4.4.

TREND
pojam trenda
vrste trendova
metoda najmanjih kvadrata
vrijednost trenda
grafiko prikazivanje trenda
Trend je linija (pravac ili krivulja) koja oznaava tendenciju kretanja pojave u
promatranom razdoblju.
Vrste trendova :
linearni (linijski) trend koji ima oblik pravca i
krivolinijski trend koji ima oblik krive linije.
Metoda najmanjih kvadrata je metoda pomou koje se izraunavaju parametri
linearnog ili krivolinijskog trenda. Polazna je pretpostavka da je trend linija koja se najbolje
mogue prilagoava zadanim frekvencijama vremenskog niza, tj. da je suma kvadrata
odstupanja (Y Y
C
) minimalna.
Vrijednost trenda Y
C
se odreuje tako da se u jednad!bu trenda za X uvrsti ona
vrijednost koja pripada vremenskoj jedinici za koju se izraunava vrijednost trenda. "a
kontrolu i
Y
# C
Y
.
4.4.1. Linearni trend
jednad!ba linearnog trenda
odreivanje vrijednosti X
tumaenje jednad!be trenda
grafiko prikazivanje linearnog trenda
analiza varijance
procjena pomou jednad!be trenda
$%
Linearni trend je pravac kojim se odreuje tendencija kretanja pojave u promatranom
razdoblju.
Jednadba linearno trenda
Y a bX
C
= +
b
XY Y X
X X X
=

&
a Y bX =
"a jednad!bu linearnog trenda potrebno je imati sljedee podatke'
(odina i
Y
i
X
&
i
X
i i
Y X
)rijednost
trenda Y
C
%**%.
+
+
,kupno i
Y
i
X

&
i
X
i i
Y X

=
i C
Y Y
N
Y
Y
i
= ( za intervalne) Y #

i
i i
p
y p
( za trenutane nizove ) X #
N
X
i
!dre"ivanje vrijednosti X
)rijednost X se odreuje zavisno od ishodi-ta koje je zadano ili se proizvoljno odabire.
.ko je ishodi-te u sredini razdoblja onda ona vremenska jedinica koja je u sredini razdoblja
ima vrijednost X#/, a sve one kasnije imaju pozitivne vrijednosti X, dok one ranije od
ishodi-ta poprimaju negativne predznake.
#NTERV$LN# N#%!V#& vrijednosti X se odreuju u odnosu na 0/./$. pojedine godine,
odnosno na sredinu zadane vremenske jedinice.
1. #shodi'te ( sredini
neparan broj vremenskih jedinica
(od. Y
i
X
%**/. 1%
%**%. /
%**&. 2%
X # /
$&
paran broj vremenskih jedinica
(od. Y
i
X
%**/. 1%,3
%**%. 1/,3
%**&. 2/,3
%**0. 2%,3
X # /
diskontinuirani niz vremenskih jedinica
(od. Y
i
X
%**/. 1&,3
%**%. 1%,3
%**0. 2/,3
%**4. 2%,3
%**3. 2&,3
X /
Vano:
dulji oblik formula za Y
C
i treba uzeti u obzir i one godine koje nisu zadane u tabeli.
). ishodi'te nije ( sredini
(od. Y
i
5shodi-te
0/./$.6*/.
ishodi-te
0/./$.6*&.
5shodi-te
/%./%.6*/.
%**/. / 1& 2/,3
%**%. 2% 1% 2%,3
%**&. 2& / 2&,3
%**3. 23 20 23,3
%aklj(*ak o mo(+im sl(*ajevima:
- paran broj vremenskih jedinica
- neparan broj vremenskih jedinica
- ishodi-te na poetku razdoblja
- ishodi-te neka druga vrijednost
- kontinuiran niz vremenskih jedinica
- diskontinuiran niz vremenskih jedinica
- ishodi-te 0/./$. neke godine
- ishodi-te bilo koji datum
$0
TREN,T$-N# N#%!V# 7 vrijednost X1a se uvijek preraunava na stanje kada je pojava
snimana (/%./%., 0%./0., krajem godine, sredinom godine,+)
ishodi-te u sredini razdoblja
ishodi-te izvan sredine razdoblja
paran ili neparan broj jedinica
prva vremenska jedinica ili neka druga
diskontinuirani ili kontinuirani niz vremenskih jedinica
stanje
/%./%.
Y
i
ishodi-te u
sredini
%**/. 1&,3
%**%. 1%,3
%**0. 2/,3
%**3. 2&,3
X /
V$.N!:
.ko je
X
# /, tada se jednad!ba linearnog trenda izraunava pomou ovih formula'
C
Y
# a 2 b8

