Repetitorij - 1

ELICI
Izbor materijala
2013./2014.
elik je metastabilno kristalizirana legura eljeza i
ugljika ( 2 %C), uz prisutne pratioce (Si, Mn) i neistoe
(P, S i ostali) i uz eventualni dodatak jednog ili vie legirnih
elemenata.
DEFINICIJA
elici se nakon lijevanja taljevine u kalupe (kokile) oblikuju
postupcima deformiranja u eljeni oblik poluproizvoda.
postupci deformiranja: valjanje, preanje, kovanje,
oblici poluproizvoda: limovi, trake, ipke, cijevi, profili,
elici su najvaniji tehniki materijali u proizvodnji i primjeni.
Proizvodnja elika u 2011. t x 10
3

Europska unija (27) 177 431
Ostatak Europe 37 181
Zajednica neovisnih drava 112 434
Sjeverna Amerika 118 972
Juna Amerika 48 357
Afrika 13 989
Bliski istok 20 325
Azija 954 190
Kina 683 265
Indija 72 200
Oceanija 7 248
Ukupno 1 490 060
Udio tehnikih materijala u
ukupno preraenim sirovinama
Tehniki
materijali
~20%
- vie od 50 % od ukupne proizvodnje svih tehnikih materijala
- deset puta vie od mase svih proizvedenih metala i njihovih legura
SISTEMATIZACIJA ELIKA
Karakterizacija elika moe se provesti prema:
1. kemijskom sastavu
2. mikrostrukturi
3. nainu proizvodnje
4. obliku i stanju
5. podruju primjene
6. svojstvima
d) prema kvaliteti (maseni udjeli P i S):
masovni,
kvalitetni (ujednaena kvaliteta),
plemeniti (visoka kvaliteta).
Prema kemijskom sastavu elici mogu biti:
a) zajamenog sastava ili nezajamenog sastava;
b) ugljini (nelegirani) ili legirani jednostruko ili viestruko,
niskolegirani ili visokolegirani;
c) prema vrsti legirnih elemenata:
Cr, Ni, Mn, Si, W, Mo, V - elici
Cr-Ni, Cr-Mn, Cr-Mo, Si-Mn elici ili Cr-Ni-Mo,
W-Cr-V elici;
konverterski Bessemer, Thomas postupcima;
proizvedeni elektropretaljivanjem;
dobiveni u kisikovim konvertorima (upuhivanjem zraka ili kisika);
sekundarnom metalurkom obradom (tzv. lonanom metalurgijom):
vakuumskim proiavanjem (VOD Vacuum Oxigen Degasation);
otplinjavanjem pod argonom (AOD Argon Oxigen Degasation);
proizvedeni pretaljivanjem pod troskom (EPT);
Prema postupku proizvodnje elici mogu biti:
nesmireni,
polusmireni,
smireni
posebno smireni.
Prema nainu dezoksidacije i lijevanja elici mogu biti:
feritni, feritno-perlitni, perlitni, martenzitni, bainitni, austenitni, ledeburitni...
Prema tipu mikrostrukture elici mogu biti:
Osnovni oblici elinih poluproizvoda jesu:
elini poluproizvodi pojavljuju se u sljedeim
osnovnim stanjima:
ipke, limovi, trake, cijevi, specijalni profili itd.
lijevani, toplovaljani, hladnovaljani, hladnovueni, ljuteni, brueni
i polirani,kovani, toplinski obraeni i sl.
Konstrukcijski elici za opu namjenu za nosive zavarene konstrukcije,
za strojne elemente (osovine, zupanici, vijci, opruge itd.)
Konstrukcijski elici posebnih svojstava i primjene (korozijski otporni,
otporni na troenje, toplinski vrsti, hladnoilavi i sl.).
Alatni elici od kojih se izrauju alati za toplo i hladno oblikovanje metala i
nemetala, rezni i mjerni alati.
Prema podruju primjene elici mogu biti:
elici poviene vrstoe,
elici dobre ilavosti pri niskim temperaturama,
elici poboljane oblikovljivosti,
elici poboljane rezljivost,
elici otporni na troenje
Prema nekom istaknutom svojstvu elici mogu biti:
- otklanjanje kisika tijekom proizvodnje elika -

