VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZVLATENJU I ODREIVANJU NAKNADE

Zagreb, sijeanj 2014.
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donoenje Zakona o izvlatenju i odreivanju naknade sadrana je u
odredbi lanka 2. stavka 4. podstavka 1., odredbi lanka 48. stavaka 2. i 3. i odredbi lanka
50. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10. proieni tekst).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI
ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA PROISTEI
a) Ocjena stanja
Nepovredivost vlasnitva jedna je od temeljnih vrednota ustavnoga poretka Republike
Hrvatske (lanak 3. Ustava Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: Ustav). Pravo vlasnitva
zajameno je Ustavom (lanak 48.), ali su nositelji vlasnikoga prava i njihovi korisnici duni
pridonositi opem dobru s tim da se to pravo moe zakonom oduzeti ili ograniiti uz naknadu
trine vrijednosti ukoliko je to u interesu Republike Hrvatske (lanak 50.).
Od donoenja Zakon o izvlatenju (Narodne novine, broj 9/94. i 35/94. ispr.) izmijenjen je
i dopunjen etiri puta Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvlatenju (Narodne
novine, broj 114/01.), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvlatenju (Narodne
novine, broj 79/06.), Zakonom o izmjenama Zakona o izvlatenju (Narodne novine, broj
45/11.) i Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o izvlatenju (Narodne novine, broj
34/12.).
Kao posljedica gospodarskog previranja, uz uvaavanje poduzetnike i trine slobode, kao
temelja gospodarskog ustroja Republike Hrvatske (lanak 49. Ustava) i potrebe hitnog
pokretanja investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj, kao glavnog pokretaa rasta i razvoja
hrvatskog gospodarstva, i stvaranja preduvjeta za poveanje investicija u hrvatsko
gospodarstvo i unapreenje uvjeta za gospodarenje dobrima od interesa za Republiku
Hrvatsku, pojavila se potreba da se pristupi donoenju novog Zakona o izvlatenju i
odreivanju naknade.
b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Kako bi se investitorima olakalo podnoenje prijedloga za utvrivanje interesa Republike
Hrvatske za izgradnju graevine odnosno izvoenje radova, precizira se sadraj prijedloga
(to do sada nije bio sluaj), kao i isprava odnosno dokaza koji se moraju priloiti uz
prijedlog.
Ovakvim detaljnim propisivanjem izbjei e se prigovori na dugotrajnost postupka, kao i
nedoumice u vezi s obvezama podnositelja prijedloga.
Odluka o utvrivanju interesa Republike Hrvatske je pojedinani upravni akt, koji se
objavljuje u Narodnim novinama i protiv njega se moe voditi upravni spor. Kako sada
vaeim Zakonom o izvlatenju to nije propisano, izazivalo je nedoumice kod stranaka (u
pravilu kod vlasnika nekretnina) pa je sada to izriito propisano. Slijedom toga, propisano je i
3
da se prijedlog za izvlatenje moe podnijeti u roku od dvije godine od dana pravomonosti
odluke o utvrivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju graevine ili izvoenje radova.
Kao uvjet za podnoenje prijedloga za izvlatenje i do sada je bila propisana obveza
osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju e se predloiti izvlatenje.
Kako bi se osigurala jedinstvena metodologija za utvrivanje vrijednosti nekretnina u svim
sluajevima postupcima izvlatenja i na cijelom podruju Republike Hrvatske, propisuje se
da e se vrijednost nekretnina utvrivati prema uredbi kojom e, sukladno odredbi lanka
196. stavak 6. Zakona o prostornom ureenju Narodne novine, broj 153/13., Vlada
Republike Hrvatske urediti nain procjene vrijednosti nekretnina, nain prikupljanja podataka
i njihovu evaluaciju, a ministar nadlean za poslove graditeljstva i prostornoga ureenja
donijeti pravilnik kojim se razrauju metode procjena nekretnina i druga pitanja s tim u vezi.
Isto tako, propisana je i obveza korisnika izvlatenja da uz zahtjev za osiguranje dokaza o
stanju i vrijednosti nekretnine priloi taksativno navedene isprave, a naroito sve isprave
kojima je do tada sporazumno rijeio pitanje stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja
slunosti odnosno ustanovljenja zakupa glede nekretnina obuhvaenih pravomonom
lokacijskom dozvolom (koji podatak moe posluiti strankama u postupku kao jedan od
pokazatelja stanja na tritu nekretnina na tom podruju).
Znaajna je novina sporazumno odreivanje osobe vjetaka od strane korisnika izvlatenja i
vlasnika nekretnine i radi toga provoenje usmene rasprave, a ako ne doe do zajednikog
prijedloga vjetaka odreuje nadleno tijelo izmeu stalnih sudskih vjetaka imenovanih za
podruje upanijskog/trgovakog suda na podruju kojega se nalazi nekretnina.
Ovakvim propisivanjem izbjei e se prigovori da vjetaci ne poznaju lokalne prilike, obiaje
i dr.
Propisana je i obveza nadlenog tijela da u tom sluaju pisanim putem obavijesti korisnika
izvlatenja i vlasnika i posjednika nekretnine o danu obavljanja oevida i o roku u kojem se
mora provesti vjetaenje.
U vezi s podnoenjem prijedloga za izvlatenje novina je detaljno preciziranje sadraja
dokaza (pisane ponude odnosno javnog oglasa) da je korisnik izvlatenja prethodno s
vlasnikom nekretnine pokuao sporazumno rijeiti pitanje stjecanja prava vlasnitva odreene
nekretnine, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa.
Novina je i propisivanje roka istekom kojega korisnik izvlatenja moe podnijeti prijedlog za
izvlatenje. Ostavlja se rok od 15 dana od dana kada je vlasnik nekretnine primio pisanu
ponudu kojom korisnik izvlatenja s vlasnikom nekretnine pokuava sporazumno rijeiti
pitanje stjecanja prava vlasnitva odreene nekretnine, ustanovljenja slunosti odnosno
ustanovljenja zakupa na odreenoj nekretnini, kako bi se omoguilo vlasniku nekretnine
dovoljno vremena da razmotri ponudu i sve druge injenice i okolnosti koje mogu utjecati na
njegovu odluku o prihvatu konkretne ponude.
4
I na ovaj nain se stimulira sudionike u postupku da imovinskopravne odnose rijee
sporazumno kako bi u to manjem broju sluajeva dolazilo do intervencije drave u vlasnitvo
provoenjem postupaka izvlatenja.
Radi transparentnosti postupka izvlatenja, ali i upoznavanja vlasnika nekretnina na kojima se
predlae provoenje postupka izvlatenja sa svim relevantnim podacima, propisana je obveza
javnopravnog tijela da na svojoj web stranici objavi prijedlog za izvlatenje zajedno s
podacima o svim nekretnina na kojima e se graditi graevine odnosno izvoditi radovi (koje
su obuhvaene pravomonom lokacijskom dozvolom) te podatkom o nekretninama za koje je
ve rijeeno pitanje stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja
zakupa i uz koju naknadu i pod kojim uvjetima. Ujedno je propisano i kontinuirano praenje
tih podataka odnosno nadopunjavanje istih.
Predvia se i obavjetavanje vlasnika nekretnine o zabiljebi postupka izvlatenja u
zemljinim knjigama ili drugim javnim knjigama te dostavljanje uz tu obavijest prijedloga za
izvlatenje s naznakom web stranica na kojima su objavljeni podaci.
Rjeenje o izvlatenju donosi se nakon obavljenog oevida i provedene usmene rasprave.
Naime, s obzirom na okolnost da se izvlatenjem oduzima odnosno ograniava pravo
vlasnitva potrebno je i neposredno opaanje slubene osobe kako bi se nedvojbeno utvrdile
sve injenice i razjasnile bitne okolnosti. Neophodno je da slubena osoba koja vodi postupak
izravno stekne saznanja o postojanju ili nepostojanju odreene injenice ili okolnosti, a to
moe samo oevidom.
Postupak izvlatenja je jedan od najsloenijih upravnih postupaka u kojem se sukobljava
javni interes interes Republike Hrvatske s privatnim interesom. Taj interes sastoji se u tome
da se na nekretninama u privatnom vlasnitvu, treba izgraditi graevina odnosno izvoditi
radovi, radi ega se nekretnine u privatnom vlasnitvu trebaju izvlastiti.
Zbog posljedica koje e postupak izvlatenja imati za vlasnika nekretnine (gubitak, odnosno
ogranienje prava vlasnitva i dr.) taj veoma sloen upravni postupak mora biti proveden uz
potivanje najviih postupovnih standarda.
Postupci izvlatenja su i po sada vaeem Zakonu o izvlatenju hitni postupci, dakle, trai se
promptno postupanje (i za to propisuju rokovi, kao i precizne i stroge obveze na strani
korisnika izvlatenja i nadlenog tijela), a zavravaju u pravilu na tetu interesa vlasnika
nekretnine (njegovo pravo se oduzima ili ograniava). Stoga je, u tim postupcima nuno da
interesi vlasnika budu maksimalno zatieni, a kada god je to mogue da ga zastupa osoba
koja je ovlatena i kvalificirana za pruanje pravne pomoi.
Predmetom izvlatenja su vrlo esto, osim zemljita, i obiteljske stambene/poslovne zgrade te
poslovni prostori. Imajui u vidu ustavnu kategoriju koja titi dom svakog pojedinca kao i da
su poduzetnika i trina sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske,
vlasnicima nekretnine potrebna je maksimalna zatita.
Zbog iznijetoga, propisuje se odstupanje od pravila propisanih Zakonom o opem upravnom
postupku, na nain da trokove postupka izvlatenja snosi korisnik izvlatenja, izuzev
5
trokova postupka nastalih povodom albe vlasnika nekretnine koja nije usvojena. Dakako da
se, prijanjem vlasniku, nadoknauju samo trokovi koji su bili potrebni za voenje postupka,
a to ocjenjuje nadleno tijelo.
Vaeim Zakonom o izvlatenju pravo na posjed izvlatene nekretnine korisnik izvlatenja
stjee danom pravomonosti rjeenja o izvlatenju i isplatom naknade (bilo u novanom
obliku ili davanjem na ime naknade druge odgovarajue nekretnine).
Meutim, vrlo esto postoje razlozi za hitno stupanje u posjed izvlatene nekretnine (i to prije
pravomonosti rjeenja o izvlatenju), o emu je odluku donosilo nadleno tijelo u
sluajevima propisanim posebnim zakonom (gotovo u svim sluajevima kada je posebnim
propisom utvren interes Republike Hrvatske za izgradnju graevine odnosno izvoenje
radova), a u ostalim sluajevima odluku o stupanju u posjed izvlatene nekretnine prije
pravomonosti rjeenja o izvlatenju donosila je Vlada Republike Hrvatske.
S obzirom na razliito ureenje stupanja u posjed izvlatene nekretnine prije pravomonosti
rjeenja o izvlatenju pristupilo se jedinstvenom ureenju ovog instituta na nain da o tome, u
svim sluajevima, odluuje nadleno javnopravno tijelo, nakon procjene dokaza o potrebi
hitnog stupanja u posjed kao i da e se time izbjei znatna teta. U sluaju da vlasnik odbije
primiti odreenu naknadu, obvezuje se korisnika izvlatenja da iznos naknade uplati na
poseban raun koji je u tu svrhu otvorilo javnopravno tijelo koje provodi postupak izvlatenja,
s time da od dana odravanja usmene rasprave prestaju tei kamate na odreenu naknadu, to
se mora obvezno unijeti u zapisnik koji se sastavlja na usmenoj raspravi koju povodom
zahtjeva za stupanje u posjed izvlatene nekretnine prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju
nadleno javnopravno tijelo mora odrati.
Suglasno odredbama Ustava o zajamenosti i nepovredivosti prava vlasnitva te
ograniavanju toga prava u iznimnim sluajevima (samo u zakonom propisanim sluajevima i
uz naknadu trine vrijednosti) te jednog od naela izvlatenja da korisnik izvlatenja
izvlatenjem stjee pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlatenje provedeno
ustrojava se Registar izvlatenih nekretnina sadraj kojega pravilnikom odreuje ministar
nadlean za poslove pravosua.
Taj Registar sadravat e sve relevantne podatke o izvlatenim nekretninama, donesenim
rjeenjima o izvlatenju i rjeenjima o stupanju u posjed prije pravomonosti rjeenja o
izvlatenju, a vodit e ga nadlena tijela. Posebno je vano napomenuti da e Registar
sadravati i podatke o vrstama, visini i oblicima naknade za izvlatene nekretnine, kao i
podatke o izvlatenim nekretninama, korisnicima izvlatenja i druge podatke, a ime e se
doprinijeti transparentnosti i ubrzanju postupaka izvlatenja, budui da e vlasnici nekretnina
imati saznanja o drugim postupcima izvlatenja nekretnina na istom podruju (i drugim
podrujima) ime se potie sporazumno rjeavanje imovinskopravnih odnosa.
S obzirom da, kao posljedica ponitavanja pravomonog rjeenja o izvlatenju, dolazi do
predaje posjeda izvlatene nekretnine prijanjem vlasniku nekretnine, a slijedom toga i
povrata primljene naknade, odnosno rjeavanja imovinskih odnosa pred nadlenim sudom,
omoguava se prijanjem vlasniku odnosno njegovim nasljednicima disponiranje tim pravom
6
u kojem sluaju e se postupak obustaviti ime e se dati do znanja korisniku izvlatenja da
izvlatenom nekretninom moe raspolagati bez ikakvih ogranienja i koristiti je i na drugi
nain od onoga radi ega je provedeno izvlatenje.
Ustavno naelo da se vlasnitvo moe oduzeti odnosno ograniiti samo kada je to propisano
zakonom i uz naknadu trine vrijednosti, ponajvie je izraeno u naelu odreivanja
naknade, da se davanjem naknade (oblikom i visinom) vlasniku nekretnine koja se izvlauje
moraju omoguiti isti ivotni uvjeti i uvjeti koritenja kakve je imao koristei tu nekretninu.
Slijedom toga, jo uz prijedlog za izvlatenje korisnik izvlatenja treba dati podatak o
nekretninama kojima raspolae i koje nudi na ime naknade za izvlatene nekretnine (pa i u
sluajevima kada je posebnim zakonom kao primarni oblik propisana novana naknadna, a
tek potom davanje u vlasnitvo druge odgovarajue nekretnine), a ako korisnik izvlatenja
nema takvih nekretnina ne ponudi ih odnosno ako vlasnik ne prihvati ponuene nekretnine,
naknada se odreuje u novcu u visini trine vrijednosti nekretnine koja se izvlauje.
Nadalje, kao novine uvode se:
- mogunost da, u sluajevima kada bi ustanovljenjem slunosti vlasniku nekretnine bilo, u
cijelosti i potpuno, ogranieno pravo vlasnitva, vlasnik moe, u propisanom, prekluzivnom,
roku traiti da se nekretnina potpuno izvlasti;
- u drugim sluajevima ustanovljenja slunosti, kao nepotpunog izvlatenja, naknada se
odreuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene slunosti umanjena trina vrijednost
nekretnine.
Kao problem u praksi pojavilo se pitanje odreivanja naknade za nekretnine za koje se, po
posebnom propisu, smatra da su izvlatene.
To su sluajevi kada se radi o nekretninama za koje je stranoj osobi prestalo pravo vlasnitva
na temelju lanka 358. stavak 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, kao i
nekretninama koje strana osoba ne moe stei nasljeivanjem na temelju lanka 358. stavka 3.
istoga Zakona, odnosno kada dolazi do proirenja granice pomorskog dobra izvan granice
koja se po samom zakonu kojim se ureuje pomorsko dobro smatra pomorskim dobrom
odnosno izvan granice odreene aktom nadlenog tijela donesenog na temelju zakona kojim
se ureuje pomorsko dobro.
Stoga se, predloenim Zakonom o izvlatenju i odreivanju naknade pristupilo zakonskom
reguliranju postupka odreivanja naknade za takve nekretnine, pogotovo zbog okolnosti da
su, do sada, i sudovi odbijali postupanje po takvim zahtjevima smatrajui da se radi o
nadlenosti upravnih tijela, a upravna tijela su odbijala postupanje po tim zahtjevima jer nije
bio propisan postupak i nain odreivanja naknade, a nisu se mogla koristiti instrumentima iz
vaeeg Zakona o izvlatenju.
U tim sluajevima propisuje se da je obveznik isplate naknade Republika Hrvatska.
7
Posebna novina je propisivanje da postupak izvlatenja, u sluajevima kada se izvlatenje
provodi radi izgradnje graevina odnosno izvoenja radova za koje je Vlada Republike
Hrvatske donijela odluku o proglaenju stratekog projekta Republike Hrvatske, provodi
sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove pravosua. Ovakvim propisivanjem
nadlenosti nastoji se postii ubrzanje ovih postupaka izvlatenja, kao postupaka od posebnog
interesa za Republiku Hrvatsku.
c) Posljedice koje e proistei donoenjem Zakona
Detaljnim propisivanjem sadraja prijedloga za utvrivanje interesa Republike Hrvatske,
zahtjeva za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine i prijedloga za izvlatenje kao i
isprava odnosno dokaza koji se prilau uz te prijedloge odnosno zahtjeve, te preciziranjem
sadraja dokaza, olakava se korisnicima izvlatenja investitorima podnoenje prijedloga.
Ujedno se otklanjaju sve, eventualne, nedoumice glede pretpostavki za urednost prijedloga
odnosno zahtjeva, a sve u cilju ubrzanja postupaka.
Radi ubrzanja postupaka, ali i provedbe postupaka izvlatenja uz potivanje najviih
postupovnih standarda, detaljno se propisuje postupanje javnopravnih tijela (obveza
provoenja oevida, usmene rasprave i dr.), kao i nadlenost sredinjeg tijela dravne uprave
nadlenog za poslove pravosua za provoenje postupaka izvlatenja kada se radi o izgradnji
graevina odnosno izvoenju radova za koje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o
proglaenju stratekog projekta Republike Hrvatske.
Vrijednost nekretnine koja je predmet izvlatenja, kako u postupku osiguranja dokaza o stanju
i vrijednosti nekretnine tako i u postupku izvlatenja, odreivat e se na jednak nain u svim
postupcima i na cijelom podruju Republike Hrvatske, budui da e biti utemeljena na uredbi
kojom e Vlada Republike Hrvatske urediti nain procjene vrijednosti nekretnina, nain
prikupljanja podataka i njihovu evaluaciju i pravilniku ministra nadlenog poslove
graditeljstva i prostornoga ureenja kojim se razrauju metode procjena nekretnina i druga
pitanja s tim u vezi.
Propisivanjem obveze dostavljanja i objavljivanja (na web stranici javnopravnog tijela)
prijedloga za izvlatenje zajedno s podacima o svim nekretnina na kojima e se graditi
graevine odnosno izvoditi radovi (koje su obuhvaene pravomonom lokacijskom
dozvolom) te podatkom o nekretninama za koje je ve rijeeno pitanje stjecanja prava
vlasnitva, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa i uz koju naknadu i pod
kojim uvjetima, podacima o nekretninama koje se nude na ime naknade, postie se
transparentnost postupka izvlatenja. U istom cilju propisuje se i voenje Registra izvlatenih
nekretnina.
Posljedice koje e proistei donoenjem ovoga Zakona ogledat e se i u pravednijim
zakonskim rjeenjima, kako u odnosu na korisnike izvlatenja, tako i u odnosu na vlasnike i
posjednike nekretnina. Naime, cjelokupan postupak izvlatenja propisan ovim Zakonom
koncipiran je na nain da potie rjeavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama, koje
se nalaze u zoni zahvata pravomone lokacijske dozvole, sa to manjom intervencijom javne
8
vlasti, da se svrha izvlatenja postigne postupanjem javnopravnih tijela samo kada je to nuno
i razmjerno cilju koji treba postii.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Dravnom proraunu.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOENJEM
Prilae se tekst Prijedloga zakona o izvlatenju i odreivanju naknade.



















