135

Sport i hrvatski identitet

Vladimir Pezo
SPORT I HRVATSKI IDENTITET
1. Uvod
Sport je postao najmasovnija ljudska djelatnost u kojoj slobodan
ovjek dobrovoljnom samoaktivnou odrava zdravo tijelo i razvija
zdrav duh. Poznate jo u starom Egiptu i Perziji, sportske aktivnosti
razvile su se osobito u antikoj Grkoj i Rimu. Odravanjem velikih
sportskih natjecanja pobjednicima su se dodjeljivala najvea priz-
nanja, a stjecali su i neprijeporan ugled kao onodobni zasluni ratnici
ili vojskovoe. Gladijatori su bili robovi, ali kao pobjednici stjecali
su i slobodu. U najirem smislu, sport podrazumijeva njegovanje
tjelesnih sposobnosti koje se provjeravaju i usavravaju kroz borbu,
igru i natjecanje. Nakon 1896. i pokretanjem P. de Coubertinovih
modernih olimpijskih igara strukturirani su nositelji sportskih aktiv-
nosti: sportai, natjecatelji; organizatori, jamci proklamiranih ciljeva
i uvjeta; gledatelji, zainteresirani navijai ili ljubitelji odreenog
sporta. Za njih je sport bio ne samo razbibriga, zabava i ugodno
ispunjenje slobodnoga vremena, nego, uz stjecanje ugleda i asti,
profesionalni posao. Promotivne parole svih sportova, njihova pravila
i ciljevi sportskih natjecanja su humanizam, uvaavanje plemenitosti,
primjena estitosti te razvijanje prijateljstva i ljubavi meu ljudima.
Prema povelji i idealima olimpizma razvijali su se programi ljetnih
i zimskih igara do 1980-ih godina, kada moto olimpijskih igara vie
nije vano je sudjelovati nego prije svega pobijediti i osvojiti
olimpijsku medalju. Biti olimpijski pobjednik je najprestiniji podvig
za svakog sportaa. Samo viestruki dobitnik zlatnih medalja na istim
136
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
ili na vie olimpijskih igara ulazi u legendu svjetske povijesti kao
sporta zasluan za podvig generacijski bre, vie i jae individualne
sposobnosti ovjeka.
1
1. Sport i prot
Materijalna strana naknade takvih uspjeha bila je iskljuena,
stimulirana samo stipendijama i simbolinim nagradama. Danas je
ta strana javno, privatnim partnerstvom s marketinkim ugovorima,
visoko uzdignuta na veliku konkurenciju s proizvoaima opreme,
sportske odjee i obue, s proizvoaima hrane, pia, napitaka,
vitamina, proteina i dr. Obostrana je korist dugoronih poslovnih
veza sportaa i biznismena, jer na tritu potiu potronju i dostupnu
platenu mogunost djece, mladei i odraslih koji upravo te i takve
proizvode trae i kupuju. Na takvoj sprezi stvoreni su proizvodi koji
se preko sportskih natjecanja, izlobi i sajmova prezentiraju u cijelome
svijetu i zahvaljujui medijima, osobito TV-u, ubrzo postaju svjetski
brand. Razvile su se itave industrije koje zapoljavaju milijune ljudi
diljem svijeta, koji tritu daju prepoznatljivu kvalitetu i ime.
Stjecanje prota, a ne razvoj sporta, je u prvom planu, ali ni
sportskim veliinama i njihovim menaderima dio prota nije ma-
len. Moda, dizajn, kalendari sportskih natjecanja, gradovi i zemlje
domaini atraktivnih priredbi, viegodinje pripreme te odravanje
velikih pojedinanih i skupnih sportskih natjecanja prigode su za glo-
balno djelovanje sportskih i gospodarskih organizacija i pojedinaca.
2

Danas je gotovo nezamislivo odravanje vanije sportske ili gospodar-
ske manifestacije bez javne prezentacije i marketinke obrade trita.
Poslovna povezanost sporta i pojedinih gospodarskih grana, sportske
industrije te osobito turizma, poprima partnerske oblike s podjednakim
1
Tradicionalno geslo pod kojim nastupaju sportai na olimpijskim igrama, a ugravirano
je i na olimpijskim medaljama: Citius, altius, fortius.
2
Prema procjenama B. Sakaa, savjetnika predsjednika MOK-a, NR Kina je 2008. in-
vestirala u olimpijske igre u Pekingu 63 milijarde USA $; u samu organizaciju 7 mili-
jardi, a imala je prihod 4 milijarde $.
137
Sport i hrvatski identitet
ulaganjima, ali i prihodima. Ima armiranih i visokoprihodovnih sport-
skih natjecanja koja ostvaruju klubovi i meunarodne organizacije
u nogometu, tenisu, koarci, boksu, golfu i dr. Njihovo poslovanje
i zarada nadilaze pojedinano i najvee gospodarske partnere.
3
U
SAD-u su osobito bejzbol, hokej na ledu i ragbi, a u Japanu slobodni
borilaki sportovi profesionalni i visokoakumulativni sportovi, koje
u EU ne pratimo ni u sportskom niti u poslovnonancijskom smislu.
Ve dugo vremena su ti sportovi osnovna i protabilna djelatnost na
pravilima profesionalizma, sa svim pozitivnim i negativnim stranama
koje regulira drutveni i pravni poredak u tim dravama. U Velikoj
Britaniji takvi su sportovi kriket i polo.
U tranzicijskim zemljama, pa i u Hrvatskoj, sport je svoj put razvoja
temeljio na tradiciji i popularnosti sportskih klubova, momadi i
pojedinanih sportskih natjecanja vezanih za ivotne i radne sredine:
od masovnih sokolskih i sletskih, kolskih, studentskih, radnikih,
preko organiziranih sportskih klubova i saveza do drutvenih i
dravnih institucija koje su stvarale uvjete u gradovima, prije svega
da se razvija sportska aktivnost, a potom i unapreuje vrhunski sport.
Otvorenost i jaanje sportskog duha te voenje natjecanja u uim i
irim gradskim sredinama, a zatim u kvalitetnijim ligama, omoguili
su hrvatskim sportaima i meunarodnu konkurenciju. Bio je to
mukotrpan put, od strogo propisanoga sportskog i drutvenog ama-
terizma, preko nereguliranog neamaterizma do jo nedeniranoga
pravog profesionalizma. Cilj je uvijek samo sportski uspjeh, a ne
puko sudjelovanje. Kako su suvremena olimpijska pravila podeena
postizanju najboljih rezultata, a nije upitno da ih postiu oni koji se
time profesionalno bave, prirodno je da oni na najprestinijem sport-
skom natjecanju, na olimpijskim igrama, imaju ne ravnopravnu, nego
3
Prema objavljenim podacima, prihod nalne utakmice za europskoga nogometnog pr-
vaka 2008. u Moskvi izmeu Chelsea i Manchester Uniteda bio je 264 milijuna eura, a
2009. u Rimu izmeu Barcelone i Manchester Uniteda 310 milijuna eura. Taj je prihod
UEFA ostvarila od ulaznica, prodaje TV prava i reklama. Koliko su drugi ostvarili nije
objavljeno, ali domaini, prijevoznici, hotelijeri, ugostitelji, agencije i drugi sigurno su
ostvarili znaajan promet. Mediji i TV posebno zarauju na sekundama promidbenih
poruka tijekom prijenosa vrhunskih nogometnih i inih sportskih predstava.
138
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
izrazitu prednost. ivjeti za sport dobiva za natjecatelje promjenu u
ivjeti od sporta.
4

