednog prevjesa
ponovno se traverzira udesno po kratkoj vodoravnoj- polici, a zatim po laganoj stijeni do Zelene
police. Ovdje se nazire vea izboina, odijeljena od glavne stijene preko koje se uspinje sve do vrha, a
zatim se nastavlja stijenom koso, lijevo do vodoravne police. Dalje se nastavlja nekoliko metara prema
gore do male terase, pa koso ulijevo do sjeveroistonog ruba. Od ruba se uspinje kaminom do vrha.
Tekoa: IV i V. Visina smjera 80 m; vrijeme penjanja 1 sat.
5. SJEVEROZAPADNI RUB: TOMIC-PERSEL-DUIZ
Opis: Silazi se sipinama uz zapadnu stijenu i dolazi se do sedla pokraj jugoistonog ruba.
6

Odavde izravno do zavretka prijenice pod 2, zatim u kamin iz kojega se odmah izlazi i nastavlja po
njegovom rubu, dok se ne dopre do sedla, a odavde kao pod 1. do vrha.
Tekoa: IV. i V. Krevito. Duina penjanja 50 m.
6. ZELENA POLICA: DUIZ-TOMIC
Opis: Kao pod 4., uz sjevernu stijenu sjeveroistonim rubom, a zatim prijelaz kroz itavu
istonu stijenu, te po uskoj polici do jugoistonog ruba. Polica se ovdje gubi, pa se dalje penje u
otvorenoj stijeni (istona). Polica potpuno nestaje a time i mogunost napredovanja u vodoravnom
smjeru. Dalje njihanjem 7 do 8 m u kamin u prijenici. Dalje kao pod 5.
Tekoa: III. Krevito; prijelaz 30 do 40 metara.

Rukavica - juna stijena
RUKAVICA
To je najudniji oblik ovog kanjona. Sa svih strana ima oblik rukavice s jasno odijeljenim palcem.
Svojim bonim stranama je ira nego na podnoju. Jugozapadni blok je vrst, dok je ostali dio
krevit. Od podnoja pa do vrha razdijeljena je dugom i uskom pukotinom a vrh joj zavrava glatkom
ploom.
7. PUKOTINA: COMICI-STAUDERI
Opis: Poinje se na podnoju pukotine koja dijeli rukavicu sve do vrha. Uspinje se po pukotini
do mjesta gdje se ona gubi u stijeni pretvorivi se u malu kosu policu. Ovdje dopiremo do poetka
velike i glatke ploe i preavi pod krevit prevjes, dolazi se na vrh.
Tekoa: V i VI; visina uspona 30 m; vrijeme uspona 30 minuta.
8. SMJER PO RUBU TOMSlC-DUIZ
Opis: Po rubu koji je na desnoj strani pukotine uspinje se do okomitog poloaja, odakle se
prelazi u pukotinu. Dalje kao kod 7.
Tekoa: V i VI
7

9. ICANA ZELEZNICA: TOMSlC-DUIZ-PERSEL
Opis: S vrha rukavice prebacuje se ue na vrh palca. Na vrhu ima mjesta samo za jednu osobu.
BRLJANOV KUK
To je otri kameni iljak na desnoj strani od Rukavice i neto vie uz stijenu kanjona, a
nazvan je po velikom brljanu koji ga je nekad pokrivao.
10. RUB TOMSlC-DUIZ
Opis: Istonom stranom stijene, a zatim ulijevo prije-nicom do ruba koji se obilazi, te se
odmah nastavlja po otrom bridu do vrha gdje postaje neto nagnut, te se prelazi u stijenu lijevo i tu
zavrava usponom.
Tekoa: IV. Trajanje uspona 15 minuta; visina 30 metara.

Rukavica - sjeverozapadna stijena
PALAC
To je vrak s dugim i otrim grebenom a nalazi se pokraj Prozora.
11. SMJER: DALMARTELLO-MANDRUZZATO-RIPPA
Opis: Poinjemo po istonoj strani malim oprimeima i dopiremo do otrog grebena (vodoravnog)
po kojem se nastavlja do podnoja, a zatim se ponovo uspinje.
PSETANCE
To je udna monolitna stijena sjeverno od Palca.
12. JUNI SMJER: DUIZ-LE'NAC
Opis: Uspon poinje s junog podnoja stijene i nastavlja se do vrha po krevitoj stijeni.
Tekoa: III. Vrijeme penjanja 15 minuta; visina stijene 30 metara.
8

13. SJEVERNI SMJER: DUIZ-LEJNTAC
Opis: Uspon zapoinje upravo sa suprotne strane nego u 12 gdje se dolazi do jednog prevjesa, a
zatim se prelazi nekoliko metara ulijevo i dalje do samog vrha.
Tekoa: V. Vrijeme penjanja 15 minuta; visina stijene 15 metara.
14. KAMIN: TOMSlC-DUIZ
Opis: Poetak uspona kao kod 13, samo se ne uspinje po stijeni ve po pukotini, pa se
upiranjem o suprotnu stijenu stie do vrha.
Tekoa: IV; vrijeme penjanja 15 minuta.
GARIZENDA (DUIZOV TORANJ)
To je najljepa i najelegantnija stijena itavog kanjona. Visoka je 20 metara, a prosjena debljina
je oko 3 metra. Postoji samo jedan logini smjer uspona a taj je po sjevernom rubu.

Palac i Psetance

15. SJEVERNI RUB: COMICI-STAUDERI
Opis: Uspon poinje odmah s podnoja ruba i kod prvih zahvata je potrebno priljubiti se uz
stijenu dok se ne dopre do prevjesa koji treba prijei, a zatim se nastavlja do glatke ploe koju se
prelazi drei se desno prema rubu, te konano na T rh.
Tekoa: IV, V; trajanje uspona 20 minuta.
16. JUNI RUB
Prvi pokuali Tomi - Duiz. Prvi ispenjao Silvije Ver-a, 23. IX 1956. godine.
Opis: Prvi penjai doli do karakteristine horizontalne pukotine. Preko prevjesa i ploa sa
slabim hvatitima oko ispupenog brida i po njemu na vrh.
Tekoa: VI, VI+ , vrijeme penjanja 10 minuta.

2. KUELJSKA STIJENA
U dolini Kupe, na lijevoj strani rijeke kod mjesta Kuelj uzdie se, mnogima nepoznata,
Kueljska stijena. Ne odlikuje se znatnom visinom (cea 200 m), ali je za ovaj umoviti kraj vrlo
interesantna, pogotovo ako se gleda iz Skrada ili sa Drgo-mlja.
Pristup je najlaki iz eljeznikih stanica Skrad ili Delnice. S ovih stanica slijedi spust u dolinu
Kupe do mjesta Brod na Kupi. Uzvodno 12 km lei mjesto Kuelj kao ishodina taka.
9

Kuelj - pregledno karta

Kuzeljska stijena (815 m) - jugozapadna stijena

1. JUGOZAPADNI BRID
Prvi penjai: Bruno Pauli, Pjero Katalini i Gili Sta-nislav, 10. VII 1962. godine.
Pristup: Iz Kuelja poljskim putem desno, te nakon 300 m ulijevo uz potoi, te kroz gutaru na
umoviti greben. Njime pod stijenu - 1.30 sati.
Opis: Ulaz lijevo od baze stupa, te prijenicom udesno na brid i ravno gore i(klin) do police.
Prijenica 5 m udesno i gore po uskoj ploi do podno prevjesa. Njega se zaobie ulijevo, i zatim gore na
usku policu sa grmljem. Dalje sve po bridu drei se desne strane (grmlje i drvee) za 2 1/2 duine ueta
do prostrane travnate police ispod eksponirane ploe. Ravno po ploi za 6 m (klin), zatim koso gore udesno
za par metara, te opet ravno gore do neizrazite police kojom se prijei desno cea 4 m, te opet ravno gore na
slijedeu travnatu policu. Od nje preko posljednjeg praga ulijevo ravno na vrh stijene.
Tekoa: III, mjestimino IV. Visina stijene 180 m; vrijeme penjanja 2-3 sata.
Silaz: Grebenom u pravcu S-Z po umi do toila po kojem se sputa drvee. Po njem do Kupe, te
nizvodno do Kuelja - 2 sata.

10

3. KLEK (1182 m)
Klek, markantni vrh Gorskog kotara, jedan je od privla-nijih vrhova u Hrvatskoj. Svojom
stjenovitom glavom, biljnim bogatstvom, ljepotom prirode, nije privukao samo planinare i alpiniste ve
botaniare i lovce.
Greben Kleka prua se u pravcu sjeverozapad-jugoistok i sastavni je dio Dinarskog sistema.
Podnoje i greben prekriti su gustom umom koja u sebi krije bogat ivotinjski i biljni svijet. Na
sjeverozapadu grebena istie se stjenovita tvorevina nazvana Mali Klek ili krae Kleice.
Planinarska historija Kleka usko je vezana s razvojem alpinizma u Hrvatskoj. Mlada generacija
planinara koja nadolazi poslije prvog svjetskog rata unosi ivot i novost u hrvatsko planinarstvo. Ta
novost je alpinizam. Jugoistona stijena Kleka svojom strmom i razvedenom stijenom pruila je mo-
gunost novoj generaciji da pokae svoju sposobnost i snalaljivost. Teko je rei kada je izvren prvi
alpinistiki uspon u Klekovoj stijeni, jer se u prvim poecima registriranje pe-njakih uspona nije
smatralo vanim. Prve biljeke o usponima lanova HPD-a preko Klekove stijene nalazimo u Vijencu
1912. godine. Mjesto tanog uspona nije definirano, tj. da li je to bila sjeverozapadna ili jugoistona
strana stijene. Prvi priznati uspon izveli su in. Z. Badovinac sa svojim drugovima 1926. godine. Godine
1933. isti smjer prepenjali su alpinisti Brahm i Luki, te ga nazvali cepinakim smjerom. Smjer se kree
raspuklinom koja dijeli stijenu na dva dijela. Alpinistike vrijednosti ima jedino utoliko to je vezana uz
poetke razvoja alpinizma. Obrasla je travom i grmljem. Godina 1935. znaajna je po tome to je Klekovu
stijenu savladao Marjan Dragman. Vrijednost toga uspona je u tome to je ocijenjen kao klasina petica.
Danas Klekova stijena predstavlja kolu hrvatskog alpinizma, gdje se nove mlae generacije ue ili
usavravaju u tehnici prije teih uspona u Alpama kod nas i inozemstvu.
Prilaz ka Kleku poinje u Ogulinu koji se smjestio na granici izmeu Like i Gorskog kotara, na
eljeznikoj pruzi Zagreb-Rijeka. Postoji nekoliko mogunosti pristupa. Jedan od najlakih i najbrih
je preko Sv. Petra - sela Pukaria - Ostrovice - dom pod Klekom u trajanju od 3 sata. Put

Klek - pregledna karta
je markiran. Drugi prilaz je preko Bjelskog kamo se moe doi autobusom iz Ogulina cestom Ogulin-
Novi. Odavde pa I do doma na Kleku ima 30 minuta hoda. Postoji jo nekoliko moguih prilaza koji nisu
tako vani (detaljne upute: Vodi na Klek od dra eljka Poljaka).
Planinarski dom pod Klekom prua velike mogunosti planinarima i alpinistima. Od doma pa do vrha
Kleka ima 15 minuta, koliko i pod samu Klekovu stijenu.
1. HPD-OV SMJER
'Prvi pokuaj uspona izveli su 1. VI 1935. Brezoveki s drugovima. Cijeli smjer ispenjao 22. IX
1935. V. ubeli.
Pristup: Oznaenim putem na travnato sedlo u junom grebenu Kleka (15 min.). Po obraslom
toilu dolje uz podnoje stijene nekih sto metara. Kroz grmlje desetak metara gore pod glavno toilo,
11

ispod vidljive usjekline koja dijeli stijenu na dva dijela.
Opis: Ulaz u strm otvoren lijeb, koji zavrava s pre-vjesom. Po lijebu za pola duine ueta
gore, te preko pre-vjesa u lijeb. Preko kamenih blokova na lijevu padinu karakteristine usjekline. Po
toilastom terenu, prekinutim kamenim skokovima jednu duinu ueta do pod duboki kamin. 30
metara kaminom do lakog obraslog terena i po njemu desno gore pod crvene razrovane prevjese.
Po plitkom lijebu u raskoraku tri metra gore pod prevjes. Pod prevjesom po glatkoj ploi nekoliko
metara udesno, dok se ne poloi i prijee u prostranu policu (IV). Dalje desno gore na usku policu i
po njoj desno oko ruba (vrlo eksponirano) do udubine. Iz udubine 1 metara udesno u zasipanu
uvalu pod zavrnom 40-metarskom visokom stijenom. Vie mogunosti izlaza. Lijevo u lijeb, ravno
u okno ili desno kroz kamin na vrh.
Tekoa: III, prijenica IV. Visina stijene 180 m. Vrijeme penjanja dva sata.
Silaz: Markiranim putem do doma 20 min.
2. DRAGMANOVA ULAZNA VARIJANTA
Ulaz za pola duine ueta udesno od ulaza HPD-ovog smjera. Po lijebu 15 inetara gore do
kamene izboine. Dalje prijenica ulijevo pod crveni prevjes (krevito, klekovina) do osiguravalita.
Preko prevjesa lijevo u lijeb, gdje se sastaje sa HPD-ovim smjerom. Tekoa: tekoa varijante III.

3. DRAGMANOV SMJER
Prvi uspon izveo M. Dragman, 5. IX 1935. - sam.
Pristup: kao pod 2.
Opis: 15 metara do kamene izboine. Odatle nekoliko metara naprijed, zatim prijenica udesno do
velike udubine. Dalje jo dva metra i preko prevjesnog nosa u neizraziti lijeb. Po lijebu gore
penjui u raskoraku ili upiranjem. Teren troan. Dvije duine ueta do pod prevjes. Preko prevjesa
gore, zatim malo lijevo po plitkom lijebu (V) na laki teren po kome u prostranu udubinu (Dragmanov
bivak). Iz udubine kratka prijenica u kamin desno. Po glatkoj izloenoj ploi lijevo gore do drveta.
Dalje kroz vlane kamine do prevjesnog uklijetenog kamena. Po lijevom lijebu trenjem dalje (klin).
Kroz slijedei kamin upiranjem do mjesta gdje uklijeteni kamen ini okno. Kroz okno lijevim rebrom
po laganom terenu na rub stijene.
Tekoa: IV-f-, visina stijene 200 m. Vrijeme penjanja etiri sata.
Silaz: kao pod 1.
4. VARIJANTA IZMEU DRAGMANOVOG
I HPD-OVOG SMJERA
Prvi penjali: Brezoveki-Dragman, 22. IX 1935.
Opis: Od Dragmanovog bivaka lijevo preko trbuaste izboine do tri metra visokog drvenog stupa.
Izmeu njega i stijene gore, zatim prijenica ulijevo do pod glatke eksponirane stijene. Preko nje na
plitku kosu policu koja vodi ulijevo gore. Polica se iri dok ne prijee u zasipanu uvalu gdje se
sastaje sa HPD-ovim smjerom. Dalje kao pod 1.
Tekoa: III+, vrijeme penjanja 30 minuta.
Silaz: kao pod 1.
12

5. JUGOISTONA GLAVA KLEKA
Prvi penjali: Dragman M. - Brezoveki S., 28-29. V i 4. VI 19S9. u trajanju od 24 sata.
Pristup: kao pod 2, nekoliko metara desno po obraslom terenu gore na kvadratinu i travnatu
kosu policu.

Opis: S police u okomitu stijenu presjeenu uskom pukotinom. Po pukotini gore (V) na iroku policu.
Policom 8 metara do kraja, zatim dalje prijenica iza stupa Jugoistone Glave u udubinu. Osiguravanje
problematino. Iz udubine preko prevjesa na teak, obrastao krljiv (drobijiv) teren. 10 metara gore do lijeba
i po njemu u raskoraku i trenjem do prostrane giectine. Gredina zavrava ulijevo s okomitom 20-metarskom
stijenom (glatka, bez oprimaka) koja u kutu s prevjesom nagnutim za 11 stupnjeva ini pukotinu. Po toj
pukotini i glatkoj stijeni do ruba (V+)- Neto poloenijom pukotinom do pod strop. Preko stropa (VI-) u
prostranu udubinu. Odatle lijevo strmom ploom u strmi zavrni dio stijene na vrh Jugoistone Glave.
Tekoa: V, vrlo eksponirano, visina stijene 200 m. Vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: kao pod 1,
6. OMLADINSKI SMJER
Prvi uspon izveli: Laszovsky E., Mesari J. i Brlei S., 28. V 1939. godine.
Pristup: Sa sedla niz toilo, podno kosog lijeba, ogranienog s desne strane strmim i prevjesnim
stijenama.
Opis: Preko ulaznog prevjesnog lijeba, njegovim lijevim rebrom do malog zatvorenog kamina. Po
njemu malo gore, zatim prelaenje u lijevu stranu. Prijenica ulijevo do pod trbuastu izboinu koju treba
prijei s lijeve strane (IV); iznad izboine desno gore do vertikalne 10 cm iroke pukotine. Po njoj do pod
prevjes (V), zatim prijelaz ulijevo na grebenast izdanak i po njemu do malog sedla. Lijevo u kamin, zatim
preko laganog krevitog terena do slijedeeg prevjesnog kamina. Od kraja kamina policom na polegnuti,
travom obrasli teren. Po njemu 20 m gore, zatim prijenica udesno i po strmoj krevitoj i razvedenoj stijeni
na sedlo pod malim tornjiem. Po poloenom terenu do strmih ploa, zatim prijelaz u lijeb pod prevjesom.
Preko prevjesa na rub grebena.
Tekoa: III+ sa detaljem V, visina stijene 160 m. Vrijeme penjanja 1.30 min.
Silaz: kao pod 1.
7. STUDENTSKA VARIJANTA OMLADINSKOG SMJERA SVOZ
Prvi pokuaj 1. V 1947. M. Zgaga, D. Bremec. Prvi uspon izveli 4. X 1947: Gropuzzo Ivo, Rako E.,
Kuan N., Zgaga M.
Pristup: kao pod 6.
Opis: S malog sedla kratka prijenica desno u lijeb. Po lijebu u kamin, i upiranjem do
stropa. Preko stropa trenjem i klinovima kratko gore i desno u udubinu. Iz udubine ulijevo u kamin i
njime do pod strop. Preko stropa po njegovoj lijevoj strani (V). Preko zaobljenog kamena u prostrani
lijeb, desno ispod tornjia. Po lijebu do pod prevjes gdje se varijanta spaja s Omladinskim
smjerom.
Tekoa: V, smjer s varijantom traje 3 sata.
Silaz: kao pod 1.
8. TONKINA PRIJENICA
Prvi penjali 15. IX 1956. Jaki N. i Mlinac M. Smjer traverzira klekovu stijenu u cijeloj duini, te
obuhvaa pojedine sekcije smjera 5,41.
Pristup: kao pod 5.
Opis: Smjerom kroz Jugoistonu Glavu sve do istaknutog nosa ispod lijeba pod gredinom. Od nosa
slabo izraenim policama ulijevo ispod prevjesnih ploa do trone, iroke, kose police. Od police par
metara lijevo, zatim okomito preko eksponirane, malo prevjesne pukotine (V) na razvedeni teren, te u
blagom luku preko rebra u Dragmanov smjer (IV-)-). Dalje varijantom izmeu Dragmanovog i HPD-
ovog smjera (vidi 4) do zasipne uvale u HPD-ovom smjeru. Odatle HPD--ovim smjerom od izlaza pa
do ulaza u prijenicu (vidi pod 1). Od tog mjesta lakim obraslim terenom lijevo gore, zatim lijepo
razvedenom stijenom neznatno nadolje do iznad drugog prevjesa u Svozu. Prijeenjem omanjeg,
krevitog rebra u Omladinki i daljnjim prijeenjem po razvedenom, travnatom terenu na rub stijene,
odnosno grebena.
Tekoa: IV, duljina smjera 250 m. Vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: kao pod 1.
9. BRANKOV SMJER
Prvi pokuaji: iBrezoveki-Diragman, Jaki-imunovi, Hanzer-Vera. Prvi prepenjali: Ribarovi D. i
Filipi A. Pristup: kao pod 5, samo cea 40 m nie.
Opis: Od penjakog znaka (abseil klin) po kosoj crvenoj ploi u kosi prevjesni lijeb na vrh zuba (V).
Prijenicom udesno 5 m i sa police koso gore prijeenjem udesno u jarugu, i njom preko malog prevjesa u
veliku rupu. Iz rupe izai na lijevu stranu ukoso gore pukotinom u ploi do podno barijere stropova. Preko
stropa prijenicom 5 metara ulijevo do osiguravalita, s karakteristinom rupom u visini glave (VI+) Gore
po eksponiranoj, razvedenoj stijeni, preko male pranje na policu. Jo jednu duinu ueta sredinom stupa i
preko razvedenog lijeba na gredinu >(V-); s najueg dijela gredine ravno preko prevjesne ploe na nos i s
njega na policu (VI). Preko ploe do prevjesne pukotine koja vodi u rupu (VI). Iz rupe preko krljivog
prevjesa u prevjesni lijeb (VI-). Zlijebom jednu duinu ueta u veliku rupu i iz nje krljivom ploom u
13

razvedeni teren, te na vrh Jugoistone Glave.
Tekoa: VI, visina stijene 180 m. Vrijeme penjanja 7.30 sati.
Silaz: kao pod 1.
10. OHAROV STUP
Prvi penjali 25. VII 1960. Zlatko Smerke i Zvonko Paer. Pristup: kao pod 2.
Opis: Ulaz u Dragmanovu ulaznu varijantu BPD-ovog smjera. Pola duine ueta preko kamene izboine
do pod klekovinu, odnosno do pod krljiv crveni odlom. Tu se smjer odvaja od Dragmanove varijante. Preko
klekovine na udobnu policu. Osiguravalite (klin). Sa police lijevo u krljiv prevjes 6 m (VI). Iz prevjesa u
okomitu prevjesnu plou, po njoj gore (VI serija od 20 klinova). Nakon toga prijenica desno, do izrazitog
nosa. Preko njega 1 m dolje na policu. Sa police 1 m desno u pl i t ki l i j eb. Po nj emu 15 m gore (VI)
t e preko krl j i vog prevj esa na kosu obrasl u pol i cu. Po njoj lijevo gore, pod krljivu pranju.
Preko pranje do suhog drveta. Od suhog drveta nekoliko metara gore na prislonjenu ljusku. Nazad 5 m
dolje do iznad suhog drveta. Prijenica desno 5 m (VI), zatim 2 m gore na udobnu policu. Osiguravalite.
Sa police po strmom lijebu (V), te kad se on izgubi u stijeni, prijenica lijevo preko unjaste ljuske u
plitku viseu crnu rupu koja se nalazi u sjecitu horizontalne i vertikalne pukotine. Iz nje ravno gore u
glatke bijele ploe (6 m, klinovi slabo dre). To je najtei

dio smjera. etiri metra iznad je nedohvatljivo suho drvo. Prijenica desno 4 m na udobnu policu
(VI+). Oprimci sitni u krljivom prevjesu. Jedini prijelaz je mogu kroz iroku krljivu pranju gdje su
potrebni drveni klinovi (VI, 4 drvena klina). Prijelaz je krajnje problematian. Dalje po 8-metar-skom
glatkom lijebu u crnu plitku rupu. Iz rupe prijenica lijevo iSmu plitki lijeb, po njemu gore, te preko
prevjesa na iroku policu (VI). Sa nje neto lijevo, te pravo gore po strmoj stijeni na centralni vrh.
Tekoa: VI, sa jednim mjestom VI+. Visina stupa 200 m. Vrijeme penjanja 10 sati.
Silaz: kao pod 1.
11. VARIJANTA Z-2
Prvi penjali: Zlatko Smerke i Zvonko Paer 22. VII 1960.
Pristup: kao pod 1. ili 2.
Opis: Gdje se te dvije varijante sastaju, poinje varijanta Z-2. S toga mjesta ravno gore po
strmoj stijeni koja se kao jeziak protee kroz nisku klekovinu, te preko dva skoka IV- u ogromnu
pilju. Iz pilje kroz mali otvor u njenom stropu na visei most, po mostu lijevo u usku krljivu
prijenicu. Po njoj na prislonjenu ljusku u stijeni. Tu se varijanta spaja sa Zoharovim stupom. Dalje su
mogue tri varijante: Zoharovim stupom, Dragmanovim smjerom i varijantom izmeu Dragmanovog i
HPD-ovog smjera.
Tekoa: III. Varijanta je zanimljiva radi ogromne spilje i viseeg mosta.

14

4. VELEBIT
Velebit je naa najdua planina. Ona se u duini od 160 km protegla uz Jadransko more, od Senja do rijeke
Zrmanje. Rijetko koja planina ima takvo mnotvo kontrasta kao Velebit. Oni se oituju na ljudima, biljnom i
ivotinjskom svijetu, kao i u samom izgledu planine. Dok je primorska strana puna kra i goleti s udnim i
koji put neobinim oblicima, dotle je kontinentalna lika strana prekrivena gustim i neprohodnim umama.
Centralni pojas predstavlja kombinaciju uma i otrih vapnenakih tornjeva, ispresijecanih dubokim vrtaama.
U cijeloj svojoj duini Velebit se dijeli u tri skupine: Sjeverni, Srednji i Juni. Dok su Srednji i Sjeverni
Velebit relativno niski, dotle se u Junom nalaze najvie vrhovi preko 1700 metara, s najviim Vaganskim
vrhom od 1758 metara.
U centralnom dijelu Junog Velebita 'skrivaju se najljepi pr.'rodni fenomeni Velebita - kanjoni Velike i
Male Pakle-nice koji su proglaeni nacionalnim parkom. Kada se s velebitskih panjaka preko sedla Buljme
ponemo sputati strmim putem, pogled nam zapinje za uski procijep kanjona u ijem; centralnom dijelu
dominira stjenovita kupola Ania Kuka. Tu je Velika Paklenica najua i najljepa. Uski i stjenoviti klanac
dovest e nas do Starigrada na moru.
U kanjon Vel'ke Paklenice moe se najlake stii iz Starigrada na Jadranskoj magistrali Rijeka-Zadar.
Od mjesta do kanjona ima 6 km, odnosno 1,30 sati laganog hoda. Drugi mogui pristup je s kopnene strane,
odnosno, iz mjesta Medak na likoj pruzi Zagreb-Split Pult vodi preko Stirovca gdje je ismjeten planinarski
dom, te Maraisovia i prevoja Buljme. Put je markiran a vrijeme hoda 6-7 sati.

Velika Paklenica - pregledno, karta
ANICA KUK (714 m)
Sjeverozapadna barijera Ania Kuka poinje od mjesta gdje je prodor Paklenice najui, odnosno gdje
poinje uspon serpentinama. Jugozapadni dio barijere je vrlo krevit, obrastao travom i grmljem, te nije
naroito pogodan za penjanje. Kada iz \anjona izbijemo na Livadu (270 m), dolazimo pod centralnu
stijenu Ania Kuka. Stijena je eksponirana, u donjem dijelu malo obrasla travom a u gornjem prevjesna.
Markantna prislonjena ljuska zvana Y dijeli stijenu u dva dijela. Za vrijeme kiovitih perioda iz
njezinih pukotina tee voda.
15

Ogromna vruina koja ovdje vlada ljeti prisiljava penja-e da ovdje penju samo u proljee i u kasnu
jesen. Vode nema, jedino kad nabuja potok.
1. BRAHMOV SMJER
Prvi penjali: M. Dragman i S. Brezoveki, 27, VI 1940. godine.
Pristup: Iz Starigrada irokim putem u prodor Velike Paklenice do pod sjeverne stijene Ani Kuka, 90
minuta hoda.
Opis: Ulaz desno od spomen-ploe pokojnog Brahma u kamin do mjesta gdje ga zatvara prevjes. Tada
prijenica ulijevo oko 10 metara. Od tog mjesta laganim penjanjem do Brahmove police. Po polici lijevo u
visoki lijeb i njime do mjesta gdje se lijeb cijepa u dva kraka (crvena oznaka). Desnim odvojkom lijeba
do njegovog zavretka, gdje desna strma strana tvori tupi kut s lijevim stupom. Dalje za duinu ueta strmom
stijenom iznad lijeba do mjesta gdje uska polica vodi udesno, neto koso prema gore. Tada velika prijenica
i okomito, vrlo izloeno, do tanke i velike ljuske koja se poput koljke prislanja uz stijenu. Preko
izvanredno isturene ljuske u podnoje 10 metara visokog kamina koji zavrava stropom. Preko stropa u dobro
razvedenu ali strmu stijenu i po njoj u lagani teren. Dalje drati smjer penjanja vie udesno. Po laganom
terenu do glatkih ploa, iznad kojih se die 15 metara visoka stijena koja u isti mah ini rub stijene. Dalje
po lijevom rubu spomenute stijene na otri kut. Laganim penjanjem do velikog okna i lijevo od okna
laganim terenom na rub stijene.
Tekoa: V+, stijena izloena. Trajanje uspona 5 sati, visina stijene 400 metara.
Silaz: S vrha Ani Kuka mogu je silaz lijevim ili desnim grebenom u prodor Velike Paklenice. 1 sat
hoda.

Ania Kuk (714 m) - sjeverozapadna stijena
2. VARIJANTA BRAHMOVOG SMJERA
Prvi penjali: B. Kuli i B. Kambi mjeseca srpnja 1957. godine.
Pristup: kao za Brahmov smjer.
Opis: Za ulaz i smjer do poetka varijante vidi opis Bruhmovog smjera do uske police koja vodi
udesno, neto koso prema gore, a kojom su prvi penjai prijeili udesno. Od mjesta gdje se izae na ovu
policu ravno gore po lijevoj ploi i pukotini do prevjesa u kojem se gubi pukotina (V + ). Prevjes se obie
ulijevo do manje police obrasle grmljem. S police u kamin (V). Znaajno je za kamin: sve pukotine
cementirane; vrlo eksponirano. Kaminom do kraja na drugu iru obraslu policu gdje se varijanta spaja sa
Brahmovim smjerom. Dalje Brahmovim smjerom.
Tekoa: V, duljina varijante dvije i pola duine ueta.
3. MOSORSKI SMJER
Prvi penjali: B. Kuli i B. Kambi, 17. VII 1957. godine.
Pristup: Pod Ani Kuk kao pod 1. Od Livade preko kamenih blokova pod stijenu, zvanu Y, od ijeg
se donjeg kraka 20 metara udesno nalazi ovjeuljak.
Opis: Od ovjeuljka po dobro razvedenoj stijeni 4 duljine ueta do ovee police (s desne strane rebro
koje izlazi iz peine). Dalje prijeiti ulijevo preko 3 metra visoke ploe u dobro razvedeni plitki lijeb do
stabla. Od njega jednu duinu do police nadsvoene ploama i prevjesima. Koso gore prijeiti udesno na
rebro, te njime 2 duljine do mjesta gdje se spaja s desnim krakom Y-a (rupa). Po ploi 5 metara gore u
samu pukotinu i njom 1 duljinu. -Nastaviti i dalje po pukotini Y-a jo 4 duljine do ovjeuljka. Gre-
benom na vrh.
16

Tekoa: IV+, visina stijene 400 metara, vrijeme penjanja 6 sati.
Silaz: kao pod 1.
4. VELEBITAKI SMJER
Prvi penjali: N\ Jaki, M. Mlinac i D. Ribarovi, 4. i 5. X 1961. godine.
Pristup: kao pod 1. Od Livade preko velikih odvaljenih blokova pod lijevi dio stijene, lijevo od Y-a,
10 metara desno od male spilje trokutastog otvora. Od Livade 15 minuta.