Tijekom proizvodnje elik dolazi u dodir s kisikom i duikom i pri viim temperaturama
moe otopiti znatne koliine plinova.
Prema nainu pretaljivanja i stupnju dezoksidacije razlikuju se:
Smireni elici - u procesu dezoksidacije dodaje manja koliina silicija, mangana
i drugih elemenata koji veu kisik i stvaraju okside koji se izdvajaju u trosku.
U smirenim ingotima nema plinskih mjehuria i nije izraena segregacija.
Mn vee sumpor i kisik u MnS i MnO.
Posebno smireni elici - osim Mn, Si dodaje se i silikokalcij (CaSi) kao i Al koji
vee preostali kisik u Al
2
O
3
i duik u AlN.
- vrlo niski maseni udjeli neistoa, velika ilavost i mala osjetljivost na krhki lom,
- sitne estice AlN usitnjuju zrno, povisuju vrstou i ilavost.
DEZOKSIDACIJA
Nesmireni elici - jako razvijanje plinova dovodi do "kuhanja" rastaljenog metala, a
tijekom skruivanja u kokili se pojavljuju plinski mjehurii.
- imaju veu sklonost starenju i viu prijelaznu temperaturu i loije su zavarljivosti.
Djelovanje primjesa u elicima
Primjese u eliku mogu biti elementi pratioci, skriveni i sluajni elementi.
U veini sluajeva imaju odluujui utjecaj na kvalitetu elika.

Pratioci i neistoe: Si, Mn, N, P, S, te nemetalni ukljuci sulfidnog,
oksidnog ili silikatnog tipa. Male koliine Cu, Cr, Ni, As, Sn dolaze u elik iz
otpada i iz rude.

Osim vrste pratioca, na svojstva elika utjee raspodjela primjesa.

Pratee primjese su prisutne u svakom eliku, a njihove masene udjele
treba svesti na to je mogue manju mjeru.
Mangan je pratei element iji je maseni udio obino od 0,2 do 0,8 %.
Potjee iz rude ili iz dezoksidatora - feromangana. Vrlo je dobar dezoksidans.
Vee na sebe sumpor tvorei kemijski spoj MnS koji se u najveoj mjeri odstranjuje
ljakom, koja pliva po povrini rastaljenog elika.
Silicij je pratei element iji je maseni udio kod
nelegiranih elika od 0,2 do 0,5 %, potjee iz rude ili dezoksidatora ferosilicija.
Vrlo slino utjee na proces dobivanja elika kao i mangan.
Aluminij se dodaje radi dezoksidacije elika. Poveava krhkost i smanjuje
prokaljivost elika
Sumpor predstavlja nepoeljnu primjesu, a dolazi iz rude
i produkata izgaranja. Doputeni maseni udio sumpora je do 0,05 %.
Sa eljezom tvori nepoeljni sulfid FeS koji se formira po granicama zrna. Pri vruoj
preradi (iznad 1000 C), dolazi do rastaljivanja ovog sulfida to dovodi do tzv.
"crvenog loma" i osjetnog smanjenja ilavosti.
Fosfor je nepoeljna primjesa
(< 0,06 %). Sa eljezom ini supstitucijski kristal
mjeanac. Zbog vrlo male brzine difuzije fosfor
izvanredno jako segregira. Vei sadraj fosfora uzrokuje
pojavu krhkosti u hladnom stanju.
Duik je uglavnom nepoeljna
primjesa, (0,01 do 0,03 %). Povisuje granicu
razvlaenja i vrstou, ali jako smanjuje
deformabilnost i naroito udarni
rad loma.
Vodik sa eljezom ini intersticijske
mjeance. Uzrokuje pad ilavosti.
Ta pojava naziva se "vodikova krhkost".
Prisutnost vodika u mikrostrukturi
teko se dokazuje.
Kisik nije pri normalnoj temperaturi
topiv u eljezu. Slino djelovanju duika i vodika,
prisutnost kisika povisuje krhkost elika.
Dezoksidacijom elika uklanja
se vei dio kisika.
Osim MnS koji se moe razvaljati, ostali ukljuci su vie ili manje
tvrdi i krhki. Smanjuju ilavost i dovode do izrazite anizotropnosti
svojstava vrstoe i duktilnosti elika.
Anizotropija se otklanja dodavanjem Zr, Ce ili Ti.
Koliina,
vrsta i raspodjela
nemetalnih
ukljuaka
odreuju daljnja
svojstva
oblikovljivost,
prijelaznu temperaturu,
otpornost na propagaciju
pukotine
Prema vrsti ukljuci mogu biti:
oksidni
sulfidni
silikatni
Prema obliku dijele se na:
okrugle
poligonalne (esto tvrde)
izduene (esto oblikovljive).
DJELOVANJE NEMETALNIH UKLJUAKA
MnS u eliku P265GH
polirano stanje
nagrieno stanje
Najei legirni elementi u elicima su:
krom, nikal, mangan, silicij, volfram, vanadij i molibden.