Dolazak do toga pravila je mukotrpan, dug, a esto i tragian, ako
se u mladosti ne osigura sigurna starost. Masovnost i popularnost,
dostupnost i upornost nisu vie podloga za vrhunske sportske uspjehe.
Neki sportai potvruju rezultate na svjetskim natjecanjima razvijajui
svoj talent samo odricanjem i vlastitim radom te rtvovanjem svega
ostalog. Mnogi talenti napuste kolovanje i propadnu. Talenti koji
su na vrijeme prepoznati i ukljueni u sustav postizanja rezultata, uz
struni rad zasnovan na znanstvenim istraivanjima, uz osigurane
sportske objekte i opremu te stimulacije i neophodne uvjete za rad i
napredovanje, imaju mnogo vie mogunosti za postizanje uspjeha.
Kod sportaa koji svakodnevno ostvare najmanje dva treninga od
po nekoliko sati za osnovnu sportsku disciplinu i po jedan trening
za dodatnu ili specijaliziranu aktivnost moe se govoriti o njihovoj
profesionalnosti u tom sportu. Takvu aktivnost u pripremi i za vrije-
me samog natjecanja prate mediji, pa ako su tu ukljueni i sponzori,
biznis nije samo u profesionalnim klubovima i u Hrvatskoj najpopu-
larnijem sportu nogometu, nego i u svim sportovima koji izlaze na
meunarodna natjecanja. Ve od vrtia i osnovne kole ambiciozni ro-
ditelji prate svoju djecu u sportske kole da naue skijati, plivati, igrati
tenis, da svladaju gimnastike vjebe ili igre s loptom. Kvaliteta trai
usmjeravanje, specijalizaciju, selektiranje i predugovor u stvaranju
sportske budunosti za malobrojne.
5
Koliko u tome ima improvizacija,
a koliko odustajanja na vrijeme teko je rei, jer su doista vrlo rijetki
4
Pod naslovom: Pealov rasprodaje olimpijske medalje Jutarnji list je 18. 04. 2009.
objavio lanak kako diza utega u 39. godini ivota radi prehrane obitelji i jer je bez
posla eli preko interneta prodati sve svoje medalje, pa i one olimpijske koje je osvojio
u hrvatskome dresu: zlatnu u Sydneyju 2000. i bronanu u Ateni 2004. Novi list je
20. 04. 2009. objavio lanak pod naslovom Branko Oblak prima 50 kuna hrvatske
mirovine za tri godine igranja nogometa u NK Hajduk i 46 nastupa za nogometnu
reprezentaciju Jugoslavije. U 62. godini prima 313 eura slovenske mirovine.
5
Ruska tenisaica M. arapova je s 18 godina zaradila 18 milijuna USA dolara, a u 10
godina igranja i reklamiranja 150 milijuna dolara. U 12 mjeseci T. Woods, najbolji
svjetski golfer, zaradio je 110 milijuna dolara.
139
Sport i hrvatski identitet
oni koji su odbaeni, a uspiju na drugim mjestima.
6
Pogreke se teko
ispravljaju, a jo tee priznaju, osobito ako su obostrane.
2. Sportski rezultati
Uz materijalnu stimulaciju, sportai najvie oekuju od trenera i
ziolokih strunjaka. Radi se o najzahtjevnijim uincima, a kako
su ope ljudske mogunosti limitirane, onda je za taj dodatni napor i
mogui sportski uspjeh potrebno iznijansirati i uskladiti pomo od nu-
tricionista i farmakologa, sportskih lijenika i terapeuta do pedagoga i
psihologa. Njihova je pojedinana i skupna odgovornost velika pa se u
tim postupcima ilegalni i nedoputeni pokuaji s dopingom ili drogom
otkrivaju i drastino kanjavaju jer izravno djeluju na ivot i sport.
7

Poznati su primjeri oduzimanja medalja i viegodinjeg ili doivotnog
iskljuivanja iz sportskih natjecanja. Hrvatski sportai istiu se uz
sportske rezultate i dodijeljenim fair play priznanjima na velikim
natjecanjima. Najvrjednije i neponovljivo odlije Meunarodnoga
fair play odbora, trofej Pierre de Coubertin, primili su hrvatski
jedriliari za ustupanje svoje jedrilice u zadnjem olimpijskom plovu
momadi Danske kojim su im omoguili osvajanje zlatne medalje na
olimpijskim igrama 2008.
8

