TO JE MEDITACIJA?

Jednostavno je imati smirenost u neaktivnosti, teko je imati mir u aktivnosti, ali

smirenost u aktivnosti je istinska smirenost." !unr"u u#uki
Medita$ija %lat. meditatio & ra#miljanje, udu'ljivanje, usredoto(enje) je du!ovna
vje*'a u kojoj +raktikant svoju +a*nju usmjerava +rema odre,enom misaonom
sadr*aju. -eliki 'roj reli.io#ni! i /lo#o0ski! tradi$ija +rakti$irao je medita$iju kao
du!ovni sadr*aj. 1 isto(nim tradi$ijama osnovni $iljevi medita$ije su irenje
svijesti, u kojoj dola#i do s+o#naje +rave +rirode stvari. 1 kr2anstvu se od
medita$ije o(ekuje oslo'a,anje (ovjeka od ovo#emaljsko., to mu omo.u2ava da
stvari sa.ledava sa stajalita vje(nosti.
1 dananje vrijeme medita$ija se sve vie +redstavlja i koristi kao sredstvo s
$iljem odmora i o+utanja.
3ostoji vie vrsta meditativni! te!nika. 4a#likuju se +o tradi$ionalnoj vjerskoj
+o#adini, +rema namjeni, i +o u+utama +ojedini! u(itelja. 3ri(a se o ne'rojenim
vrstama medita$ije i +o sadr*aju, strukturi, $iljevima i dr. 5eneralno, te!nike
medita$ije se mo.u +odijeliti u dvije kate.orije6
& /#i(ki +asivna medita$ija
& medita$ija u sklo+u s nekom /#i(kom aktivno2u
4edovita medita$ija ima umiruju2i u(inak, te se u alternativnoj medi$ini
+re+oru(uje kao metoda o+utanja. 7roj otku$aja sr$a je us+oren, disanje je
+rodu'ljeno, te je smanjena na+etost u mii2ima.
3oto naa kola slijedi kolu C!ana %8ena), o medita$iji 2emo +isati u tom du!u.
en. Ts9an, veliki u(itelj C!ana, ovako je sa*eo ono to 'ismo tre'ali vje*'ati dok
meditiramo6
"Istovremeno vje*'aj mirno2u i uvid. 3a*ljivo +romatraj, ali ne #amje2uj nijednu
+ojavu, ne #amje2uj tijelo, i ne #amje2uj um. Jer um je 'e#imen, tijelo je +ra#no, a
+ojave su snovi. :ema ni(e. to tre'a +osti2i, nema +rosvjetljenja koje. tre'a
do*ivjeti. To se na#iva oslo'o,enjem".
MEDITACIJA
Termin medita$ija je o+2e +ri!va2en u .otovo svim du!ovnim +raksama te je
o+2enito u+otre'ljen u /lo#o0skim konota$ijama. ;ako termin medita$ija dola#i i#
latinsko. je#ika i ima korijen u rije(i <meditari= to #na(i <ra#miljati ili snivati=,
o+2e +ri!va2ena #a+adna de/ni$ija rije(i medita$ije je 6 <ra#miljanje= te i# to.a
i#vedeno <udu'ljivanje u +ro'lem= ili <duevno ra#matranje=. Ovi termini,
uvjetno re(eno, samo indirektno o+isom do+iru do #na(enja i +rakse 'udisti(ke
medita$ije, a u sutini su nji!ova +ot+una su+rotnost.
Osnovni $ilj 'udisti(ke medita$ije, 'e# o'#ira na o'lik +rakse, je ra#voj
+a*ljivosti i svjesnosti. To +ojednostavljeno re(eno #na(i <'iti svjestan do.a,anja
'e# ve#ivanja #a ono to se do.a,a=. 3remda jednostavno #a +oimanje, nije lako
+rovesti u +raksi. Me,utim +osti.nu2a u 'udi#mu i onako nisu neto (ime 'i se
tre'ali o+tere2ivati. 3a*ljivost i svjesnost se ne vje*'aju da 'ismo smo od nji!
neto do'ili, ve2 kako 'ismo vidjeli stvari %sve +ojave) onakvima kakve one #aista
jesu.