Opis: Neto vie od duine ueta eksponiranom slabo razvedenom stijenom do dobrog osiguravalita.
Dalje preko omanje ljuske prijecnicom udesno 7-8 metara do razvedene jaruge i njome gore oko 2 duine do
druge velike ljuske. Lijevom stranom na vrh ljuske, a zatim 5 do 6 metara nalijevo do slijedee vee
ljuske i po njoj na sam njen vrh.
5 vrha 2 metra udesno, te kroz omanji prevjes preko eksponhane travnate stijene desetak metara gore.
Dalje mjestimi ce prevjesnom pranjom iz koje se pri vrhu prelazi ulijevo, neizrazitim lijebom na usku 2
metra dugu policu. S police gore 5 do 6 metara do vertikalnog rebra. Na lijevu stranu rebra, a zatim
ravno gore prevjesnom ploom preko malog grma na neto poloeniju plou. Njom dalje gore do pre-
vjesnog nosa. Delikatni prijelaz desno gore na kosu policu (bivak). S lijevog kraja police preko prevjesa i
otvorenim lijebom gore do 2 kamena nosa. Dalje neizrazitim vertikalnim prevjesnim lijebom (1 bor, klin)
koji pri vrhu prelazi u kamin. Preko trbuastog i laganog prevjesa na poloenu stijenu i njom do drveta sa
irokom kronjom. Jednu duinu ueta desno gore na veliku rupu lijevog kraka Y-a. Iz rupe lijevo gore
do stabla; a od njih desno gore razvedenim terenom na vrh.
Tekoa: VI. Visina stijene 450
1
metara, vrijeme penjanja 10 sati. Potrebno je uzeti 5-6 drvenih klinova.
Silaz: kao pod 1.
5. ZAPADNI GREBEN
Prvi penjali: E. Rako i B. Boje, 14. X 1949. godine. Pristup: Iz Starigrada u prodor Velike Paklenice do
ogromnog kamenog bloka. 60 minuta hoda.
Opis: Ulaz 30 metara od ogromnog kamenog bloka, te preko isuenog potoka u jarugu. Jarugom po
srednje tekom terenu do ogromnog kamenja i sive stijene koja desno zatvara jarugu. Prijeiti lijevo i
gore do drveta i do jaruge koja zavrava, ispod stijene (ovjeuljak). Ui u stijenu po plitkom lijebu, te
neto ispod mjesta gdje je on zaglavljen u dva ogromna kamena. Prijeiti do velike ljuske. Od ljuske 6
metara udesno, a zatim ulijevo u slabo izraziti lijeb preko malog grma. Lijevo u lijeb do stabla, a
zatim desno u glatki okomiti lijeb, te njime do osiguravalita. Odavde lijevo, zatim po lakem terenu do
velike prevale. Zatim ulijevo na
strme glatke ploe, te po slabo izrazitim ljebovima na greben. Po grebenu do izrazitih ploa, ispod crvene
krljive stijene, te izmeu tornjia do zavretka grebena.
Tekoa: III, visina stijene i3O0 metara, trajanje uspona - 3 sata.
Silaz: Grebenom na vrh Ania Kuka, silaz s vrha kao pod 1.
6. BIVAKOVA JARUGA Prvi penjai: Luki Branko, sam, 1955. godine.
Pristup: Kao za Brahmov smjer. Dalje zaobii nadesno markantni glatki greben, te pod izrazitu lijevu
jarugu. Od livade 20 minuta.
Opis: Po prilino eksponiranom dijelu s malo oprimaka (klin, IV) do jedne velike spilje. Desno, po
laganom terenu zaobilazi se spilja i nastavlja povie nje u jarugu do kamina. Kroz kamin (mokro), i na kraju
preko zaglavljenog kamena desno van kamina. Jo neko vrijeme po jaruzi (grmlje) i naglo desno van po
razvedenom terenu na greben Ania Kuka.
Tekoa: III, visina stijene 180 metara, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: kao pod 1.
7. SPLITSKI SMJER
Prvi penjali: Branko Luki, Z. imunovi i Ive Bujan, 1. V 1955. godine.
Pristup: Iz Starigrada irokim putem u prodor Velike Paklenice do pod sjevernu stijenu Ania Kuka, tj.
do ogromnog odvaljenog kamenog bloka. Od njega zaobii markantni glatki brid te ui u siparasti
amfiteatar.
Opis: Ulaz u smjer nekih 100 metara desno od markantnog brida. Sa sipara u mali lijeb i njime na
travnatu policu. Od njenog desnog ugla gore po kaminu drei se lijeve strane {orijentacija teka zbog velike
razvedenosti). Izlaz na vrh oko 150 metara desno od vrha Ania Kuka.
Tekoa: III, mjestimino IV, visina stijene 200 metara, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: S vrha grebenom u pravcu Velebita na sedlo i sta-zicom po sipani u prodor Velike Paklenice, 30
minuta hoda.

8. KANJONSKI SMJER
Prvi penjali: V. Jelaska, A. Filipi i T. Marojevi 1. V 1960. godine.
Pristup: Putem koji vodi iz Starigrada u kanjon Pakle-nie, i u najuem dijelu
kanjona prijei potok i ui u stijenu kod prislonjene ljuske.
j Opis: Prva duljina ueta po razvedenom terenu do stabla. Dalje jo duljinu i
po, pa kad se doe do prevjesne stijene, prijei desno preko rebra. Zatim ravno
gore preko male ljuske (vrlo teko i eksponirano) i prijenica po trbuastoj ploi
17

udesno, desetak metara do stabla. Po lijebu gore i dalje jo nekoliko duina
razvedene stijene.
Moe se nastaviti grebenom na Aniea Kuk ili napraviti silaz po kosim
ploama, izbrazdanim krapama.
Tekoa: III + , visina stijene 300 m; vrijeme penjanja 1.30 sati.
Silaz: Sa grebena u amfiteatar, lijevo dolje nad izlazom kanjona, 80 minuta. .
9. KAMINSKI SMJER
Prvi penjali: Kirigin Jerko i Kraljevi Hrvoje 30. IV 1962. godine.
Opis: Ulaz 30 m desno od Kan jonske smjeri u izrazitu kaminsku jarugu. Po njoj
do zaratenog prevjesnog zavretka. Dalje dvije duine lijevo gore po uskom
lijebu do mrkih ploa. Po njima gore neto desno, te u kanjonski smjer. Dalje po
Kanjonskom smjeru.
Tekoa: III + , visina stijene 200 metara, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: kao za Kanjonski smjer.
VISOKA GLAVA MANITA PEC (710 m)
Manita Pe se smjestila neto sjevernije od Ania Kuka, odnosno nasuprot njemu. To je
stijena koja se odlikuje velikom krljivou (lomljivost, drobljivost). Nekih velikih problema
nema. Donji dio je vrlo neizrazit, dok je gornji dio kompaktniji. Visina stijene cea 400 metara.
10. SMJER KROZ SREDNJE REBRO
Prvi penjali: M. Dragman i S. Brezoveki, 25. VI 1940. godine.
Pristup: Iz Starigrada do Ani Kuka 90 minuta. Od Livade prodorom i lijevo pod stijenu 20 minuta.
Opis: Sredinom stijene rui se prema podnoju izrazito rebro sve do oznaenog puta za Starigrad. S
puta se vidi penjaka oznaka {crveni trokut) u stijeni podnoja rebra. Od oznake lijevo gore do spuvi slino
izjedenog kamena u lijevom boku rebra. Dalje grebenom do zeleno obraslog mjesta gdje donji krak rebra ini
kut. Desnim bokom rebra koje se nastavlja na donji dio, a prekinuto je usjeklinom. Preko nekoliko
stepenica u grebenu do dobro razvedenog terena, po kojemu se izlazi oko 100 metara lijevo od samog
vrha.
Tekoa: II, visina stijene 250' metara, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Grebenom na vrh i s vrha grebenom u prodor Velike Paklenice.
11. SMJER D
Prvi penjao B. Luki, 2. V 1955. godine.
Pristup: kao pod 10.
Opis: Smjer poinje od same staze i vodi po izrazitom bridu desno od centralne jaruge iz smjera
Dragman-Brezoveki.
Silaz: S vrha grebenom u pravcu Velebita, te po strmom razvedenom terenu u gornji dio prodora Velike
Paklenice.
18

5. DINARA
Masiv D.'nare ne zaostaje mnogo u svojoj duljini od Velebita. To je planina koja se prostire od
Orahova pa sve do iza vrha Kamenice, u duini od dkoro 90 km. ini ogromni bedem koji dijeli dva
najvea kraka polja, Livanjsko na bosanskoj Strani i dolinu Cetine na dalmatinskoj. Kr, nisko
raslinje, a u ljetnim mjesecima sua, osnovna je karakteristika D nare. ja golet prua jedinu korist
stadima ovaca koja u velikom broju borave preko ljeta.
Sjeverozapadni dio Dinare sainjavaju dva najvia vrha: Dinara 1831 metar i Troglav 1913
metara. Ne ine jedinstveni masiv ve su odvojeni dolinom koja se isprijeila izmeu njih. Oba
vrha sadre u sebi stjenovite barijere. Vrh Dinare ima jugozapadnu stijenu, a Troglav
sjeverozapadnu. Juna strana Dinare ujedno predstavlja i izvorita dviju rijeka: Krke i Cetine.
Centralni dio Dinare ini n'z vrhova prosjene visine od 1200 do 1300 metara koji u jugoistonom
dijelu zavravaju vrhom Kamenice sa 1849 metara visine.
Pristup Dinari mogu je sa svih strana. Najjednostavniji je iz Knina cestom u pravcu Vrlike. Na
alost, ita interesantna planina nema jo ni jednog planinarskog objekta. Planinaru jedino ostaju na
raspolaganje pastirske kolibe.
VRH DINARA (1831 m)
Stjenovita barijera vrha Dinara protee se u pravcu jugoistok-sjeverozapa od kote 1151 metara
(Runjava) pa sve do glavnog vrha. Interesantna je u svome centralnom dijelu. Ispresijecana je brojnim
toiilima koja omoguuju laki pristup. Karakteristine su ploaste naslage. Stijena se ne odlikuje nekom
velikom visinom.
1. SMERKEOV SMJER
Prvi penjao Smerke Josip u februaru 1936. godine.
Pristup: S ceste Knin-Vrlika, kod sela Kijevo preko umjetnog vonjaka oraha pod centralnu barijeru
Dinare.

Dinara - Troglav - pregledna karta

19

Dinara (1831 m) - jugozapadna stijena
Pod njom se nalaze tri markantne doline. Ulaz u srednju dolinu, te njome do podnoja centralnog
dijela stijene. Od Knina 3 do 4 sata hoda.
Opis: Ulaz s desne strane stijene. Preko sistema polica neto prema lijevo u pravcu ruba stijene.
Tekoa: III, mjestimino IV-. Visina stijene 300 metara, vrijeme penianja 3 sata.
Silaz: S grebena Oljaka lijevo u pravcu vrha, odakle je silaz u Knin, 3 do 4 sata hoda.
2. SMJER KROZ JARUGU
Prvi penjai: dr Zeljko Poljak, Ratko apek, B. Miheli, J. Pordan i V. Krasnay, 4. IV 1951. godine.
Pristup: kao pod 1, samo - u prvu desnu jarugu, pa siparom na poetak stijene.
Opis: Smjer ide jarugom i izlazi na greben Oljak preko brojnih polica.
Tekoa: II, visina stijene 400 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: kao pod 1.
TROGLAV (1913 m)
Stjenovita barijera Troglava okrenuta je u pravcu sjeverozapada, a dijelom u pravcu
sjeveroistoka. Svojim krevitim i ploastim sastavom iziskuje opreznost.
Pristup joj je mogu iz Vrlike, iz mjesta Kaanci (na cesti Livno - B. Grahovo) ili iz mjesta Gubin.
Iz Vrlike imade 5-6 sati hoda.
1. PETROV SMJER
Prvi penjao: B. Kuli, 26. VII 1957. godine.
Pristup: Sa sedla izmeu Malog Troglava i Velikog Troglava spustiti se niz sipar do ulaza u najveu
jarugu u stijeni.
Opis: Ulaz u desnu stranu jaruge preko neizrazitog rebra koje se kasnije gubi, te prelazi u razvedene,
ali krljive ploe. Preko ploa ravno gore na greben.
Silaz: Sa vrha postoji markirani put za Vrliku, ili grebenom na sedlo, izmeu V. i M. Troglava.
2. KAMINSKI SMJER (Kota 1890 m)
Prvi penjali: D. upane, V. Vidanec, R. Balon, Z. Petri-nec, 26. VI 1961.
Pristup: Sa sedla pod jarugu u stijeni.
Opis: Smjer poinje velikim vertikalnim kaminom koji se nalazi 5 metara ulijevo od ruba
centralnog rebra. Iz kamina na glatke prevjesne ploe kroz dva kamina preko uglavljenog kamena do
dobrog osiguravalita na desnom rebru. Odavde dalje kroz toilo u kratak kamin, dalje do slijedeeg
kamina u kojem je uglavljena gromada. Odavde postoje 2 mogunosti izlaza: lijevo preko izrazitog
lijeba na razvaljeno rebro, te po njemu na laki teren i na vrh; desno preko glatkih ploa (tee) do
lakog terena i na vrh.
Tekoa: III, vrijeme penjanja 1 sat, visina stijene 180 m.
Silaz: kao pod 1.
20

3. KOLSKI SMJER
Prvi penjali: A. Rotovnik, N. Miheli, Z. Bian, A. Ki-rigin i M. Kostanjek, 26. VI 1961. godine.
Pristup: Sa sedla po siparu putem do glavnog ugla stijene drei se lijeve strane sipara do male
spiljice, 20 minuta.
Opis: Od spiljice po razvedenom terenu 2 duine gore, te preko rebra koji se nalazi u visini
utog odloma do ulaza u kamin. Od kamina lijevo prijenicom u izraziti lijeb, dalje lijevo gore desnom
stranom rebra u veliku udubinu. Koso gore desno do krljivog bloka te izrazitim lijebom 2 duine
ueta na greben.
Tekoa: III, stijena krljiva, visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: kao pod 1.
4. SPELEOLOKI SMJER
Prvi penjali: D. Ribarovi i B. Kraljevi, 26. VI 1961. godine.
Pristup: kao pod 3.
Opis: Ulaz nekoliko metara desno od spiljice. Ravno gore preko teko eksponiranog terena u
eksponirani i prevjesni krljiv lijeb. iPo njemu 2 duine ueta do rupe, s izlazom kroz okno. Dalje
lijevo koso gore po razvedenom terenu do markantnog crnog dubokog kamina. Kaminom preko siste-
ma uglavljenih blokova i kroz usko okno van. Dvije duine razvedenom jarugom ili stepenastim
grebenom na rub stijene.
Tekoa: IV, visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 4 sata.
Silaz: kao pod 1.

5. INVALIDSKI SMJER
Prvi penjali: R. Balon i Z. Petrinec, 27. VI 1961. godine.
Pristup: Sa sedla 200 metara ulijevo.
Opis: Prevjesnom pukotinom 20 metara gore (V). Prijeni-ca ulijevo do visokog balvana. Od njega
razvedenim terenom do bora, a 'zatim u krljivi kamin koji se produuje u lijeb i iz lijeba u rupu.
Dalje iz rupe prijenicom po glatkim ploama ulijevo do malog osuenog boria. Od njega gore na
policu. S police desno prijeenjem krljivih ploa na greben. Po grebenu na vrh.
Tekoa: III, visina stijene 120 metara, vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: kao pod 1.
6. TROGLAVSKI SMJER
Prvi penjali: Ribarovi avor, Kahle Vesna i Ivani Anica, 27. VI 1962.
Pristup: Od sedla po siparu do pod markantnu grapu. Lijevom stranom sipara do male spiljice. Tu je
ulaz u kolski smjer.
Opis: Po rastrganom terenu dvije duljine ueta na travnatom terenu. kolski smjer ostaviti lijevo.
Po uspravnom terenu gore do udubine. Iz nje preko eksponirane stijene do male travnate police. Dalje
po okomitoj stijeni, te preko pre-vjesa na gredinu. Njome lijevo do irokog lijeba. Po pukotini gore i na
vrh stijene sjekiraste forme. Gredinom lijevo dvije duljine ueta do uskog lijeba. iPo njemu gore i
preko pre-vjesa u strmu jarugu. Tu se smjer sastaje sa speleolokim smjerom. Po jaruzi na rub stijene.
Tekoe: III, mjestimino IV, visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: Sa grebena dolje na sedlo 10 minuta. Do Vrlike (na cesti Knin-Sinj) 4 do 5 sati hoda.
21

6. KOZJAK (780 m)
Prolazimo li obalom Katelanskog zaljeva, od Splita prema Trogiru ili moda obrnuto, pogled nam ise
esto odvaja od morske povrine preko kroanja maslina, smokava i sredozemnog , bora na sive stjenovite
barijere planine Kozjaka. Ta duga planina od 16 km koja se protee u pravcu zapad-istok krije u sebi mnoge
stijene i peine. Zapadna granica Kozjaka zavrava vrhuncima Malalka (565 m) i markantnim vrhom
Cemihovca (529 m). Tu je granica izmeu Katela i Dalmatinske Zagore. Istoni dio zavrava Kliskim
prijevojem, u ijoj se neposrednoj blizini smjestila uvena tvrava Klis. Prijevoj na ovom mjestu odvaja
Kozjak od Mosora. Juna padina strmo se rui k moru, te zavrava na obalama Katelanskog zaljeva. Sjeverna
strana sputa se, naprotiv, blago u Zagorje, Najvii v;rh je Sv. Luka (780 m), na zapadnoj strani Biranj (631 m),
a na istonoj strani Sv. Jure (677 m).
Kozjak je vapnenakog sastava. Vapnenane stijene su okomite, mjestimino vrste, a mjestimino
krljive. Visina stijena varira izmeu 50-250 metara. Dio od Brinja do Sv. Luke zaobljen je i nema
veih stjenovitih povrina.
Kraki oblici onemoguuju zadravanje vode, te je u tim predjelima nema, osim u istonom dijelu, Narod u
ovim predjelima vou iskljuivo hvata u cisternama.
Neposredna blizina Kozjaka omoguila je da se alpirr'zarn u Splitu prilino razvije, tj. omoguila je
odlina vjebalita ilokorn cijele godine. Mlae generacije alpinista ostvarile su u ovim stijenama imnoge
prvenstvene uspone, naroito poslije rata.
: Pristup
1
na Kozjak vrlo je jednostavan. Mogue ga je izvesti sa eljeznikih stanica od Katel-Starog do
Splita na pruzi Split-Zagreb ili sa ceste Split-Trogir. Ishodina taka na sam vrh Sv. Luke je Katel-Suurac;
preko Gospe na Hladi, planinarske kue, i sedla Vrata stie se na vrh za 2 do 2,30 sat\ Sa vrha mogue je
izvriti nekoliko tura po grebenu.

Kozjak - pregledno, karta
BARIJERA SV. LUKE
To je jedna od prvih, a ujedno jedna od najviih barijera, koje se pruaju u pravcu zapad-
istok. Tu barijeru na zapadu oiviuje staza Katel-Kambelovac-Sv. Mihovil -Vuivica, a na istoku
prijevoj Vrata koji predstavlja prirodan prijelaz u samom grebenu. Barijera od 2,0 km nije svuda u
visini podjednaka. Centralni dio visok je 250 m, dok ostali dijelovi stijene opadaju prema istoku i
zapadu. U tom centralnom dijelu ujedno je i najvii vrh Kozjaka - Sv. Luka (780 m).
Stijena je vrlo razvedena. Obiluje s mnogo jaruga, polica i rebara. Osim toga, stijena je
ispresijecana greinama.
1. ROKIJEV SMJER
Prvi penjali: Petar Lui Roki i Uro Menegelo-Dini, 14. II 1937. godine.
Pristup: Od Katel-Suurca postoje dvije staze, jedna koja se odvaja od glavne ceste izmeu
22

sela i tvornice Ju-govinil, a prolazi pored sportskog stadiona i vodi direktno do pod stijenu za 1 sat
hoda, ili od auto-stanice, odnosno eljeznike stanice markiranim putem prema planinarskoj kui; od
Gospe na Hladi skrenuti sa staze ulijevo, ili do same planinarske kue. U oba sluaja traverzirati padine
prema zapadu do najveeg sipara, podno centralne jaruge, za 1,30 sati hoda.
Opis: Ulaz iznad najveeg sipara (trapezoidnog) u centralnu jarugu. Njome do prve gredine, te
gredinom desno u manju neizrazitu jarugu, izmeu centralnog i desnog rebra. Gore do dobro vidljive
peine, mimo nje desno i ravno gore na vrh stijene kojih 100 m istono od glavnog vrha.
Tekoa: II-III; srednje teko; orijentacija teka, visina stijene 250 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Sa vrha markiranim putem na dom pod Kozjakom, 30 min. hoda.
2. CENTRALNO REBRO
Prvi penjali: Vladimir Jelaska i Stanislav Gili, 20. IX 1955. godine.
Pristup: kao pod br. 1.
Opis: Ulaz u desni rub stijene koja se protee od centralne jaruge pa do poetka sistema malih
sipara. Po bridu, te nakon par metara klin. Dvije duljine po bridu, a zatim

Kozjak (780 m) - Sv. Luka - juna stijena

neto desno po glatkim ploama, te gore preko krljivog mjesta na vrh brida. Po gredini pravo
gore do ploe. Preko ploe na policu i preko kamenog bloka na slijedeu. Policom udesno, preko
prevjesa u lijeb koji u gornjem dijelu zavrava kaminom. Sa vrha kamina pravo gore preko gre-dine
na obrasle platoe, do pod izrazite stropove. Njih obii ul jevo i gore, na krem posutu policu. Sa nje
6 m gore i lijevo preko prevjesne ljuske, ili nie traverzirati pod pre-vjesom ulijevo, preko ruba u
plitki lijeb i njim na laki teren, te lako na rub stijene, tano za jednu duljinu istono od vrha.
Tekoa: III, mjestimino krljivo, orijentacija teka. Visina stijene 250 m, vrijeme penjanja 3
sata.
Silaz: Kao pod 1.
3. DESNO REBRO
Prvi penjali: Boris Kambi i Stanislav Gili, 30. IX 1956. godine.
Pristup: Kao pod br. 1, ali ne do velikog sipara ve do sredine malih sipara kroz grmlje do
izrazitog stupa kojim poinje desno rebro (na stupu penjaki znak).
Opis: Po pukotini koja sijee donju treinu stupa s malim ali vrstim hvatitima (klin) jednu
duinu do pod osi-guravalita (IV). Odavde neto ulijevo gore obilazei veliki kameni blok do
osiguravalita (stablo). Preko labilnih blokova na krajnji desni brid stupa i po njemu na njegov vrh
(V). Gredinom pravo gore i po dobro razvedenoj stijeni do ovjeuljka na irokoj polici. Od njega 10 m do
druge, nad-svoene police, te preko prevjesa (klin) u plitki kamin i njim na gredinu. Preko sistema
skokova i polica dvije duljine ueta po irokom neizrazitom rebru, te na posljednju policu pred 20-
metarskom okomitom stijenom. Od grma po plitkoj pukotini do klina pod prevjesom. Od njega pri-
jenica (V) udesno na kosu trokutastu policu. Sa police ne gore plitkim lijebom, ve koso ulijevo
gore pa prijenica do izrazitog nosa. Desno gore preko ljuske na laki teren i njim u vie
mogunosti na rub stijene.
23

Tekoa: III, mjestimino IV i V. Visina stijene 180 m, vrijeme penjanja 4 sata. Silaz: Kao pod 1.
SREDINJA BARIJERA
To je jedna od najrastrganijih barijera i ne privlai svojim oblicima. Prua se od Vrata pa do
amfiteatarskog udu-bljenja, zvanog Nugal. Stijena varira svojom visinom. Tu se istiu 4 markantna
stupa, zvani Klini, ija je relativna visina mala.
4. SMJER KULI-JELASKA
Prvi penjali: Boris Kuli i Vladimir Jelaska, 11. VIII 1957. godine.
Pristup: Od Bovana traverzirati padine prema sjeverozapadu do prvog velikog sipara 30 minuta,
odnosno od Sv. Kaje 1,30 sati.
Opis: Od gornje treine sipara skrenuti ulijevo na travnati plato. Preko crnih ploa i utog prevjesa
jednu duinu do gredine. Sa nje u najdonji dio izrazitog stupa. Po stupu cea 10 m, te otro desno preko
glatkih sivih ploa 3 m (V) i ravno gore preko izrazite rupe do dobrog osigu-ravalita. Odavde ulijevo gore
na brid stupa, te preko glatke ploe do pod ovei uti prevjes (V). Preko njega ravno do vee police. Sa
police, kojom po sredini tee uska pukotina desno u glatki lijeb. lijebom ili pukotinom pola duine do
police na samom bridu stupa. Sa police ravno gore plitkim, glatkim, prevjesnim lijebom (klin) van stijene
(VI).
Tekoa: IV. Vrijeme penjanja 2 sata, a visina stijene 130 m.
Silaz: Po izboru penjaa.
NUGAL
Vrhom krabutine poinje barijera Nugal. Ona u stvari ini amfiteatarsko udubljenje. Podno Nugla
nalazi se velika kamena piramida Bovan, koja odlino slui za orijentaciju prilikom pristupa.
Od Sv. Kaje do Bovana 1 sat hoda, a odavde na vrh krabutine 30 minuta hoda. Put je markiran.
5. BRLJANOV SMJER
Prvi uspon izvela je grupa penjaa AO PD Mosor iz Splita 1950. godine.
Pristup: Od Bovana gore preko, ili uz sipar do pod stijenu, 10 minuta.

Kozjak (780 m) - Nugal - juna stijena

Opis: Ulaz sa sipara u kamin, njim do kraja na travnatu policu. Preko razlomljene stijene na gredinu
i njome ulijevo do kraja. Preko koso poloene ploe, pa desno u lijeb do rupe. Od rupe - ne kroz jarugu, ve
lijevo na eksponirano, dobro razvedeno rebro, te njime do kraja, odakle neto udesno u mali kamin
(brljan) i njime na laki teren,
Tekoa: II, visina stijene 100 m, vrijeme penjanja 30 minuta.
6. BRID NUGLA
Prvi penjali: Stanislav Gili i Damir Filipovi, 4. VIII 1957. godine.
Pristup: kao pod Brljanov smjer.
Opis: Ulaz u amfiteatar, ne u sam brid (prevjesno), te s prostrane police ui u istonu stijenu
24

brida. Preko pre-vjesa na razveden teren i njime nekoliko metara do pod ljusku koja stijenom pravi
pukotinu. Preko prevjesa u pukotinu, te na vrh ljuske (IV). Slijeva u plitko udubljen je, te jo lijevo u
prostranu rupu. Iz rupe lijevo u kamin i njim do kraja (IV). Ulijevo na sam brid, te po njemu do veeg
stabla. Po dobro razvedenom terenu na travnatu policu. S police direktno gore, ali ne kroz plitki
lijeb, ve neto desno, preko prevjesa u usku, koso poloenu pukotinu (V). Pukotinom nekoliko metara, te
prije njenog kraja prijeiti udesno na sam rub brida. Razvedenim ali labilnim blokovima po samom bridu
do mjesta gdje prelazi u ispranu stijenu bez pukotina i hvatita. Sa zadnjeg stabilnog bloka ulijevo do
stabla. Pukotinom gore do slijedeeg stabla, te njome gore u slijedeu pukotinu, preko dva zaglavljena bloka
(V) do njenog kraja. Policom ulijevo i razvedenim terenom na vrh stijene.
Tekoa: IV, sa dva mjesta V. Visina stijene 100 m, vrijeme penjanja 2 sata.
7. MALCEV SMJER
Prvi penjali: Boris Kuli i Branko Luki, 20. VI 1957, godine.
Pristup: Kao za brid Nugla, ali skrenuti udesno prema ulazu u sredinu Crvene barijere.
Opis: Desnim izrazitim lijebom koji zavrava stropom (VI-). Iznad stropa po razvedenom terenu koso
udesno gore do drugog izrazitog lijeba. Njim ravno gore, te preko 6-metarskog prevjesa do razvedenih
ploa. Po njima neto vie od jedne duljine do manjeg sedla na vrhu stijene.
Tekoa: V, mjestimino V +. Visina stijene 130 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
CRVENA BARIJERA
Ova barijera nije naroito izrazita, tj. nema ni jednog markantnog vrha; rub stijene je podjednake
visine. U sredini se istiu crvene ploe koje narod zove Bunarii. Desni gornji dio barijere zavrava
travnatom policom koju narod zove Zeleni Zapadak. To je poetak Bilih Peina, kroz koju prolazi
markirani put.
Pristup je mogu iz Sv. Kaje ili preko Bovana.
8. STUDENTSKI SMJER
Prvi penjali: Vladimir Jelaska i Janko Stipani, 8. VII 1957. godine.
Pristup: Od Sv. Kaje putem za Bovan, ali ne do njega, ve kod zadnje umice skrenuti gore
prema jedinom si-paru, pod lijevim dijelom Crvene barijere.
Opis: Ulaz lijevo od sipara po neizrazitom rebru do gre-dine gdje se sastaje sa smjerom A. Od
gredine po lijebu (identian sa smjerom A) do klina, te odatle 2 metra ulijevo do police. Gore
preko glatkih ploa i zaglavljenog bloka do stabla. Po dobro razvedenom i eksponiranom dijelu
stijene 2 duljine ravno gore do ruba stijene.
Tekoa: III, sa jednim mjestom IV. Visina stijene 180 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Po volji penjanca.
9. SMJER A
Prvi penjali: Branko Luki i Vladimir Jelaska, 29. XI 1953. godine.
Opis: Ulaz iznad jedinog veeg sipara u jarugu, te kaminom jaruge na travnatu kosinu. Desno,
polu-kaminom, koji u vrnom dijelu zavija ulijevo i pravi prevjes. Od prevjesa lijevo na kosu policu i
njom lako na gredinu. Gre-dinom ulijevo do pod plitki lijeb (sa travnate kosine po-
stoji laka varijanta A-l kojom se takoer dolazi pod plitki lijeb). Zlijebom, koji u gornjem dijelu
zavija udesno i prelazi u glatku plou pod izrazitim nosem, do stabla. Od stabla je mogu laki izlaz A-
2 po polici udesno do smjera B i njime van stijene. Originalni smjer tee od stabla ravno gore po
ploama, te prijei oko 8 metara ulijevo ('din). Od kraja prijenice koso udesno gore na rub stijene.
Tekoa: III, mjestimino IV. Visina stijene 180 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Po volji penjaa.
10. SMJER B
Prvi penjali: Tomo Klikini, Joko Gerelj i Stanislav Gili, 28. X 1951. godine.
Opis: Ulaz 50 metara desno od sipara, po lakom terenu do pod izrazito koso poloeno rebro.
Rebrom dvije duljine, te prije njegovog vrha prijeiti ulijevo na gredinu. Njom dosta ulijevo sve do
plitkog lijeba, ali ne njim ve kojih 8 metara desno od njega, po neizrazitom rebru preko ploa s
malim ali vrstim oprimcima do grma. Od njega udesno, te gore na sam njegv rub (rebro). Odavde
pod prevjesima neto ulijevo, gore do kratkog izrazitog polu-kamina. Njim do kraja u laki teren te
na rub stijene.
Tekoa: III. Visina stijene 180 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Po volji penjaa.
25

Kozjak (780 m) - Crvena barijera - juna stijena

11. SMJER C
Prvi penjali :Boris Kuli i Ranko Dimi, 7. IV 1957. godine.
Pristup: kao pod brojem 8.
Opis: Ulaz identian sa smjerom B do pod izrazito rebro, odakle prijeiti udesno jednu duljinu
gore do pod izrazitu plou koja stoji pod pravim kutem sa stijenom. Tim polu-kaminom do police i lako
na gredinu. Ravno gore po razvedenoj stijeni, te neto ulijevo do prvog veeg prevjesa. Prijeenje udesno
po eksponiranoj ploi, te plitkom pukotinom gore. Dalje direktno po dobro razvedenoj stijeni na
rub.