6
Kako iznimka potvruje pravilo moe se dokazati na ivotnom putu iznimnog nogome-
taa R. Prosinekog. Iz Dinamova podmlatka M. Blaevi ga nije uzeo u prvi sastav pa
se morao dokazati u Crvenoj zvezdi i Real Madridu, odigravi za njih najbolje utakmi-
ce kao jedan od najboljih europskih nogometaa i donosei im zaslune titule prvaka.
Danas je Prosineki u strunom timu izbornika S. Bilia s nezavrenom Nogometnom
akademijom i manjom plaom. Inae M. Blaevi cijeli ivot razvija nogometni uspjeh
na talentu, motivu, karakteru, inteligenciji, treningu, ambijentu i na srei. Svjetska pri-
znanja i olimpijske medalje ostvarila je plivaica Mirna Juki preselivi se u Austriju.
7
Meunarodni olimpijski odbor je obavijeten da je na OI u Pekingu 2008. pronaen
doping kod sedmero sportaa, meu kojima i kod Vanje Perii, atletiarke iz Hrvatske.
Slijedili su suspenzija i kazna HAS-a i HOO-a.
8
Meunarodni fair play odbor sa sjeditem u Budimpeti dodijelio je Trophy Pierre de
Coubertin za 2008. hrvatskim jedriliarima u klasi 49er Pavlu Kostovu i Petru Cupau
te njihovu treneru Ivanu Bulaji za ustupanje svoje jedrilice danskoj posadi kojoj je vje-
tar slomio jarbol, a koji su u nalnom plovu na OI u Pekingu osvojili zlatnu medalju.
Postupak i priznanje vrijedno zlatnog olimpijskoga sjaja.
140
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
Nije u svim sportovima ravnomjerno iz masovnosti proizlazio
kvalitet sportskih rezultata, a ni svako meunarodno natjecanje nije
potvrivalo viegodinje usmjeravanje i ulaganje u sve sportove.
Praenje i selektiranje izrazitih talenata uz osiguravanje optimal-
nih uvjeta mogue je zadrati pa ak i proiriti vrhunske sportske
rezultate hrvatskih sportaa u meunarodnoj konkurenciji. Iskustvo
skijaa, plivaa i tenisaa danas ve u mukoj i enskoj konkurenciji
potvruju karatisti.
9
U dobivanju domainstva velikih i visokoprihodovnih sportskih
priredbi ne uspijevamo u konkurenciji jaih i nancijski monijih
zemalja. Osim niza obeanih glasova, nogometni savezi Hrvatske
i Maarske, kao zajedniki kandidati za organiziranje europskoga
nogometnog prvenstva 2012, nisu dobili ni jedan glas UEFA-e. Grad
Rijeka ve se etiri puta kandidirao za organizatora Mediteranskih
igara i ne uspijeva dobiti to natjecanje.
3. Individualni i kolektivni identitet u sportu
Sport, osobito vrhunski, stalnim pomicanjem iznimnih sportskih
uspjeha i usporedbom s drugim ve ostvarenim i vericiranim rezulta-
tima daje periodian samopregled identiteta pobjednika. Istraivanja o
suvremenoj teoriji nacionalnog identiteta sa sociolokog, politolokog
i pravnog stajalita su razliita, kako u pristupu tako i zakljucima.
Zato se danas esto jednostrano gleda na sport i identikaciju poje-
dinca i kolektiviteta kroz sport i sportske rezultate. U Hrvatskoj je tek
9
Na europskom prvenstvu u Zagrebu 2009. osvojili su est medalja, od kojih tri zlatne.
Ne treba zaboraviti dravne sustave koji su planirali proizvodnju vrhunskih svjetskih
rezultata u mnogim sportovima kao prezentaciju svojih iznimnih sposobnosti na naj-
vanijim natjecanjima. U Istonoj Njemakoj, Kubi, Bugarskoj sportski su lijenici i
znanstvenici primjenjivali tada jo javnosti nepoznate metode, stimulanse, vitamine ili
svjeu krv, koje su kontrolom MOO i meunarodnih sportskih organizacija podvrg-
nute nadzoru i razvrstane u nedoputene ili zabranjene. Iskustvo kineskih iznenaujuih
olimpijskih rezultata 2008. jo se nije analiziralo, ali goleme investicije u objekte bile
su oplemenjene i vrhunskim i viegodinjim pripremama sportaa, to je kineske spor-
tae uzdiglo u sam olimpijski vrh.
141
Sport i hrvatski identitet
2003. donesen, a ve 2006. izmijenjen Zakon o portu, a ulanjenjem
sportskih saveza u meunarodne asocijacije 1990-ih poelo je sustavno
biljeenje sportskih uspjeha i isticanje njihovih nacionalnih prinosa.
Rijetki su objektivni prikazi kontinuiranih ostvarenja hrvatskih poje-
dinaca i doprinosa momadi iz prethodnih natjecanja jer su ostvareni
u bivoj dravi. Olimpijski pobjednici i osvajai zlatnih medalja, od
Gusarova etverca, urice Bjedov, Mate Parlova, Matije Ljubeka,
Kree osia, Hrvoja Horvata ili u dva sporta Zlatka imenca i mnogih
drugih jednako su uspjeni kao i neosporne svjetske sportske veliine
Janica Kosteli, Goran Ivanievi, Blanka Vlai, Toni Kuko, Ivano
Bali, Ivica Kosteli i dr. Mjerljivost njihovih rezultata u vremenu
nastajanja ne moe se izvanjskim dananjim kriterijima umanjivati ni
uveavati. Tu nije rije o objektivnom sportskom vrednovanju, nego
o isticanju navijakih strasti ili nacionalnih zasluga i vrijednosti.
Metodologija vrednovanja sportskih rezultata u individualnim i
momadskim natjecanjima uvijek ima u vidu rasprostranjenost sporta,
masovnost i konkurentnost, uvodei eliminirajue norme i uvaavajui
posljednje rezultate na istovrsnim natjecanjima odreenog sportaa
ili ekipe. Svojatanja i rangiranja koja vre specijalizirani mediji nisu
istovjetna s objektivnim kriterijima meunarodnih sportskih saveza.
Unaprijed utvrena pravila za sve sportove i velika natjecanja odreuju
uvjete i jame regularnost nadmetanja za najboljeg sportaa i momad
u nekom natjecanju. Pobjednika priznanja su stoga samo osobna ili
kolektivna, za ekipne sportove. Poistovjeivanje dravnih simbola sa
sportskim obiljejima na opremi i dresovima daje svakom sportskom
susretu slubeno znaenje, to, dakako, nema osobitu vanost osim
propagandnih poruka i medijskog interesa.
Noenje, podizanje i postavljanje dravnih zastava na olimpijskim
igrama i velikim sportskim natjecanjima, kada predstavljaju sudio-
nike, pojedince i ekipe, precizno je i pravilno regulirano; najee
je po objektima natjecanja i smjetaja sportaa utvren redoslijed
postavljanja jednakog broja i veliine dravnih zastava, do uzornog
isticanja zastava i simbola MOO-a, sportskih federacija, samog sport-
skog natjecanja, grada domaina ili drave organizatora. Hrvatska je
2008. i pored vanjskog duga od 40 milijardi eura izgradila est novih
142
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
velikih sportskih dvorana (u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Varadinu, Za-
dru i Poreu) kako bi besprijekorno organizirala svjetsko rukometno
prvenstvo, a hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu
medalju. Skidajui zastavu Srbije (zemlje sudionice) s jarbola na
zadarskome trgu gradonaelnik je Rukometnom savezu Hrvatske
umanjio ugled, a Meunarodnoj rukometnoj federaciji nanio neopro-
stivu diskriminaciju; zahvaljujui sportskom dranju rukovodstva srp-
ske reprezentacije, koje nije napustilo natjecanje, svjetsko prvenstvo
je u Hrvatskoj ipak regularno zavreno.
Organizacijom VIII. mediteranskih igara, MIS 79. u Splitu 1979,
i XIV. svjetskih studentskih sportskih igara, Univerzijada 87. u Za-
grebu 1987, stekli smo visok ugled i do sada neprevladane ocjene za
najbolje organizirane i odrane regionalne igre, po ocjeni Mediteran-
skog odbora, novinara i samih sudionika.
10
Isto tako smo od Svjetske
studentske sportske federacije dobili nesuzdrane hvalospjeve i zlatna
odlija za neponovljivu pripremu i izvedbu najboljih student skih iga-
ra.
11
Zastava MIS-a, s tri izranjajua kruga iz morske vode, postala
je slubena zastava Mediteranskog odbora, simboli kojega su zemlje
triju kontinenata: Afrike, Azije i Europe, a autor je B. Ljubii, aka-
demski slikar i dizajner iz Zagreba. A nakon to je za Univerzijadu
87. Zagreb u potpunosti proveo elektroniku obradu svih programa,
organizaciju, akreditaciju, smjetaj i svekoliko natjecanje, B. Saka
je 1988. postao savjetnik predsjednika MOO-a za informatiki sustav
i realizator programa informatikih podataka svih zimskih i ljetnih
olimpijskih igara. Na MIS-u 79. i Univerzijadi 87. postavili smo na
stadionima na Poljudu i u Maksimiru etiri velika jarbola za sveanost
otvaranja igara: za zastavu SFRJ (zemlje domaina), Mediteranskog
odbora, odnosno FISU-a, organizacijskog odbora i za zastavu SRH. U
sveanom trenutku otvaranja igara prije dravne himne Hej Slaveni,
odsvirana je (oba puta) i Lijepa naa, hrvatska himna.
10
D. Bilandi: Ekonomska kriza zapoela je sredinom sedamdesetih godina. Godine
1980. dugovi Jugoslavije popeli su se na 20 milijardi dolara, u knj. Hrvatska moderna
povijest, str. 695.
11
P. Nobilo, predsjednik FISU-a: Izuzetno smo zadovoljni s ovim to smo vidjeli, s Va-
om organizacijom Univerzijade. ak smo zapanjeni jer smo bili svugdje u svijetu, ali
ovako nije nigdje bilo. estitam Zagrebu, Vjesnik, 7. 07. 1987.
143
Sport i hrvatski identitet
Navijai su posebna sportska publika i bez njih se ne moe go-
voriti o cjelovitoj sportskoj djelatnosti; oni su sastavni dio, ne samo
zbog potpore i kupljene ulaznice, nego zbog suivota, razumije-
vanja, razvoja, utjecaja na postizanje sportskih uspjeha, ali esto i
samih rezultata i pobjeda. Organizirani navijai uz svoju udrugu,
svoj klub, svoju ekipu, u svom gradu stvaraju pozitivnu navijaku i
natjecateljsku atmosferu i nerijetko su za pojedinca vana podrka,
a za ekipu dodatna potpora, dvanaesti igra u nogometu, esti
u koarci i sl. Prikazivanje objektivne koristi od navijaa i klupskih
fanova kao sociolokih pojava i njihovo promjenjivo djelovanje
malo se istrauje i obrauje, osim kada u javnosti izbiju na vidjelo
negativnosti i razni oblici nasilja.
12
S njima se nakon ponovljenih eks-
cesa bavi samo policija i sudstvo, a hrvatska vlada priprema Zakon o
zatiti od nasilja na sportskim objektima u Hrvatskoj.
13

