LJEKOVITO I AROMATINO BILJE

L AVANDA
HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
SAVJETODAVNU SLUBU
L
A
V
A
N
D
A
Ugodni za oko, opojnoga mirisa, nasadi lavande polako nalaze mjesto u
krajolicima Hrvatske. Osim estetske vrijednosti, lavanda ima vanu
industrijsku primjenu, to je glavni razlog irenja uzgoja te aromatine
biljke.
Od pedesetak vrsta koje pripadaju rodu , najvanije su tri vrste:
, i . Eterino ulje hibridne lavande
( ), lavandina ili kultivara Budrovke rabi se u proizvodnji
kozmetikih preparata i sapuna. Najvee koliine eterinog ulja nalaze se u
ainim listiima cvatova lavande, a najzastupljeniji u njegovu sastavu
jesu 1-linalilacetat i 1-linalol. Zastupljene su i ove kemijske sastavnice:
borneol, kamfor, geraniol, citronelal te terpenski ugljikohidrati.
Za uzgoj kultivara Budrovke - lavandina osobito su pogodni topliji sunani
poloaji jugoistonih i jugozapadnih ekspozicija breuljkastih terena.
Svjetlost je jako vaan imbenik. Pri nedovoljnoj svjetlosti cvatnja stagnira,
a time se znatno smanjuje sadraj eterinog ulja u cvatu te koliina estera
sadrana u eterinom ulju. O izloenosti suncu izravno ovisi kvaliteta i
kvantiteta eterinog ulja. Oblano vrijeme moe utjecati na smanjenje
koliine eterinog ulja za 30-50 %, a koliine estera u ulju mogu se smanjiti
i za 20-30 %.
Lavandula
L. latifolia L. angustifolia L. hybrida
L. hybrida
Uvjeti uzgoja
Nasad kultivara Budrovke u Jastrebarskom (foto: Slavko Kopilovi)
LAVANDA
LAVANDA
L
A
V
A
N
D
A
Osim u mediteranskom podruju lavanda se uspjeno uzgaja i u
kontinentalnimkrajevima, na nadmorskoj visini do 1200 m. Svakako treba
obratiti pozornost na kasne proljetne mrazove koji mogu unititi mlade
biljice.
, pjeskovitim ili ljunanim tlima. Pogodna su i glinasto-humusna
tla na krenjacima ili kalcitnimstijenama. Vano je istaknuti da lavandin ne
podnosi kisela i vlana tla, na parceli se ne smije zadravati povrinska
voda, a pogubna je i visoka razina podzemne vode. Optimalna pH
vrijednost tla za uzgoj Budrovke trebala bi se kretati izmeu 6,5 i 7,5. Ako
su tla kisela, mogu se popraviti dodavanjemvapna, komposta i pepela.
Pri uzgoju kultivara Budrovke - lavandina najvei su problem korovi. U
ekolokom uzgoju upotreba herbicida nije doputena, a u
konvencionalnom uzgoju herbicide je potrebno aplicirati u svibnju ili
lipnju te u kolovozu izmeu redova nasada. Ako se planira uzgoj lavandina
na zakorovljenim terenima, potrebno ih je godinu dana prije podizanja
nasada obraivati kao crni ugar.
U cilju borbe protiv korova preporuuje se pri sadnji lavandina uporaba
crnog PE filma irine 120 cmi izrada gredica. Istovremeno s polaganjemPE
filma postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem.
Kultivar Budrovka moe podnijeti temperature i do -20 C, a uspijeva na
laganim
Nasad kultivara Budrovke u Zemuniku (foto: Hrvoje Klari)
L
A
V
A
N
D
A
Sadnja
Lavanda Budrovka moe se saditi u jesen ili na proljee. Zbog klimatskih
uvjeta i povoljnije cijene presadnica lavandu treba saditi u proljee. Za
jesenju sadnju u kontinentalnim podrujima vano je osigurati jae i vee
presadnice lavande koje e moi prezimiti. im je biljka vea, ima i veu
cijenu. Presadnice lavandina za proljetnu sadnju imaju i do 30 % niu
cijenu u odnosu na one namijenjene za sadnju u jesen.
Za proljetnu sadnju Budrovke, tlo je potrebno pripremiti u jesen prethodne
godine. Priprema tla obuhvaa duboko oranje i dodavanje gnojiva bez
klora (NPK 7-14-21 S ili NPK 5-20-30 S oko 500 kg/ha), a u proljee se
moe dodati oko 200 kg/ha KAN-a. To su orijentacijske doze jer svakako je
potrebno obaviti kemijsku analizu tla i dalje se drati preporuka koje
proizlaze iz analize.