:a um je ra#vio uvjetovane o'ras$e +onaanja uski! .ledita %'e# o'#ira na
oso'nu irinu interesa) i usmjerene $iljevima koje mu odre,ujemo. Takav je um
suvie ve#an #a svoje oso'ne krea$ije 'e# o'#ira na realitete #'ivanja. 4e#ultat
ovakvo. djelovanja je um koji nas ra#dvaja od sve.a, kako na um od nae.
tijela, tako i na $ijeli +si!o/#i(ki sustav od ostatka univer#uma.
7udisti(ka medita$ija je ustvari lijek koji nam omo.u2uje da ra#umijemo ovu
<s!emati#iranost= koja +revladava u naem iskustvu, omo.u2uje +o.led na iste
stvari i# dru.a(ije., sta'ilnije., mentalno. sredita. :a takav na(in +o(injemo
+er$i+irati i su+tilnije as+ekte nae svijesti. Medita$ijska +raksa je na(in da se
svoju e.#isten$iju +restanemo +rovoditi sje2aju2i se lje+e +rolosti i snatre2i
'olju 'udu2nost. 1(i da 'udemo +risutni sada i ovdje. Takvi uvidi vode $jelovitijoj
s+o#naji samo.a se'e to je osnova #a ra#umijevanje svijeta oko nas.
Medita$ija je osnovno sredstvo +romjene u 'udi#mu, ali se do'ro'iti ve2ine
'udisti(ki! medita$ijski! +raksi mo.u iskusiti 'e# o'#ira na to da li se +rou(ava
'ud!ad!arma, odnosno 'e# o'#ira na ne(ije oso'no du!ovno o+redjeljenje.
Dru.a(ije re(eno, nitko ne mora 'iti 'udist da 'i iskusio do'ro'iti 'udisti(ke
medita$ije.
dru.e strane mno.i od.ovori na +itanja koja se javljaju tijekom +rakse, a
+ose'i$e +ri +rimjeni ste(eni! iskustava u svakodnevnom *ivotu, dani su kro#
'udisti(ko u(enje. tudiranje 2e +omo2i da +raksa +a tako i re#ultati 'udu
sna*niji, +ot+uniji i 'e# o.rani(enja.
71DI8AM
7udi#am je ve2 neko vrijeme, a +ose'i$e nakon Dru.o. svjetsko. rata, +risutan
na 8a+adu. 1 dananje do'a su mno.i 'udisti(ki termini u+ore'ljavaju (esto
neto(no s!va2eni i i#van konteksta. Medita$ija, karma, #en, nirvana,
+rosvjetljenje su rije(i s kojima su mno.i 'liski a da #a+ravo ne #naju nji!ovo
#na(enje. to.a +ostoje i mno.e ideje o tome to je to 'udi#am. 8a jedne to je
<ateisti(ka reli.ija=, #a dru.e <na(in ra#miljanja i *ivljenja=, #a tre2e <su'limna
du!ovna +raksa= ili +ak <samo jo jedna od veliki! svjetski! reli.ija=.Jednostavno
re(eno, 'udi#am je ustvari 7udd!ino u(enje. To je ono u(enje koje je +ovijesni lik,
+rin$ idd!arta 5aut!ama, 7udd!a nakon +ro'u,enja, dao svijetu.
71DD>A
id!arta 5aut!ama 7udd!a & ki+ A0.anistan O *ivotu id!arte 5aut!ame
7udd!e i nje.ovom u(enju mo*e se +rona2i mnotvo tekstova koji su vrijedni #a
+rou(avanje to to+lo +re+oru(ujemo. :a ovom mjestu #a +otre'e nae materije
+otre'no je re2i da je 7udd!a 'io (ovjek koji je to ostao i nakon svo. +ro'u,enja,
te da je svoje u(enje namijenio ljudima. Ono ne od.ovara na <kona(na= +itanja,
ve2 nudi uvid u istinu ili tradi$ionalnim rje(nikom re(eno, to je u(enje koje .ovori
o dokinu2u +atnje.
