11 Mostovi 2 Resetkasti Mostovi PDF

16.1.2014.
1
Graevinski fakultet u Zagrebu Mostovi II Radi, Vlai
GRAEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE
KATEDRA ZA MOSTOVE
OPENITO
razvili se iz punostijenih nosaa u drugoj polovici 19. st.
hrbat zamijenjen krinim nizovima tapova od elika
manji utroak materijala od punostijenih ali danas to sve vie gubi
znaaj zbog porasta cijene reetkastih nosaa uslijed porasta cijene
radne snage za izvedbu
nezamjenjivi za eljeznike gredne mostove veih raspona
pri rasponima 40 60 m konkuriraju punostijenim nosaima
esto se koriste kao grede za ukruenje u sklopu viseih mostova
zbog povoljnih aerodinamikih svojstava
izvedba datira iz 19.st., ve tada su graeni slobodnom konzolnom
gradnjom
optereenje se u pravilu unosi u vorove iako danas postoje i
reetke sa savijanim pojasevima
O
p
e
n
i
t
o
16.1.2014.
2
TIPOVI REETKASTIH GLAVNIH NOSAA
OSNOVNI ELEMENTI TAPOVI POJASA I TAPOVI ISPUNE
manji rasponi paralelni pojasevi
vei rasponi promjena konstruktivne visine du raspona
tapovi ispune jednostruke i dvostruke reetkaste ispune
viedijelna (mreasta) ispuna
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
Konstruktivna visina:
slobodno poloene grede: h
k
/L = 1/7 do 1/9
kontinuirani nosai: h
k
/L = 1/9 do 1/10
tipizirani nosai za eljeznike mostove pri rasponima 33 do 145 m
konstruktivne visine L/5 do L/7
Pratt reetka
vlane dijagonale,
tlane vertikale,
povoljnije zbog duljine
izvijanja
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
Howe reetka
tlane dijagonale,
vlane vertikale
Warren reetka
najpogodnija za nosae
mostova
uslijed pokretnog
optereenja dijagonale su
napregnute izmjenino
vlano i tlano
16.1.2014.
3
Reetke bez vertikala Warren reetka
povoljniji estetski dojam
strmiji kosnici (55 do 65
o
)
zbog prostorne stabilnosti obavezan gornji vjetrovni spreg s kosim
portalima nad osloncima
minimalne konstrukcijske visine su zbog toga od 7 do 8 m (potreba
slobodnog profila) rasponi vei od 50 m
ogranienje razmaka meu vorovima od 10 do 12 m gornja
granica za konstrukcijsku visinu je oko 11 m rasponi 90 do 100 m
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
Reetke bez vertikala Warren reetka
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
16.1.2014.
4
Sistemi sa sekundarnim vertikalama:
velike konstruktivne visine stvaraju probleme u vezi s oblikovanjem
tlanih tapova pojasa i ispune esto je potrebna i sekundarna
ispuna
kosnici pod nagibom 45 do 60
o
uz optimalne konstruktivne visine i razmake vorova mogu se
dosei rasponi do 200 m
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
Reetke sa padajuim i uzlaznim dijagonalama (Howe i Pratt):
vertikale su bitan nosivi element slue i za poprenu stabilizaciju
pa su zato i podvrgnuti savijanju
zato su u vertikalama su jae izraena sekundarna naprezanja nego
kod drugih tapova
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
16.1.2014.
5
Reetke sa padajuim i uzlaznim dijagonalama (Howe i Pratt):
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
Reetke sa dvostrukim nizom kosnika:
dvostruki niz kosnika u obliku rombine ispune dvostruke reetke
odnos broja tapova i vorova za stabilnu reetku: =2-3
kada prema ovom izrazu nedostaje jedan tap za stabilnost on se
ugrauje u sredinu kao vertikala ili se krajnji tapovi izvode krui
na savijanje bez zgloba na mjestu spoja s dijagonalama
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
16.1.2014.