Sadnja biljaka obavlja se u redove, po mogunosti smjera sjever-jug.
Preporuljivi razmaci za sadnju lavandina jesu 180-220 cm izmeu
redova, a unutar reda 110-130 cm. Tako za jedan ha nasada treba 4200-
5000 presadnica.
Za podizanje nasada lavande mogu se ostvariti dravni novani poticaji od
14000,00 kn/ha, ime se moe pokriti vei dio investicije. Minimalna
poticana povrina jest 0,25 ha, a godinja plaanja za uzgoj lavande iznose
1250,00 kn/ha.
Nasad kultivara Budrovke u Paukovcu (foto: Marija evar)
Mladi nasad kultivara Budrovke u Beliu (foto: Snjeana Peut-Pilon)
LAVANDA
LAVANDA
L
A
V
A
N
D
A
Zalijevanje
Lavandin treba umjereno (oskudno) zalijevati. To znai da nasad treba
zalijevati onda kada je suh. U sunom mediteranskom podruju,
navodnjavanje je od osobite vanosti za ivot biljaka. Navodnjava se u
vrijeme podizanja nasada, u poetnoj fazi rasta biljka, a kasnije dva puta
godinje: krajem svibnja i u prvoj dekadi lipnja. Budrovka dobro podnosi
suu, a suviak vlage moe dovesti do odumiranja korijena i propadanja
biljke. Jake kie, kao i ve spomenuta naoblaka, mogu smanjiti i do 50 %
udio eterinog ulja u cvatovima, dok sua kod hidrodestilacije moe
smanjiti udio eterinog ulja za 60-80 %.
Njega nasada
U prvoj godini nakon podizanja nasada ne moe se oekivati cvatnja
karakteristina za nasade stare 3-5 godina, kad se dostie puna cvatnja.
Zato je u tim poetnim etapama uzgoja nasada potrebno orezivanjem
jaati grmove. Lavandin treba rezati im poinje stvarati cvatove, dok su
cvjetovi jo zatvoreni. U tom e se sluaju sva snaga biljke usmjeriti na
busanje, a nee izgubiti snagu na razvoj cvata na slabimbusovima. Kasnije,
kada grmovi ojaaju, orezivanje je potrebno obavljati odmah nakon
cvatnje, ime se produava njihova starost i obnavlja snaga grmova.
Budrovka - lavandin je dosta otporan kultivar na bolesti i tetnike. U
Republici Hrvatskoj nisu zapaene bolesti poput ili
mozainog virusa lucerne, ali zato postoji znatan problems korovima. Za to
se upravo i preporuuju iri razmaci sadnje lavandina, da bi se olakalo
mehaniko plijevljenje. U guem sklopu nasada kombinira se runo
plijevljenje s aplikacijom kontaktnih herbicida samo u zoni izmeu redova
uz obvezatnu uporabu titnika.
Phoma lavandulae
Nasad kultivara Budrovke u Beliu
(foto: Snjeana Peut-Pilon)
LAVANDA
L
A
V
A
N
D
A
etva
Da bi se dobilo kvalitetno eterino ulje, kultivar Budrovke se kosi u punoj
cvatnji, u mediteranskom podruju izmeu 1. i 15. srpnja, a u
kontinentalnomizmeu 15. srpnja i 1. kolovoza. Mogue je eti i drugi put
izmeu rujna i listopada, pri emu se dobiva 20-30 % cvijeta u odnosu na
prvu etvu. etva se moe obavljati runo i strojno. U nas se etva najee
obavlja runo jer su strojevi dosta skupi. Specijalizirani modificirani
strojevi, koji su se isprva koristili za berbu aja, nalaze primjenu na
plantaama lavande, zajedno uz uporabu traktorskih beraa vlastite
izvedbe, ili se pak proizvode u manjimserijama.
Bitno je da se etva obavlja za suhog vremena, u mediteranskom podruju
u jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, a u kontinentalnom podruju
izmeu 8 i 11 sati, kad se povue jutarnja rosa. Poslije kie treba priekati
nekoliko sunanih dana prije nego se pone etva. Najpogodnije vrijeme
za etvu jest kada se otvori gornja polovica cvata, to ovisi o meteorolokim
uvjetima i podruju na kojem se nasad nalazi. Vano je obratiti pozornost
da se kosi samo cvat.