9
PRIJEDLOG ZAKONA O IZVLATENJU I ODREIVANJU NAKNADE
GLAVA I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuje sustav izvlatenja, nain utvrivanja interesa Republike Hrvatske u
tom sustavu, tijela nadlena za provoenje postupka izvlatenja, pripremne radnje i postupak
izvlatenja, nain odreivanja naknade za izvlatene nekretnine, nain odreivanja naknade
za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju izvlatenima, te druga pitanja s tim u
vezi.
Predmet izvlatenja
lanak 2.
Nekretnina se moe izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukije propisano, kada je to
potrebno radi izgradnje graevina ili izvoenja radova u interesu Republike Hrvatske, kada se
ocijeni da e se koritenjem nekretnine, za koju se namjerava predloiti izvlatenje, u novoj
namjeni postii vea korist od one koja se postizala koritenjem te nekretnine na dosadanji
nain.
Nekretnina se u smislu stavka 1. ovoga lanka moe izvlastiti radi izvoenja radova ili
izgradnje graevina gospodarske infrastrukture (prometna, elektronike komunikacije,
vodnogospodarska, energetska), groblja i drugih objekata komunalne infrastrukture,
zdravstvenih, prosvjetnih, kulturnih i sportskih graevina, industrijskih, energetskih,
prometnih i objekata elektronikih komunikacija, graevina za potrebe hrvatskog pravosua,
vojske i policije te istraivanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.
Nekretnina se u smislu stavka 1. ovoga lanka moe izvlastiti i kad je to potrebno radi
izgradnje drugih graevina i izvoenja drugih radova u interesu Republike Hrvatske, odnosno
kada je to potrebno radi realiziranja stratekih projekata i izgradnje stratekih objekata.
Korisnik izvlatenja
lanak 3.
Izvlatenje se moe provesti u korist fizike ili pravne osobe (u daljnjem tekstu: korisnik
izvlatenja).
Svrha izvlatenja
lanak 4.
Izvlatenjem korisnik izvlatenja stjee pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je
izvlatenje provedeno.

10
Potpuno izvlatenje
lanak 5.
Izvlatenjem nekretnina postaje vlasnitvo korisnika izvlatenja (potpuno izvlatenje).
Potpunim izvlatenjem prestaju pored prava vlasnitva prijanjeg vlasnika i druga prava na toj
nekretnini.
Nepotpuno izvlatenje
lanak 6.
Nepotpunim izvlatenjem ograniava se pravo vlasnitva na nekretnini ustanovljenjem zakupa
i ustanovljenjem slunosti.
lanak 7.
Zakup se moe ustanoviti samo u sluaju kada e se zemljite, s obzirom na svrhu za koju se
zakup predlae, koristiti ogranieno vrijeme, a najvie do 5 godina u svrhu istraivanja rudnog
i drugog blaga, koritenja kamenoloma, vaenja gline, pijeska i ljunka i sl.
Ako se uslijed koritenja zemljita na temelju zakupa uniti kultura zemljita tako da se ono
ne moe koristiti na dosadanji nain vlasnik moe zahtijevati da se provede potpuno
izvlatenje.
Zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka vlasnik mora podnijeti u roku od 6 mjeseci po prestanku
zakupa.
Zahtjev podnesen po proteku roka iz stavka 3. ovoga lanka odbacit e se i vlasnik gubi
pravo zahtijevati potpuno izvlatenje.
Privremeno uzimanje u posjed zemljita
lanak 8.
Susjedno zemljite koje je potrebno za smjetaj radnika, materijala, strojeva i drugog radi
izgradnje graevina ili izvoenja radova od interesa za Republiku Hrvatsku moe se
privremeno uzeti u posjed.
Privremeno uzimanje u posjed zemljita iz stavka 1. ovoga lanka ukinut e se im prestane
potreba zbog koje je odreeno, odnosno do zavretka radova na glavnoj graevini.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izvlatenje nekretnina primjenjuju se i na
privremeno uzimanje u posjed zemljita, ako pojedinim odredbama ovoga Zakona nije
drugaije propisano.


11
Pretpostavke za izvlatenje
lanak 9.
Nekretnina se moe izvlastiti nakon to je na nain propisan ovim Zakonom utvren interes
Republike Hrvatske za izgradnju graevine ili izvoenje radova.
Izgradnja graevine, odnosno izvoenje radova treba biti u skladu s pravomonom
lokacijskom dozvolom.
Izvlatenje preostalog dijela nekretnine
lanak 10.
Ako se prilikom potpunog izvlatenja dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskog
interesa koristiti preostali dio, na njegov zahtjev izvlastit e se i taj dio.
Kod odluivanja o zahtjevu za izvlatenje preostalog dijela nekretnine uzet e se u obzir
razmjernost zakonitih i opravdanih interesa obiju strana, kao i okolnosti koje e nastati
izgradnjom graevine odnosno izvoenjem radova, a od utjecaja su na gospodarski interes
prijanjeg vlasnika za koritenje nekretnine kao i smanjenje vrijednosti preostalog dijela
nekretnine.
Zahtjev u smislu stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti do pravomonosti rjeenja o
izvlatenju.
Naknada za izvlatenu nekretninu
lanak 11.
Za izvlatenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini trine vrijednosti nekretnine.
Primjena zakona kojim se propisuje opi upravni postupak
lanak 12.
U postupcima propisanima ovim Zakonom primjenjuje se zakon kojim se propisuje opi
upravni postupak.
urnost postupanja
lanak 13.
Poslovi izvlatenja su poslovi od interesa za Republiku Hrvatsku, a postupci izvlatenja su
hitni postupci.



12
GLAVA II. UTVRIVANJE INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE
Odluka o utvrivanju interesa Republike Hrvatske
lanak 14.
Odluku da je izgradnja graevine ili izvoenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlatenja.
Smatra se da je interes Republike Hrvatske utvren ukoliko je posebnim zakonom propisano
da je izgradnja graevina ili izvoenje radova u interesu Republike Hrvatske.
Odluku o utvrivanju interesa Republike Hrvatske izvan sluajeva predvienih lankom 2.
stavkom 2. ovoga Zakona donosi Vlada Republike Hrvatske uz prethodno miljenje odbora
Hrvatskog sabora u ijem je djelokrugu promicanje ureenja prostora u svrhu uinkovitijeg
koritenja i odbora u ijem je djelokrugu podruje usklaivanja i unapreivanja gospodarskog
ivota.
Odluka o utvrivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u "Narodnim novinama".
Protiv odluke o utvrivanju interesa Republike Hrvatske moe se pokrenuti upravni spor pred
mjesno nadlenim upravnim sudom.
Prijedlog za utvrivanje interesa Republike Hrvatske
lanak 15.
U prijedlogu za utvrivanje interesa Republike Hrvatske mora biti:
- naznaen korisnik izvlatenja,
- naznaena graevina ija se izgradnja, odnosno izvoenje radova predlae (svrha
izvlatenja),
- naznaena vrsta izvlatenja (potpuno ili nepotpuno), kao i potreba privremenog
uzimanja u posjed zemljita,
- naznaene sve nekretnine na kojima e se graditi graevina odnosno izvoditi radovi
(koje su obuhvaene pravomonom lokacijskom dozvolom), sa zemljinoknjinim i
katastarskim podacima,
- naznaen vlasnik, posjednik i drugi stvarnopravni ovlatenici na nekretninama na
kojima e se graditi graevina odnosno izvoditi radovi za koje se predlae utvrivanje
interesa Republike Hrvatske,
- opisan dosadanji nain iskoritavanja nekretnina,
- obrazloen interes Republike Hrvatske za svrhu (novu, drugaiju od dosadanje) da se
izgradnja graevine odnosno izvoenje radova provede upravo na nekretninama koje
su obuhvaene lokacijskom dozvolom.
13
lanak 16.
Uz prijedlog za utvrivanje interesa Republike Hrvatske mora se podnijeti:
- miljenje opinskog/gradskog vijea i upanijske skuptine odnosno Gradske
skuptine Grada Zagreba na ijem se podruju namjerava graditi ili izvoditi radove da
je u interesu opine/grada i upanije odnosno Grada Zagreba izgradnja graevine
odnosno izvoenje radova upravo na predloenim nekretninama, u skladu s
pravomonom lokacijskom dozvolom,
- pravomona lokacijska dozvola,
- parcelacijski elaborat ovjerovljen da je u skladu s pravomonom lokacijskom
dozvolom.
U sluajevima kada se prijedlog za utvrivanje interesa Republike Hrvatske odnosi na ume
i/ili umska zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske za koje se predlae izdvajanje iz
umskogospodarskoga podruja i prijenos prava vlasnitva na drugu pravnu ili fiziku osobu
ili osnivanje prava graenja, uz isprave navedene u stavku 1. ovoga lanka, treba priloiti i
posebne uvjete graenja izdane od strane nadlenog tijela.
GLAVA III. TIJELA NADLENA ZA PROVOENJE POSTUPKA IZVLATENJA
lanak 17.
Postupak u vezi s pripremnim radnjama za izvlatenje i postupak izvlatenja provodi mjesno
nadleni ured dravne uprave odnosno nadleni ured Grada Zagreba (u daljnjem tekstu:
nadleno tijelo).
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove
pravosua (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) provodi postupak izvlatenja i vodi Registar
izvlatenih nekretnina u sluaju kada se izvlatenje provodi radi izgradnje graevina odnosno
izvoenja radova za koje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o proglaenju
stratekog projekta Republike Hrvatske.
lanak 18.
O albi izjavljenoj protiv prvostupanjske odluke nadlenog tijela rjeava Ministarstvo.
Protiv odluke Ministarstva iz stavka 1. ovoga lanka moe se pokrenuti upravni spor pred
mjesno nadlenim upravnim sudom.
lanak 19.
Protiv prvostupanjske odluke Ministarstva, ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor pred mjesno nadlenim upravnim sudom.