U posebnim sluajevima to su:
kobalt, titan, aluminij, niobij i dr.
DJ ELOVANJ E LEGIRNIH ELEMENATA
Legirni elementi se u elicima mogu pojaviti u razliitim oblicima:
rastvoreni u BCC reetki (-eljezo) ili u FCC reetki (-eljezo);
kao spojevi sa eljezom ili meusobno (karbidi i intermetalni spojevi) i
kao nemetalni ukljuci oksidi, nitridi, sulfidi i fosfidi.
elik se legira odreenom koliinom nekog elementa da bi se dobilo
traeno svojstvo ili kombinacija svojstava.
Legirani elici se primjenjuju u onim sluajevima gdje se trae neka istaknuta
svojstva koje se ne mogu postii nelegiranim elicima npr. mehanika,
prokaljivost, otpornost na koroziju, otpornost na troenje, vatrootpornost i sl.
Legirni element Granini maseni udio. %
aluminij 0,10
bor 0,0008
krom 0,30
kobalt 0,10
bakar 0,40
rijetke zemlje lantanidi (npr. cer, neodim,
erbij)
0,05
mangan 1,60
molibden 0,08
nikal 0,30
niobij 0,05
olovo 0,40
selen, telur 0,10
silicij 0,50
titan 0,05
volfram, vanadij 0,10
cirkonij 0,05
ostali (izuzevi C, P, S, N i O) 0,05
Granini maseni udjeli elemenata koji odjeljuju nelegirane od
legiranih elika (EN 10020)
- dobar dezoksidator, povisuje vrstou i otpornost na troenje.
Naroito jako djeluje na povienje granice elastinosti, a povisuje i
dinamiku izdrljivost te se zbog toga pojavljuje kao legirni element kod
elika za opruge. Blago poveava prokaljivost elika.
MANGAN (Mn)
SILICIJ (Si)
-jak karbidotvorac, alfageni element, povisuje prokaljivost.
> 12 %Cr u vrstoj otopini elika daje potpunu korozijsku postojanost.
Udarni rad loma elika legiranih s Cr je manji nego kod ostalih elika
jednake razine vrstoe. Krom povisuje sklonost krhkosti nakon
poputanja i na smanjenje toplinske vodljivosti i toplinske rastezljivosti.
KROM (Cr)
- gamageni element, djeluje dezoksidirajue, a na sebe vee i sumpor.
Povisuje granicu razvlaenja, a povoljno djeluje i na ilavost.
Znatno poboljava prokaljivost elika. Poveava sklonost brzom porastu
zrna pri visokim temperaturama i krhkosti nakon poputanja.
NIKAL (Ni)
- izraziti gamageni element, ne tvori karbide nego se otapa u reetki Fe..
Povisuje ilavost i pri niskim temperaturama. Smanjuje toplinsku vodljivost i
toplinsku rastezljivost elika. Nikal se najvie koristi kao legirni element kod
elika posebnih svojstava nehrajui i kemijski postojani, elici za poviene i
za niske temperature, vatrootporni, nemagnetini elici. Zbog visoke cijene legira
se gotovo uvijek u kombinaciji s nekim drugim elementom.
- jak karbidotvorac, utjee na povienje granice razvlaenja i vlane vrstoe, kao i
granice puzanja. Smanjuje opasnost od pojave krhkosti nakon poputanja.
Povoljno djeluje na formiranje sitnozrnate mikrostrukture i na poveanje
prokaljivosti.
VOLFRAM (W)
Volfram je jak karbidotvorac, a karbidi su mu vrlo tvrdi i toplinski postojani.
Legiranje volframom omoguuje povienje granice razvlaenja i vlane vrstoe, a
u manjoj mjeri i ilavosti. Djeluje povoljno na vrstou i otpornost na troenje u
toplom stanju te sprjeava porast zrna pri povienim temperaturama.
MOLIBDEN (Mo)
- jak karbidotvorac, povisuje tvrdou i otpornost na troenje pri normalnim i
povienim temperaturama, skup. Usporava rast zrna pri povienim temperaturama.
Povisuje Re pa je prisutan i kod elika za opruge.