Tekoa: IV, sa jednim mjestom V. Visina stijene 150 m, vrijeme penjanja 2 sata. Silaz: Po volji
penjaa.
12. SMJER D
Prvi penjali: Boris Kambi i Uro Nigojevi, 24. II 1957. godine.
Pristup: kao pod brojem 8, ali. pod desni dio barijere.
Opis: Na grmljem obrasloj padini koja vodi do pod stijenu nalazi se izraziti bijeli kameni blok, na
udaljenosti 50 metara od stijene. Od njega neto udesno gore do pod mali skok preko kojega na travnatu
policu. Lijevo gore u plitki lijeb te njime do kraja. Preko prevjesa na grebenu gdje je polica najua. Po
ploi gore s laganim prijeenjem ulijevo do Crvene rupe, nadsvoene zaglavljenim kamenim blokom.
Kosom policom ulijevo. Do ovog mjesta postoji i varijanta D-l.
13. VARIJANTA D-1
Od dna plitkog lijeba pola duljine ulijevo po prostranoj polici, te 3 metra gore i preko prevjesa u iri
lijeb (IV) kojim na policu, i jo nekoliko metara do gredine, ulijevo od izrazitog zuba. S gredine preko
ispravnog prevjesa do stabla, te od njega neto ulijevo po eksponiranoj stijeni do izrazite rupe pod
stropom. Iz rupe ulijevo plitkim lije-bom na usku policu, gdje se sastaje s originalnim smjerom.
Koso poloenom policom ulijevo do kratkog kamina i njim izvan stijene.
Tekoa: III +. Visina stijene 150 metara, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Po volji.
14. SMJER K-9
Prvi penjali: Vladimir Jelaska i Ivo Poljianin, 19. VIII 1956. godine.
Pristup: kao pod br. 8, ali u krajnji desni ugao Crvene barijere.
Opis: Po slabo izrazitom rebru dvije duljine do gredine. Preko ploa do izrazite rupe izmeu crveno-
sivih prevjesa. Iz rupe udesno preko prevjesa, te prijeenjem udesno po izloenoj vodoravnoj uskoj
pukotini (V) na kosu policu, od koje gore preko ploa oko 7 m do pod prevjes (klin). Prijeenjem ulijevo
do pod lijeb koji lei. izmeu

dva prevjesa. Zlijebom gore i lijevo po slabo izrazitoj jaruzi do dobrog osiguravalita. Po
26

srednjem tekom terenu na rub stijene.
Tekoa: III, mjestimino V. Visina stijene 150 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Po volji.
GLAVA UTELJA
Od istonog kraja Bilih Peina uzdie se izrazita ukasta glava. Alpinisti su je nazvali Glava
utelja, a narod je u ovom kraju naziva Kiin. Tri gredine, koje ujedno i smanjuju njezinu tekou,
dijele ovu stijenu na tri dijela.
15. LIJEVI SMJER
Prvi penjali: Boris Kambi i Vladimir Jelaska, 16. IX 1956. godine.
Pristup: Od sv. Kaje markiranom stazom preko kamenoloma, tj. stazom koja vodi prema Bilim
Peinama, ali samo do inkuka, od kojeg ravno gore pod lijevi dio Glave Zutelje na vrh lijevog sipara
1 sat.
Opis: Ulaz u lijevi, dobro vidljivi lijeb te njim na gredinu. Po gredini ravno gore do stijene.
Preko prevjesa, te nekih 7-8 metara prijeiti desno, pa gore do grma (V). Do ovdje se moe stii i
ovom
16. LIJEVI SMJER s VARIJANTOM
S gredine po rebru jednu duljinu na policu (iznad nje izraziti strop). Sa police udesno, pomou
zamki (klina) do grma gdje se sastaje s originalnim smjerom. Jarugom do kraja, te lijevim plitkim
zlijebom ili desnim uskim i prevjesnim kaminom preko prevjesa na policu. Lako na slijedeu
policu i glatkom ploom izvan tekoa. Po rastrganom terenu na rub stijene.
Tekoa: IV, visina stijene 150 m, vrijeme penjaja 3 sata.
Silaz: Po volji.
17. SMJER PO ZLJEBOVIMA
Prvi penjali: Vladimir Jelaska i Stanko Gili 17. IX 1955. godine.
Pristup: Kao pod 15, ali pod desni dio stijene.

27

Kozjak (780 m) - Glava Zutelja - juna stijena

Opis: S vrha desnog sipara preko kamenih gromada do ovjeuljka. Nekoliko metara gore, preko
prevjesa i lijevo koso do police. S nje preko kraih pukotina na gredinu i dalje do njenog najvieg
mjesta. Oko 4 m gore do prvog klina, te prijeiti udesno, pa gore ui u lijeb (-V). Zlije-bom do
kose nagnute police. Kratkim rebrom ulijevo, u gornji dio istog lijeba te preko prevjesa na iri
travnati plato (druga gredina). Odavde u iroki lijeb koji je u donjem dijelu obrastao i kriv, u
gornjem ispran i kompaktan, ali bez hvatita. lijebom do kraja gdje zavrava glatkim prevjesnim
trbusima (V). Sa vrha lijeba neto udesno preko brida, zatim preko trokutaste ploe do pod prevjese,
koje treba obii lijevo, te gore do ovjeuljka. Po lakom terenu na greben.
Tekoa: + III, visina stijene 150 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Po volji.
BARIJERA SV. JURE
Barijera Sv. Jure je niz rastrganih stijena desno od Glave Zutelje. Kroz stijenu vodi nekoliko
staza. Pristup na vrh Sv. Jure je iz Sv. Kaje markiran putem za 1,30 sati.
18. PRVENAC
Prvi penjali: Vladimir Jelaska i Ranko Dimi, 22. V 1955. godine.
Pristup: Od autobusne stanice Solin cestom prema Klisu, te nakon 10 minuta skrenuti ulijevo i
gore preko junih padina do pod dva velika sipara i sat hoda.
Opis: Ulaz iznad desnog sipara preko dobro razvedenih ploa na policu, te njom lijevo do kraja i
gore do stijene. Dvije duljine preko polica do vee rastrgane gredine, a s nje u vie mogunosti na
rub stijene. Izlaz oko 300 metara istono od vrha gdje greben pravi manji kut.
Tekoa: II, visina stijene 180 m, vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: po volji.
19. SMJER PO STUPU
Prvi penjali: Vladimir Jelaska i Ranko Dimi, 4. IX 1955. godine.
Pristup: Kao pod 18, ali ne do sipara, ve vie desno do izrazitog stupa koji s lijeve strane
zatvara markantnu jarugu, pod kojom postoji manji sipar.

Kozjak (780 m) - Sv. Jure - juna stijena

Opis: Od vrha sipara po pukotini, to je ini prislonjena ljuska sa stijenom, 8 metara gore i
kratkom prijee-nicom desno te na vrh ljuske. Zdesna obii prevjese do police, od koje ulijevo i gore
dok se ne doe u izraziti stup, po kojem do vrha.
Tekoa: II-III, visina stijene 120 m, vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: po volji.
28

20. SMJER PO JARUZI
Prvi penjali: Boris Kambi i Andrija Pavii, 23. III 1957. godine.
Opis: Ulaz u jarugu kojih 100 metara desno od stupa. Smjer tee po loginom smjeru jaruge do
njenog kraja, te razvedenim terenom na greben.
Tekoa: II-III, visina stijene 120 m, vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: po volji.
21. DESNO REBRO
Prvi penjali: Boris Kull i Boris Kambi, 13. IX 1957. godine.
Opis: Ulaz desno od rebra po razvedenom dnu plitkog lijeba preko sistema prevjesa jednu duljinu
(+V). Zatim po bridu rebra direktno gore 3< duljine ueta. Po razvedenom terenu izvan stijene.
Tekoa: III, s jednom duljinom +V, visina stijene 130 metara, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Po volji.
22. SMJER PO LJEBU
Prvi, penjali: Uro Nigojevi i Boris Kuli, 29. IX 1967. godine.
Opis: Ulaz 25 m udesno od Desnog rebra. Markantnim ljebom (IV) meu glatkim ploama do
vee police. Ravno gore u nastavak ljeba jo jednu duljinu, a u treoj duljini ljebom preko utog
prevjesa, te onda razvedenim terenom izvan stijene.
Tekoa: III, visina stijene 120 m, vrijeme penjanja
2 sata.
Silaz: po volji.

29

7. MOSOR (1340 m)
Jugoistono od Splita protee ,se dugi hrbat raspucanih stijena i vrhova. Ta barijera gledana s mora
izgleda neprobojna. Jugoistone padine Mosora zavravaju u kanjonu rijeke Cet'ne. No zapadna si'irana je
prekinuta Kliskim prijevojem, odakle se dalje nastavlja planina Kozjak. Sjeverna padina zavrava u pustoj i
krevitoj Dalmatinskoj Zagori. Juna strana odijeljena je od mora masivom Poljike planine, visine oko 500
metara.
Mosor je vapnemaokog sastava. Na svakom koraku susreemo krke pojave, krape peine i ponore. To
je razlog da je Mosor u viim predjelima bezvodan.
Vegetacija je siromana, tako da zatita od arkog sunca nije mogua. Zato je povoljno poduzimati
ture u ranim jutarnjim satima.
Jedina opasnost koja prijeti planinarima u ovoj kamenoj pustoi su zmije.
Mosor s geografskog stanovita predstavlja jednu cjelinu, no s planinarskog gledita 'moemo ga
podijeliti u tri skupine: zapadni, centralni i istoni Mosor. Glavni vrh nalazi ise u centralnom dijelu. To je
Vickov stup, visok 1330 m. Najvii vrh je V. Kabao 1340 metara visok.
Ishodine take za Mosor su Split, Solin i Omi.
ZAPADNI MOSOR
Ovaj dio Mosora poinje od Kliskog prijevoja, a zavrava Ljubljanskim sedlom. Najvii mu je
vrh Pliivac 1071 metar. Stijene zapadnog dijela rue se prema jugu.
Ishodina taka za ovaj dio je Lugarnica pod Kunje-vodom, koja sada nosi naziv Omladinski
dom. Pristup: Split - Kuine - Lugarnica (940 m). Od Splita do Kuina vozi redovita autobusna linija.
Od Kuina ima 3 sata hoda. Put je markiran.

Mosor - pregledna karta
1. ORLOV SMJER
Prvi penjali: Kuli Boris i Gerelj Joko, 24. XI 1957. godine.
Pristup: Od Mravinaca, odnosno Kuina, lako za pola sata markiranom stazom prema Milievia
peini. Sa staze krenuti ulijevo prema rubu prve umice pod samu stijenu.
Opis: Ulaz desno od glatkih ploa u jarugu koja se naglo gubi i prelazi u plitki nadsvoeni lijeb (-
V). Preko Orlovog gnijezda do izdubljene police. Lijevo od stabla gore razvedenim terenom do
drugog velikog stabla. Od njega preko prevjesa i plitkog kamina do izlaza na manje sedlo.
Tekoa: III, mjestimino V; vrijeme penjanja 1 sat; visina stijene 130 metara.
Silaz: Grebenom u pravcu Ljubljanskog sedla i putem na Lugarnicu za 1 sat.
2. SMJER PO STUPU
Prvi penjali: Jelaska Vlado i Kuli Boris, 1957. godine. Pristup: kao pod 1.
Opis: Ulaz u izraziti stup, te direktno po njemu preko eksponiranih razvedenih ploa do velikog
stabla u desnom dijelu stupa. Od njega glatkim izloenim rebrom do klina (15 m) i dvometarskom
prijenicom lijevo do police. Odavde plitkim lijebom do izlaza iz stijene.
Tekoa: IV, vrijeme penjanja 3 sata, visina 140 metara.
Silaz: kao pod 1.
30

3. SMJER O-P
Prvi penjali: Jelaska Vlado, Kuli Boris i Kambi Boris, dne 17. II 1957. godine.
Pristup: Kao pod 1, ali kroz umicu do jedne odlomljene ljuske.
Opis: Po bridu lijeba srednje tekim terenom jednu duljinu, te lagano ulijevo (2 do 3 metra).
Otvorenim lijebom 15 metara pod prevjes. Preko prevjesa do kraja lijeba, zatim lijevo, pa gore do
male police (VI). Od police pravo gore do bloka 20 metara (V+), zatim po lakem terenu do stabla.
Par metara gore pa prijenicom udesno do rebra.

Mosor (1330 m) - zapadni dio - juna stijena

Po rebru nekoliko metara do stabla. Prijenicom ulijevo pa preko prevjesa izlaz u stijenu.
Tekoa: V+; vrijeme penjanja 6 sati; visina stijene 140 metara.
Silaz: kao pod 1.
4. SMJER PO CENTRALNOM REBRU
Prvi penjali: Jelaska Vlado i Gili Stanislav, 27. X 1957.
Pristup: Kao pod 1, ali do kamenog zida, te kroz umicu pod stijenu do izrazitih, uto
obojenih ploa.
Opis: Ulaz desno od utih ploa, a iznad kamenog bloka, odvojenog od stijene, cijelom
duljinom do prve travnate police koja sijee rebro (udesno se produava u gredinu). Dalje po
rastrganom rebru do izrazitog obraslog lijeba, odnosno do prvog stabla, a od njega desno uz
lijeb i njime do iz stijene.
Tekoa: II do III; vrijeme penjanja 1 sat; visina stijene 150 metara.
Silaz: Istono od smjera 5 nalazi se izrazito sedlo. Sa njega jarugom do travnatog platoa,
niz skok do slijedeeg platoa. Opet niz skok na gredinu. Travnatom jarugom do posljednjeg
estmetarskog skoka, te niz njega na sipar pod stijenu.
Lako je nekoliko detalja tekoe I do II. Vrijeme sila-enja 40 minuta. Ova jaruga je
najpodesnija za brzi silazak iz svih smjerova.
5. ZMIJIN SMJER
Prvi penjali: Kambi Boris i Kuli Boris, 9 VI 1957.
Pristup: 30 do 40 metara desno od ulaza u smjer O-<P.
Opis: Ulaz u razvedeno rebro i njim dvije duljine do ovee travnate police. Uskim
lijebom do stabla. Od njega udesno prijenicom na rebro, te gore 10 metara, zatim koso udesno i
opet ravno gore.
Tekoa: IV, vrijeme penjanja 3 sata, visina stijena 150 metara.
Silaz: Kao pod 4.
6. SMJER F. A-2
Prvi penjali: Ivani Ferdo i Juri Arsen, 4. IV 1959. Pristup: Kao za smjer pod centralnim
rebrom, ali pod jarugu.
Opis: Jarugom do gredine i po njoj desno. Ulaz u lijeb i njime do prvog grma. Pola duljine po
bridu, zatim pola duljine po pukotini. Preko ploe do slabog osiguravalita. Lijevo po polici do kraja, a od
nje po ploi udesno, te kroz kratak kamin do grma. Po ploi udesno 3 metra, te lako na vrh stijene.
31

Tekoa: IV, vrijeme penjanja 4 sata, visina stijene 150 metara.
Silaz: Kao pod 4.
7. MATURANTSKI SMJER
Prvi penjali: Kuli Boris i Beli Max, 10. IX 1959. godine.
Pristup: Kao za F. A-2, ali desno do neizrazitog rebra i razlomljenih blokova stijena.
Opis: Ulaz u rebro, skrenuti u jarugu, pa opet na rebro do ovee travnate police. Ravno gore obraslim
lijebom do izlaza.
Tekoa: II do III, vrijeme penjanja 1 sat, visina stijene 130 metara.
Silaz: Kao pod 4.
8. NOVOGODINJI SMJER
Prvi penjali: Kuli Boris i Ribarovi Davor, dne 1. i 2. I 1958.
Pristup: Iz sela Mijanovii ravno gore do pod izrazito okomitu stijenu, lijevo od znaajne jaruge,
lako za pola sata.
Opis: U lijevom dijelu okomite stijene ui u plitki lijeb. Njime do kraja, pa desno na malu policu.
Neto ulijevo gore do izrazitog kamenog cunja. Po pukotini koja sijee glatku plou (V+), te iznad nje
ulijevo na manju policu. Sa police prijenica udesno (V+) do travnate police. Koso ulijevo gore do
neizrazite prevjesne police. fPo plitkom lijebu do stabla, odakle udesno do police, te desno njome ali ne do
kraja. Po razvedenoj stijeni gore, neto koso ulijevo do druge velike police. Po njoj ulijevo do kraja, pa
prijeni-com preko brida lijevo, u prostrani kamin, kaminom do kraja stijene.
Tekoa: IV+ sa dva detalja V+, vrijeme penjanja 4 sata. Visina stijene 180 metara.
Silaz: Kao pod 4.
9. BRUCOKI SMJER
Prvi penjali: Kuli Boris i Kambi Boris, godine 1958.
Pristup: Kao za Novogodinji smjer, ali nekih 50 metara desno.
Opis: Ulaz lijevo od ute peine. Ploama udesno za punu duljinu. Plitkim lijebom do grma.
Ravno po eksponiranoj razvedenoj stijeni gore preko jo dva grma. Dalje ravno na izlaz stijene.
Tekoa: III, vrijeme penjanja 2 sata, visina stijene 180 metara.
Silaz: kao po 4
CENTRALNI MOSOR
Centralni dio protee se od Ljubljanskog prijevoja pa do Ljutog kamena (1089 m). U ovom
dijelu smjestili su se najvii vrhovi Mosora: Vickov stup 1330 m, Veliki Kabal 1340 m, Ivorska
1272 m. Visina stijena je relativno mala.
Pristup: Split - rnovnica - G. Sitno - dom na Lju-bau. Od Splita do Zrnovnice redovitom
autobusnom linijom. Odavde pa do doma markiranim putem 3 sata. Od Omia pa do doma ima 4
sata. Dom je opskrbljen i povremeno otvoren. Ture: dom - Vickov stup - 1.30 sati hoda; dom -
Lugarnica 2 sata hoda.
10. SMJER F. A -- 1
Prvi penjali: Ivani Ferdo i Juri Arsen, 4. II 1959. Smjer se nalazi u stijeni koja se uzdie na
lijevoj strani pri ulazu u dolinu Zagrade (put Lolii-Ljuva). Visina stijene 90 metara, a tekoa HI.
ISTONI MOSOR
Od prijevoja Ljuti kamen pa sve do rijeke Cetine protee se istoni dio Mosora. Najvii vrh ovog
dijela je Kozik 1318 metara. Ovaj dio masiva nije izvan dohvata planinara. Pristupi nisu tako dugotrajni
i to je razlog da postaje sve posjeeniji.
Pristup: Omi - Gata - Kozik 3 sata. Do Gata auto-busna veza. Druga mogunost: Dom Ljuva -
Kozik 4 sata hoda.
11. MRVIN SMJER (JUNA STIJENA KOZIKA)
Prvi penjali: Ivanevi Ferdo i Marojevi Tonko, dne 22. III 1959. godine.
Pristup: Iz Dubrave stazom koja vodi na Kozik; kad staza skree ulijevo, produiti dalje pod strme
stijene Ko-zika. Junom padinom pod stijenu 1.30 sati.
Opis: Smjer se kree po lijevom dijelu stijene. Izraziti dio je ljuska, zatim ploa (IV), pa kosa (V-).
Visina stijene 150 m, a vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Sa vrha stazom po zapadnoj strani.
12. SMJER PO JARUZI (SJEVERNA STIJENA KOZIKA)
Prvi penjali: Grelj Joko i Bekovac Mile, 1. III 1959. Po vrlo karakteristinoj jaruzi neto istonije
od vrha.
Tekoa: II, vrijeme penjanja 1 sat, visina stijene 150 metara.
Silaz: Kao pod 11.
32

8. BIOKOVO (1762 m)
Planina Biokovo svojom v'sinom predstavlja najvii vrh Dalmacije, a svojim
poloajem je najblia moru. To je planina koja impresionira svojom ljepotom u viim
predjelima, a surovou i pustoi u gornjim dijelovima. Pjeana i zelena obala mora
privlai turiste, a strme i raspucane stijene u novije vrijeme privlae alpiniste i
planinare.
Na junim padinama Biokova smjestilo se Makarsko primorje. Ta ogromna planinska
masa na istoku je ograena rijekom Neretvom, a na zapadu rijekom Cetinom. 200-kilo-
metarski bedem od Omia pa do Ploa najvie je interesantan u svom centralnom dijelu.
Dio masiva od Bake Vode pa do Makarske predstavlja za alpiniste atrakciju. Tu su
stijene najvie i strmo se rue prema obali. Iznad tih stijena uzdie se biokovska
visoravan bogata krakim oblicima.
Blokovski masiv je uglavnom vaipnenakog sastava. Mjestimino ima i dolomita.
U centralnom mais'vu su najvii vrhovi Biofcova: irovac (1618 m), Sv Ilija (1640
rn), Kuranik (1550 m), Sv. Jure (1762 m), Troglav (1659 m), Kimet (1536 m); omi
predstavljaju barijeru u kojoj je najvii vrh Sv. Jure. Paralelno s centralnim (grebenom
niu se vrhovi: ibenik (1450 m), tropac (1450 m), Voac (1421 m), Sinjal (1333 m)
koji tvore barijeru to se protee uz morsku obalu. Neto je nia, ali s najviim stijenama
Biokova. U alpinistikom pogledu to je najinteresantniji d
:
o. Izmeu ove dvije barijere
protee se visoravan u irini od 3 km.
Najinteresantniji pristup Biofcovu je sa dvije take: Baka Voda i Makarska. Iz
Makarske, preko zaseoka Makar, najkrai je -put 'do planinarske kue pod Vocem (1370
m). Uspon traje 3 sata. Od doma pa do najvieg vrha Biokova Sv. Jure stie se za 2 sata.
Put je markiran.

33

Biokovo - pregledna karta

VELIKI IBENIK (1450 m)
Stjenovita barijera koja se strmo rui k moru, negdje na pola puta izmeu Makarske i Bake
Vode, naglo se lomi prema centralnoj barijeri: Sv. Ilija - Kuranik - Sv. Jure - Kimet. Na tom uglu
uzdie se markantni vrh ibenik. Njegova sjeverozapadna i juna stijena naglo se rue prema moru.
Ispod njenih sipara smjestili su se zaseoci Bast i Ba-kovii, kao ishodine take za penjake uspone.
Iz mjesta Bast vodi markirani put do Velikog ibenika. Iz Basta uspon traje 3.30 sata.
1. SJEVEROZAPADNA STIJENA - SJEVEROZAPADNI BRID
Prvi penjali: Jaki Neo, Kambi Boris i Jelaska Vladimir, 12. VI 1955. godine.
Pristup: Seoskim putem od Bake Vode do Basta, a dalje po isuenom koritu potoka, zatim od
njegovog kraja najbliim putem prema usjeklini S-Z stijene V ibenika, 3 sata.
Opis: Iznad dva dobro vidljiva sipara, po velikoj, 40 stupnjeva nagnutoj glatkoj ploi do pod
manju gromadu. Preko nje u jarugu. Jarugom izii njenim desnim krakom (kaminom), te s vrha kamina
jednu duljinu pravo gore po glatkim ploama (IV) do travnate police. S ove padine prijeiti udesno
preko rebra u okomiti lijeb (IV). Zlijebom do vrha (V), do velike rupe. Iz rupe ulijevo na rub, i
duljinu i pol do druge manje rupe. Iz rupe nastaviti bridom do obrasle jaruge. Desno gore na greben,
grebenom do vrha V. ibenika.
Tekoa: III, mjestimino IV; visina stijena 350 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: lagan i mogu u svim pravcima.
2. JUNA STIJENA -CENTRALNA PUKOTINA
Prvi penjali: Kuli Boris i Kambi Boris, 1. V 1958. godine.
Pristup: Od sela Bakovia stazom do izvora Jablan i dalje stazom, te desno jarugom do pod
junu stijenu 1 sat. i
Opis: Stijena je rasjeena na tri pukotine. Treba ui u srednju kod markantnog bora. Pukotina
blago zavija udesno

34

V. Mbenik (1450 m) - sjeverozapadna stijena

V. ibenik (1450 m) - juna stijena

(V+). Preko prevjesa dalje sve po pukotini, odnosno po li-jebu, 4 duine. Dalje po razvedenom terenu
na greben.
Tekoa: IV, mjestimino V-f. Visina stijene 350 me-. tara, vrijeme penjanja 4 sata.
Silaz: kao pod 1.
MALI IBENIK (1360 m)
Njegova zapadna stijena rui se prema zaseoku Basta. Stijena je dosta rastrgana i stvara vie
mogunosti uspona.
3. SMJER PO CENTRALNOM REBRU
Prvi penjali: Vladimir Jelaska, Damir Toni i Boris Kambi, 17. VI 1956. godine.
Pristup: Od Baste nadesno po poljskom putu do cementnog rezervoara. Odavde ravno po siparu na
prijevoj koji pravi centralno rebro s rastrganim grebenom podno stijene, 2 sata.
Opis: Ulaz s vrha prijevoja, desno za jednu duljinu, okomito gore po stijeni s rijetkim oprimcima do
polica posutih kamenjem. Od polica po ljusci udesno, po njenoj lijevoj pukotini. S vrha ljuske preko ploa
gore u lijeb i njime do kraja (IV); izai lijevo na rub brida. Odavde dvije duljine lijevo po bridu do vee
gromade. Sa gromae u okomiti glatki lijeb (IV+), a dalje uz vie mogunosti na vrh malog ibenika.
Tekoa: IV. Vrijeme penjanja 3 sata, visina stijene 200 metara.
Silaz: Grebenom u pravcu V. ibenika, a dalje kao pod 1.
BOBOV AC (1339 m)
Od vrha V. ibenika u pravcu jugoistoka nie se mnogo vrhova ije se stijene strmo rue prema jugu.
Jedan od prvih vrhova u tom pravcu je vrh Borovac. Preko njega vodi put na blokovsku visoravan.
4. SMJER PO STUPU
Prvi penjali: Boris Kambi i Vladimir Jelaska, 19. VI
35

1956. godine.
Pristup: Iz Makarske u selo Veliko Brdo (l'/s sata), pa
stazom do velikog borovog stabla, zatim lijevo siparom do duboke usjekline izmeu centralnog stupa i
desnog junog grebena, ukupno 2V2 sata hoda.
Opis: Od ovjeuljka gore po desnom razvedenom terenu do rupe. Iz nje 3 metra gore, pa prijeiti oko
8 metara lijevo i gore do police. Policom desno do kraja, i pukotinom ravno gore do rupe. Iz rupe desno, te
jednu duljinu do ruba stupa. Sada desno policom do njenog kraja, i desno koso gore ui u trokutasti
odsjeeni stup. Njegovim desnim bridom na vrh toga trokuta. Do kraja ravno gore, te lako do prijevoja, sa
kojeg ulijevo lijebom i po grebenu na vrh.
Silaz: Sa vrha u pravcu juga na stazu koja vodi u Ba-kovie, 2 sata hoda.

M. ibenik (1300 rn) - jugozapadni greben
5. CENTRALNI SMJER
Prvi penjali: Kuli Boris i Gili Stanislav, 29. XI 1957. godine.
Pristup: Od sela Bakovia stazom koja vodi preko Bo-rovca na biokovsku visoravan, do izvora, neto
nie od velikog stabla pored puta. Od izvora skrenuti ulijevo preko razlomljenih kamenih blokova do sipara
(lijevo se vidi okno u jednom sporednom grebenu). Uz sipar do pod stijene na sedlo izmeu izoliranog
stjenovitog vrka i june stijene Bo~ rovca. Vrijeme pristupa 1 sat.
Opis: Ulaz oko 20 metara lijevo od jaruge, po razvedenoj ploi, preko prevjesa na policu. Neto
ulijevo gore po stupu preko slabije razvedenih ploa, do u iroki kamin. U kamin se moe doi i lijebom
desno od spomenutog stupa. Kaminom do kraja, te preko prevjesa na vrh stupa. Pukotinom udesno gore (V-),
razdrobljenim terenom do pod eksponiranu plou. Njome preko lakih prevjesa u plitki lijeb, a iz njega
pukotinom udesno (IV) na laki teren, odakle ima vie lakih mogunosti do vrha.
Tekoa: III, vrijeme penjanja 2 sata, visina stijene 260 metara.
Silaz: Kao pod 4.
BARIJERA ERCEGOVA GREDA-TROPAC (1450 m)
To je barijera koja se nadovezuje na Borovac. Vrlo je rastrgana. Iz nje stre vrhovi ija se visina
kree od 1350-1450 metara. Vrhovi Zeleni Rat, Grab, Solilo imaju svaki po jedan smjer.
Ishodine take su selo Bakovii i Veliko Brdo.
36

Borovac (1400 m) - juna stijena

Ercegova greda {1339 m) - juna stijena

6. SMJER PO VELIKOM LIJEBU
Prvi penjali: Branko Luki i Silvije Vera, 2. V 1958. godine.
Pristup: Iz sela Veliko Brdo pod lijevi dio barijere stijena koje se diu sjeverno iznad sela, 45
minuta hoda.
Opis: Sa sipara, koji je ispod zatvorenog kotla, udesno od kratkog i polupoloenog rebra do
strmih ploa. Prijeni-com udesno do kraja i u luku lijevo preko ploe. lijebom, pored zaglavljenog
bloka do pod strmi dio lijeba. Po njemu do kraja, ili desno po lakoj kratkoj stijeni u podnoje obra-
slog sipara. Po siparu, meu stablima u pravcu lijeba koji odvaja lijevu kupolastu stijenu od desnog
dijela stijene (lijeb je dobro vidljiv iz doline). lijeb poinje okomitom, ispravnom pukotinom koja se
zaobie udesno do pod stropove. Preko uklijetenog kamena koji ini prevjes, ulijevo na poloeniji
teren (V). Dalje po lijebu do velikog praga, te kroz kamin do druge rupe. Odavde prijenicom u
nategu udesno pod kratku pukotinu, a njome na vrh praga (-V). Prag se moe prepenjati i u desnom
37

dijelu po irokoj pukotini. Po lijebu do tornja, gdje lijeb zaokree ulijevo. lijebom do kraja i
lijevo na vrh.
Tekoa: III, mjestimino V, visina stijene 500 metara, vrijeme penjanja 4 sata.
Silaz: Grebenom u pravcu Solila. Stazom kroz stijenu u V. Brdo, 2 sata hoda.
7. SMJER PREKO BORA
Prvi penjali: Branko Luki, Boris Kuli i Davor Ribaro-vi, 1. V 1958. godine.
Pristup: Od Velikog Brda putem za Voac, pa se skrene ulijevo u duboku usjeenu stepenastu i
izlokanu jarugu. Do podnoja markantnog stupa 1 sat. Od stupa lijevo gore na veliku gredinu, na koju
se stie kroz jedan uski prolaz.
Opis: Ulaz u istaknuto, razvedeno rebro desno od peine. Po rebru koje se postepeno gubi i pri
izlazu iz njega neto ulijevo nalazi se stablo izraslo ravno iz stijene. Sa izrazite police po lijebu na
gredinu. Od nje po razvedenoj stijeni do bora. Preko njega u plou (V+), 10 metara po eksponiranom
zaglavljenom lijebu u ovee police. Od nje rebrom, koje se na mjestima prekida u police, desno do
izlaza iz stijene.
Silaz: Kao pod 6.

tropac (1450 m) - Solilo (1419 m) - juna stijena
8. RIBAREV SMJER
Prvi penjao Davor Ribarevi, 12. VIII 1961. godine.
Pristup: Od Velikog Brda putem za Voac, pa se onda skrene ulijevo u duboku usjeenu jarugu
do podnoja jaruge, 1 sat hoda.
Opis: Proslijediti jarugom (vododerinom) i ui u izrazitu liniju smjera. Prve duine ueta mogu se
penjati po lijebu ili po rebru lijevo od lijeba. Zatim po pomalo prevjesnoj, razvedenoj ploi na
lijevkastu gredinu. Sa nje slijediti s desne strane izraziti iroki lijeb do poetka poloene rampe. Do
kraja rampe, i kada se ona izgubi u vertikalnoj prevjesnoj pranji prijeiti udesno oko 20 metara do
drugog irokog lijeba u kojem se penje lijevom stranom po eksponiranoj ploi. Ploa vodi u
prevjesnu pranju i onda lako van na greben.
Tekoa: IV, visina stijene 400 metara, vrijeme penjanja 3 do 4 sata.
Silaz: kao pod 6.
9. STUP SOLILA
Prvi penjali: Davor Ribarovi i Boris Kambi, 5. VIII 1959. godine.
Pristup: Kao u smjer preko bora, ali samo do markantnog stupa koji je desno od vododerine.
Opis: Ulaz s lijeve strane stupa po razvedenom obraslom terenu. Vee tekoe poinju kod bijelog
odloma, koji se obie ulijevo preko neizrazitog prevjesa i ploe (V). Dalje po stupu do lijeba koji
zavrava prevjesom, a zatim dobro razvedenom stijenom do vrha Solila.
Tekoa: IV, visina stijene 500 metara, vrijeme penjanja 2 sata. Drati se vie jugozapadne
strane stupa.
Silaz: Kao pod 6.
38

9. CVRSNICA (2228 m)
Na desnoj obali rijeke Neretve izmeu Drenice i Jablanice uzdie se impozantan masiv
vrsnice. Cijeli masiv ispresijecan je strmim i stjenovitim dolinama, a iznad njih protee se
visoravan na kojoj se nalaze otri i stjenoviti grebeni. Izmeu njih susreemo panjake i nisko
raslinje (klekovina). Ono to dominira vrsnicom je duboka dolina Divlje Grabo-vice.
Masiv vrsnice je sa sjevera omeen rjeicom Doljankom koja se kod Jablanice slijeva u
Neretvu. Na istoku neprobojnu granicu ini divlja i uska dolina rijeke Neretve. Juna strana
odijeljena je dolinom rijeke Dreanke od planine a-bulje. Zapadna strana odsjeena je od Vran
planine dolinom Dugo polje.
U cijelom svom prostranstvu vrsnica je podijeljena u nekoliko skupina. Od juga prema sjeveru
slijede: Mala vrsnica, Velika vrsnica, Plasa i Muharnica.
S alpinistikog stanovita najvie je interesantna Velika vrsnica. U tom dijelu naziru se dva
markantna lanca, jedan zapadni, a drugi istoni. U zapadnom lancu nalazi se najvii vrh vrsnice s
kotom 2228 metara. Paralelni istoni lanac ini Peti Brdo ili Ploa (2030 ni). U centralnom
dijelu protee se siva kraka pusto, tipina za ovaj predio. Tu se smjestio Vi-linac (2116 m) na ijem
se podnoju nalazi i planinarski dom (podno Malog Vilinca, 1838 m). Prema istoku Velika vrsnica
rui se preko ogromnih stijena u uske doline koje se proteu sve do Neretve.
Pristup vrsnici mogu je sa raznih strana. Za Veliku vrsnicu najpovoljnija ishodina taka je
eljeznika stanica Gornja Grabovica na pruzi Sarajevo-Mostar. Put vodi kroz Divlju Grabovicu na
Mali Vilinac do planinarskog doma (5-6 sati). Od doma mogui su najpovoljniji pravci za alpinistike
ture.