Navijai u klupskim dresovima ili sportskim kockastim maji-
cama reprezentativnih ekipa prije utakmica ili nakon nepovoljnog
rezultata, u gradovima domaina, remete javni red i mir te ine
prekraje, znatne ispade i tetu. Klubovi ili sportski savezi redo-
vito se kanjavaju odigravanjem sljedeih utakmica pred praznim
gledalitem, gostovanjem u vie od 100 km udaljenim mjestima ili
novanim kaznama.
14

Meunarodne sportske federacije dodatno propisuju otrije mje-
re za suzbijanje nacionalizma, ovinizma i rasizma na sportskim
borilitima. Prijedlog Zakona o suzbijanju nasilja na sportskim na-
tjecanjima obuhvatit e sve relevantne imbenike kako bi poinitelja
zlouporabe slobode izraavanja, navijanja, odvojio od pravih prijatelja
12
U Splitu su istraivali i objavljivali rezultate o navijaima B. Vukovi, S. Vrcan i D.
Lali, a povremeno su pisali i N. Viskovi, S. Malenica i dr.
13
U obrazloenju za prijedlog donoenja Zakona navode se podaci za minulih pet godina,
prema kojima je 6429 osoba privedeno, 217 prekrajno prijavljeno, ozlijeena su 324
navijaa, od kojih 29 tee. Ozlijeena su i 54 policajca, trojica tee, te je oteeno i 31
policijsko vozilo. Oteeno je 141 osobno vozilo, 38 autobusa, 35 tramvaja i sedam
eljeznikih vagona.
14
Samo su nogometni klubovi i HNS za izgrede navijaa koji su navijali za nogometnu
reprezentaciju platili ukupno dva milijuna eura.
144
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
i oboavatelja sporta i korektnih podravatelja kluba ili reprezenta-
cije.
15

Navijake udruge se esto ograuju od takvih skupina te ih nazi-
vaju huliganima i nasilnikim ispadima koji se neosnovano veu za
navijake udruge i njihove lanove. Pozivaju se na ustavna jamstva i
zatitu ljudskih prava te prijedlog novog zakona (treeg po redu) ne
podravaju jer im kri navijaka prava. injenica je da se u Hrvatskoj
godinje troi 2 milijarde kuna na opojnu drogu, dok se 7000 mladih
lijei, 4600 ih je kazneno prijavljeno, a 100 umire od uzimanja droge.
Kako i koliko sport i sportska aktivnost tite mlade ljude od droge
teko je rei, ali stalne akcije i stvarna aktivnost u sportu nespojivi
su s korisnicima bilo kojih opijata. Zato izmiljena parola HOO-a
sportom protiv droge nije oivotvorena, jer sport ima daleko vee
znaenje u ivotu mladog ovjeka, a mnogo vaniju ulogu u razvoju
humanog drutva i socijalne drave. Dakako da je slika Hrvatske u
svijetu mnogo sloenija nego to je mi kroz sport i nesportsko na-
vijanje dajemo. Usklaivanje s europskim pravilima i standardima u
razdoblju pregovaranja za EU i otklanjanje prepreka na tom putu su
izrazito mukotrpni i jo nedovoljno objanjeni domaoj javnosti. U
tome politizacija sporta i navijake nacionalistike strasti ne pomau
europeizaciji Hrvatske. Sindrom brzine rjeenja svih problema je uspo-
ravanje stvarnog razvoja bez obzira na politiku i stranaku promjenu
vlasti, a osobito u globalnoj recesiji gdje gospodarska kriza prerasta
u drutvenu i gdje zaostajemo, ne otvaramo pravce razvoja.
16

15
lanak 39. Ustava RH kae: Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje i poticanje na
rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesno-
ljivosti.
U intervjuu za Veernji list 31. 01. 2009. Thmas Bauer, koordinator devet navijakih
udruga kae: Na stadionima se esto ori i poklik za dom spremni, jer je to izraz bunta
prema vlasti koja se bavi glupostima u vrijeme dok nam prijeti najvea gospodarska
kriza od neovisnosti. Bili smo Soroevi plaenici i sinovi jugoocira, sada smo usta-
e, a pritom nismo nita od toga.
U Slobodnoj Dalmaciji 24. 11. 2008. N. Viskovi kae da je nasilje ulice produetak
ratnih kriminalnih ratnih djela ili deki su nauili pljakati i ubijati u ratu, nitko ih zato
nije gonio i oni su nastavili do danas.
16
I. Brean, knjievnik: Mi nemamo vizije budunosti. U tome je stvar. Mi pred bu-
dunou stojimo kao slijepac i zato se onda okreemo prolosti i u njoj traimo svoj
145
Sport i hrvatski identitet
elni hrvatski politiari nakon Domovinskog rata drali su sport
kao nastavak rata u miru drugim sredstvima i kao najbolji nain ar-
macije drave u svijetu. Vodili su dravnu, ustvari stranaku, politiku u
svim sportskim organizacijama, vlastitu promociju kroz sport, osobito
na velikim natjecanjima.
17