VANADIJ (V)
KOBALT (Co)
TITAN (Ti)
ALUMINIJ (Al)
- dezoksidator, vee na sebe i duik i time smanjuje opasnost od pojave starenja.
Jako suava austenitno podruje. Ne doprinosi poboljavanju mehanikih svojstava.
- gamageni element, otapa se u reetki eljeza. Usporava rast zrna pri povienim
temperaturama, omoguuje postojanost mikrostrukture, i svojstava (vrstoe). Zato
su alatni elici za topli rad i naroito brzorezni elici legirani s kobaltom.
- najjai karbidotvorac, a njegovi se karbidi teko raspadaju pri povienim
temperaturama. Ima jak afinitet prema kisiku, ugljiku, duiku i sumporu. Usitnjuje
zrno i smanjuje opasnost od pregrijavanja. Suava austenitno podruje.
Jaki karbidotvorci
OPA SVOJSTVA ELIKA odreena su
1. Kemijskim sastavom
maseni udio ugljika - osnovni i najutjecajniji element u elicima je ugljik
maseni udio pratilaca i neistoa: Mn, Si, P, S, Al, N, O, H itd.
vrsta i udio legirnih elemenata - omoguuju postizanje posebnih svojstava

2. Mikrostrukturom i stanjem
sastav, prethodni postupci oblikovanja i toplinske obrade

3. Oblikom i dimenzijama poluproizvoda
Kod nekih su elika mehanika svojstva za vee dimenzije presjeka manja
nego kod manjih dimenzija npr. kod elika za cementiranje i poboljavanje.
Porastom udjela ugljika kod nelegiranih elika do eutektoidnog udjela raste
tvrdoa, granica razvlaenja i vlana vrstoa, ali se smanjuje istezljivost, suenje
poprenog presjeka i udarni rad loma.

Kod nadeutektoidnih elika vrstoa opada jer je povien udio sekundarnog
cementita koji se obino mreasto izluuje po granicama zrna.

Porastom masenog udjela ugljika opada sposobnost elika za plastinu
deformaciju i zavarljivost, a raste zakaljivost.

Zbog navedenih razloga veina konstrukcijskih elika sadre manje od 0,6 %C.
Feritno-perlitna mikrostruktura elika ima bitno drugaija svojstva od martenzitne
ili austenitne, ili npr. hladnovueno stanje daje drugaija mehanika svojstva od
toplovaljanog, ili elik u poboljanom stanju ima drugaija svojstva od svojstava u
normaliziranom stanju.
KONSTRUKCIJSKI ELICI
















Primjenjuju za tipine konstrukcijske dijelove strojeva i
ureaja koji obavljaju neku funkciju
prenose gibanja preuzimanjem sila i momenata,
spremaju i transportiraju tekuine ili plinove,
zatvaraju, spajaju elemente konstrukcije, itd.

osovine, vratila, zupanici, nosai, opruge, vijci, zatici, poklopci, kuita, ventili...
MEHANIKA SVOJSTVA:
Visoka granica razvlaenja, dobra plastina deformabilnost (istezljivost), to vea
sigurnost od pojave krhkog loma.
Dovoljno visoka granica puzanja i vrstoa pri povienim temperaturama. Dobra
ilavost i vrstoa pri normalnoj, snienoj i niskoj temperaturi.
Otpornost na umor u uvjetima promjenjivog optereenja dovoljna dinamika
izdrljivost.

OTPORNOST NA TROENJE: to manji gubitak mase, odnosno promjena
stanja povrine zbog meusobnog djelovanja dijelova u dodiru;

OTPORNOST NA KOROZIJU:
korozijska postojanost u atmosferi ili u agresivnim tekuinama, otpornost na
oksidaciju pri visokim temperaturama uz prisutnost razliitih plinova;

TEHNOLOKA SVOJSTVA:
rezljivost (obradljivost odvajanjem estica), zavarljivost, hladna oblikovljivost
(postupcima savijanja, tancanja, dubokog vuenja i sl.)
Od konstrukcijskih elika trae se sljedea svojstva:
Opi konstrukcijski elici
Od svih elika najzastupljeniji su u proizvodnji (i primjeni) - 65...80 % mase.

Primjenjuju se za nosive, uglavnom zavarene konstrukcije velike mase:

mostovi, dizalice, nosai, brodske konstrukcije,
dijelovi vozila, oprema u industriji nafte i plina,

i za tipine strojne elemente.

a) Opi konstrukcijski elici za nosive konstrukcije
b) elici za strojogradnju
a) Opi konstrukcijski elici za nosive konstrukcije
Kemijski sastav nije propisan, ali su zajamena mehanika svojstva.
Zbog toga nisu predvieni za toplinsku obradu.
Temperature uporabe su od 40 do +50 C
- dovoljna nosivost i sigurnost
granica razvlaenja (Re), vlana vrstoa (Rm), tlana vrstoa (Rmt), savojna
vrstoa (Rms), smina vrstoa (Rmu), ilavost (udarni rad loma) naroito pri
niim okolinim temperaturama.

- dobra zavarljivost - to manja vrijednost ugljinog ekvivalenta - Ce < 0,4.