Cvrsnica - Oklanica - pregledna karta
PETI BRDO (2030 m)
Stjenoviti greben Ploe ili Peti Brdo smjestio se neposredno iznad Divlje Grabovice u pravcu
juga. Stijena u visini od 200 m rui se strmo, te u svome doljnjem dijelu prelazi u siparaste jaruge koje
39

onda prelaze u vrtae, a na koncu u iroke terase. Prva se zove Osoj, a druga Bukova glava.
1. SMJER BREZOVECKI - AKO
Prvi penjali: S. Brezoveki i F. ako, 20. VIII 1941. godine.
Pristup: Od planinarskog doma pod stjenovitu barijeru Peti brda. Traverziranjem podnoja
stijene dolazi se na njen lijevi kraj. 1 i pol sata hoda.
Opis: Ulaz u krajnjem istonom dijelu stijene kod malog snjeita. Po desnom boku prostranog
lijeba gore, a zatim u sam lijeb do crvenih stijena. Zaobii te stijene udesno
1 opet u lijeb, te dalje do mjesta gdje se on razdvaja u
2 kraka. Kratkom prijenicom udesno, te nastaviti u pro
duljenju glavnog lijeba, pa njegovim lijevim bokom do
ispravnih stijena i preko njih na rub stijene.
Silaz: Grebenom na vrh Peti brda, a s njega putem na planinarski dom, 2 sata.
2. SMJER DRAGMAN -- MIHALJEVlC
Prvi penjali: M. Dragman i K. Mihaljevi, 20. VIII 1941. godine.
Pristup: kao pod 1.
Opis: Ulaz je nalijevo od kosog lijeba u srednjem dijelu stijene (kod malog snijega) po
eksponiranoj stijeni (klin). Odavde po raspucanoj i zelenjem obrasloj stijeni do vodoravne ploe. Od
te ploe desno u mali kamin, pa iz njega pod okomitu plou. Preko ploe lijevo na policu i odavde u
veliku jamu. Iz jame policom ulijevo, a zatim ravno gore na velike ploe. S tih ploa u jarugu pod
strop, koji zaobii lijevo i dalje jarugom do drugog stropa. Takoer zaobii lijevo, na lijepu
prijenicu s prevjesom. Preko pre-vjesa u jarugu i dalje do snijega; zatim u lijevu jarugu. Iz nje
lijevo na stijenu, te preko nje desno izbivi na lijevi bok glavne jaruge, pa kroz klekovinu na sam
vrh.
Tekoa: III, mjestimino IV, visina stijene 200 metara, vrijeme penjanja 2 i pol sata.
Silaz: kao pod 1.

Peti brdo (2039 m) - sjeveroistona stijena

3. SMJER BREZOVEKI-CERAJ
Prvi penjali: S. Brezoveki i Z. Ceraj, 18. VIII 1941. godine.
Pristup: Kao pod 1, samo 250 metara ranije od ulaza pod broj 1.
Opis: Ulaz u markantan kosi lijeb, koji ide slijeva nadesno prema gore (dobro vidljiv s kue pod
Velikim Vilin-cem). Po lijebu do crvene stijene koja ini strmi lijeb. Kroz taj lijeb na dobro
osiguravalite, te po vrstoj stijeni na zeleno obraslu policu i njome desno u ogromnu jarugu. Kamenje
koje pada! Po jaruzi u desni odvojak do nadsvo-ene police. Od police neto udesno i strmo gore, pa
preko kratke strmine na zeleno obraslu gredinu i kroz zatvorenu jarugu preko kratkih i glatkih
stijena na rub.
Silaz: kao pod 1.
40

4. SMJER LESKOVSEK - LOZEJ
Prvi penjali: Leskovek Josip i Lozej Anelko, 28. VIII 1962. godine.
Pristup: Od planinarske kue na Malom Vilincu markiranim putem do Peharovog stana, zatim
lijevim markiranim putem koji jedno vrijeme ide golim padinama, a zatim kroz umu do sipine pod
stijenom. Siparom do malog amfiteatra.
Opis: Ulaz u smjer 3 metra ulijevo od ute odlomljene stijene na desnoj strani amfiteatra. Koso
gore, zatim po uskom lijebu ravno do drveta (krljivo). Dalje desno po siparastoj nagnutoj polici, te
preko kamenog nosa na drugu travnatu policu, a zatim gore po nagnutom terenu na treu policu. Sa nje
prijeiti ulijevo 5 metara, a onda gore 3 metra i dalje mimo suhog drveta do odlinog osiguravalita.
Odavde gore do irokog lijeba koji ide zdesna nalijevo. Njime u drugi amfiteatar, do pod
prevjesa sa spiljom. Odavde desno po polici, zatim ravno gore pod stijenu, te izmeu stijene i
klekovine ulijevo gore na greben.

Tekoa: III, mjestimino IV, visina stijene 300 metara, vrijeme penjanja 4 sata. Orijentacija laka.
Silaz: S vrha markiranim putem na planinarski dom pod Malim Vilincom za 40 minuta.
5. SMJER HORVAT - BUMBA - MIHALJEVI
Prvi penjali: D. Horvat, I. Bumba i K. Mihaljevi, 13. VIII 1941. godine.
Pristup: Od planinarske kue do pod stijenu Peti brda na veliki vidljivi bijeli sipar, 1 sat hoda.
Opis: Ulaz u stijenu iznad malog snjenog jezika koji lei pod grebenom, a spaja se s glavnim
vrhom. Ravno gore po dobro ralanjenoj stijeni do jaruge i dalje njome preko prevjesnog skoka, pa nalijevo
pod klekovinu. Kroz muniku gore do travnate police, te po njoj par metara udesno, i onda rascjepom
ulijevo po travom obrasloj stijeni do sastava dviju jaruga. Lijevom jarugom do prevjesa, a zatim
prljeenjem udesno na policu. S gornjeg lijevog dijela police ui u jarugu i njome do mjesta gdje se ona
zatvara. Nadesno u glatko poloenu plou i njenim gornjim lijevim uglom na malo toilo, te plitkom
jarugom kroz mali poloeni dimnjak na rub stijene.
Silaz: Grebenom na vrh Peti brda i putem na planinarski dom, 1 sat.
6. SMJER LASZOWSKI - HALAVANJA
Prvi penjali: E. Lazsowski i P. Halavanja, 20. VIII 1941. godine.
Pristup: Kao pod 5, pod glavni vrh, 1 sat.
Opis: Ulaz neto desno od malog snjenog jezika u iroki lijeb, pa njegovom desnom stranom gore
do pod pre-vjes. Zaobii desno gore u stijenu i zatim lijevo natrag na lijeb. Drugi strop zaobii lijevo, a
zatim desno i opet u lijeb. Prije velikog toila lijevo u otvorenu stijenu i na sam glavni vrh.
Tekoa: II do III, visina stijene 250 metara, vrijeme
penjanja 2 sata.
Silaz: kao pod 5.
7. SMJER CERAJ - HORVAT - BUMBA
Prvi penjali: D. Horvat, I. Bumba, Z. Ceraj, 20. VIII 1941. godine.
Pristup: Od doma preko klekovine do pod stijenu 1 sat.
Opis: Ulaz u plitki lijeb preko otvorene eksponirane stijene kod najzapadnijeg snjeita. Po tom
lijebu ravno gore do male police gdje se nadesno otvara velika jaruga. Prijelaz ulijevo na malu
policu, te odavde kroz kratke kamine uz klekovinom obrasli brid i po njemu na rub stijene.
Silaz: kao pod broj 5.
8. SMJER GROPUZZO - RAKO
Prvi penjali: I. Gropuzzo i E. Rako, 15. VIII 1948. godine.
Pristup: Sa doma na najzapadniji dio barijere u ogromnu jarugu.
Opis: Ulaz nadesno od smjera broj 6 u ogromnu jarugu, te njenim lijevim rubom preko glatkih
stijena desno u jarugu pod skok. Prijei skok s desne strane, te prijeiti lijevo, pa gore do ogromnog
kamena koji zatvara jarugu. Lijevo od kamena po neizrazitom lijebu, pa preko nekoliko glatkih
bridova na rub stijene.
Tekoa: II, mjestimino III, visina stijene 150 metara, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Sa grebena na put i putem na planinarski dom 40 minuta.
VELIKI KUK (1533 m)
Posebni ukras vrsnice je Divlja Grabovica. Ta dolina erozivnog postanka u duini od 7 km
okruena je strmim stijenama sa svih strana. Tamo gdje ona zavrava (u pravcu sjeverozapada) uzdie se
strma i preko 1000 metara visoka stijena Velikog Kuka. Stijena je mjestimino obrasla grm-ljem.
9. SMJER KROZ JUGOISTONU STIJENU
Prvi penjali: S. Brezoveki i M. Dragman, 8. i 9. VIII 1939. godine.
41

Pristup: Iz Radove (Diva Grabovica) koritom potoka Zakamenice do ulaza u jugoistonu stijenu.

Veliki Kuk (1533 rn) - istona stijena

Opis: Od kamene piramide preko ispranih ploastih stijena do njihova zavretka, odakle kroz
iroki, strmi i kr-ljivi lijeb ulijevo pod prevjes. Iznad prevjesa desno na policu, nagnutu 50". Iznad
police u okomitu stijenu po neizra-zitim policama (orijentacija: stabalca boria). Iznad prvih stabalaca
dva teka mjesta; zatim desno do grebena koji je prema gore obrastao borom, te njime u lijeb (kamena
piramida). Odavde ulijevo obiavi toranj toga grebena, u strmi i plitki lijeb, te njime do prevjesa i
preko prevjesa do prvih boria. Prijeenje poludesno po obraslom grebenu do vrlo trone blago nagnute
stijene. Preprijeivi stijenu, dalje desnim rubom grebena, pa zatim lijevim bokom do sedla. Sa sedla
80 metara udesno u malenu kotlinu, zatvorenu glatkim stijenama, preko njih u izraziti kamin i na
sam vrh.
Tekoa: V - naporno, visina stijene 13i5'0 metara, vrijeme penjanja prvih penjaa 24 sata.
Silaz: S vrha Velikog Kuka u pravcu sjeverozapada do planinarskog doma pod Malim Vilincem, 1
sat hoda.
MERICA KUK (1681 m)
Meria Kuk ili Meria Stijene, kako ih narod zove, smjeten je na sjevernom rubu iznad Divlje
Grabovice. Po svome obliku, sastavu i tekoi ne zaostaje od ostalih stijena u dolini. Velika
nepristupanost karakterizira te stijene.
10. SMJER DRAGMAN - LASZOWSKI
Prvi penjali: M. Dragman i E. Laszowski, 16. i 17. VIII 1941. godine.
Pristup: Dolinom Radave lovakim putem na lijevoj strani, a zatim bez puta do male sipine
(centralni dio stijene). S obje strane toila i ljebovi.
Opis: Ulaz u jako ralanjene ploe i zatim okomito pod bor. Dalje desno u prijenicu i koso do
ljuske, te njenim desnim rubom preko prevjesa u ralanjeni dio do rupe (vidi se iz daljine). Desno u
crvenu rupu, desno gore i prijeni-com ulijevo nad crvenu rupu. Na vrh piramide i preko malog trbuha
na iroku policu, zatim okomito gore do ploa. Rubom na vrh koji zavrava ploom obraslom
borom. Silaz u lijeb. Prijeiti toilo, te zaobii drugo rebro i u veliki lijeb. Desnim krajem
lijeba do kraja, pa udesno preko sivih blokova na sam vrh.

42

Meria Kuk (1681 m) - sjeverna stijena

Tekoa: V, visina stijene 1000 metara, vrijeme penjanja 19 sati.
Silaz: S Meria Kuka u pravcu podnoja Peti brda. Stazom preko Osoja i Bukove Glave do
planinarskog doma pod Malim Vilincem.
11. SMJER CERAJ - BREZOVECKI
Prvi penjali: Z. Ceraj i S. Brezoveki, 13, 14, i 15. VIII 1941. godine.
Pristup: kao za smjer 9, do centralnog dijela stijene.
Opis: Preko toila podno obraslog stupa ui u glatke strme ploe. Ploe obii desno u 50
metara dugoj prije-nici, te poludesno po krevitoj stijeni oko strmog ruba u ogroman kotao zasut
kamenjem; kroz kotao do stropova, te po uskoj polici zaviti ulijevo preko brida. Sada gore po
obrasloj stijeni 60 metara, te prijeniea ulijevo 30 metara preko strme stijene u prostranu udubinu
(bivak). Prijeni-com desno 40 metara do plitkog i strmog lijeba. Preko lijeba (klin) na razveden,
obraten dio poludesno do drugog lijeba po strmom tornju. Po lijebu (serije klinova) gore i zatim
obiavi u tekoj prijenici bok strmog i obraslog grebena, ui u lijevi ogranak jaruge. Obii desni bok
jaruge i spustiti se u prostraniju jarugu, te njenim koritom i desnim bokom na policu (bivak). Iznad
police prijenica ulijevo 40 metara u uzani lijeb te po njemu na sam rub stijene.
Tekoa: V + -VI, visina stijene 1000 metara, vrijeme penjanja 26 sati prvih penjaa.
Silaz: kao pod 10.
OKLANICA (1290)
Neposredno uz sjeverni bok masiva vrsnice smjestila se Blaina planina. U tom sklopu
nalazi se vrh Oklanice sa svojom 40
i
-metarskom stijenom. Daleko od svih puteva, donedavna je jo
bila nepoznata. Iz Jablanice na Neretvi preko Doljana, najbri je pristup pod stijenu.
Najlaki pristup je iz mjesta Jablanica dolinom rjeice Doljanke do sela Doljana, cea 10 km.
12. SMJER KROZ JUNU STIJENU
Prvi penjali: I. Gropuzzo, D. Kiva i M. Zgaga, 10, i 11. VIII 1948. godine.
Pristup: Iz Doljana lijevom obalom potoka do drugog jezika toila s desne strane.
Opis: Ulaz udesno od korita lijeba, te po lakom terenu gore, a zatim udesno na rebro. Po izrazitim
policama prijeiti udesno do police, obraslom crnogoricom, te dalje do velikog stabla (bivak). Ravno gore po
lakom terenu do teke pukotine. Preko nje i zatim ulijevo preko prevjesnih stijena do iroke police. Desno
gore do glatke ploe, prijelaz udesno do grma. Dalje do slijedeeg grma te desno plitkim lije-bom, pa
preko okomite pukotine na policu. Od nje preko prevjesa na laki teren i na sam vrh.
Tekoa: IV, mjestimino V, visina stijene 500 metara, vrijeme penjanja 16 sati (za prve penjae).
Silaz: S vrha grebenom, u pravcu jugozapada do Doljana, 2 sata hoda.

43

10. PRENJ (2123 m)
To je planina koja je oduevila mnoge planinare svojim kontrastima. Smjestivi se na velikoj okuci to je
ini rijeka Neretva s Jablanikim jezerom od Konjica pa do Mostara, postala je jedna od posjeenijih
planina.
Strme i umovite padine koje se izdiu s Jablanikog jezera prelaze u centru masiva u ogromni plato,
ispresijecan dubokim dolovima i otrim stjenovitim vrhovima. Tu je carstvo krljavog drvea, otrih trava,
kamena i sipara.
Zapadni dio Prenja obuhvaaju najmarkantniji vrhovi-U pravcu sjeverozapad-jugoistok protee se
lanac Vjetrenih brda, na ijem se sjevernom dijelu odvaja ogranak u ijem se sklopu nalaze vrhovi: Zelena
Glava (2155 m) i Oti (2123 m). Istoni dio obuhvaa gorski lanac s vrhovima Osobac (2026 rn), Zubac (1897 m) i
Boranica (2087 m). U tom dijelu usjekla se i duboka dolina Boraka draga. U sredini platoa protee se
teren ispresijecan dolovima: Vlasin Do, Velike Bare, Crno Polje, Sjeverni dio masiva obuhvaen je
vrhovima Taraom (1729 m) i Velikom Motikom (1820 m). Ispod njih smjestio se planinarski dom i u neposrednoj
blizini jezero zvano Jezerce. S ovog dijela padine Prenja ispresijecane su dolinama Bijele, Konjike Bjelanice
i Idbara.
Juni dio masiva zahvaa gorska skupina Sivadija koja umnogome podsjea na Tre Cime u Dolomitima.
Zahvaljujui poloaju, pristup je mogu sa svih strana du eljeznike pruge Konjic-Mostar ili iz
pravca Borakog jezera. Najbri i najlaki uspon ide od mjesta Konjic- Put vodi dolinom Bijele te preko
Rakovog Laza i Skoka izbija na Jezerce i planinarski dom za 4-5 sati hoda. Put je markiran. Dom predstavlja
najpogodniju taku za vrenje tura.

Prenj - preglena karta
OTI (2097 m)
Markantni vrh koji se uzdie 1 sat od Jezerca. Okruen je sa svih strana okomitim stijenama, s
nekoliko tekih pe-njakih uspona. S vrha je odlian pogled na cijelo prostranstvo Prenja.
44

ZAPADNA STIJENA
1. SMJER BREZOVEKI - CERAJ
Pristup: Od planinarskog doma Podno Taroa i V. Motike u pravcu Tisavice, te neto prije nje
skrenuti pod zapadnu stijenu; 1 sat.
Opis: Ulaz kod sjeverozapadnog ruba u zapadnu stijenu. Tada preko par laganih polica pod 30
metara strmu i dro-bljivu stijenu (klin). Dalje srednje tekim penjanjem pod glavni lijeb zapadne
stijene. Tim lijebom do njegovog svretka i kratkim lijebom lijevo na vrh.
Tekoa: II, visina stijene 250 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: S vrha Otia markiranim putem do planinarskog doma na Jezerima, 1 sat hoda.
2. SMJER MIHALJEVI- AFAR
Prvi penjali: K. Mihaljevi i D. Safar, 9. VIII 1952. godine.
Pristup: kao pod 3.
Opis: Ulaz s desne strane velikog snjenika ispod sjeverne stijene. Po lako razvedenom
krapastom stijenju gore za dvije duine (kamena piramida). Odavde polulijevo srednje tekim
lomljivim stijenama do izrazitog lijeba, po kojemu jo za duinu ueta. S tog mjesta par metara
udesno, koso prema gore. Preko izbrazdane ploe pod prevjes. Ispod prevjesa ulijevo kosom pukotinom
do zaglavljene ploe u pukotinu. Lijevom stranom ploe iznad nje, te po razvedenom terenu
obraslom travom ravno gore do police koja od centralne jaruge u sredini stijene polazi sve do
istonog brida. Ta polica predstavlja kamenu plou punu sipkog kamena, nagnutu prema unutra, a
vidi je se vrlo dobro s pod-

Oti (2097 m) - zapadna stijena

noja stijene. Od ove police lijevom stranom lijeba koji se nalazi u markantnom tornju na
samom istonom bridu, travom obraslim terenom za jednu duinu ueta. Odavde desno oko lijevog
ruba lijeba vrlo tekom prijenicom u sam lijeb. Zlijebom do njegova zavretka, te travnatom po-
licom udesno do velike centralne jaruge koja vodi pod sam vrh. Preko te jaruge udesno odmah pri
izlasku iz prije-nice, te laganim terenom na desni brid centralne jaruge. Tim bridom pod glatke
ploe samog vrnog masiva. Polu-desno preko tih ploa do nekoliko rastrganih zubaca po kojima se
lagano izae na sam vrh.
Tekoa: III, mjestimino IV. Visina stijene 200 m, vrijeme penjanja 2,30 sata.
Silaz: kao pod 3.
SJEVERNA STIJENA
3. SMJER MESARIC - DILBER - BRLEClC
Prvi penjali: J. Mesari, B. Dilber i S. BrleSi, 20. VIII 194iO. godine.
Pristup: Od planinarskog doma markiranim putem pod sjevernu stijenu 45 minuta.
45

Opis: Ulaz na razvedenom terenu desno od raspukline iznad zavretka markantne sipine.
Razvedenom i strmom stijenom do iznad raspukline, odakle ulijevo do rupe, od koje desno malom
prijenicom do druge rupe. Od druge rupe ljebastim terenom, obraslim djelomino travom pod
kamin, dobro vidljiv s obinog puta na Oti. Dalje kaminom do mjesta gdje je on zatvoren i od toga
mjesta na desni rub stijene. Dalje desno ploastim terenom na sam vrh.
Tekoa: III, visina stijene 250 metara, trajanje uspona 4 sata.
Silaz: S vrha Otia markiranim putem do planinarskog doma na Jezerima, 1 sat hoda.
4. CENTRALNI SMJER
Prvi penjali: Stjepan Jeci, Zeljko Kuan i Mladen kreb, 3. X 1953. godine.
Pristup: Od planinarskog doma za vrh Otia do kamenog ovjeuljka, od kojega se jedna
zamjetljiva stazica odvaja udesno. Dalje ravno prijeiti do markantne sipine. Nju prijeiti u donjem
dijelu, te poluesno po razvedenom terenu do lijevog ruba markantne travnate police, dobro vidljive
s puta

Oti (2097 m) - sjeverna stijena

Opis: S lijeve strane velike ljuske plitkim i okomitim kaminom do ruba. Dalje pukotinom do
ruba strme trave, zatim prijenica udesno do velike rupe. Iz rupe desno van u jarugu, iz koje odmah
lijevo na poetak velike strme police. Po njoj po srednje tekom terenu do mahovine. Nju obii,
lijevo kratkom krevitom prijenicom i gore u prvu rupu. Iz rupe lijevo na glatku policu (klinovi) i
po njoj u drugu rupu. Od rupe lijevo po tekom terenu u treu rupu. Lijevo preko glatkog prevjesa na
gornju usku policu, te u vrlo iroki visoki kamin, vidljiv iz doline. Kaminom do zavrnog prevjesa, te
preko njega u jarugu. Jarugom do mjesta gdje se rava, te desnim ogrankom do malog sedlaca. Sa
sedlaca prijenicom lijevo u jarugu i iz nje na rub stijene.
Tekoa: IV, mjestimino V i VI. Visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 13 sati.
Silaz: kao pod 3.
5. SMJER GOVEKAR - REITER
Prvi penjali: Govekar i Reiter u ljeto 1956. godine
Pristup: kao pod centralni smjer.
Opis: U svom donjem dijelu smjer se prua po Centralnom smjeru sve do polovine. Smjer se
odvaja s polovine markantne police, dobro vidljive iz doline; oko jedne duljine ueta ispred
46

markantne usjekline kroz koju vodi centralni smjer. S desne strane stupa po ljebastom terenu gore
dvije do tri duljine ueta, te po razvedenom terenu na vrh Otia.
TekoSa: III, mjestimino IV. Vrijeme penjanja 3-4 sata, visina stijene 250 metara.
Silaz: kao pod 3.
6. SMJER GOVEKAR - CVIKLJEVA
Prvi penjali: J. Govekar i Cvikljeva u ljeto 1966. godine.
Pristup: Markiranim putem pod sjevernu stijenu Otia. Ulaz u smjer nalazi se u razvedenom
markantnom grebenu na desnoj strani.
Opis: Razvedenim grebenom gore. U gornjem dijelu greben se dijeli u dva dijela. Smjer se prua
lijevim grebenom.

Tekoa: III, visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 2 do 3 sata. Silaz: kao pod 3.
7. SMJER JANEZIC- PREVEC
Prvi penjali: Janezi i Prevec 1956. godine. Pristup: kao pod smjer Govekar-Cvikljeva.
Opis: Razvedenim grebenom do mjesta gdje se on dijeli u dva dijela. Desnim grebenom u pravcu
vrha.
Tekoa: III, visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 2 do 3' sata.
Silaz: kao pod 3.
ZELENA GLAVA
Vrh predstavlja najviu taku Prenja. Kao to ime i govori, obrastao je travom. Stijene su vrlo krevite i
sa svojim jednim dijelom naslanjaju se na greben Vjetrenih Brda.
8. SMJER KROZ ISTONU STIJENU
Prvi penjali: S. Brezoveki, B. Dilber i Z. Ceraj, 26. VIII 1940. godine.
Pristup: Od planinarskog doma putem za vrh Zelene Glave. S puta skrenuti lijevo pod istonu
stijenu, 1 sat hoda.
Opis: S vrha toila u 150 metara strmi i izloeni lijeb. Iz lijeba prijenica desno po krevitom
terenu pod sam vrni masiv, kroz koji prolazi visoki strmi lijeb (donji dio krljiv). Tim lijebom pod
prevjese i preko njih na vrh.
Silaz: Markiranim putem u planinarski dom na Jezerima, 2 sata hoda.
9. JUNI GREBEN
Prvi penjali: S. Brezoveki, D. Dilber i Z. Ceraj, 26. VIII 1940. godine.
Opis: S vrha Zelene Glave preko etiri tornja u grebenu, silaz u Vlasin Dol.
Tekoa: II, vrijeme penjanja 3 sata.

Zelena glava (2123 m) - zapadni greben

47

10. SMJER KROZ SJEVERNU KOTU (2000 m)
Pristup: Od planinarskog doma putem zaobii sjevernu i zapadnu stijenu Otia, te pod sjevernu
stijenu kote 2000 m.
Opis: Ulaz od najnieg jezika stijene. Po zasutim policama u visoki kamin i njime do mjesta gdje je
zatvoren. Od tog mjesta lijevim rubom stijene 10 metara do prevjesa. Iznad prevjesa lijevo u ralanjenu
stijenu i po njoj dvije duine ueta poludesno pod prevjesnu i glatku izboinu vrne gromado. Pod tom
izboinom zaviti ulijevo i dalje na sam vrh kroz strmu stijenu.
Tekoa: IV, visina stijene 220 m, vrijeme penjanja 3 sata. Silaz: Grebenom u pravcu Zelene Glave kao
pod br. 11.
11. GREBEN KOTA 2000 m - ZELENA GLAVA
Pristup: kao pod broj 10; 1 sat.
Opis: S kote 2000 m po obraslom grebenu do prvog tornja u grebenu; njega zaobii udesno. Iza tog
tornja prvim strmim lijebom na greben. Grebenom do treeg tornja i na njegov vrh. S tornja silaz na
sedlace i zapadnom stijenom po krljivom lijebu i glatkim ploama do markantnog puta na sam vrh
Zelene Glave.
Tekoa: II, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: S vrha Zelene Glave markiranim putem do planinarskog doma na Jezerima 1 sat.
VJETRENA BRDA (2074 m)
Vjetrena Brda predstavljaju greben s nizom vrhova oko 20O0 metara, a protee se u blagom luku od
sjeverozapada prema jugozapadu, odnosno od vrha Ovca (2021 m) pa do kote 1888. Svojom duinom odvaja
Vlasin Do, od doline Ti-sovice i tirinog Dola. Greben je vrlo rastrgan i mjestimino obrastao travom.

Vjetrena brda (kota 1888-2074 m)

12. SJEVERNA STIJENA KOTE 1888 metara
Prvi penjali: K. Mihaljevi i D. afar, 11. VIII 1952. godine.
Pristup: Od planinarskog doma putem u Dolove (Vla-sin Dol) do njihovog kraja, zatim desno pod
kotu 1888 m, 1 sat hoda.
Opis: Uspon poinje u centralnoj jaruzi koja je u donjem dijelu zatvorena okomitim pragom,
visokim 30 metara. Preko toga praga dolazi se u jarugu koja se krapa-stim bridom odmah ostavlja
ulijevo, dok se nakon 40 metara ne doe na glatke vodoravne ploe, kojima se smjer opet vraa na
brid. Doskora se prelazi na desni brid jaruge i po njemu sve do glatke ploe ispod samog vrha. Dalje se
prijei lijevo na istoni brid sjeverne stijene i dalje na vrh.
Tekoa: II, mjestimino III, visina stijene 200 m, vrijeme penjanja 1 sat.
48

Silaz: Penjati grebenom tf pravcu sjevera, odnosno kote 2074. Vidi pod 13.
13. GREBEN *VJETRENA BRDA: KOTA 1888 m - KOTA 2074 m
Prvi penjali: K. Mihaljevi i D. Safar, 11. VIII 1952. godine.
Pristup: Na kotu 1888 kao pod 12.
Opis: S kote 1888 m (prvi toranj) ravno po grebenu u smjeru sjeverozapada prema slijedeem vrhu, na
podnoju kojega se nalazi velika spilja. To je drugi toranj. Dalje preko jo 13 tornjeva na kotu 2074 m.
Iza trinaestog tornja greben se cijepa u vie malih tornjica bez ikakvog reda koji se pruaju prema
Zelenoj Glavi.
Tekoa: II, mjestimino III, duina grebena 2 km, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: S kote 2074 m mimo ratrkanih tornjica do mjesta gdje se greben odvaja prema Zelenoj Glavi. Na
tom mjestu sputa se jaruga kojom se lagano moe doi pod stijenu, 2 sata hoda. Od stijene do
planinarskog doma na Jezerima 1 sat hoda.
SIVADIJA (1923)
To je skupina vrhova, smjetenih na junom dijelu masiva. Sa svoje tri stjenovite gromade podsjea na
Tre Cime. No te prenjske Cime mnogo su nie, ali svojim poloajem dominiraju nad Crnim Poljem
odakle je najlaki pristup. Gromade se niu ovim redom: Osobac (1850 m), Crnopoljski Osobac (1922 m) i
Mali Osobac (1724 m).