U sjeanju su domoljubne izjave Draena Petrovia, Stojka
Vrankovia i Gorana Ivanievia (pred zgradom Ujedinjenih naroda)
u New Yorku i Londonu. Bili su prvi veleposlanici nove hrvatske
drave kada jo nije imala svoju diplomaciju. Odgoda koarkakoga
kvalikacijskog turnira 1991. za olimpijske igre u Barceloni 1992.
kako bi se mogla prihvatiti prijava hrvatske koarkake momadi bio
je prvi korak koji je uinio Bora Stankovi, generalni tajnik FIBA-e
i tako omoguio spektakularan nalni koarkaki olimpijski dvoboj
momadi snova SAD-a i Hrvatske. Tu nezaboravnu predstavu preko
TV gledalo je vie od 2 milijarde ljudi u svijetu. Zar je samo usput
vano da je koarkaka hrvatska momad osvojila srebrnu olimpijsku
medalju? Treba li rei da se koarkom u svijetu bavi 200 milijuna
ljudi, a u SAD-u igra 25 milijuna igraa i koarka je po masovnosti
sport broj jedan u SAD-u? Visoku kvalitetu odravaju kroz studentska
natjecanja (3 divizije, 30 liga i 341 koled) i profesionalnu NBA ligu
s 30 klubova. Ali pogrean bi zakljuak bio da se mala Hrvatska s 4,5
milijuna stanovnika i 295 registriranih klubova s 18 945 koarkaa
moe ravnopravno natjecati s toliko puta veim brojem osposobljenih
identitet. I mi, naprosto, moramo proivjeti ovu evoluciju koju su ve proivjele druge
europske zemlje. Novi list, 3. 12. 2008, str. 50.
17
Svoje ljude rasporeivali su ili imenovali za dunosnike u sportske saveze, udruge,
klubove, odreivali izbornike, trenere, suce, delegacije i delegate za velika natjecanja,
do novinarskih sportskih urednika i komentatora. Naklonost i razumijevanje za sport
osobito je iskazivao F. Tuman, kao dravni poglavar, ne kroz svoj hobi i rekreaciju
kao navija, nego kao autokratski donositelj presudnih odluka o Olimpijskom odboru,
nogometnom i teniskom savezu, o NK Croatiji, imenu NK Dinamo, ruenju i grad-
nji maksi mirskog stadiona, sastavljanju delegacija i reprezentacija, (ne)kanjavanju,
oprostu i nagraivanju reprezentativaca, podobnosti sportskih rezultata i pritisku na
suenje, do nogometne titule prvaka uz uzvik Ima Boga. O lolokim, lingvistikim
zahvatima u hrvatsko sportsko nazivlje mogli bi progovoriti urednici, novinari i jezini
strunjaci, jer naalost nisu se mogli suprotstaviti jezinomu purizmu, kao ni pripeta-
vanju trinaestog poena u tenisu.
146
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
igraa koarke. No, tu i jest udesna motivacija, uvjebanost i dosezi
stvaralakih mogunosti i improvizacija. Tu je uz koarkaka pravila
sva ravnopravnost to se odvija na parketu u jednoj utakmici, u istom
danu, na istom natjecanju, a sve ostalo do tog trenutka je razliito
i poslije neusporedivo. Pogreno je to navijai i mediji dodavaju
pobjedama dravna ili nacionalna obiljeja pa se rivalitet sportskih
nadmetanja zamata u euforiju radosti, ili se poraz pretvara u morbi-
dnu tugu. Ne natjeu se na sportskim borilitima ni nacije ni drave,
nego pojedinci, sportai i sportske momadi. Za njihove uspjehe diu
se dravne zastave na poasne jarbole, a u ast pobjednicima svira
se i dravna himna. Sveanost proglaenja pobjednika i uruenje
priznanja pod strogim su sportskim protokolom. Hrvatski sportai
svoje zapaene sportske rezultate identiciraju s doprinosom svojemu
klubu, ekipi, gradu, regiji i dravi. U javnosti se uspjeh prikazuje s
naglaenim nacionalnim predznakom, iako etniki i nacionalno nema
jedinstvenih klubova ni sportskih reprezentacija.
18

Ako o postignutim sportskim rezultatima hrvatskih sportaa govo-
rimo u globaliziranom svijetu, onda po rezultatima desetak pojedinaca
i dvjestotinjak sportaa kolektivnih igara zauzimamo na ljestvicama
vrlo visoka mjesta u rukometu, nogometu, vaterpolu, neto nia u
kajaku, stolnom tenisu, tenisu i koarci. Imamo vrhunskih sportaa
u olimpijskim natjecanjima u skijanju, atletici, karateu, veslanju i
plivanju te iznenaujue uspjehe u gimnastici i streljatvu.
Kako to zadrati i koje su sve pretpostavke da hrvatski sportai i
ubudue postiu iste ili bolje sportske rezultate, bez obzira na krizu
18
Prvu pojedinanu zlatnu medalju na olimpijskim igrama, u Sydneyju je 2000. za Hr-
vatsku osvojio diza utega Bugarin N. Pealov s hrvatskom putovnicom i, kako su no-
vine pisale, s obeanih 50.000 SAD dolara i s jednosobnim stanom u Splitu. Na igrama
1992. u Barceloni nije nastupio splitski pliva Milo Miloevi, da bi ve 1993. godine
u Palma de Mallorci postavio svjetski rekord i osvojio zlatnu medalju kao pliva iz
Rijeke. U monograji Stoljee ponosa 100 godina D Primorje 08 rekao je: Te sam
godine, slobodno mogu rei, bio u vrhu svjetskog plivanja. U meni je proradio inat jer
su me otpisali ljudi na visokim funkcijama u Savezu. Nisam imao to izgubiti, poeo
sam ivjeti za plivanje. Osvaja je 9 svjetskih, europskih i mediteranskih medalja do
2002. Zvjezdana je pria i esnaestogodinjeg iznimno talentiranoga brazilskog djeaka
kojeg su hrvatski treneri pretvorili u najboljeg hrvatskog reprezentativca, a hrvatski
menaderi prodali u prestini londonski nogometni klub Arsenal.
147
Sport i hrvatski identitet
u svijetu i kod nas? Na dravnoj razini Hrvatska nema razraenu
strategiju drutvenog, gospodarskog pa ni sportskog razvoja. Sjetimo
se koarke ili odbojke te stolnog tenisa i tenisa, gdje smo u klupskim
i reprezentativnim natjecanjima imali vrijedne europske i svjetske
rezultate te vrhunske sportae u mukoj i enskoj konkurenciji.
19