b
XY
X
=

&
, a Y = .
T(ma*enje jednadbe trenda
a 1 prosjena razina pojave, odnosno prosjean broj jedinica 9 % vremenskoj jedinici (godi1
-nje, +)
b 1 prosjean pad ili rast izra!en u apsolutnim jedinicama 9 po % vremenskoj jedinici (godi1
-nje, +).
.ko ishodi-te nije u sredini razdoblja onda parametar a nije prosjean broj jedinica.
Primjer'
:a temelju podataka o broju prevezenih putnika u gradskom prijevozu ;< u razdoblju od
%**%. &//%. godine dobivena je jednad!ba linearnog trenda koja glasi'
X Y
C
/3 , 4 %3 , 4/0 =
ishodi-te' 0/./$.%**$.
jedinica X1 % godina
jedinica Y1 % milijun putnika.
$4
, promatranom razdoblju od %**%. &//%. godine prosjean godi-nji broj prevezenih putnika
u gradskom prijevozu ;< je iznosio 4/0,%3 milijuna putnika, a prosjean godi-nji pad
prevezenih putnika bio je 4,/3 milijuna putnika.
/ra0i*ko 1rika2ivanje linearno trenda
Parametar b je koeficijent smjera linearnog trenda'
ako b = / trend je uzlazni, ako b > / trend je silazni.
?inearni trend je pravac za koji su dovoljne dvije vrijednosti trenda.
$nali2a varijan3e je metoda kojom se ispituje reprezentativnost trenda.

& &
=

( ) Y Y
9 N 1 ukupna varijanca

p C
Y Y
& &
=

( )
9 N1 protumaena varijanca

np C
Y Y
& &
=

( )
9 N1 neprotumaena varijanca
$3

& & &
= +
p np
@rend e biti reprezentativniji -to je protumaena varijanca (

p
&
) vea odnosno
neprotumaena varijanca (

np
&
) manja.
X A 1 stupanj protumaenosti trenda izraunava se prema formulama
(%)
X
p
A =

&
&
%//
ili (&)
X
np
A =

&
&
%//
, / > X A > %//.
;eprezentativnost trenda je bolja (vea) kad je XA vei broj po (%), odnosno manji
broj po (&).
,kupna, protumaena i neprotumaena varijanca se izraunavaju po formulama'

&
& &
=

=


( ) Y Y
N
Y Y Y
N

p
C
Y Y
N
a Y b XY Y Y
N
&
&
=

=
+

( )

np
C
Y Y
N
Y a Y b XY
N
&
& &
=

=


( )
.
4ro3jena 1omo+( trenda& ako je linearni trend reprezentativan onda se jednad!ba
trenda mo!e koristiti za procjenu, tj. za izraunavanje oekivane frekvencije za vremensku
jedinicu koja je zadana ili odabrana. @a procjena, dodu-e, vrijedi za pojavu za koju se mo!e
prihvatiti da e se u budunosti kretati istim tempom kao i dosad.
putnika mil Y
Y
X Y
bX a Y
C
C
. B , 0$$
* /3 , 4 %3 , 4/0
/3 , 4 %3 , 4/0
&//3
&//3
=
+ =
=
+ =


$$
4.4.). 5rivolinijski trend
5rivolinijski trend je kriva linija koja pokazuje tendenciju kretanja pojave u
promatranom razdoblju.
Vrste krivolinijskih trendova ovise o izboru matematike krivulje koja se dobro
prilagoava empirijskim frekvencijama. ,zeti su u obzir samo ovi sluajevi'
krivolinijski trend pomou pominih prosjeka,
parabolini trend 55. stupnja,
eksponencijalni trend.
5rivolinijski trend 1omo+( 1omi*nih 1rosjeka dolazi u obzir ako frekvencije
vremenskog niza ne pokazuju kretanje po nekoj poznatoj krivulji. Pomini prosjeci se
izraunavaju da se zbrajaju frekvencije za tri ili vi-e vremenskih jedinica (naje-e tri),
dobivaju se tzv. trogodi-nji totali (ili vi-egodi-nji), te se na kraju dobiveni totali podijele s
brojem frekvencija koje su u-le u zbroj.
(od. Y
i
@rogodi-nji totali Pomini prosjeci
%**/. Y
1
# &/
%**%. Y
2
# %3
Y
i
i=