Grupa Sivadija (1922 ni) - sjeveroistona strana

14. SMJER KROZ SJEVERNU STIJENU OSOPCA
Prvi penj-ili: J. (Mesari i S. Brlei, 26. VIII 1940. godine.
Pristup: Iz planinarskog doma na Jezercu putem preko Vlasinog Dola u Crno Polje. Prije ulaza u
Crno Polje skrenuti desno pod prvu gromadu. Od doma 1,30 sati hoda.
Opis: Ulaz par metara lijevo od najnie take stijene. Kroz razvedeni kamin pun polica do grmlja
klekovine, odakle ulijevo i tada u polukrugu udesno pod slijedei kamin. Kaminom penjati do mjesta gdje
je on zatvoren i tada udesno uskom strmom policom do rupe. Od rupe ravno gore u pre-vjes. Preko
prevjesa u strmu ploastu stijenu i preko nje na razvedeni teren, po kojemu na vrh.
Tekoa: IV, visina stijene 290 m, vrijeme penjanja 4 sata. Silaz: S vrha grebenom u pravcu
Vlasinog Dola.
15. SJEVERNI BRID CRNOPALJSKOG OSOPCA (1922 m)
Prvi penjali: S. Brezoveki i D. Dilber, 24. VIII 1940. godine.
Pristup: Kao pod 14, ali pod drugu gromadu.
Opis: Ulaz iz toila u markantni kosi kamin i njime do njegove gornje treine, a tada 10 m po irokoj
polici u razvedenu stijenu. Stijenom do sedlaca, od kojega na desni bok brida i kroz kratku strmu stijenu
na otar greben, po kojemu na vrh.
49

Silaz: S vrha Osopca 53 m istono od poetka lijeba, koji strmo pada, kroz cijelu sjevernu stijenu
do njegovog podnoja. Nakon 100 m stijena je vlana. U donjem dijelu lijeb se proiruje. Dalje preko
Crnog Polja i Vlasinog Dola u planinarski dom l,'3'0 sata.
16. SJEVERNA STIJENA MALOG OSOPCA
Prvi penjali: J. Mesari i Z. Ceraj, 24. VIII 1940. godine.
Pristup: Iz planinarskog doma preko Vlasinog Dola u Crno Polje. Iz njega preko kamenjara
pod sjevernu stijenu, 2 sata.
Opis: Ulaz s vrha toila pod prevjes i preko njega u mali lijeb do slijedeeg prevjesa. Preko
njega opet u lijeb do male rupe. Od rupe otvorenom ploastom stijenom pod kamin, u koji se dolazi
kratkom i krljivom prijenicom. Po spomenutom kaminu do kraja cea 20 m i preko ploaste stijene
ponovno u jedan mali kamin. Njegovim lijevim bridom na greben i njime na vrh.
Tekoa: IV, visina stijene 200 m, vrijeme penjanja 4 sata.
Silaz: Grebenom desno na sipar i lijevo na stazu koja vodi na Crno Polje.
ZUBAC (1897 m)
Prenjski Materhorn! Vrh koji svojim otrim tornjem privlai panju ve za vrijeme uspona iz
Rakovog Laza. Ujedno predstavlja svretak barijere koja se strmo rui u dolinu Bijele.
17. SMJER KROZ JUGOISTONI GREBEN
Prvi penjali: Z. Ceraj, J. Mesari i S. Brlei, 23. VIII 1940. godine.
Pristup: Od planinarskog doma na sedlo Skok, odakle traverziranjem pod markantni greben.
Opis: Ulaz na greben na sedlu izmeu Takaa i Osopca (skok) nad samom junom stijenom
Zupca iznad Rakovog Laza. U grebenu preko nekoliko tornjeva po srednje tekom terenu sve do vrha.
Tekoa: II, visina stijene 150 m, vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: S vrha Cisopca u pravcu jugozapada na put za Jezerca i planinarski dom 1 sat.
VELIKA MOTIKA (1820 m)
Uz vrhove Velika Kapa (1820 m), Tara (1729 m) najugledniji je vrh koji se strmo die iznad
doline Rakov Loz. Stijene su obrasle i krevite. Ne odlikuju se visinom.
18. SMJER REITER - VIHTELI
Prvi penjali: Reiter i Vihteli u ljeto 1956. godine.
Pristup: Od planinarskog doma na Jezercu putem za Tiso vicu. Strmim siparom do njegovog
kraja 1 sat hoda.
Opis: Od vrha sipara uzdie se prva markantna stjenovita glava. Smjer se kree desno. Kad se
izbije pod markantnu stjenovitu glavu, zaobie se lijevom stranom.
Silaz: S vrha travnatim grebenom Tisovica-Jezerce 1 sat hoda.
50

Zubac (1897 m) - zapadna stijena

Velika Motika (1820 m) - istona stijena

51

11. MAGLIC (2387 m)
U ogromnom prostoru to ga okruuju tri najpoznatije rijeke Smijeka, Drina i Piva prostire se
planinski mas'v koji planinari obino nazivaju jednim imenom - Magli. Ako poblie pogledamo,
moemo uoiti tri planinske skupine: Magli, Volujak i Bio. Svaka zasebno ini jednu cjelinu, te ih
ni u kojem sluaju ne moemo svrstati pod isti naslov.
Planina Magli u tom podruju zauzima najvanije mjesto. Poznata je :'z NOB-a kao pozornica
najkrvavijih borbi. Sa sjevera i zapada odijeljena je rijekom Sutjesikom. Jugozapadno je uki Potok
dijeli od Volujaka. Istonu granicu ine Drina i Piva, a s juga je zatvorena Mratinjskom uvalom.
Magl je krevita planina, ali bez onih tipinih krakih oblika. Padine su mu sa svih strana
obrasle gustom crno-gorinom i bukovom umom koja mjestimino prelazi u praumu. U tom
pogledu naroito se istiu Peruica i uki Potok. Iznad pojasa uma od 1600 metara nagore
protee se >ojas panjaka. To omoguuje da je plan
;
na vrlo iva ljeti kada atoard tjerajiu stoku na
pau. Jedina naselja pfredstav-ljajli ratrkani obanski ljetni (stanovi (katuni). Iznad pm> stranih
panjaka uzdiu se stjenoviti vrhovi i grebeni.
Upravo u novije vrijeme stjenovita gromada Maglica bila je stjecite alpinista koji su u
.nekoliko logorovanja uspjeli da ga u potpunosti istrae. Magli je sa svih strana okruen strmim
stijenama, dok je samo s june strane lake pristupaan.
Osim gustih uma, Magli ukrauje Trnovafco jezero, koje impresionira svojom ljepotom.
Pristup Maglicu je naj krai iz Foe novom cestom u Gacko, preko Tjentita, odnosno Suhe,
Iz Suhe dolinom Su-kog Potoka na Travniko jezero. Druga mogunost je preko Alaia - planinske
kue Sava Kovaev' na Vuevu, Ulo-bia i Carevog Dola (10 do 12 sati hoda).

130
Magli - pregledna karta

52

Magli - Bio - Volujak - pregledna karta
ZAPADNA STIJENA
1. DESNA JARUGA
Prvi penjali: Ljerka Zajec i Ivanka Kosec, 2. VIII 1954. godine,
Pristup: S Trnovakog jezera na Suvu Jezerinu te iro-: kom stazom na prijevoj Tunjemir
ispod vrha Makazei (1645 m). Traverziranjem sjeveroistonog grebena neto desno prema gore
dolazi se do ulaza, 2 sata.
Opis: Ulaz u iroku jarugu, vidljivu s katuna koji fce nalaze jugozapadno od vrha Maglica.
Lijevom stranom jaruge oko 30 metara, zatim prijenicom udesno preko utog krljivog kamenja.
Vratiti se u jarugu, drati se njene lijeve strane, pa kroz mali kamin nadesno do ruba. Silaz u jarugu
oko 4 metra, te njome do uglavljenog kamena (klin). Zaobii: taj kamen udesno i gore na lagani
teren. Dalje jarugom do' njenog proirenja, te onda udesno na utu gromadu, zatim, po travnatom
terenu u lijeb oko 16 metara ulijevo od crne rupe. Tim lijebom gore i lijevo na rub, pa njime do
neto nagnutog terena. Dalje lijebom koji je eksponiran na trav-! nati iri dio, te ulijevo na brid,
pa po njemu na rub.
Tekoa: III, mjestimino IV. Visina stijene 400 m, trajanje uspona 3 sata.
Silaz: S vrha Maglica u pravcu juga grebenom do irokog travnatog i strmog jezika koji se
sputa u pravcu Trna-vakog jezera, 1 sat hoda.
2. BOSANSKI SMJER
Prvi penjali: M. Buturovi i D. Tomi, 7. VIII 1956.: godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera na sedlo Tunjemira, te s katuna u sipar pod Magliem do
travnate staze ispod sti-1 jene. Stazom do prvog lijeba ulijevo.
Opis: Ulaz u stijenu, dvije duine ueta, do podno bijele: ploe. Preko ploa kosom
pukotinom prvo udesno, zatim ravno gore do lakeg i dosta krljivog lijeba. Njime koso! ulijevo
pod prevjes. Odavde prijenicom ulijevo, a zatim gore na zupasti vrh. S vrha slijedi spust i uspon
na drugi zub. Dalje slijede zupci koji se zaobilaze s lijeve strane do podno grebena. Slabo
razvedenom stijenom tri duljine ueta do vrha glave. S nje preko lijeba na travnati poloeni teren
koji vodi do vrha Maglica.
Tekoa: IV, mjestimino III, mjestimino II. Visina stijene 200 ni, vrijeme penjanja 4
sata.
Silaz: kao pod brojem 1.
3. ZAPADNA JARUGA
Prvi penjali: N. Antonov, F. Savenc, S. Kemendi, 8. VIII 1956. godine.
Opis: Ulaz u smjer sa sipara po izrazitoj jaruzi koja presijeca cijelu stijenu. Nakon druge
duljine ueta crveni pre-vjes zaobilazi se ulijevo. Zatim jarugom po glatkom pre-vjesnom
zabrtvljenom kamenu. Dvije duine do visokih, 6 metara glatkih ploa. Smjer se nastavlja
53

okomito gore po jaruzi do kamenskog istupa. Po glatkom i ispranom kaminu preko dva
zabrtvljena prevjesna kamena, prelazi se na zapadni brid Maglica.
Tekoa: III, mjestimino IV i V. Visina stijene 350 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
4. BOSANSKO--SLOVENSKI SMJER
Prvi penjali: Angela Prepotnik, Lala Mulali, 8. VIII1958. godine.
Pristup: Kao pod brojem 2, a smjer se kree izmeu krajnjeg grebena i lijeba.
Opis: Ulaz lijeba 6 metara ulijevo kroz razvedenu stijenu, do police dva metra ulijevo,
preko 3 metra glatke ploe u razvedeni teren. Po njemu dvije duljine ueta do podno prevjesa.
Sva tri prevjesa prelaze se slobodno, te se dolazi do udubine. Iz udubine lijevom stranom
preko prevjesa. Dalje smjer prolazi po rastrganom razvedenom terenu na greben (piramida).
Njime do visoke stijene. S njena vrha slijedi spust dolje preko prevjesa, zatim policom gore
udesno i grebenom do vrha.
Tekoa: III, visina stijene 500 m, vrijeme penjanja 3 sata.

5. SMJER UNIVERZE
Prvi penjali: F. upan i S. Miliev, 8. VIII 1956. godine.
Opis: Ulaz oko 200 metara od velikog snjeita u podnoju stijene. Po travnatoj stijeni i glatkim
ploama ugibajui se udesno, nakon 12 duljina ueta dolazi se do travnate sipine pod glavu. Po njoj
desno do snjeita, a zatim na najnii dio glave. Sada po plitkom lijebu i prevjesu udesno gore na maleni
greben koji je iznad velike jaruge. Zatim lijevo gore do glatkih prevjesa u glavi. Prevjesi se zaobiu desno po
vrlo tekim ploama ili lijebu, te se preko nosa u stijeni silazi na policu. Od nje grapom, po lijevim
ljebo-vima na vrh stijene.
Tekoa: III, mjestimino V. Visina stijene 50 metara, vrijeme penjanja 4 sata.
SJEVERNA STIJENA
6. LIJEVA JARUGA
Prvi penjali: E. Rako i B. Luki, 10. VIII 1954. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera preko Suve Jezerine na Tunjemir, te stazom u pravcu sjeveroistonog
grebena, 2 sata hoda.
Opis: Ulaz u jarugu preko srednje tekog terena. Nakon nekoliko duina ueta drei se desnog dijela
jaruge, po sistemu plitkih ljebova i kamina do kraja gdje se jaruga neto otvara. Odavle ui udesno preko
poloite police s niskim stropom, te uskim kaminom na eksponirane ploe. Njima gore neto ulijevo pod
mali prevjes te preko njega lijevo gore na rub.
Tekoa: II, mjestimino III. Visina stijene 180 metara, vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: S vrha Maglica u pravcu juga do izrazitog travnatog i strmog jezika koji se sputa u pravcu
Trnovakog jezera, 1 sat hoda.
7. DESNA JARUGA - II
Prvi penjali: Vinja Boltar i Ljerka Zajec, 10. VIII 1954. godine.

Opis: Ulaz oko 16 metara udesno od desne velike jaruge, te po krljivoj stijeni u jarugu. Iz nje
opet udesno na vrstu stijenu, a zatim u jarugu do prevjesnog kamina. Kroz kamin na rub stijene.
Tekoa: II, visina stijene 150 metara, vrijeme penjanja 1 sat.
S'laz: kao pod brojem 6.
SJEVEROZAPADNA STIJENA
8. SJEVEROISTONI GREBEN
Prvi penjali: M. Zgaga i B. Matkovi, 4. VIII 1949. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera preko Suhe Jezerine na greben Tunjemir, te dalje zaratenom
stazom u pravcu sjevera pod sjeverozapadnu stijenu, 2 sata hoda.
Opis: Sjeveroistoni greben je izrazit kameni masiv, odvojen od glavnog vrha usjeklinom u kojoj
se nalazi mali iljati toranj. Ulaz u treu glavu Maglica kod iroke jaruge. Desnim rebrom po
pukotini do prostrane udubine, iz koje lijevo u stepeniasti kameni blok, preko kojega na usku
policu. Desno gore po laganom terenu na greben, i njime na vrh. Silaz u usjeklinu po lijebu.
Toranj zaobii s desne strane. Laganim terenom u lijeb s glatkim stranama. Po lijebu do kraja i
zatim desno raspucanim ploama na greben. Grebenom pokraj duboke pukotine na drugi vrh Maglica.
54

Lako na glavni vrh.
Tekoa: IV na ulaznom dijelu, ostalo II, visina stijene 400 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: S vrha Maglica u pravcu juga grebenom do strmog travnatog jezika koji se sputa u
pravcu Trnovakog jezera.
9. DESNA JARUGA - III
Prvi penjao: I. Gropuzzo 1947. godine.
Opis: Stijena je rascijepljena u dvije jaruge koje se u donjem dijelu spajaju. Po rasipanim
skokovima u desnu jarugu kojom vodi smjer na izrazitu usjeklinu. Izlaz na usjeklinu srednjom kosom
pukotinom. Iz usjekline lijevo u strme glatke ploe po kojima na drugi vrh.

10. CENTRALNI SMJER
Prvi penjali: I. Gropuzzo i N. Kuan, 4. VIII 1949. godine.
Opis: Smjer vodi s desne strane najnieg izdanka stijene. Na rebro do polovice stijene i odatle desno u
drugu jarugu i izravno na vrh. 20 metara nad njezinim izdankom lijevog bloka, izrazitog rebra, vodi obrasla
gredina ulijevo u plitki lijeb. Teko po njemu do zavrnog prevjesa. Preko prevjesa na rebro. Rebrom do
podno prevjesne stijene. Pri-jeenje desno u jarugu. Po izrazitom strmom kaminu dok se ne proiri, prijelaz na
desni bok pod pukotinu. Pukotinom i eksponiranim glatkim ploama na drugi vrh.
11. ZAPADNI GREBEN
Prvi penjali: K. Mihaljevie i E. Rako, 4. VIII 1949. godine.
Opis: To je izraziti greben koji vodi na glavni vrh Maglica. Ulaz u lijevi bok neto iznad
najnieg izdanka grebena. Zatrpanim kaminom na sedlo i dolje (prema jugu). Preko raspucanih ploa i
uskog lijeba desno na rebro koje zatvara prostranu jarugu. Zlijebom na sedlo, s kojega lijevo na rub
grebena. Grebenom pod crveni toranj, njega zaobii s lijeve strane i prvim zlijebom gore pod slijedei
glatki toranj s pukotinama. Desnim krajem na greben. Otrim rubom do crvene jaruge i dalje po
zupcima. 20 metara strmo u usjeklinu i zlijebom na slijedei rub, s kojega desno gore na crveni
pijesak. Bijelim ploama do ruba, njega zaobii lijevo i po treem kaminu natrag na greben i po
njemu na travnato sedlo. Odavle ravno grebenom na rub.
Tekoa: III. Visina stijene 500 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
55

12. VOLUJAK
Putujemo li od Tjentita uzvodno uz Sut jeku u pravcu njezinog kanjona, moemo opaziti dug
stjenoviti hrbat koji se naglo u strmim liticama rui u Sutjesku. Na tom mjestu nalazi se najui dio
kanjona Sutjeske - prodor Vrata. To je ujedno i sjeverozapadna strana masiva Volujaka.
Masiv Volujak protee se u obliku uskog i dugog grebena u pravcu jugoistok-sjeverozapad. Od
ostalih planinskih masiva u ovom predjelu odvaja ga rijeka Sut jeka i uki Potok dok je s
jugoistone strane od Bioa, odijeljen Urdenim Dolovima.
Nii predjeli obrasli su gustom borovom, i bukovom umom- Vii predjeli su panjaci iz kojih
stre stjenoviti vrhunci. U jugoistonom dijelu nalaze se najvii vrhovi, kao: Vlasulja (2332 m) i
Trnovaki Durmitor (2331 m). Njihovi stjenoviti grebeni proteu se paralelno a odvojeni su sedlom.
Dalje se niu vrhovi: Studenci, 2294 metra i Badanj, 2242 metra.
Najlaki pristup Volujaku je iz Foe cestom za Tjentite, odnosno Suhu. Od Suhe Sukim Potokom
do Trnovakog jezera. Jezero predstavlja najprikladniju taku u ovom masivu, za vrenje
alpinistikih uspona.

13. TRNOVACKI DURMITOR (2331 m)
Ova stjenovita barijera iznenauje svojom duinom od 2 km, to daje impozantnost
stijenama. Za visinu se to ne moe rei. Ona varira, a kree se od 400 do 200 metara. Zahvaljujui
svojem odlinom poloaju iznad Trnovakog jezera, postala je najposjeenija u cijelom ovom
kraju- Barijera je na istoku ograniena najviim vrhom, kota 2^31 metar, glavni vrh Trnovakog
Durmitora. Tu imamo jevero-istonu i sjeverozapadnu stijenu. Ovu posljednju jo nazivaju i
Trzivka. Stijene su tu najvie oko 400 metara. Juna strana barijere zavrava kotom 2230, odnosno
Trnovakim vrhom. Uzdie se neposredno iznad katuna arena Lastva. Stijene su niske i krevite,
a mjestimino obrasle. Izmeu tih vrhova protee se takozvana centralna barijera Trnovakog Durmi-
tora. U svojoj duini od jednog kilometra varira u svojoj visini. Mjestimino je krljiva.

GLAVNI VRH TRNOVACKOG DURMITORA
SJEVEROISTONA STIJENA
1. SMJER BUJAN - CERNI
Prvi penjali: I. Bujan i 2. Cerni, 9. VIII 1954. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera u pravcu istoka stazi-com do ispod prijevoja.
Skrenuti desno preko snjeita i si-para pod sjeveroistonu stijenu, 1,30 sati hoda.
Opis: Ulaz nadesno od dvije velike kamene gromade na sipini, 3'0 m udesno s malog
snjenog jezika u iroki lijeb. Po njemu gore, pa preko prevjesa u mali jarak. Po stupu
do velike ploe, te neto ulijevo, pa iznad nje u smjeru tor-njia, oblikom krsta. Od
njih neto udesno pa preko malog prevjesa na rub stijene.
Tekoa: II, mjestimino III. Visina stijene 200 m. Vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: S vrha Trnovakog Durmitora u pravcu zapada stazicom na sedlo ispod
Volujka. Dalje putem u dolinu preko katuna do Trnovakih jezera, 1 sat hodanja.
SJEVEROZAPADNA STIJENA (TRZIVKA)
2. LIJEVI BRID
Prvi penjali: N. Antonov, F. Savenc i Angela Prepotnik, 7. VIII 1956. godine.
Pristup: Sjeverozapadna stijena, odnosno Trzivka, kako je narod naziva, nalazi se
na lijevoj strani amfiteatra to ga ine glavni vrh Trnovakog Durmitora, centralna
barijera Trnovakog Durmitora i lijevo, Trnovaki vrh. Pristup amfiteatru je najbri od
Trnovakog jezera preko sipara sjeveroistone stijene Trnovakog vrha na putelji
koji vodi od arenih Lastva podnojem same stijene. Od jezera 2 sata hodanja.
Opis: Ulaz u krajnjem lijevom bridu. Po bridu travnatim policama est duina,
nakon toga teren postaje strmiji, krljiviji sve do vrha. Prijelaz preko glatkih
56

ploa s dobrim hvatitima, ali treba paziti jer su gromade nesigurne.
Tekoa: II, gornji dio III. Visina stijene 400 m, vrijeme penjanja 2,30 sati.

Trnovaki Durmitor - Glavni vrh (2331 m) - zapadna stijena

Silaz: S vrha Trnovakog Durmitora grebenom u pravcu zapada na sedlo ispod Volujka te dolinom na
Trnovako jezero, 1 sat hodanja.
3. SMJER U LIJEVOJ STRANI TRZIVKE
Prvi penjali' F. upan i S. Miliev, 7. VIII 1956. godine.
Opis: Ulaz u smjer kod crvenog odloma u lijevoj strani stijene. U prvoj duljini ueta prijeiti preko
brida u razvedenu stijenu, te preko nje do lijevog kraja iroke sipinaste police koja se prua preko veeg
dijela stijene od velike rupe nalijevo. Po lijebu dvije duljine ueta, a zatim lijevo na brid velike
karakteristine jaruge. Bridom na vrh.
Tekoa: III, srednji dio IV s jednim mjestom V. Visina stijene 400 m, vrijeme penjanja 2,30 sati.
4. SMJER CERNIC - BUJAN
Prvi penjali: I, Bujan i 2. Cerni, 13. VIII 1954. godine.
Pristup: Kao pod brojem 2, samo pod centralni dio stijene.
Opis: Ulaz u smjer desno od dobro vidljive spilje, te prijenicom po razvedenoj i eksponiranoj stijeni
do ljuske preko dva prevjesa. Ui u lijeb, pa njime ulijevo, zatim gore do prevjesnog ureza i preko
glatke ploe u glatki kamin. Nastaviti dalje do doljnjeg dijela stijene, koji ini oblik slova V, kroz
lijeb i lagani teren. Njegovim lijevim krakom po sistemu prevjesnih kamina do uklijetenog kamina i odatle
krljivim terenom kroz lijeb na vrh.
5. VARIJANTA Y
Prvi penjali: Angela Prepotnik i I. Bujan, 6. VIII 1956. godine.
Opis: Varijanta poinje na sredini smjera Cerni-Bujan na mjestu gdje zavrava donji kamin. Od
tog mjesta do police oko 60 metara a zatim se prelazi na desni greben,
142
koji je zapravo lijevi dio bijelih ploa, vidljivih iz doline. Po njemu nekoliko duine krljivim
terenom na rub stijene.
Tekoa: II, stijena krljiva, visina stijene 300 m, vrijeme penjanja s varijantom 2 sata.
57

CENTRALNA BARIJERA TRNOVACKOG DURMITORA
SJEVERNA STIJENA
6. LIJEVI TORANJ
Prvi penjali: E Rako i B. Luki, 9. VIII 1954. godine
Pristup: U amfiteatar, odnosno do podnoja ove barijere, najbre je od 'Trnovakog jezera preko
sipina sjeveroistone stijene Trnovakog vrha na put koji vodi od arenih Lastva, podnojem same
stijene. Od jezera oko 2 sata hodanja.
Opis: Ulaz u smjer 50 metara ulijevo od markantnog jarka u lijevom dijelu barijere. Crvenim,
dobro izraenim lijebom po sredini stupa gore neto ulijevo do prevjesa. Preko prevjesa udesno, u
okomiti kamin koji ide neto ulijevo do crvenog platoa, te sistemom malih kamina na sedlo. Sa sedla
na okomitu glatku plou, nakon 6 metara duga prijenica udesno po uskoj polici, te njome do kraja i
neto gore u rupu natkrivenu balkonom. Iz rupe ulijevo na glatke ploe po slabo izraenoj raspuklini
iznad balkona. Dalje neto udesno kroz ljebove, zatim ulijevo malo sii u okomiti crveni lijeb. Njime
do kraja, te preko okomite kratke stijeni na rub.
Silaz: S grebena travnatim padinama u pravcu zapada prema sedlu Vlasulje, te dolinom do
Trnovakog jezera, oko 2 sata.
7. LIJEVI BRID TRAPEZA
Opis: Ulaz oko 50 metara udesno od markantnog lijeba, neto s lijeve strane brida, u razvedeni dio
s krljivim kamenjem. Drati se tano ruba rebra i njime do klekovine.

Trnovaki Durmitor - Centralna barijera

Dalje neto prema gore, a zatim preko tornjia dolje u kamin. Lijevo iznad kamina u ploe te
njima na tornjie. S tornjia na tornji i na rub stijene.
Tekoa: II, mjestimino krljivo, visina stijene 250 m, vrijeme penjanja 2 sata.
8. CENTRALNI SMJER TRAPEZA
Prvi penjali: Z. Simunovi i N. Jaki, 8. VIII 1954. godine.
Pristup: Kao pod 6, ali pod centralni dio trapeza.
Opis: Ulaz nadesno od rebra oko 40 metara s velikog snjenog jezika na izrazitu ljusku koja ide
lagano udesno, te na kraju svrava prevjesom. Dalje kroz krljivi i strini lijeb oko 60 metara, te
58

prijenicom udesno pod veliku rupu. Iz nje neto udesno na brid koji se uzdie izmeu dviju velikih
jaruga, pa njime pod okomitu plou. Plou zaobii s desne strane i neto ulijevo po srednje
tekom terenu na rub stijene.
Tekoa: III, mjestimino IV. Visina stijene 200 m, vrijeme penjanja 2,30 sata.
Silaz: kao pod 6.
9. VARIJANTA VC
Prvi penjali: B. Luki, V. Elerek i S. Kelmendl, 11. VIII 1956. godine.
Opis: Centralni smjer trapeza naputa se nakon druge duljine ueta. Penje se ulijevo prema bridu.
Zatim po njemu tri duljine, policom udesno pod vrstu, 20-metarsku stijenu. Njenim desnim bridom na
najvii vrh trapeza.
Silaz: S vrha trapeza silaz kao pod brojem 6.
10. DIREKTNI SMJER TRAPEZA
Prvi penjali: B. Luki i J. Nikolovski, 8. VIII 1956. godine.
Pristup: Kao pod brojem 8, ali 60 metara udesno od centralnog smjera.

Opis: Ulaz 60 metara desno od centralnog dijela smjera trapeza. Smjer vodi neto malo udesno do u
izrazito crvenu najveu rupu. Na polici pri dnu rupe je kamena piramida. Iz rupe se silazi 1 metar dolje.
Desno s bridom se die nad rupu. Po razvedenoj ali krljivoj stijeni traverzira se neto ulijevo do kraja
police, iznad koje je druga crvena rupa. Na kraju police prelazi se u prevjes i ulazi u plitki lijeb. Njime do
kraja koji zavrava nosom. Od nosa, oko 15 metara, do podno prevjesa kroz krijivu stijenu. Preko prevjesa
na laki teren, te preko njega na rub stijene.
Tekoa: V, mjestimino VI, od prevjesa III. Visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 8 sati.
11. DESNI BRID TRAPEZA
Prvi penjali: Ljerka Zajec i Ivanka Kosec, 8. VIII 1954. godine.
Pristup: kao pod 8.
Opis: Ulaz ulijevo od malog snjenog jezika u izrazitu pukotinu s desne strane ruba brida. Iz pukotine
na brid ulijevo, te njime ay izrazite rupe. Iz rupe preko prevjesa u drugu rupu (uti kamen), pa iz nje
neto ulijevo do koso poloene police. Policom do kraja i gore na brid do ljuske, te ispod nje ulijevo do
jaruge kojom preko travnatog terena do tornja. Preko tornja na rub stijene.
Tekoa: III, visina stijene 300 metara, vrijeme penjanja 3. sata.
12. SMJER U CENTRALNOJ GLAVI
Prvi penjali: I. Bujan i Vinja Boltar, 8. VIII 1954. godine.
Pristup: U amfiteatar pristupom kao pod brojem 6, samo pod centralni dio barijere.
Opis: Od malog snjenog jezika u iroki lijeb, te njime tri duine ueta na strmu travnatu policu.
Policom ulijevo na brid koji treba zaobii nalijevo, te na rub stijene.
Silaz: S vrha lijeba izmeu trapeza i centralne glave travnatim padinama, prema sedlu ispod
Vlasulje, te dolinom na Trnovako jezero, 1 sat hoda.

13. SMJER DESNO OD CENTRALNE GLAVE
Prvi penjali: B. Luki i Vinja Boltar, 11. VIII 1954. godine.
Opis: Ulaz u smjer s lijeve strane bloka, u ijoj sredini se nalazi crni koso poloeni odlom.
Preko bloka do rupe, i preko nje do police. Policom udesno do raspukline, te njome dt travnatog terena.
Prijelaz u slabo izraeno rebro, te njime do sedla. Od sedla ravno gore preko prevjesa. Dalje
sistemom slabo izraenih polica neto ulijevo, te zatim udesno zaobii ploe na rubu stijene.
Tekoa: III, mjestimino IV. Visina stijene 200 metara. Vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: S vrha silaz travnatom padinom na sedlo pod Vla-suljom te dolinom na Trnovako jezero.
14. SMJER DESNOM JARUGOM
Prvi penjali: 2. Cerni i N. Jaki, 11. VIII 1954. godine.
Opis: Ulaz desno od izrazitog utog odloma, te nakon 15 metara penjanja u krljiv lijeb. Tim
lijebom preko prevjesa sve do njegovog kraja. Odavde ulijevo prema bijeloj pjegi (vidljiva iz
podnoja), te traverzom ulijevo i gore do nosa. Odavde ravno gore do balkona, te udesno poloenom
pukotinom na prostrani, travom obrasli teren. Dalje po krljivom terenu na rub stijene.
59

Tekoa: IV, mjestimino V, visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 6 sati.
15. BOSANSKI SMJER
Prvi penjali: M. Buturovi, L. Mulali i D. Tomi, 6. VIII 1956. godine.
Opis: Ulaz 90 metara desno od smjera 14, preko malog snjeita desnim grebenom iznad irokog
lijeba. Preko krljivih i travnatih glavica do vee terase. Koso ulijevo pod okomiti lijeb. Dalje
lijevo preko prevjesa uz sam lijeb do veeg proirenja (sipar). Ravno gore 50 metara do udubine,
zatim naglo lijevo na veliki plato obrastao travom. Dalje preko slabo razvedene ploe pod prevjes u
udubinu. Lijevo prijenicom u lijeb i njim na vrh koji je zajedniki sa smjerom 14.