Pokoeni lavandin treba uvati u suhom stanju do prerade, ne smije
pokisnuti. U protivnom gubi na vrijednosti. S nasada kultivara Budrovke
starog dvije godine sa 100 grmova moe se oekivati prinos od 50-100 kg
cvjetova, to daje 1-2 kg ulja. U treoj godini uzgoja lavandina moe se
oekivati puni urod. Tada se od jednog grma dobiva 1-1,5 kg cvijeta. Za
litru ulja potrebno je oko 30 kg cvjetova.
Destilacija Budrovke u Jastrebarskom (foto: Snjeana Peut-Pilon)
L
A
V
A
N
D
A
Meu vanijim otkupljivaima lavandina jest i tvrtka IREKS-AROMA iz
Jastrebarskoga, koja sklapa ugovore s proizvoaima na podruju
Republike Hrvatske. Za kilogram destiliranog ulja lavandina isplauje se
proizvoaima oko 30 . Unjihov kotao za destilaciju moe odjednomstati
oko 230-240 kg lavandina. Iz te mase destilacijomse moe dobiti oko 5 kg
ulja. Koliina dobivenog ulja ovisi o nainu branja biljaka.
Kotlovi za destilaciju lavandina mogu biti razliitog volumena
(100-7000 l).
Za sadnju se koriste presadnice odreenih sorti lavande i hibrida. Sorte se
proizvode generativno sjemenom, dok se hibridi, primjerice kultivar
Budrovke proizvode iskljuivo vegetativno, reznicama i mikro-
razmnoavanjemu uvjetima in vitro. To je najkvalitetniji i najsigurniji nain
razmnoavanja i preporuuje se u komercijalnoj proizvodnji.

Proizvodnja presadnica
Proizvodnja presadnica Budrovke (foto: Joko Crmari)
LAVANDA
Formirani izdanci Budrovke dobiveni mikrorazmnoavanjem in vitro
(foto: Joko Crmari)
Autor:
Odgovorni urednik:
Naslovnica:
Grafika priprema:
Tisak:
Nakladnik:
mr. sc. Ines Pohajda
dr. sc. Ivan Katalini
Jo
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu
Fra Andrije Kaia Mio ia 9/III
10000 ZAGREB
tel. 01/4882 700
fax: 01/4882 701
e-mail: hzpss@hzpss.hr
http://www.hzpss.hr
ko Crmari ana Peut-Pilon , Snje
Vanda uljat, dipl. ing.
Birotisak d.o.o.

LAVANDA
L
A
V
A
N
D
A
Otkup i prerada Budrovke
Na podruju Hrvatske ve je dolo do mijeanja odreenih kultivara u
nasadima. Zbog nedostatka izvornog materijala, matinih biljaka lavande,
sade se i biljke koje su fenotipski sline, a daju loiju kvalitetu ulja.
Kvaliteta i koliina ulja prvenstveno ovisi o kvaliteti sadnog materijala.
Sadni materijal treba nabaviti od poznatog proizvoaa, ovlatenog za
izdavanje deklaracije (podrijetlo sadnog materijala NN4/05., NN49/05.,
NN13/06.).
Registrirani rasadnici su:
1.
Stjepana Radia 38, 21210 Solin
tel./fax: 021/212 683; mob: 098/445 690,
e-mail: josko.crmaric@st.htnet.hr
2.
Pradorlando 8, 52100 Pula
tel.: 052/517 532; fax: 052/383 590
e-mail: prodaja@agrofarmacija.hr
3.
Banjina 102, Varadinbreg, 42204 Turin
tel.: 042/666 098; mob: 098/928 1527
e-mail: opgoreskovic@net.hr
4.
Vladimira Nazora 49, 31551 Belie
tel.: 031/663 786; mob: 098/666 704
e-mail: zeljko.trampus@os.t-com.hr
Vitroplant d.o.o.
Agrofarmacija d.o.o.
Sonja Orekovi
Vera Trampus
Literatura
1. Ines Pohajda (2006): Radionica o uzgoju, otkupu i preradi lavande. Bilten HZPSS, br. 116., 4.
2. Ines Pohajda (2006): Uzgoj lavande u kontinentalnompodruju. Gospodarski list, br. 21., 49.
3. Ivanka uti (2004-2006): Suvremena proizvodnja ljekovitog bilja i povra u Zagrebakoj upaniji
4. VIP projekt. Prezentacija VIP projekta.
5. http://www.lavander.hr, 25. rujna 2006.
6. http://www.ireks-aroma.hr, 25. rujna 2006.