M U N I KN

IMPRESSUM UVODNIK
Drogi Vi ca tijete,
certi da je lito iza nos bila lipo jesen: napadalo se
darja, bilo je malo frika, nismo svaki dan ni gledali sunce,
pak su nos poceli strait da se radi tega dogodila srpanjska
rupa': da su fureti utekli di je teplije, jeftinije i di je
sunca, da je turizam (ono ca non doje kruh) ia amonto ...
a sve to da bi se u Jaje i na televiziju bavili samo i jedino
gluparijima, a ne anin ca je stvarno potriba. Tako smo epeta
tili da su selebritiji (je imo koja forsko ric za oti mirakul?)
ucinili desant na Far i da u nae misto nita ni ilo na boje ...
ma, za pravo ni njanci na gore.
Ne znon je bidan sveti Stipon obisi nos kad su ga primistili iz
agusta u otobar, pak non za dipet i kako katig poje svako
lito isti konfujun. Ni ni on za sve kriv, a za svu istinu,
nisu ni fureti. Oni samo gredu za anin ca ni se prui. U Far
se more lakat od jutra do Eto nos! U Far se more leat
nasrid Pjace i cinit burdil? Evo, san nato kartu za arivat!
Ma isto, pari mi se da sveti Stipon dobro zna ca cini, pam-
etan je on cejadin: ovako bit sve dokli mi sami ne dojdemo
pameti ca tuko ucinit i kako hodit napreda.
Dananji dan - na sveti Stipon i Dan Grada je dobra prilika
za se spomenit ca je nami Far. Ca smo mi ovemu mistu i ca
je ovo misto nami? Ca Ca moremo i elimo ucinit za
nae misto? Ca pensomo ostavit naoj dici?
Neka non sv. Stipon do pameti i Jarce za se odalecit od pustih
(proznih) i onega tukalo bi, vajalo bi': ca dobota
dojde bit.kako skua za ne cinit nita. Neka non do pacijence
za svaki lavur i trua Roji ucinit da svi mi i nae misto gre-
mp napreda. Neka non do voje aa ne dignemo ruke njanci
Ji-naa kJl, se sve puri da aremengo. Neka non do jubavi
d se v.rotimo j.ed ima gradimo liped vrh/ne stvori
u kvim '
PIE: upnik don Mili
Z
a nama je jo jedno iz-
razito golo" ljeto koje
je usput, kao da je o
jeseni, a ne o ljetu, da po-
pada smokvino kojim ovaj
grad prividno skriva svoju golotin-
ju. Kad kaem GRAD onda mislim
na one koji o ovom gradu i

Ne znam koja je onih koji up-
ravljaju gradom (od
do dijela Gradskog da
ne ele rjeavati probleme
koje izaziva stihijski turi-
zam koji nam se dogodio zadnjih nekoliko
godina. No se da nezadovoljstvo ovim to
imamo kod jo nije doseglo
te nema one mase koja bi gradsku
vlast natjerala da zauzme stav i djeluje u pravcu
interesa grada i Moda
3
naem gradu
jo uvijek misli
da je bolje imati bilo kakav nego
nikakav turizam, tj. da je bolje
vrabac u ruci nego golub na grani".
Za razliku od onih koji vjeruju u
promjenu ja ba i nisam neki op-
timist.
Razlog? Pa zar svijet ne os-
taje na mladima? A naa
omladina" ivi za ovo ovakvo
ljeto te kad na njih
red da neto za ovaj
grad, sve da se
ponude" umnoe. Ako su oni
sami uivali u zabavnim" ljetima, zar da
svoju djecu u tome prikrate?
Metaforu o smokvinom listu" koristimo kad net-
ko ponaanje pokuava
opravdati prividno uvjerljivim razlozima.
