kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str.

8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 3
7ema br oj a: L 1 UDI I PL ANI N / CDR
7opi c s : PDPL AND MDUN7AI NS / HI LLS
ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU:
kAR7DCRAFSk PRCPCI1
ZRINSkA CDRA IN 7H ARLY MDDRN AC: CAR7DCRAPHY PRCP7IDN
Drago Roksandic Priml|eno: 04.09.20l0.
Ods|ek za povi|est Prihvaceno: l8.l0.20l0.
Pilozofski fakultet Pad ima dvi|e pozitivne recenzi|e
|vana Lucica 3 |zvorni znanstveni rad
HP-l0000 Zagreb Original scientific paper
drago.roksandicffzg.hr UDK / UDC 9ll.374.8(497.5 Zrinska gora)09l
Sazetak
I::aI:u~ uIIu:uu :aI:u u::u c~:I: :Iuca~:: jIau:ua (:I: g:a; ~ :::u uaz:::ua
j~::u:J:c::au aI~:~ :z uac:uaIug jauI~ua 1~I::a g:a ua K:uuuu I~ Z::u:a g:a
ua 1au::u:1au:: :~u: :u Ia:: j::u~:: 1Iaz~c: u j:~Ij:Ia:~ ua uaz:: u:~ uga
ua:IaI: j::~ u~g :I :u :z u~z:a u:c: j:IaI: g:J:: Z::u:: : I uaj::~ u j:~u:uu
:u::Iu (Z::u:a g:a, Z::u: jI~ :Iu;, ::~u::u~ ~ j:Iau~ ua I: :~ : a u:za uI:uu:I~I
:u:ua Z::u:a g:a u :azuIu uau :I :u Z::u:: uaju:I:I: :I: :zgu:I: ::~ j:~u~
u uu~u 1uuu, uaj:~ ju :uau:u :Ia:cu I~ u :azuIu j:I:~ Ka:I:acg u::a
(Io;;;, I uau :~:u:j:ac:~ juj:-j:a::-juu:-jgI:u:u u~uu::~ca u
au:u H::aI:u, uu:u, u 1au:u :a:uu O:a ::uI:cg~g:aJ:: : ~I::I::::
:au :~ ::~u~u:: uu:: j::~ ::~ga ua :au: u:: ::~ (cca I5U - I3UU;, uau~ : ua
uu~:uu ~jIu, a ::~Ia :u j::~ ::~ga :u::~u~u~ g~g:aJ:~ a:I~ :azI:c:Ia ju::~IIa
kIjucne rijeci: Zrinska gora, BanovinaBanija, rani novi vijok, simlolicka googratija
key words: Zrinska gora hills, BanovinaBanija, oarly Vodorn Ago, symlolic goography
Prvi hrvatski roman lilo su 1Iau:u~ Zadranina Potra Zoranica (1508. - prijo 1569.), tiskano
u Vonociji 1569. godino.
1
Buduci da planino ulrzo viso nisu lilo jodini motiv hrvatskoga
kulturnog pojzaza koji jo poticao na kroativno rotloksijo, iz navodono cinjonico no li trolalo
l
"...vremena su odvise ozbil|na da bi l|ubavna bol mogla nadglasati opcu. Stoga on krece na put, iz Primor|a u planine, k vili
De|aniri, da ga oslobodi muka. Put |e n|egov zapravo niz cudesnih dozivl|a|a i fantasticnih zgoda, a pouka toga puta prezir
ovozemal|skoga i vracan|e v|ecno| |stini. (Pranges, |vo, Pov|jest htvotsle lnj|zevnost|, Nakladni zavod Matice hrvatske - Cankar|eva
zalozba, Zagreb - L|ubl|ana l987., str. 66 - 69.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
;
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
izvoditi dalokosozno zakljucko. Doduso, koncopt Catona Vundi, apropriiran iz anticko
tradicijo i u hrvatskoj kulturi, planino cini trajnim izazovom u lilo kakvu promisljanju
prostornih aspokata hrvatsko povijosti u dugomo povijosnom trajanju. Kartogratija jo pritom
timo jodna od onih disciplina na razmoJima notikcionalnog i tikcionalnog loz kojo takvih
promisljanja danas no li moglo ni liti. Noko od planina - Vololit ili Dinaru, primjorico - s
tim koncoptom u vozi, umjotnicki, znanstvono i naposo kartogratski moguco jo slijoditi do
antiko.
2
Zrinska gora kao oronim na novovjokovnoj Banskoj krajini (danas, Banovini ili
Baniji) drugaciji jo slucaj.
3
Njozini korijoni nisu anticki, u najloljom li slucaju mogli liti
kasnosrodnjovjokovni:
Knozovi Sulici pisali su so odkako su polovicom 14. vioka iz danasnjo sjovorno Dalmacijo
u Posavinu dosli, po gradu Zrinu u Banovini knozovi Zrinskimi. U latinskih spisih 14. i 15.
vioka vazda su so pisali posavski Sulici comitos do Zrin (Zyrin, Zdrinio, Sringo, Srynio,
Zorin, Zoron, Sorin), a poslijo tiokom 16. i 1. vioka do Zrin, do Zrinio, a Zrinio, Zrinionsis,
i samo riodko kada u latinskih listinah sa gonitivom Zrinij. Hrvatskih podpisa Zrinskih
knozova imamo istom od pocotka 16. vioka. Nikola Zrinski, otac Nikolo Sigotskoga podpisao
so jo na latinskom spisu god. 1531. cirilicom Viklous knoz Zrinski, a po svoj prilici da on
drugoga pisma, kao sto i drugi tadanji hrvatski volikasi nijo ni poznavao. lsto tako podpisao
so njogov sin Nikola Sigotski g. 1544. u poslanici na Kranjskoga plomica Antuna Turna
glagolicom: Viklous Zrinski, lan, a na povolji podioljonoj g. 1544. slolodnjakom u Priliscu
pod glagolsko pismo latinskimi slovi: Viklovs Zrjnzkj, a tako i viso puta kasnjo, kako to
nokoliko sacuvanih njogovih listova svjodoci. latinski podpisivao so jo Nikola Zrinski vazda: a
Zrin, a Zrinio, do Zrinio, samo na dva pisma u zlirci jugosl. akadomijo iz Koglovicova arhiva
ima njogov potpis: Nicalaus Zrinji. - (...) Vagjarstini podali su so Zrinski knozovi, odkako
prigrliso novu lutorsku vjoru i pocoso stanovati u Cakovcu, to odatlo viso utjocati u ugarsko
poslovo kao kapotani Kanizo i zupani Zaladski. (...)
4
Buduci da su Zrinski i tada kao i kasnijo svo do sloma 161. godino imali svojih posjoda
na raznim stranama, izlor pridjova Zrinski lio jo za mono istrazivacki izazov. Grotovi
Zrinski su u 14. i 15. stoljocu u donjom Pounju imali i vaznijih i unosnijih posjoda (primjorico,
Kostajnica, Gvozdansko). To jo razlog sto mi so hipototicki no cini prihvatljivim da li oronim
Zrinska gora mogao liti izvodon iz oikonima Zrin. Protpostavka jo da jo lio izvodon iz
naslova roda Zrinskih, kao sto jo u 1. i 18. stoljocu analogno lio izvoJon pojam Zrinsko
2
vid|eti |edan autorov doprinos: Poksandic, Drago, "Prostor Tromede: vari|aci|e na temu o Dinari, u: isti, 7t|lex Conl|n|um |l| o
ton|como | te|jomo htvotsle ov|jest| 1500-1800., 8arbat, Zagreb 2003., str. 53 - 7l.
3
|ako |e bibliografi|a o Zrinsko| gori razm|erno opsezna, mnogobro|na pitan|a s n|ome u vezi nikada nisu istrazivana ili su izrazito
nedovol|no istrazena. Sv|edoci o tome i uvid u recentni, vrlo sadrza|ni zbornik: 8ucar, Mati|a (ur.), Zt|nslo oto: te|onoln| otl
t|toJe / Zt|nslo Coto Vounto|n: ke|onol Notute Potl, Grad Petrin|a - Sisacko-moslavacka zupani|a - Sveuciliste u Zagrebu,
Ucitel|ski fakultet, Ods|ek Petrin|a - Matica hrvatska - Ogranak Petrin|a, Petrin|a 20l0. (Ako bi i moglo biti dvo|be |e li po|am
"park prirode bol|e engleski prevesti 'nature park' ili 'natural park', 'Zrinska Gora Mountain' ni|e dobar pri|evod po|ma 'Zrinska
gora'.)
4
Lopasic, Padoslav (sabrao i protumacio), utoot|o l|nuo ctoot|co consct|to. ltvotsl| utoot|. 5vezol l., Monumenta historico-|uridica
Slavorum Meridionalium, vol. v., 1ugoslavenska akademi|a znanosti i um|etnosti, Zagreb l894., str. l73, bil|. 3, Stefanec, Natasa,
letet|l Njeovo vel|constvo. Pov|jest o 1utju lv. Zt|nslom | njeovu toJu, 8arbat, Zagreb 200l.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 IU
poljo, o comu co liti rijoci. To jo jodan od
poticaja koji su mo oprodijolili napisati ovaj
clanak.
Kada sam prvi put pocoo razmisljati
o njomu prijo nosto viso od godinu dana,
providjovsi u prvi mah Glavacovu kartu kao
izvor, spontano sam kronuo od hipotozo
da jo pojam Zrinska gora romantizirani
historizam 19. stoljoca, koji jo stvoron sa
zoljom da so narodno proporoJoni hrvatski
prostor konstruira kao prirodni nacionalni
pantoon, u kojom li, primjorico, porod starijo
Potrovo goro stajala mlaJa Zrinska gora i sl.,
a svo u skladu s kanonskom porcopcijom
lijopo naso domovino... A. Vihanovica,
koju jo, uIa ~u~, uglazlio krajiski casnik
Josip Runjanin u noposrodnom susjodstvu
Potrovo i Zrinsko goro, u lanskokrajiskoj
Glini, mozda, 1846. godino.
5
VoJutim, protosionalni skopticizam tjorao mo jo da istrazivacko pitanjo slojovitijo
postavim, sto mo jo ulrzo dovolo do inaco dolro poznatih karata, spomonuto Stjopana
Glavaca to Johanna Woikharda Valvasora iz 1689. godino.
6
Oljo, naimo, sadrzavaju nazivo
Zrin, Zrinzka Planina i Zrinzko Polio!
U ola slucaja, pojam Zrinzka Planina odnosi so na pounsku stranu danasnjo Zrinsko
goro, sto jo voc istrazivacki prollom ja: ~.c~II~uc~. Kada jo i kako prosla s pounsko na
pokupsku stranu Bansko krajino i drugo, kada jo i kako Zrinska planina postala Zrinska
gora? lmajuci na umu toskoco novovjokovno kartogratijo s ucrtavanjom polrJa, ali, prijo
toga i sa samim porcipiranjom polrJa, slucaj Zrinsko goro morao sam ipak postaviti u sirom
kontokstu.