6
Reetke sa K ispunom
rjee se primjenjuje zbog veih sekundarnih naprezanja u
tapovima ispune pod utjecajima krutih vorova i zbog nepovoljnog
estetskog izgleda
pogodna za horizontalne spregove kod irokih mostova
prednost dvostrukih reetki: tlani tapovi su upola krai od
jednostrukih reetaka (vea nosivost s obzirom na izvijanje)
meutim, ta prednost se gubi kada su ti tapovi jako savijani kao
to je sluaj kod K-ispune
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
za vee konstrukcijske visine je optimalni razmak izmeu vorova
10-12 m pa se ugrauju sekundarne reetke:
unos optereenja u ovakav nosa:
- popreni nosa u svakom voru donjeg pojasa (dvije
vrste tipiziranih spojeva)
- popreni nosai se prikljuuju samo preko vertikala
(mogue samo kod manjih raspona)
T
i
p
o
v
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
h
n
o
s
a
a
16.1.2014.
7
koriste se pretpostavke teorije reetkastih nosaa
sve ee se uzimaju u obzir i sekundarna naprezanja zbog problema
umornosti
TEORIJA REETKASTIH NOSAA DVIJE PRETPOSTAVKE:
1. sile u tapovima reetke izazivaju samo aksijalna naprezanja bez
savijanja
2. svi tapovi u vorovima slobodno se zakreu, odnosno spojevi u
vorovima odgovaraju zglobnim prikljucima
STARO RJEENJE (kod prvih reetkastih mostova):
pretpostavke teorije reetkastih nosaa mogu se zadovoljiti
konstrukcijskom izvedbom zglobova u vorovima valjkasti trnovi
provueni kroz rupe svakog tapa
takvo rjeenje se pokazalo nepovoljnim jer su se trnovi brzo troili
a trenje se poveavalo i pojavljivala se korozija
PRIMJENA TEORIJE I KONSTRUKCIJSKA PRAVILA
P
r
i
m
j
e
n
a
t
e
o
r
i
j
e
k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
a
p
r
a
v
i
l
a
NOVO RJEENJE:
- vorovi se odmah u poetku izvode kruti
- tapovi se prikljuuju u vorove pomou vornih limova
- potivanje konstrukcijskih pravila tako da se stvarni rad reetke
maksimalno priblii teorijskim pretpostavkama
- pravila za oblikovanje:
1. Birati to vee konstrukcijske visine nosaa radi smanjivanja
progiba pod pokretnim optereenjem. Prije navedene
optimalne konstrukcijske visine daju prihvatljive progibe, u
pravilu manje od 1/1000 raspona
2. Optereenja se unose u nosa preko vorova
3. tapovi se centriraju u vorovima
4. Vitkost tapova ne treba biti manja od =50 do 60 kako bi
sekundarna naprezanja ostala u umjerenim granicama
5. Birati minimalno potrebne veliine vornih limova radi
smanjivanja utjecaja upetosti u vorovima
P
r
i
m
j
e
n
a
t
e
o
r
i
j
e
k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
a
p
r
a
v
i
l
a
16.1.2014.
8
PRAVILO BR. 1. KONSTRUKTIVNA VISINA I PROGIB
- proraun fiktivnog momenta tromosti za dobivanje progiba kao
kod punostijenog nosaa:
2 1 2
1 2
k
A A
I h
A A
=
+
- zanemaruje se utjecaj deformacije hrpta odnosno tapova ispuna
pa se dobivaju 20 do 30% manji progibi nego oni po teoriji
reetkastih nosaa
- ti su rezultati u stvarnosti ipak toniji zbog utjecaja krutih
vorova
A
1
, A
2
prosjeni brutto-presjek pojasa
h
k
konstrukcijska visina
P
r
i
m
j
e
n
a
t
e
o
r
i
j
e
k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
a
p
r
a
v
i
l
a
PRAVILO BR. 2. UNOS OPTEREENJA U NOSA
- kada je kolnika konstrukcija spregnuta s jednim pojasom taj
pojas se tada i savija
- proraun se tada vri superpozicijom rezultata sa dva nosiva
sistema koji su:
1. nosivi sistem gdje je savijani pojas raunat kao kontinuirani
nosa sa krutim osloncima u vorovima reetke
2. nosivi sistem idealne (zglobni prikljuci tapova) reetke
koja je optereenja u vorovima sa reakcijama iz sistema 1.