-dobra hladnu oblikovljivost prikladnost za savijanje, duboko vuenje, kovanje

- rezljivost.
e
%Mn %Cr + %Mo + %V %Ni + %Cu
C = %C + + +
4 5 10
Od ovih elika trai se:
Tipina feritno-perlitna mikrostruktura opeg konstrukcijskog elika
a) elik s 0,1 %C; b) elik s 0,25 %C (poveanje 200:1)
Isporuuju se u toplovaljanom ili u normaliziranom stanju, a iznimno i u
hladnodeformiranom stanju.

Vrijednosti mehanikih svojstava:
Re = 190...370 N/mm2
Rm = 330...700 N/mm2
A5 = 10...28 %

Za primjenu odluujue su vrijednosti mehanikih svojstava i zavarljivost.
Primjena :
konstrukcije u graevinarstvu: dizalice, mostovi, platforme, stupovi
dalekovoda,
spremnici tekuina i plinova,
dijelovi vozila npr. asija,
kostur i oplata brodova te oprema na brodovima...



S185 (0000) S235JRG1 (0270) S235JRG1 (0370) S275JRG2 (0460)
S235JRG2 (0261) S235JRG2 (0361) S275JRG2 (0461) S355JRG2 (0561)
S235J0G3 (0362) S275J0G3 (0462) S355J0G3 (0562) S235J2G3 (0363),
S275J2G3 (0463) S355J2G3 (0563) S355JRG3 (0561)
b) elici za strojogradnju
Primjenjuju za strojne dijelove koji se gibaju u odnosu na druge dijelove
- osovine u kliznim leajima, vretena, manje optereeni zupanici
ili prenose sile i momente
- klinovi, zatici, vijci, ruice, poluge i sl.

Prema normama nema zahtjeva na zavarljivost i ilavost.

Zbog vieg masenog udjela ugljika slabije zavarljivi, vie su vrstoe
(500...700 N/mm
2
), ali nie istezljivosti (10...20 %) od opih konstrukcijskih
elika.

Unato vieg %C, ova podskupina elika nije namijenjena kaljenju.

E295 (0545) E335 (0645) E360 (0745)
Zahtjevi na brodograevne konstrukcijske elike
Zahtjevi se primjenjuju pri izradi i primjeni toplovaljanih limova, irokih
traka i profila ija debljina ne prelazi 50 mm, a slue za konstrukciju
brodskog trupa.

Propisan je traeni kemijski sastav taljevine, postupak dezoksidacije,
stanje isporuke i mehanika svojstva za zavarljive konstrukcijske
brodograevne elike:

- normalne vrstoe (Rm = 400...490 N/mm2) i
- poviene vrstoe (Rm = 440...620 N/mm2)..

elici poviene vrstoe
- vie granice razvlaenja i vlane vrstoe vie doputeno naprezanje u radu;
- smanjuju se nosivi presjeci kod jednakih optereenja, odnosno smanjuje se masa
i volumen konstrukcije, to dovodi do snienja ukupnih trokova materijala;
- manja masa znai i manji utroak pogonske energije i smanjenje gubitaka zbog
inercijskih sila kod pokretanja i zaustavljanja itd.;
- zadrati povoljan omjer Re/Rm (0,70...0,85), tzv. "plastina rezerva;
- zadravanjem to nieg %C i eventualno niskim udjelima legirnih elemenata
zavarljivost ostaje zadovoljavajua;
- kod tlano optereenih konstrukcija tankih presjeka moe se pojaviti poveano
izvijanje, a kod savijanja velik progib problem krutosti;
- korozija dodatno smanjuje debljinu stijenke pa se vremenom smanjuje nosivost
presjeka;
- dinamika izdrljivost i otpornost na naglo irenje pukotina nisu proporcionalno
poveani s granicom razvlaenja. elici su osjetljiviji na urezno djelovanje pa je
potreban oprez kod primjene u uvjetima promjenjivog dinamikog optereenja;
- povienjem granice razvlaenja opada deformabilnost, a raste i osjetljivost
prema pojavi krhkog loma.
Osnovni mehanizmi ovrsnua povienja granice razvlaenja:
1. Ovrsnue kristalima mjeancima
2. Ovrsnue martenzitnom transformacijom
3. Ovrsnue hladnom deformacijom
4. Ovrsnue granicama zrna, odnosno usitnjenjem zrna
5. Ovrsnue izluivanjem (precipitacijom) i disperzijom faza
elici poviene i visoke vrstoe dijele se u sljedee skupine:
- sitnozrnati normalizirani s feritno-perlitnom mikrostrukturom;
360 < Rp
0,2
500 N/mm
2
;
- poboljani s mikrostrukturom poputenog martenzita; Rp
0,2
500 N/mm
2
;
- termomehaniki obraeni, Rp
0,2
500 N/mm
2
.
Normalizirani sitnozrnati elici poviene vrstoe
Ovi su se elici prvotno razvili iz elika S355J0G3 (0562) i S355J2G3 (0563)
koji su smireni aluminijem i silicijem i imaju sitniju feritno-perlitnu mikrostrukturu
te dovoljnu zavarljivost. Kemijski sastav ovih elika nije propisan.

