1

UPARAVANJE UPARAVANJE
- - ili ugu ili ugu ivanje je tehnolo ivanje je tehnolo ka operacija kojom se grijanjem ka operacija kojom se grijanjem
teku teku e smjese do temperature klju e smjese do temperature klju anja dio otapala prevodi anja dio otapala prevodi
u parovito stanje da bi se pove u parovito stanje da bi se pove ao maseni udio krute tvari u ao maseni udio krute tvari u
smjesi smjesi
- - ureaji se nazivaju ureaji se nazivaju upariva upariva i ili ispariva i ili ispariva i i
- - SUPARA je para koja nastaje uparavanjem teku SUPARA je para koja nastaje uparavanjem teku e smjese e smjese
- - smjesa se uparava pri atmosferskom tlaku i pri tlaku smjesa se uparava pri atmosferskom tlaku i pri tlaku
ve ve em ili manjem od atmosferskog em ili manjem od atmosferskog
- - otvoreni ispariva otvoreni ispariva i (pri atmosferskom tlaku) i (pri atmosferskom tlaku)
- - zatvoreni ispariva zatvoreni ispariva i (kod tlaka razli i (kod tlaka razli itog od atmosferskog) itog od atmosferskog)
- - Toplina koja se tro Toplina koja se tro i na uparavanje smjese mo i na uparavanje smjese mo e se e se
koristiti jednostruko i vi koristiti jednostruko i vi estruko estruko
- - Postrojenje u kome se smjesa uparava jednostrukim Postrojenje u kome se smjesa uparava jednostrukim
kori kori tenjem pare zove se tenjem pare zove se jednostepena isparna stanica jednostepena isparna stanica, a , a
uparavanje uparavanje jednostepeno uparavanje jednostepeno uparavanje. Supara se pri tome . Supara se pri tome
ne koristi! Supara se ispu ne koristi! Supara se ispu ta u atmosferu! ta u atmosferu!
- - Potrojenje u kojem se suparom iz prethodnog ispariva Potrojenje u kojem se suparom iz prethodnog ispariva a a
uparava smjesa slijede uparava smjesa slijede eg naziva se eg naziva se vi vi estepena isparna estepena isparna
stanica stanica tj. tj. vi vi estepeno uparavanje. estepeno uparavanje.
- - Toplina supare mo Toplina supare mo e se vi e se vi estruko koristiti estruko koristiti
termokompresijom termokompresijom ili se ili se supara supara iz ISPARNE STANICE iz ISPARNE STANICE
esto koristi za grijanje drugih postrojenja i ona se naziva esto koristi za grijanje drugih postrojenja i ona se naziva
oduzeta para oduzeta para ( (ekstra para ekstra para). ).
- -kod jednostepenog uparivanja ispariva kod jednostepenog uparivanja ispariva se grije se grije
suhozasi suhozasi enom parom preko parnog pla enom parom preko parnog pla ta ili grijalice s ta ili grijalice s
cijevnim registrom cijevnim registrom
- -U ovisnosti o na U ovisnosti o na inu razvoenja po inu razvoenja po etne smjese etne smjese
uparavanje se mo uparavanje se mo e provoditi u isparnim stanicama s e provoditi u isparnim stanicama s
istosmjernim, istosmjernim,
protusmjernim i protusmjernim i
paralelnim spojem. paralelnim spojem.
JEDNOSTEPENO UPARAVANJE JEDNOSTEPENO UPARAVANJE
- - mala se koli mala se koli ina smjese, koja nije osjetljiva na ina smjese, koja nije osjetljiva na
povi povi ene temperature, uparava pri ene temperature, uparava pri
atmosferskom tlaku, a supara se pu atmosferskom tlaku, a supara se pu ta u ta u
atmosferu atmosferu
- - ispariva ispariva se grije suhozasi se grije suhozasi enom vodenom enom vodenom
parom preko parnog pla parom preko parnog pla ta ili grijalice s ta ili grijalice s
cijevnim registrom cijevnim registrom
- - sustav koji se uparava, sustav koji se uparava, izra izra ava se u kg ava se u kg
t t
(tvari) s.t. u jednom kg (tvari) s.t. u jednom kg
s s
(smjese) i u kg (smjese) i u kg
v v
(otapala) na jedan kg (otapala) na jedan kg
t t
s.t. s.t.

=
+
=
t
v
s
t
kg
kg
x
x 1
x b)
kg
kg
x 1
1
x a)
Bilansa krute tvari:

=
s
kg
x ) m (m x m
t
sn v s s s
m
s
- koliina smjese koja se uparava u
jedinici vremena
s x - maseni udio krute tvari u polaznoj smjesi

v s m m - koliina vode koja ispari u jedinici vremena

sn x - maseni udio krute tvari u konanoj sjesi
Koliina vode koju treba ukloniti iz smjese:
1
1
1

|
|
|

|
|
|
|
\
|
=
s
kg
x
x
1 m m
s
sn
s
s v
Jednadba toplinske bilanse ima oblik:

+ + + + =
= + =
W Q Q t c m )t c m c (m i m
t c m i m Q
k g k k p sn 1 v s s v v
s s s p p
Utroak ogrijevne pare:

+ + +
=
s
kg
t c i
Q Q ) t (t c m ) t c (i m
m
p
k k p
k g s sn s s sn 1 v v
p


s 1 k
O
C c , c , c J kg specifine topline polazne
smjese, kondenzata i
kondenzata iz supare
[ ] s sn p k
O
C t , t , t , t
= poetna i konana
temperatura smjese, temperatura
ogrijevne pare i kondenzata
2
smjese iji koncentrac
toplina i okolini u topline gubici W Q , Q k g =

supare i pare ogrijevne entalpija kg J i , i v p =

Za uparavanje 1 kg
v
vode pri atmosferskom tlaku u JIS
potrebno je priblino 1,1 kg ogrijevne pare
Koliina topline koja prolazi kroz ogrijevnu povrinu isparivaa
odreuje se iz jednadbe:
Q = (i
p
- c
k
t
k
)m
p

W
= maseni protok ogrijevne
pare i supare

s kg m , m v p
Supara koja se izdvaja iz smjese je pregrijana, a ne
suhozasiena para.
Temperatura supare je jednaka temperaturi kljuanja smjese.
Uparavanje u JIS-u se obino provodi pod vakuumom da bi
se smanjila temperatura kljuanja smjese.
-kod JIS-a supara se uvodi u barometarski ili povrinski
kondenzator gdje se odrava tlak, koji odgovara odabranoj
temperaturi kondenzacije, dok se zrak i drugi plinovi, koji se
kondenziraju udaljuju iz hvataa kapljica pomou vakuum
pumpe
-pri uparavanju u vakuum se za grijanje moe iskoristiti
ogrijevna para niskog tlaka.
-uslijed sniene temperature kljuanja gubi se i manje topline
u okolinu
-kod vakuum uparavanja moemo ugustiti smjesu
koja ima visoku temperaturu kljuanja
-kod atmosferskog tlaka takve smjese mogu izazvati
neeljene sporedne procese: oksidaciju, karamelizaciju,
oeerenje, itd.
VIESTEPENO UPARAVANJE
- u eeranama (uguivanje rijetkog soka), mljekarama,
tvornice vonih sokova, paradajz soka
- znatno se smanjuje utroak ogrijevne pare po 1 kg isparene
vode
- osnovni princip je u tome da se suparom iz I isparivaa (koji
se grije svjeom parom) uparava smjesa u II isparivau, u
kome uslijed snienog tlaka smjesa kljuanja ima niu
temperaturu nego u I isparivau
- dalje se iz II isparivaa supara koristi za III, iz III za IV
ispariva, itd.
- za I ispariva treba 1,1 kg
p
za 1 kg
v
, a za II 0,5 kg
p
/ kg
v
, za
III 0,3 kg
p
/ kg
v
, za IV 0,25 kg
p
po kg
v
, itd.
- ispariva je zatvorena cilindrina posuda u kojoj se nalazi
grija, suparni prostor i hvata kapljica
-smjesa se dovodi u ispariva kroz odreeni otvor,
-u meuspremni prostor grijalice se uvodi ogrijevna para koja
kondenzira i predaje toplinu isparavanja r (J/kg) smjesi koja
optie u cijevima, pri tome smjesa kljua i nastaje SUPARA
NIEG TLAKA od tlaka ogrijevne pare
- kondenzat koji je nastao kondenzacijom ogrijevne pare u
grijalici odlazi u kondenzacioni lonac, a odatle u sakuplja
kondenzata
- najraireniji su tro- i etverostepene isparne stanice
- pri istosmjernom spoju se polazna smjesa i ogrijevna para
uvode u I ispariva, pri protustrujnom polazna smjesa se uvodi
u zadnji ispariva i pumpom prebacuje prema I isparivau, a
kod paralelnog spoja se u SVAKI ispariva uvodi polazna
smjesa i u njemu uguuje do konanog sastava
- u industriji se uglavnom primjenjuju isparivai s istosmjernim
spojem, a paralelni kod kristalizacije (industrija eera)
- protustrujni se rijetko koristi, uglavnom za smjese iji se
viskozitet znatno poveava s porastom masenog udjela suhe
tvari u smjesi
3
Toplinska bilansa I isparivaa
Q
1
=m
p1
(i
p1
c
k1
t
k1
)=m
s
(c
s1
t
s1
- c
s
t
s
)+m
v1
(i
v1
c
1
t
s1
)+Q
k1
+Q
g1
toplina koju para toplina dogrijevanja toplina nastajanja supare
predaje smjesi smjese
m
p1
= koliina suhozasiene pare
i
p1
= entalpija suhozasiene pare
t
p1
= temperatura suhozasiene pare
m
o1
, m
o2
, m
o3
= koliina supare u I, II, III isparivau
[ ] W

s kgp

p Jkg

C
O
-1


kg s
Bilansa topline II isparivaa:
Q
2
=(m
v1
-m
o1
)(i
v1
-o
k2
t
k2
)=(m
s
-m
v1
)(c
s2
t
s2
-c
s1
t
s1
)+m
v2
(i
v2
-c
2
t
s2
)+
toplina koju supara predaje toplina pregrijavanja toplina nastajanja
smjesi u II isparivau (dogrijavanja) smjese smjese
+Q
k2
+Q
g2
Bilansa topline III isparivaa:
Q=(m
m2
-m
o2
)(i
v2
-c
k3
t
k3
)-(m
s
-m
o1
-m
o2
)(c
s3
t
s3
-c
s2
t
s2
)+
toplina supare II isparivaa toplina pregrijavanja
koju predaje smjesi III isparivaa (dogrijavanja) smjese
+m
v3
(i
v3
-c
3
t
s3
)+Q
k3
+Q
g3
toplina nastajanja supare