P
r
i
m
j
e
n
a
t
e
o
r
i
j
e
k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
a
p
r
a
v
i
l
a
16.1.2014.
9
PRAVILO BR. 3. - EKSCENTRICITETI
- unato centriranju tapova uvijek se pojavljuju ekscentriciteti zbog
nesimetrinosti pojasnih tapova
- po njemakim propisima (DS-804) doputa se ekscentrinost od
e0,1k, gdje je k udaljenost jezgre od teita presjeka ovo
uzrokuje promjenu naprezanja na rubovima presjeka od 10% u
odnosu na aksijalno naprezanje
- izraz koji to dokazuje:
1 1
N N e N A N e
e
A W A W A k
o
| | | |
= = =
| |
\ . \ .
- ekscentricitet moe biti i posljedica od
- savijanja od vlastite teine
- tlaka vjetra
- ovi ekscentriciteti se ograniavaju ograniavanjem vitkosti 70
manje vitki tapovi nisu osjetljivi na deformacije
- takoer se ekscentricitet moe ograniiti i ograniivanjem
poprenih progiba tapova ispod l
k
/5000
P
r
i
m
j
e
n
a
t
e
o
r
i
j
e
k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
a
p
r
a
v
i
l
a
PRAVILO BR. 4. - VITKOSTI
- obino se ograniava maksimalna vitkost tapa:
(50 60) < < 200 (za tlane tapove)
< 250 (za vlane tapove)
- tapovi velike vitkosti mogu se primjenjivati samo za malu tlanu
silu jer je nosivost takvih tapova mala
P
r
i
m
j
e
n
a
t
e
o
r
i
j
e
k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
a
p
r
a
v
i
l
a
16.1.2014.
10
PRAVILO BR. 5. UTJECAJ VELIINE VORNIH LIMOVA
- veliina vornog lima utjee na stupanj upetosti tapova i na
duljinu izvijanja tapa
- razliite zemlje u svojim propisima imaju razliito definirane
duljine izvijanja u i izvan ravnine reetke
- kod nas vrijedi redukcija duljine izvijanja sa faktorom 0,8 u
odnosu na sistemsku duljinu tapa
- razlike proizlaze iz razliitih faktora sigurnosti dok su krivulje
granine nosivosti uvijek jednake
UZ POTIVANJE NAVEDENIH PRAVILA GLOBALNA ANALIZA
MOE SE PROVESTI PREMA PROPISIMA TEORIJE
ELASTINOSTI SA PRETPOSTAVKOM ZGLOBOVA U
VOROVIMA.
P
r
i
m
j
e
n
a
t
e
o
r
i
j
e
k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
a
p
r
a
v
i
l
a
GRANINO STANJE NOSIVOSTI
zanemaruju se naprezanja od utjecaja krutog spajanja u vorovima
GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI
dokazuju se progibi i sekundarna naprezanja
kada je to potrebno za progibe se doputa primjena proraunskog
modela sa zglobovima u vorovima
model za sekundarna naprezanja nije definiran, treba ga definirati
za svaku vrstu spoja
POSEBNA GRANINA STANJA
dokaz umornosti pod utjecajem sekundarnih naprezanja
P
r
i
m
j
e
n
a
t
e
o
r
i
j
e
k
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
a
p
r
a
v
i
l
a
16.1.2014.