UPNIKOVA BESIDA
t+t+t++ttt+ttt++t+t+t+++

Iako me, kao ovog grada, diraju nje-
govi problemi, puno me vie diraju
1 bnnu ponaanja onih koji se nazivaju a ive
nedostojno imena i poziva. Sv. Pavao upozo-
rava i viestruko ih poziva da ive dostojno" svoj
poziv (Ef 4,1; Fil 1,27; Ko! 1,10; 1 Sol 2,12).
Negdje spominje sramotu koja pada na cijelu zajednicu
zbog sramotnog ponaanja pojedinih (1 Kor 6,5 i
15,34). Svjesna zlokobnih posljedica sablanjivog ivota
Crkva u liturgiji moli: Gospodine, daj da
izbjegavaju ono to je nedostojno, a ono
to mu ...
U moru ponaanja nedostojnog naalost
svatko od nas pridodaje neku kap), izdvojio bih jednu po-
pvu kop polako, ali sigurno, tono se kae -
osvaja teren i ovdje nama. je o
ivljenju jednog mukarca i jedne ene (kao da su mu
i ena), a bez sklopljene enidbe (tj. kad govorimo o
bez sakramenta enidbe).
Koliko je ta pojava stvarno prisutna u naoj domovini?
Evo podataka iz jednog novinskog iz 2007. Stanje
komentira dr. Akrap s Katedre za demografiju
Ekonomskog fakulteta. On kae da su takve
zajednice vie ' pokusni period' prije braka nego stvar
uvjerenja. To su zajednice koje ne daju djecu. Ba
naprotiv. se da se akteri
4
za brak (tek) onda kad se na potomstvo (ili
kad im se, neplanirano, dogodi U takvim zajed-
mcama ive obrazovaniji ljudi ispod 30. -
kae dr. Akrap. Broj takvih zajednica
raste u zadnjih 20-ak godina, no jo uvijek, dodaje dr.
Akrap'. nije dosegnuo brojku u Hrvatskoj. Brojke
1z popisa stanovnitva govore da kod nas ima oko 32.000
zajednica, koje su ravnomjerno u
svim dobnim grupama.
Ipak, taje brojka vjerojatno neto pridonosi
i liberalizacija drutva, pa je roditeljima danas prihvatljivi-
je da im djeca ive zajedno iako nisu nego to je
takav ,,ivot u grijehu" bio prihvatljiv njihovim roditeljima.
No i danas u zajednicama ive oni
koji su napustili roditeljski dom zbog studiranja ili posla i
otili u veliki grad. Oni koji ive u istom gradu
gdje i njihovi roditelji jo su uvijek rijetki - kae dr. Akrap.
da liberalizacija drutva u Hrvatskoj nezadrivo
napreduje, sigurno se i broj takvih zajednica od 2007. do
danas
Ova se vrsta muko/enskog suivota naziva im-
enima. da podrazumijeva stanovanje,
isti krov", moe ga se nazvati sustanarstvom, pa mu oda-
tle i latinsko ime kohabitacija". Postoji sustanarstvo koje
nema veze s ovim o govorimo. Tako npr. nekoliko
studenata dijeli isti stan, iste prostore u stanu,
parcijalno istu stanarinu.
Ali, ono to muko/ensko sustanarstvo ,,kohabitaci-
jom", zajednicom od studentskog sustanarstva,
jest da to dvoje, koji ive zajedno, odravaju
spolne odnose. Zato je takav oblik suivota
ispravnije nazvati sulonitvo, prilenitvo ili , latinski,
".konkubinat". Taj pojam je poprimio negativan prizvuk
(iako vrlo precizno opisuje stanje stvari) pa ga suvremeni
konkubinarci ne vole. Njima su, a i drutvu koje im eli
na ruku, drai neutralni" termini, kao
to je ivot prije bra-
ka", brak prije braka", ,,ivot na
" pokus", z a j e d -
nica" ili neto
-
UPNIKOVA BESIDA
tttttiiiiittiiiiiitiitti
Moram priznati da nemam nimalo za one ko-
jima to smeta i da njima za volju tu stvarnost zvati
nego ju je tradicija nazvala. Dakle, elim napi-
sati neto o pojavi koja se zove prilenitvo ili konkubinat,
pri tom prvenstveno na suivot mladih koji jo nisu
bili u braku i koji, moda, razmiljaju jednog dana tu svoju
vezu formalizirati enidbe.