Dodavanjem malih koliina pojedinih disperzoidnih elemenata (< 0,1 %) kao to
su npr.: Nb, V i Ti uz ve spomenuto dodavanje Al, stvaraju se fino rasporeeni
nitridi (AlN, VN, TiN), karbidi (VC, NbC) karbonitridi (VCN) koji koe porast
austenitnog zrna. Dodaci navedenih elemenata snizuju zavrnu temperaturu
valjanja ime se oteava rekristalizacija austenita te se takav sitnozrnat
pretvara u sitnu feritno-perlitnu strukturu.

Povienje vrijednosti granice razvlaenja ostvareno je oteavanjem gibanja
dislokacija putem prepreka (granice zrna i disperzirane sitne estice).

Sitnozrnati mikrolegirani elici nisu osjetljivi na krhki lom, a imaju nisku
prijelaznu temperaturu. Dobra zavarljivost osigurana je i niskim masenim
udjelom ugljika (< 0,2 %C) i Ce < 0,4
Normirani sitnozrnati normalizirani elici
Kemijski sastav ovih elika nije propisan.
Mehanika svojstva postiu se specifinim kombinacijama elemenata. elici uz
Mn i Ni sadre jo Cr, Mo, Cu te Nb, V, (Ti) kao mikrolegirne elemente.

Klasifikacija vrsta elika provodi se na osnovi vrijednosti granice razvlaenja,
podruja radnih temperatura normalne, sniene (do 60 C), poviene (do 400
C) i na osnovi vrijednosti udarnog rada loma pri snienim temperaturama.

U normama se jame vrijednosti za sljedea mehanikih svojstava:
Rp
o,2
, Rm, A5, KV
Primjena normaliziranih sitnozrnatih elika:
kuglasti i valjkasti spremnici za gradski plin, propan, propilen,
rezervoari za transport tekuih plinova,
potpornji "off shore" platformi za eksploataciju nafte i plina,
mostovi, hangari i vijadukti,
postolja vagona i vozila,
dijelovi graevinskih strojeva ...
Poboljani sitnozrnati elici
Ugljini elici za tanke limove
Niskougljini elici za trake
elici za icu
elici za izradu ica dijele se prema svojstvima i primjeni u tri skupine, i to za:

Obine ice
Specijalne ice
Vuene ice


Vuene ice za toplinsku obradu i posebne primjene izraene od elika
poboljane rezljivosti, konstrukcijskih i alatnih elika.
Obine ice, od elika DC01 (0146) i DC04 (0147) u stanjima: meko i
svjetlotvrdo, a u stanjima povrine: obina svijetla, modroarena i pocinana;

Specijalne ice, od elika DC01 (0146) i DC04 (0147), s razliitim stupnjevima
tvrdoe: meko, 1/8 tvrda, 1/4 tvrda, 1/2 tvrda, 3/4 tvrda i tvrda. to je vii stupanj
tvrdoe, to je via vlana vrstoa (od 300 pa do vie od 600 N/mm
2
), a manja
istezljivost (A
10
vie od 25 % pa do 2 %).
elici za vijke, matice i zakovice
skupina niskougljinih elika (0,1...0,2 %C) koji se primjenjuju za izradu vijaka,
matica i zakovica hladnim ili toplim postupcima deformiranja.
elici se, ovisno o postupku izrade, dijele u tri skupine:

elici za hladni i topli postupak izrade vijaka, matica i zakovica
elici namijenjeni za izradu matica na toplo
elici namijenjeni za izradu matica na hladno
Navedeni elici za vijke i matice ne mogu u potpunosti zadovoljiti sva traena
svojstva vrstoe pa se zbog toga rabe i druge vrste elika:
- elici za poboljavanje
- elici poboljane rezljivosti
Oznaka klase vrstoe vijaka: npr. 10.9
Oznaka klase vrstoe za matice: npr. 6
elici za cementiranje
- kvalitetni i plemeniti, niskougljini, nelegirani ili niskolegirani elici
< 0,25 %C < 0,035 %S i P < 0,045 %S i P
Cementiranje:
pougljiavanje povrinskih slojeva + kaljenje + niskotemperaturno poputanje
obogauju se rubni slojevi ugljikom na oko 0,8 do 0,9 %C te tako postaju
zakaljivi na maksimalno moguu tvrdou 61...64 HRC
Ovi se elici primjenjuju za one dijelove koji u radu moraju istovremeno biti otporni
na troenje i podnositi dinamika optereenja.
Nakon cementiranja povrinski slojevi su tvrdi i otporni na troenje dok sredina
presjeka ostaje otporna na dinamika i udarna optereenja tj. ilava
visokougljini martenzit feritno-perlitna
niskougljina-martenzitna
Prema normama (DIN 50190) EDC je definirana kao udaljenost od povrine na
kojoj se postie tvrdoa od 550 HV (oko 52 HRC).
Uobiajene efektivne dubine cementiranja iznose od 0,2 do 3 mm.
Zahtijevana EDC postie se kraim ili duljim trajanjem pougljiavanja.
Normirane vrste elika za cementiranje