14
Sufinanciranje rada tijela nadlenih za provoenje postupka izvlatenja
lanak 20.
Rad tijela iz lanka 17. ovog Zakona na poslovima izvlatenja dijelom se financira iz
sredstava korisnika izvlatenja, sukladno sporazumu sklopljenom izmeu elnika tijela i
korisnika izvlatenja.
Ovlauje se ministar nadlean za poslove pravosua na donoenje pravilnika kojim e se
utvrditi kriteriji za odreivanje udjela korisnika izvlatenja u sufinanciranju rada tijela iz
lanka 17. ovog Zakona na poslovima izvlatenja.
alternativa
lanak 20. Prijedloga zakona brie se.
GLAVA IV. PRIPREMNE RADNJE U SVRHU IZVLATENJA
lanak 21.
Korisnik izvlatenja moe zahtijevati da mu se radi izrade investicijskih elaborata, podnoenja
prijedloga za utvrivanje interesa Republike Hrvatske ili podnoenja prijedloga za izvlatenje,
dopusti da na odreenoj nekretnini obavi potrebne pripremne radnje, kao to su ispitivanje
zemljita, premjeravanje i slino.
Prijedlog za obavljanje pripremnih radnji
lanak 22.
U prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji mora se naznaiti svrha radi koje se
namjerava predloiti izvlatenje, nekretnina na kojoj korisnik izvlatenja namjerava obavljati
pripremne radnje, vlasnik i posjednik te nekretnine uz navoenje adresa, priroda, opseg i
svrha radnji, kao i vrijeme njihovog trajanja.
O prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji rjeava mjesno nadleno tijelo.
Rjeenje o odobrenju obavljanja pripremnih radnji
lanak 23.
Ako podnositelj prijedloga za odobrenje obavljanja pripremnih radnji uini vjerojatnim da su
mu takve radnje potrebne u svrhu propisanu ovim Zakonom, nadleno tijelo odobrit e
obavljanje pripremnih radnji.
Prilikom donoenja rjeenja o odobrenju obavljanja pripremnih radnji nadleno tijelo vodit e
rauna o tome da se te radnje ne obavljaju u vrijeme nepogodno za vlasnika nekretnine s
obzirom na kulturu zemljita i na svrhu za koju on nekretninu koristi.
U rjeenju o odobrenju obavljanja pripremnih radnji moraju se, uz ostalo, navesti:
15
- pripremne radnje koje podnositelj prijedloga moe obavljati,
- rok u kojem e se odobrene pripremne radnje obaviti,
- obveza vlasnika i posjednika da su duni dopustiti obavljanje pripremnih radnji.
Rjeenjem o odobrenju obavljanja pripremnih radnji ne moe se odobriti izvoenje
graevinskih ili njima slinih radova (radovi na postavljaju nastambi za smjetaj radnika,
graevinskog materijala, izgradnja prilaznih putova i dr.).
lanak 24.
Protiv rjeenja donesenog o prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji moe se
izjaviti alba.
alba protiv rjeenja donesenog o prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji ne
odgaa izvrenje rjeenja.
Naknada za obavljanje pripremnih radnji
lanak 25.
Vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu za obavljanje pripremnih radnji od korisnika
izvlatenja na iji prijedlog je odobreno obavljanje pripremnih radnji.
Odredbe ovoga Zakona o naknadi za privremeno uzimanje u posjed i o postupku za
odreivanje visine te naknade primjenjuju se i u sluaju odobrenja obavljanja pripremnih
radnji.
GLAVA V. POSTUPAK IZVLATENJA
Osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine
lanak 26.
Prije podnoenja prijedloga za izvlatenje korisnik izvlatenja duan je, putem Ministarstva,
odnosno nadlenog tijela, zatraiti osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju
predlae izvlatenje (nalaz i miljenje vjetaka).
Vrijednost nekretnine iz stavka 1. ovoga lanka, izraava se u novcu, a na temelju
obrazloenog nalaza i miljenja ovlatenog sudskog vjetaka, izraenog primjenom uredbe
kojom e Vlada Republike Hrvatske urediti nain procjene vrijednosti nekretnina, nain
prikupljanja podataka i njihovu evaluaciju i pravilnika, ministra nadlenog za poslove
graditeljstva i prostornoga ureenja, kojim se razrauju metode procjena nekretnina i druga
pitanja s tim u vezi.
U sluaju ustanovljenja slunosti nalaz vjetaka mora sadravati i procjenu da li e
ustanovljenjem slunosti u cijelosti i potpuno na predmetnoj nekretnini biti ogranieno pravo
vlasnitva.
16
lanak 27.
Uz zahtjev za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine korisnik izvlatenja duan je
priloiti:
- pravomonu lokacijsku dozvolu,
- sve isprave kojima je sporazumno, do podnoenja zahtjeva, rijeio pitanje stjecanja
prava vlasnitva, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa glede
nekretnina obuhvaenih pravomonom lokacijskom dozvolom.
lanak 28.
Ministarstvo odnosno nadleno tijelo, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za
osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, provest e usmenu raspravu radi
odreivanja vjetaenja/procjene te obaviti oevid.
U sluaju da se vlasnik nekretnine odnosno posjednik i korisnik izvlatenja na usmenoj
raspravi ne suglase o izboru vjetaka, Ministarstvo odnosno nadleno tijelo, na istoj raspravi
odreuje vjetaka.
O danu obavljanja oevida i o roku u kojem se mora provesti vjetaenje Ministarstvo
odnosno nadleno tijelo, pisanim putem, obavjetava korisnika izvlatenja i vlasnika odnosno
posjednika nekretnine, koji su duni dopustiti obavljanje oevida.
Vjetak se odreuje izmeu stalnih sudskih vjetaka imenovanih po predsjedniku upanijskog
odnosno trgovakog suda za podruje na kojem se nalazi nekretnina za koju se predlae
osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine.
Trokove vjetaenja/procjene snosi korisnik izvlatenja.
Nalaz i miljenje vjetaka Ministarstvo odnosno nadleno tijelo, radi obavijesti, dostavlja u
roku od tri dana korisniku izvlatenja i vlasniku odnosno posjedniku nekretnine.
Prijedlog za izvlatenje
lanak 29.
Prijedlog za izvlatenje moe podnijeti korisnik izvlatenja nakon to je po odredbama ovoga
ili posebnoga zakona utvren interes Republike Hrvatske za izgradnju graevine ili za
izvoenje radova.
U sluajevima kada je odlukom iz lanka 14. ovoga Zakona utvren interes Republike
Hrvatske prijedlog za izvlatenje moe se podnijeti u roku od dvije godine od dana
pravomonosti te odluke.
Korisnik izvlatenja moe podnijeti prijedlog za izvlatenje nakon to je protekao rok od 15
dana od dana kada je vlasnik nekretnine primio pisanu ponudu.

17
Sadraj i isprave uz prijedlog za izvlatenje nekretnine
lanak 30.
U prijedlogu za izvlatenje nekretnina mora biti naznaen:
- korisnik izvlatenja,
- nekretnina za koju se predlae izvlatenje s potpunim zemljinoknjinim i
posjedovnim podacima,
- vlasnik i posjednik nekretnine za koju se predlae izvlatenje i njegovo prebivalite ili
sjedite (adresa), odnosno stvarnopravni ovlatenici na nekretnini,
- graevina, odnosno radovi radi kojih se predlae izvlatenje,
- podatak o utvrenom interesu Republike Hrvatske.
- podaci o svim nekretnina na kojima e se graditi graevina odnosno izvoditi radovi (koje su
obuhvaene pravomonom lokacijskom dozvolom).
lanak 31.
Uz prijedlog za izvlatenje mora se podnijeti:
- dokaz da je korisnik izvlatenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokuao
sporazumno rijeiti pitanje stjecanja prava vlasnitva odreene nekretnine,
ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa na odreenoj nekretnini (pisana
ponuda, javni oglas),
- dokaz o utvrenom interesu Republike Hrvatske za izgradnju graevine ili izvoenje
radova na toj nekretnini, odnosno pravomonu odluku Vlade Republike Hrvatske iz
lanka 14. ovoga Zakona,
- nalaz i miljenje vjetaka o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlae izvlatenje,
ne stariji od 30 dana,
- dokaz da korisnik izvlatenja ima osigurana posebna sredstva poloena kod banke, u
visini priblino potrebnoj za davanje naknade za izvlatenu nekretninu i trokove
postupka, odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajuoj nekretnini,
- pravomona lokacijska dozvola za izgradnju graevine odnosno izvoenje radova za
koje se predlae izvlatenje te potvren parcelacijski elaborat,
- isprave kojima je korisnik izvlatenja sporazumno rijeio pitanje stjecanja prava
vlasnitva, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa na nekretninama
obuhvaenim pravomonom lokacijskom do dana podnoenja prijedloga za
izvlatenje.
18
Kao dokaz da je korisnik izvlatenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokuao sporazumno
rijeiti pitanje stjecanja prava vlasnitva odreene nekretnine, ustanovljenja slunosti odnosno
ustanovljenja zakupa na odreenoj nekretnini prilae se pisana ponuda s dokazom da je
vlasnik primio ponudu.
lanak 32.
Kada se radi o izvlatenju veeg broja nekretnina (vie od 10 nekretnina) i vie vlasnika (vie
od 10 vlasnika) ije se nekretnine izvlauju, korisnik izvlatenja duan je objaviti i javni
oglas, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobiajeni nain javnog priopavanja
(radiju, televiziji, drutvenim mreama i sl.).
Ponuda odnosno javni oglas mora sadravati naznaku nekretnine, vlasnika i posjednika
nekretnine, visinu trine naknade odnosno cijenu koja se nudi za stjecanje prava vlasnitva
na toj nekretnini, ustanovljenje slunosti odnosno ustanovljenje zakupa, rokove isplate i dr.,
odnosno naznaku druge nekretnine koja se nudi na ime naknade.
Objava podataka o prijedlogu za izvlatenje i nekretninama na web stranici tijela nadlenih
za provoenje postupka izvlatenja
lanak 33.
Ministarstvo odnosno nadleno tijelo duno je odmah po zaprimanju urednog prijedloga za
izvlatenja taj prijedlog zajedno s podacima o svim nekretninama na kojima e se graditi
graevine odnosno izvoditi radovi (koje su obuhvaene pravomonom lokacijskom
dozvolom) te podatkom o nekretninama za koje je korisnik izvlatenja sporazumno rijeio
pitanje stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa i uz
koju naknadu i pod kojim uvjetima, objaviti na svojoj web stranici.
Korisnik izvlatenja, u sluajevima kada nakon podnoenja urednog prijedloga za izvlatenje
sporazumno odnosno nagodbom rijei pitanje stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja
slunosti odnosno ustanovljenja zakupa na nekretninama za koje je podnesen prijedlog za
izvlatenje duan je, u roku od 8 dana od dana sklapanja sporazuma odnosno nagodbe, iste
dostaviti Ministarstvu odnosno nadlenom tijelu radi dopune objave podataka iz stavka 1.
ovoga lanka na web stranici.
Zabiljeba postupka izvlatenja u zemljinim ili drugim javnim knjigama
lanak 34.
Ministarstvo odnosno nadleno tijelo duno je u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog
prijedloga za izvlatenje nadlenom sudu dostaviti prijedlog za zabiljebu postupka
izvlatenja u zemljinim ili drugim javnim knjigama.
Na temelju urednog prijedloga za izvlatenje izvrit e se po slubenoj dunosti, a na
prijedlog Ministarstva odnosno nadlenog tijela, zabiljeba postupka izvlatenja u zemljinim
ili drugim javnim knjigama o emu e Ministarstvo odnosno nadleno tijelo pisanim putem
izvijestiti vlasnika nekretnine.
19
Otuenje nekretnine glede koje je stavljena zabiljeba postupka izvlatenja, kao i promjena
drugih odnosa na nekretnini koja moe biti od utjecaja na obveze korisnika izvlatenja, nema
pravnog uinka prema korisniku izvlatenja i treim osobama.
lanak 35.
Uz pisanu obavijest iz lanka 34. stavak 2. ovoga Zakona Ministarstvo odnosno nadleno
tijelo vlasniku nekretnine dostavit e prijedlog za izvlatenje, s naznakom web stranica na
kojima su objavljeni podaci iz lanka 33. ovoga Zakona.
Odluivanje o prijedlogu za izvlatenje
lanak 36.
Nakon obavljenog oevida, provedene usmene rasprave i izvoenja dokaza radi utvrivanja
injenica potrebnih za odreivanje naknade za izvlatenu nekretninu, Ministarstvo odnosno
nadleno tijelo odluit e o prijedlogu za izvlatenje.
Ako je u postupku vlasnitvo utvreno kao neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi
izvlatenju, Ministarstvo odnosno nadleno tijelo mora istovremeno odrati i usmenu
raspravu za sporazumno odreivanje naknade za nekretninu koja je predmet izvlatenja.
Pouke vlasniku nekretnine koje se obvezno unose u zapisnik o usmenoj raspravi
lanak 37.
Ministarstvo odnosno nadleno tijelo duno je, naroito, pouiti vlasnika nekretnine:
- da moe podnijeti zahtjev za izvlatenje preostalog dijela nekretnine u smislu lanka 10.
ovoga Zakona,
- da moe, u sluajevima kada je u nalazu i miljenju vjetaka sadrana procjena da e
ustanovljenjem slunosti u cijelosti i potpuno na predmetnoj nekretnini biti ogranieno pravo
vlasnitva, podnijeti zahtjev za potpuno izvlatenje nekretnine,
i ove pouke obvezno unosi u zapisnik.
Zahtjev za potpuno izvlatenje iz stavka 1. podstavak 2. ovoga lanka vlasnik nekretnine
mora podnijeti u roku od 15 dana od dana odravanja usmene rasprave na kojoj je pouen i
kada je pouka unijeta u zapisnik. Protekom ovoga roka vlasnik gubi pravo na podnoenje
zahtjeva za potpuno izvlatenje.
U daljnjem roku od 8 dana Ministarstvo odnosno nadleno tijelo donosi rjeenje o zahtjevu
vlasnika za potpuno izvlatenje.
Rjeenje o izvlatenju
lanak 38.
Rjeenje o izvlatenju donosi Ministarstvo odnosno nadleno tijelo.
20
Rjeenje kojim se prihvaa prijedlog za izvlatenje, pored ostalog sadri:
- naznaenje akta kojim je utvren interes Republike Hrvatske,
- naznaenje korisnika izvlatenja,
- naznaenje nekretnine koja se izvlauje, uz navoenje zemljinoknjinih i
katastarskih podataka,
- naznaenje utvrenog vlasnika i posjednika izvlatene nekretnine i njegovo
prebivalite ili sjedite (adresa),
- naznaenje graevine ili radova radi ije se izgradnje, odnosno izvoenja radova
nekretnina izvlauje,
- obvezu utvrenog vlasnika nekretnine da ju je duan predati u posjed korisniku
izvlatenja kao i rok predaje u posjed,
- obvezu korisnika izvlatenja glede naknade za izvlatenu nekretninu: blia oznaka
odgovarajue nekretnine (lanak 47.) odnosno novani iznos trine vrijednosti s
odreivanjem roka predaje u posjed, odnosno isplate koji ne moe biti dui od 15 dana od
pravomonosti rjeenja o izvlatenju, ili naznaenje nagodbe u smislu lanka 40. stavak 1.
ovoga Zakona, ukoliko je sklopljena,
- obvezu korisnika izvlatenja na isplatu zakonske zatezne kamate, tekuu od dana
donoenja prvostupanjskog rjeenja o izvlatenju pa do isplate,
- nalog za upis zabiljebe zabrane raspolaganja izvlatenom nekretninom unutar roka od
pet godina od dana pravomonosti rjeenja o izvlatenju, odnosno do dana pravomonosti
rjeenja o ponitenju pravomonog rjeenja o izvlatenju,
- nalog za provedbu rjeenja o izvlatenju u zemljinim knjigama.
- odluku o trokovima postupka.
Rjeenje kojim se prihvaa prijedlog za nepotpuno izvlatenje ustanovljenjem slunosti
odnosno zakupa, sadri i:
- naznaku dijela nekretnine na kojem se izvrava slunost, s time da prostorne granice
izvravanja slunosti trebaju biti ucrtane u nacrtu koji je sastavni dio rjeenja o
izvlatenju.
Trokovi postupka
lanak 39.
Trokove postupka izvlatenja snosi korisnik izvlatenja, izuzev trokova postupka nastalih
povodom albe vlasnika nekretnine koja nije usvojena.
21
Prilikom odluivanja o trokovima postupka prijanjem vlasniku e se odrediti naknada samo
onih trokova koji su bili potrebni za voenje postupka. O tome koji su trokovi bili potrebni
te o visini trokova odluuje Ministarstvo odnosno nadleno tijelo ocjenjujui briljivo sve
okolnosti.
Nagodba
lanak 40.
Korisnik izvlatenja i vlasnik nekretnine mogu do donoenja rjeenja o izvlatenju sklopiti
nagodbu o obliku i visini naknade te roku do kojeg je korisnik izvlatenja duan ispuniti
obvezu u pogledu naknade.
Korisnik izvlatenja i vlasnik nekretnine mogu do okonanja postupka izvlatenja sklopiti
nagodbu kojom e sporazumno rijeiti pitanje stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja
slunosti odnosno ustanovljenja zakupa na nekretnini za koju se predlae izvlatenje.
Kad je nagodbom u potpunosti rijeeno pitanje stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja
slunosti odnosno ustanovljenja zakupa na nekretnini za koju se predlae izvlatenje,
postupak e se obustaviti.
Stupanje u posjed izvlatene nekretnine
lanak 41.
Korisnik izvlatenja stjee pravo na posjed izvlatene nekretnine danom pravomonosti
rjeenja o izvlatenju, ukoliko je do tada prijanjem vlasniku isplatio naknadu odreenu
rjeenjem o izvlatenju, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuu nekretninu, a u
protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovarajue
nekretnine, ukoliko se prijanji vlasnik i korisnik izvlatenja drukije ne sporazume.
Stupanje u posjed izvlatene nekretnine prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju
lanak 42.
Ako korisnik izvlatenja ima pravni interes stupiti u posjed nekretnine prije pravomonosti
rjeenja o izvlatenju, zahtjev za stupanje u posjed izvlatene nekretnine podnosi Ministarstvu
odnosno nadlenom tijelu.
U zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka korisnik izvlatenja mora navesti razloge za potrebu
hitnog stupanja u posjed kao i dokazati da bi u sluaju stupanja u posjed izvlatene
nekretnine po pravomonosti rjeenja o izvlatenju mogla nastati znatna teta.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka korisnik izvlatenja mora podnijeti dokaz da je
prijanjem vlasniku isplaena naknada odreena rjeenjem o izvlatenju.
U sluaju da vlasnik nije primio naknadu odreenu rjeenjem o izvlatenju, uz zahtjev iz
stavka 1. ovoga lanka, korisnik izvlatenja, mora priloiti dokaz da je iznos naknade uplatio
na poseban raun, koji je u tu svrhu otvorilo Ministarstvo odnosno nadleno tijelo.
22
Zahtjev za stupanje u posjed izvlatene nekretnine prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju
ne moe se podnijeti prije isteka roka od 30 dana od dana kada je rjeenje o izvlatenju
neposredno urueno prijanjem vlasniku.
Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na sluajeve kada je predmet izvlatenja
stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik izvlatenja nije osigurao drugu odgovarajuu
nekretninu.
lanak 43.
O stupanju u posjed izvlatenih nekretnina rjeenje donosi Ministarstvo odnosno nadleno
tijelo, nakon provedene usmene rasprave, u roku od 15 dana od dana podnoenja urednog
zahtjeva za stupanje u posjed izvlatene nekretnine prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju.
Ministarstvo odnosno nadleno tijelo duno je, na usmenoj raspravi, pouiti vlasnika
nekretnine da:
- u sluaju odbijanja primanja naknade utvrene rjeenjem o izvlatenju (kao
predujma), danom odravanja usmene rasprave prestaju tei kamate na utvrenu naknadu,
- da e se isplaena naknada uraunati, kao predujam, u naknadu za izvlatenu
nekretninu.
Pouke iz stavka 2. ovoga lanka obvezno se unose u zapisnik o usmenoj raspravi.
Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka nalae se utvrenom vlasniku nekretnine obveza predaje
izvlatene nekretnine u posjed korisniku izvlatenja i rok predaje u posjed.
alba protiv rjeenja kojim se doputa stupanje u posjed izvlatene nekretnine prije
pravomonosti rjeenja o izvlatenju ne odgaa izvrenje rjeenja.
lanak 44.
Ako je korisnik izvlatenja stupio u posjed izvlatene nekretnine prije pravomonosti rjeenja
o izvlatenju, a prijedlog za izvlatenje bude u daljnjem postupku odbijen, vlasnik nekretnine
ima pravo na naknadu tete koju mu je korisnik izvlatenja nanio stupanjem u posjed
nekretnine.
Rjeenje o odbijanju prijedloga za izvlatenje iz stavka 1. ovoga lanka sadri i obvezu
korisnika izvlatenja za vraanje nekretnine u posjed vlasniku u roku 15 dana od dana
pravomonosti rjeenja.
U sluaju da vlasnik nekretnine i korisnik izvlatenja sporazumno ne rijee pitanje vraanja
isplaene naknade kao i naknade tete koja je nastala vlasniku nekretnine stupanjem u posjed,
vlasnik nekretnine odnosno korisnik izvlatenja mogu pokrenuti postupak pred redovnim
sudom.