;O?E 71DI8MA
-remenom, ire2i se i# Indije 'udi#am je +o+rimao ra#li(ite o'like. ;ako
osnovna 'udisti(ka te#a ka*e da <sve je mijena= te da nita trajno ni
ne+romjenjivo ne +ostoji, tako je i 'udisti(ko u(enje nastojalo uskladiti se s novim
uvjetima i +rilikama. vi ra#li(iti smjerovi 'udi#ma imaju #ajedni(ku +remisu da je
+rosvjetljenje oso'no iskustvo s+o#navanja istine.
ve 'udisti(ke kole i +rav$i +re+o#naju se +o uva*avanju osnovni! 'udisti(ki!
+ostulata +o+ut Tri +e(ata, @etiri +lemenite istine ili Dvanaest karika u#ro(nosti. I
sve su o(uvale osnovna moralna na(ela kao +si!oloku i so$ioloku osnovu.
:a ovom mjestu samo 2emo i! imenovati u skladu sa uvrije*enom klasi/ka$ijom6
>I:AAA:A %T>E4A-ADA) & BMalo vo#iloC ili B1(enje stari!C
MA>AAA:A &B -eliko vo#iloC
-AJ4AAA:A D B5romovito vo#iloC
TI3O-I 34A;E I :JI>O-I CI?JE-I
Tradi$ija medita$ije svoje osnovno u+orite nala#i u tekstu +od na#ivom
ati+att!ana utra ili <5ovor o temeljima sa'ranosti +a*nje= koja je +isana na
osnovu rije(i samo. 7udd!e. To su rije(i kojima se on o'ratio svojim 'ivim
u(iteljima i o'jasnio im na(ela svo.a u(enja. 1 tom .ovoru 7udd!a u+u2uje na
na(ine kako se nje.uje +a*nja tako da se +romatra <Etijelo u tijeluE. F Eosje2aje
u osje2ajimaE F Eum u umuE ,te E.o'jekte uma u o'jektima umaE.=, to je
+o#iv na <o+2u +a*nju= i uranjanje u <o$ean svjesnosti=.
utra >ann"as!in."o
I# ove ideje i#rasle su ra#li(ite metode medita$ije ra#vijaju2i se s novim kolama
i +rav$ima, koje svoju +a*nju +oklanjaju ra#li(itim as+ektima kojima se iska#uje
(ovjekov +si!o/#i(ki sustav, te ra#vijaju svjesnost uma, tijela i .ovoraE..
Osim +omnosti na da! ili neke dru.e tjelesne 0unk$ije, koriste se te!nike
vi#uali#a$ije, odre,eni! <sveti!= slikovni! +rika#a %mandale) i dru.i! ra#li(iti!
sim'oli(ki! o'jekata, (itaju se ra#li(iti tekstovi %sutre, d!arani) i i#.ovaraju
ra#li(iti #vukovi %mantre), koriste se ra#li(iti tjelesni +okreti %+rostra$ije) kao i
+okreti ruku %mudre).
Ovaj veliki i#'or metoda mentalno. trenin.a i o'jekata medita$ije koje nudi
'udisti(ko u(enje #a+ravo je dija+a#on ra#li(iti! te!nika +odesni! #a ra#li(ite
individualne +otre'e, tem+eramente i s+oso'nosti. 3a i+ak sve te metode se na
kraju sta+aju u <+ut sa'ranosti +a*nje= to i jeste sutina, sr$e 'udisti(ke
medita$ije, ali indirektno i 'udisti(ko. u(enja uo+2e.
TO JE 4A8-IJA:JE -JE:OTI ?
ustavno ra#vijanje is+ravne +omnosti %svjesnosti) je vjerojatno
najjednostavnija naji#ravnija, naj+rodornija i naje/kasnija metoda vje*'anja i
ra#vijanja oni! s+oso'nosti uma koje su neo+!odne #a o'avljanje svakodnevni!
