Seni Mladen Mlao Tarik 16.06.1948. Mainski fakultet Sarajevo Katedra za mainski proizvodni inenjering Prezentacija seminarskog rada Uvod 2 Projektovanje mainskih elemenata je izrazito sloen zadatak koji se sastoji iz razmatranja velikog broja aspekata, koji se tiu ne samo eksploatacije budueg proizvoda, ve i aspekata njegove same proizvodnje, ekonominosti, ekologinosti, kao i kasnijeg odlaganja, unitavanja i reciklae.
Iz tih razloga, izbor materijala od kojeg e se praviti mainski dio je jedan od kljunih aspekata samog projektovanja.
Obzirom da se radi o izuzetno sloenom poslu, te da na svijetu postoje ve na hiljade razliitih materijala sa svojim prednostima i nedostacima, neophodan je sistematian pristup, kako bi se taj proces rijeio na optimalan nain. Historijski razvoj tehnikih materijala 3 Procjene govore da danas raspolaemo s oko od 150 000 razliitih vrsta tehnikih materijala. Izlaganje 4 Broj, raznovrsnost i koliine materijala u stalnom su porastu. Gledajui upotrebu razliitih materijala kroz historiju, vidljiv je ogroman porast materijala u upotrebi u posljednjih 60-tak godina.
Broj osnovnih vrsta materijala je znatno manji, a razliitost se postie variranjem sastava i strukture.
Obzirom na to da je izbor materijala za pojedini proizvod postao mnogo kompleksniji problem nego u prolosti, potreban je metodoloki pristup problematici. Tradicionalni pristup izboru materijala 5 Izbor materijala je vrlo sloen proces ciji je konani zadatak rjeavanje problema usklaivanja svih zahtjeva, uz poveanje uinkovitosti svih postavljenih ciljeva (mala masa, niska cijena, izdrljivost).
Postoji vie tradicionalnih sistematskih pristupa izboru materijala
Metoda Faktor jedinine cijene Posmatra se jedno ili vie bitnih svojstava, te se usporeduju sa cijenom odnosno trokovima materijala ili proizvoda, dok se ostala svojstva zanemaruju.
Metoda bitnosti zahtjeva Kod ove metode u obzir se uzimaju svojstva koja su bitna za sluaj i njihova vrijednost se mnoi sa odgovarajuim faktorom - faktor bitnosti zahtjeva. Tradicionalni pristup izboru materijala 6 Metoda graninih vrijednosti Ova metoda se zasniva na postavljanju granica na odreena svojstva. Ova metoda je vrlo efikasna za filtriranje svojstva materijala koji nam nisu zanimljivi. Granice se postavljaju ovisno o eljenim karakteristikama.
Metoda najmanjih odstupanja svojstava od traenih Pomou vektorskih vrijednosti svojstava materijala crta se tzv. poligon vrijednosti. Za vrijednosti vektora zahtjevanih svojstava takoer crtamo poligon vrijednosti. Izbor materijala pomou izbornih karti 7 Novi nain izbora materijala prema metodi naunika Michaela Ashbya
Ova metoda se bazira na izbornim kartama materijala.
Pomou njih se u jednom dijagramu prikazuju podruja okvirnih vrijednosti za nekoliko svojstava razliitih skupina materijala.
Mogunost izbora materijala se jako suava prepoznavanjem materijala koji ne mogu zadovoljiti postavljena ogranienja, zatim se odreuju funkcija cilja i ogranienja kako bi se dobio indeks materijala Izbor materijala pomou izbornih karti 8 Indeks materijala je svojstvo ili grupa svojstava koja optimizira performanse za odreeni proizvod.