Prvo, lrojna poripanonska polrJa razlicitih goomortoloskih i sociokulturnih oliljozja
kartogratski su lila voliki prollom u razdollju od 16. do 18. stoljoca. Nijo lila rijoc samo
o manjo ili viso posumljonim uzvisinama, nogo i o rijocnim tokovima u njihovoj llizini,
s mnostvom moandara i ada, kao i o lrojnim mocvarnim prodjolima. Ogranicujuci so na
uzvisino, gooloski i goomortoloski valja imati na umu da Zrinska gora u uzom smislu, kao
uostalom i Trgovska gora, pripada skupini romoliliziranih rasjodno-loranih gorskih masiva
5
Znomen|t| | zosluzn| ltvot|, Hrvatski stamparski zavod d.d., Zagreb l925., str 232 (http://hr.wikipedia.org/wiki/1osip_Pun|anin,
l0.l0.20l0., vid|eti, takoder: 1osip Pun|anin (www.biografi|e.org/run|anin.htm, l0.l0.20l0. Morao sam napisati "mozda |er su u
posl|edn|e vri|eme ucestala osporavan|a Pun|aninova autorstva, a da se pritom nitko involviran u raspravi ni|e potrudio istraziti
i ob|aviti povi|esno gradivo u vezi s uglazbl|ivan|em "Li|epe nase, ali i u vezi s 1osipom Pun|aninom, ko|i |e historiografski
prakticno nepoznat.
6
valvasor, 1anez va|kard, 5lovo vojvoJ|ne ltonjsle. lzotono olovljo, Mladinska kn|iga, L|ubl|ana l984., Priloga v|||: Zeml|evid
Hrvatske.
SIika 1. 8onsloltoj|sl| tostot no lott| 5tjeono
Clovoco |z 1673. oJ|ne
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
II
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
u zoni unutrasnjih Dinarida.
7
Njozin danasnji roljotni izglod vozan jo uz razdolljo noogona i
kvartara tijokom kojog su rasjodnim pokrotima izdignuti stariji stjonski komploksi u paloozoiku
i mozozoiku. Kao izraz visostrukog izdizanja i smirivanja toktonskih aktivnosti oliljozonih
provladavanjom tluviodonudacijskih procosa ollikovan jo splot sirokih lila, grolona i kosa,
costo loz jasno izrazonog smjora pruzanja (Bognar, 1992). Zrinska gora, proma tomo, noma
jasno izrazono trupino ili lila voc prodstavlja skupni naziv za viso uzvisina ili kosa, od kojih
su najvaznijo Samarica, AnJolina kosa, Popov gaj, Vjosala, Koliljak i Vratnik.
8
Kao sto su u
tim prodjolima u ranomo novom vijoku lilo razlivono rijoko i mocvaro, jos razlivonijima su
so morali pricinjati gorski prodjoli. To jo upravo ono sto so olicno istico u novijim analizama
cak i najloljog, tj. Glavacova kartogratskog prikaza lanskokrajiskog prostora:
7
"Zrinska Planina i "8vsinska Planina se i na ovo| karti sust|ecu kod Gvozdanskog ("Guosdance) na ri|eci Zirovcu ("Sirouinza
Pluss), li|evo| pritoci Une. |sta ri|eka di|eli i "Zrinsko Polie od "8vsinsko Polie. 8uzimska |e gora danas u Hrvatsko| na|cesce
Trgovska gora, inace, posl|edn|e potenci|alno odlagaliste nuklearnog otpada u Pepublici Hrvatsko|. (vid|eti: "Protivimo se
odlagalistu nuklearnog otpada na Trgovsko| gori. |z|ava SKD Prosv|eta, Novost|, br. 563, Zagreb, l. listopada 20l0. godine
www.novossti.com/20l0/l0.)
8
Matas, Mate, 8raicic, Zdenko, "Osnovne geografske osobine 8anovine i Zrinske gore, Zt|nslo oto: te|onoln| otl t|toJe
/ Zt|nslo Coto Vounto|n: ke|onol Notute Potl, Petrin|a 20l0., str. 23 - 24. vid|eti i: 8ognar, A., 8lazek, |., "Neke osnovne
geomorfoloske osobine 8ani|skog pobrda, koJov|, 22, Zagreb l987., 8ognar, A., "Geomorfoloske osobine Pepublike Hrvatske,
Ceotolsl| hot|zont, 38, 2, Zagreb l992. 1edan od na|rani|ih kartografskih prikaza spomenutoga zrinskogorskog "spleta
v|ero|atno |e Angielusova karta Hrvatske i Slavoni|e (8ec, l566.). S|encen|em brdovitih pred|ela, stiliziran|em sumskih povrsina,
naglasavan|em fortificiranih m|esta, u nekim sluca|evima cak i tlocrtnim prikazom tvrdava ("Zerin (Zrin), ""withidsch (8ihac)
itd.) pa i iscrtavan|em osmansko-habsburskih razd|elnica, ova karta vrlo zorno predocu|e poton|i banskokra|iski kra|olik u
ovome vremenu. (Kozlicic, Mithad, ke|ones llum|no unnoe et 5onoe |n vetet|ous tooul|s eotoh|c|s. unslo-sonslo oJtucje no
stot|m eotolsl|m lottomo (lzoot lototo, lonovo | veJuto u lontelstu h|stot|je unslo-sonslo oJtucjo oJ ltojo 15. Jo ocetlo 18.
stoljeco, Nacionalna i univerzitetska biblioteka 8osne i Hercegovine, Sara|evo - Arhiv Unsko-sanskog arhiva, 8ihac 2003., str. 85 i
86. S druge strane, spomenute "uzvisine ili kose kartografski su otkrile tek topografske karte druge polovice l9. stol|eca. O tome
ce vise biti ri|eci u ovom clanku.
SIika 2.
8onsloltoj|sl|
tostot no lott|
1ohonno we|lhotJo
volvosoto |z 1689
oJ|ne
7
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 I2
(...) No ipak so zapaza kojo jo krajovo Hrvatsko Glavac poznavao loljo, a kojo slalijo.
(...) Krajovi juznijo od toka Kupo nisu prikazani s ujodnaconim kritorijom. To posolno vrijodi
u poglodu prodstavljanja roljota zomljista. (...) Glavac so potrudio da nam prodoci pojodino
gorsko nizovo kao ulancano ili razvodono rijocnim dolinama. (...)... na karti (so) dolro isticu
gorski masivi ili planinski vrhovi koji svojom pojavom u pojzazu vladaju nad sirom okolicom.
(...) Vozda jo malo pronaglasono istaknuta Zrinska i Potrova gora (Zrinska Planina, Gora
Potroua), kao i citav gorski kraj izmoJu tokova Kupo i Dolro. (...) Vijuganjo toka rijoko Savo
samo so ponogdjo naslucujo. (...) Nizvodno od Siska vido so jos noka skrotanja Savo, ali
ih jo tosko propoznati sa stvarnim stanjom. (...) Prikaz toka Glino sasvim jo uopcon, a od
njozinih pritoka spomonuti su samo potoci Vaia tl., Buzota tl. i Brutsina tl. Od gradino Pusta
Potrinja toco proma sjovoru potok Potrinja, koji utjoco u Kupu. Potoci koji izviru iz sjovornih
pristranaka Zrinsko goro ulijovaju so u Savu. Od njih imonovana su samo dva. To su Paztusa
tl. i Gradusza tl. Tok rijoko Uno vidi so posvo uopcon, sto jo i razumljivo, jor tamo Glavac nijo
mogao doci i raditi. Zato jo i zomljisto oko njo prilicno pusto i nopoznato. lz Buzimsko goro
vidi so tok potoka Zirovca koji toco proma Uni, ali loz spomona njogova imona.
9
Drugo, svojovrsna amortnost polrJa u pokupsko-posavsko-pounsko-poglinskom
moJurijocju okohistorijski so rotloktirala u visostrukosti simlolickih googratija u gorskomo
kulturnom pojzazu. U susljodicnim opohalnim promjonama povijosnih situacija od 1415.
stoljoca nadaljo, simlolicko googratijo su so rostrukturiralo, loljo rocono, proslojavalo proma
olrascima koji su isto tako lili visostruko uvjotovani kontliktnim proizvodnjama prostora.
10

Ostalo jo tomo tako do suvromonog dola. Primjorico, u 20. stoljocu razmjorno gusto nasoljoni
gorski prodjoli, rolativno ustaljono nasoljoni u razdollju cca. 100. - 1900. godino, izgulili
su svojo stanovnistvo, ponogdjo do potpuno rasoljonosti. Voca ili manja gradska nasolja na
rulovima Zrinsko goro (Sisak, Kostajnica, Dvor na Uni, Glina i Potrinja) lila su u razdollju
do 1991.-1995. godino apsorlirala voliki dio gorskih zitolja. Timo so mijonjala i porcopcija
gorskog prodjola, dakako, na razlicito nacino iz pojodinih gradskih nasolja i razlicito proma
sociokulturnim, otnokontosionalnim pa i politickim rogionalnim tradicijama).
11
Rolokacijo
stanovnistva u vozi su s promjonama googratskih naziva. Kada so usporodi kartu Zrinsko,
9
Ova| siri izvod iz Markoviceve analize Glavaceve karte bio |e nuzan da bismo iskl|ucili rasprave o fizickogeografsko| egzaktnosti
ranonovo|ekovnih karata. One me ovd|e zanima|u pri|e svega u svome simbolickogeografskom pogledu, bitnome i za
konkretnohistori|ske analize. vid|eti: Markovic, Mirko, 0esct|t|o Ctoot|oe. ltvotsle zemlje no eotolsl|m lottomo oJ nojstot|j|h
vtemeno Jo ojove tv|h tootolsl|h lototo, Napri|ed, Zagreb l993., str. l84 - l94. Za razliku od Markoviceva, humanogeografski
pristup (lo eotoh|e humo|ne), ko|i |e u hrvatskom sluca|u prov|eren u izvrsno| studi|i Andre 8lanca (ZooJno ltvotslo. 5tuJ|jo
|z humone eotol|je, Prosv|eta d.o.o., Zagreb 2003.), istu problematiku povi|esnosti meduodnosa cov|eka i okolisa postavio |e
na drugaci|i nacin.
l0
Koncept 'proizvodn|a prostora' razvio |e Henri Lefebvre (lo toJuct|on Je lesoce, Anthropos, Paris l974). Kada |e ri|ec o
kartografskim praksama 'proizvodn|e prostora' u dobu prosv|etitel|stva ri|ec, vrlo |e poticno d|elo Larry|a wolffa lnvent|n
lostetn lutoe: 7he Vo ol C|v|l|zot|on on the V|nJ ol the lnl|htenment (Stanford University Press, l994).
ll
|zvrstan cose-stuJy s time u vezi su clanci u glasilu Hrvatskoga planinarskog saveza ltvotsl| lon|not, odnosno, Nose lon|ne,
od l898. godine do danas na teme "Zrinska gora, "Samarica, "Hrastovicka gora, "Cepelis, "8uzimska gora, "Trgovska gora
itd. vidi: www.plsavez.hr/HP/). Zbog |acih ut|eca|a urbanih tradici|a posebno |e dobro kartografski dokumentiran "Cepelis.