Trnovaki Durmitor - Centralna barijera ~~ zapadni dio

16. SMJER SA JEZERCEM
Prvi penjali:, A. Blauk, Nada Rastovski i Z. Kovaevi, 6. VIII 1956. godine.
Opis: Ulaz desnim snjeitem od smjera 15. Lagano po razlomljenom kamenju udesno do malog
grebena. Prijenicom ulijevo do kamina to ga tvori izrazita ljuska s glavnom stijenom. S vrha kamina
prelazi se ulijevo u okomiti lijeb, te njime do prve rupe. Nastavkom lijeba u drugu rupu u kojoj se
nalazi malo jezerce. 5 metara iznad, raz-lpmljenim terenom, prijenicom ulijevo na dobro stajalite,
Nakon duljine ueta po razvedenoj i eksponiranoj stijeni to se jako osipa, pod desno ukoso poloeni
prevjesni lijeb. Preko njega 10 metara na rub stijene.
17. SMJER PO BRIDU
Prvi penjali: N. Antonov i F. Savenc, 6. VIII 1956. godine.
Pristup: Kao pod brojem 13, ali pod desni dio barijere.
Opis: Ulaz u krajnje zapadnom kutu, 100 metara udesno od smjera 14 do crvenih odloma. Po
bridu do izlazne gredine, preko koje se dolazi na travnati, obrasli teren.
Tekoa: III, visina stijene 150 metara, vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: Kao pod brojem 14, lijevim padinama prema sedlu, ispod Vlasulje.
18. SMJER KROZ DESNI ZLIJEB
Prvi penjali: I. Bujan, S. Gili, D. Antunovi 8. VII 1956.
Pristup: Smjer se nalazi sasvim u zapadnom dijelu barijere, oko 150 metara desno od smjera pod
brojem 17. Od Trnovakog jezera 1 sat hoda.
60

Opis: Ulaz u smjer nalazi se tano u pravcu najnieg dijela grebena. Ulaz na vrhu sipara. Kroz uski
ljebi na izrazitu policu koja vodi udesno. S nje u jarugu, ispunjenu sitnim kamenjem. Iz jaruge lijevo na
policu, a s nje po siparu iz kojeg mjestimino izviruje vrsto stijenje. Od sipara travnatom padinom na
rub stijene.
Tekoa: II, visina stijene 100 metara, vrijeme penjanja 30 minuta.
Silaz: S grebena lijevo na sedlo i putem preko arene Lastve na Trnovako jezero, 1 sat hoda. Ovaj
smjer moe posluiti i kao silaz za ostale smjerove u barijeri Trnovakog Durmitora.
TRNOVACKI VRH
19. SJEVERNI GREBEN
Prvi penjali: E. Rako i M. Zgaga, 7. VIII 1949. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera siparom na put koji vodi iz arene Lastve, lijevo zaobilazei u luku
obraslu stijenu u amfiteatar, 2 sata hoda.
Opis: Po osipajuem terenu udesno do crvenog kamenja. Uskim ljebovima na greben i po njemu na
vrh.
Silaz: S vrha grebenom u pravcu jugozapada do travnatih livada, preko kojih dolje u dolinu pod
Vlasuljom, dalje dolinom do Trnovakog jezera, 2 sata hoda.
20. SMJER IMUNOVIC - JAKlC
Prvi penjali: N. Jaki, Z. imunovi, 10. VIII 1954. godine.
Pristup: Smjer se kree sjevernom stijenom Trnovakog vrha od Trnovakog jezera siparom do pod
stijenu 1 sat.
Opis: Ulaz u stijenu s lijeve strane izrazito klekovinom obrasle glave to se nalazi blizu desnog ruba
stijene. Uspon na vrh te zelene glave, zatim po siparu u izraziti lijeb, pa zatim sistemom polica do glatkog
ispranog lijeba (rui se kamenje). Njima na travnate ploe, te preko izlomljenih gro-mada pod izraziti odlom
(crveni kamen). Odavle prijenicom ulijevo i po krljivom terenu na rub stijene.
150
21. SLOVENSKO-HRVATSKI SMJER
Prvi penjali: F. Savenc i B. Kambi, 10. VIII 1956. godine.
Opis: Ulaz kod srednjeg snjeita, te po jaruzi do okrugle police. Lijevo lagano po plitkom
lijebu do crnih ploa. Zatim desno po policama do velikog balkona. Po dobro razvedenoj stijeni do
police. Nastaviti gore po stijeni preko malog prevjesa do sitaste police. Zatim po crvenoj prevje-
snoj stijeni, travnatoj polici i lijebu lijevo do male rupe. Iz nje preko glatke stijene u travnati
urez, te po njemu do police obrasle klekovinom. Po lijebu do klekovine. Oko tornja lijevom
stranom na brid preko razvedenog prevjes-nog kamina i klekovine do sipara. Kada se prijee preko
plitkog razvedenog lijeba na travnato osiguravalite, ostaje jo dvije duine ueta do vrha.
Silaz: kao pod brojem, 19.
22. BOSANSKO-HRVATSKI SMJER
Prvi penjali: J. Menec i D. Filipovi, 8. VIII 1956. godine. Pristup: kao pod 19.
Opis: Ulaz 30 metara ulijevo od malog snjeita, vidljivog s Trnovakog jezera. Penje se direktno
dok se ne doe do police obrasle klekovinom. Zatim prijei udesno do jaruge. Njome lagano udesno do
strmih razvedenih polica koje vode do pod izlaz. Izlazi se na malo sedlo. 30 metara od izlaza je
razvedena ploa na kojoj je prislonjena ljuska. Ona s ploom tvori krljiv kamin. Po njemu do ruba
stijene.
23. SMJER UPAN - MILICEV
Prvi penjali: F. upan i S. Miliev, 9. VIII 1956. godine.
Pristup: Smjer se nalazi u sjevernoj stijeni. Pristup kao pod brojem 19.
Opis: Ulaz desno od najveeg snjenika pod stijenom. Dvije duljine do teke prijenice ulijevo,
zatim 4 duljine ueta gore do glave. S njene lijeve strane nastavlja se po teem lijebu i ploama
do lakeg terena ulijevo. S desne strane na rub stijene.
61

VLASULJA (2332 m) - SJEVERNA STIJENA
Sjeverna stijena Vlasulje vrlo je razvedena. Obiluje s dosta markantnih pukotina to omoguuje
niz loginih uspona. Mjestimino je krljiva.
24. SMJER ZGAGA - RAKO
Prvi penjali: M. Zgaga i E. Eako, 7. VIII 1949. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera u dolinu Vlasulje i Trti ova&kog vrha; od Jezera 2 sata.
Opis: S puta u strmi sipar. Smjer se dri izrazitog lijcba u lijevom dijelu stijene. Ulaz desno od
lijeba i nakon 80 metara uspona lijevo u lijeb pod prevjes, zatrpan lomljivim blokovima. Preko prevjesa u
lijeb i njime do mjesta gdje se s desne strane nalazi crveni blok. Iznad bloka lijevo iz lijeba na travnatu
policu. Dalje rebrom, koje postaje vrlo otro, na lomljiv, troan, teren kojim na vrh stijene.
Silaz: S vrha markiranom stazicom na sedlo izmeu Vlasulje i Trnovakog Durmitora, te u dolinu pod
sjevernu stijenu Vlasulje, do Trnovakog jezera, 1 sat.
25. CENTRALNI SMJER
Prvi penjali: E, Rako. i B. Luki, 12. VIII 1954. godine.
Pristup: Kao pod brojem, 24, ali pod centralni dio stijene.
Opis: Ulaz u stijenu desno od velikog kamena u centralnom dijelu stijene u prevjesni lijeb. Kroz njega
na otvorenu stijenu do pukotine. Desnim rubom na ploe (eksponirano), te preko njih s lijeve strane na
neto tei teren do voe poloene police. S nje ravno gore po raspuklini n-a glatkoj ploi. Iznad ploe po
razvedenoj stijeni neto uli-

Vlasulja (2332 mj - sjeverna stijena

jevo, do visokog kamina (vidljiv iz doline). Lijevom stranom kamina do kraja te na njegov desni rub i
na glatku plou koja zavrava s prevjesom. Preko prevjesa u okomitu stijenu, te sistemom vrlo tekih i
plitkih ljebova i prevjesa na brid. Eksponiranim terenom udesno i gore, te traverzom ulijevo, po
eksponiranoj uskoj polici iznad ogromnog krlji-vog prevjesa. Tznad njega na otvorenu stijenu, pa preko
izvanredno tekog prevjesa na ispucano rebro, te njime na rub stijene.
Tekoa: IV, mjestimino V, visina stijene 400 m, vrijeme penjanja 5 sati.
26. SJEVEROZAPADNA JARUGA
Prvi penjali: Z. imunovi i I. Bujan, 2. VIII 1954. godine.
Pristup: Kao pod brojem 24, samo na vrh najveeg snjenog jezika, desno od centralne stijene.
Opis: Ulaz sa vrha najveeg snjenog jezika g lijeve strane crne rupe na rastrganu stijenu (klin),
dalje pod rupu s oknom, njega obii s lijeve strane i ui u lijeb. Desnim rubom lijeba do njegovog vrha, te
prijenicom udesno preko prevjesa, u lijeb. Njime oko 80 m do drugog prevjesa, te iznad njega prijenicom
ulijevo na ploe. Preko ploa neto udesno, te po izlomljenim gromadama na vrh.
62

27. LIJEVI LIJEB
Prvi penjali: A. Blauk i Z. Kovaevi, 7. VIII 1956. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera preko arenih Lastva pod lijevi dio sjeverne stijene Vlasulje, 2
sata.
Opis: Ulaz u lijeb lijevo od jaruge, te preko skokova (III) do uklijetenog velikog kamenog bloka,
po kojim se nalazi rupa duboka 5 metara. Iz rupe glatkom ispranom ploom udesno ispod prevjesa (V).
Nakon 6 m prijenica ulijevo na razvedeni gornji dio kamenog bloka, te uskim lije-bom na lagan teren
koji voi na rub stijeno.
Tekoa: III s jednim mjestom V, visina stijene 350 m, vrijeme penjanja 3 sata.
28. SMJER PO LIJEVOM REBRU
Prvi penjali: B, Kambi, S. Gili i D. Filipovi, 6. VIII 1956. godine.
Pristup: Kao pod brojem 27.
Opis: Ulaz u najveu jarugu duboko u siparu preko snje-nika. Jarugom do irokog kamina, te
kosom policom do pod kratki nadsvoeni kamin (V). Preko njega u jarugu do ispod snjenika.
Odavde desnom stijenom jaruge do crne rupe. Iz nje koso gore lijevo 10 m, pa eksponiranom prije-
nicom desno gore na brid rebra. Ploom koja stijenom brida pravi usku pukotinu - duljinu ueta (V;f).
Od kraja ploe po bridu rebra na vrh stijene.
Tekoa: IV+, visina stijene 350 m, vrijeme penjanja 3 sata.
29. SMJER PO DESNOM REBRU
Prvi penjali: A. Blauk, S. Gili i B. Kambi, 8. VIII 1956. godine.
Opis: Ulaz travnatom policom po najuem dijelu stijene. Dalje na prostranu gredinu i njome
udesno pod dobro vidljivi strop, oblika slova V. Plitkim lijebom pod strop. Prijenica ulijevo po
vrlo krljivom, glatkom i pre-vjesnom terenu (VI) do uskog kamina to ga tvori ljuska sa stijenom.
Kaminom kojih 5 m na vrh ljuske. Dalje uskom, vrlo eksponiranom i mjestimice prevjesnom
policom duljinu ueta ulijevo, do njenog kraja. Gore 6 m po uskom lijebu, te prijenicom koso
udesno preko glatke isprane ploe (VI) i prijelaz udesno u uski lijeb koji prelazi u strmu i glatku
plou do njenog kraja. Iznad nje uzdie se vertikalna prevjesna pukotina zarasla travom, a ulijevo
eksponirana ploa. Najprije 3 m ulijevo po glatkoj ploi, a zatim udesno u prevjesnu usku
pukotinu, te njome vertikalno gore (VI) na rub gdje udesno poinje prostrana polica, vidljiva iz
doline. Tu je kraj tekoa. Desno policom na brid rebra, te njime duljinu ueta na drugu travnatu
policu, takoer vidljivu iz doline. S njenog lijevog kraja po razlomljenom terenu lagano na vrh.
Tekoa: III do gredine, sredina V s tri mjesta VI, ostalo III, visina stijene 400 m, vrijeme
penjanja 6 sati.
STUDENAC (2294 m)
To je vrh koji je uglavnom prekriven panjacima i klekovinom. Samo s jedne strane, i to june, ima
stijenu, razvedenu nisku i djelomino obraslu. Ne istie se naroitim tekoama.
30. DESNI RUB PIRAMIDE
Prvi penjali: D, Tomi i S. Kelmedin, 9. VIII 1956. godine.
Pristup: Krenuti s Trnovakog jezera preko Trnovakih koliba, odnosno preko arene Lastve ravno
prema putu, te na mjestu gdje on naglo zaokree ulijevo prema jugoistoku, skrenuti na sipare u smjeru
jugozapada.
Opis: Smjer se nalazi u barijeri iznad Trnovakih katuna i vodi desnim bridom izrazite piramide. Ulaz
sa sipara, preko mjestimino krljive, ali razvedene stijene do glatke ploe, po uskoj pukotini koja prelazi
u lijeb. Njime do vrha. Izlaz preko klekovina.
Tekoa: III, visina stijene 120 m, vrijeme uspona 1 sat.
Silaz: S vrha Studenca grebenom u pravcu istoka prema Trnovakom jezeru 1 sat.
31. LIJEVO REBRO
Pristup: Od Trnovakog jezera preko Trnovakih koliba preko arene Lastve ravno na put, te na
mjestu gdje on naglo zaokree ulijevo prema jugoistoku skrenuti na sipare u smjeru jugozapada.
Opis: Ulaz desno od velike jaruge koja se protee od vrha pa do podnoja iza rebra u prevjesni
kamin
1
, zatrpan ogromnim blokovima. Preko njega neto udesno u sistem kratkih ljebova do mjesta gdje
se oni zavravaju tano na rubu rebra. Dalje neto ulijevo preko otvorenih ploa i krljive stijene, te
udesno na vrh brida i njime na vrh stijene.
Tekoa: II, mjestimino III. Visina stijene 160 metara, trajanje uspona 1 sat.
63

STANINA GREDA (2100 m)
Njezina sjeveroistona stijena dosta je teko pristupana. Ono to penjaa moe zabaviti ostaci su
aviona iz rata. Visina se kree oko 250 metara.
32. SMJER PO LIJEVOJ PUKOTINI 32
Prvi penjali: D. Belai i B. Lukl, 7. VIII 1956. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera prema Trnovakim katunima. Prije silaza u katune desno na greben
i po njemu do sedla, po kojem vodi put u karlicu Stavljen, s ijeg se kraja uzd'e stijena.
Opis: Smjer vodi po izrazitoj lijevoj pukotini to je narod zove dula. Sa iroke gredine smjer
otpoinje lijebom koji se prekida prevjesorn. Po strmoj stijeni ulazi se u krai kamin koji zavrava s
malom travnatom padinom. Preko sipara ulazi se u okno veliine 9 X 4 m. Iz okna lijevom stranom
van, sistemom zamki i klinova na vrh okna. Desno zaobii okno i ui u iri lijeb. Na mjestu gdje se
zatvara prijei dvometarski prevjes i po irokoj jaruzi do vrha (kamena piramida).
Tekoa: IV, s dva mjesta V i jednom duljinom, ueta VI. Visina stijene 250 m, vrijeme
penjanja 4 sata.
Silaz: Sa Stanine Grede grebenom na Studenac, odakle istonim grebenom prema Trnovakom
jezeru 1 sat i 30 minuta.
33. AVIONSKI SMJER
Prvi penjali: B. Luki i B. Kambi, 12. VII 1956. godine.
Opis: Smjer se protee po izrazitoj pukotini u desnom dijelu stijene. Ulaz s velikog snjeita
koje se protee iz dna doline do pod samu stijenu. Uskim, dobro razvedenim lijebom tri duljine do
mjesta gdje lijeb prelazi u pukotinu. Po njoj trenjem i dalje raskorakom do zabrtvljenog avionskog
motora. 20 metara po lijebu u kamin. Iz kamina u lijeb i na vrh stijene.
Tekoa: III,, mjestimino IV. Visina stijene 250 m. Vrijeme penjanja 2 sata.
34. MALEV LIJEB
Prvi penjao: B. Kuli u kolovozu 1958. godine.
Opis: Ulaz 80 m lijevo od ulaza u avionski smjer ravno gore po irokom razvedenom lijebu do
vrha stijene. Osobitost je smjera da ima mnogo ostataka sruenog aviona.
Tekoa: III, visina stijene 300 m, vrijeme penjanja 1,30
Silaz: kao pod 32.
64

14. BIO (2396 m)
Bio zauzima najjuniji dio masiva izmeu rijeka Pive, Drine i Sutjeske. Po prostranstvu je najvei.
Zapravo, to je jedan ogromni plato iz kojega stre stjenoviti grebeni i vrhovi. Grebeni se pruaju u pravcu
istoka. Uski su i dugaki, i izmeu njih su duboke doline. Niu se ovim redom: Vrsta - Oblik, Vitlovi i
Bioke grede. Ovi predjeli su najmanje istraeni. Masiv Bioa ukraen je s dva jezera: Mratinjskim i
Stabljanskim. Prostranstva su krevita i gola, a mjestimino susreemo klekovinu- Ovo su predjeli gdje se i ljeti
zadrava snijeg.
Sjevernu granicu Bioa ini Mratinjska dolina, junu - dolina Pluine, istonu - Piva, a zapadnu -
Ureeni dolovi.
Pristup je mogu sa sviju strana. Prva mogunost je od Foe uz Drinu, dolinom Pive i Mratinjskom
dolinom, a druga preko Suhe i Trnovakog jezera.
OTRAC (2250 m)
1. SJEVERNI BRID
Prvi penjali: M. Zgaga, M. Kuan, S. Lei, I. Gropuzzo, K. Mihaljevi i E. Rako, 10. VIII 1949.
godine.
Pristup: Na sedlo pod bridom mogu je pristup sa svih strana. Najjednostavniji pristup je s Trnovakog
jezera preko Urednih dolova i bespua, 5 sati hoda.
Opis: Smjer se kree po strmom bridu u srednjem dijelu grebena. Nema nikakvih teih orijentacionih
problema.
Silaz: S vrha ima nekoliko silaza.
VRSTA (2301 m)
To je markantna stijena koja se strmo uzdie na kraju Mratinjske doline, neposredno iznad jezera. Stijena
od TOO metara najvia je u Biokoj skupini. Prua velike mogunosti.

Otrac (2250 vi)
2. CENTRALNI SMJER
Prvi penjali: N. Kuan i I. Gropuzzo, 11. VIII 1949. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera irokom stazom do Mra-linjskog jezera. Od tog jezera na gornje jezero
pod toilo. Mogu je pristup iz Mratinja ili sa Vueva, 6-7 sati hoda.
Opis: Ulaz u stijenu 200 metara ulijevo (istono) od jezera pod toilo. Odatle na najvii jezik toila pod
sivoutim lomljivim prevjesom. Razdrobljenom stijenom ulijevo i lije-bom pod sive glatke ploe. Pod
65

ploama stalno lijievo do oble neizrazite plitke jaruge. Sve strmije preko skokova i ljebia dok se prijelaz
ne zatvori glatkim ploama. Gredina. Gredinom gore udesno na sedlo i dalje prijeenje na slijedee sedlo.
Sa sedla prijelaz lijevo u strmu stijenu. Preko nesigurne ljuske, oko neizrazitog ruba i dalje preko glatke
okomite stijene pod sivim ispravnim prevjesima na usku kosu travnatu policu. Preko prevjesa na
slijedeu policu i po pukotini izmeu ljuske i stijene ravno gore. Prije-nica ulijevo u neizraziti irok
lijeb. Preko prevjesa u lijebu pod strop. Preko njega 20 metara do prostrane zasute rupe. Prijeenje iz rupe
lijevo u plitki kosi lijeb. Po lijebu prema crvenom prevjesu do polovice i prijelaz glatkom ploom na lijevo
rebro. OPo otrom rebru na travnatu strminu. Njome gore udesno i kada se prui zgoda ulijevo, u smjeru
izrazite ralanjene jaruge. Jarugom do prevjesnih lomljivih pukotina. Preko njih na sedlo. Sa sedla udesno
ploama do prevjesne pukotine koja se pretvara u kamine. Po kaminima u smjeru okna koje tvore dva
ogromna zaglavljena kamena. Kroz okno na greben i po njemu na sam vrh.
Tekoa: IV, mjestimino V, visina stijene 700i metara, vrijeme penjanja 9 sati.
Silaz: S vrha u pravcu Vitlova, a onda preko bespua udesno, putem na Trnovako jezero, 3 sata hoda,
ili u Mra-tinje 2 sata hoda.
3. ISTONI BRID
Prvi penjali: K. Mihaljevi i S. Lei, 11. VIII 1940. godine.
Opis: Ulaz izmeu drugog i treeg tornja brida u lijeb koji se dijeli u dva kraka. Desnim krakom gore
i preko labavih blokova pod prevjes. Preko prevjesa i iznad njega prijeenjem lijevo u lijeb, i po kaminu na
greben izmeu drugog L treeg tornja. Dulje gore s druge strane po plitkom

Vrsta (2301 m) - sjeverna stijena

lijebu do stropa. Od stropa desno lijebom na rub grebena, obraslog travom, koji vodi prema iljastom
tornju, oblika ljuske. Od tornja desno do mj esta gdje dolazi siva polica iz sredine stijene. 10
metara na slijedeu policu i po njoj lijevo jednu duinu ueta i zatim gore do osi-guravalita. Malo desno
u lijeb i lijebom gore. Lijevo oko ruba u kamin i zatim natrag oko ruba (desno) preko skokova i kamina
na travnatu policu. Gore 8 metara po glatkoj ploi, desno preko tanke ljuske u lijeb i po njemu na gre-
ben. Grebenom do malog sedla, te dalje po lijebu to ga ini ljuska u prostranu rupu. Iz rupe desno u
plitki lijeb po kojemu do rebra izrazite jaruge i rebrom na prostrano sedlo. Tu se smjer spaja sa smjerom
2 i vode zajedno na vrh.
Tekoa: IV, visina stijene 700 metara, vrijeme penjanja 9 sati.
PLONIK
4. SJEVEROISTONI BRID
Prvi penjali: Vinja Boltar, Ivanka Kosec i E. Rako, 9. VISU 1954. godine.
Pristup: Od Trnovakog jezera najzgodniji je put prema Trnovakom Durmitoru, pa zaobilazei njegovu
sjevernu stijenu preko prevale, spustiti se na put koji vodi na Smre-kovac. Dalje prema jugoistoku u
duboku uvalu to je zatvaraju stijene Otraca i Osretka, i na sedlo kojim se ta dva vrha spajaju. Od
Trnovakog jezera 3 sata hoda.
Opis: Ulaz neto lijevo od ruba sjeverne stijene, te dobro razvedenim ali vrlo krljivim plitkim ljebovima
gore i neto udesno na brid. Njime po srednje tekom terenu na vrli.
Tekoa: II, visina stijene 150 metara, vrijeme penjanja 1 sat. Silaz: treba odabrati po volji. Postoji
nekoliko mogunosti.

66

15. DURMITOR
Durmitor je najljepa crnogorska planina. Smjestio se na ogromnom prostranstvu, omeen sa dvije divlje
rijeke, Pivom i Tarom, dok je na istoku odijeljen prema Sinjajevini blagom visoravni - Jezera. Sam izgled,
odnosno reljef Durmitora odreen je diluvijalnim ledenjacima koji su se sputali u doline na sve etiri strane.
Cijeli durmitorski masiv moe se podijeliti na nekoliko grupa. Najljepa i najinteresantnija grupa j; dio
Durmitora smjeten oko centralnog vrha - Bobovog Kuka 2522 m. Tu se istiu: Pruta 2400 m, areni Pasovi
2400 m, Bobov Kuk 2522 m, Minin Bogaz 2500 m, Sljeme 2430 m, Me-ed 2280 m, Rbatina 2400 m i Crvena
Greda 2100 m.
Ono to najvie oduevljava na Durmitoru to su brojna jezera, kao i mnoge impozantne doline. Od
jezera se najvie istie Crno jezero i krka jezera, a zatim slijede po veliini neto manja jezera kao:
Zmijinje jezero, Barno jezero, Zeleni Vir i druga. Od dolina najvie privlae: krke i Suica, te To-dorov do,
Dobri do i druge.
U cijelom durmitorskom prostranstvu nema velikih naselja. Najvee naselje je Zabljak koje se
smjestilo u centralnom dijelu. Inae, u masivu ima mnogo pastirskih koliba koje se mogu upotrijebiti kao
zaklon. Crnogorsko mjestance Zabljak (1450 m) je ishodina taka za ture i uspone. U neposrednoj blizini
smjeten je hotel Durmitor. Panorama Durmitora, gledana iz abljaka prekrasna je. Odavde se vidi u svoj
svojoj ljepoti i veliini. Iznad samog Crnog jezera istie se vrh Meed to stri.
Pristup do abljaka mogu je sa dvije strane: iz eljeznike stanice Niki (pruga Titograd-Trebinje-
Dubrovnik). Dalje ima autobusna veza preko avnika za Zabljak. Druga mogunost je iz eljeznike stanice
Rudo (pruga Viegrad- -Priboj). Preko Prevalja i mosta na Tari dobrom cestom stie se u Zabljak. U novije
vrijeme otvoren je nov pristup od Foe (eljeznika stanica) uz Drinu i kanjonom Pive.
163

Durmitor - pregledna karta

67

Savin Kuk (2330 m) - sjeverna stijena
SAVIN KUK (2330 m)
Savin Kuk predstavlja poetak jedne duge stjenovite barijere koja se produuje preko vrhova V.
Sljemena, M. Sljemena i Bandijerine (2400 m). Barijera je okrenuta prema sjeveru-sjeverozapadu i rui se
u dolinu Velike i Male Karlice u junom dijelu durmitorske skupine. Stijene ne prelaze visinu veu od 300
m. Pristup im je otean siparima koji se rue u Veliku i Malu Karlicu.
1. SMJER KROTIN - VADI
Prvi penjali: D. Krotin i J. Vai, 29. VIII 1949. godine.
Pristup: Iz Crnog jezera markiranim putem u dolinu Velike Karlice. S poetka doline uspon nalijevo -
uz sipar pod stijenu. Od jezera 2 sata.
Opis: Ulaz u stijenu na mjestu gdje toilo zasijeca stijenu u obliku lijevka, savinutog u desnu stranu.
Ravno gore lijebom do rupe. Zatim prijenicom desno (30 m) i okomito gore. Krljivo. Zatim lijevo koso
gore do raspuknute ploe. Dalje po rascjepu oklegod je mogue, poslije prijei na lijevu stranu toga rascjepa
i okomito gore do izboenog kamena. Od toga kamena prijeiti ulijevo do glatkih ploa. S desne strane
ploa su isprani ljebovi, po kojima gore do visine gdje su glatke ploe iroke 4 m. U lijebu zabiti klin,
spustiti se nie i prijeiti ploe. Zatim lijevim rubom ploa gore do police, obrasle travom. Dalje lijevo
irokom policom do njezinog kraja, a tada lijevo gore 40 metara. Zatim okomito gore do kamina koji se
nalazi na desnoj strani i njime do kraja. Iz kamina 10 metara gore, te kroz jednu otci-jepljenu ljusku prijeiti
udesno, i tada iza ruba stijene udesno gore do malog prevjesa. Preko prevjesa udesno do vrha. Tekoa: III,
mjestimino IV. Visina stijene 250 m. Vrijeme penjanja 7 sati.
Silaz: Sa vrha markiranim putem za Crno jezero, 2 sata.
2. SMJER RAKO - RADOVlC
Prvi penjali: E. Rako i M. Radovi, 16. VII 1949. godine.
Pristup: kao pod 1.
Opis: Ulaz 15 metara udesno od smjera broj 1. Po krlji-voj stijeni za jednu duinu ueta do Malog
sedla. Zatim irokom policom poludesno do prostrane rupe. Od nje u vrlo krljivu i strmu stijenu, zaobii
glavni brid koji s lijeve strane zatvara ogromnu jarugu. Tom jarugom do ruba stijene.
Tekoa: II. Trajanje uspona 2 sata. Visina stijene 250 rn.
Silaz: Sa ruba stijene grebenom prema vrhu Savinog Kuka za 40 minuta. Silaz markiranim
putem.
3. SMJER KROTIN - HANZER
Prvi penjali: D. Krotin i E. Hanzer, 12. IX 1950. godine. Pristup: Od Crnog jezera pod stijene 2
sata, preko Velike Karlice.
Opis: Ulaz u stijenu kod najizrazitijeg jezika koji zadire u toilo. Ravno gore do male jaruge,
zatim desno gore do glatke police. Po polici lijevo gore do njenog kraja koji svrava malom sipinom.
Od sipine gore po neizrazitim kaminima. Zatim prijenica ulijevo, pa zatim ravno na greben. Stijena
krljiva.
68

Tekoa: II do III. Visina smjera 200 metara. Vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Sa ruba stijene prijeiti na markirani put koji vodi s vrha Savinog Kuka.
4. DIREKTNI SMJER
Prvi penjali: Predovnik-Jerin-Kavzer, 21. VII 1955. godine.
Pristup: Kao pod desni smjer.
Opis: Ulaz nad snjeitem. Otuda pravo gore, zatim lijevo i onda desno do nagnutog kamina
(mokar, kamenje) pa do rupe u stijeni (okno). Pod oknom klin. Smjer se protee pravo gore do velikih
ploa, preko njih do police i naprijed do udubine - odavde desno do prevjesa, oko njega i strmo gore
do dobrog osiguravalita (klin). Pravo gore po jako ispostavljenom kaminu u iroki lijeb do prevjesne
stijene (klin). Okolo nje u usku raspuklinu i iz nje u usku grapu koja se zavrava kaminom. Iz
kamina lijevo i po krljivom terenu prema vrhu; izlaz se zavrava sa skokom. Na tom mjestu je
kameni ovjeuljak.
Tekoa: IV, mjestimino V, visina stijene 350 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: kao kod desnog smjera.
5. LIJEVI SMJER
Prvi penjali: Ravnikar-V. Zagore, 21. VII .1955. godine.
Pristup: kao pod desni smjer.
Opis: Ulaz nad snjeitem, zatim do gredine koja odvodi direktni smjer nadesno. Otuda lijevo do
prevjesa (klin). Preko prevjesa pravo gore po irokoj udubljenoj stijeni do markantnih ploa. Otuda nadesno,
zatim prijeiti nalijevo do police. Nad policom je rupa, a nad rupom prevjes. Smjer ide pravo gore za jednu
duinu ueta, zatim lijevo do prevjesa i kad smjer nad prevjesom okrene nadesno do uske grape, nad
grapom su ispostavljene ploe pa otuda pravo na vrh. Smjer je na nekoliko mjesta vlaan i krljiv.
Silaz: kao kod desnog smjera.
6. DESNI SMJER
Prvi penjali: Canek-Predovnik-Breko, 24. VII 1955. godine.
Pristup: Iz dna Velike Karike po siparu na snjeite. Ulaz nad snjeitem., vidljivim iz doline. 15
minuta hoda.
Opis: Ralanjenom stijenom lijevo do velike grede. Zaobii desno, do strmoga kamina. Na izlazu je
polica s rupom. Odatle malo naprijed, desno do prijenice kad se doe do prevjesa (klin). Nad prevjesom
je kamin koji je krljiv i na kraju prelazi u usku grapu. Po njoj na jako ispostavljenu policu, od koje ide
pravo gore uska pukotina u kojoj je zabrtvljeno kamenje. S obje strane pukotine su glatke stijene. Na vrh
pukotine koja se protee oko 15 metara nalazi se krljiva polica. Od nje desno po jako ispostavljenom tere-
nu do duge uske nagnute police, nad kojom su prevjesne stijene, penjanje preko trbuha do velike stijene
koja zatvara direktan izlaz. Otuda nadesno i lako na vrh.
Silaz: Sa vrha Savinog Kuka markiranim putem u dolinu, 2 do 3 sata hoda.
SLJEME (2420 m)
Smjestilo se u centru barijere i ujedno ini najvii vrh ove skupine. Stijena je tu najvia i najstrmija.
Malim usjekom podijeljena je na dva dijela: stijenu Velikog Sljemena i stijenu Malog Sljemena. Odlikuje
se mjestiminom krlji-vou. Pristupi smjerovima su iz Velike Karlice.