Indeksi materijala su kriteriji izvrsnosti koji omoguavaju rangiranje materijala po njihovoj sposobnosti za dobro obavljanje odreene funkcije. Izbor materijala pomou izbornih karata 9 Na slici vidimo razne vrste materijala su prikazane crticama, pri emu duina crtice odreuje raspon provodljivosti za odreeni materijal u svojim razliitim formama. Materijali su razdvojeni po svojim pripadajuim klasama. Izbor materijala pomou izbornih karata 10 Prilikom projektovanja sa fokusom na minimalnu cijenu, izbor materijala je praen indeksima koje ukljuuju modul elastinosti, vrstou i cijenu po jedinici zapremine. Radi korektivnih mjera zbog uticaja inflacije i valute u kojoj je cijena izraena, definisana je relativna cijena po jedinici zapremine Cv,R Izbor materijala pomou izbornih karata 11 Inenjerske karakteristike materijala su veoma praktino prikazane kao izborne karte koje ine saetak informacija na kompaktan i dostupan nain, prikazujui raspon vrijednosti bilo koje informacije dostupne projektantu i time identificirajui klasu materijala u vezi sa segmentima tog raspona.
Osobina koja je vrlo interesantna u vezi sa izbornim kartama je nain na koji se materijali grupiu, unato irokom rasponu vrijednosti modula elastinosti, gustoe i vrstoe, npr. metala koji zauzimaju razliita podruja od polimera, keramike i kompozita. Nekada se podruja poklapaju, ali njihov prikaz svejedno zadrava svoju karakteristinost u pogledu na cijelu sliku. CES Edu Pack 12 Za izbor optimalnog materijala konstrukcije prema Ashby-u koristi se programski paket CES Edu Pack, koji se bazira na kartama osobina materijala gdje se u jednom dijagramu prikazuju podruja okvirnih vrijednosti za nekoliko razliitih skupina materijala. CES Edu Pack 13 Kako bi stekli uvid u ograniavajua svojstva materijala glede projektovanja, potreban je pregledan nain prikaza svojstava svih materijala. Neko svojstvo moe biti prikazano pomou liste razvrstanih materijala ili pomou dijagrama. CES Edu Pack 14 Postupak izbora materijala se vri pomou indeksa na apscisi, te indeksa koji se nalazi na ordinati. Linija dijeli dijagram na dva podruja. U jednom je tu ogranienje (1) dominantno, u drugom ogranienje krutosti (2) dominira. CES Edu Pack 15 Primjer izborne karte sa sloenim indeksima materijala, definisanim prema naim potrebama. Svaki indeks materijala predstavlja sloen algebarski izraz. Prema ovome, vidimo da program prua izrazito fleksibilan nain za izbor materijala. Zakljuak 16 Tokom ove prezentacije, upoznali smo se sa razliitim metodikama pristupa izboru materijala.
Obzirom da se danas radi ve o stotinama hiljada razliitih materijala, neophodno je:
dobro definisati projektne potrebe i shodno tome razmatrati najbitnije karakteristike materijala definisati najbitnije osobine materijala za razmatranje prikupiti kvalitetnu bazu informacija o materijalima pronai nain idealne usporedbe karakteristika materijala na raspolaganju
U ovom procesu, svakako nam u novije vrijeme raunarski softver predstavlja idealan komplement inenjerskom razmiljanju i iskustvu. Dalja razmatranja 17 Obzirom da je razvoj materijala doivio iznenadan rast u posljednjem stoljeu, baza raspoloivih materijala je doivjela fascinantan skok.
Dalji razvoj raunarskog softvera, kao i ekspertnih sistema, svakako e doprinijeti boljem i efikasnijem izboru materijala.
Ono na to treba posebno obratiti pozornost, svakako je praenje trendova razvoja materijala i rano prihvatanje nadolazeih materijala, to svakako mijenja industriju i potiskuje stare i inferiorne materijale i tehnologije.
Benchmarking materijala, s kojim smo se sreli unutar CES EduPack softverskog rijeenja, kao i pristupu izboru materijala Michaela Ashby-a, svakako je na dobrom putu da postane jedinstvena, sistematska metoda optimalnog izbora materijala. 18 Hvala na panji!