1ozefinska karta iz l783. godine (Hrvatski drzavni arhiv, Kartografska zbirka /dal|e: HDA, KZ/, 8. v. 97: Sectio |X) bil|ezi "Dorf
Czepeliss (selo Cepelis), vrh "Gladni 8rieg na m|estu danasn|e "Piramide te rusevinu "Poszavecz, "Pranziscaner Kloster
(Pran|evacki samostan) kao i "Hrasztovicza Pudera (Hrastovicka rusevina). |nace, Hrastovica i n|ezina okolica zavredu|u
posebnu histori|skogeografsku studi|u i zbog bastine i zbog obil|a sacuvanih vrela.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
I
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
Trgovsko i Hrastovicko goro u navodonom zlorniku, (Z::u:a g:a :~g:uaIu: ja: j:::u~,
str. 23) s, da nastavim s istim primjorom, topogratskom kartom Potrinjo iz 19301956. godino,
vidi so da na prvoj noma Valo goro izmoJu sola Gora, Kriz i Copolis, kao sto na drugoj,
topogratskoj, noma Hrastovicko goro. Copolis jo na drugoj oznacon kao kosa koja so spusta
juzno od vrha Copolis (415 m).
12
U kakvu su moJuodnosu Vala gora, Hrastovicka gora i
Copolis ocito jo prijo svoga pitanjo lokalno mikrohistorijo, ali i pitanjo kojo ima i svojo siro,
najmanjo rogionalno kontoksto. Slicna li so pitanja moglo otvoriti u vozi s moJuodnosima
Zrinska gora vs. Samarica, Trgovska gora vs. Buzimska gora itd.
13
VoJutim, povijost ovog moJurijocja nikada nijo lila stvarana prijo svoga iz gorsko
porspoktivo. Naprotiv, tok 1800. godino, kada jo Banska krajina prvi put intogrirala citav
prostor VoJurijocja pa i prosla proko granica rijoko Glino proma Potrovoj gori, postalo
jo moguco govoriti o Banovini ili Baniji.
14
Buduci da jo daloko najviso lanskokrajiskog
stanovnistva zivjolo u vojnokrajiskom podanistvu, statusna ujodnaconost jo stvarala privid
prostorno ujodnaconosti. U tomo jo lio smisao Banovino, jodinog dijola Vojno krajino pod
lanskim zapovjodnistvom. VoJutim, za razliku od Bansko krajino u prvoj polovici 18. stoljoca,
cijo jo tozisto lilo u zrinskogorskom masivu, opicontri potonjo, militarizirano Bansko krajino
nakon srodino 18. stoljoca svo viso su so pomjorali proma mjostima na rijokama (Glina u 1.
lanskoj pukovniji, Potrinja, Kostajnica, Vojni Sisak i PodoviDvor itd. u 2. lanskoj pukovniji).
Koliko su i kada to na kakav nacin Pokupci, Posavci, Pounjani i Poglinjani, pripadnici jodno ili
drugo otnokontosionalno zajodnico (Hrvati i katolici, Srli i pravoslavni) lili Banovci ili Banijci,
otvorono jo pitanjo. Ovdjo ga jo nuzno apostrotirati da li sto jasnijo moglo liti postavljono
tomoljno pitanjo o (kartogratskim) porcopcijama Zrinsko goro, koja u najnovijo vrijomo, svo
viso stjoco panrogionalni status Zrinskog gorja.
15
Googratska karta u ranomo novom vijoku uvijok jo lila kontliktna sintoza kulturnih
olrazaca i praksi, intorosnih konstolacija, znanstvonih spoznaja to umjotnickih umijoca.
Splot ovih aspokata jos jo slozoniji kada jo rijoc o kartogratskoj produkciji kojom so u osnovi
gonorira sliku Drugog, sto jo u navodonoj opohi cosco lio slucaj nogo sto so radilo o slici
l2
8ucar, Mati|a (ur.), Zt|nslo oto: te|onoln| otl t|toJe / Zt|nslo Coto Vounto|n: ke|onol Notute Potl, Grad Petrin|a - Sisacko-
moslavacka zupani|a - Sveuciliste u Zagrebu, Ucitel|ski fakultet, Ods|ek Petrin|a - Matica hrvatska - Ogranak Petrin|a, Petrin|a
20l0., str. 23. Slika 3: Granice Zrinske gore/Zrinskog gor|a i rel|efna struktura, "Petrin|a", l : l00 000, sekci|a 65, vo|nogeografski
institut, 8eograd l930/l956.
l3
8ibliografi|a bi mogla ukl|ucivati mnostvo naslova. Danas |e u hrvatsko| historiografi|i na|slabi|e poznat sluca| 8uzimske gore.
8uzim ili Cavnik, s|ediste vlastelinstva ko|e |e l576. godine, kada su ga Osmanli|e osvo|ile, pripadalo knezovima Keglevicima,
izgleda da |e posl|edn|i put historiografski istrazen na temel|u primarnih izvora u studi|i Padoslava Lopasica 8|hoc | 8|hoclo
ltoj|no. Vjesto|sne | ov|estne ctt|ce, Matica hrvatska, Zagreb l890., str. l56 - l72. 8ilo bi mi drago da sam u krivu.
l4
Lkskluzivno koristen|e |ednog naziva, 8anovina, sto |e postalo uobica|eno posli|e l99l. - l995. godine, znanstveno |e i obica|no,
u regionalno| tradici|i, neodrzivo i politicki nekorektno. Oba po|ma ima|u isti kori|en i u osnovi isto znacen|e - 8anska kra|ina.
l5
Dva su stava s time u vezi bitna: prvo, "U geomorfoloskom smislu, kao i u fizickogeografskom, Zrinska i Trgovska gora s Dvorskom
zavalom predstavl|a|u mezogeomorfolosku c|elinu u okviru makrogeomorfoloske zavale SZ Hrvatske (8ognar, 200l). i drugo,
"Hrastovicka (ili Petrin|ska) gora predstavl|a s|everozapadni izdanak Zrinske gore od ko|e |e ostro odvo|ena predisponiranom
dolinom Petrin|cice. (8ucar, Mati|a (ur.), Zt|nslo oto: te|onoln| otl t|toJe / Zt|nslo Coto Vounto|n: ke|onol Notute Potl,
Grad Petrin|a - Sisacko-moslavacka zupani|a - Sveuciliste u Zagrebu, Ucitel|ski fakultet, Ods|ek Petrin|a - Matica hrvatska -
Ogranak Petrin|a, Petrin|a 20l0., str. 23, 24) Koliko god r|ecnik bio geografski, ri|ec |e o promi|en|eno| drustvenopovi|esno|, ali i
ekohistori|sko| situaci|i u ko|o| ovakav diskurs dobiva svo| prividno neupitni legitimitet.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 I4
o Soli.
16
U ovomo radu o kartogratskim porcopcijama Zrinsko goro u ranomo novom vijoku
nomoguco jo uci u komploksnu, monogratijsku olradu tomo.
1
VoJutim, da no lih iznovjorio prollomski pristup tomi i naposo dvama postavljonim
pitanjima, prijo nogo sto prijoJom na raspravu o lanskokrajiskoj okstonziji pojma Zrinska
gora, moram upozoriti na potpitanjo o kartogratskom viJonju, odnosno, noviJonju njozina
masiva. Jodan jo njogov vid protosionalno naravi. U 16. i 1. stoljocu kartogratsko prikazivanjo
goomortolosko kontiguracijo polrJa iziskivalo jo iznimnu vjostinu crtanja, a mjoronjo visina
svo do srodino 19. stoljoca norijotko jo lilo ili vrlo tosko izvodivo ili noizvodivo. Otuda su
krticnjaci, rudimontarni googratski simloli za lrdovito prodjolo, lili jodno od najuocljivijih
oliljozja ranonovovjokovno kartogratijo opconito, Hrvatsko naposo.
18
VoJutim, karto su
uvijok lilo tunkcionalno strukturirano, sto znaci da jo prollomatika kartogratsko proizvodnjo
prostora uvijok lila vrlo komploksan montalni tonomon, a to u hrvatskom slucaju u ranomo
novom vijoku posolno trola imati na umu. Zomlja-visogranicjo, k tomo, civilizacijsko
kontliktno visogranicjo, lila jo i kartogratska lojisnica. Banskokrajiski prostor jo u citavu
tom razdollju lio u opicontru spomonuto prollomatiko.
U monogratiji Vilana Kruhoka K:a::~ uI::u~ : :aua H::aI:g K:aI~::I:a I:~u
Io :II~ca (lnstitut za suvromonu povijost, Zagrol 1995.), kada jo o VoJurijocju rijoc, proma
izvjoscu lvana lonkovica iz 1563. godino, postojalo su sljodoco utvrdo (alocodno, s podacima o
tadasnjim posjodnicima): Ajtic (Ajtic), Blinja (Koglovic), Bojna (grot Blagajski), Bovic (Topuska
opatija), Bruvno (grot Blagajski), Busovic (grot Blagajski), Cuntic (zagrolacki Kaptol), Glinski
kastol (Simun Jursanic), Gora (grot Slunjski), Gornji Gradac (zagrolacki Kaptol), GorIcka
(grot Zrinski), Gradusa (lrajovic), Gvozdansko (grot Zrinski), Hrastovica (zagrolacki
liskup), JamnIca (grot Zrinski), Kliman (Topuska opatija), Klimna gora (Gora sv. Klimonta)
(zagrolacki liskup), Kriz (zagrolacki liskup), Vracaj (grot Blagajski), Ostrozin (Kapitanic),
Poc (Pocki) (zagrolacki liskup), PcdaIj (grot Zrinski), Potrinja (zagrolacki Kaptol), Pokupsko
(Topuska opatija), Prcvrsac (Prokovrsac) (grot Zrinski), Rulisco (Topuska opatija), Sisak
(zagrolacki Kaptol), Sokol na Glini (zagrolacki Kaptol), Sracica (Topuska opatija), Srodnji
l6
Prim|erice, Lucic-8laeuova karta lllyt|cum hoJ|etnum (l668.) kapitalno |e d|elo hrvatske i europske kartografi|e po svo|im
"metakartografskim implikaci|ama, ali |e ona prakticno nevazna za temu ovog clanka. (Sravni: Slukan Altic, Mirela, Pov|jesno
lottotol|jo. lottotolsl| |zvot| u ov|jesn|m znonost|mo, Meridi|ani, Samobor 2003., str. 370.
l7
Kartografska proizvodn|a "slike o Drugom u sluca|u 8anske kra|ine, opcenito Hrvatske i Slavonske kra|ine, u l8. stol|ecu za mene
|e postao mnogo veci problem nego sto |e bio pri|e 2002. godine, kada sam u 8|ool|othque Not|onole, u Cottes et lons (dal|e: 8N,
CeP), u Parizu otkrio da |e francuska kartografi|a u na|kracem roku apropriirala spozna|e grofa Marsigli|a posli|e Karlovackog mira
(l699.). Prim|erice, 'CAPTL PAPT|CUL|LPL DL LA HONGP|L DL LA TPANS|LvAN|L DL LA CPOAT|L LT DL LA SLAvON|L Dressee sur
les Observations de M
r
. Le Comte Marsilli et sur plusieurs autres Memoires Par G. Delisle l'Academie P
le
. Des Sciences a Paris chez
l'auteur sur le Quai de l'Horloge avec Privil. 20 May l7l7' (Ge. CC. l245 (l88-l9l)) u banskokra|iskom arealu, inace, realiziranom
na impresivan kartografski nacin, sadrzava mnostvo oikonima i hidronima. Navodim samo neke medu n|ima u grafi|i ko|u su
preuzeli francuski geografi: lulo desna obala: 5ten|snol, Pett|n|o, lulo, li|eva obala: Polutz|, 8etlusso, 5|ssel, petrogorski
predio: Osttos|no, llolotz, ltst|n|o, Pettovotz, Petn|o, 8ulov|tzo, 8ov|tz, ri|eka Cl|no: m|esto Glina kao 5metJ|ol, ri|eka Ma|a |e
oznacena kao Ptusc|no k. , utonototz, 8o|n|l, 5ttots|tze , zrinskogorski predio: PeJoly, CvozJonsl|, Cot|tzo, Zt|n, Comoov|no i dal|e
7sunt|tz, P|etn|l, 5ololetz, Coto, Putto, ltostov|tz itd., u Poun|u su Zt|neol|e, Nov|, v|eux Nov|, lostonov|tz, 0uo|tz, 0onnonov|tz,
1essenov|tz itd., Pett|n|o |e |uzno i s|everno od Hrastovice, |uzni|a bez oznake Puszto. Dakle, Zt|n i Zt|neol|e su oznaceni, a Zrinska
planina ni|e, kao sto |e inace karta siromasni|a oronimima. Opseg ovog clanka ne dozvol|ava mi duze se zadrzati na francuskim
kartama u spomenutom kontekstu.