23
Registar izvlatenih nekretnina
lanak 45.
Ministarstvo odnosno nadleno tijelo, svaki ovisno o propisanoj nadlenosti, vodi Registar
izvlatenih nekretnina, koji e sadravati podatke o donesenim rjeenjima o izvlatenju i
rjeenjima o stupanju u posjed izvlatenih nekretnina prije pravomonosti rjeenja o
izvlatenju i drugo.
Sadraj Registra izvlatenih nekretnina pravilnikom odreuje ministar nadlean za poslove
pravosua.
Ponitenje pravomonog rjeenja o izvlatenju
lanak 46.
Na zahtjev prijanjeg vlasnika izvlatene nekretnine pravomono rjeenje o izvlatenju
ponitit e se ako korisnik izvlatenja u roku dvije godine od dana pravomonosti rjeenja
odnosno od dana stupanja u posjed nije zapoeo graenjem graevine ili izvoenjem radova
radi kojih je nekretnina izvlatena, ili ako izvlatenu nekretninu ne koristi sukladno lanku 4.
ovoga Zakona ali ne po isteku pet godina od dana pravomonosti rjeenja o izvlatenju,
odnosno od dana stupanja u posjed.
Rok iz stavka 1. ovoga lanka ne tee za vrijeme u kojem korisnik izvlatenja nije mogao
zapoeti s graenjem odnosno izvoenjem radova zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih
okolnosti nastalih poslije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, a koje nije mogao sprijeiti,
otkloniti ili izbjei.
Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka donosi se po obavljenom oevidu i provedenoj usmenoj
raspravi.
Rjeenjem o ponitenju pravomonog rjeenja o izvlatenju odluuje se i o predaji posjeda
kada o tome ne postoji spor, a u sluaju spora o predaji posjeda i o imovinskim odnosima
izmeu korisnika izvlatenja i vlasnika nekretnine rjeava nadleni opinski sud.
Na prijedlog prijanjeg vlasnika izvlatene nekretnine odnosno njegovih nasljednika obustavit
e se postupak ponitenja pravomonog rjeenja o izvlatenju, s time da po pravomonosti
rjeenja o obustavi postupka korisnik izvlatenja moe raspolagati izvlatenom nekretninom
bez ikakvih ogranienja.
GLAVA VI. NAKNADA ZA IZVLATENU NEKRETNINU
Naknada za potpuno izvlatenu nekretninu
lanak 47.
Naknada za potpuno izvlatenu nekretninu odreuje se, u pravilu, davanjem na ime naknade
druge odgovarajue nekretnine koja odgovara visini trine vrijednosti nekretnine koja se
izvlauje, u istoj opini ili gradu kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlauje
24
omoguavaju isti ivotni uvjeti i uvjeti koritenja kakve je imao koristei tu nekretninu, a ako
ne prihvati drugu odgovarajuu nekretninu ili korisnik izvlatenja ne moe osigurati takvu
nekretninu, naknada se odreuje u novcu u visini trine vrijednosti nekretnine koja se
izvlauje u vrijeme donoenja prvostupanjskog rjeenja o izvlatenju, odnosno u vrijeme
sklapanja nagodbe prema ovom Zakonu.
Trina vrijednost nekretnine
lanak 48.
Trina vrijednost je vrijednost izraena u cijeni koja se za odreenu nekretninu moe postii
na tritu i koja ovisi o odnosu ponude i potranje u vrijeme njezinog utvrivanja.
Vrijednost nekretnine iz stavka 1. ovoga lanka, izraava se u novcu, a na temelju
obrazloenog nalaza i miljenja ovlatenog sudskog vjetaka, izraenog primjenom uredbe
kojom e Vlada Republike Hrvatske urediti nain procjene vrijednosti nekretnina, nain
prikupljanja podataka i njihovu evaluaciju i pravilnika, ministra nadlenog za poslove
graditeljstva i prostornoga ureenja, kojim se razrauju metode procjena nekretnina i druga
pitanja s tim u vezi.
Graevina izgraena bez akta na temelju kojega se moe graditi prema posebnom propisu
odnosno protivno tom aktu
lanak 49.
Vlasnik graevine nema pravo na naknadu za graevinu koja je izgraena bez akta na temelju
kojega se moe graditi prema posebnom propisu odnosno protivno tom aktu.
Postupak uklanjanja graevine iz stavka 1. ovoga lanka odnosno postupak ozakonjenja
nezakonito izgraenih zgrada je prethodno pitanje u odnosu na postupak izvlatenja zemljita.
Ako se u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka u postupku izvlatenja utvrdi da ne postoji izvrno
rjeenje o uklanjanju graevine Ministarstvo odnosno nadleno tijelo koje vodi postupak
izvlatenja prekinut e postupak i zatraiti od nadlene graevinske inspekcije pokretanje
postupka radi rjeavanja tog pitanja prema posebnom propisu.
Ministarstvo odnosno nadleno tijelo prekinut e postupak izvlatenja do pravomonog
okonanja postupka koji je se vodi po Zakonu o postupanju s nezakonito izgraenim
zgradama.
Prekinuti postupak nastavit e se nakon to rjeenje doneseno o tom pitanju postane
pravomono.
Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na graevine izgraene do 15. veljae 1968.
godine.


25
Trokovi ulaganja u zemljite i zgrade nakon obavijesti o podnijetom prijedlogu za izvlatenje
lanak 50.
Vlasnik nema pravo na naknadu trokova za ulaganje u zemljite i zgrade koje je izvrio
nakon to je pisanim putem obavijeten od Ministarstva odnosno nadlenog tijela o
podnijetom prijedlogu za izvlatenje, osim onih trokova koji su bili neophodni za koritenje i
odravanje nekretnine.
Usjevi i plodovi
lanak 51.
Vlasnik izvlatenog zemljita ima pravo sabrati usjeve i skupiti plodove koji su sazreli u
vrijeme stupanja u posjed korisnika izvlatenog zemljita.
Ako stupanjem u posjed korisnika izvlatenja vlasnik nee biti u mogunosti sabrati usjeve i
skupiti plodove, pripada mu pravo na naknadu za usjeve i plodove.
Naknada za ustanovljenu slunost
lanak 52.
Za ustanovljenu slunost naknada se odreuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene
slunosti umanjena trina vrijednost nekretnine.
Za eventualnu tetu nastalu ustanovljenjem slunosti, korisnik izvlatenja odgovara vlasniku
zemljita po opim propisima o odgovornosti za tetu.
Naknada za ustanovljenje zakupa
lanak 53.
Za ustanovljenje zakupa naknada se odreuje u visini zakupnine koja se postie na tritu.
Naknada se moe odrediti u obliku jednokratnog iznosa za cijelo vrijeme trajanja zakupa ili u
godinjem iznosu.
Naknada se rauna od dana kada je korisnik izvlatenja stupio u posjed zemljita.
Za eventualnu tetu nastalu ustanovljenjem zakupa, zakupoprimac odgovara vlasniku
zemljita po opim propisima o odgovornosti za tetu.
Naknada za privremeno uzimanje u posjed zemljita
lanak 54.
Naknada za privremeno uzimanje u posjed zemljita odreuje se u visini i na nain kako je to
ovim Zakonom propisano za naknadu u sluaju ustanovljenja zakupa.

26
Posebni oblici i uvjeti naknade kada se uslijed izvlatenja znatan broj stanovnika mora iseliti
lanak 55.
Ako je radi izgradnje graevine odnosno izvoenja radova potrebno izvlastiti nekretnine
uslijed ega bi se znatan broj stanovnika morao iseliti iz podruja u kojem se izvlatene
nekretnine nalaze, posebnim zakonom uredit e se posebni oblici i uvjeti naknade, kao i
ureenje svih odnosa vezanih uz preseljenje vlasnika i njihovih obitelji.
U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka korisniku izvlatenja ne mogu se izvlatene nekretnine
predati u posjed dok prema vlasnicima ne ispuni obveze odreene na temelju posebnog
zakona.
Prestanak hipoteke, slunosti i drugih stvarnih prava.
lanak 56.
Danom pravomonosti rjeenja o potpunom izvlatenju na izvlatenim nekretninama prestaju
hipoteka, slunost i druga stvarna prava.
Ako je na izvlatenoj nekretnini postojala hipoteka, korisnik izvlatenja duan je odgovarajui
iznos naknade poloiti kod banke na poseban raun, osim u sluajevima kada je vlasniku
izvlatene nekretnine optereene hipotekom dana na ime naknade druga nekretnina u kojem
sluaju hipoteka prelazi na tu nekretninu.
U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka banka e isplatiti naknadu vlasniku izvlatene nekretnine,
odnosno naknadu nositelju stvarnog prava samo na temelju pisanog sporazuma sklopljenog
izmeu vlasnika izvlatene nekretnine i nositelja stvarnog prava na toj nekretnini
ovjerovljenog od nadlenog tijela ili na temelju sudske odluke o razrjeenju imovinskopravnih
odnosa o potraivanju nositelja stvarnog prava prema prijanjem vlasniku nekretnine, a koje
stvarno pravo je prestalo izvlatenjem.
Uknjiba prava vlasnitva i drugih stvarnih prava
lanak 57.
Uknjiba prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na izvlatenoj nekretnini, kao i na nekretnini
koja je dana na ime naknade prijanjem vlasniku, izvrit e se na temelju pravomonog
rjeenja o izvlatenju i dokaza o isplaenoj naknadi u iznosu odreenom rjeenjem o
izvlatenju iz lanka 38. ovoga Zakona odnosno dokaza o stjecanju prava vlasnitva prijanjeg
vlasnika na drugoj odgovarajuoj nekretnini, a na zahtjev korisnika izvlatenja ili vlasnika
izvlatene nekretnine.