11
naprezanja koja nastaju od stvarnog ponaanja konstrukcije, koje
nije obuhvaeno teorijom reetkastih konstrukcija
oni se preraspodjeljuju unutar konstrukcije pa ne djeluju na leajne
reakcije i odatle naziv sekundarni
UZROCI SEKUNDARNIH NAPREZANJA:
- kruti prikljuci u vorovima
- ekscentriciteti zbog pomaka osi u vorovima reetke
- vlastita teina tapova
- vlastita stanja naprezanja zbog zavarivanja i valjanja
- optereenja od savijanja izravno optereenih tapova
SEKUNDARNA NAPREZANJA
S
e
k
u
n
d
a
r
n
a
n
a
p
r
e
z
a
n
j
a
Stvarno djelovanje u vorovima reetkastih nosaa
sistemska skica nosaa okvirni nosa s
nepoznatim momentima i poprenim
silama na krajevima svakog tapa
zakretanje vorova savijanje tapa i-k
S
e
k
u
n
d
a
r
n
a
n
a
p
r
e
z
a
n
j
a
16.1.2014.
12
Proraun sekundarnih naprezanja uzrokovanih savijanjem za
pojasne tapove bez pomonih vertikala (npr. Warren reetka)
- elastina linija nosaa je sinusoida
sin
x
y f
L
t
= f progib nosaa u sredini raspona L
- iz odnosa M= EIy slijedi za sredinu raspona:
2
2 2
10
f f
M EI EI
L L
t
= ~
- prosjeno naprezanje zbog savijanja u pojasu biti e:
10
ms
M e f
e E
I L L
o = =
- uz ukupni progib od f/L~1/700, E=21000 kN/cm
2
dobivamo
brojane vrijednosti za sekundarno naprezanje:
2
10 21000
300 /
700
ms
e e
kN cm
L L
o

= =
e udaljenost ruba presjeka
pojasa od njegovog teita
L raspon nosaa
S
e
k
u
n
d
a
r
n
a
n
a
p
r
e
z
a
n
j
a
- kod nosaa sa pomonim vertikalama u kontinuiranom pojasu
nastaje jo dodatno savijanje uza samu vertikalu
- kao naprezanje uzrokovano statikim optereenjem ovako
izraunato poveanje nema znaaja (iznosi oko 18%)
- za naprezanje od umaranja mjerodavno vanjsko optereenje biti e
odgovarajue reducirano (GSU kombinacija) pa je esto sluaj da je
zbroj reduciranog djelovanja na idealnoj reetki i sekundarnih
naprezanja u zadovoljavajuim granicama
- naprezanje od vornog tereta u vertikali
a razmak izmeu vorova
h visina nosaa, duina vertikale
W=I/e moment otpora pojasa
A
v
povrina vertikale
2
5
24
v
ms
v
a W
eh aA
o
o A =
+
v o
- reetke s aktivnim vertikalama (Pratt ili Howe) imaju vea
sekundarna naprezanja koje doseu i do 50% osnovnih naprezanja
- proraunom se moraju predvidjeti mjesta gdje e se konstrukcijski
oblikovati zglobovi kako bi se ta naprezanja smanjila
S
e
k
u
n
d
a
r
n
a
n
a
p
r
e
z
a
n
j
a
16.1.2014.
13
Nekada:
- jednostijeni i zakovicama spajani tapovi
- vorni lim kao spojni element u voru se prikljuuje s unutarnje
ili vanjske strane vertikalnih stijena dvostijenog pojasnog tapa
OBLIKOVANJE TAPOVA
O
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e
t
a
p
o
v
a
Danas:
- dvostijeni tapovi za raspone od 40 m pa na dalje, spajanje
zavarivanjem
- vorni lim se uvezuje u ravninu vertikalnih stijena pojasnih
tapova i sastavni je dio presjeka pojasa
OBLIKOVANJE TAPOVA
O
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e
t
a
p
o
v
a
16.1.2014.