l8
Slukan Altic, Mirela, nav. d|., str. 30-40. Metode krticn|aka, kavalir, srafiran|a i s|encan|a dominirale su u ranome novom vi|eku,
kada |e ri|ec o rel|efu, dakako, ne ulazeci u druge slozene probleme razvo|a kartografi|e.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
I5
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
Gradac (zagrolacki Kaptol), Stonicnjak (grot Slunjski), Svinica (Grulor), Volotic-kastol na
Glini (Volotic), Vranograc (grot Zrinski) (danas u Bosni - D.R.), Vidnic, ZrIn (grot Zrinski)
i Zirovnica (grot Blagajski). lordinandovo povjoronstvo iz isto godino, kojo jo lilo vrlo
rostriktivno procjonjujuci odrzivost i potrolu za krajiskim utvrdama, rogistriralo jo i Vinodol,
pola miljo od Hrastovico, kojo jo pripada(lo) ladislavu Korocczonyu.
19
Vasno su otisnuto
utvrdo u posjodu grotova Zrinskih.
20
U lrojnim olaloratima o protuosmanskoj olrani, kojo su prodmot raspravo u Kruhokovoj
monogratiji, kljuc olrano i napada su lilo tortitikacijo, a rijotko kada okosistomi. Karta
Domonica Zcno i Giovannija lrancosco CamocIo o ratovima s Osmanlijama u Jugoistocnoj
Europi 1566. godino primjor jo karto loz ijodnog polrJa u cijoloj rogiji! Pokroti vojski lili
su usmjoroni tokovima rijoka i jos uocljivijo - tortitikacijama. Rijoka Una, primjorico, vrlo jo
uocljiva na ovoj kao i na viso drugih karata 16. i 1. stoljoca zlog svojih lrojnih tortiticiranih
rijocnih otoka.
21
Drugih olavijosti o lanskokrajiskom prostoru, prakticno, noma! Slican jo
prollom i s HIrschvogcIovom kartom iz 150. godino. Hrvatsko rijoko uglavnom toku od
jugajugozapada, skoro usporodno jodno s drugima, od vololitskog masiva, proma sjovoru
sjovoroistoku, ulijovajuci so u Kupu ili Savu. Rijoka Glina (Glina tl:) so ulijova u Kupu
nodaloko njozina utoka u Savu, kod Siris. Hrastovica (Costrouicza) jo na Savi, istocno od
Siska, a Plina (Blinja) jos nosto juznijo i udaljonijo od rijoko. Na Uni jo citav niz gradova
na rijocnim otocima, moJu kojima nas zanimaju Nouogradocz, Dolranim, Khastanicza,
l9
Kruhek l995.: l85-l90, 2l9. U l|eto l596. godine nadvo|voda Perdinand |e odobrio pregovore s don|epounskim srpskovlaskim
duhovnim i sv|etovnim star|esinama radi n|ihova sud|elovan|a u pohodu na osmansku Kosta|nicu. U iz|avi spomenutih star|esina
od 5. srpn|a i.g. (po starom kalendaru) govorilo se o sedamdeset osvo|enih i opustosenih gradova izmedu Une i Kupe. (Grbic,
Mano|lo, lotlovoclo vloJ|constvo (tvo, Jtuo | tteco lnj|o}, "Sava Mrkal|, Topusko l990., kn|. |., str. 87).
20
Adamcek, 1osip, Atotn| oJnos| u ltovtsloj oJ steJ|ne \v Jo ltojo \vll stoljeco, Grada za gospodarsku povi|est Hrvatske. Kn|iga l8,
1ugoslavenska akademi|a znanosti i um|etnosti - Monografi|e. Kn|iga 8, Od|el za hrvatsku povi|est. Centar za povi|esne znanosti
Sveucilista u Zagrebu - Sveucilisna naklada Liber, Zagreb l980., Karta: "vlastelinstva i plemicki pos|edi u Hrvatsko| sredinom
Xv| stol|eca. Tematska karta pos|eda grofova Zrinskih oko l550. godine preuzeta |e u monografi|i Mirele Slukan Altic Pov|jesn|
otlos toJovo. lv. svezol. ltvotslo lostojn|co (|nstitut drustvenih znanosti |vo Pilar - Drzavni arhiv Sisak, 2007., str. 4l). Karta, inace,
ni|e tocna |er kao pos|ed Zrinskih oznacava dubicko podruc|e, sto nikada ni|e bio sluca|. K tome, Osmanli|e su osvo|ile Dubicu
l538. godine. Kada |e ri|ec o kaptolskim petrin|sko-gradeckim pos|edima, ni|e |asno kako |e bilo moguce da |e n|ihova granica
pocin|ala na gorskim rubovima vlastelinskih sredista Don|eg Gradeca i Gorn|eg Gradeca (danasn|i Don|i i Gorn|i Gradac na
poglinskim padinama Zrinske gore). To |e znacilo da su Zrinski pos|edovali velike povrsine inace |edva nasel|enih ili nenasel|enih
gorskih pred|ela poton|e Samarice i Andeline Kose, k tome, sa suprotne strane gorskog bila i poprilicno udal|enih od Zrina
ili Gvozdanskog, a "na vratu vrlo vaznim kaptolskim pos|edima! Da |e oko Gradca bilo usi|ano sv|edoci i Krcelic. U vri|eme
kada su osmanski pohodi na ovo meduri|ec|e bili na|zesci, l539. godine, dakle, nakon pada Dubice i 1asenovca, nisu izosta|ali
sukobi Zrinskih s Kaptolom zbog Don|eg Gradca: "Pismo kastelana Don|ega Gradca Klementa otkriva Kaptolu pl|ackan|e sto
su ga pocinili vo|nici |vana Zrinskog, pa izmedu ostalog sadrzava i to da su vo|nici toga Zrinskog nosili turske turbane sto su
ih sami napravili, a na celu tursku zastavu, ... (Krcelic, 8altazar Adam, Pov|jest 5tolne ctlve zoteoocle, |nstitut za suvremenu
povi|est, Zagreb l994., str. 252). U svakom sluca|u, godine l646., prema Pattkay|u, "Zrin-aga (se) s dopusten|em bosanskog
upravitel|a upustio u popravak utvrde zvane Mali Gradac ... i naposl|etku ... su vo|nici poceli obradivati sus|edno selo. Ocito se
radilo o "nici|o| zeml|i, inace zeml|i ko|a rani|e ni|e pripadala Zrinskima. |zlisno |e isticati da |e regionalni prestiz Zrinskih medu
Osmanli|ama bio toliki da se i n|ihov zapov|ednik s li|eve obale don|e Une nazivao "Zrin-aga. vid|eti: kottloy, 1utoj, 5omen no
ltoljeve | oonove ltoljevstvo 0olmoc|je, ltvotsle | 5lovon|je, Hrvatski institut za povi|est, Zagreb 200l., str. 274-275. |nace, m|esno
kazalo u ovo| kn|izi iz|ednacu|e dva razlicita Gradca. Spomenuta monografi|a 1osipa Adamceka sadrzava obil|e obavi|esti o
zbivan|ima na vlastelinstvima Don|i i Gorn|i Gradec u navedenom razdobl|u, ko|e su vazne i za delineaci|u zrinskogorskog areala
u ranome novom vi|eku pri|e osmanskog zauzeca.
2l
Pandzic, Ankica, Pet stoljeco zemljo|sn|h lototo ltvotsle, Povi|esni muze| Hrvatske - Muze| za um|etnost i obrt, Zagreb l988., str.
40 i 4l., kat. br. 23.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 Io
Wackin (Bacin), Dullicza i Jossonocz. (Jasonovac jo raskosno prikazan kao grad na
rijocnom utoku i to usrod utoka viso vodotoka u Savu. Dunan tl:, tj. Sunja toco paralolno s
Unom, s njozino lijovo strano, a na njoj su Comagon, Prikauosk i kod Dulico so ulijova
u Unu. Od juga proma sjovoru, izmoJu Glino i Sunjo, nalazo so Gosdanczko, Pogol,
Sorinn, Schvinicza, Winadul i daljo Sisak. Daklo i nasolja su orijontirana od juga proma
sjovoru. PolrJima, kao ni sumama, koja su naglasona drugdjo na karti, u ovom prostoru
noma traga. Sva su nasolja oznacona kao kastoli. Krticnjaka ima, ali su i najsjovorniji juzno
od lanskokrajiskog prostora.
22
Daklo, postoji li Zrinska gora ili no postoji ovim jo kartogratima lilo u liti novazno.
Vontalno su oni vrlo lliski krajiskom gonoralu lvanu lonkovicu ili lilo komo drugomo tko jo
u isto to dola odlucivao o tortitikacijskim razmjostajima raspolozivih vojnih otoktiva.
Kada i ima krticnjaka, norijotko su toliko stilizirani da karto jodva da daju kakvo
pouzdanijo olavijosti. Rjocit jo slucaj inaco koncoptualno dragocjono karto Solastiana
Vunstora 1~:c::jI: II::: 1II,::u:: (Basol, 1552,). Rijoc jo o juznoj orijontacijskoj karti. Sav
tl. dijoli Windisch land i Stoyormarck od Olor Bosson, Cralaton i Windisch marck.
Kulp tl. dijoli Windisch marck od Cralaton. Agran jo grad u Windisch land. Vna tl.
izviro ispod Vnatz, oznaconog kao nasoljo, zapadno od Soth i Vdvin. U visini Ropysch
i Wihitsch s lijovo olalo Uno jo Tutols gartin (Vrazji vrt, Pljosovica), a daljo proma zapadu
noprokinuto i vijugavo nacrtan jo posumljoni planinski lanac, sogmont aI~ua Muuu:
U Pounju su jodno drugomo nasuprot Nouigrad s dosno i Sorin s lijovo olalo rijoko
Uno to jos zapadnijo Porna. Sjovornijo od Zrina jo Blina, a jos sjovornijo Syssock, koji jo
polozon izmoJu Kupo i Uno, juzno od Savo. lzmoJu Siska i Blinjo jo goroviti prodio. To jo
stilizirani, krticnjacki prikaz protpostavljono Zrinsko goro, naglason isto tako stiliziranim
stallima, cimo so razlikujo od ogoljonih susjodnih krticnjaka. Vodvodnica dominira u tomo
prodjolu, isto kao i liskupski Agran to jo u usporodli s njomo Zrinska gora litno skromnijih
razmjora. S dosno olalo Uno u visini stilizacijo jo mjosto Wain. U donjom toku Kupo prodio
jo odroJon Kupom i njozinim pritokama to Savom i Unom, a cijoli jo prodio juzno od Zagrola.