27
GLAVA VII. NAKNADA ZA NEKRETNINE ZA KOJE SE, PO POSEBNOM PROPISU,
SMATRA DA SU IZVLATENE
lanak 58.
Za nekretnine za koje je stranoj osobi prestalo pravo vlasnitva na temelju lanka 358. stavak
2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, kao i nekretnine koje strana osoba ne moe
stei nasljeivanjem na temelju lanka 358. stavka 3. istoga Zakona naknada se, po zahtjevu
strane osobe, odreuje u postupku i na nain propisan ovim Zakonom.
Obveznik isplate naknade je Republika Hrvatska.
Strana osoba ostvaruje pravo na naknadu na temelju pravomonog rjeenja kojim joj je
prestalo pravo vlasnitva odnosno pravomonog rjeenja o nasljeivanju kojim joj je pravo
na naknadu utvreno.
lanak 59.
U sluaju proirenja granice pomorskog dobra izvan granice koja se po samom zakonu kojim
se ureuje pomorsko dobro smatra pomorskim dobrom odnosno izvan granice odreene
aktom nadlenog tijela donesenog na temelju zakona kojim se ureuje pomorsko dobro, za
nekretnine na koje je proirena granica naknada se, po zahtjevu prijanjeg vlasnika, odreuje
u postupku i na nain propisan ovim Zakonom.
Obveznik isplate naknade je Republika Hrvatska.
Prijanji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu na temelju akta o odreivanju granica
pomorskog dobra i ovjerovljenog geodetskog elaborata.
lanak 60.
Po podnoenju zahtjeva vlasnika za odreivanje naknade iz lanka 58. i 59. ovoga Zakona,
nadleno tijelo, po slubenoj dunosti, u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva,
osigurava dokaze o stanju i vrijednosti nekretnine za koju se trai odreivanje naknade (nalaz
i miljenje vjetaka) odgovarajuom primjenom lanka 28. ovoga Zakona.
U roku od 8 dana od dana kada su osigurani dokazi o stanju i vrijednosti nekretnine nadleno
tijelo zakazat e usmenu raspravu za sporazumno odreivanje naknade.
U istom roku, a radi pripremanja usmene rasprave vlasnik i obveznik naknade mogu, pisanim
putem, podnijeti svoje ponude.
lanak 61.
Naknada iz lanka 58. i 59. odreuje se na nain i u postupku kao i za izvlatene nekretnine.


28
GLAVA VIII. PREKRAJNE ODREDBE
lanak 62.
Novanom kaznom od 10.000,00 kuna do 75.000,00 kuna kaznit e se za prekraj korisnik
izvlatenja ako istovremeno s podnoenjem prijedloga za izvlatenje ne dostavi Ministarstvu
odnosno nadlenom tijelu podatke o nekretninama za koje je sporazumno rijeio pitanje
stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa i uz koju
naknadu i pod kojim uvjetima, odnosno nadopunu tih podataka (lanak 31. stavak 1.).
Novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna do 10.000,00 kuna, za prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
lanak 63.
Novanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna do 5.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika
osoba ako:
- ometa ili ne doputa izvrenje rjeenja o odobrenju obavljanja pripremnih radnji
(lanak 23. stavak 3. podstavak 3.),
- ometa ili ne doputa obavljanje oevida radi osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti
nekretnine za koju se predlae izvlatenje (lanak 28. stavak 3.),
- ometa ili ne doputa izvrenje rjeenja o izvlatenju stupanjem u posjed izvlatene
nekretnine (lanak 38. stavak 2. podstavak 6. i lanak 43. stavak 4.).
lanak 64.
Novanom kaznom od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba
ako:
- ometa ili ne doputa izvrenje rjeenja o odobrenju obavljanja pripremnih radnji
(lanak 23. stavak 3. podstavak 3.),
- ometa ili ne doputa obavljanje oevida radi osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti
nekretnine za koju se predlae izvlatenje (lanak 28. stavak 3.),
- ometa ili ne doputa izvrenje rjeenja o izvlatenju stupanjem u posjed izvlatene
nekretnine (lanak 38. stavak 2. podstavak 6. i lanak 43. stavak 4.).
Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 15.000,00 kuna, za prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.



29
GLAVA IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Donoenje provedbenog propisa
lanak 65.
Pravilnik iz lanka 45. stavak 2. ovoga Zakona ministar nadlean za poslove pravosua
donijet e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Dovrenje postupaka pokrenutih do stupanja na snagu ovoga Zakona
lanak 66.
Postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Zakona dovrit e se prema odredbama Zakona
o izvlatenju (Narodne novine, br. 9/94., 35/94., 112/00. Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske, 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12.).
Stupanje na snagu
lanak 67.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o izvlatenju (Narodne
novine, br. 9/94., 35/94., 112/00. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 114/01.,
79/06., 45/11. i 34/12.).
lanak 68.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
odredaba lanaka 58., 59., 60. i 61. koji stupaju na snagu 1. sijenja 2015. godine.











30
OBRAZLOENJE
Uz lanak 1.
Ovom odredbom propisuje se predmet Zakona o izvlatenju i odreivanju naknade.
Uz lanak 2.
Institut izvlatenja je institut kojim drava prisilom ureuje stvarnopravne odnose s
nositeljima prava vlasnitva, u situacijama u kojima individualno pravo vlasnitva postaje
prepreka ostvarivanju zajednikih interesa, nalazei svoje uporite u odredbama lanaka 3.,
48. stavka 1. i 50 stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Iznimka od Ustavom Republike
Hrvatske utvrene nepovredivosti prava vlasnitva mogua je jedino kada je to u interesu
Republike Hrvatske i to kada se kumulativno ispune svi uvjeti propisani Ustavom Republike
Hrvatske i Zakonom o izvlatenju i odreivanju naknade.
Interes Republike Hrvatske utvruje se odlukom Vlade Republike Hrvatske ili je isti utvren
u posebnim zakonima (npr. Zakonom o cestama, Zakonom o zranim lukama, Zakonom o
energiji, Zakonom o vodama, Zakonom o eljeznici i dr.).
Uz lanak 3.
Korisnik izvlatenja moe bit fizika ili pravna osoba (udruge, trgovaka drutva, drava,
jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune(regionalne) samouprave, vjerske zajednice i
sl.) pod uvjetom da je registrirana odnosno zakonito osnovana.
Fizike i pravne osobe mogu biti i domae i strane.
U korist strane fizike osobe i pravne osobe bit e mogue provesti izvlatenje pod istim
pretpostavkama pod kojima strane (fizike i pravne) osobe mogu stjecati pravo vlasnitva na
nekretninama na podruju Republike Hrvatske (sukladno odredbama lanaka 354.-357.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine, broj 91/96., 68/98.,
137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 141/06., 146/08., 79/06., 153/09. i 143/12.), s izuzetkom
dravljana Europske unije, kojima nije za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama potrebna
suglasnost ministra pravosua Republike Hrvatske.
Uz lanak 4.
Svrha izvlatenja je uvijek izgradnja graevine ili izvoenje radova (sukladno odredbi lanka
2. Prijedloga zakona), koju svrhu koritenja korisnik izvlatenja ne moe mijenjati. Stoga se
ve u prijedlogu za izvlatenje mora naznaiti graevina odnosno radovi radi kojih se predlae
izvlatenje. Ostvarenje svrhe izvlatenja je bit postupka izvlatenja (i kod potpunog
izvlatenja, nepotpunog izvlatenja i privremenog uzimanja u posjed zemljita). Ukoliko se
svrha ne bi ispunila u odreenom roku, prijanji vlasnik izvlatene nekretnine moe
zahtijevati ponitenje pravomonog rjeenja o izvlatenju.


31
Uz lanak 5.
Prilikom predlaganja izvlatenja i donoenja odluke o dopustivosti izvlatenja treba pristupiti
onoj vrsti izvlatenja (potpunom odnosno nepotpunom), koje osigurava izvrenje svrhe
izvlatenja, uz najmanje optereenje vlasnika nekretnine.
Upravo iz toga razloga, predvia se da u sluajevima ustanovljenja slunosti nalaz vjetaka o
osiguranju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, mora sadravati i procjenu da li e
ustanovljenjem slunosti u cijelosti i potpuno na nekretnini na kojoj se ustanovljava slunost
biti ogranieno pravo vlasnitva.
Potpunim izvlatenjem nekretnina postaje vlasnitvo korisnika izvlatenja, a prijanjem
vlasniku oduzima se pravo vlasnitva.
Pravo vlasnitva izvlatene nekretnine korisnik izvlatenja stjee danom pravomonosti
rjeenja o izvlatenju, a pravo na posjed kada plati trinu naknadu prijanjem vlasniku, osim
u izuzetnim sluajevima kada se doputa stupanje u posjed izvlatene nekretnine prije
pravomonosti rjeenja o izvlatenju, ali uvijek uz plaanje naknade utvrene rjeenjem o
izvlatenju odnosno polaganje toga iznosa na posebni raun. Potrebno je istaknuti kako
stjecanje prava vlasnitva izvlatene nekretnine ne ovisi o uknjibi prava vlasnitva jer se
izvlatenjem vlasnitvo stjee originarno.
Danom pravomonosti rjeenja o potpunom izvlatenju, na izvlatenim nekretninama prestaju
hipoteka, slunost i druga stvarna prava.
Uz lanak 6. i 7.
Prijedlogom zakona nisu odreeni kriteriji za odluivanje kada pristupiti nepotpunom, a kada
potpunom izvlatenju. Izuzetak je samo nepotpuno izvlatenje kad se vri u obliku zakupa.
Niti jednim od navedenih oblika ogranienja vlasnitva nepotpunim izvlatenjem, ne
mijenjanju se vlasniki odnosi na nekretnini. Vlasnik nekretnine i dalje ostaje osoba prema
kojoj se provodi postupak izvlatenja. Korisnik izvlatenja stjee samo ogranieno stvarno
pravo na nekretnini, odnosno stvarnu slunost ili se u njegovu korist ustanovljuje zakup.
U praksi kao najee se pojavljuje nepotpuno izvlatenje kod izgradnje plinovoda, naftovoda,
dalekovoda, niskonaponske elektrine mree, vodovoda i kanalizacije.
Nain obavljanja slunosti treba urediti tako da se slunost ne proiruje, ve da u to manjem
opsegu ograniava pravo vlasnitva vlasnika zemljita ili zgrade koja se optereuje pravom
slunosti, a kad je to mogue, s obzirom na njezinu prirodu, da se ak takva slunost i suava
tijekom vremena.
Naknada za ustanovljenu slunost odreuje se u iznosu za koji je zbog utvrene slunosti
umanjena trina vrijednost nekretnine.
Slunost ima onaj sadraj s kojim je osnovana, to znai da je u rjeenju o nepotpunom
izvlatenju u izreci potrebno navesti kakva sve ogranienja mora trpjeti vlasnik poslunog
32
dobra i na kojem dijelu nekretnine odnosno u kojem opsegu. Ovlatenik prava slunosti moe
ovlasti, koje mu to pravo daje izvravati po svojoj volji, ali ih ne irei, nego steui koliko to
doputa svrha slunosti. Vlasnik poslune nekretnine ne smije initi nita to bi onemoguilo
ili bitno otealo izvravanja slunosti.
Jedna nekretnina moe biti optereena sa vie slunosti, pod uvjetom da novija slunost ne
smije ograniavati izvravanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu, radi ega je
osobito bitno odrediti na kojem se dijelu nekretnine slunost obavlja.
Slunost se ustanovljava u korist korisnika izvlatenja, a ne u korist nekretnine, no zbog toga
ta slunosti ne dobiva karakter osobne slunosti.
U praksi se najee ustanovljuju stvarne slunosti.
Zakup se moe ustanoviti samo na odreeno vrijeme, radi tono odreene svrhe izvlatenja
odnosno radi istraivanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga, koritenja kamenoloma,
vaenja gline i dr.
Naknada za ustanovljeni zakup odreuje se u visini zakupnine koja se postie na tritu, a
rauna se od dana kada korisnik izvlatenja stupi u posjed zemljita.
Ako bi se izvlateno zemljite koristilo u drugu svrhu, od one za koju je ustanovljen zakup
odnosno nepotpuno izvlateno zemljite, vlasnik optereene nekretnine moe traiti
ponitenje rjeenja o izvlatenju odnosno prestanak zakupa.
Po isteku vremena na koje je nepotpunim izvlatenjem ustanovljen zakup po prestanku
zakupa, vlasnik tog zemljita ima pravo koristiti zemljite onako kako ga je koristio prije
ustanovljenja zakupa, a korisnik izvlatenja je duan vratiti zemljite u onakvom stanju u
kakvom se nalazilo prije ustanovljenja zakupa.
Ukoliko bi uslijed koritenja zemljita bila unitena kultura zemljita na nain da se isto vie
ne moe koristiti na nain na koji ga je koristio vlasnik prije ustanovljenja zakupa, vlasnik
nekretnine moe zahtijevati da se provede potpuno izvlatenje.
Ovaj zahtjev vlasnik nekretnine mora podnijeti u roku od 6 mjeseci po prestanku zakupa.
Za izvlatenje, do kojeg dolazi na zahtjev vlasnika, nema potrebe utvrivati interes Republike
Hrvatske, jer se radi o posebnom zakonom ureenom pravu vlasnika optereene nekretnine, a
vlasniku nekretnine se utvruje naknada kao za potpuno izvlatenu nekretninu.
U sluaju da se utvrdi da je uslijed ustanovljena zakupa nastala teta, tada korisnik izvlatenja
odgovara vlasniku zemljita prema opim propisima o odgovornosti za tetu.
Prilikom odluivanja o osnovanosti zahtjeva za potpuno izvlatenje nekretnine na kojoj je bio
ustanovljen zakup potrebno je prvo utvrditi kako se zemljite upotrebljavalo prije
ustanovljenja zakupa, je li zemljite devastirano u veoj mjeri ili se pak moe bez veih
trokova privesti prethodnoj namjeni.