#adataka i rjeavanje +ro'lema s kojima se taj isti um suo(ava, kao i #a dosi#anje
najvii! du!ovni! istina.
1 ve2 navedenoj Ma!asati+att!ana utri, .dje se 7udd!a ne+osredno nakon
+rosvjetljenja o'ra2a svojim 'ivim su+utni$ima i u(iteljima, on im o'ra#la*e
metodu +rakse i nje#ine $iljeve. O+isno .ovore2i 7udd!a ka*e da je ova metoda
stvorena radi +revladavanja osje2aja ne#adovoljstva, neis+unjenosti,
ne$jelovitosti, +atnje koje kreiramo (ak i kada mislimo da smo najsretniji (emu
smo skloni i kada ima i kada nema ra#lo.a #a to. ;ada nam je do'ro mo.lo 'i 'iti
jo 'olje, a i +o mo.u2nosti tre'alo 'i trajati vje(no. :o na*alost to nije tako.
-anjski uvjeti se mijenjaju, a na um je (esto nes+oso'an 0unk$ionirati u skladu s
+romjenama. :emamo mo.u2nost +er$i+irati nestalnost i netrajnost sretni!
momenata u *ivotu i od nji! radimo u+orita i na.rade, niti smo u stanju u tekim
uvjetima smo2i sna.e da uvidimo netrajnost svi! +ojava i +rola#nost (ak i ono.a
to +ro.laavamo naj.orim.
1vijek rea.iramo +o danom nam %stvorenom) uvjetovanju i naj(e2e te
+ostu+ke 'ranimo (ak i kada su +o.reni jer oni su nai. Oni su mi, oni su ja.
Termin ja u+otre'ljavamo ve#uju2i se #a naa +romjenjiva emo$ionalna stanja, jer
ljutiti ili tu*ni ja sam veliki Ja. -e*emo se #a mentalne kon$e+te #a koje smo
si.urni da su (vrsti i is+ravni (ak i kada stoje na klimavim no.ama jer su nai, jer
su Ja, te #a +rin$i+e koje smo odlu(ili slijediti a koje (esto lako na+utamo kada
veliki Ja +ro.lasi da je to o+ortuno. ;oji od ovi! Ja sam doista ja ili /lo#o0skom
terminolo.ijom re(eno <to je moje +ravo so+stvo?=. 8a koja od ovi! +romjenjivi!
stanja 2emo se <#aka(iti= i odrediti .a #a konstantu? ?o.i(ka neumitnost ka*e6
niti #a jedno jer ja sam $ijeli s+ektar svi! stanja. :a*alost iskustvo nam +otvr,uje
da djelujemo u+ravo su+rotno. vako od ovi! stanja +ro.laavamo a+solutnim
realitetom i u svakom od nji! sto+ostono +ronala#imo svoj identitet, isklju(uju2i
ostale Ja, ali i ostatak univer#uma. :aj(e2e smo nes+oso'ni da u +ro'lemima
na,emo mudrost i sna.u, naj(e2e s+iritualno 'eskorisni u trenut$ima ono.a to
+ojedino so+stvo +ro.laava <sre2om=, jer tko 2e se u do'rom stanjima
o+tere2ivati stvarima koje <sada nisu +rioritet=.