Na karti Zagrol i Vodvodnica - dominiraju!
23
Jasniju kartogratsku prododzlu o oikonimima, oronimima i hidronimima lanskokrajiskog
prostora u 16. stoljocu dajo karta Johannosa Sambucusa 1II,::cuu iz T~aI:uu ::: I~::a:uu
Alrahama OrtcIIusa (Antvorpon 152.).
24
Hrvatsko su zomljo u Ortoliusovu atlasu inaco
prikazano uglavnom na kartama halslurskih kartograta: Augustina Hirschvogola, Woltganga
laziusa i Johannosa Samlucusa.
25
Razmjorno su lrojni oikonimi u VoJurijocju (alocodno):
Blina (Blinja), Bruman (Brulno), Buniza (?), Buschin (Buzim), Chomogoina (Komogovina),
Costanaviz (Kostajnica), Crastoviza (Hrastovica), Duliza (Dulica)), Godanzki (Gvozdanski),
Gorach (Goro), Gradiza (Gradusa), Hoilkrouz (Sv. Kriz), Kliman, Klina, lomniza (lomnica),
22
Augustin Hirschvogel, 5ch|ovon|oe, Ctoot|oe, Cotn|oe, lstt|oe, 8osn|oe, l|n|tmotumque te|onum novo Jesct|t|o ... (Antwerpen
l573.), u: nav. d|., str. 47 i 49.
23
Pandzic, Ankica, Pet stoljeco zemljo|sn|h lototo ltvotsle. lzlozoo Pov|jesno muzejo ltvotsle, Muze| za um|etnost i
obrt, Zagreb, listopad/studeni, l988., str. 30 i 3l.
24
Pandzic l988.: 44 i 45.
25
Slukan Altic 2003.: ll3.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
I7
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
Vitorgradaz (Srodnji Gradac), Nouigrad (Novigrad), Olorgradaz (Gornji Gradac), Podl (Podalj),
Porna, Potrina, Potrovagora, Potrovorsky (Provrsac), Porsch (Poc), Rohischo (?), Sissog (Sisak),
Stinica (Svinica), Sokol
26
, Tultschisi (?), Worcosovina (Brkisovina), Widnik (Bijolnik?), Winadol
(Vinodol), Woina (Bojna), Zorin (Zrin), Zradsiza (Sracica).
K tomo, siri jo prodio odroJon vodotocima Kulpa tlu:, Sava tlu: i Vna tlu:.
Ucrtani su, ali no i imonovani, vodotoci Glino, Potrinjcico i viso drugih manjih rijoka.
Ovdjo nas zanima gorski prodio, koji so protozo izmoJu rijoka Potrinjcico i Uno, od Podlja
do Komogovino, daklo, zapanjujuco procizno, kada jo rijoc o Zrinskoj gori do Potrinjcico.
Tim jo upitnijo zasto uopco nijo kartogratiran sjovorozapadni dio Zrinsko goro, onaj izmoJu
Potrinjcico i Glino. Hrastovickoj gori noma ni traga na Simlucusovoj karti. Ovaj kartogratski
olrazac o gorskom prodjolu izmoJu Uno i Potrinjcico ponavlja so na viso karata drugo
polovico 16. i prvo polovico 1. stoljoca. Na dc Jodcovoj karti iz 1593. godino, izmoJu
Dinta tl. i Glina tl., ciji su tokovi skoro usporodni - s tim sto prva utjoco u Kupu, a druga,
izviruci sjovorno od Zrina u Savu, nizvodno od Siska (sic! - D.R.) - nizu so jodan za drugim,
od juga proma sjovoru, na vrhovima moJusolno odvojonih, a ulanconih lrdaPodol, Zrin,
Gradatz (daklo, u stokavskom olliku! - D.R.), Klinagora, Hrastovitza i Potrinia. Zapadno
od Hrastovico jo Binadol. lzmoJu Podlja i Zrina jo osmanska vojska u strojovom marsu s
tri zastavo, krocuci so u smjoru Topulzka (Topusko) na Glini. Takvih stilizacija osmansko
26
"...to |e ona (Zagrebacka crkva, Kaptol i biskup - nap. D.P.) vec rani|e (t|. pri|e izgradn|e sisacke tvrdave - nap. D.P.), os|etivsi
priblizavan|e turske opasnosti, podigla nekoliko man|ih utvrda na strateski os|etl|ivim poloza|ima: Pecki, Cuntic, Klimnu goru,
Kriz, Sokol.247) vec su otpri|e na tom podruc|u uz zrinske i blaga|ske utvrde Kaptola i Zagrebacke biskupi|e: vinodol, veliki
Gradac, Mali Gradac, Hrastovica i Gore. Na samo| ce Kupi zagrebacki biskupi sagraditi vec oko l530. godine man|i kastel kra|
vaznoga pri|elaza preko ri|eke, kod Pokupskoga. Ta| |e kastel sagraden u tlocrtno| formi trokuta na neki nacin prethodnica
buducega kastela u Sisku.248) 1os l539. godine, kada ban P. Keglevic pokusava spasiti 1asenovac i izgubl|enu Dubicu na Uni, on
razmisl|ao obrani Hrvatske na Kupi. (...) (Kruhek l005.: l28). Sokol |e bio kaptolski drveni kastel na ri|eci Glini (|sti, str. l36, l87).
SIika 3. w|nJ|sch lonJ
te teJ|o |zmeJu une |
lotone no Vunstetovoj
lott| |z lotoloo Anl|ce
PonJz|c Pet stoljeco
zemljo|sn|h lototo
ltvotsle (0esct|t|o
tot|vs lllyt|J|s no stt. 31}
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 I3
vojsko u marsu ima viso na ovoj karti, ukljucujuci i prodio sjovorno od Kupo, u zumlorackom
podrucju (Huskochi), kao sto ih jo inaco lilo razmjorno mnogo na suvromonim kartama
jugoistocnoouropskih prostora.
2
Svo navodono utvrdo iz lonkovicova popisa 1563. godino, kojo su pripadalo grotovima
Zrinskima, lilo su u pounskom dijolu potonjoga lanskokrajiskog prostora. Tradicija o tomo
sto su lili posjodovali grotovi Zrinski u Pounju zivo jo sacuvana i u listinama i u oralnoj
tradiciji. Glavacova i Valvasorova karta, kojo, uostalom, nisu nastajalo noovisno jodna od
drugo, svjodocanstvo su o lijovoj olali Pounja od Dvora do Kostajnico kao o Zrinskom polju.
(Pojam so nijo protozao do Dulico jor jo ona lila u posjodu zagrolackog Kaptola.) lsto su
tako prigorja s lijovo olalo Pounja lilo Zrinska planina.
VoJutim, osjotno voci dio VoJurijocja lio jo prijo osmanskih osvajanja u posjodu
zagrolackog liskupa i Kaptola. Prvo jo ukljucivalo i posjodo Topusko opatijo. lskljucono jo
lilo da li zagrolacki liskup i Kaptol podrzavali sironjo oronima Zrinska planina na svojo
posjodo u 16. stoljocu! Sto god tko danas istrazivacki mogao argumontirati s njima u vozi u
vrijomo protuosmansko olrano, cinjonica jo da zagrolacka liskupija i Kaptol nisu lili uzmakli
iz Pokuplja, a litka kod Siska 1593. godino no li mogla liti uspjosna da Kaptol prothodnih
pola stoljoca nijo lio cinio sto jo mogao da so Sisak odrzi. S drugo strano, dvojlono jo koliko
su Zrinski uistinu lili ustrajni u olrani Pounja. Osmanlijo su osvojili Kostajnicu 1556. godino,
doduso, izdajom i loz izravno odgovornosti. (lpak, da su jo lranili onako kako jo Nikola
Sulic Sigotski lranio Sigot 1566. godino, ... Povjosnicari i danas s pravom zaziru od takvo
vrsto protpostavki.)
Glavacovoj i Valvasorovoj karti hrvatskih zomalja tipoloski pripadaju karto Vartina StIcra,
naposo 1auua:I~u u~: Ku:g:~:cI: uga:u, uuu u~u~u auu~:u aug:auzI~u~u Ku:g:~:cI~u
... (Nurnlorg 1664.): Usrod lanskokrajiskog podrucja jo grl Hrvatsko i natpis Croatia, sto jo
cost slucaj na kartama 16. i 1. stoljoca. Njogova so vocim dijolom posumljona polrJa nalazo i
u prodjolu izmoJu Uno i rijoko koja izviro sjovorno od Podlja i uviro u Savu zapadno od Blinjo
kao i u prodjolu izmoJu to rijoko i Kupo s isto tako oznaconim posumljonim polrJima oko
Hrastovico i Gora. Glavna jo razlika u tomo sto na ovoj karti, za razliku od Glavaca i Valvasora,
noma nikakvih oronima. Na ovoj su karti lrojno olavijosti, kada jo rijoc o lanskokrajiskom
prostoru, silno roducirano (oikonimi, hidronimi), ali su pouzdanijo indikacijo o polrJima u
pokupsko-savskom dijolu VoJurijocja.
28
Karta Johanna Woikharda VaIvasora :aI:a iz 1689. godino, noovisno o svomu sto
dugujo Glavacu, ipak jo posolan slucaj jor jo Valvasor odlicno poznavao hrvatsko zomljo, lio
iznimno olrazovan covjok to u vrlo lliskim odnosima s nizom ljudi iz Hrvatsko (promjorico,
s Pavlom Rittorom Vitozovicom).
29
lstocno od Corana lluss jo Potrova Gora, koja jo sa svojo istocno strano omoJona s
Hutina lluss, a ovoj jo daljo na istok zaravnjon prodio svo do Glina lluss, koji jo oznacon
kao TIu: I:acIu: :a:IaIu:. Porijocjo Glino cino Vaia lluss, Buzota lluss to Brutzina lluss.
27
Cornelius de 1ode, Ctoot|oe, 8 c|tcum|ocent|ujmjke|onujmj vetsus 7utcom novo Jel|neot|o... (Antwerpen, l593.), u: Kozlicic 2003.:
ll9 i l20.
28
Pandzic l988.: 70 i 7l.
29
vid|eti bil|. 7.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
I;
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
Svo ono izviru na padinama polrJa kojo ih dijoli od gornjo Korano. PolrJo so s koransko
strano zovo Gomilo. S lijovo strano gornjo Korano jo Vassvina Vons. Prodio izmoJu gornjo
Brutzina lluss i Buzota lluss zovo so lippa, a prostiro so duz sjovorno strano Bvsinska
Planina. Proma Uni jo izmoJu Buzimsko planino i Uno Bvsinsko polio.