33
Uz lanak 8.
Institut privremenog uzimanja u posjed susjednog zemljita nije izvlatenje, jer se ne mijenja
vlasnitvo na nekretnini, ima privremeni karakter te je samo pomono sredstvo za
istovremenu izgradnju graevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili izvoenje drugih
radova u interesu Republike Hrvatske.
U praksi susjedno zemljite (koje ne mora nuno biti zemljite koje granii s onim na kojemu
e se izvoditi radovi ili graditi graevina) slui za smjetaj graevinskog i drugog materijala,
graevinskih strojeva, mobilnih objekata za privremeni smjetaj radnika i sl.
Privremeno uzimanje zemljita u posjed moe trajati samo toliko koliko je to nuno potrebno,
a konana vremenska granica trajanja je zavretak radova na graevini odnosno drugih
radova. Rjeenje o ukidanju privremenog uzimanja u posjed zemljita donosi nadleno tijelo
na prijedlog vlasnika zemljita ili po slubenoj dunosti.
Pretpostavka donoenju rjeenja o privremenom uzimanju u posjed zemljita je utvrivanje
interesa Republike Hrvatske.
Uz lanak 9.
Interes Republike Hrvatske je materijalnopravni uvjet izvlatenja te se utvruje u zasebnom i
prethodnom postupku izvlatenja, u sluaju da takav interes ve nije utvren prema posebnim
propisima.
Izuzetak u kojima utvrenje interesa Republike Hrvatske nije pretpostavka za potpuno
izvlatenje je:
- u sluaju iz lanka 7. stavka 2. Prijedloga zakona,
- u sluaju iz lanka 10. stavka 1. Prijedloga zakona i
- u sluaju iz lanka 37. stavka 2. Prijedloga zakona.
Uz lanak 10.
Glavna materijalnopravna pretpostavka ovog instituta je da vlasnik nema gospodarski interes
koristiti preostali dio nekretnine koja je tek dijelom predmet izvlatenja, dok je procesna
pretpostavka upravo zahtjev vlasnika i to postavljen u propisanom roku (do pravomonosti
rjeenja o izvlatenju).
Ima li vlasnik gospodarski interes koristi preostali dio nekretnine je injenino pitanje koje se
utvruje od sluaja do sluaja, a ovisi o njegovom zanimanju, o nainu na koji je koristio
nekretninu prije izvlatenja te o mogunostima da nakon izvlatenja nastavi tako koristiti
preostali dio izvlatene nekretnine, s time da treba imati na umu razmjernost zakonitih i
opravdanih interesa obiju strana, na to ukazuje i odredba lanka 48. Ustava Republike
Hrvatske koja propisuje da vlasnitvo obvezuje, a da su nositelji vlasnikoga prava i njihovi
korisnici duni pridonositi opem dobru.
34
Kao preostali dio nekretnine za koju vlasnik zahtjeva potpuno izvlatenje u praksi se najee
pojavljuju sluajevi izvlatenja preostalog dijela nekretnine koja je djelomino izvlatena
(zbog premale preostale povrine, zbog nemogunosti pristupa istoj na dosadanji nain i dr:),
a rjee preostalog dijela nekretnine koja se izvlauje, kao i drugih nekretnina istoga vlasnika
odnosno zahtjev za izvlatenjem svih preostalih nekretnina vlasnika nekretnine koja je
predmet izvlatenja (npr. itavo poljoprivredno domainstvo).
Provodi se isti postupak s tim preostalim dijelom nekretnine kao i postupak u svezi s dijelom
nekretnine koji je prvotno bio obuhvaen prijedlogom za izvlatenje.
Uz lanak 11.
Odredbom lanka 50. Ustava Republike Hrvatske propisano je da je zakonom mogue u
interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti.
Izvlatenje se ne moe provesti bez da se rjeenjem o izvlatenju ne odredi naknada.
Trina vrijednost je vrijednost izraena u cijeni koja se za odreenu nekretninu moe postii
na tritu i koja ovisi o odnosu ponude i potranje u vrijeme njezina utvrivanja.
Zakonske zatezne kamate na iznos odreene trine naknade teku od dana donoenja odluke o
odreivanju naknade rjeenjem o izvlatenju, jer prije toga dana nije bila poznata visina
naknade te korisnik izvlatenja nije prije tog dana mogao biti u zakanjenju.
Uz lanak 12.
Postupak izvlatenja je upravni postupak i javnopravna tijela ga trebaju provoditi dosljednom
primjenom Zakona o opem upravnom postupku i svih naela i instrumenata iz toga Zakona,
budui da se u postupku izvlatenja ograniava ili oduzima pravo vlasnitva, a koje je
Ustavom Republike Hrvatske zajameno.
Uz lanak 13.
Ovom odredbom propisuje se da su poslovi izvlatenja od interesa za Republiku Hrvatsku, a
postupci izvlatenja su hitni postupci.
Uz lanak 14.
Interes Republike Hrvatske za izgradnju/odravanje graevine ili izvoenja radova utvruje
se odlukom Vlade Republike Hrvatske ili je isti utvren u posebnim zakonima (npr. Zakonom
o cestama, Zakonom o zranim lukama, Zakonom o energiji, Zakonom o vodama, Zakonom o
eljeznici i dr.).
Prijedlog za utvrivanje interesa Republike Hrvatske, kada isti nije utvren posebnim
zakonom, Vladi Republike Hrvatske podnosi korisnik izvlatenja.
Kada se predlae utvrivanje interesa Republike Hrvatske izvan sluajeva predvienih
lankom 2. stavkom 2. Prijedloga zakona, propisano je da Vlada Republike Hrvatske donosi
odluku uz prethodno pribavljanje miljenja nadlenih odbora Hrvatskog sabora.
35
Odluka o utvrivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u Narodnim novinama.
Tom odlukom Vlade Republike Hrvatske, kao pojedinanim aktom, odluuje se o prijedlogu
korisnika izvlatenja. injenica da se ta odluka objavljuje u Narodnim novinama, ne mijenja
pravnu prirodu odluke. Protiv odluke Vlade Republike Hrvatske ne moe se izjaviti alba, ali
se moe pokrenuti upravni spor podnoenjem tube pred mjesno nadlenim upravnim sudom,
u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja podnosi tubu (kako to
propisuje Zakon o upravnim sporovima).
Uz lanak 15. i 16.
Prijedlog za utvrivanje interesa Republike Hrvatske Vladi Republike Hrvatske podnosi
korisnik izvlatenja. Odredbom lanka 15. propisan je obavezan sadraj prijedloga za
utvrivanje interesa Republike Hrvatske.
Uz prijedlog za utvrivanje interesa Republike Hrvatske moraju se podnijeti sve isprave
taksativno navedene u ovoj odredbi, s time da se parcelacijski elaborat prilae u sluajevima
kada dolazi do parcelacije zemljita u odnosu na koje se predlae utvrivanje interesa
Republike Hrvatske (lanak 16.).
Obavezan sadraj prijedloga za utvrivanje interesa Republike Hrvatske i propisivanje isprava
koje se moraju priloiti uz taj prijedlog propisan je iz razloga kako bi se nedvojbeno utvrdilo
da e se koritenjem nekretnine za koju se predlae utvrivanje interesa Republike Hrvatske
postii vea korist od one koja se postizala koritenjem te nekretnine na dosadanji nain
imajui u vidu razmjernost zakonitih i opravdanih interesa obiju strana (korisnika izvlatenja i
vlasnika odnosno posjednika nekretnine) i da je postupak izvlatenja na predloenim
nekretninama u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom.
Odluku o utvrivanju da je izgradnja graevine odnosno izvoenje radova upravo na
odreenim nekretninama u interesu Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske donosi
slobodnom diskrecijskom ocjenom.
Uz lanak 17., 18. i 19.
Ovim odredbama propisuje se nadlenost javnopravnih tijela za obavljanje poslova i
provoenje postupka izvlatenja, suglasno odredbama Zakona o opem upravnom postupku,
Zakonu o upravnim sporovima, Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne
uprave, Zakonu o sustavu dravne uprave i dr.
Poslove i postupak izvlatenja provodi, u pravilu, mjesno nadleni ured dravne uprave
odnosno nadleni ured Grada Zagreba. Iznimno, poslove i postupak izvlatenja provodi
sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove pravosua u sluaju kada se izvlatenje
provodi radi izgradnje graevina odnosno izvoenja radova za koje je Vlada Republike
Hrvatske donijela odluku o proglaenju stratekog projekta Republike Hrvatske.


36
Uz lanak 20.
Poslovi i postupci izvlatenja, u pravilu, su izvanredni poslovi, vrlo rijetko, mogue unaprijed
planirani, koji kod nadlenih javnopravnih tijela iziskuju dodatni angaman kako u broju
izvritelja tako i u odnosu na materijalne trokove. Kako su za obavljanje tih poslova i
provoenje postupaka zainteresirani korisnici izvlatenja, koji su zbog urnosti ovih poslova i
postupaka spremni sufinancirati njihovo obavljanje to je bilo potrebno urediti pravni okvir za
tu vrstu financiranja.
Poslovi i postupci izvlatenja obavljaju se i provode uvijek u interesu Republike Hrvatske pa
nema utemeljene osnove da te poslove ne sufinanciraju i korisnici izvlatenja, to tim vie to
se i poslovi osnivanja, obnove ili dopune zemljinih knjiga i poslovi katastarske izmjere
financiraju ve due vrijeme i iz tih izvora.
Kao alternativa predlae se brisanje predloenog lanka, s time da se dopuni Zakon o
upravnim pristojbama detaljnim propisivanjem pristojbi iz podruja izvlatenja.

Uz lanak 21., 22., 23., 24. i 25.
Korisnik izvlatenja moe zahtijevati da mu se radi izrade investicijskih elaborata, podnoenja
prijedloga za utvrivanje interesa Republike Hrvatske ili podnoenja prijedloga za izvlatenje,
dopusti na odreenoj nekretnini obaviti pripremne radnje.
U praksi se, dodue rijetko, dogaa da se vlasnici zemljita na kojem se predvia izgradnja ili
izvoenje drugih radova protive takvim ispitivanjima i radnjama (npr. izmjeri zemljita,
geolokom ispitivanju zemljita i sl.), dok istovremeno odluka korisnika izvlatenja o
poloaju graevine radi izgradnje koje se izvlatenje provodi ovisi o nizu okolnosti koje se
mogu utvrditi samo odgovarajuim ispitivanjem na licu mjesta (npr. ispitivanje podobnosti
tla, odnosno stijena, premjeravanje i drugi istrani radovi).
Pod pripremnim radnjama ne moe se smatrati izvoenje graevinskih i drugih radova na
nekretninama, ruenje graevina, izgradnja prilaznih putova i drugo, jer bi se na taj nain
trajno zauzela odreena nekretnina i vlasnik je ne bi mogao koristiti na dosadanji nain.
Svrha odobravanja obavljanja pripremnih radnji je da temeljem izvrenih pripremnih radnji
ispitivanja, premjeravanja i sl. - korisnik izvlatenja moe donijeti odluku koja e od
predloenih nekretnina pruiti najbolje uvjete za namjeravanu svrhu izvlatenja.
Prijedlog za odobrenje obavljanja pripremnih radnji korisnik izvlatenja podnosi nadlenom
javnopravnom tijelu na ijem se podruju nalazi nekretnina za koju se namjerava predloiti
izvlatenje.
Odredbom lanka 22. propisan je obavezan sadraj prijedloga za odobrenje obavljanja
pripremnih radnji.
37
injenice navedene u prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji moraju biti
uinjene vjerojatnima, to znai da je uz prijedlog potrebno priloiti isprave iz kojih e biti
razvidno da e se, eventualno, moi pokrenuti postupak izvlatenja.
Nadleno javnopravno tijelo dopustit e samo onu vrstu i opseg radnji kojima se uz najmanju
tetu za vlasnika nekretnine postie svrha, uz voenje rauna da se te radnje ne obavljaju u
vrijeme nepogodno za vlasnika nekretnine s obzirom na kulturu zemljita i na svrhu za koju
on nekretninu koristi.
Rjeenje o odobrenju obavljanja pripremnih radnji mora, uz sve sastavne dijelove rjeenja
kako je to propisano lankom 98. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine,
broj 47/09.), sadravati i naznaku pripremnih radnji koje podnositelj prijedloga moe
obavljati, naznaku roka u kojem e se odobrene pripremne radnje obaviti, obvezu vlasnika i
posjednika nekretnine da je duan dopustiti obavljanje pripremnih radnji te visinu naknade
koja se plaa vlasniku nekretnine.
albu protiv rjeenja donesenog za odobrenje obavljanja pripremnih radnji moe izjaviti
predlagatelj (budui korisnik izvlatenja), vlasnik nekretnine na kojoj je doputeno obavljanje
pripremnih radnji i posjednik nekretnine, npr. zakupac poljoprivrednog zemljita.
Kao iznimka od opeg pravila je propisano da izjavljivanje albe ne odgaa izvrenje rjeenja.
Naknadu vlasniku nekretnine plaa predlagatelj kojem je odobreno obavljanje pripremnih
radnji. Naknada se utvruje u visini zakupnine, moe se odrediti u obliku jednokratnog iznosa
za cijelo vrijeme obavljanja pripremnih radnji ili u povremenim davanjima koja se plaaju u
jednakim vremenskim razmacima (tada postoji mogunost izmijene iznosa visine naknade
zbog utjecaja trinih kretanja i drugoga).
Naknada se plaa od dana kada je predlagatelj stupio u posjed zemljita, a u sluaju nastanka
tete predlagatelj je duan nastalu tetu naknaditi prema opim propisima o odgovornosti za
tetu.
Uz lanak 26., 27. i 28.
Osiguranjem dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, koje se provodi u smislu odredbe lanka
26. Prijedloga zakona, utvruju se sve relevantne injenice koje se odnose na stanje i
vrijednost nekretnine za koju se predlae izvlatenje, a obavlja se na prijedlog korisnika
izvlatenja.
Ovlateni sudski vjetak, izrauje obrazloeni nalaz i miljenje o vrijednosti nekretnine u
novcu, primjenom uredbe kojom e Vlada Republike Hrvatske urediti nain procjene
vrijednosti nekretnina, nain prikupljanja podataka i njihovu evaluaciju i pravilnika, ministra
nadlenog za poslove graditeljstva i prostornoga ureenja, kojim se razrauju metode
procjena nekretnina i druga pitanja s tim u vezi.
Isti nalaz, u sluaju da se predlae nepotpuno izvlatenje ustanovljenjem slunosti mora
sadravati i procjenu da li e ustanovljenjem slunosti u cijelosti i potpuno na predmetnoj
nekretnini biti ogranieno pravo vlasnitva.
38
Predloenom odredbom lanka 27. propisane su isprave koje je korisnik izvlatenja duan
priloiti uz zahtjev za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, budui da su te
isprave relevantne za utvrivanje vrijednosti nekretnine za koju se predlae izvlatenje.
Radi uinkovitijeg provoenja vjetaenja/procjene i izbjegavanja svih eventualnih prigovora
potrebno je da u ovoj fazi postupka sudjeluju, kako budui korisnik izvlatenja, tako i vlasnik
i posjednik nekretnine, pa je propisano da e se provesti usmena javna rasprava na kojoj e se,
izmeu ostalog, odrediti vjetak. Jednako tako, propisuje se obveza provoenja oevida kao i
obveza vlasnika nekretnine da dopusti provoenje istoga.
Po zaprimanju nalaza i miljenja vjetaka javnopravno tijelo dostavlja isti strankama i to u
roku od 3 dana.
Vlasnici i posjednici nekretnina i korisnik izvlatenja trebaju sudjelovati u postupku
osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, jer im se na taj nain omoguava da
sudjeluju u izvoenju dokaza i daju, eventualno, potrebne podatke i objanjenja u vezi s
nekretninom koja se procjenjuje.
Kako sve trokove vezane uz izvlatenje snosi korisnik izvlatenja, tako je duan snositi i
trokove vjetaenja/procjene.
Uz lanak 29.
Pretpostavka za podnoenje prijedloga za izvlatenje je, kako to propisuje odredba lanka 29.
Prijedloga zakona, da je za izgradnju graevine odnosno izvoenje radova utvren interes
Republike Hrvatske bilo posebnim propisom ili, pak, odlukom Vlade Republike Hrvatske.
U sluaju kada je interes utvren odlukom Vlade Republike Hrvatske, sukladno odredbi
lanka 14. Prijedloga zakona, korisnik izvlatenja mora podnijeti prijedlog za izvlatenje u,
prekluzivnom, roku od dvije godine od dana pravomonosti te odluke, u suprotnom e
nadleno javnopravno tijelo utvrditi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje
postupka te e rjeenjem odbaciti zahtjev (lanak 41. Zakona o opem upravnom postupku).
Daljnja pretpostavka za pravovremenost podnoenja prijedloga za izvlatenja je propisana
stavkom 3. lanka 29. Prijedloga zakona, to jest da se prijedlog za izvlatenje ne moe
podnijeti prije isteka roka od 15 dana od dana kada je vlasnik nekretnine za koju se predlae
izvlatenje primio pisanu ponudu. To stoga to se izvlatenje provodi samo onda kada se
imovinskopravni odnosi glede stjecanja prava vlasnitva odnosno prava slunosti ili zakupa
nekretnine ne mogu urediti bez intervencije drave. Ovaj rok se daje kako bi se, dodatno,
omoguilo rjeavanje ovih odnosa sporazumnim mirnim putem.
Uz lanak 30., 31. i 32.
Odredbom lanka 30. Prijedloga zakona propisan je obvezni sadraj prijedloga za izvlatenje
nekretnina, a odredbom lanka 31. dokazi koji se obvezno moraju priloiti uz prijedlog za
izvlatenje te sadraj ponude odnosno javnog oglasa kao dokaza da je korisnik izvlatenja
prethodno s vlasnikom pokuao sporazumno rijeiti pitanje stjecanja prava vlasnitva
39
odreene nekretnine, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa. Sve radi to
uinkovitijeg voenja postupka i radi njegovog ubrzanja i ekonominosti.
Ogranienje da dokaz u smislu lanka 26. stavka 1. Prijedloga zakona, ne smije biti stariji od
30 dana, propisano je radi to tonijeg utvrenja stanja nekretnine odnosno pravilnijeg
utvrivanja iznosa naknade koja pripada vlasniku nekretnine.
U sluaju da prijedlog za izvlatenje nema propisani sadraj odnosno da uz isti nisu priloene
sve taksativno navedene isprave i dokazi, nadleno javnopravno tijelo pozvat e zakljukom
korisnika izvlatenja da, u primjerenom roku, uredi zahtjev odnosno priloi potrebne isprave i
dokaze. Ako korisnik izvlatenja u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke prijedloga za
izvlatenje odnosno ne dostavi traene isprave i dokaze, prijedlog e se rjeenjem odbiti
(lanak 47. Zakona o opem upravnom postupku).
Uz lanak 33.
Poslovi i postupci izvlatenja trebaju biti transparentni i o istima moraju biti obavijeteni sve
stranke u konkretnom postupku izvlatenja, zainteresirane stranke pa i javnost, zbog ega se
predloenom odredbom propisuje obveza javnopravnog tijela da, odmah po zaprimanju
prijedloga za izvlatenja, taj prijedlog zajedno s podacima o svim nekretnina na kojima e se
graditi graevine odnosno izvoditi radovi (koje su obuhvaene pravomonom lokacijskom
dozvolom) te podatkom o nekretninama za koje je korisnik izvlatenja sporazumno rijeio
pitanje stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja slunosti odnosno ustanovljenja zakupa i uz
koju naknadu i pod kojim uvjetima, objavi na svojoj web stranici, kao i obveza korisnika
izvlatenja na dostavljanje dopune tih podataka radi objave istih na web stranici javnopravnog
tijela.
To je i jedan od razloga da se ovim Prijedlogom zakonom propisuje obveza voenja Registra
izvlatenih nekretnina (lanak 45.).
Uz lanak 34. i 35.
Predloenim odredbama propisuje se obveza javnopravnog tijela da u roku od 8 dana od dana
zaprimanja urednog prijedloga za izvlatenje nadlenom sudu dostavi prijedlog za zabiljebu
postupka izvlatenja u zemljinim ili drugim javnim knjigama koji prijedlog e, istovremeno,
dostaviti, obavijesti radi, vlasniku nekretnine. Uz spomenuti prijedlog javnopravno tijelo
dostaviti e vlasniku nekretnine i presliku prijedloga za izvlatenje, s naznakom web stranica
na kojima su objavljeni podaci iz lanka 33. Prijedloga zakona.
I ovom radnjom u postupku nastoji se isti ubrzati i strankama u postupku, ponovno, omoguiti
rjeenje imovinskopravnih odnosa glede nekretnine za koju se predlae izvlatenje
dogovorom/mirnim putem odnosno omoguiti to bolju pripremu za sudjelovanje u postupku.
Naime, nakon stavljanja zabiljebe postupka izvlatenja u zemljinim knjigama, prema
korisniku izvlatenja i treim osobama nee imati pravnog uinka otuenje nekretnine glede
koje je stavljena zabiljeba i promjena drugih odnosa na nekretnini, koja bi mogla biti od
40
utjecaja na obveze korisnika izvlatenja. Zabiljeba postupka izvlatenja brisat e se ako
prijedlog za izvlatenje bude odbijen rjeenjem koje postane pravomono.
Uz lanak 36. i 37.
Nadleno javnopravno tijelo, nakon to je utvrdilo da je prijedlog za izvlatenja sastavljen na
nain propisan lankom 30. Prijedloga zakona i da su uz isti dostavljene isprave i dokazi iz
lanka 31., obavit e oevid, provesti usmenu raspravu, a ako je vlasnitvo utvreno kao
neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi izvlatenju, mora istovremeno odrati i
usmenu raspravu za sporazumno odreivanje naknade za nekretninu koja je predmet izvlate-
nja, a potom odluiti o prijedlogu za izvlatenje.
Na usmenoj raspravi javnopravno tijelo duno je pouiti vlasnika nekretnine da moe
podnijeti zahtjev za izvlatenje preostalog dijela nekretnine, koji zahtjev se moe podnijeti do
pravomonosti rjeenja o izvlatenju (lanak 10. Prijedloga zakona) i da moe, u sluajevima
kada je u nalazu i miljenju vjetaka sadrana procjena da e ustanovljenjem slunosti u
cijelosti i potpuno na predmetnoj nekretnini biti ogranieno pravo vlasnitva, podnijeti zahtjev
za potpuno izvlatenje nekretnine.
Ujedno je propisana obveza javnopravnog tijela da ove pouke unese u zapisnik, budui da od
toga dana poinje tei prekluzivni rok od 15 dana u kojem vlasnik nekretnine moe podnijeti
zahtjev za potpuno izvlatenje nekretnine, jer protekom ovoga roka vlasnik gubi pravo na
podnoenje zahtjeva za potpuno izvlatenje.
Propisuje se i obveza javnopravnom tijelu da u roku od 8 dana od dana kada je vlasnik
nekretnine podnio zahtjev za potpuno izvlatenje donese rjeenje o zahtjevu vlasnika.
Uz lanak 38.
Rjeenje o izvlatenju donosi nadleno javnopravno tijelo iz lanka 17. Prijedloga zakona,
nakon odrane usmene rasprave.
Ovom odredbom propisuju se obvezni sastojci koje rjeenja kojim se prihvaa prijedlog za
izvlatenje (potpuno odnosno nepotpuno) mora sadravati, uz one nune, propisane Zakonom
o opem upravnom postupku.
Uz lanak 39.
Postupak izvlatenja je, zbog posljedica koje proizvodi (mogunost oduzimanja odnosno
ograniavanja prava vlasnitva, koje je zajameno Ustavom Republike Hrvatske), jedan od
najozbiljnijih i najsloenijih upravnih postupaka koji se pojavljuju u praksi javnopravnih
tijela. Naime, njime se nekome, protivno njegovoj volji, oduzima odnosno ograniava pravo
vlasnitva, stoga sve trokove postupka snosi korisnik izvlatenja (osim onih koje je vlasnik
nekretnine izazvao izjavljivanjem albe, odnosno tube koja nije usvojena).