Samo su rukometai i vaterpolisti jo u svjetskom vrhu. Ukup-
no uzimajui usporedne podatke natjecateljskih sportova, hrvatski
sportai ostvaruju periodino bolje rezultate od mnogih drava
priblino istih ili slinih sportskih, demografskih i drugih razvojnih
veliina i vrijednosti. Oscilacije i neuspjesi su takoer od sporta do
sporta uobiajeni, a opravdanja su vezana za promjenu igrake genera-
cije ili nedovoljno vrijeme i sredstva potrebna za strune i psihozike
19
Da spomenemo samo one s najviih postolja bila bi duga lista hrvatskih sportaa, ali
ne moe se zaboraviti da je Kreimir osi bio prvi stranac u najelitnijem natjecanju
NBA i za nezaboravno koarkako umijee dobio mjesto u kui slavnih; iza njega tu
su jo Draen Petrovi, Draen Dalipagi i trener Mirko Novosel. Mate Parlov je svojim
boksom, kao plemenitom vjetinom, osvojio u amaterskoj i profesionalnoj konkurenciji
sve nacionalne, regionalne i europske titule, do svjetskog i olimpijskog pobjednika; Dra-
en Jerkovi i Davor uker su na svjetskim nogometnim prvenstvima u ileu odnosno
Francuskoj bili najbolji strijelci; Duje Smoljanovi i Nikola Draga viestruki su svjetski
prvaci u kuglanju; Stipe Boi je dvostrukim usponom na Mount Everest postao najvei
alpinist svijeta; Dragutin urbek je uz 36 europskih i svjetskih odlija u stolnom teni-
su bio s 46 godina najstariji sudionik olimpijskoga stolnoteniskog turnira 1992; Matija
Ljubek je s 2 zlatne, 1 srebrnom i 1 bronanom olimpijskom medaljom i 13 svjetskih
i mediteranskih osvojenih medalja najbolji kajaka svijeta; Janica Kosteli je s 4 zlatne
olimpijske medalje te 2 srebrne i po broju osvojenih prvih mjesta u alpskom skijanju
najbolja skijaica svijeta; Danira Naki bila je tri puta najbolja europska koarkaica, a
2009. MOO joj je uruio trofej ene u sportu; Barbara Jeli je najbolja europska odboj-
kaica, kao i Mara Torti dva puta najbolja svjetska rukometaica, a Ivano Bali i Igor Vori
najbolji su rukometai svijeta; 2009. u streljatvu je Snjeana Peji europska prvakinja.
Davisov pehar osvojili su 2005, zalaganjem Nikole Pilia i Gorana Ivanievia, Ivan Lju-
bii, Mario Ani i Ivo Karlovi; a nakon tri poraza u nalu, pobjeda Gorana Ivanievia
2001. na Wimbledonu u Londonu i Ive Majoli 1997. na Roland Garrosu, meunarodnom
teniskom prvenstvu Francuske u Parizu, najvii su dometi tih sportaa. U svibnju 2009.
prva enska alpinistika ekspedicija iz Rijeke osvojila je Mount Everest, a sestre Darija
i Iris Bostjani zajedno i sam vrh od 8848 m, a nakon dva dana hrvatska se trobojnica
ponovo zavijorila na vrhu svijeta kada su Zagrepanka Ema Vrbek i Splianka Milena
ijan ponovile njihov uspjeh. Godine 2009. svjetskim priznanjima i redordima zavrili su
natjecanja Blanka Vlai, atletiarka i Sanja Jovanovi, plivaica, kao i Duje Draganja,
pliva. Duga bi bila lista imena svjetskih vaterpolista iz Hrvatske od Drugoga svjetskog
rata do danas. Godinama je Mirko Filipovi (Cro Cop) meu najboljim borcima svijeta u
tajlandskom boksu.
148
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
pripreme za svako natjecanje. Nerijetko se neoekivani i sretni ili
bolje spretni uspjesi uopavaju, a time i optereuju sistematinost i
ustrajnost te daju alibi za iznenadne rezultate bez rada. Na dugu stazu
i uz nepostojanje strategije razvoja i programa rada, od kluba, preko
saveza do olimpijskog odbora i Ministarstva sporta (koji jo nije
izabrao Nacionalno vijee za sport), nemogue je osigurati stabilnu
hrvatsku meunarodnu sportsku kvalitetu. Vrhunski rezultati iskazani
u broju osvojenih olimpijskih medalja to najbolje dokazuju.
20

U emu ili po emu bi se Hrvatska s 0,15% svjetskog, a 1,7%
europskog stanovnitva mogla osim sporta prezentirati u svijetu i
u Europi na ovakav nain? Kada bismo usporeivali bilo koju dje-
latnost, po bilo kojem kriteriju, nema nas meu prvih 100 drava u
svijetu. Nekada je npr. brodogradnja bila trea po broju i vrijednosti
novoizgraenih brodova, a danas? Prema provedenim europskim
istraivanjima proizlazi da su samo prirodne ljepote Hrvatske ispred
hrvatskog sporta u svijetu.
21

U nogometu, od prvoga profesionalnog ugovora Bernarda Vukasa u
Italiji, preko amaterskog i neamaterskoga klupskog natjecanja u bivoj
dravi, do dananjeg neatraktivnog profesionalnog natjecanja u I. ligi
iznimno talentirani nogometai iz Hrvatske ostvarili su uspjene i
devizno unosne karijere u europskim klubovima.
22
Okup ljeni u re-
prezentaciji, osvojili su na svjetskom nogometnom prvenstvu u Fran-
20
Na ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni nastupilo je 39 sportaa u 12 sportova, u
Atlanti 84 u 14 sportova, u Sydneyju 91 u 12 sportova, u Ateni 81 u 14 sportova te u
Pekingu 110 sportaa u 13 sportova. Osvojeno je 17 medalja: 3 zlatne, 6 srebrnih i 8
bronanih.
21
Istraivaki tim Instituta Ivo Pilar ukljuen je u 4. krug Europskoga socijalnog istra-
ivanja koje se od 2001. provodi svake druge godine na reprezentativnom uzorku od
1500 ispitanika u 34 europske zemlje. Sredinji modul obuhvaa 12 irokih podruja.
Prema ljestvici BBC-a i britanskim kriterijima uspjenosti svjetskih sveuilita meu
500 uglednih nema ni jednoga hrvatskog sveuilita.
22
Viegodinje ugovore i ponajbolja igraka umijea u najuspjenijim europskim klubo-
vima ostvarili su D. uker /Real Madrid/, Z. Boban /Milan/, A. Boki /Lazio/, S. Bili
/Everton/, I. timac /West Ham/, D. imi /Milan/, R. Jarni /Real Madrid/, Z. Soldo /Stutt-
gart/, D. Srna /aktar/, I. Oli /HSV/, S. Pletikosa /Spartak/, M. Petri /HSV/, G. Vlaovi
/Valencija/, A. Asanovi /Panathinaikos/, V. orluka /Tottenham/, L. Modri /Tottenham/,
R. Prosineki /Real Madrid i Crvena Zvezda/, N. Kranjar /Portsmouth i Tottenham/.
149
Sport i hrvatski identitet
cuskoj 1998. tree mjesto (bronanu medalju). U prednatjecanjima
za naredna europska i svjetska nogometna prvenstva u deset godina
igrai reprezentacije HNS-a iz stranih klubova zadrali su tako visoku
poziciju da su na FIFA-inoj rang-listi 2008. zauzeli sedmo, a 2009.
osmo mjesto u svijetu. U meuvremenu su pobjedom u Londonu izba-
cili nogometnu reprezentaciju Engleske 2007. s europskog prvenstva
u Austriji i vicarskoj. Tom pobjedom omoguili su reprezentaciji
Rusije da se natjee na tom prvenstvu. Igra i voenje izbornika S.
Bilia omoguili su hrvatskim nogometaima nove visoke profesio-
nalne ugovore u Engleskoj, Njemakoj, Rusiji i Ukrajini. Poseban
su prinos reprezentativnoj nogometnoj vrsti dali hrvatski nogometai
podrijetlom iz Australije, Njemake i vicarske.
23