Nelegirani elici: npr. C10 (1120), C10E (1121) ili C15 (1220)
Cr-elici: npr. 15Cr2 (4120)
Mn-Cr elici: npr. 16MnCr5 (4320) ili 20MnCr5 (4321)
Cr-Mo i Mo-Cr elici: npr. 20CrMo5 (4721) ili 20MoCr4 (7420)
Ni-Cr elici: npr. 14CrNi6 (5420) ili 18CrNi8 (5421)
elici za poboljavanje
- 0,2...0,6 %C.
- pripadaju kvalitetnim i plemenitim elicima
- maseni udio neistoa (P i S) je nizak (za plemenite < 0,035 %)
postupak poboljavanja: kaljenje + visokotemperaturno poputanje
Primjena: za mehaniki, naroito dinamiki visoko optereene dijelove
strojeva i ureaja kao to su npr. osovine, vratila, zupanici, poluge, vijci, zatici i
sl., koji nisu izvrgnuti jaem troenju.
cilj: visoka granica razvlaenja, vlana vrstoa, ilavost i dinamika izdrljivost
Mikrostruktura poboljanog elika
visokopoputeni martenzit
Kaljenjem se tei postii to potpunija
martenzitna mikrostruktura po presjeku (to
veoj prokaljenosti), kako bi se naknadnim
poputanjem ostvarila to vea ilavost.




kalj
k
maks
H
S = 0,72...1,0
H

Na dubinu prokaljivanja prokaljenost utjeu tri skupine faktora:

PROKALJIVOST primijenjene vrste elika,
DIMENZIJE dijela i
UVJETI GAENJA pri kaljenju
Pojasevi zajamene prokaljivosti
dva elika
Ovisnost mehanikih svojstava o
dimenzijama za dva elika
Na prokaljivost elika primarno utjee
maseni udio ugljika i legirnih elemenata
to su vee dimenzije,
prokaljenost je slabija
Ovisnost mehanikih svojstava o T
pop
.
Potrebna temperatura poputanja odreuje se prema traenim vrijednostima
mehanikih svojstava nakon poboljavanja, iz dijagrama koji postoje za svaki elik
Prema normama razlikujemo sljedee podskupine elika:
- nelegirani, npr. C22 (1330), C45 (1530),
- legirani s Mn, Mn-Si i Mn-V, npr. 40Mn4 (3130),
- legirani s Cr, npr. 34Cr4 (4130),
- legirani s Cr-Mo, npr. 25CrMo4 (4730) ili 42CrMo4 (4732),
- legirani s Cr-V, npr. 50CrV4 (4830),
- legirani s Ni-Cr, npr. 36CrNiMo4 (5430) ili 34CrNiMo6 (5432).
Uz kemijski sastav zajamene su
minimalne vrijednosti mehanikih
svojstava u poboljanom stanju
Rp
0,2
, Rm, A5, Z i KU
za razliite dimenzije okruglih ipki
elici za povrinsko kaljenje
Povrinski se kale nelegirani i niskolegirani elici s oko 0,35 do oko 0,60 %C.

Povrinsko kaljenje je prikladno ako se eli postii i velika otpornost na troenje i
dinamika izdrljivost povrinskih slojeva.

Vrste elika za povrinsko kaljenje:
C35G (1431), C45G (1531), C53G (1633), 46Cr2 (4133), 42CrMo4 (4732).

U primjeni povrinski se lokalno kale koljenaste osovine (mjesta za klizne leaje),
bregaste osovine (brijeg i provrt za leaj), zupanici, lananici, vretena, svornjaci
lanaca, noevi kosilica za travu itd.
elici za velike otkovke
Podvrsta elika za poboljavanje, visoke istoe, jednoline mikrostrukture bez
segregacija i jednolinih svojstava po presjeku (izotropija).