41
Uz lanak 40.
Utvrivanje naknade za izvlatenu nekretninu kod potpunog ili nepotpunog izvlatenja,
sastavni je dio postupka izvlatenja i provodi se istodobno s postupkom utvrivanja
pretpostavki za izvlatenje nekretnine.
S obzirom da je institut izvlatenja predvien, kao izuzetan postupak, kada se
imovinskopravni odnosi glede stjecanja prava vlasnitva odnosno prava slunosti ili zakupa
nekretnine ne mogu urediti bez intervencije drave, i s obzirom na obvezu javnopravnog tijela
da kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, a to je u
postupcima izvlatenja pravilo, nastoji tijekom cijelog postupka postii nagodbu stranaka u
cijelosti ili o pojedinim spornim pitanjima (lanak 57. Zakona o opem upravnom postupku),
omoguava se sklapanje nagodbe kojom e se sporazumno rijeiti pitanje naknade za
izvlatenu nekretninu (oblik i visina naknade te roku do kojeg je korisnik izvlatenja duan
ispuniti obvezu u pogledu naknade), odnosno stjecanja prava vlasnitva, ustanovljenja
slunosti odnosno ustanovljenja zakupa na nekretnini za koju se predlae izvlatenje.
Nagodba nuno treba sadravati:
- oblik naknade (druga nekretnina, naknada u novcu ili nekom drugom obliku koji nije
protivan Ustavu ili zakonima Republike Hrvatske)
- visinu naknade kada se naknada odreuje u novcu,
- rok do kojeg je korisnik izvlatenja duan ispuniti obvezu glede predaje posjeda druge
nekretnine, odnosno rok isplate naknade te pitanje isplate zakonskih zateznih kamata.
Nagodba mora uvijek biti jasna i odreena i ne smije biti na tetu javnog interesa ili pravnog
interesa treih osoba.
Uz lanak 41.
Korisnik izvlatenja stjee pravo na posjed izvlatene nekretnine danom pravomonosti
rjeenja o izvlatenju, pod uvjetom da je do toga dana ispunio svoje obveze glede naknade za
izvlatenu nekretninu, kako mu je naloeno rjeenjem javnopravnog tijela kojim se prihvaa
prijedlog za izvlatenje. Ovisno o sadraju izreke toga rjeenja, bit e potrebno utvrditi da li je
korisnik izvlatenja prijanjem vlasniku, na ime naknade, predao u posjed drugu odgovarajuu
nekretninu, odnosno da li je prijanjem vlasniku isplatio naknadu u novcu.
Ako do pravomonosti rjeenja o izvlatenju korisnik izvlatenja nije ispunio svoje obveze
prema vlasniku nekretnine, pravo na posjed izvlatene nekretnine stei e tek danom isplate
naknade.
Ne iskljuuje se mogunost da se korisnik izvlatenja i prijanji vlasnik izvlatene nekretnine
drukije sporazume o stupanju u posjed izvlatene nekretnine.