14
- Dimenzioniranje se provodi na ekstremne sile zasebno za svaki
tap a mijenjaju se samo debljine elemenata dok vanjske izmjere
tapova ostaju jednake
OBLIKOVANJE TAPOVA
O
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e
t
a
p
o
v
a
Tipini popreni presjeci tapova za reetkaste glavne nosae
u zavarenoj izvedbi
preteno tlani zatvoreni torzijski kruti presjek ili
poluotvoreni presjek (kod manjih sila)
dvodjelni otvoreni ili poluotvoreni
presjeci, a samo kod veih sila i
zatvoreni
vlani otvoreni presjek tlani zatvoreni presjek
O
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e
t
a
p
o
v
a
promjena zatvorenog presjeka u otvoreni
na kraju tapa zbog spajanja na
vorni lim
16.1.2014.
15
Tipini popreni presjeci tapova za reetkaste glavne nosae
u zavarenoj izvedbi
O
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e
t
a
p
o
v
a
Redoslijed u oblikovanju tapova za nosa
1. bira se osnovni presjek tlanog pojasa kojim se pokriva
najmanja sila u nosau a tada se izvodi postupno ojaanje za
idue tapove
- teita svih tapova moraju se zadrati unutar dopustivih
odstupanja
2. oblikovanje tlanih tapova i ispuna
- irine se biraju tako da tapovi potpuno ulaze izmeu
vornih limova ili
- ploasti dijelovi paralelni s vornim limom suelno se
sudaraju s ploama vornog lima
3. oblikovanje vlanih elemenata pojasa i ispune
- aktivna povrina je praktiki jedini parametar za
oblikovanje presjeka
O
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e
t
a
p
o
v
a
16.1.2014.
16
Osnovne dimenzije za visinu pojasnog tapa (iskustveni izrazi):
2
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
400
320
320
320
40
(0, 8 0, 9)
m
cm m
m
cm
m
k m
cm
k m
L
H L
L
H
L
h
H
h
B H
=
=
+
=
+
=
H visina tapa u cm
h
k
konstrukcijska visina nosaa u m
B irina tapa
L raspon nosaa
Osiguranje globalne i lokalne stabilnosti za granino stanje:
- globalna stabilnost tlanih tapova je vezana uz definirane vitkosti s
propisanim duinama izvijanja
- lokalna stabilnost se osigurava za aktiviranje pune povrine svakog
elementa presjeka tj. zahtjeva se usporedna vitkost za lokalno
izboavanje:
0, 673 / , / p b t c t s
O
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e
t
a
p
o
v
a
vlani tapovi moraju biti kruti a kriterij za krutost je razliit u
pojedinim zemljama
oblik poprenog presjeka mora biti stalan
torzijska stabilnost se osigurava ugradnjom poprenih dijafragmi
najmanje u treinama duine tlanog tapa ili polovinama vlanog
tapa
kod poluotvorenih presjeka otvoreni dio se povezuje spojnim
limovima prema potrebi pa se na mjestima limova onda ugrauju i
dijafragme
kod zatvorenih presjeka dijafragme se mogu vezati najvie za tri
stijenke a na etvrtoj ostaje reka; na svakoj slijedeoj dijafragmi
u istom tapu reka se ostavlja na drugoj stijenci
prohodni presjeci: 700 x 800 mm otvor u dijafragmi
O
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e
t
a
p
o
v
a
16.1.2014.
17
Konstrukcijski detalji za eljezniki most s Warren-ovom
ispunom bez vertikala raspona 61 m
KONSTRUKCIJSKI DETALJI
- konstrukcijska visina hk = 6,4m
- razmak vorova 5,5 m
- nagib dijagonala prema
horizontali =66,5
o
- svi elementi zavareni
- dijagonale u vorove zakovane
- zavareni spojevi pojasa i
krajnjih dijagonala
prikljuak
poprenog
nosaa na
glavni
detalj prikljuka gornjeg vjetrovnog sprega na pojas
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i
d
e
t
a
l
j
i
Konstrukcijski detalji za eljezniki most s Warren-ovom
ispunom bez vertikala raspona 61 m
prikljuak poprenog nosaa na glavni
horizontalno pokretni prikljuak praga
na elini nosa
krajnji vor u gornjem pojasu reetkastog nosaa
detalj vora u gornjem pojasu blizu
sredine raspona
tlana
dijagonala
vlana
dijagonala
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i
d
e
t
a
l
j
i
16.1.2014.