Ova slika uka#uje na nau nemo2, na nau nes+oso'nost da umom u
+ot+unosti +er$i+iramo stvari %do.a,aje, emo$ije, +ojaveE) onakvima kakve
doista jesu. :es+oso'ni smo +er$i+irati Istinu. :a um nas vara kad je u +itanju
.ola +er$e+$ija i nje#ina limitiranost, +a do nae. emo$ionalno. i intelektualno.
tuma(enja isto.. talno o+isujemo i diskriminiramo svijet umjesto da .a direktno
*ivimo. amo um koji se'e mo*e +er$i+irati onakvim kakav doista jeste, mo*e
+er$i+irati i sve ono to .a okru*uje, $ijeli svemir, onakvim kakav on doista jeste.
amo (isti um mo*e +er$i+irati istinu, a istina je jedan od dru.i! na#iva #a ono
+osti.nu2e koje je 7udd!a dose.ao, dru.i! na#iva #a +rosvjetljenje.
kidaju2i slojeve s uvjetovanja koja nas 0ormiraju skidamo talo. +rianjanja i +o+ut
'latne vode koja se 'istri u (ai koja miruje i um se umiruje i 'istri. 3ostajemo
s+oso'ni stvari vidjeti onakvima kakve one doista jesu. 3o(injemo uvi,ati, a s
is+ravnim na+orom i reali#irati nae +oten$ijale, a oni su neslu2eni.
1 s!in.on 'udi#mu se ka*e da um ima s+oso'nost +er$i+irati $ijeli ko#mos, te je
sto.a $ijeli ko#mos i sve nje.ove tajne, smjeten u naem umu, a to je ra#lo. to
je um neome,en +o+ut samo. 1niver#uma.
7udisti(ka medita$ija je sredstvo +romjene. To je metoda koja nam isklju(ivo na
osnovu ra#voja svjesnosti +oma*e da ra#umijemo se'e i nau interak$iju s
okolinom 'li*om i relativnom te daljom i a+solutnom. Omo.u2uje nam da
+rin$i+om <uranjanja u o$ean svjesnosti= otkrijemo vrtlo*enja nae. uma,
raskonu +redstavu koju i.raju nae emo$ije i koju +okuava re*irati, daju2i joj
smisao, na intelektualni me!ani#am. Is+ravnim na+orom mo*emo +o(eti
s+o#navati stvarnost, relativnu i a+solutnu.
7?I;OT D4E-:O5 I DA?E;O5 1@E:JA
3ostavlja se +itanje, ukoliko i ra#umijemo +rije navedenu +ro'lematiku, #ato
raditi tako neto. 8ato se 'aviti metodom koja je stvorena daleko od nae.
+odne'lja i #a+o(ela se stvarati tako davno, (ak +rije G.HII .odina. :udi li naa
kultura neto nama 'lisko i doma2e to nam mo*e +omo2i da *ivimo u miru,
!armoniji i mudrosti ili 'arem iskreni +rema se'i i dru.ima?
vakako da +ostoje du!ovna i reli.io#na nastojanja i u okviru nae #a+adne
kulture, no ve2ina nji! +otje(e tako,er i# dru.i! +odne'lja i dru.i! vremenski!
e+o!a. I kr2anstvo i judai#am i islam +otje(u i# isti! ili sli(ni! 8a+adu daleki!
#asada, #emljo+isni!, etni(ki! i eti(ki!. I# judaisti(ke ideje i ko#mo.onije s
vremenom se i#lu(ila i kr2anka i muslimanska +er$e+$ija materijalno. i
du!ovno. svijeta. 3a i+ak se ovi du!ovni +utovi smatraju udoma2enim i
+riro,enim naem #a+adnom mentalitetu. 7etle!emska +ri(a s 7lisko. istoka *ivi
u sr$ima mno.i! diljem svijeta i daje mir i #adovoljstvo milijunima. 3itanje je da li
je to #adovoljstvo i vae #adovoljstvo i va mir. Da li vas +rakti$iranje odre,eno.
u(enja is+unjava, kakve re#ultate nudi nje.ova metoda? 8emljo+isno limitiranje
mo*e 'iti +o.reka +ri oda'iru. Eti(ka na(ela 'i tre'ala 'iti univer#alna, a s
etni(kim je malo dru.a(ije. Odre,ena u(enja tre'aju i odre,ene +rila.od'e. I
kr2anstvo je u anti(kom 4imu 'ilo +ri!va2eno tek JKJ. .od. sa $arem
;onstantinom. :akon to su sva Evan,elja 'ila +isana tako da 'i i! +ose'i$e
4imljani mo.li do'ro ra#umjeti tre'alo je i+ak vie od JII .odina od Isusove
smrti da 'i i! rimska kultura mo.la +ri!vatiti.