Polazite u ovu temu mi je knjiga Zato se kad
ivimo zajedno?" (izdanje sadanjosti,
Zagreb 2008. Autori su Alain Quilici, poznati francuski
dominikanski propovjednik, voditelj za
parove i obitelji te Denis La Balme, prof. filozofije
i teologije, oenjen, otac obitelji) te nekoliko sa in-
terneta koji govore o problematici. Naslov spome-
nute knjige sugerira da postoje ljudi koji ive tu stvarnost
svjesni njene privremenosti", jer im je cilj, kad za to
vrijeme", ipak sklopiti brak. No postoje i takvi mladi
ljudi kojima je ivot prije braka ...
iskustvo koje je svrha samome sebi i koje nema brak za
cilj." Oni, uglavnom, imaju negativan stav prema
braku kao instituciji i prema enidbi kao suvinom
Pitaju se to im tamo neki bezvezni papir??" Zar nije
dovoljno to to se vole i ive zajedno? to se promi-
jeniti u njihovoj vezi ako stanju sulonitva
nadodaju crkveni (ili civilni) obred enidbe? Oni ulaze u
takav stil ivota posve svjesno, odgovorno i zrelo" kao
u stanje. Za njih se ni ne postavlja pitanje bra-
ka, djece, je o dvjema osobama, manje-vie iste
razine, koje na vrijeme i bez obveza dijele
5
vrijeme, interese, potrebe (i, naravno,
postelju). Suglasni su oko jednog: njihov se odnos temelji
na potpunoj slobodi izbora, ostanka, trajanja. Ono to tre-
nutno imaju i jesu, jest sve. Od danas do sutra to se moe
radikalno promijeniti ... Na brak gledaju krajnje rezervi-
rano, s nepovjerenjem, kao na formalnu ustanovu u kojoj
ljudi uzaludno trae emotivnu, zakonsku
i javnu sigurnost. Oni dre da ljudi u tzv. "urednim" bra-
kovima ive ivot koji se svodi na iskoritavanje
dmge osobe. Zato dre da je (njihov) otvoreni, javni
suivota kudikamo poteniji i dostojniji nego onaj
uredni". /vidi http://www.svjetlorijeci.ba/ clanak/201/
obitelj/zivjeti-zajedno-prije-braka/
Sulonitvo ovakvih ne bi se smjelo ni zvati
ivot prije braka". Radije bi ga se moglo zvati brak bez
braka" ili ivot bez braka". Eto jo jednog ra-
zloga zbog mi se izraz konkubinat" primjerenim,
jer opisuje samu (objektivnu) stvarnost, ne
u subjektivna poimanja i interpretiranja ovoga
vanog ivotnog koraka" od onih koji tu stvarnost ive.
Zato potezati za rep"? Zato po temi za
koju slutimo da je partija izgubljena prije nego to su karte
podijeljene" (knjiga str. 8.), odnosno da imamo posla sa
terorizmom misli, oblikom diktature i pobjedom nitavila"
... sa bukom miljenja i grajom lanih is-
tina to se razlijeu s televizijskih ekrana" u tolikoj mjeri da
se ,jako teko razaznaje glas razuma, glas mudrosti i glas
da i ne govorimo o glasu tradicije."