PolrJo so nastavlja i daljo proma sjovoroistoku kao Zrinzka Planina. Od Buzimsko jo
odvojona tokom Sirouniza lluss. Odaklo pocinjo i Zrinzko Polio, kojo so prostiro duz Uno,
nadomak Kostajnico (Costaniza). Zrinska planina prostiro so na sjovorozapad do nadomak
usca Vajo u Glinu, a jodno polrJo, kojo so u rasponu od donjo Glino do gornjo Potrinia tlus
zovo Vlahovitsovo Bordo, pisano istim slovima kao i Zrinska planina, iznad Kupo postajo
Noloian, pisano takoJor istim slovima. Zrinska planina so proma sjovoroistoku prostiro do
moJurijocja Uno i Gradusa tluss, a protozo so i daljo izmoJu Gradusa tluss, Paztusa tlus i
Potrinia tlus, ali loz imona. Daklo, potonja lanskokrajiska polrJa na Valvasorovoj karti lila
su Busimska planina, Zrinska planina, Vlahovicovo lrdo i Nolojan. Cijoli jo prodio od rijoko
Glino proma donjoj Uni i Savi to Kupi, osim dzopova na uscu Uno i Kupo, u polrJima!
U cijolomo prodjolu od Glino do Savo jodina dva mjosta u unutrasnjosti su Tsants
(Cuntic) i Pusza Potrinia (Pusta Potrinja), s lijovo i dosno strano izvora Potrinia tlus. S dosno
strano Kupo su Hrastouiza i Potrinia, a na lijovoj olali Kupo Borkussa, lorkassitsi,
lotouanitsi, Brozt, Drontsinia i Szissok. Na dosnoj olali Savo jo Blinia, a na lijovoj
olali Uno Guozdanzo (u gornjom toku Zirovca), Grangia (Divusa) to Zrin i Costaniza
(na otoku). Na dosnoj olali Uno, od Sano do usca, oznacona jo samo Dulitza.
Drugim rijocima, prodio jo pust, ali jo za razliku od prodjola proko Uno na istok, koji jo
goomortoloski i domogratski najvocim dijolom prazan, goomortoloski i posolno hidroloski
mnogo prociznijo iscrtan, noovisno o tomo sto su rijoko Kupa i Korana oznacono kao
granica.
Glavacova karta jo nastala 163. godino, a Valvasorova 1689. godino, daklo, oljo poslijo
sloma Zrinskih i lrankopana to jo iskljucona lila mogucnost da li oni pojmu Zrinska
planina pridjovali lilo kakvo drugo znaconjo nogo ono kojo jo lilo tradicijski ustaljono.
Prostiz Zrinskih jo i nakon njihova poraza lio noupitan, tim viso sto so s halslursko strano
odrzavanjom svijosti o prodosmanskom posjodu Zrinskih u Pounju suzlijalo svo ono koji su
kalkulirali u promijonjonim okolnostima domoci so njihovih zomalja.
Jodno od posolno uocljivih oliljozja oljo karto jo vrlo uocljiv horonim Vlahovicovo lrdo
(Vlahovitsovo Bordo).
30
Danas so u tomo prodjolu nalazi i solo Vlahovic, ali i viso drugih
sola koja su od Bockog rata nasoljona najvocim dijolom ili iskljucivo Srlima. Nijo jodini
30
U kriticko| historiografi|i |e uvri|ezeno uv|eren|e da na pokupsko| 8ansko| kra|ini i u Petrin|sko| kapetani|i ni|e bilo srpskovlaskih
kra|isnika pri|e 8eckog rata (l683. - l699.). Glavaceva i valvasorova karta ipak drze otvorenim pitan|e odakle "vlahovitsevo 8erdo
i to pisano velikim slovima u pred|elu ko|i |e bio pod banskom vlascu. Mano|lo Grbic s time u vezi pise: "Prva srpska naseobina
u 8ani|i znan|em domace vlasti pada u godinu l640. Te godine posal|e hrvatski ban, |van Draskovic, Petra Keglevica po Srbl|e
medu Turke. Ova| izvede neki dio naroda, pod nekim knezom Todorom, preko Gvozdanskog (u Petrovo| Gori (sic! - D.P.), i nastani
ga na Kupi. Tom prilikom potuku Srbl|i sa Keglevicem turskog Oda-basu, ko|i |e pri|ecio isel|en|e Srbal|a. (nav. d|., |., str. 90). Grbic
se pritom poziva na vitezovicevu Kroniku (str. l88) i Karlovac (str. l47). "Tekar na 3. srpn|a god. l640. posao |e po vlahe u Tursku
ban |van Draskovic, te |e n|ih izveo nekoliko s knezom Todorom preko Gvozdanskoga do Kupe. Tom prigodom potukao |e Petar
Keglevic turskoga Oda basu, ko| |e htio preprieciti odlazak vlaha.3 3 Pattkay: Memoria regum et banorum. ||. izdan|e, str. l53.
(Lopasic, Padoslav, Pov|est | mjesto|s toJo | olol|ce, Karlovac l879/l993., str. l47).
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 2U
horonim u pitanju. Na Valvasorovoj su karti to i lippa i Noloian. Rijoc jo o horonimima
koji postaju oikonimi (Vlahovic, Nolojan) ili nostaju (lipa). Oni su svjodocanstvo o prodjolima
koji prostaju liti I~::a~ u~::~:Ia~ to rotorirajuci na stariju tradiciju (Nolojan) ili konstituirajuci
novu (Vlahovic) stvaraju novi kulturni krajolik Bansko krajino, odnosno, no uspijovaju na
tomolju staro tradicijo stvoriti novu (lipa).
VoJu viso karata hrvatskih zomalja kojo jo potpisao Giacomo Cantolli da VIgnoIa u ovom
so slucaju izdvaja izalrana zlog izuzotno sadrzajnog prikaza lanskokrajiskog podrucja. Od
rijoko Uno proma rijoci Glini to proma rijokama Kupi i Savi sjonconjom polrJa vrlo su vjorno
prikazani pravci protozanja njihovih splotova od Buzimsko planino, proko Zrinsko planino
do noimonovanih lrda nadomak Vinodola, Klino i Hrastovico.
31
Od mjosta Smordgiak na
utoku Vajo u Glinu, daklo, potonjog grada Glina, pa proma Zrinskoj planini prostiro so
Vlahouitsouolordo. Noloian jo u Cantollija solo za razliku od Glavaca i Valvasora, koji
su ga oznacili kao da jo lio prodio. VoJutim, u Cantollija so javlja kartogratski trokvontni
pojam lippa na utoku Buzota tl: u Brutsina tl:. Buduci da ola potoka i danas postojo,
uocljivo jo da mu na topogratskim kartama viso noma traga. Cantolli i pojam Votai za
prodio izmoJu rijoka Vajo i Glino prijo utoka Vajo u Glinu, koji jo takoJor katogratski poznat,
ali so u njoga vrlo uocljivo javlja. Vnogo su pouzdaniji i njogovi prikazi vodotoka koji so sa
Zrinsko goro slijovaju u Savu. lpak, rijoka Sunja jo i njomu lila nopoznata, izmicuci mu sa
svojim krivudavim tokom, kao i svim njogovim prothodnicima.
32
U hrvatskoj kartogratskoj tradiciji Pavao RIttcr VItczovIc jo s Majja g~u~:aI:: R~gu:
:aI:a~ II:u: I:u:I:u: :u:: auI:gu::, ::u~I:c~I a 1uu::c: R~g:: Huuga::a~, 1:jIuaI:u:
cuj:aI::, u~I~:u:uaI: (nastaloj 1699. godino) prvi koji iscrtava susljodicno promjono
granica u vrijomo kada granico prostaju liti pustinjo, a postaju granicno linijo. Njogova jo
karta, daklo, tormporalno visoslojna.
33
Ona jo to po jos jodnom vrlo uocljivom oliljozju,
kada jo rijoc o lanskokrajiskom prostoru. Naimo, proko cijolog podrucja izmoJu Uno i Kupo
upisao jo T~::a u~:~:Ia, I:u, uuuc a !aIacI:: Ia:IaIa, ...
34
Biljoska jo noolicna po tomo sto
Vitozovicu nijo moglo liti nopoznato da so dosno olalo Kupo, ali i drugdjo u tom prostoru
ima kontinuitota starohrvatskih nasoolina ili, najmanjo, kontinuitota kultiviranja tla sa stalnim
stanistima s lijovo olalo Kupo. Drugo, svi kolonisti iz Bosno nisu lili u srpskovlaskom statusu.
Bilo jo i VaJara, tj. Hrvata osmanskih podanika itd. Ocito jo lio improsioniran lrojnoscu
srpskovlaskih zajodnica i njihovim vojnim potoncijalom! Njogov jo prikaz Zrinsko planino
vjoran, ali samo u pounskim granicama. VoJutim, za razliku od upisanih Vollovics V.,
Pllosivitza V. itd., Zrinska planina u njoga nijo iskazana.
Vathias Antonius WcIss I suradnIcI radili su u Bocu i na toronu dosotljoco na karti
Hrvatsko i susjodnih zomalja (129. - 138.). Buduci da jo karta nastala kao sastavni dio
vojnostratosko studijo Kratki opis i prikaz olramlonog stanja hrvatskih granica, ona
sadrzava viso tunkcionalnih inovacija. Sto so tico lanskokrajiskog prostora, njozina jo volika
3l
Prema poloza|u na ovo| karti Klin(a) |e danasn|e Taboriste.
32
Giacomo Cantelli da vignola, lo Ctoot|o e Conteo J| Zoto (Pim, l690.), u: Kozlicic 2003.: 208 i 209.
33
Hrvatski drzavni arhiv, Kartografska zbirka, D. |. 60.
34
Slukan Altic, Mirela, Pov|jesn| otlos toJovo. lv. svezol. ltvotslo lostojn|co, |nstitut drustvenih znanosti |vo Pilar - Drzavni arhiv
Sisak, 2007., str. 66 - 67. "Nekoc pusta zeml|a, sada nasel|ena vlasima.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
2I
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
vrlina skoro topogratska ogzaktnost hidrogratsko mrozo. lmajuci na umu narav polrJa u
istomo prostoru, timo su lila uspjosno umrozona i polrJa, ali ona sama su lila litno slalijo
kartogratski prikazana.
35
Daklo, Zrinsko planino na noj noma, ali jo ova karta posrodno
osjotno doprinijola ogzaktnijim prododzlama o slozonoj strukturi zrinskogorskog masiva.
Koliko so tosko u 18. stoljocu prolijao pojam Zrinska planina svjodoci i karta Vatthausa
Scuttcra N:a ~I accu:aIa Huuga::a~ (; TauIa (Augslurg 144.), koja mnogo pouzdanijo
prikazujo vodotoko i izalrana nasoljona mjosta. PolrJa su u ovom slucaju slalijo zastupljona.
Oronimi su potpuno izostali. Daljo so ustaljujo oikonim Zmordgiak na mjostu danasnjo
Glino, ali na njoj nostaju Vlahovicovo lrdo, kao i lilo koji drugi toponim koji li rotloktirao
kolonizacijsko procoso. Rodom su uocljivi oni toponimi koji su rijotko kada od 16. stoljoca
izostajali s karata (Putza Potrinia, Hrastovitza, Gora, Haititskula, Podalj, Zorin, Gvozdansky
itd.). Novi jo toponim Struga u Pounju. Upisano jo Zorin Polio, ali noma Zrinsko planino!
Upisan jo i Torritorium Novionso, od Zirovca proma suhoj moJi, koji jo toliko lio i ostao
prijoporan u 18. stoljocu.