18
Neto drugaije rjeenje za Warren-ovu ispunu
Kontinuirani reetkasti nosa raspona 94+108+110 m za jednokolosjeni
eljezniki most
- svi tapovi sanduastog presjeka, spajanje vijcima
- otvori u gornjem i gornjem pojasu zbog pristupa alatima za spajanje vijcima
- vijani spojevi dijafragme i vornog lima zbog izostanka zavara koji su manje
nosivi na zamor
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i
d
e
t
a
l
j
i
Primjer rjeavanja donjih vorova
(jednokolosijeni eljezniki most raspona 41 m)
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i
d
e
t
a
l
j
i
popreni
nosa
16.1.2014.
19
Prikljuak poprenog nosaa na reetkasti glavni nosa
- nosai kolnika sa irokim pojasom djelomino sprezanje na
krajevima mosta
- kolosijek bez pragova
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i
d
e
t
a
l
j
i
Rjeenje s kontinuiranim sprezanjem konstrukcije
eljeznikog kolnika s reetkastim glavnim nosaima
- lim kolnika i uzduni nosai istodobno su pojas glavnog nosaa
Dva nosiva mehanizma:
1. savijana konstrukcija
kolnika, popreni
nosai oslonjeni u
vorovima reetke,
sekundarni uzduni
nosai oslonjeni na
poprene
2. pojas glavnog
nosaa ekscentrino
je optereen jer je
ravnina reetke
izvan teita pojasa,
nejasan utjecaj
posmine
deformabilnosti
(shear lag)
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i
d
e
t
a
l
j
i
16.1.2014.
20
Most preko rijeke Fulda u Njemakoj, 1961.
- ortotropna elina ploa kolnika je pojas reetkastih nosaa
- sprezanje kolnika s reetkastim glavnim nosaima ekonominije
iskoritava reetkastu konstrukciju
- dva nosiva sustava savijani pojas kolnike ploe i reetkasti
nosa sa irokim pojasima =>teko definirati sudjelujuu irinu
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i
d
e
t
a
l
j
i
- pokazani reetkasti mostovi sa sprezanjem kolnika spadaju u izrazito
lagane konstrukcije, gdje je masa priblino 40% manja nego u
punostijenim konstrukcijama sa ortotropnom ploom
- meutim danas se u pogledu trokova reetkasti mostovi izjednauju
sa punostijenima zbog sve skuplje izrade (cijena radne snage), pa za
sada nemaju budunosti u razvijenim sredinama
- kada je radna snaga jeftinija ovakve su konstrukcije ekonomine
- zbog toga suvremene tehnologije sele u takva podruja
K
o
n
s
t
r
u
k
c
i
j
s
k
i
d
e
t
a
l
j
i
16.1.2014.
21
VORNI LIMOVI
Osnovna zadaa:
- prijenos rezultantne sile iz ispune u pojas
Dimenzije su uvjetovane:
1. silama ispune, primjenjenim spojnim sredstvima i konstrukcijskom
izvedbom spoja
2. debljina vornog lima ovisi o nainu preuzimanja vanjskih sila,
koncentraciji naprezanja i openito o kriterijima koji su vezani uz
preraspodjelu naprezanja
Treba nastojati da dimenzije vornih limova budu to manje zbog
ekonomskih razloga i zbog smanjenja sekundarnih naprezanja u
tapovima.