Pa ipak, o ovoj temi treba govoriti iz barem dva dobra ra-
zloga:
1. jer ne moemo, ne smijemo zatvarati pred
u kojoj se ovo i brojnim
utnja bi, naime, mogla biti kao
nijemi pristanak, kao odobravanje
2. jer imamo to o ovoj temi na temelju iskustava
ljudskog srca, razuma, nauka Crkve i
Naalost, prostor u Kmvenici je za
jedan ozbiljni, argumentirani o ovoj temi pa ga
morati podijeliti barem u dva dijela. Moda i nije najpamet-
nije odmah sa onim to kae Crkva o ovome?",
ali zato ne? naprosto nema prava ne znati kako
Crkva gleda na takav oblik suivota. Dakle, za Crkvu je to
jedan oblik bludnitva, bludnog grijeha.
UPNIKOVA BESIDA

da nitko za sebe ne moe da se je
naao u tom stanju ili da ga je netko gurnuo" ili prisilio"
na takav oblik ivota, se radi o svjesnom i slobodnom
odabiru, je o tekom grijehu koji, po logici,
vodi u odrijeenja u sakramentu ispovijedi.
Valjda je svakome jasno zato je to tako! Odrijeenje se
daje onome tko se kaje za grijeh. Kajanje
odluku da se iz grijenog stanja tj. da se s grijehom
prekine. Ne mogu da mi je ao, da se kajem ako ne
namjeravam iz grijene situacije. Dakle, dokle god
traje stanje konkubinata ne moe na ispovijed ni
na
Ukoliko to negdje gdje ga ne poznaju i zataji
takvog ivljenja napravio je novi teki grijeh svetogrdne
ispovijedi.
Kad ne moe na ispovijed i on je
ekskomuniciran, iz zajednitva Crkve. Sjetimo
se da je latinska za Comunio, se jasno
daje do znanja da se u Crkvi kao generator
zajednitva" (II. vat. koncil; 1 Kor 10, 16.17).
od (ex-comunio) je i iz za-
jednice.
koji se zatekne u takvom stanju ne moe biti kum
na krtenju ili krizmi (moe biti svjedok na
to stoji iza odluke za konkubinat?
se ponoviti. Neto je u prvom
dijelu teksta.
1. Neki ne mogu odoljeti sirenskom zovu duha vremena".
Konkubinat je postao normalna pojava i reklamim se
kao manje zlo. Ba ih briga za objanjenja. Oni samo
ono to drugih, to je moderno.
2. Ponekad je u prvom planu materijalni interes (kad
su npr. studenti u pitanju, se dijele trokovi ili
djevojka koja je iz provincije, kad ivi kod koji
je iz grada u kojem ona studira, na ovaj rjeava
pitanje stanarine, to je velika prednost"). To je razlog
koji i roditelji jako dobro razumiju i podravaju
svoje u odluci da tako racionalno" postupe.
(Vidjeti npr. http:/ /www.jutarnji.hr/template/article/arti-
cle-print.jsp?id= l 70143)
3. Neki dre da takvom svojom odlukom svoju
neformalnost i slobodu. Oni preziru i ne ele slijediti
mentalitet stada (koje se dri tradicionalnog pogleda na
brak). Sloboda na koju se pozivaju nadahnuta je suvre-
menim liberalnim i praksom i je u
potpunoj suprotnosti sa slobode kakvo nam
predlau NZ spisi i, na temelju njih, izlae
moralka.
6
4. Ipak naJcesce opravdanje za konkubinat je strah od
rizika. u brak, vezati se doivotno za j ednu
osobu, a ne isprobati kako to izgleda - nij e li to pot-
puno ludo? Zato sve prevladava uvjerenj e da
suivot jednog mukarca i ene treba shvatiti
kao "pokusno razdoblje", svojevrsnu "generalnu probu"
ivota. To im konkretno iskustvo
suivota, upoznavanja, uhodavanja, to bi
im trebalo da se bolj e upoznaju i pr ipreme za
stvarni ivot i da tako osiguraju braku stabilnost.