Da kartogratija no pozna nuzno progrosivan razvoj, svjodocanstvo jo i karta Johanna
Baptista Homanna TauIa 1ucaIu: a:u:Ia~, !:uu:uu Ma:cI:a~ ~I H::I::a~ (Nurnlorg
153.) lako ona slijodi svojo noposrodno prothodniko, zacuJujuco jo noprocizna pa i notocna.
Zrinska planina potpuno jo izostala tako da jo tozisto polrJa u VoJurijocju od gornjog
35
Kozlicic 2003.: 4l4.
SIika 4.
8onov|no
no lott|
P. k.
v|tezov|co
|z 1699.
oJ|ne
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 22
Zirovca duz rijoko Glino! Cuntic (Tsuntnicz) jo usrod lanskokrajiskog prostora, izmoJu Pusto
Potrinjo, koja so i daljo ustrajno javlja na kartama i Podlja. Hrastolnica i Odranitza su s dosno
olalo rijoko Savo, nizvodno od Siska itd. Novina jo prikaz mocvarnih prodjola u donjom toku
rijoko Sunjo. Njo samo i daljo noma, ali so lar naziro njozin tok.
36
Kada so konacno Zrinska planina kartogratski pojavi, to viso noco liti planina voc
gora i to na njomackom joziku. Na karti Vaximiliana SchImccka 1a: K~u:g:~:cI 1:u:~u
uuu u:~ H~:z~g::ua (188.), napravljonoj ocito s ciljom da posluzi ostvaronju ratnih ciljova,
olavijosti su s oljo strano granico litno prociznijo, ocito so naslanjaju i na voliko topogratsko
izmjoro, oikonima jo pravo oliljo, hidrogratsko su olavijosti mnogo pouzdanijo, a novina su
i ucrtano komunikacijo s oljo strano imporijalno granico. Najnopouzdanijo su unijota polrJa.
Ona su i daljo krticnjaci. VoJutim, u lanskokrajiskom slucaju jo vazno jo da upisan oronim
Zrinor Gol|irgol, ali na organiconom aroalu, zapadno od Gvozdanskog i Podlja. Prvi put jo
upisan Duor (Dvor), ali s notocnim utokom Zirovca u Unu.
3
Daklo, za razliku od 1. stoljoca, 18. stoljoco jo lilo mnogo suzdrzanijo proma oronimu
Zrinska planina. Kada ga jo konacno logaliziralo, to nijo lilo na hrvatskom voc na
njomackom joziku. Gora jo stigla proko njomackog Golirgo.
Kada jo rijoc o lanskokrajiskoj toponimiji, vrijodi upozoriti da jo od Bockog rata do
militarizacijo Bansko krajino srodinom 18. stoljoca postojala Zrinska krajina (Z::u:za K:a:ua,
uJ:u:uu Z::u:~u:~ itd.), koja so prostirala Zrinskim poljom i Zrinskom planinom, kao sto jo
postojala i Kostajnicka krajina (K:zIau,ca K:a,ua, :Iau:Iz~: :auz~ itd.), koja so vocim
dijolom protozala duz komunikacijo proma Potrinji, u smjoru Komogovino.
38
U razdollju od
118. do 152. godino Bansku krajinu cinilo jo pot kapotanija (Dulicka, Glinska, Jasonovacka,
Kostajnicka i Zrinska).
39
Zrinska jo lila najmanja moJu njima. Stvaranjom Prvo (Glinsko)
i Drugo (Potrinjsko) lansko pukovnijo ukinuto su kapotanijo, a status Zrina u Banskoj
krajini lio jo litno oslalljon. Ostalo mu jo kumpanijsko zapovjodnistvo, podaljo od novih
komunikacija. Novim ustrojstvom iznova su srodista pomaknuta s Uno na Kupu, a granica
moJu pukovnijama odvajala jo zrinskogorski pounski dio i prodio istocno od toka Potrinjcico,
koji su cinili Drugu lansku pukovniju od prodjola zapadno od to linijo koji su cinili Prvu
lansku pukovniju. Za protpostaviti jo da moJupukovnijska granica nijo olaksala voc, naprotiv,
otozala rocopciju pojma Zrinska gora s drugo strano granico.
Toritorijalno sironjo Bansko krajino nastavljono jo do 1800. godino, kada su svi posjodi
zagrolackog liskupa, Kaptola, grotova Draskovica, Koglovica i Erdodyja i laruna Valonica,
daklo, sav prostor izmoJu Uno i Kupo to od Savo do granico sa Slunjskom pukovnijom uci u
36
Kozlicic 2003.: 407.
37
1edna nedatirana rukopisna skica karte 8anske kra|ine, v|ero|atno s pocetka l8. stol|eca, sadrzava d|elomicno necitak
zapis "Hic Populi Zriniani ... (HDA, KZ, A. |. 26), Kozlicic 2003.: 427.
38
U pri|eporima u vezi s pravnim statusom razlicitih pred|ela i starih i novih podanika Meduri|ec|a |e i uspon i pad |ednoga od
na|bol|ih hrvatskih zapov|ednika i na|hrabri|ih ratnika u 8eckom ratu, |vana Andre Makara: "Makarova |e zasluga, sto |e Slavoni|a
konacno oslobod|ena od Turcina. |van Andre Makar izveo |e kao vo|skovod|a i mnoga odlicna d|ela, ko|a bi zasluzila, da ih tko
napose opise, ali |e sagriesio kao cov|ek i domorodac, radeci na ustrb Hrvatske god. l694. do l696. kao zapov|ednik Novog i
Zrina, da se od kral|evine odciepe Pounski vlasi i da im on bude general. (Lopasic, Padoslav (sabrao i protumacio), utoot|o l|nuo
Ctoot|co consct|to. ltvotsl| utoot|. 5vezol l., Monumenta historico-|uridica Slavorum Meridionalium, Zagreb l894., str. 407, bil|. l)
39
Kaser, Karl, 5loooJon seljol | vojn|l. kono ltoj|slo Jtustvo (1545 - 1754.} 7om l., Napri|ed, Zagreb l997., 209 - 2l2.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
2
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
sastav Bansko krajino. Prva lanska pukovnija jo s tim prosironjom dolila mnogo viso toritorija
i stanovnika nogo Druga. U Pounju jo lilo malih promjona nakon rata s Osmanlijama 188.
- 191. godino, kojo su osiguralo ustaljivanjo granico na rijoci Uni. VoJutim, Zrinska gora jo
nakon toga i daljo svo viso lila marginalizirana kao (sul)kordonski tonomon.
Za razliku od svjotovnih vlasti,
40
duhovno su vlasti imalo mnogo viso intorosa zastiti svoj
utjocaj i u Pounju. U slucaju Katolicko crkvo, lila jo to prijo svoga litka za kaptolsku Dulicu.
41

U slucaju Pravoslavno crkvo, lila jo to litka za vlastitu crkvonu hijorarhiju u cijoloj Banskoj
krajini. Ona so odrzala od 113. do 11. godino i to pod nazivom Kostajnicko-zrinopoljsko
vladicanstvo.
42
(Zrinska tradicija jo timo nominalno lila odrzavana moJu Srlima, tim viso
sto su oni lili vocina krajisnika Zrinsko krajino.) Tako so u jodnoj slavonosrpski pisanoj
molli karlovackom mitropolitu Vicontiju Jovanovicu iz Kostajnico, 22. ozujka 133. godino
(po starom kalondaru) zapisalo: ...slugi Kostajnicko, Zrinopolsko i procih zdjosnija oparhiji
komandah, vos klor crkovnij, takozdo knozi so svojimi oticiri i vsi vkupjo Vostoc(nija) svotija
40
Slukan Altic, Mirela, Pov|jesn| otlos toJovo. ll. svezol. 5|sol, Drzavni arhiv Sisak - Hrvatski drzavni arhiv, 2004., str. 55. Zahval|u|em
autorici na dozvoli reproducirati ovu kartu.
4l
vidi: Krcelic, 8altazar Adam, Annuoe |l| h|stot|jo 1748 - 1767, 1ugoslavenska akademi|a znanosti i um|etnosti, Zagreb l952. Annuoe
su v|ero|atno na|dragoc|eni|e po|edinacno sv|edocanstvo u kaptolsko| "bitci za Dubicu u razdobl|u militarizaci|e 8anske kra|ine
sredinom l8. stol|eca.
42
Padeka, Milan, Cotnjo ltoj|no |l| lotlovoclo vloJ|constvo. l|lo, ltoovo, Coclo, loelslo, lotJun | 8on|jo, Savez udruzen|a
pravoslavnih svestenika SP Hrvatske, Zagreb l975., str. l59 - l6l. (cir.),
SIika 5. Zemlj|sn|
osjeJ| u 8onsloj
ltoj|n| Jo 1783.
oJ|ne
40
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 24
corkvi sinovi
43
Drugim rijocima, protozanjo atrilucijo zrinski u 18. stoljocu s pounskih na
pokupsko prodjolo jodnim jo makar i malim dijolom posljodica crkvono jurisdikcijo kostajnicko-
zrinopoljskih vladika. Ovaj jo procos prokinut ukidanjom oparhijo 11. godino.
Sto so svo zlivalo sa shvacanjom pojma Zrinska gora i kako su so mijonjalo prododzlo
o njoj u 19. stoljocu, nijo toma ovog clanka. Dovoljno jo skronuti pozornost da jo u drugoj
polovici 19. stoljoca Hoinrich. KIcpcrt 180. godino, autor jodno od lrojnih modornih karata
Vonarhijo, unosoci pojam Zrin G|oll|irgol prikazao prodio izmoJu Komorana (danas,
Komora na dvorskoj strani) i Kukuruzara na kostajnickoj strani, kao jodinstvono polrJo od
jugozapada proma sjovoroistoku, u potpunosti u sastavu Drugo lansko pukovnijo, s kojoga so
na svo strano slijovaju vodotoci u smjoru Savo, Uno, Glino i Kupo.
44
Ekosistom Zrinsko goro
su u katogorijama gooloskog trajanja najviso sirili njozini mnogolrojni vodotoci!
Austro-ugarska vojna kartogratija u drugoj polovici 19. stoljoca, naposo u svojim spocijalnim
kartama, kojima nijo nodostajalo vrhunskog protosionalizma, lila jo krajnjo suzdrzana proma
pojmu Zrinska gora! Primjorico, jodna od njih, koja jo pololjsavana u razdollju od 1882. do
189. godino, koristi pojam Samarica za cijoli zrinskogorski prodio i rasclanjujo ga na voci
lroj rovira od Brulna do Kostajnico: Orlova, Sasova, Prolom, Popov gaj, Angjolina kosa,
Samarica, lipova kosa, Podalj itd.
45
Daklo, u ovom jo slucaju Samarica i cijoli gorski prodio i
rovir.
46
Hrvatsko karto tog dola su voc lilo ustalilo pojam Zrinska gora.
Sljodoco jo otvorono pitanjo konvorzija pojma Zrinska planina u Zrinska gora, tj. kada
i zasto so to dogodilo. Pitanjo co ipak morati ostati otvorono za kulturnolingvisticku analizu.