=
%
0
4% Y
i
i=

=
%
0
0 %0 ' ,B
%**&. Y
3
# $
Y
i
i=

=
&
4
&* Y
i
i=

=
&
4
0 * ' ,B
%**0. Y
4
# C
Y
i
i=

=
0
3
&4 Y
i
i=

=
0
3
0 C '
%**4. Y
5
# %/
Prednosti'
neparametarska metoda koja je jednostavna jer ne zahtijeva nikakvu jednad!bu,
metoda za nepravilna kretanja, tj. kod kojih se ne mogu koristiti matematike krivulje.
:edostatak'
ne mo!e se koristiti za ekstrapolaciju (za procjenu frekvencije neke vremenske
jedinice).
/ra0i*ki 1rika2 1omi*nih 1rosjeka
4araboli*ni trend 61arabola ##. st(1nja7
Dva vrsta trenda se dobro prilagoava vremenskom nizu koji u svom kretanju
pokazuje jednu izrazitu izboinu ili udubljenje, odnosno koji ne pokazuje linearno
kretanje(rast ili pad) po pravcu.
Jednadba 1arabole ##. st(1nja
Y a bX cX
C
= + +
&
a, b, c, 1 parametri
5shodi-te na poetku razdoblja
Y N a b X c X
XY a X b X c X
X Y a X b X c X



= + +
= + +
= + +
&
& 0
& & 0 4
5shodi-te u sredini razdoblja (
X X = =

/ /
0
,
)
Y N a c X
XY b X
X Y a X c X



= +
=
= +
&
&
& & 4
:a temelju prethodnog izraza izvedene su formule pomou kojih se mogu izraunati
parametri a, b, c'
a
Y X X YX
N X X X
=




4 & &
4 & 0

b
XY
X
=

&
c
N YX X Y
N X X X
=




& &
4 & &
;adna tabela za izraunavanje parabole 55. stupnja ima ove stupce'
(odina Y
i
X
i
X
i
&
X
i
4
X
i
Y
i
X
i

&
Y
i
)rijednosti
trenda Y
C
%**%. %/C %/B,40
%**&. %/$ %/4,3B
%**0. %/4 %/B,//
%**4. %%% %%4,B%
%**3. %04 %&B,B%
%**$. %4$ %4$,//
%**B. %$C %$*,3B
,kupno CBB / &C %*$ &*/ 0B0/ CB$,**
Jednadba 1arabole ##. st(1nja za navedeni primjer glasi'
E
c
# %%4,B%4&C 2 %/,03B X 2 &,$4&C3B X
&
.
$nali2a varijan3e je metoda kojom se ispituje reprezentativnost dobivenog trenda'

&
&
=

( ) Y Y
N
,

p
C
Y Y
N
&
&
=

( )
,

np
C
Y Y
N
&
&
=

( )
,
X
p
A =

&
&
%//
.
/ra0i*ki 1rika2 1arabole ##. st(1nja
Eks1onen3ijalni trend je jedna vrsta krivolinijskog trenda koja se koristi za pojave
koje se pona-aju prema eksponencijalnoj krivulji.
Jednadba eks1onen3ijalno trenda
Y A B
C
X
=
log
log log log
log
Y A X B
Y a bX
C
C
= +
= +
5shodi-te na poetku razdoblja
b
X Y X Y
X X X
a
Y
N
bX
=

log log
log
&
5shodi-te u sredini razdoblja
b
X Y
X
a
Y
N
=

=

log
log
&
;adna tabela za izraunavanje eksponencijalnog trenda ima ove stupce'
(odina Y
i
X
i
X
i
2
log Y
i
X
i
log Y
i
)rijednosti
trenda Y
C
%**%. %/C *B,&*
%**&. %/$ %/3,B4
%**0. %/4 %%4,&/
%**4. %%% %&0,04
%**3. %04 %00,&%
%**$. %4$ %40,C$
%**B. %$C %33,0B
,kupno CBB / &C %4,$0BC4 /,*$0C& CB0,/%
Jednadba eks1onen3ijalno trenda za prethodni primjer glasi'
Y
c
# %&0,04 F %,/C
X
$nali2a varijan3e je metoda kojom se ispituje reprezentativnost dobivenog trenda'