I u drugim sportovima ima prekogranine uvozno-izvozne
dopune igrake kvalitete, ali uz mnogo skromnije novane naknade
u odnosu na nogomet. Kao u svakoj kupoprodaji, i u Hrvatskoj se
pojavio posredniki biznis sportskih menadera. Oni su u tranzicijskim
uvjetima, kada se u Hrvatskoj jo ne zna vlasnik kluba, sportskog
objekta ni stvarni organizator velikog natjecanja, zastupnici igraa
i suvlasnici kluba ili vlasnici licenci. Ako se uzmu u obzir predugo-
vori s roditeljima maloljetnih i talentiranih igraa, dodaju ucjene,
tajni sponzori, kladionice, utjecaji na suenje i voditelja natjecanja
s medijskim angairanjem i araniranjem uz mobilizaciju javnosti i
navijakih udruga te koritenjem svih tih mogunosti u postizanju
kakvih-takvih rezultata, njihova je ukupna cijena doista previsoka.
Koliko to ima veze s vrijednostima i au svojstvenima sportu, a
koliko s nemoralom pa i kriminalom teko je rei, ali nije mogue
izdvojiti pojedinane sluajeve. Hrvatska zauzima 163. mjesto u
svijetu po investicijskoj konkurentnosti i sreenosti trita, ali i po
nesuzbijanju korupcije i nesuprotstavljanju kriminalu. Sport nije iz-
nimka, dapae, mnoge negativnosti kao da su zapoele u pojedinim
sportskim sredinama.
24

23
J. imuni, N. Kova, R. Kova, I. Rakiti, I. Klasni.
24
Svi oblici nedoputenih, nepravilnih, prekrajnih i kaznenih postupanja i radnji pojav-
ljivali su se i sankcionirali u sportskim organizacijama, ali i u redovitim graanskim i
kaznenim sudskim postupcima. U novije vrijeme javnosti su dostupniji odreeni slu-
150
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
Ako su poslovni rezultati prekriveni sportskim uspjesima, propusti
se (ako ih ima) ne otkrivaju javnosti. Kao da je na snazi dvostruki
pravni sustav; ono to se ne doputa, moe protupravno djelovati u
najvanijoj sporednoj stvari na svijetu (kako se esto naziva nogo-
met). U najelitnijem profesionalnom natjecanju samo je NK Hajduk
potkraj 2008. regulirao odnose i postao dioniko drutvo. Drugih 15
klubova jo su u istom natjecanju kao sportske udruge ili privatni
klubovi kojima je vlasnik pojedinac. Nikoga to ne smeta, nitko ne
intervenira, natjecanje se odvija, snizuju se uvjeti, poslovanje se vodi,
ne prikazuju se porez ni prirez, a doprinosi se ne obraunavaju, nego
se privremenim posudbama i isplatama nakon nekog vremena otpisuju
viemilijunski dugovi i idemo dalje. Tako se kroz sportsku djelatnost
osposobljavaju pojedinci i privilegirani da preuzmu i u poslovnom
svijetu dio hrvatskoga drutvenog bogatstva u privatizaciji ili javno-
privatnom partnerstvu na trideset ili vie godina. Sprega ili istovjet-
nost tih kvaliciranih kadrova i politikih osoba ide sve do gradskih
i ministarskih dunosnika. Njihova uloga u klubu, sportskom savezu
ili u tijelima dravne vlasti nije u sukobu interesa, dapae, ona se
javno preporuuje, a odgovornost ili progon se redovito zatiuju imu-
nitetom, ili u najboljem sluaju prebacuju na neodgovorne i otkrivene
nie dunosnike i pojedince koji ostavkama rjeavaju sluaj. Oni
gube pravo potpisa kao nalogodavca, a u upravni ili nadzorni odbor
biraju se novi ljudi za novi mandat. Sustav bez uspostavljenih jasnih
pravila i zakonskih normi djeluje, jer nema politike volje koja bi
uspostavila bolji i pravedniji sustav u sportskoj, a osobito u njezinoj
profesionalnoj djelatnosti.
25