3rila.od'e u 'udi#mu aktualna su tema dananji$e. Tri .lavne doktrinarne kole
%t!eravada, ma!a"ana i vajra"ana) i unutar nji! mno.e sekte i kole tra*e se i
uskla,uju u dodiru sa #a+adnim umom i kulturom.
7udi#am i +raksa medita$ije nudi od.ovore onima koji tra.aju, koje ne
#adovoljavaju <sedativna rjeenja= i isklju(ivo na vjeri #asnovana +raksa
dostu+ni! reli.io#ni! sustava, a istodo'no i! ne #adovoljavaju ni #nanstveni
od.ovori na nji!ov osje2aj i +otre'u neodlo*nosti rjeavanja osnovni! +ro'lema
nematerijalne s0ere. 7udisti(ka medita$ija je drevna metoda u+otre'ljiva danas
kao i +rije G.HII .odina. Ona nudi 3ut kojim se mo*e i2i i usred mete*a i .u*ve
svakodnevno. suvremeno. *ivota, kao i u samostanskoj samo2i ili na vr!ovima
+lanina. ?jude mu(e esen$ijalno isti +ro'lemi kao i nekada, a 'udisti(ke u(itelje
+itaju ista +itanja kao i u do'a 7udd!e. Ona je metoda koja nam nala*e
+reu#imanje od.ovornosti #a nae +ostu+ke i nudi mo.u2nost u+ravljanja
vlastitim *ivotima. Odri$anjem od slo'ode uvjetovanja, to je #a+ravo ro'ovanje
vlastitim emo$ionalnim i intelektualnim o'ras$ima i navikama, sti(e se neslu2ena
a+solutna slo'oda.
O AMOJ METODI
1 Ma!asati+att!ana utri,7udd!a nam daje i u+ute #a +rakti$iranje metode koja
vodi oslo'o,enju od uvjetovanja, +ro'u,enju, 'udastvu. Daje nam u+utu #a
meditativnu +raksu .ovore2i da se +a*nja nje.uje tako da se +romatra <Etijelo u
tijeluE. F Eosje2aji u osje2ajimaE F Eum u umuE ,te E.o'jekti uma u o'jektima
umaE.=. -e2 i# ovo. $itata jasno je da is+ravna +a*nja o'u!va2a $ijelo. (ovjeka i
sve nje.ovo iskustvo. O'u!va2a ono to se uo'i(ajeno kate.ori#ira skalom od
ni*i! do naju#vieniji! vidova kom+leksne strukture #vane (ovjek, od i#lu(ivanja i
!ranjenja +a do krajnji! visina du!ovni! s+o#naja. 3remda su i# ovi! osnovni!
u+uta tijekom stolje2a ra#vijene ra#li(ite metode, +onekad toliko *ivo+isne i
is+unjene ra#li(itim svjetovima i njima +ri+adaju2im 'i2ima, da na +rvi +o.led niti
ne +odsje2aju na jednostavnost i#vorni! 7udd!ini! rije(i sutina je u ovoj
sve+ro*imaju2oj +omnosti.
Dakle, 'ave2i se 'udisti(kom medita$ijom, nje.uju se sve (etiri kontem+la$ije ili
o'jekta +a*nje u svakodnevnom iskustvu i o'likovanju uma +ri svakodnevnom
*ivljenju. Me,utim sustavna meditativna +raksa se kon$entrira na sve.a nekoliko
oda'rani! o'jekata u#eti! i# +odru(ja kontem+la$ije tijela. Jedna od takvi!
metoda je metoda ra#voja svjesnosti +utem +a*nje na da! koja je univer#alna i
+risutna u svim 'udisti(kim kolama.