69

Sljeme (2420 m) - sjeverna stijena
7. BEBIJEV SMJER
Prvi penjali: Blaina Z. i Belai D., 12. i 13. X 1950. godine.
Pristup: Od Crnog jezera markiranim putem do Velike Karlice 2 sata hoda. Iz Velike Karlice u
najmarkantnije toilo izmeu stijena Savina Kuka i Sljemena, 20 minuta.
Opis: Ulaz u stijenu je na mjestu gdje toilo dostie svoju najviu taku tvorei oblik lijevka. Po
terenu koji ima oblik centralnog stupa lagano gore do police (s desne strane isprani iroki lijeb). Preko
neizrazitog trbuha (6 m) na policu. Zatim u mali glatki uspravni lijeb crvene boje, pa u jarugu po sitnom
kamenju gore do najvie take jaruge. Odavde desno od centralnog kamina okomito gore po raz-bitom
lijebu. Dalje okomito gore, desno od glatkih ploa (krljivo). Zatim na iroku policu. Od police 15 m ulijevo,
pa u kamin i po njemu gore. Po plitkom lijebu gore do kamina, oko 3 m irokog. Odatle prijenicom
ulijevo preko glatke strme ploe do lijeve strane kamina. Izvanredno teki prevjes. Po okomitoj stijeni
dalje gore do police. Odatle lagano na vrh.
Tekoa: IV - V. Visina stijene 300 m, vrijeme penjanja 18 sati (prvih penjaa).
Silaz: markiranim putem na Crno jezero, 2 sata.
8. SMJER HANZER - KROTIN
Prvi penjali: Krotin D. i Hanzer E., 13. IX 1950. godine. Pristup: kao pod 7.
Opis: Ulaz u stijenu kao kod 7, do jaruge. S lijeve strane jaruge vide se dva neizrazita lijeba. Prvi
je irok ali se zatvara, a drugi ima oblik isprane stijene. Po drugom gore do isprane police. Od police dalje
po lijebu do stropa. Zatim desno dva metra, pa lijevo koso gore oko 6 metara. Prijenicom ulijevo 6 metara,
zatim gore do uglavljenog otrog kamena. Preko njega gore i koso do glatke ploe koja se obie zdesna
nalijevo do police. Od police po lijebu gore do uskog prevjesnog kamina. Prijenica udesno 5 m, pa onda
gore uz kamin do rupe. Iz rupe lijevo gore IO
1
m, pa desno po laganom terenu do vrha.
Tekoa: IV, visina stijene 300 m, vrijeme penjanja 5 sati. Silaz: kao pod 7.
9. DIREKTNI SMJER
Prvi penjali: Heinz Waldner i Willi Knabel, 13. VI 1954. godine.
Pristup: kao pod 7.
Opis: U sredini ploaste i prevjesne stijene urezan je okomiti kamin (150 m visok) koji stoji na
stepeniastoj polici. Prema dolje teku lomljivi ljebovi i pragovi; zavravaju kod rampe koja ide slijeva
nadesno. Ulaz na tom mjestu, nekoliko duina ueta gore do vrlo lomljivog procjepa. Kroz procjep i dalje
preko pojedinih lomljivih mjesta u stijeni i ljebovima na policu, ispod prevjesne stijene vrha. Dalje u
70

plitki iroki, a kasnije u vrlo tijesni kamin (klin) i kroz ovaj uz vrlo teko penjanje na vrh.
Tekoa: VI-, visina stijene 300 m, vrijeme penjanja 4-5 sati.
Silaz: kao pod 7.
10. SMJER BUTINAR - DIMITROV
Prvi penjali: M. Butinar i Dimitrov, 8. VIII 1955. godine.
Pristup: Iz dvije velike Karlice po siparu pod centralnu stijenu M. Sljemena neko 100 metara
desno od karakteristine grape.
Opis: Smje.r se kree u pravcu vrha Malog Sljemena po razvedenoj stijeni.
Tekoa: III, IV, visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: kao za smjer pod brojem 7.
ZAPADNI VRH SLJEMENA (2400 m)
11. SMJER PO SJEVERNOJ STIJENI
Prvi penjali: Lojze Marun, Janko etinc, Jelko Meja, 25. VII 1955. godine.
Pristup: Iz doline Velike Karlice po siparu, pod sjevernu stijenu zapadnog vrha Sljemena (2420 m).
Opis: Cijeli smjer se protee po markantnoj strmoj udubljenoj stijeni koja se nastavlja desno gore
preko cijele sjeverne stijene zapadnog vrha Sljemena. Ulaz je pri zadnjem snjenom jeziku. Otuda desno
gore do markantne udubljene stijene koja se protee pod prevjesnim stijenama. Stijena je

Zapadni vrh Sljemeno, (2400 m) - sjeverna stijena
jako rastrgana i radi toga je jako krljiva. Orijentacija je lagana. Nakon dvije duine ueta smjer
se kree po strmoj stijeni pod znaajnu udubinu u sredini stijene. Do udubine se dolazi preko jako
krljive police (na polovici puta). Iz udubine desno van u stijenu, u jako krljiv i ispostavljen teren.
Nakon etiri duine ueta dolazi se do grape koja je malo poloena, no njeno dno je glatko radi
kamenja to pada kroz grapu. Po grapi do kraja, zatim na greben i lijevo po njemu u kamin. Kroz
kamin pravo gore i po poloitom terenu na vrh.
Silaz: Sa zapadnog vrha grebenom u pravcu glavnog vrha Sljemena. Odatle markiranim
putem u dolinu.
ZAPADNA STIJENA
12. KAMINSKI SMJER
Prvi penjali: Juvan Lj. i Butinar M., 21. VII 1956. godine. Pristup: Iz dna Male Karliee pod
zapadni dio stijene, 20 minuta.
Opis: Ulaz u okomici s vrha iz najvie take snjeita na lijevoj strani stjenovite pregrade koja
duboko zadire u snje-ite pod stijenom. Ravno gore pod velike strehe i prijeni-ca desno na strme
ploe pod strehe. Preko njih ravno gore pod kamin (V + ). Po kaminu gore, pod prevjesom nalijevo,
71

nad njim u kamin i dalje do stajalita. Preko prevjesa dalje pa kaminu, te gore preko skokova na
dobro stajalite. Po kaminu do vrha na otvoren teren. Ravno gore na gornju gredinu i dalje preko
prevjesa u kamin. Ovdje kamin prelazi u poloitiji lijeb. Po njemu gore 3 duine ueta na rub
stijene.
Tekoa: +V, visina stijene 300 m, vrijeme penjanja 5 sati.
Silaz: Grebenom u pravcu Sljemena ili Bandijerne.
13. SMJER KROZ ZAPADNU USJEKLINU
Prvi penjali: Laureni Kurt i Knabel Willi, 14. VI 1954. godine.
Opis: Iz Male Karliee po snjeitu lijevo od smjera 12 na rebro ispod velikih ploa. Lijevo od
jedne odvojene ploe, upravo okomito na veliku ploastu rampu koja se produuje nalijevo prema
gore. Prvo prijeenje lijevo do stajalita, a onda ravno stalno gore do grebena i po njemu do vrha.
Tekoa: IV-V, visina stijene 250 m, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: kao pod 12.

Zapadni vrh Sljemena (2400 m) - zapadna stijena
TEREZIJIN BOGAZ (2100 m)
Vrlo markantni vrh, naroito kada se gleda iz Lokvica. Njegovi su tornjevi u obliku prstiju vrlo
glatki i eksponirani, a visina im iznosi oko 300 metara.
Pristup je mogu iz Crnog jezera preko Lokvica za 2-3 sata.
14. SMJER KNABEL - WALDNER
Prvi penjali: Knabel Willi i Heinz Waldner, 12. VI 1954. godine.
Pristup: Iz Lokve pod sjeveroistonu stijenu, odnosno pod markantni kosi procjep, za 20 minuta.
Opis: Uspon kroz ploastu stijenu slijedi nakon izrazito upadljivog kosog procjepa koji tee
slijeva nadesno i svrava u jednom ponoru neko 150 metara ispod vrha. Glavne potekoe ini jedan
prevjes nakon druge duine ueta. U ponoru, tek nekoliko metara gore i odmah opet kroz kratki
prevjesni procjep lijevo van na greben i njime na vrh.
Tekoa: VI, visina stijene 300 metara, vrijeme penjanja 4 sata.
72

Silaz: Grebenom u pravcu jugoistoka, 1 sat.
15. SMJER KROZ SJEVEROZAPADNU STIJENU
Prvi penjali: Lojze Marun i Ivica Tausel, 22. VII 1955.
Pristup: Iz doline Velike Previ je do drugog najvieg snjeita pod sjeverozapadnom stijenom
Terezinog Bogaza, 20 minuta hoda.
Opis: Smjer poinje desno od markantne grape po kojoj pada kamenje, odronjeno sa stijena
Terezinog Bogaza i grebena koji zavravaju u Velikoj Previji. Dvije duine ueta po grapi desno
pravo gore, i gdje grapa zavija udesno, po njoj do prevjesnog skoka. Pomou ive ljestvice preko 2 i
pol visokog skoka. Otuda dalje u strmi kaminasti lijeb. Po kaminu za duinu ueta, te iz njega u
udubinu. Uski lijeb nastavlja se nad udubinom. Udubina se obie s lijeve strane. Smjer otuda ide po
lijevom rubu grape. Kad stijena postane lagana, po razvedenom terenu lako na juni vrh Te-rezinog
Bogaza.
Tpkoa: IIT, mjestimino IV, visina stijene 300 metara, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: Grebenom u pravcu jugoistoka, 1 sat.

Terezin Bogaz (2100 m) - sjeverozapadna stijena
ZUPCI (2200-2300 m)
Meu mnogim neobinim oblicima u Durmitoru, Zupci se istiu kao posebna poslastica za
alpiniste. Oni ine produetak grebena Minin Bogaza u pravcu jugozapada. Na duini od oko 1000
metara smjestilo se 14 tornjeva visine od 50-150 m.
Vrlo su slikoviti i interesantni za penjanje.
Pristup im je mogu s Crnog jezera preko Lokvica i Lokava ili iz Velike i Male Karlice. Druga
mogunost je iz krka, odnosno kanjona Suice ili sa ceste iz Dobrog dola.
16. SMJER PO ZUPCIMA
Prvi penjali: 10. VI 1954. godine Kurt Laureni, Willi Knabel i Heinz Waldner.
I ZUBAC
Uspon tee preko istone stijene 50 m. Tekoa V, +VI. Vrijeme penjanja 20 minuta.
II ZUBAC
Uspon poinje preko istonog brida lijevog vrha. Visina 50 m.
Tekoa: V+. Vrijeme penjanja 30 minuta; III-VI ZUBAC
Penjanje ide po grebenu s tekoom III.
VII ZUBAC
Uspon tee po istonom bridu (iz prijevoja - krbine). Visina stijene 60 m.
VIII ZUBAC
Vrlo lagan i skoro neizrazit.
IX ZUBAC
Uspon tee po istonom bridu, a silazi kroz zapadni kamin.
73

Tekoa: IV4-, visina 60 m.
X ZUBAC
Nije teak.
XI ZUBAC
Uspon tee po istonom grebenu, a silaz kroz zapadni kamin.
Tekoa: III + .
XII ZUBAC
Silaz niz zapadnu stijenu. Tekoa: V.
XIII ZUBAC
Silaz po zapadnom procjepu.
XIV ZUBAC
Silaz kroz istonu stijenu. Tekoa: V

Zupci

74

Zupci - sjeveroistona stijena

BARIJERA BOBOTOV KUK - (2520 m) - BEZIMENI VRH (2480 m)
Ogromno prostranstvo vidika to se prua s Bobotovog Kuka je jedinstveno. No poseban je uitak baciti
pogled na jugozapadnu stranu u dolinu krkih jezera. Tu se stijene rue strmo, te u dugim siparima
zavravaju na obali krkog jezera. Sjeverozapadna strana je neto blaa i rui se u kratkim, strmim,
skokovima. Ova barijera koja obuhvaa Bezimeni vrh (2480 m) i Bobotov Kuk (2520 m) interesatna je i
prua velike mogunosti za penjanje.
Pristup je mogu sa svih strana: iz kanjona Suice preko krkih jezera, s Crnog jezera preko Lokve
i sedla Samar ili s ceste iz Dobrog dola.
U blizini krkog jezera nalazi se naputena planinarska kua. Mogunost za noenje. Od Crnog
jezera do nje potrebno je 6-7 sati.
JUGOZAPADNA STIJENA BOBOTOVOG KUKA (2520 m)
17. SMJER JUVAN - BUTINAR
Prvi penjali: Ljubo Juvan i Marko Butinar, 17. VII 1956. godine.
Pristup: Iz doline krkih jezera preko klekovine i sipa-ra slabom stazicom pod desni (zapadni dio
barijere), pod kosu gredinu, 1 sat.
Opis: Ulaz sa snjeita na kosu gredinu koja prijei stijenu slijeva nadesno gore (4 duine ueta). Ravno
gore po lomljivom terenu na gredinu. Desno po strmoj stijeni pod strehu (IV+). Lijevo 2 metra tehnikom
odupiranja na vrh ljuske (IV+). Dalje 30 metara po polici gore lijevo na gredinu; po njoj pod kupolu
vrha. Dalje lijevo na juni greben. Po njemu na put koji vodi na vrh Bobotovog Kuka.
Tekoa: III, IV+ . Visina stijene 250 m, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: Markiranim putem s vrha Crnog jezera, 3-4 sata.

Bobotov Kuk (2520 m) - jugozapadna stijena

18. CENTRALNI SMJER
Prvi penjali: Leo Pipan. Marjan Lipovek i Milo Krof-ta, 27. VII 1934. godine.
Pristup: Kao pod 17, ali pod centralni dio stijene lijevo od markantne stjenovite glave pod ogromnu
policu, ispod crvenih prevjesa. Vrijeme hodanja 1 sat.
Opis: Po desnom boku kamene glave, te do izrazitog grebena po lakom terenu. Po krljivom grebenu
nekoliko duina ueta, te prijenica desno po lakom terenu nekoliko metara, ponovo gore na greben koji je
poloeniji. Zaobii greben, te usko prema njemu pod crnu strmu stijenu (kamena piramida). Dalje preko
sistema polica gore, te prijenica nalijevo pod crne stijene. Kada se ona zaobie, penjati prema desnoj strani
u pravcu vrha.
Tekoa: III, mjestimino IV. Visina stijene 400 m, vrijeme penjanja 5-6 sati.
Silaz: kao pod 17.
75

JUGOZAPADNA STIJENA BEZIMENOG VRHA
19. SMJER LIPOVEK - PIPAN - AVIN
Prvi penjali: Marjan Lipovek, Leo Pipan i M. Avin, 30. VII 1934. godine.
Pristup: Od krkog jezera pod lijevi dio barijere, po uskom siparu podno udubljenja u centralnom
dijelu stijene (vidljiv iz doline) 1 sat hoda.
Opis: Ulaz s vrha sipara u crni prevjesni kamin. Dalje neto lijevo gore nekoliko duina do pod
raspuklinu izmeu strmih i glatkih stijena. Njom na kosu policu koja dovodi desno, na sipar (snjeite) podno
glavnog vrha. S lijeve strane snjeita gore do strmog ljebia koji zavrava ispod dvije mokre rupe, zatim
prijenica desno pod dugi i strmi travnati lijeb. Po njemu do prijenica, desno pod dugi i strmi travnati
lijeb. Po njemu do vrha. Dalje gore jednu duinu ueta, zatim policom neto lijevo i gore do raspukli-ne.
Preko prevjesne raspukline u kamin meu glatkim ploama i iz njega lijevo na rub. Po grebenu na vrh.
Tekoa: IIT, mjestimino IV, visina stijene 350 m, vrijeme penjanja 4 sata.
Silaz: Sa Bezimenog vrha u pravcu Bobotovog Kuka do sedla i lijevo dolje na plato. Mogu je silaz
i u pravcu Alinice.

Bezimeni Vrh (2480 m) - jugozapadna stijena

20. SMJER BUTINAR - JUVAN
Prvi penjali: Ljubo Juvan i Marko Butinar, 19. VII 1956. godine.
Pristup: Siparom sa krkog jezera pod vrh Bobotovog Kuka, te skrenuti na lijevi krak sipara i njime
do kraja 1 sat hoda.
Opis: Ulaz iz najvie take sipara desno od smjera pod brojem 19. Iz kuta oko 50 metara gore u kamin.
Po njemu dvije duine ueta do rascjepa. Po desnom dijelu gore. Preko glatkih ploa, udesno gore pod
crven krajnje lomljiv kamin, po kojemu pod velike strehe. Lijevo gore dvije duine na gredinu u gornjoj
treini stijene. Gredinom desno gore do vrha. Kroz glatki, teki i uklijeten kamin gore. Dalje 30 metara
gore na policu. Po njoj lijevo na rub stijene, 20 metara istono od najvie take Bezimenog vrha.
Tekoa: IV, mjestimino IV+, visina stijene 400 m, vrijeme penjanja 3-4 sata.
Silaz: kao pod 19.
76

SJEVERNA STIJENA BEZIMENOG VRHA
21. SMJER LAURENCIC - WALDNER -- KNABEL
Prvi penjali: Kurt Laureni, Heinz AValdner i Willi Kna-bel, 6. VI 1954. godine.
Pristup: Iz Crnog jezera preko Zmijinog jezera u Gornju Alinicu 3-4 sata. Sa platoa po siparu i snjeitu
pod lijevi dio stijene, nekoliko metara lijevo od markantnog travnatog grebena.
Opis: Ulaz uz jednu plohu (barijeru) stijene, koja izgleda neprohodna, a tee od vrha do dna. Od
ravastog prijevoja ide se desno, preko strmih snjeita u ponor. Dijelom kroz njega, dijelom pokraj njega
k nagnutim stijenama vrha odnosno snjenicima (snjeitima).
Tekoa: II, mjestimino III, visina stijene 250 m, vrijeme penjanja 1 sat.
Silaz: kao pod 19.

Bezimeni Vrh (2480 m) - sjeverna stijena

22. SMJER WALDNER - LEX
Prvi penjali: Heinz Waldner i Walter Lex, 14. VI 1954. godine.
Opis: Ulaz u procjep sjeverne stijene. Uspon tee desno pokraj prevjesnih stijena, u niz okomitih i
dijelom strmih prevjesnih kamina koji vode do manje strmog krovita vrha. Odatle se dolazi do
sjeverozapadnog grebena.
Silaz: kao pod 19.
OBLA GLAVA (2300 m)
Vrh koji se smjestio u neposrednoj blizini uvene Ledene peine. Njegova sjeverna stijena u visini od
250 m prua nekoliko lijepih penjakih detalja. Od Ledene peine zaobie se sjeveroistoni brid te se dolazi
pod sjevernu stijenu.
Do Ledene peine mogu je pristup sa Crnog jezera preko Lokvice i Lokva za 3 sata.
23. SJEVEROISTONI BRID
Prvi penjali: Heinz Waldner i Kurt Laureni, 9. VI 1954. godine.
Pristup: Od Ledene peine zaobii sjeveroistoni brid, 15 minuta hoda.
Opis: Ulaz u stijenu nekoliko metara desno od brida. Preko ploaste peine 20 metara gore prema
dobrom stajalitu (udubina), kroz kratki procjep do jedne glavice i nalijevo upiranjem u dno, 30) metara
visoke usjekline. Najprije kroz sasvim glatki kamin 10 metara i dalje kroz dobro ralanjenu usjeklinu na
prag na samom bridu. Dalje 40 metara po strmoj stijeni na policu (klin). Preko jednog lomljivog mjesta u
stijeni 40 metara gore, tada po dobro razmjetenom kamenu, sve dok brid postane poloitiji i za nekoliko
minuta na vrh.
Tekoa: V, visina stijene 250 metara, vrijeme penjanja 2 sata.
77

Silaz: Grebenom u pravcu vrha Hrbotine. Tekoa II, vrijeme penjanja 1 sat.

Obla Glava (2300 m) - sjeverna stijena

24. DIREKTNI SMJER
Prvi penjali: Heinz Waldner i Kurt Laureni, 9. VI 1954. godine.
Pristup: Kao pod 23
1
, ali 50 metara desno.
Opis: Ulaz ini tanka okomita raspuklina. Preko jedne izboine 40 metara do dobrog stajalita
(lijevkasta jama). Dalje nekoliko duina ueta kroz vrlo strmu raspuklinu do prevjesa. Iz raspukline lijevo van
do brida, jo nekoliko metara vie u vei i dublji nastavak raspukline koja se nakon 40 metara proiruje u
strmi lijeb. Lijevo od njega preko ploa na greben i njime na vrh.
Tekoa: IV, visina stijena 250 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: kao pod 23.
25. SJEVEROZAPADNI SMJER
Prvi penjali: Walter Lex, Michael Peer i Heinz Sperka, 11. VI 1954. godine.
Pristup: Kao pod 23, samo 60 metara desno do pod strmi jezik.
Opis: Ulaz na dnu strmog jezika. Smjer se kree u pravcu vrha neto vie lijevo. Stijena je vrsta.
Tekoa: III, mjestimino IV, visina stijene 200 m, vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: kao pod 23.
CRVENA GREDA (2250 m)
Vrh koji je malo presjeen, ali u sebi krije stijenu koja je najvia u durmitorskom masivu. Ta 500-
metarska stijena okrenuta je prema jugoistonoj strani. Vrlo je razvedena i djelomino krljiva. U sklopu
sa Zmijinim jezerom ini jedan vrlo ugodan pejza.
Najjednostavniji pristup k stijeni je sa Crnog jezera preko Zmijinog jezera.

78

Crvena Greda (2250 m) - jugozapadna stijena
26. DIREKTNI SMJER
Prvi penjali: Heinz Waldner i Willi Knabel, 7. VI 1954. godine.
Pristup: Sa ceste od Zmijinog jezera pod markantni sjeverni greben. Neto prije njega putem kroz
umu na sipar pod stijenom, 1 sat od jezera.
Opis: Kroz stijenu se provlai niz raspuklina i ljebova, u ijoj gornjoj treini je upadljiva usjeklina.
Od ulaza na podnoju ovih ljebova otprilike 10 duina ueta desno, od njih preko strme travom protkane
peine, na gore do jednog ploastog cunja. Odavde 4 metara prijenica nalijevo u ras-puklinu, preko prevjea
do dobrog stajalita u jednoj udubini. Izmeu odlomljenog stoca na vrh tornja, zatim pri-jeenjem ulijevo
u izrazitu usjeklinu. Lake kroz nju i preko raskidanog kamenja u uski i teki kamin koji vodi na zaravanak
na vrhu.
Tekoa: V, visina stijene 500 m, vrijeme penjanja 3-4 sata.
Silaz: Sa vrha niz sjeverni greben na cestu, jedan i pol sata hoda.
PRUTA (2400 m)
Pruta spada u onu skupinu Durmitora koja svojim oblicima i izgledom stijena najvie oduevljava.
Uz Grudu (2300 m), arene Pasove i tit zauzeo je mjesto u zapadnom dijelu skupine, a odvojen je dubokom
krkom dolinom. Juna stijena neobino je graena. Krhki stjenoviti listovi pruaju se kao dugi jezici u
vis. Mokri i tamni kamini u visini od 200 metara sijeku stijenu od vrha do dna. Ta je stijena u
suprotnosti sa izgledom sjeverne stijene koja je dosta rastrgana. Tu stijenu presijecaju tri ljebasta
kamina, nagnuta neto prema lijevoj strani.
27. SMJER KROZ SREDNJI ZLIJEB
Prvi penjali: M. Avin i M. Lipovek, 28. VII 1934. godine.
Pristup: Od planinarske kue na krkom jezeru, odakle se stijena lijepo vidi, pod sredinji lijeb;
odnosno na vrh travnatog jezika neto vie desno.
Opis: Sa travnatog jezika kroz uski lijeb na iroku gre-dinu. Njome lijevo pod crne prevjese; te zatim
desno gore na drugu policu i zatim u markantni sredinji lijeb, ispre-

79

Pruta (2400 m) - zapadna stijena

sijecan kaminima. Kroz kamine na veliko snjeite u gornjem dijelu stijene. Dalje neto protiv lijevoj
strani sistemom ljebova na rub stijene. Penjaa iznenauju okna, kojih ima nekoliko.
Tekoa: III, visina stijene 300 m, vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: Najkrai silaz mogu je kroz prvi strmi lijeb. Drugi je mogu grebenom u pravcu tita
odnosno krkog drijela.
GRUDA (2300 m)
Gruda se smjestila u produetku grebena koji se sputa od Prutaa u pravcu kanjona Suice. Nia je
od Prutaa, no ima vrlo teku i krljivu sjevernu stijenu, mjestimino obraslu travom.
28. SMJER PIPAN - - KROFTA
Prvi penjali: Leo Pipan i Milo Krofta, 1. VIII 1934. godine.
Pristup: Od Krkoga jezera, kroz umu na travnate padine pod Prutaem, a zatim prijeenje pod
njegovom stijenom desno do sipara pod Grudu.
Opis: Sa snijega u glatko izlizano i od kamena otueno ljebovlje. Stijena je krljiva, oprimci vise prema
dolje. Kada se doe u strme, nalijevo poloene glatke ploe, po ispostavljenoj pukotini, prijeiti na greben, te
dalje po ispostavljenom terenu pod prevjese u zadnjoj treini stijene. Zatim desno u strmu, djelomino
travnatu grapu. Iz nje kroz kratki kamin na greben i po njemu na vrh stijene.
Tekoa: III-IV, visina stijene 300 m, vrijeme penjanja 8-9 sati.
Stijena je jako krljiva i orijentacijski dosta teka.
Silaz: Po grebenu na Pruta. S njega prvim lijebom (tekoa II) za 1 sat na podnoje stijene Prutaa.
Druga mogunost je grebenom u pravcu krkog prijevoja.
29. SMJER Dra GUSlCA
Sjevernu stijenu Grude prvi je prepenjao dr Branimir Gui sa suprugom i prijateljem Koranekom
1931. godine. Guiev smjer kree se priblino sa smjerom, Pipan-Krofta neto vie prema desnoj strani.

80

16. KOMOVI (2484 m)
To je planina koju su alpinisti poeli posjeivati tek nekoliko godina poslije rata. Pristup je dugotrajan ali
lagan. U alpinistikom smislu, obrada masiva poela je 1956. godine.
Masiv Komova smjestio se sjeveroistono od Titograda, na zavoju gdje albanska granica ini otar zavoj
vraajui se prema Prokletijama. Smjestio se na relativno uskom prostoru, iji se vrhovi redaju po grebenu u
obliku slova U.
Istonu stranu toga slova ini greben Vaoj evia Koma, a zapadnu stranu Kuki Kom, iji je juni vrh sa
2484 metara najvei u masivu- Prostor izmeu tih barijera naziva se Meu-komlje (1800 m); ono ima isti
alpski karakter. U taj amfite-ater rue se stijene do dubine od 400 m. Na jugu amfiteatra nadovezuje se uska i
strma dolina rjeice Ljubatice. Prijelaz izmeu Meukomlja i ove doline odsjeen je stjenovitim, skokom od
200 metara.
Cijeli ovaj planinski masiv okruen je panjacima.
Za Komove postoje dva najlaka i najugodnija prijelaza. Prvi je iz mjesta Andrijevice na cesti Titograd-
akor-Pe. Od Andrijevice do pastirskih kua na tavnu (1700 m), koje su se smjestile na sjevernim padinama
Vaoj evia Koma, potrebno je 3 sata hoda. Drugi je .pristup preko sedla Trenjevik (1570 m), s iste ceste. Od
sedla pa do tavna potrebno je 1 sat hoda. Putevi su markirani- Od katuna na vrhove ne postoje nikakve staze,
te su silazi odnosno usponi individualni;
VASOJEVICA KOM
Greben zapoinje od katuna na Stavnu, te zavrava kotom 2377 metara, gdje naglo zaokree na
zapad prema sedlu Carine. Najvii vrh u tom dijelu je Vasojevia Kom (2460 m). Njegova stijena strmo se
rui u dolinu Meukomlja u dubinu od 50O metara.
193

Komovi - pregledna karta
1. DESNA JARUGA
Prvi penjali: P. Milenkovi, B. Popadi i P. Lazarevi 10. VII 1956. god.
Pristup: Iz Meukomlja se jasno vidi stijena Vaojevia Kom. Desno od te stijene je vidljiva
jaruga kojom vodi smjer. Iz tavne pa do podnoja stijena 1/2 sata hoda.
Opis: Smjer vodi jarugom. Mjestimino treba iz jaruge prelaziti u njene strme stijene zbog skokova.
Stijena je jako krljiva. Jaruga na kraju prelazi u vrlo strmu plou i zavrava kaminom.
81

Silaz: Grebenom u pravcu katuna tavne, 2 sata.
2. DESNI STUP
Prvi penjali: ura Suevi, Nino Kuan, A. Rogulji i Ratko Stojanovi, 11. VII 1956. godine.
Pristup: kao pod Desnu jarugu, 1 sat hoda.
Opis: Preko strmog praga u lijevom dijelu stijene koja se rui na snjeite i kroz kamin pravo gore
dvije duine, pa preko krljivog terena ulijevo gore do iroke gredine koja presijeca stijenu, i po njoj
nadesno do stupa. Lijevom stranom stupa duinu ueta, pa udesno i kroz kamin ravno gore na vrh
Vaoj evia Kom.
Tekoa: III, visina stijene 400 metara, vrijeme penjanja 2 1/2 sata.
Silaz: kao pod 1.
3. PRIJEENJE KOMOVA
Prvi penjali: 2. Gradiar, B. Kotlaji i M. Mirkovi, 21. VII 1956. godine.
Pristup: Ulaz sa tavne.
Opis: Grebenom sa tavne na vrh Vasojevia Kom. Odavde ravno prema jugu grebenom do
kote 2337 metara. Sa te kote na poslednji vei vrh. Silaz po uetu do rascjepa u grebenu i dalje prema
sedlu Carine. Od sedla prema junom vrhu. Na siparu ispod vrnih stijena ulijevo i po kratkom lijebu
na greben. Iz usjekline izmeu malog, srednjeg i sjevernog vrha treba strmi visoki skok zaobii sa dvije
duine ueta ulijevo i kroz strmi lijeb ispenjati na sjeverni vrh. Orijentacija teka.
Tekoa: I i II. Trajanje prijeenja 6 do 10 sati. Prije-enje zimi predstavlja krasnu penjaku
turu.
KUKI KOM
Ova barijera uveliko se razlikuje od barijere Vasojevia Koma. Velika razvedenost stijene omoguava
vie uspona. Visinski je neto nia. Barijera zapoinje kotom 2483 metara koja predstavlja sjeverni vrh, a
zavrava junim vrhom 2484 metara. TO je ujedno i najvii vrh Komova. Od pastirskih stanova - Ljubana
preko Meukomlja podno samih stijena vodi staza za Carine. Time je omoguen lak pristup.
4. SREDNJI (JUNI) VRH (2483 m)
Prvi penjali: Jelka Ledi, ura Suevi i Nino Kuan, 9. VII 1956. godine.
Pristup: Stazom od katuna Ljuban u Meukomlje i iz Meukomlja lagano uzbrdo do izrazitog dugakog
grebena koji se prua sa sjevernog srednjeg vrha. S june strane tog grebena i pored njega gore u jarugu koja
razdvaja dva srednja vrha. Od tavne 3 sata.
Opis: Gore opisanom jarugom do kraja, pa kroz strm uzak lijeb koji mjestimino lii na kamin gore do
sedla i sa sedla pravo nalijevo rubom i na vrh.
Tekoa: II, visina stijene 100 metara, vrijeme penjanja 30 min.
Silaz: Grebenom u pravcu Sjevernog vrha.
5. MALI (SJEVERNI) SREDNJI VRH
Prvi penjali: Nino Kuan 9. VII 1956. g. a prvi zimski uspon izveli 9. VI 1957. Ivan Stojanovi i in. Z.
Gradia.
Pristup: kao pod 4.
Opis: Od lijeba na sedlo kao pod 4, a zatim udesno grebenom na vrh.
Tekoa: II, visina stijene 100 metara, vrijeme penjanja 1/2 sata.
Silaz: kao pod 4.
6. SMJER X
Prvi penjali: ura Suevi, Nino Kuan, Jelka Ledi, C. Maleti i dr Ratko Stojanovi.
Pristup: Smjer vodi iz grabe izmeu sjevernog vrha i malog srednjeg vrha Kukog Koma. Iz tavne
3 sata hoda. Iz daljine se jasno vidi X na mjestu gdje vodi smjer.
Opis: Ulaz u smjer po desnoj strani rastrgane stjenovite ploe koju s lijeve strane dotie stijena
srednjeg vrha, a s desne strane stijena sjevernog vrha. Desnom stranom te ploe do izrazite rupe i iz
nje nalijevo do grebena i njime po srednje tekom terenu na vrh.
Tekoa: II mjestimino III, visina stijene 200 metara, vrijeme penjanja 1 sat i 30 minuta.
Silaz: kao pod 4.
7. ISTONI GREBEN MALOG SREDNJEG VRHA
Prvi penjali: Branko Kotlaji i dr Ratko Stojanovi 16. VII 1956. godine.
Pristup: Kao i pod smjer 6. Iz gornje grape se jasno vidi greben i ulaz u smjer.
Opis: Preko strmih ploa na sedlo iznad jednog izrazitog tornja. Odatle po .grebenu do velike rupe,
pa prijeenjem s njene desne strane preko glatkih ispranih ploa u lijeb, iz koga se die zavrni dio
grebena. Greben se zaobilazi s lijeve strane. Odatle pravo gore preko krljivog terena na greben i
dalje njime do druge grabe iznad koje prijeiti nalijevo kroz crvene odlomke i preko prevjesa na jednu
policu. S police desno gore na vrh.
Tekoa: IV sa izlazom II, visina stijene 450 metara, vrijeme penjanja 5 sati.
Silaz: kao pod 4.
82

17. PROKLETIJE
Planinski lanac Prokletija godinama je bio nepoznanica za planinare i alpiniste. To se isto moe rei i za
geografe, geologe, botaniare koji su u neku ruku bili ne samo istraivai ve i planinari. Oni su prvi ukazali
na ljepote ovih strmih i snijegom prekrivenih vrhova. Svojim prvim napisima i fotografijama otkrili su jedan
novi planinski svijet koji danas u planinarskom ivotu ima sve vee znaenje.
Moe se rei da je jugoslavenski dio Prokletija danas donekle istraen. Albanski dio ostao je i dalje za nas
nepoznanica; no, gledajui ih iz daljine, planinari su mogli zakljuiti da kriju u sebi najljepe predjele
Prokletija.
Strme i uske gudure kojima teku divlji potoci, guste ume, a iznad svega stjenoviti i snjeni gorostasi na
ijim podnojima susreemo ledenjaka jezera, predstavlja ono to oduevljava svakoga. U dananje vrijeme
alpiniste najvie privlae stijene koje jo nisu osjetile klin ni alpinistiko kladivo.
Nae su Prokletije najinteresantnije du albanske granice. Tu se nalaze najvii vrhovi: od Derovica (2656
m), Maja Rops (2502 m), Ridski Kr (2358 m), Maja Rosi+ (2522 m) do Vezi-rove Brade (2490 m). Osim njih, jo
i Koprivnik, Starac, Mar-ja, Vizitor koji se razlikuju svojim reljefom od prijanih skupina. No svi ti vrhovi
trae potpuniji i sistematskiji rad da bi bili do kraja razotkriti. Oni jo i danas kriju neotkrivena iznenaenja.
Pristup ovim predjelima najjednostavniji je sa ceste Pe--akor-Andrijevica-Titograd. Za zapadni dio
postoji ogranak Murina-Plav-Gusinje, a za istoni dio Pe-Deani-Konjar.