Kod velikih presjeka i masa prilikom hlaenja dolazi do znatnih temperaturnih
razlika izmeu povrine i sredine presjeka. Posljedica su velika zaostala
naprezanja (napetosti).
Budui da se ta naprezanja ne mogu lako razgraditi, postoji opasnost pojave
pukotina pa se posebna pozornost posveuje pretaljivanju i lijevanju blokova te
kovanju.
Tipini primjeri primjene jesu: dijelovi visokotlanih spremnika i cjevovoda,
koljenaste osovine, osovine parnih turbina i generatora, prirubnice itd
Posebno je opasna pojava otapanje vodika i stvaranje tzv. flokula (upljina u obliku
pahuljica). Na tim mjestima moe doi do nastanka pukotina.
Da bi se sprijeila ova pojava, elici moraju biti ultraisti i otplinjeni u vakuumu. Drugi
nain je arenje za odstranjivanje vodika koje se izvodi u eliani ili u kovanici.
C22E, C45E, C60E, primjenjuju se u normaliziranom stanju,
22NiMoCr3-7, 28NiCrMoV8-5, 24CrMo5, 33NiCrMo14-5, 34CrNiMo6, 42CrMo4,
u poboljanom stanju. itd
elici za opruge
Od opruge se oekuje da pod djelovanjem radnog optereenja ostvari traenu
elastinu deformaciju.
Visoka granica razvlaenja ostvaruje se povienim masenim udjelom ugljika te
legiranjem sa silicijem, manganom, kromom i vanadijem.
Osim toga trai se:
sigurnost protiv krhkog loma A 6 % i dovoljnu rezervu plastinosti,
visoka dinamika izdrljivost (Rd) otpornost na lom od umora,
otpornost na udarno optereenje dovoljnu ilavost (udarni rad loma -
KU).

Karakteristina svojstva elika za opruge u dijagramu,
u usporedbi s mekim elikom
Postupkom patentiranja postiu se jo vie vrijednosti granice razvlaenja i
vlane vrstoe.
Patentiranje se sastoji od austenitiziranja nelegiranog eutektoidnog elika te
izotermikog gaenja u olovnoj ili solnoj kupci pri 400 do 550 C. Dobivena
mikrostruktura finolistiavog perlita (sorbita) zatim se hladno valja ili provlai ime
se postiu vrlo visoke vrijednosti vlane vrstoe (i do 3600 N/mm
2
).

Vei dio elika za opruge toplo se oblikuje u eljeni oblik poluproizvoda u eliani,
a nakon zavrnog formiranja opruge klasino ili izotermiki poboljava, ime
se postiu optimalna mehanika svojstva.

Druga skupina elika isporuuje se u, hladnom deformacijom, ovrsnutom
stanju hladnovaljane trake i hladnovuena ica. To su uglavnom nelegirani elici
s povienim masenim udjelom ugljika (0,5..1 %C) C60 (1630) i C60E (1631).
U sluajevima kada se trai korozijska postojanost opruga iste se izrauju od
austenitnih ili martenzitnih nehrajuih elika s vie od 12 %Cr.
Opruna svojstva se kod austenitnih elika postiu hladnim deformiranjem, a kod
martenzitnih kaljenjem i visokim poputanjem.
elici poboljane rezljivosti
Vrste elika poboljane rezljivosti prema normama:
a) prikladni za cementiranje: 10S20 (1190), 17S20 (1290), 10S22 (3990)
b) prikladni za poboljavanje: 35S20 (1490), 45S20 (1590).
najvanije svojstvo: bolja obradljivost odvajanjem estica u odnosu na druge elike
- mogunost postizanja velikih brzina rezanja uz sporije troenje otrice alata
- dobivanje visoke kvalitete povrine.
Primjenjuju se za velikoserijsku proizvodnju ili u sluajevima izrade manjih
koliina ukoliko bi primjenom drugih elika trokovi obrade bili previsoki.
To su npr. vijci, matice, osovinice, zatici, odstojnici...
Modificirani kemijski sastav:
maseni udio sumpora je povien na 0,15...0,45 %S, takoer je povien maseni
udio fosfora (0,07...0,11 %P), kao i mangana. Sumpor preko stvorenih sulfidnih
ukljuaka smanjuje trenje i otpor rezanju, a oni pomau i u nastajanju lomljive
strugotine. Fosfor doprinosi stvaranju krhke kratke strugotine i glatke obraene
povrine. Neotopljeni ukljuci olova (0,15...0,30% Pb) smanjuju trenje pri obradi.
Jo bolja rezljivost postie se dodacima selena (Se), cirkonija (Zr), telura (Te) ili
bizmuta (Bi).
Hvala na panji !