ajevi s presudama, ali u medijima prikazani, zatakani i nikad procesuirani ni pra-
vomono osueni. Uvrede, klevete, lairanje, podmiivanje, reketiranje, zlostavljanje,
neregularno dobivanje utakmica, vrbovanje, tajno kupovanje, nasilno vladanje, premla-
ivanje bezbol palicama, nanoenje tekih tjelesnih ozljeda ili ak smrtni sluajevi, do
organiziranoga kriminalnog udruivanja i djelovanja kroz sportski sustav, ilegalno ili
paralelno kroz sportske kladionice, udruge ili druge srodne pravne osobe.
25
Zvonimir Berkovi u Pismima iz Diletantije pie: Diletantizam je oekivati da emo
u svakoj povijesnoj prilici imati po neku Janicu Kosteli, koja e nadoknaditi ono to
drugi narodi postiu momadskim radom.
151
Sport i hrvatski identitet
Moda su u odnosu na nepravilnosti u gospodarstvu i drutvu te
provedbenim putem tranzicije i globalizacije sportske afere i kriminal
manje uoljivi, jer ozbiljnom pravosudnom bitkom tek se otvaraju
viegodinje korupcije i pljake u privatizaciji; ozakonjena je grabe
uz parolu tko je jamio-jamio i bez ekasnijih mjera za pravinost
u socijalnoj dravi kakvu uspostavlja ustav.
Zakljuak
Sport je masovna ljudska djelatnost, vie od igre; ivot, ali i posao.
Veina ljudi ivi za sport i samoaktivnostima odrava zdravlje i men-
talo stanje, ali sve vie je i onih koji ive od sporta. Sport je postao
lukrativna i propulzivna djelatnost, najpopularnija i najpovezanija u
svjetskim razmjerima.
Sportski identitet je uvijek individualan, a za momad kolektivan.
Sporta ili ekipa su neponovljivi, neistovjetni s drugima. Njihovi
uspjesi poistovjeuju se s klubom, gradom, regijom i dravom. Neos-
novano se pripisuju i potpuno pogreno daju nacionalna, vjerska i
rasna obiljeja.
Zajamena je ravnopravnost svakog sportskog natjecanja, uz
po tivanja pravila i bez bilo kakve diskriminacije. Samo rezultati
pokazuju strukturu natjecatelja po kategorijama, dobi i spolu, tko je
bolji, jai, bri ili vii u odreenoj disciplini, sportu ili natjecanju.
Vrednovanje rezultata kroz meunarodna sportska natjecanja i
olimpijske igre dobivaju u razvrstavanju nacionalna, kontinentalna
i svjetska obiljeja, s urednim isticanjem dravnih simbola: zastave,
grba i himne.
Gledatelji su sastavni dio, a navijai aktivni sudionici svih organi-
ziranih dogaanja sportaa i ekipa na domaoj i inozemnoj sportskoj
sceni. esti su verbalni ili ziki ispadi pojedinaca ili grupa huligana
na sportskim priredbama i u mjestima odravanja natjecanja, to daje
runu sliku ne samo o prekriteljima nego i o ekipi, sportu i dravi.
Zbog zlouporabe dresova, osobito kockastih, kada su u izgredu
navijai hrvatske nogometne reprezentacije, obilato su HNS i
152
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
klubovi platili kazni. Zakonska regulativa se pootrava, ali se i ne
primjenjuje dosljedno u svim dravama EU.
Sponzori i njihove poslovne poruke, osobito preko televizije i me-
dija, pretvaraju sport u marketinki pogon raznovrsne opreme, pia i
napitaka za visoka ulaganja i globalni biznis.
Gradovi i drave ispunjavaju vrlo visoke kriterije da bi u otroj
konkurenciji dobili organizaciju i domainstvo velikih sportskih
priredbi i na taj nain stvorili vlastiti sportski brand. Nema napretka
bez primjene znanstvenih metoda, suvremene tehnike i elektronike
tehnologije u odravanju velikih sportskih igara (npr. MIS-79, Uni-
vezijada 87, Svjetsko rukometno prvenstvo 2009, Snjena kraljica
2009). Iskustvo se stjee, a ne prenosi. Opremljeni objekti, osposo-
bljeni struni kadar i sportski talent su temelj na kojem se upornim
radom moe postii svjetski ili olimpijski rezultat.
Hrvatski sportai postiu izvrsne rezultate na meunarodnim
natjecanjima, s obzirom na uvjete rada, ivota i strategiju sport-
skog i drutvenog razvitka. Optereeni tranzicijskim promjenama,
osiromaeni postupkom privatizacije, ratnim tetama, a pritisnuti
korupcijom i inozemnim dugom od 43 milijarde eura u 2009, svaki
izlazak hrvatskih sportaa na meunarodno natjecanje je ve uspjeh.
U globaliziranom svijetu hrvatski su sportai od l992. do 2008. na
ljetnim olimpijskim igrama osvojili 17 medalja. Taj uspjeh svrstava
nas prema broju stanovnika na 31. mjesto u svijetu. Osim ljetnog
olimpijskog programa pozicija Hrvatske i hrvatskih sportaa mnogo
je bolja ako se dodaju rezultati zimskih olimpijskih igara i drugih
meunarodnih sportskih natjecanja. Tu percepciju dopunjuju i najvia
fair play priznanja i ugledne nagrade meunarodnih federacija i
MOO-a koje su primili nai sportai. Stalnih potvrda naih sportova
na meunarodnim natjecanjima nema, nego se od sporta do sportske
grane javljaju generacijske promjene i rezultatske oscilacije. Kontinui-
tet rezultata je prekinut i ratom, a neopravdano se izostavljaju najvii
uspjesi hrvatskih sportaa osvojeni u pojedinanoj konkurenciji ili u
momadskim natjecanjima u bivoj dravi. Hrvatski sportski savezi
dobili su politiare za vodee dunosnike, a za njih su sportske zasluge
ex nunc, a ne i ex tunc. Koritenje imena sportaa (osim kada su na
153
Sport i hrvatski identitet
izbornim listama) u stranakim ili izbornim kampanjama je zloupo-
raba i povreda ljudskih prava i sloboda. Tako je na djelu politizacija,
a depolitizacija sporta je imperativ sportskih federacija i MOO-a.
Razvojem drutvenih djelatnosti i sporta u europskoj Hrvatskoj
(ne samo zakonom o golf terenima) postajemo snana komponenta
turizma, zdrave hrane, ekoloki ouvane prirode i pitke vode. ist
prihod za razvoj sporta, bogatiji i sadrajniji ivot u Hrvatskoj.
Literatura
Barbieri, V. (2003), Protiv vjetra. Rijeka: Adami.
Berkovi, Z. (2004), Pisma iz Diletantije. Zagreb: Hena com.
Bilandi, D. (1999), Hrvatska moderna povijest. Zagreb: Golden marketing.
Bilandi, D. (2006), Povijest izbliza. Zagreb: Prometej.
Brean, I. (2007), Katedrala. Zagreb: Naklada Ljevak.
Douglass C. N. (2003), Institucije, institucionalne promjene i ekonomska uspjenost.
Zagreb: Masmedia.
Dragievi, A. (2005), Svjetski izazov Hrvatskoj. Zagreb: Razlog.
Dragievi, A. i Dragievi D. (2003), Doba kiberkomunizma: visoke tehnologije
i drutvene promjene. Zagreb: Golden marketing.
Drui, G. (2005), Ekonomska politika i poduzetnitvo. Zagreb: HAZU i Hita
d.d.
Hrvatska enciklopedija (2006, sv. 8). Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav
Krlea.
Hrvatski portski almanah (20082009). Zagreb: Ars media d.o.o.
Jovi, D. (2003), Jugoslavija, drava koja je odumrla. Zagreb: Prometej.
Koruni, P., Nacija i nacionalni identitet. Zgodovinski asopis, 2003, br. 57.
Kovai, I. (2008), Sjeanja. Zagreb: Razlog.
Kregar, J., Flego, G., Ravli, S. (2008), Hrvatska: kako sada dalje. Zagreb: Centar
za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Lali, D. (2009), Obama: Strme staze do Bijele kue. Rijeka: Novi list.
Maalouf, A. (2008), U ime identiteta. Zagreb: Prometej.
Olimp, magazin hrvatskog olimpijskog odbora (2008, br. 27). Zagreb: HOO.
Pezo, V. (1980), VIII. mediteranske igre, Split 1979. Zagreb: Centar za industrijsko
oblikovanje.
Pezo, V. i Saraevi S. (1988), Univerzijada 87: izvjetaj. Zagreb: Organizacijski
komitet Univerzijada 87.
Smerdel, B. (2007), Primjena federalnog naela i pouke ustavne reforme. Zagreb:
Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveuilita u
Zagrebu.
154
Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu
Stipeti, V. i Vekari, N. (2004), Povijesna demograja Hrvatske. Zagreb: HAZU.
Stipkovi, B. (2008), Bronca 98. Zagreb: Sportske novosti.
Tripalo, M. (1995), Hrvatska kakvu elim. Rijeka: RIM UTEI: Vilaz.
Tripalo, M. (2001), Hrvatsko proljee. Zagreb: Nakladni zavod MH.
White Paper on Sport (2007), Bruxelles: European Commission.
Zlatkovi Winter, J. (2001), Dravljanstvo, nacionalni identitet i migracije: europska
perspektiva. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.