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
- osnovna dimenzija se odabire za prikljuak najvee sile tapova
ispune a zatim se prilagouje konstrukcijskim potrebama
Razlikujemo:
a) vorne limove koji se u voru prikljuuju na puni pojasni presjek i
samo su spojni element
b) vorne limove koji su ukomponirani u presjek pojasa
- kod zakovanih konstrukcija
- postoje i rjeenja sa zavarenim
tapovima
- sa prednapetim vijcima izraenija
koncentracija naprezanja
- ekonominije i konstrukcijski
jasnije rjeenje
- primjenjuje se u suvremenoj
mostogradnji
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
16.1.2014.
22
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
vorni limovi kao spojni element
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
16.1.2014.
23
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
vorni limovi ukomponirani u presjek
16.1.2014.
24
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
vorni limovi ukomponirani u presjek
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
Spoj bez vornog lima
16.1.2014.
25
Spojna sredstva i metode:
do 1970. zakovice i visokovrijedni vijci
danas iskljuivo visokovrijedni vijci s prednapinjanjem
(pogotovo u sluaju glavnih nosaa) ili bez njega
prednapeti visokovrijedni vijcu se koriste da bi se sprijeilo
proklizavanje i diferencijalni pomaci u spoju
alternativa je danas u potpunosti zavarena reetka
pri tome ne treba zaboraviti da su zavareni spojevi
osjetljivi na umornost pa se zahtjeva visoka kvaliteta izrade
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
- Za odreivanje debljine vornog lima potrebno je definirati aktivnu
povrinu na koju djeluje napadna sila
- Kada je vorni lim ukomponiran u presjek tapa sluimo se
eksperimentalnim podacima o koncentraciji naprezanja preko faktora
danih u grafikonima:
jednostrano oslabljeni tapovi -
pojasevi
za dvostrana proirenja
tapovi ispune
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
16.1.2014.
26
- Kada je vorni lim vezni element koji preuzima silu iz neoslabljenog
presjeka tapa tada se sluimo aproksimativnim proraunskim
modelima:
- simetrini prikljuak - nesimetrini prikljuak
0
2
30
e
o
e
b b xtg
S
b t
o
o
o
= +
s
=
0 1 2
1 2
1 2
( )
30 , 30
0, 5 ( )
e
o o
b b x tg tg
e x tg tg
o o
o o
o o
= + +
s s
= ekscentricitet:
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
u vornom limu se lokalno mogu pojaviti i nepredviena stanja
naprezanja, koja mogu dosegnuti do granice poputanja
za normalne konstrukcijske elike djelomina plastifikacija nee biti
tetna niti e postojati problem stabilnosti s obzirom na dimenzije
lima
potencijalna opasnost prijeti od krhkog loma izazvanog djelominim
plastificiranjem ili umaranjem prisutnost vieosnog stanja
naprezanja u limu
iz tog razloga treba voditi rauna sa se zavarivanja obavljaju u
najpovoljnijem poloaju dalje od mjesta koncentracije naprezanja i
da se veim radijusima u oblikovanju vornih ploha povoljno utjee
na koncentracije naprezanja
v
o
r
n
i
l
i
m
o
v
i
16.1.2014.
27
SUVREMENE IZVEDBE
Visei mostovi reetkasti nosa kao greda za ukruenje
eljezniki mostovi reetkasti glavni nosai
- iz ve spomenutih razloga (cijena izvedbe) primjena reetkastih
nosaa je danas vidljivo opala
- sprezanjem kolnike ploe i glavnih nosaa poveava se konkurentska
sposobnost reetkastih konstrukcija
Reetkasti mostovi u nas i u svijetu:
Most preko Save u Bosanskoj Gradiki, 1960., rasponi 73+94+73 m,
Warren-ova ispuna bez vertikala, cestovni promet
Most preko Save u Slavonskom Brodu, Warren-ova ispuna bez
vertikala, cestovni i eljezniki promet, sruen u ratu 1992.g.
Most preko Dunava kod Paneva, 1961., rasponi 5x162 m, cestovni i
eljezniki promet
Most na pruzi Beograd-Bar preko kanjona Male Rijeke dubokog do 200
m, 1972., rasponi 81+93+151+93+81 m
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
16.1.2014.