(vidi http: //www.bitno.net/vij esti/istrazivanja-otkrivaju-
oni-koji-prije-vjencanj a-zive-zaj edno-imaju-nesigurniji-
brak/ i http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/201/obitelj/
zivjeti-zajedno-pr ij e-braka) se da su brojni mladi
ljudi (ali i odrasli, recimo njihovi roditelji, sve vie tako
razmiljaju) posve uvjereni da je takvo iskustvo nuno i
od presudne vanosti za kasnij i stabilan brak. Zato bi se
moglo da oni s punom prema samima
sebi i prema drugoj osobi ivot.
Za njih je to korak na putu prema
sutra. Oni u tu avanturu s krajnjom namjerom stu-
panja u brak. Ne ga. Nikako se ne bi moglo
da su se za ovo olako, povrno, prenaglo.
S punim povjerenjem, i najboljim nam-
jerama ele iz prve ruke provj er iti "je li to - to?". Ne
ele naslijepo, niti olako preuzimati trajnu ivotnu
obvezu. Argumentiraju brojnim pr imjerima i neuspjelim
pokuajima njihovih vrnjaka, brodolomima
svojih roditelja, moda i dosadanj im bolnim iskustvima
koja su ih oprezu. Njihov je suivot utemelj en
na jasnome dogovoru u bitnim ponaanje,
ciljevi, stambeni prostor, radne, i socij alne ob-
veze, trokovi, slobodno vr ij eme, itd. su jasno
poslj edice u nepridravanj a spora-
zuma. Ulog je vrlo velik, r izik ali i povj erenje
u stvar. Logika njihova razmilj anj a
glasi: "Kako znati/biti sigurni jesmo li jedno za
drugo i moemo li ivjeti skupa, ako to uistinu nikada
nismo iskuali?"
Svi se ovi argumenti", u formi nekoliko osobnih
kakve smo, vjeroj atno, vie puta i sami mogu
i u novinarke Jutarnj eg lista" Kristine
http ://www.jutarnji .hr/ templ ate/arti cl e/article-pri nt.
jsp?id=170143.
Pie: don Ivica Huljev
JA UVEDOH TEBE U
ZEMLJU VELE DOBRU, A TI. .. "
O
ni koji su tek stigli u Izrael njegove
stanovnike smatraju grubima.
Izraelci bez upitati
ljude koje ne poznaju koliko imaju go-
dina ili koliko su platili stan ili auto: mladim
roditeljima - katkada potpunim strancima
na ili trgovini namirnicama, bez
imalo okolianja kako nisu obukli svoju
djecu u skladu s vremenskim okolnostima.
Nadam se daje ovaj citat dovoljan da odri pozornost kako
bi se ovaj tekst do kraja. S druge strane, moda
izgledati krajnje neumjesno da se u sadanjem trenut-
ku izraelsko-palestinskih sukoba gospodarski rast
dananjeg Izraela i postavljaju poveznice hrvatskog
i idovskog gospodarstva, razvoja, mentaliteta i
No, ostavimo po strani pitanje izraelsko-palestin-
skih sukoba, nevinih rtava i adresiranja krivnje u Gazi te
tema vezanih uz sadanje napetosti na tom dijelu Bliskog
istoka. Izrael nam je ovdje samo stup uz koji privezujemo
7
brod naeg putovanja na moru hrvatskog individualizma i
njegovih skrivenih opasnosti koje se pokazuju
u nebrizi za mentalitet
narataja. Dakako, nije dijeliti jedno od drugo-
ga, no cilj je rasvijetliti samo jedan segment kao poticaj
promiljanju naeg sadanjeg stanja i povezati
ga s pitanjem o stanju duha koje na stanje privrede.