Niinat (2341 vi) - sjeverna stijena
NICINAT (2341 m)
U blizini utog Kamena, i to zapadnije od njega protee se dug hrbat Malje Niinat (2341 m).
Juno je ogranien dolinom Bjeluhe, a sjevernije cestom Pe-akor. Na sjevernim obroncima smjestila
su. se krasna Niinatska jezera. Iznad nj
;
h uzdiu se stijene koje djeluju rastrgano; kratke su i
krljive.
1. ZAGREBAKI SMJER
Prvi penjali: N. Jaki, Matija Mlinac i I. imunovi u junu 1956. godine.
83

Pristup: Iz sela Kuite, na cesti Pe-akor markiranim putem na Niinatske livade (1 sat hoda).
Dalje do prvog Nii-natskog jezera. 300 metara pred jezerom u barijeri Niinata uoava se ogroman
kameni stup. 50 metara ulijevo je ulaz u smjer.
Opis: Ulaz u glavnu pukotinu, te za duljinu ueta do dobrog osiguravalita. 5 metara gore, te velike
kamene ploe prijei uskom pukotinom nadesno. Desnim rubom ploe, ali paralelno s glavnom
pukotinom do krljivog i razvedenog, terena. Ravno gore 15 metara, te prijeenje lijevo do pukotine.
Pukotinom do malog kamina i njegovom lijevom stranom van stijene na travnati teren i njime na
greben Niinata.
Tekoa: III, mjestimino IV, visina stijene 200 metara, vrijeme penjanja 2 i pol sata.
Silaz: Sa vrha u pravcu istoka na sedlo. Dalje markiranim putem na jezera.
KOPRIVNIK (2460 m)
Koprivnik predstavlja jednu skupinu u Prokletijama neposredno iznad mjesta Pe. Moemo ga ve
iz ravnice ugledati u nizu drugih planinskih lanaca. ini neprobojnu barijeru. U centru te skupine od
istoka prema zapadu protee se stjenoviti greben nazvan Kr-vrlje. Najzapadniji dio ovog grebena
ini vrh Maja etav. Tu su stijene najvie i dosiu oko 300 metara.
2. SMJER KROZ JUNU STIJENU
Prvi penjali: dr Zeljko Poljak i Vlado Graanin 15. VII 1951. godine.
Pristup: Iz mjesta Pei, na podnoju Prokletija cestom u pravcu Deane do sela Bijelo Polje. Starim
putem s brojnim serpentinama uz rjeicu Suicu do sedla na visini od 2J70
201

Koprivnik - Maja Cetav (2460 m) - juna stijena

metara, izmeu vrha Maja etav (2460 m) i Maja Streoc (2377 m). Od Pei 4 sata hoda. Od
sedla preko klekovine i sipara do ulaza u stijenu pod najviim vrhom, 10 minuta.
Opis: Uspon iza markantne stjenovite glave. U sredini smjera nalazi se polica kojom desno do
kraja, te onda gore na sam vrh.
Silaz: Sa vrha grebena na sedlo 15 minuta.
UTI KAMEN (2522 m)
U sklopu Lumbardskih planina uti Kamen ini najvii vrh. Sa zelenih panjaka iznad
Rugovske rijeke teren se naglo die i zavrava stjenovitim zidom. Sjeverozapadna stijena utog
Kamena najvie interesira. Sam vrh iznad Rugovske klisure jedan je od najprivlanijih dijelova ovog
dijela Prokletija.
3. SMJER KROZ JUGOZAPADNU STIJENU
Prvi penjali: dr eljko Poljak i Vlado Graanin 14. VII 1951. godine.
Pristup: Iz Pei cestom do pred ulaz u Rugovsku klisuru te markiranim putem na planinarsko
sklonite na Slanim Poljanama 4 sata hoda. Iz planinarskog doma preko panjaka u podnoje sjeverne
84

stijene, najprije u istonu kotlinu, te preko grebena pod jugozapadnu stijenu, 2 sata hoda.
Opis: Ulaz u smjer sa dna stjenovitog jezika te izrazitim bridom na rub stijene.
Tekoa: III, visina stijene 200 metara, vrijeme penjanja 2 sata. Stijena mjestimino krljiva.
Silaz: Markiranim putem u planinarsko sklonite 1 sat. Druga mogunost je kroz stijenu, samo 100
metara desno od izlaza smjera. Silaz izrazitom jarugom, tekoa II, vrijeme silaza 1 sat.

uti kamen (2522 m) - sjeverna stijena
VEZIROVA BRADA (2490 m)
Tamo gdje izvire Lim i gdje se smjestilo Plavsko jezero, uzdiu se Prokleti je. Otri i strmi
stjenoviti vrhovi proteu se granicom gubei se negdje preko, prema srcu Prokletija - Maja jezercu.
Kada doemo u Gusinje, oi nam zapinju na impozantnim vrhuncima, do nedavno nepoznatog
masiva Vezirove Brade. Vrlo kasno otkrio je svoju ljepotu. Tek 1956. godine alpinisti otkrivaju njegove
nepristupane vrhove i stijene. Godinu dana kasnije ostvaruju se i prvi alpinistiki usponi.
Masiv Vezirove Brade smjestio se izmeu dvije ledenjake doline: Grbaja i Ropojana. Srednja
linija masiva protee se u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Osnovna karakteristika masiva je
nepristupanost. Sve strane su zatvorene stijenama ija se visina kree od 200 do 700 m. Ona strana
Vezirove Brade to se rui prema Grbaji najinteresantnija je za alpinistiku obradu. Ovaj dio
karakterizira velika razvedenost. Tu se istie ogromna ledenjaka grapa nazvana Veliki i Mali
Kotao. U nju se rue strme i prevjesne stijene vrhova: Koplja i Prestola. Iznad Velikog i Malog Kotla
uzdie se Juni i Srednji vrh-Lijevo od Kotlova slijede dvije manje strme usjekline: Kronja i
Ljubokue. Stjenovita strana prema Ropojani umnogome se razlikuje. Stijene su mjestimino prekrite
travom i zaostaju svojom visinom.
Visina Vezirove Brade ostala je neizmjerena. Do sada su samo izmjereni Juni vrh sa kotom
2441 metar i Obla Glava sa kotom 2220 m. Svi ostali vrhovi imaju visinu koja je odreena priblino,
usporeivanjem. Prema tome, visina Srednjeg vrha je 2490 m, to predstavlja ujedno i najviu kotu.
Pristup Vezirovoj Bradi poinje u Gusinju, mjestance koje se smjestilo u blizini Plavskog jezera.
Od hotela vodi kolni put dolinom Grbanje uz rjeicu Dolju te zavrava na karauli. Livade u blizini
karaule najprikladnije su za logorovanje-Uspon do karaule traje 2 sata. U blizini je i planinarski
dom, koji je u izgradnji.
205
85

Vezirova Brada - pregledna karta

Vezirova Brada (2490 m) - sjeverozapadna stijena
1. SMJER PO KOTLOVIMA
Prvi penjali: in. Zivojin Gradiar, Branko Kotlaji i Branko Mitrainovi, 4. VII 1957. godine.
86

Pristup: Sa Druge livade kroz gustu umu na sipar i po sirmom i uskom lijebu u grapu Velikog Kotla. Iz
grape po snijegu ili razvedenoj stijeni s desne strane prema strmom skoku. Uspon 2 sata.
Opis: Smjer penjanja oznaavaju dobro vidljivi kamini koji padaju sa vrha skoka lagano udesno. Ulaz sa
snjeita u stijenu je tano u produetku spomenutih kamina. Poslije dviju duina ueta na iroku nagnutu
policu. Sa nje po uzanom kaminu do oblog kamena. Poslije nekoliko metara ulazi se na vie nagnutu policu.
Par koraka udesno i preko vertikalne pukotine koja izbacuje van (-V) na slijedeu policu. Odatle po kotlovima
i ljebovima do izlaznog kamina. Preko njega (IV) na vrh skoka i na laki teren. Po plosnatom lijebu do
grape koju zatvaraju Srednji vrh, greben i Juni vrh. Tu grapa naglo zaokree nadesno. Po njoj strmim
snjenikom prema grebenu. Visok snjeni odlom zaobii s lijeve strane. Kratkim grebenom lako na Juni
Vrh.
Tekoa: IV, mjestimino V. Visina stijene 200 m, a sa snjeitem u gornjem kotlu do Junog Vrha 750
m. Uspon traje 10 sati.
Silaz: Sa Junog vrha grebenom na Glavni vrh preko Srednjeg vrha to predstavlja zaseban smjer.
Opis pod brojem 2.
2. GREBEN JUNI VRH - SREDNJI VRH
Prvi penjali: B. Kotlaji, B. Mitrainovi i 2. Gradiar 5. VII 1957. godine.
Opis: Juni i Srednji vrh vezuje razvuen greben koji opisuje blagi luk iznad Gornjeg Kotla. Sa Junog
vrha po grebenu prema Srednjem vrhu do posljednje usjekline. Tu se greben die u strmim skokovima do
samog vrha. Po jugo zapadnoj strani za duinu ueta do travnate police, po njoj
oko grebena na sjeveroistonu stranu i gore do prozora. Odatle jo nekoliko metara navie, zatim prijenica
desno u kamenasti lijeb. Po njemu dalje, a kad postane teak, oko ruba udesno. Preko polica i ploa na
greben. Po grebenu lako na Srednji vrh. :
Tekoa: II. Vrijeme penjanja 2 sata.
Silaz: Sa Srednjeg vrha preko Glavnog vrha markiranim putem na Kronjina Vrata, te u dolinu
Krinje. Trajanje silaza 2 sata.
208

Koprivnik - Lumbarska planina - pregledno, karta
3. SJEVEROISTONA STIJENA GLAVNOG (SJERNOG) VRHA
Prvi penjali: V. Suevi, J. Ledi, I. Durbei, S. Vrtari, i D. Suevi 6. VII 1957. godine.
Pristup: Izmeu stijene Maja Pogojc (Obla Glava) 2220 metara, nalazi se velika grapa kojom vodi
planinarski put na Vezirovu Bradu. Ulaz u smjer nalazi se na najvioj taki snijegom pokrivene sipine,
desno od stupa koji se sputa od vrha. Od karaule do ulaza 2 i pol sata.
Opis: Od najvie take snijega pravo nagore. Dvije duine ueta je vrlo teko, a dalje polako po
ralanjenoj stijeni desno oko 20 metara, zatim lijevo nagore i lijebom na greben. Grebenom na
Sjeverni vrh.
Tekoa: IV ulaz, dalje II. Vrijeme penjanja 2 sata. Visina stijene 450 metara.
Silaz: Markiranim putem 2 sata do karaule.
4. SJEVERNI GREBEN JUNOG VRHA
Prvi penjali: 2. Gradiar i B. Kotlaji, 8. i 9. VII 1957. godine.
Pristup: Ulaz .iz Donjeg Kotla:
87

Opis: Sa snjeita ispod Koplja udesno preko travom obraslog grebena na mali sipar na sjevernoj strani
grebena. Odavde u pravcu borovog drvea na sam greben. Po travnatom i razvedenom grebenu do prve
usjekline. Sa sedla nekoliko metara navie. Odavde prijenicom nalijevo preko krljivih i eksponiranih ploa
(klin), pa onda preko ruba gore (5 m). Kratka prijenica ulijevo na laki teren. Po grebenu dalje i preko
stjenovitog skoka do slijedee usjekline. Po njoj natrag ulijevo, oko ruba i po razvuenom terenu na iroku
travnatu policu. Sa sredine police nekoliko metara navie i po slabo izraenoj polici nadesno do ruba. Po
rubu do male trouglaste police. Odavde po lakem terenu, drei se lijevog ruba grebena, do prvog tornja.
Duina ueta ispod najvie take, zaobii toranj s lijeve strane i po polici u usjeklinu iza tornja.
Slijedee tornjeve treba zaobii ili s lijeve ili s desne strane. Sam vrh Prijestola zaobii s lijeve strane i
doi u usjeklinu iza njega. Od Prijestolja do Junog vrha prua se greben blagih nagiba. Po grebenu, u
poetku s desne
210
strane dok nas lijeb ne dovede na sam greben. Grebenom do posljednje usjekline. Sa usjekline
nekoliko metara nie i po lijevom boku na sam Juni vrh.
Tekoa: IV, mjestimino V+. Visina stijene 700 metara. Prvim penjaima potrebno 14 sati.
Silaz: Sa Junog vrha na Srednji vrh kao pod 2, dalje markiranim putem.
5. ONJAK (2220 m) - SJEVEROZAPADNI GREBEN
Prvi penjali: M. Stojievi, M. Rekali i B. Mitrainovi, 6. VII 1957. godine.
Pristup: Od karaule stazom za Ljubokue. Iz obrasle grape skrenuti ka jugozapadu na poboje
pod razbijenom sjevernom stijenom Onjaka. Odavde udesno na malo zeleno sedlo u sjeverozapadnom
grebenu. Pristup traje 1 i pol sata.
Opis; Sa zelenog sedla prijenicom ulijevo. U uzan zatvoren lijeb i njime do njenog kraja.
Odavde udesno preko kratke stijene na sjeverozapadni greben, ispred male usjekline nad Kronjom.
Iz usjekline po strmoj utoj stijeni, a onda koso udesno na laki teren u iugozanadnoi stiieni. Dalie
srednje tekim terenom paralelno sa grebenom oko 60 metara ispod njegove linije, po jugozapadnoj
stijeni, na vrh Onjaka.
Tekoa: III, mjestimino IV. Visina stijene 550 metara. Trajanje uspona 4 sata.
Silaz: Od vrha oko 30 metara prema sjeveroistoku nadesno. Grapa pada niz cijelu jugoistonu
stijenu, naglo se suujui u lijeb, a kasnije u kamin. Sa dna kamina sputanjem niz ue na prag.
Krljivo. Tekoa III. Visina 300 metara.

Jakupica - Solunska Glava - pregledna karta
88

18. SOLUNSKA GLAVA (2540 m)
U novije vrijeme Solunska Glava predstavlja vano mjesto za razvoj makedonskog planinarstva.
Nalazi se u sklopu planine Jakupice, kojoj je ujedno i najvei vrh. Ova planina ima i druge razliite
nazive, kao Karaica ili Mokra planina kako je jo naziva sam narod.
Sam poloaj Jakupice vrlo je povoljan to omoguuje ee penjanje. iNa sjeveru planine protee
se Skopsko polje gdje se smjestio glavni grad Makedonije. Na zapadu je odijeljena strmim kanjonom
rijeke Treske. Prema istoku blago se rui u dolinu Vardara, a na jugu protee se veliko Prilepsko
polje.
Za alpinizam je najinteresantnija Solunska Glava sa Nei-lovskim stijenama. Stijene Solunske
Glave sastoje se veinom od istog vapnenca koji je mjestimino oneien. Vrlo je krljiva, a na
mnogo mjesta obrasla travom, te od penjaa zahtijeva opreznost. Neilovske stijene predstavljaju
ogroman amfiteatar u ijem se dnu nalaze izvorita rjeice Babune. Sa strane se uzdiu stijene do
visine od 700 metara, u ijem centru dominira sam vrh Solunska Glava- Stijene su dosta kasno
otkrivene te je to i razlog da je alpinistiki ivot zapoeo dosta kasno. Tek godine 1950. odran je na
podnoju stijena prvi alpinistiki teaj Planinarskog saveza Makedonije. Tom prilikom ispenjan je
niz prvenstvenih uspona.
elimo li pristupiti planini Jakupici, moemo to uiniti sa raznih strana. No, najvanije polazne
take nalaze se na eljeznikoj pruzi Skopje-Prilep, koja ini veliki polukrug oko planine. U samo
podruje Solunske Glave najlake je doi sa june strane. Polazna taka uspona je eljeznika
stanica Bo-gomili ili Oree, na pruzi Skopje-Prilep. Odavde vodi markirani put dolinom rjeice
Babune, preko sela Neilova na planinarski dom Neilovski steni (1430 m). Uspon traje 4 sata-
Planinarski dom je opskrbljen i otvoren preko cijele godine. Od doma pa do vrha Solunske Glave
uspon traje 3 sata.

Solunska Glava (2540 ni) - istona stijena - Prva glava
ISTONA STIJENA SOLUNSKE GLAVE
Istonu stijenu karakteriziraju etiri iroke glave i etiri jaruge. U tim stijenama 1936. godine
izvrio je prvi uspon slovenski alpinist Uro Zupani, i to po zapadnoj jaruzi. Istona barijera
Neilovskih stijena vrlo je krljiva. Sto se ide vie od zapada prema jugu, stijene su strmije obrasle
travom. Visina im se kree od 200 do 700 metara.
1. SMJER LIJEVIM REBROM PRVE GLAVE
Prvi uspon izvrili 30. VII 1952. godine Edvin Rako i aa Blauk.
Pristup: Od planinarskog doma Neilovski steni markiranim putem oko 50 minuta do izvora.
Odavde se markirani put die na greben Solunske Glave. Sa izvora se produi dalje u istoj visini,
pa se zatim silazi u jarugu. Njenom desnom padinom strmo gore do zadnje klekovine pod samim
89

vrhom. Iza ugla (kameni ovuljak) silaz do Zelenie pod stijenom. Drati se stalno ruba stijene, zatim
preko korita i silaz na neto nie strme travnate padine pod Prvom Glavom. Po njima traverzirati sve
do klekovine na otrom hrptu. Tu se opet dolazi pod samu stijenu, odakle se silazi u lijeb, te preko
skoka na travnate padine ispod Druge Glave. Odavde se ide dalje u smjeru podnoja crnog kamina, koji
je vidljiv sa izvora, a nalazi se ispod Tree Glave.
Opis: Ulaz je s desne strane rebra oko 20 metara desno od utih ploa, kojima se rebro strmo rui i
prelazi u travnatu padinu. Po sistemu uskih, slabo izrazitih ljebova do slabo izrazite glave.
Zaobilaenjem glave s desne strane te prijeni-com ulijevo po strmoj padini na greben. Dalje rebrom
po vrlo krljivim ploama na rub stijene.
Tekoa: II, mjestimino III. Visina stijene 200 metara. Trajanje uspona 1 sat.
Silaz: Sa vrha Prve Glave mogu je silaz na markirani put.
2. SMJER DESNIM REBROM PRVE GLAVE
Uspon izveli 31. VII 1952. godine Edvin Rako, aa Blauk sa teajcima.
Pristup: kao pod 1.
Opis: Od podnoja stijene kratkim preacem na rub rebra. Po njemu preko razvijenih gromada, te
nakon 4 duine ueta do strmog skoka. Skok se zaobilazi s lijeve strane za jednu
215

Solunska Glava (2540 ra) - istona stijena - Druga i Trea glava

duinu ueta, te opet desno na rub: Dalje do kraja rebra. Gdje ono zavrava, preac ulijevo za
duinu ueta, te dalje po krljivom, dosta razvedenom terenu na rub stijene.
Tekoa: III, visina stijene 200 metara. Vrijeme uspona 3 sata. .
Silaz: kao pod 1.
3. SMJER SREDNJIM REBROM PRVE GLAVE
Prvi uspon izveli 2. VIII 1952. godine Edvin Rako i Ivan Zafirov.
Pristup: kao pod 1.
Opis: Ulaz s desne strane grebena oko 10 metara, a zatim -malo lijevo gore na sam greben po
krljivom terenu. Odavde, drei se ruba grebena, do zavretka stijene. Stijena je vrlo krljiva i
mjestimino eksponirana.
Tekoa: III. Visina stijene 250 metara. Vrijeme penjanja 2 sata.
4. SMJER ZLIJEBOM U DRUGOJ GLAVI
Prva uspon izveli 3. VIII 1952. godine Mirko Zgaga i Stjepan Jeci.
Pristup: kao pod 1.
Opis: Ulaz u stijenu je kojih 60 metara od lijeba izmeu Prve i Tree Glave. Po lako razvedenom
hrptu udesno gore prema zavretku rebra. Plitkim lijebom s desne strane rebra do male zaravni
(ovjeuljak). Desno gore po vrlo izlomljenom terenu na vrh rebra. Po laganoj vrleti prijenica ulijevo
i malo dolje do lijeba. Dalje lijebom do mjesta gdje se on grana. Zatim udesno, pa ravno na sedalce na
otrom rebru. Otrim, izlomljenim i izloenim rebrom prema rubu stijene.
Tekoa: III. Visina stijene 350 metara. Vrijeme penjanja
90

3 sata. j
Silaz: Sa vrha Druge Glave mogu je silaz na markirani put.
5. SMJER PO HRPTU TREE GLAVE
Prvi penjali 2. VIII 1952. godine, Mirko Zgaga i Stjepan Jeci.
Pristup: kao pod 1.
Opis: Od jaruge izmeu Druge i Tree Glave prijenicom udesno dolje do lijeba ispod crnog
kamina (vidljiv iz doline). Neto lijebom, a neto njegovim lijevim rubom do nje-
217
govog zavretka. Ulijevo gore po ralanjenoj stijeni na mali greben koji se uspinje ulijevo i pretvara u
hrbat. Na mjestu gdje se hrbat prislanja na okomitu stijenu prijenica lijevo za duinu ueta, pa zatim po
plitkom, okomitom lijebu ravno gore, i udesno prema zupcu (krivo, vrlo teko). Po blago nagnutom terenu
gore, zatim za duinu ueta ulijevo. Preko velikih naslaganih blokova upola desno na rub stijene.
Tekoa: III, srednji dio sa prijenicom IV. Visina stijene 450 metara. Vrijeme penjanja 3 sata.
Silaz: Sa vrha Tree Glave po travnatim livadama na markirani put.
JUNA STIJENA SOLUNSKE GLAVE
Junu stijenu narod u ovom kraju naziva jo Mokri Kamen. Po loem vremenu djeluje crno i
tmurno. Udaljena je od planinarskih puteva, a sam prilaz mogu je preko izvora Babune (1551 m).
6. SMJER LIJEVIM REBROM
Prvi uspon izveli 31. VII 1952. godine, Mirko Zgaga i Stjepan Jeci.
Pristup: Od planinarskog doma Neilovski steni do izvo*-ra. Od izvora desnom obalom potoia do
spoja s lijevim lijebom. Dalje lijevom obalom, ili ravno po jaruzi. Nakon 20 minuta odvaja se staza ulijevo
i prolazi kroz rijetku, nisku brezovu umicu. U stalnom prijeenju s glavnim silazom prolazi se iznad ploa u
plitkoj jaruzi. Preko male istine do grebena s borovima koji se strmo rui prema sjeveru (vrlo lijep pogled na
cjelokupne Neilovske stijene). Strmo dolje po desnoj strani lijeba kroz umu. Desno pokraj prvog
vodopada do drugog, pa zatim u jarugu. Po njoj do same Babune. Zatim dalje uzvodno koritom Babune do
vodopada koji se zaobilazi s lijeve strane. Ponovni silaz u korito i njime do izvora. Staza je vidljiva samo
mjestimino. Trajanje hoda 1 sat.
Opis: Od okomitih crnih litica u lijebu iznad izvora Babune skrenuti ulijevo gore po travnatom
strmom terenu. Zatim prijeiti ulijevo preko ljebova i travnatih padina do poetka rebra. Po srednje tekom
rebru, koje je vrlo izlomljeno, do malog sedalca iznad zelenie sa krjem i klekovinom. Prijeiti udesno do
jaruge, te po njoj gore za dvije duine ueta, a zatim skrenuti u strmu, izlomljenu stijenu s desne

Solunska Glava (2540 m) - juna stijena

sirane jaruge. Preko tih naslaganih gromada na samu otricu rebra. Drei se stalno rebra (izloeno) do
njegovog zavretka, pa ulijevo prema malom, travom obraslom sedalcu, gdje zavrava drugo, lijevo leee
rebro. Po travnatom terenu gore, prijenica udesno i zatim u glatki kamin i po njemu gore (IV) do njenog
zavretka. Po travnatoj polici prijenica udesno, pa zatim uzlazno prijenica ulijevo. Dalje po izlomljenom i
obraslom terenu na vrh stijene.
Tekoa: U donjem dijelu II, srednjem dijelu III, a "zavrni dio IV. Visina smjera 700 metara. Trajanje
uspona 4 sata.
91

Silaz: Sa izlaza stijene pola sata do vrha Solunske Glave. Sa vrha silaz markiranim putem za 2 sata.
7. CENTRALNI SMJER
Prvi penjali 1. VIII 1952. godine, Edvin Rako i aa Blauk.
Pristup: Do izvora Babune kao pod 6/. Od izvora Babune desnim koritom po ispranim gromadama
kamenja do podnoja stijene.
Opis: Lijevim rubom glatkih ispranih ploa drei se ruba crvenog tornja do njegova zavretka. Odavde
prijelaz udesno kroz kratak kamin do iroke rupe. Iz nje prijenica udesno po glatkim ispranim ploama
(IV) na prevjesni brid (krijivo), te preko njega direktno gore po okomitim, ispucanim gromadama do travnate
police. Odavde dugakom prijenicom ulijevo preko ispranih strmih ploa u jarugu. Iz jaruge lijevo u iroki
okomiti lijeb do ispranih prevjesnih ploa. Ispod njih prijenicom udesno na brid, te jahanjem po bridu u
drugi lijeb. Njegovim srednjim dijelom po sistemu ispranih i prevjesnih kamina, te njegovim lijevim rubom
do mjesta gdje se razdvaja. Odavde desnim krakom ispod glatkih ploa do male rupe gdje on zavrava. Iz
rupe, po ispucanoj prevjesnoj stijeni do male police ispod uske pukotine do njenog kraja, te jednim dijelom
po okomitim gromadama do podnoja crvenih stijena. Prijenicom udesno na glatke ploe i uskom policom do
njenog kraja. Odavde direktno gore po okomitoj ploi do police. Policom malo lijevo do kraja glatkih ploa,
te gore uskom pukotinom. Dalje dugakom prijenicom udesno na slobodni rub glatkih ploa, te njihovim
grebenom na rub stijene.
Tekoa: V. Visina stijene 700 metara; vrijeme penjanja 8 sati.
Silaz: Od izlaza grebenom na vrh Solunske Glave. Silaz u dom markiranim putem, 2 sata hoda.
8. UPANClCEV SMJER
Prvi penjao: Uro Zupani, 10. IX 1934. godine.
Pristup: Kao pod 6, od izvora Babune pod desni dio stijene, gdje ona ini markantnu jarugu (lijevo
od izrazite kose pukotine ispod okomite glatke stijene).
Opis: Ulaz u ispranu grapu, po njoj preko glatkih ispranih skokova. Gdje grapa postaje prevjesna i
glatka, desno po strmoj stijeni na malo rebro (klin). Sa rebra desno u poloitu stijenu po kojoj gore
prema lijevoj strani do ogromne spilje. Od nje po uskoj polici u grapu. Iz nje lijevo na policu te po
njoj lijevo, dok se suzi, na drugu policu. Od nje prema lijevom grebenu, po njemu gore strmo preko
travnatih polica do pod crveni odlom. S njegove desne strane po polici, zatim po grebenu gore u grapu
koju zatvaraju s lijeve strane krlji-va i balvanasta stijena, a s desne kompaktna glatka stijena. Po njoj
do druge, manje jame u gornjem dijelu stijene. Desno od nje preko krljivog prevjesa na rub stijene.
Tekoa: III, mjestimino IV; visina stijene 700 m; vrijeme penjanja 3-4 sata.
Silaz: Kao pod 6.
92

Pet prstiju - Bijele Stijene - Gorski fcotar

Ravnotea - Bitoraj - Gorski kotar

Samarske Stijene - Gorski kotar

Detalj -Bitoraj - Gorski kotar
93


Suma - Velebit

U prevjesu

Bijele Stijene - Gorski kotar
94


iVo turi - Velebit

Ani Kuk (714 m) - Velebit

ene - V. Paklenica - Velebit
95

rodor V. Paklenice - Velebit

Prijeenje

Pravci

Trnovako jezero - Magli
96

Za izdavaa MIROSLAV HABUNEK

Urednik Prof. MSIBO MIHOVILOVIC

Naslovna stranica ALFRED PAL

Fotografije ZLATKO SMERKE

Crtei u tekstu i karte VINKO ZEI

Tehniki urednik MARCEL UKLI

Izdaje SPORTSKA TAMPA

Novinsko izdavako i tamparsko poduzee, Zagreb, Palmotieva 5
i JUGOSLOVENSKI SAVEZ ORGANIZACIJA ZA FIZIKU KULTURU

tampa: tamparija INFORMATOR, Zagreb, Preradovieva 21

Alpinisticki Vodic - Zlatko Smreke

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alpinisticki Vodic - Zlatko Smreke

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZLATKO SMERKE

You might also like