42
Uz lanak 42.
U praksi su relativno esti sluajevi kada postoji potreba da korisnik izvlatenja urno stupi u
posjed izvlatene nekretnine, i to prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju.
Dakle, predloena odredba lanka 42. predstavlja iznimku od opeg pravila po kojem
korisnik izvlatenja stjee pravo na posjed izvlatene nekretnine danom pravomonosti
rjeenja o izvlatenju.
U sluaju da korisnik izvlatenja ima pravni interes stupiti u posjed izvlatenih nekretnina
prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju korisnik izvlatenja mora podnijeti zahtjev
nadlenom javnopravnom tijelu, ali ne prije isteka roka od 30 dana od dana kada je rjeenje o
izvlatenju neposredno urueno prijanjem vlasniku.
U zahtjevu korisnik izvlatenja mora iznijeti razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed
izvlatene nekretnine te, posebno, konkretno navesti zbog ega je hitno postupanje, u
navedenome smislu, nuno kako bi se otklonila znatna teta.
Uz zahtjev korisnik izvlatenja duan je priloiti dokaz da je prethodno prijanjem vlasniku
isplaena naknada odreena rjeenjem o izvlatenju, a u sluaju da vlasnik nije primio
naknadu odreenu rjeenjem o izvlatenju (ili ju je odbio primiti), uz zahtjev korisnik
izvlatenja, mora priloiti dokaz da je iznos naknade uplatio na poseban raun, koji je u tu
svrhu otvorilo javnopravno tijelo.
Kada je predmet izvlatenja stambena ili poslovna zgrada, tada se za stupanje korisnika
izvlatenja u posjed izvlatene nekretnine prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, uz sve
dosad navedeno, postavlja jo jedan dodatni uvjet, a to je da je korisnik izvlatenja, kao oblik
naknade, osigurao drugu odgovarajuu nekretninu.
Uz lanak 43.
S obzirom da je postupanje nadlenih tijela u predmetima izvlatenja hitno, a posebno imajui
u vidu specifine sluajeve kada je opravdano dopustiti korisniku izvlatenja da stupi u posjed
izvlatene nekretnine i prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, opravdano je propisati rok u
kojem e nadleno javnopravno tijelo odluiti o zahtjevu korisnika izvlatenja, kao i
postupak.
O stupanju u posjed izvlatenih nekretnina rjeenje donosi javnopravno tijelo nakon
provedene usmene rasprave, na kojoj je duno pouiti vlasnika nekretnine da u sluaju
odbijanja primanja naknade utvrene rjeenjem o izvlatenju (kao predujma), danom
odravanja usmene rasprave prestaju tei kamate na utvrenu naknadu, a da e se isplaena
naknada uraunati, kao predujam, u naknadu za izvlatenu nekretninu.
Ove pouke javnopravno tijelo je obvezno unijeti u zapisnik.
I ovdje je kao iznimka od opeg pravila propisano da izjavljivanje albe ne odgaa izvrenje
rjeenja.
43
Uz lanak 44.
S obzirom da stupanje u posjed prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju predstavlja
iznimku od opeg pravila da korisnik stjee pravo na posjed izvlatene nekretnine danom
pravomonosti rjeenja o izvlatenju, uz uvjet postojanja svih ostalih pretpostavki propisanih
lankom 42. Prijedloga zakona, neophodno je regulirati sluajeve kada je korisnik izvlatenja
stupio u posjed izvlatene nekretnine prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, a prijedlog za
izvlatenje bude u daljnjem postupku odbijen.
U tom sluaju, ovom odredbom se propisuje da e korisnik izvlatenja biti duan naknaditi
vlasniku nekretnine tetu koju mu je nanio stupanjem u posjed nekretnine prije pravomonosti
rjeenja o izvlatenju.
Eventualni spor oko povrata isplaene naknade utvrene rjeenjem o izvlatenju i postojanja i
visine tete rjeava se u postupku pred redovnim sudom po prijedlogu korisnika izvlatenja
odnosno vlasnika nekretnine.
Uz lanak 45.
Poslovi i postupci izvlatenja trebaju biti transparentni i o istima moraju biti obavijeteni sve
stranke u konkretnom postupku izvlatenja, zainteresirane stranke pa i javnost, zbog ega se
ovom odredbom propisuje obveza javnopravnog tijela da vodi Registar izvlatenih nekretnina
koji e sadravati podatke o donesenim rjeenjima o izvlatenju i rjeenjima o stupanju u
posjed izvlatenih nekretnina prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju i drugo, a sadraj
istoga propisat e ministar nadlean za poslove pravosua.
Uz lanak 46.
Budui da je svrha zbog koje se provodi izvlatenje neodvojivo vezana za taj institut, korisnik
izvlatenja izvlatenjem nekretnine stjee pravo koristiti izvlatenu nekretninu upravo u svrhu
radi koje je izvlatenje provedeno (lanak 4. Prijedloga zakona).
Ako korisnik izvlatenja u roku od dvije godine od dana pravomonosti rjeenja o
izvlatenju, odnosno od dana stupanja u posjed izvlatene nekretnine (u sluaju da je do
stupanja u posjed izvlatene nekretnine dolo prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju), ne
privede svrsi izvlatenu nekretninu odnosno nije zapoeo s graenjem graevine ili
izvoenjem radova radi kojih je nekretnina izvlatena, ili ako izvlatenu nekretninu ne koristi
u svrhu radi koje je izvlatenje provedeno, prijanji vlasnik moe podnijeti zahtjev za
ponitenje pravomonog rjeenja o izvlatenju.
Meutim, po isteku roka od pet godina od dana pravomonosti rjeenja o izvlatenju odnosno
od dana stupanja u posjed izvlatene nekretnine takav zahtjev prijanji vlasnik vie ne moe
podnijeti, a ovaj rok ne tee za vrijeme u kojem korisnik izvlatenja nije mogao zapoeti s
graenjem odnosno izvoenjem radova zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti
nastalih poslije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, a koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili
izbjei.
44
Ukazala se potreba i za ureenjem postupka ponitenja pravomonog rjeenja o izvlatenju po
zahtjevu prijanjeg vlasnika, pa se propisuje obveza obavljanja oevida i provoenja usmene
rasprave.
Jednako tako, propisuje se i sadraj rjeenja o ponitenju pravomonog rjeenja o izvlatenju,
koje mora sadravati i ostale nune sastavne dijelove propisane Zakonom o opem upravnom
postupku.
U sluaju da prijanji vlasnik izvlatene nekretnine odnosno njegovi nasljednici predloe da
se postupak ponitenja pravomonog rjeenja o izvlatenju obustavi, po pravomonosti
rjeenja o obustavi postupka, korisnik izvlatenja moe raspolagati izvlatenom nekretninom
bez ikakvih ogranienja.
Uz lanak 47.
Odreivanje naknade koja pripada prijanjem vlasniku izvlatene nekretnine sastavni je dio
postupka izvlatenja. Vlasniku pripada naknada u visini trine vrijednosti nekretnine koja se
izvlauje.
Pravilo je, da se naknada za potpuno izvlatenu nekretninu odreuje davanjem, na ime
naknade, druge odgovarajue nekretnine ija vrijednost odgovara visini trine vrijednosti
izvlatene nekretnine. Bitno je da se dade takva nekretnina kojom se vlasniku nekretnine koja
se izvlauje omoguavaju isti uvjeti koritenja kakve je imao koristei izvlatenu nekretninu.
Dakle, u svome naturalnom obliku, naknada za izvlatenu nekretninu omoguava njezinom
vlasniku vlasnitvo nad dobrom istih karakteristika.
Tek u sluaju da vlasnik ne prihvati na ime naknade ponuenu mu nekretninu odnosno da
korisnik izvlatenja ne moe osigurati odgovarajuu nekretninu, naknada se odreuje u novcu
u visini trine vrijednosti nekretnine koja se izvlauje.
Uz lanak 48.
Kao osnovno pravilo Prijedlog zakona o izvlatenju i odreivanju naknade propisuje da se
vlasniku izvlatene nekretnine, na ime naknade, daje druga odgovarajua nekretnina (lanak
47. Prijedloga zakona).
Meutim, s obzirom da su u praksi esti sluajevi kada korisnici izvlatenja ne raspolau
adekvatnim zamjenskim nekretninama, propisano je da, alternativno, vlasniku izvlatene
nekretnine pripada naknada u visini trine vrijednosti nekretnine, koja se izraava u cijeni
koja se za odreenu nekretninu moe postii na tritu i koja ovisi o odnosu ponude i
potranje na danom podruju. S obzirom da se postupkom izvlatenja zadire u dosadanji
nain ivota vlasnika izvlatene nekretnine, odreivanjem ovakve naknade vlasnika izvlatene
nekretnine se stavlja u poloaj kao da se odluio na prodaju predmetne nekretnine.
Uz lanak 49.
Mogue je da se u postupku izvlatenja kao predmet izvlatenja pojavi nekretnina na kojoj se
nalazi graevina izgraena bez akta na temelju kojega se moe graditi prema posebnom
45
propisu odnosno koja je izgraena protivno tom aktu. Dakako, ova se odredba ne odnosi na
graevine izgraene do 15. veljae 1968. godine.
Vlasnik graevine izgraene bez akta na temelju kojega se moe graditi prema posebnom
propisu odnosno koja je izgraena protivno tom aktu nema pravo na naknadu za graevinu,
ve samo za zemljite na kojem je izgraena.
U tom sluaju se kao prethodno pitanje pojavljuje pitanje uklanjanja takve graevine odnosno
postupak ozakonjenja nezakonito izgraene graevine.
Dakle, prije donoenja odluke o prijedlogu za izvlatenje, nadleno javnopravno tijelo e,
utvrditi da li postoji izvrno rjeenje o uklanjanju graevine, a ako isto ne postoji prekinut
postupak i zatraiti od nadlene graevinske inspekcije pokretanje postupka radi rjeavanja
toga pitanja, a u sluaju da utvrdi da je pokrenut postupak ozakonjenja predmetne zgrade
prekinut e postupak izvlatenja do pravomonog okonanja toga postupka.
Uz lanak 50.
Kada nadleno javnopravno tijelo zaprimi prijedlog za izvlatenje, duno je o tome
obavijestiti vlasnika nekretnine ije se izvlatenje predlae (lanak 35. Prijedloga zakona).
Nakon to je vlasnik obavijeten o podnesenom prijedlogu, on vie nema pravo na naknadu za
izvrena ulaganja u zemljite i zgrade, koja bi izvrio nakon primitka te obavijesti, osim onih
trokova koji su bili neophodni za koritenje i odravanje nekretnine.
Uz lanak 51.
Vlasnik izvlatenog zemljita ima pravo sabrati usjeve i skupiti plodove koji su sazreli u
vrijeme kada korisnik izvlatenja stupa u posjed izvlatenog zemljita. Meutim, nije
iskljueno da u pojedinim sluajevima nastupe takve okolnosti zbog kojih, stupanjem u posjed
korisnika izvlatenja, prijanjem vlasniku bude onemogueno da sabere usjeve i skupi
plodove. U tom sluaju, pripada mu pravo na naknadu za usjeve i plodove koje nije uspio
ubrati/skupiti. Ta se naknada odreuje u visini vrijednosti usjeva, odnosno plodova koji nisu
skupljeni, umanjena za trokove etve, odnosno berbe.
Uz lanak 52.
Nepotpunim izvlatenjem ne dolazi do prestanka prava vlasnitva, kao u sluaju potpunog
izvlatenja, ve se to pravo vlasnitva ograniava/optereuje ustanovljenjem prava slunosti.
Za razliku od potpunog izvlatenja, kod nepotpunog izvlatenja ustanovljenjem prava
slunosti na nekretnini, po prirodi stvari, mogue je samo odreivanje naknade u novanom
iznosu.
Visina naknade za ustanovljeno pravo slunosti odreuje se u iznosu za koji je uslijed
ustanovljene slunosti umanjena trina vrijednost nekretnine.
To znai da se najprije treba utvrditi trina vrijednost predmetne nekretnine prije
ustanovljenja slunosti, a potom trina vrijednosti iste (cijele) nekretnine nakon to e na
46
istoj biti ustanovljena slunost. Razlika izmeu te dvije vrijednosti predstavlja visinu naknade
koja se odreuje vlasniku nekretnine.
U sluajevima kada prilikom ustanovljenja slunosti vlasnik pretrpi tetu na preostalom dijelu
nekretnine korisnik izvlatenja duan je istu nadoknaditi prema opim propisima o
odgovornosti za tetu, budui da se radi o buduoj, eventualno i neizvjesnoj teti.
Uz lanak 53. i 54.
Zakup na zemljitu ustanovljuje se na odreeno vrijeme, to mora biti vidljivo i iz izreke
rjeenja o izvlatenju. O duljini razdoblja za koje je ustanovljen zakup ovisit e, u pravilu, i
nain plaanja naknade. Openito, ukoliko je zakup uspostavljen za jedno krae razdoblje,
umjesno je odrediti naknadu u obliku jednokratnog iznosa za cijelo vrijeme trajanja zakupa.
Meutim, ukoliko se radi o zakupu na dulje vrijeme, tada je pravilnije odrediti naknadu u
povremenim davanjima koja se plaaju u pravilnim vremenskim razmacima.
Naknada za ustanovljenje zakupa odreuje se u visini zakupnine koja se postie na tritu, a
rauna se od dana kada je korisnik izvlatenja stupio u posjed zemljita.
Predloenom odredbom propisuje se, kao i u sluaju nepotpunog izvlatenja ustanovljenjem
slunosti, da ukoliko tijekom trajanja zakupa doe do tete na nekretnini da zakupoprimac
korisnik izvlatenja istu plaa vlasniku nekretnine, prema opim propisima o odgovornosti za
tetu, budui da se radi o buduoj, eventualno i neizvjesnoj teti.
Jednako tako, predloenom odredbom lanka 54. propisuje se da se naknada za privremeno
uzimanje zemljita u posjed odreuje u visini i na nain kako to propisuje Prijedlog zakona u
sluaju ustanovljenja zakupa.
Uz lanak 55.
Mogue je da se, u pojedinim sluajevima, radi o izgradnji takvih graevina odnosno
izvoenju radova (izgradnja brana, akumulacijskih jezera, velikih industrijskih kompleksa i
sl.) te da se zbog toga znatan broj stanovnika mora iseliti iz podruja u kojemu se nalaze
izvlatene nekretnine. U tom sluaju, propisuje se da e se posebnim zakonom urediti posebni
oblici i uvjeti naknade te ureenje svih odnosa vezano uz preseljenje vlasnika i njihovih
obitelji.
Zbog posebnosti ovakve vrste izvlatenja, kao dodatna sigurnost vlasnicima, predvia se
odstupanje od opeg pravila po kojem korisnik izvlatenja stjee pravo na posjed izvlatene
nekretnine danom pravomonosti rjeenja o izvlatenju, te se kao dodatna pretpostavka
predaje izvlatene nekretnine u posjed korisniku izvlatenja, trai da korisnik izvlatenja
prema vlasnicima ispuni sve obveze odreene na temelju posebnog zakona.
Uz lanak 56.
Vrlo esto se u postupku izvlatenja kao predmet izvlatenja pojavljuju nekretnine optereene
kakvim teretom. Stoga se, ovom odredbom tite prava i interesi hipotekarnog vjerovnika i
47
drugih imatelja stvarnih prava koja postoje na izvlatenoj nekretnini, koja stvarna prava
prestaju danom pravomonosti rjeenja o potpunom izvlatenju.
Zbog toga se predloenom odredbom propisuje da korisnik izvlatenja nije ovlaten isplatiti
naknadu vlasniku izvlatene nekretnine, ve je duan odgovarajui iznos naknade poloiti na
poseban raun kod banke, osim u sluaju kada se na ime naknade vlasniku daje druga
odgovarajua nekretnina na koju prelazi hipoteka. Samo na temelju pisanog sporazuma
ovjerovljenog od nadlenog tijela ili sudske odluke banka isplauje iznos naknade vlasniku
izvlatene nekretnine.
Uz lanak 57.
Odredbom ovoga lanka propisuje se da e se uknjiba prava vlasnitva na korisnika
izvlatenja kao i drugih stvarnih prava na izvlatenoj nekretnini, izvriti na temelju
pravomonog rjeenja o izvlatenju i dokaza o isplaenoj naknadi u iznosu odreenom tim
pravomonim rjeenjem o izvlatenju, koji uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni.
Ukoliko je rjeenjem o izvlatenju odreena naknada u odgovarajuoj zamjenskoj nekretnini,
uz pravomono rjeenje o izvlatenju mora biti priloen i dokaz o stjecanju prava vlasnitva
vlasnika izvlatene nekretnine na toj, drugoj, nekretnini da bi se dopustila uknjiba prava
vlasnitva.
Uz lanak 58., 59., 60. i 61.
Nametnula se potreba propisivanja naina i postupka odreivanja naknade u sluajevima kada
odreene nekretnine ne mogu biti predmetom vlasnitva kada ih odreene osobe ne mogu
stei u vlasnitvo, odnosno kada je posebnim propisima predvieno da se za odreene
nekretnine smatra da su izvlatene.
Tako je, lankom 358. stavkom 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima propisano
da stranoj osobi koja je stekla pravo vlasnitva na nekretnini prije nego to je podruje na
kojemu nekretnina lei proglaeno podrujem koje je radi zatite interesa i sigurnosti
Republike Hrvatske zakonom proglaeno podrujem na kojem strane osobe ne mogu imati
pravo vlasnitva, stranoj osobi prestaje pravo vlasnitva te nekretnine, a ona ima pravo na
naknadu prema propisima o izvlatenju.
U sluajevima kada strana osoba ne moe, na podruju koje je radi zatite interesa i sigurnosti
Republike Hrvatske zakonom proglaeno podrujem na kojem strane osobe ne mogu imati
pravo vlasnitva, stei vlasnitvo nekretnine koje bi inae stekla nasljeivanjem, ona ima
pravo na naknadu prema propisima o izvlatenju, kao da joj je ta nekretnina oduzeta u
postupku izvlatenja (lanak 358. stavak 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima).
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, propisuje u lanku 118. stavak 4. da ako se
mijenjaju granice pomorskog dobra zbog promjene dokumenata prostornog ureenja,
prirodnih pojava ili zbog proglaenja kopna pomorskim dobrom na taj dio pomorskog dobra
primijenit e se odredbe o izvlatenju.
48
Postupak se pokree po zahtjevu vlasnika za odreivanje naknade. Obveznik plaanja
naknade je Republika Hrvatska.
Visina naknade i postupak odreivanja iste propisuje se analognom primjenom odredbi ovoga
Prijedloga zakona kao i u sluajevima potpunog izvlatenja nekretnina.
Ujedno se propisuje, zbog nastojanja da se ovakvi postupci rijee mirnim putem, budui da je
u obvezi plaanja naknade uvijek Republika Hrvatska, mogunost stavljanja ponuda da se o
istima na usmenoj raspravi oituju vlasnik i obveznik plaanja naknade i eventualno sklopi
nagodba.
Uz lanak 62., 63. i 64.
Postupak izvlatenja je izniman postupak kada se imovinskopravni odnosi glede odreenih
nekretnina ne mogu rijeiti sporazumom, ve je potrebna intervencija drave. Budui da se u
ovakvim postupcima oduzima ili ograniava pravo vlasnitva koje se titi Ustavom Republike
Hrvatske, a imajui u vidu i okolnost da vlasnitvo obvezuje, a da su nositelji vlasnikoga
prava i njihovi korisnici duni pridonositi opem dobru, predloenim prekrajnim odredbama
propisuju se novane kazne za prekraje, kako u odnosu na korisnika izvlatenja (ukljuujui i
odgovornu osobu u pravnoj osobi), tako i vlasnika nekretnine u odnosu na kojeg se vodi
postupak izvlatenja (fiziku odnosno pravnu osobu).
Uz lanak 65., 66., 67. i 68.
Odredbom lanka 45. Prijedloga zakona propisano je da e javnopravna tijela koja provode
postupke izvlatenja voditi Registar izvlatenih nekretnina, koji e sadravati relevantne
podatke o postupcima izvlatenja. Stoga se odredbom lanka 65. propisuje rok u kojem e
ministar nadlean za poslove pravosua donijeti pravilnik o sadraju Registra izvlatenih
nekretnina.
Postupci koji e biti pokrenuti do stupanja na snagu predloenog zakona, po prirodi stvari,
dovriti e se po odredbama Zakona o izvlatenju (Narodne novine, broj 9/94., 35/94.,
112/00. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12.).
Odredbe predloenog zakona, koje se odnose na odreivanje naknade za nekretnine za koje
se, po posebnom propisu, smatra da su izvlatene (lanak 58. do 61.), stupaju na snagu od 1.
sijenja 2015. godine. Razlog za odgodu stupanja na snagu ovih odredbi je potreba planiranja
financijskih sredstava za isplatu naknade.