3AL:JA :A DA>
3rvo to tre'a #a+amtiti i ra#lu(iti je da je ovo vje*'a +omnosti, a ne vje*'a
disanja +o+ut ra#li(iti! vje*'i koje se rade u "o.a sustavima. :ema ideje
+reu#imanja kontrole ve2 samo .ola +a*nja i svjesnost o +ro$esu.
1o'i(ajeno mislimo da +osjedujemo kontrolu nad naim mislima. :o naj(e2e
nismo s+oso'ni 0okusirano i! +o *elji usmjeravati, +ot+uno u(inkovito 'e#
.u'ljenja 0okusa i ener.ije. li(no tome nismo s+oso'ni 'iti 'e# diskriminativni!
misli, samo o+a*ati, 'e# uvjetovani! komentara i reak$ija u umu.
1 +ret!odno navedenoj sutri 7udd!a daje $ijeli ni# savjeta #a i#vo,enje
+romatranja i #au#imanju +rikladno. tjelesno. +olo*aja koji tre'a #au#eti te
+rikladno. mentalno. i emo$ionalno. stanja.
Osnovno to tre'a #nati je da se ne tre'a ljutiti ili 'iti u#nemiren ukoliko nam
misli naviru. Tre'a i! samo uo(iti, is+ratiti i vratiti se na metodu. li(no tre'a
+ostu+iti i sa sen#a$ijama +o+ut 'ola u no.ama ili le,ima. amo i! +rimijetiti i
'e# davanja ot+ora vratiti se na +raksu. Tre'a +rimijetiti mentalnu tromost ili
+os+anost ukoliko se +ojavi i s dru.e strane kon$entriran ali 'e# ikakve na+etosti.
Tre'a 'iti svjestan emo$ionalno. na'oja, +ustiti .a da se ras+line 'e# reak$ije i E
vratiti se na metodu, 'e# komentara i 'e# *elje #a us+je!om ili ideje o $ilju.
C>A:
7od!id!arma
C!an je 'udisti(ka ma!a"anska kola nastala u ;ini oko M. st. nove ere, i#nimna
+o tome to na.laava va*nost medita$ijske +rakse. Osim na#iva kole rije( $!an
ima jo #na(enja6 $!an & na sanskrtu je isto to i d!"ana, a odnosi se na +raksu
medita$ije, i $!an& termin koji se odnosi na kona(no iskustvo +ro'u,enja kao i
samo iskustvo koje se +osti*e +raksom. :a 8a+adu je $!an +o#natiji +od imenom
#en, terminom ja+ansko. +orijekla.
7od!id!arma, indijski redovnik koji je doavi u ;inu HGI...n.e. +ro+ovijedati
'udisti(ki nauk smatra se dvadeset i osmim +atrijar!om u slijedu od
Ma!akas"a+e ono. u(enika ak"anumi 7udd!e kojemu je u+ravo taj +ovijesni
7udd!a i#ravno i 'e# rije(i +renio svoj nauk.
7od!id!armino u(enje o 'udinskoj +rirodi, ima (etiri o'ilje*ja6 $!an je nauk koji
se +renosi mimo sveti! tekstova i sNtri, to u(enje je onkraj rije(i i slova, ono
i#ravno uka#uje na um i .ovori o mo.u2nosti +osti.nu2a +ro'u,enja u ovom
*ivotu."
7od!id!arma je u ;ini utemeljio liniju +atrijar!a od koji! je on 'io +rvi, a >ui
:en. esti i +osljednji +atrijar!. >ui :en. je #nan +o tome to je +roniknuo i
is+unio nauk $!ana i#nenadnim +rodorom, koje. je kasnije .orljivo #a.ovarao
su+rostavivi tu metodu uo'i(ajenom o'rednom, reli.io#nom klanjanju, (itanju
sutri ili +ojanju sveti! tekstova. am >ui :en. do*ivio je +ro'u,enje $ije+aju2i
drva, (uvi +ret!odno sti! ili dva i# Dijamantne sNtre. :akon to.a je jo
mjese$ima u ku!inji mlio ri*u dok mu se u(itelj nije o'ratio <0ormalnom=
+odukom. :je.ov u(itelj, +eti +atrijar!, imao je mno.o u(enika i 'io je +o#nat +o
tome da je svakodnevne +oslove u(inio jednako va*nim kao i sjede2u medita$iju.