Nedostaci pretvoreni
u prednosti
Nedavno prevedena knjiga Start-up nacija: tajna izrael-
skog ekonomskog koja kroz pero autorskog dvojca
Singer - Senor tematizira pitanje izraelskog ekonomskog
rasta, moe nam posluiti kao dobar most do druge gosp-
odarske obale o kojoj mnogi kod nas sanjaju ili je, naalost,
krivo poimaju. U spomenutoj se knjizi - a uvodni citat je
preuzet iz te knjige - rasprava, istraivanje i
AKTUALNO
tttttttttttttttttttttttt
pnca o izraelskim modelima inovacije. tovie, pojedi-
ni ulomci, gledano iz nae situacije, djeluju kao
o jer smo veoma umjeni u nabrajanju
luvatskih nedostataka. Primjerice, govoriti o ivotu na oto-
cima pod vidom pretvaranja nedostataka u prednosti dje-
luje kao kvadratura kruga. Dakako, nije iznijeti
sve zanimljivosti ove knjige, samo dati kratki uvid u
ono to bi nam moglo da posvjestimo to nam je
Jedan me dio ove knjige posebno dojmio. je o
potonjim Ako ste u stanju nadvladati
svoga ega, to je nevjerojatno
U izraelskim kompanijama rijetko vidjeti da ljudi go-
vore jedni o drugima iza njihovih Uvijek znate to
od drugih moete Time se gubitak
vremena na gluposti. djeluje kao nestvarna
o stanju o kojem moemo sanjati. No, dovoljno je
koliko je stvari kod nas umrtvljeno ili zaustavljeno jer je
nekomu ponos, jer to i to nije ostvario ili je os-
tvareno za vrijeme mandata, itd. ego koji
nije u stanju nadrasti svoju zaslijepljenost djeluje kao ivot
na klizitu. Svakoga dana nam se uvjeti ivota na
gore. Suludo bi bilo misliti da je u Izraelu sve tako bajno.
Zasigurno nije! No, to da netko kako je
ego gospodarskog razvoja na naem je
prostom tek potrebno posvijestiti. Glede nas na otocima,
navedeno je jo
Poljoprivreda je revolu-
cionarnija od industrije
Ovaj podnaslov odista neuvjerljivo. U naem
djeluje kao uma ili ismijavanje preivjelih pol-
joprivrednika. No, je o izjavi Shimona Peresa koji
je odrastao u jednom od kibuca prije nastanka dananjeg
Izraela 1948. g. i koji da je Izrael u 25 godina
svoj poljoprivredni prinos sedamdeset puta. Stoga
on s pravom izustiti za nas jo okantniju tvrdnju da se
poljoprivreda sastoji od devedeset i pet posto znanosti i pet
posto rada. Neto od navedenoga osjeti mali broj Hrvata
tijekom u Svetu Zemlju. Jordanskom
dolinom, koja je navodnjavanjem pretvorena u zeleni krajo-
lik, urbane dijelove Izraela i cvjetnu Galileju,
drvorede i raznovrsne nasade agruma,
za nas neshvatljiv odnos prema poljoprivred-
nom zemljitu i vodi, plansku gradnju na uzviicama,
luvatskog registarskog mentaliteta
dobiva sliku o naeg neuspjeha. Kad se
sjetimo da se 1990. i 2000. uselilo 800.000 idova
iz biveg SSSR-a u Izrael, onda je jasno daje o dravi
8
SAULSINGER
DANSENOR
START-UP
NACIJA
Tajna izraelskog ekonomskog
Zanimljivo,
korisno,

Josip MUller,
programski direktor
Start-up Croatia"
*
s jasnim stratekim ciljevima koja nije dopustila da joj se
dogodi nekontrolirani unos inozemnog mentaliteta ko-
jeg su sa sobom donijeli biveg SSSR-a. Uzdu i
poprijeko ove knjige se da je tenja za
gotovo kultna stvar idovskog mentaliteta. Ta je tenja
ostala i kod idova u SSSR-u. No, o tomu je
mnogo i mnogo napisano, a nadasve u ovoj knjizi.
Kad se to usporedi s naim stanjem, onda je da je
kod nas prevladala strategija podobnosti i uhljebljenja me-
diokriteta kojima kumuje zaslijepljenost strankama, a ne
i dijaloka programa i ciljeva. Susret
sa zaposlenicima jedne tvrtke u Izraelu predstavlja pogled
u idovski poslovni mentalitet. Tako se u knjizi iz-
java jednog Amerikanca pri prvom susretu s niim zapos-
lenicima jedne tvrtke u Izraelu: Sva su pitanja bila otra.