&
&
=

( ) Y Y
N
,

p
C
Y Y
N
&
&
=

( )
,

np
C
Y Y
N
&
&
=

( )
,
X
p
A =

&
&
%//
.
V$.N!:
5zbor oblika trenda (bilo linearnog ili krivolinijskog) ovisi o stupnju reprezentativnosti
trenda7 optimalan je onaj trend za koji je odnos protumaene i ukupne varijance najpovoljniji.
.ko se usporede rezultati zadanog primjera
Vrsta trenda Stupanj
reprezentativnosti
trenda
?inearni C&,% A
Parabola 55. stupnja *B,& A
Gksponencijalni B*,C A

izlazi da se u zadanom primjeru parabola 55. stupnja najbolje prilagoava zadanim
frekvencijama, -to se mo!e provjeriti na grafikonu.
VJE.8$ 4.4. Trend
"adatak 4.4.%. "a broj kontejnerskih brodova u svijetu, a na temelju podataka za razdoblje od
%**&. do &//%., odrediti tendenciju kretanja. "a ishodi-te uzeti'
%)sredinu razdoblja.
& &) 0%.%&.%**&.
0 0) 0/./$.%**&.
5spisati jednad!be trenda pod %), &) i 0) i objasniti parametre a i b. ,sporediti
dobivene rezultate.
"adatak 4.4.&. :a grafikonu iz zadatka 4.%.4. ucrtati jednad!bu trenda iz prethodnog zadatka.
Hto se mo!e zakljuiti o prilagoavanju trenda empirijskim podacimaI
"adatak 4.4.0. Ddgovarajuom metodom ispitati reprezentativnost trenda izraunatog u
zadatku 4.4.%. Joji je zakljuakI Ke li se zakljuak o reprezentativnosti trenda,
dobiven raunski, poklapa sa zakljukom na temelju grafikona iz zadatka
4.4.&.I
"adatak 4.4.4. Joristei rezultate iz prethodnog zadatka, grafiki i raunski procijeniti broj
brodova koji se mo!e oekivati u &//3. godini. Lo koje se mjere mo!e koristiti
trend kao metoda za prognozuI Joja se pretpostavka mora ostvariti da bi
prognoza bila ostvarenaI
"adatak 4.4.3. Dekivani broj brodova u &//3. godini iz prethodnog zadatka usporediti s
rezultatom dobivenim u zadatku 4.0.B. Dbrazlo!iti mogue naine procjene.
"adatak 4.4.$. "adan je intervalni vremenski niz za razdoblje od %**%. do %**B. godine s
ovim frekvencijama' %/C, %/$, %/4, %%%, %04, %4$, %$C. Ddrediti jednad!bu
linearnog trenda s ishodi-tem u sredini razdoblja, zatim s ishodi-tima
0/.$.%**%., 0/.$.%**/. i %.%.%**0.
,sporediti parametre dobivenih jednad!bi i obrazlo!iti kako promjena
ishodi-ta utjee na vrijednosti parametara jednad!be te na vrijednosti trenda za
pojedine vremenske jedinice.
"adatak 4.4.B. Ddgovarajuom metodom ispitati reprezentativnost prethodno izraunatog
trenda. Jako se donosi odluka o optimalnoj krivulji koja se najbolje
prilagoava originalnim frekvencijamaI
"adatak 4.4.C. "a podatke iz zadatka 4.4.$. izraunati parabolu drugog stupnja i
eksponencijalni trend te ispitati njihovu reprezentativnost.
:a kraju odrediti optimalnu liniju trenda i zakljuak provjeriti na grafikonu s
ucrtanim empirijskim frekvencijama i frekvencijama koje pripadaju pojedinoj
vrsti trenda.
M