:a kineskom tlu 'udd!ad!arma je +o+rimala oso'itosti uvjeta *ivota tamonji!
ljudi i kinesko. drutva, koje je +o nekim o'ilje*jima 'ilo +rakti(nije od indijsko..
;ako 'i 'udi#am u(inio dostu+nijim, 7od!id!arma je mijenjao +ristu+ u
+rakti$iranju, a +romjena je 'ila uvjetovana kineskom kulturom, o'i(ajima i
na(inom *ivota. 3romjena je u#rokovala dru.a(ije ra#miljanje o +raksi koja se
+rovodila usred takvi! *ivotni! okolnosti. ;ineski su redovni$i morali raditi da 'i
se +re!ranili, nisu +rosili !ranu kao to su to (inili redovni$i u indijskom +odne'lju
u 7udd!ino do'a, a rade2i i +oma*u2i dru.ima stje$ali su uva*avanje okoline.
3raksa se +o(inje ra#umijevati ire, +a se $!anu +ri+isuje na(elo jednakosti
svakodnevno. *ivota s +raksom. 7e# +odjele na sveto i svjetovno, +raksa nije
+ove#ana s +ose'nim +olo*ajem, mjestom, trenutkom u danu. 3ove#uje se sa
svim, .dje .od 'ili, to .od radili. Tu je +rakti(nost $!ana.
C!an je i#ravan i +rakti(an, +remda, kontradiktorno, ne ovisi ni o metodama ni
o +raksi. 8a ti!o osvjetljavanje %mo#!ao) jednu od metoda medita$ije u $!anu
ka*e se kako je to <metoda 'e# metode=, tako $!an koristi i +raksu mimo
+rakse. Takva sveo'u!vatnost u +rakti$iranju me,utim, nudi mo.u2nosti koje su
nado!vat ruke, ni(im odvojene od *ivota samo.. 8ato i jest mo.u2e trenutno
+ro'u,enje, odma! i ovdjeO
1 ma!a"ani, nirvana i samsara su jedno i #ato nema .ovora o na+utanju
samsare da 'i se dose.la nirvana. -eliki ja+anski u(itelj i majstor Do.en ka*e
kako nema kraja +rakti$iranju ni +o(etka +rosvjetljenja i o'rnuto. Takvim
sutinskim ra#umijevanjem stvari +ro$es +ostaje $iljem.
va su 'i2a +o naravi 'udd!e
kao to je led +o naravi voda,
'e# vode nema leda
'e# 'i2a nema 'udd!a.
:e #naju2i da je istina 'li#u, tu*no je kad
ljudi #a njom tra.aju daleko &
k9o onaj to sred vode je$a od *e,i
k9o dijete 'o.ato.a doma i#.u'ljeno me,9 u'o.ima.
!i0u !en. Aen :edavno +reminuli !i0u !en. Aen 'io je jedan od oni! u(itelja
$!ana koji je #a.ovarao <*ivi $!an=, aktivno se #ala.ao #a drutveni +reo'ra*aj u
(ijoj su osnovi vrline mudrosti i suosje2anja, t#v. !umanisti(ki 'udi#am.
1temeljitelj je or.ani#a$ije D!arma Drum Mountain na TaiPanu, a nje.ovo $!an
iskustvo +otvrdili su majstori u o'je linije $!an 'udi#ma linji %ja+.rin#ai) i $aodon
%ja+.soto). voje D!arma nasljednike +re+o#nao je, me,u ostalima i u (etvori$i
Euro+ljana, od koji! je u(itelj Larko Andri(evi2, utemeljitelj 7udisti(ko. $entra u
8a.re'u.