Hrvatski rjocnici ranoga novog vijoka otkrivaju ovo pojmovno olrato, koji iziskuju istrazivanjo
kojo prolazi granico mojih dosadasnjih intorosa:
Prvo, laust VrancIc:
latino: Vons ltalico: Vonto Gormanico: Borg Dalmatico: Gora Vngarico: -
Hogy
latino: Alpos ltalico: lAlpi Gormanico: Birg Dalmatico: Planino Vngarico: -
Havaok
4
)
43
Gavrilovic, Slavko, CtoJo zo |stot|ju vojne ton|ce u \vlll velu. lnj|o l.: 8onslo ltoj|no 1690 - 1783., Zbornik za istori|u,
|ezik i kn|izevnost srpskog naroda, ||. odel|en|e: Spomenici na tudim |ezicima, kn|iga XXv|||, Srpska akademi|a nauka i
umetnosti, 8eograd l989., str. 338-339 (cir.). Mnostvo |e slicnih intitulaci|a i formulaci|a u dokumentima pohran|enima
u fondu Plascanske eparhi|e u Hrvatskome drzavnom arhivu u Zagrebu.
44
Kozlicic 2003.: 435.
45
"Zengg" - ,Kosta|nica": l:200.000, ,Schrift u. Gerippe v. Offic. M. 1akupec / Nach Specialkarte l883 / Terrainschraffirung
v. Assist. Pud. Politschek Ldl v. Pal(...) Contract Zeichner 1. Harwegg / Nach Specialkarte l882 bis l889 / Terrain Offic.
v. Czerny / Gedruckt am ll. 3. l897. / K. u. k. Militaer-geographisches |nstitut" (HDA, KZ, L. ||. l80).
46
Simbolicka geografi|a Samarice |e pri|e svega fenomen razdobl|a od l94l. godine prakticno sve do danas pa izisku|e pristup
vrlo razlicit od primi|en|enoga u ovom clanku.
47
vrancic, Praust, 0|ct|onot|vm qv|nqve noo|l|ss|motvm lvtooe l|nvotvm, lot|noe, ltol|coe, Cetmon|coe, 0olmot|oe, 8 vnot|coe ...,
venetiis, l595., str. 6, 63
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
Euu:a : ~I::I::a
25
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1
Drugo, Juraj HabdcIIc:
Gora - Mu:, I::, u.
Planina - .Ij~:, :uu, J MuI~: a:uu:
48
Troco, Virko DIvkovIc:
Alpos, ium, t. - .Ij~. (...) 2) Alpnus, adj. Alpinski, planinski (...) mns, tis m. () :u,
g:a, ::~g, jIau:ua, ' g::, au~u~, pron. g:a, montos argonti ...
49
Cotvrto, H::aI:: ~uc:Ij~u::: :~cu::
lpo z mn (G - - ) g~:g. planinski masiv (sustav) koji ollikujo klimatsku, hidrogratsku
i drugu granicu izmoJu srodnjo i juzno Europo ...
50
gr!a z (...) 1. planina, ol. srodnjo visino | - Zag:~aca ~al 2. svaki sumoviti kraj
(...)
51
planna z (G mn planina) - g~g: voliko kopnono uzvisonjo (ol. iznad 500 m. rolativno
visino) kojo olicno ima viso vrhova, gora
52
Pitanjo povijosti pojma (1~g::JJ:g~:cI:cII~) jodno jo od najizazovnijih u modornoj
historiogratiji. U svakom slucaju, Zrinska gora ima danas primjoroniji naziv, kada jo u
suvromonom standardu rijoc, nogo sto li lila Zrinska planina. Kako so taj znaconjski pomak
zlio, no odnosi so ocito samo na Zrinsku goru.
ZakIjucak
Oronim Zrinska gora ustalio so koncom 18. stoljoca, ali nijo prostao liti prijoporan ni
u kasnijim razdolljima. U ranijom razdollju su Stjopan Glavac (163.) i Johann Woikhard
Valvasor (1698.) kartogratski otkrili ocito stariju tradiciju koristonja pojmova Zrinska
planina i Zrinsko poljo u donjom Pounju, s lijovo strano rijoko, od utoka Zirovca u Unu
do Kostajnico na Uni i sola Kukuruzara na rijoci Sunji. Bilo su to prillizno granico posjoda
grotova Sulica Zrinskih u Pounju do srodino 16. stoljoca. Pojmovno dvojstvo zrinskih
planino i polja odrzalo so i kada grotova Zrinskih viso nijo lilo. U odrzanju to tradicijo
udjola su imali i hrvatska staloska koloktivna momorija, ali i pucko prodajo i to noovisno
o otnokontosionalnim razdijolnicama. Ekstonzivnijo tumaconjo pojma Zrinska gora od
tradicijski lastinjonog rocontniji jo tonomon, sto iziskujo posolno istrazivanjo.
48
Habdelic, 1ura|, Dictionar ili Pechi Szlovenzke zvexega ukup zebrane, u red poztaulyene, i Diachkemi zlahkotene
Trudom 1ur|a Habdelicha ..., Nemski Gradecz, M.DC.LXX., D7v, P4.
49
Divkovic, Mirko, lot|nslo-htvotsl| tjecn|l zo slole. lzJonje Jtuo, Hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemal|ska vlada,
Zagreb l900., str. 73, 664.
50
ltvotsl| enc|lloeJ|jsl| tjecn|l A-8ez, 1utarn|i list - Novi liber, Zagreb 2004., str. 83.
5l
ltvotsl| enc|lloeJ|jsl| tjecn|l 0oh-Cto, 1utarn|i list - Novi liber, Zagreb 2004., str. 365.
52
ltvotsl| enc|lloeJ|jsl| tjecn|l Pes-Pto,, 1utarn|i list - Novi liber, Zagreb 2004., str. 46.
kDNDMSkA I kDHIS7DRI1A volumen VI, 8ro| 6, str. 8 - 26
D. Poksandic - ZRINSkA CDRA U RANDM NDVDM VI1kU: kAR7DCRAFSk PRCPCI1 2o
Summary
Croatias culturo raroly holds a placo tor mountains (or hills) namos trom tho national
Panthoon. Tho Potrova gora hills in Kordun, or, Zrinska gora hills in BanovinaBanija aro
raro oxomptions to tho rulo.
Starting trom an assumption, that a namo could not lo givon lotoro tho dukos Sulici
had locomo counts Zrinski, primarily in tho torms ot land possossion (rocoiving ostatos and
lands Zrinska gora, Zrinsko poljo otc.). Tho contral point is vhothor, and it yos- hov, oronym
continuity ot Zrinska gora hold, in tho poriod attor counts Zrinski had lott or lost thoir ostatos
in lovor Pounjo rogion, ospocially undor tho Ottoman rulo and in poriods tolloving tho
Troaty ot Karlovitz (1699.), or attor tho multi-rivor lasins (rivors ot Kupa-Sava-Una-Glina) voro
roincorporatod into tho Croatian Vilitary lrontior (Banska Hrvatska, aka Banska krajina). Tho
symlolism ot this papor, in goography and onvironmontal history torms, is primarily rolatod
to tho oarly Vodorn Ago (approx. yoars 1500-1800), and loss to modorn opoch, using mainly
contomporary maps ot dittoront origin.
Euu:a : ~I::I::a
Ecuu:c- auu EcI::I:,
Casopis za gospodarsku povi|est i povi|est okolisa
1ournal for Lconomic History and Lnvironmental History
volumen v|. / 8ro| 6
Zagreb - Samobor 20l0.
|SSN l845-5867
UDK 33 + 9 + 504.3
NakIadnIcI , PnhIixhotx:
Drustvo za hrvatsku ekonomsku povi|est i ekohistori|u
5oc|ety lot Ctoot|on lconom|c l|stoty onJ lnv|tonmentol l|stoty
|vana Lucica 3, HP - l0000 Zagreb
tel.: +385/l/6l-20-l48, fax: +385/l/6l-56-879
|zdavacka kuca Meridi|ani
p.p. l32, l0430 Samobor
tel.: 0l/33-62-367, faks: 0l/33-60-32l
e-mail: meridi|animeridi|ani.com
www.meridi|ani.com
SunakIadnIcI , Co-pnhIixhotx:
Medunarodni istrazivacki pro|ekti: "Triplex Confinium - Hrvatska visegranic|a u euromediteranskom
kontekstu (voditel| prof. dr. sc. Drago Poksandic) i Triplex Confinium - "Hrvatska ri|ecna visegranic|a
(voditel|ica: doc. dr. Natasa Stefanec) Zavoda za hrvatsku povi|est Pilozofskog fakulteta Sveucilista u
Zagrebu
UrcdnIcI , EdiIotx-iu-chiof:
Hrvo|e Petric, Drago Poksandic
UrcdnIstvo , EdiIotiuI SIuff:
Dragutin Peletar, Zel|ko Hol|evac, Mira Kolar-Dimitri|evic, Dubravka Mlinaric, Nenad Moacanin,
Hrvo|e Petric, Drago Poksandic, Mirela Slukan Altic, |vica Sute
Mcdunarodno urcdnIcko vIjccc , IuIotuuIiouuI EdiIotiuI Boutd:
Drago Poksandic - preds|ednik (Zoteo, ltvotslo}, Daniel 8aric (le lovte-Pot|z, ltoncuslo}, Slaven 8ertosa (Pulo,
ltvotslo}, Zrinka 8lazevic (Zoteo, ltvotslo}, Tat|ana 8ukli|as (AucllonJ, New ZeolonJ}, 8oris Golec (ljuoljono,
5loven|jo}, Hrvo|e Gracanin (Zoteo, ltvotslo}, Andre| Hoz|an (Vot|oot, 5loven|jo}, Halil |

nalcik (Anloto, 7utslo},

Lgidio |vetic (PoJovo, ltol|jo}, Silvi|e 1ercinovic (lt|zevc|, ltvotslo}, Karl Kaser (Ctoz, Austt|jo}, |sao Koshimura
(7ol|o, 1oon}, Marino Manin (Zoteo, ltvotslo}, Christof Mauch (Vunchen, Njemoclo}, Kristina Milkovic (Zoteo,
ltvotslo}, |van Mirnik (Zoteo, ltvotslo}, Mir|ana Morosini Dominick (wosh|nton 0.C., 5A0}, La|os Pacz (5zeeJ,
VoJotslo}, Gordan Pavancic (Zoteo, ltvotslo}, Marko Saric (Zoteo, ltvotslo}, Mladen Tomorad (Zoteo,
ltvotslo}, 1aroslav vencalek (Osttovo, Ceslo}, Milan vrbanus (5lovonsl| 8toJ, ltvotslo}, Zlata Zivakovic Kerze
(Os|jel, ltvotslo}
PrIjcIom , LuyonI:
Meridi|ani, Alan Caplar
Za nakIadnIkc , JontuuI ditocIotx:
Petra Somek, Hrvo|e Petric
ISSN:
l845-5867
TIsak , PtiuI hy:
8ogadigrafika, Koprivnica 20l0.
Na nasIovnIcI , Cotot:
vrh Kalnika vranilac / vranilac, Peak on Kalnik Hills
foto / photo: Alan Caplar
Adrcsa urcdnIstva , MuiIiug udtoxxx:
Hrvo|e Petric (urednik)
Zavod za hrvatsku povi|est, Pilozofski fakultet
|vana Lucica 3, HP-l0000 Zagreb
e-mail: h.petricinet.hr
7iskano uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH i koprivnicko-krizevacke zupanije