28
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
16.1.2014.
29
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
16.1.2014.
30
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
16.1.2014.
31
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
16.1.2014.
32
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
16.1.2014.
33
Primjer:
S
u
v
r
e
m
e
n
e
i
z
v
e
d
b
e
16.1.2014.
34
Most preko Save u Bosanskoj Gradiki, 1960., rasponi 73+94+73
m, Warren-ova ispuna bez vertikala, cestovni promet
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
35
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
36
Most na pruzi Beograd-Bar preko kanjona Male Rijeke dubokog do
200 m, 1972., rasponi 81+93+151+93+81 m
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
1917., Pont de Quebec, Canada, Quebec City, 549m
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
37
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
1890., Firth of Forth, UK Edinburgh, 521 m
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
38
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
39
most Minato Ohashi, Osaka, Japan, 1974.
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
vijadukt lArc, TGV
Aix en Provence, 1998.
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
40
most u Toulouse-u, Francuska
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
41
most Bergsoysundet, Norveka
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
G
r
e
d
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
42
Most resund, l=490 m, Danska-vedska, 2000
Z
a
v
j
e
e
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
43
Z
a
v
j
e
e
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
Z
a
v
j
e
e
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
44
MostCraigellachie,kotska,1815.g.
Graditelj:ThomasTelford
Prvieljeznireetkastiluk
L=50m,f/L=0,13
18, 19. i prva
polovina 20. stoljea
L
u
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
45
MostEads,St.Louis,USA, 1874.g.
Graditelj:J.B.Eads
elinimost
L=153+158,5+153m,f/L=0,102
18, 19. i prva polovina 20. stoljea
L
u
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
Vijadukt Garabit
Francuska, 1884.g.
graditelj: Eiffel
vareno eljezo
L=165 m, f/L=0,365
L
u
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
46
Vijadukt Viaur,
Francuska, 1902. g.
graditelj: Bodin
L=220 m, f/L=0,244
L
u
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
MostHellGate,NewYork:dvozglobni
reetkastiluk;L=298m;
SydneyHarbourBridge;L=503m;
Most Hell Gate Usporedba:
18, 19. i prva polovina 20.
stoljea
L
u
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
47
MostVasterbronprekojezera
MlarseeuStockholmu,1933.g.;
raspona204m;
BayonneprekozaljevaKillvanKull;
raspona511m;
SydneyHarbourBridge,raspona
503m;
Bayonne
Most Vasterbron
Sydney Harbour
L
u
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
New River Gorge, USA,
1977. g.
L=518 m, f/L=1/4,8
Suvremeni elini reetkasti luk
L
u
n
i
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
48
most Manhattan
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
49
most Williamsburg
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
most Williamsburg
projektanti:Leffert L.Buck,G.
Lindenthal
vrijeme izgradnje:1896.
1903.
glavni raspon:488m
razmak sidrita (3glavna
raspona):670m
8cestovnih traka +2
kolosijeka metroa
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
50
most George Washington
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
most George Washington
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
51
Most Golden Gate
projektant:J.Strauss
konzultant:O.Ammann
rasponi:
343+1281+343m
dovren:1937.
visina grede:7,6m
visna pilona:227,4m
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
most Verrazano Narrows
projektant:Othmar Amman
vrijeme izgradnje:1959. 1964.
glavni raspon:1298m
razmak sidrita (3glavna raspona):2038m
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
16.1.2014.
52
most Akashi-Kaikyo, Japan, 1998, L=1.991 m
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i
most 25. Abril,
Lisabon 1966.,
L = 1.013 m
V
i
s
e
r
e
e
t
k
a
s
t
i
m
o
s
t
o
v
i

11 Mostovi 2 Resetkasti Mostovi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

11 Mostovi 2 Resetkasti Mostovi PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

11 Mostovi 2 Resetkasti Mostovi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

16.1.2014.

You might also like