Zapravo sam se uplaio. Nikada ranije nisam toliko ne-
konvencionalnih primjedbi - jednu za drugom. (..) Nikada
ranije nisam vidio tako neuljepan, izravan i nepokolebljiv
pristup. Pomislio sam - tko ovdje radi za koga?
AKTUALNO
tttttttttttt++++++++++++
A sad o nama. je da moe
susresti mlade ljude koji, iako iza '90., razmiljaju
u kategorijama stege i pukog dodvoravan-
ja u cilju zbrinjavanja_ osobnog i
hranidbenog lanca. Sve bi to, uvjetno
bilo probavljivo kad se ne bi radilo o drutvu
se izjanjavaju Pada mi ovdje
na pamet izjava jednog uglednog splitskog katolika koji
je, u ljutnji, negdje o 1993. g. spontano (pro)
kazao: Do sada su kra/i oni, sad krasti mi! Kad bi
postojala samo materijalnih dobara, lako bi se to na-
doknadilo. No, nemjerljiva je gora duhovnih meha-
nizama svijesti, ponosa i vizije. Kad se paljivije
stranice knjige o gospodarskom rastu Izraela, otkriva se
zato kod nas ne moe uspjeti ono to na drugome mjestu
uspijeva i zato se kod nas, nita ne
lati. je, dakako, o mentalitetu kojim raspolae Izrael i
koji uvelike na Pogled u pustinju koj_a je
pretvorena u plodnu povrinu snano u kohkoJ
smo mjeri nae plodne povrine pretvorili u pustinju koja
najbolje odraava stanje nae nutrine. Kad se, primjerice,
pogledaju brojna polja i njihovih pr_i-
nosa, onda se postidi nae ravnodunosti i shjeganJa
ramena nad situacijom. Dakako, ovo se
moe misliti u prenesenom smislu kao opis stanja neplod-
nog uma, ali i na opis zaputenih povrina koje, biblij_ski
poput krvi Abelove prema Nebu. Razumljivo
je da se zbog slike svijeta mora poticati
okolia, odnosno ekoloka kultura. No, svijest
nuno se i odnosa prema zaputenoj zemlji koja bi se s
pravom trebala nazvati u Nebo grijehom. Istina,
ni ovomu se ne smije pristupiti povrno. Svaka ima
svoj kontekst bez kojeg se ne moe razumjeti.
)
Okruenje u kojem
mora misliti svojom
glavom
Kad se u naim razgovorima spomene idove, kao i us-
pjeh Drave Izrael, onda se idovski gen
izdrljivosti, sprega interesa i finan-
cijske potpore banaka u kojima su idovi najutjecajniji,
intelektualna i inovativna Zidova, itd.
Bit nedvojbeno da svega toga ima u mjeri, no
razumljivo je da bez ljudskog svaki napredak
nije pa tako ni dananjeg Izraela. Zaboravlja se, to
autori jasno da je stanje s Izraela 1948. g.
bilo poput stanja u kojem su bili Amerikanci na
19. st. Teko stanje je pripadnosti zajednici,
kao prepoznatljiva obiljeje to
kod nas nije na cijeni. Biti dio tima kod nas gubitak,
dok je u Izraelu to strateka stvar bez koje se ne
da misliti. U Izraelu tomu doprinosi dobrim dijelom i vojna
sluba u kojoj se mladi osposobljavaju za liderstvo, timski
rad i izvravanje zadataka. Oni ondje shvate da svoj zada-
tak moraju dovriti, a jedini na koji to mogu
je da djeluju kao tim - autor. Dovoljno je
kako se kod nas sve tee djeca i mladi identificiraju s pros-
torom u kojem ive i za koje su sve manje senzi-
bilizirani. Psiholoki je jasno da je lake opravdati vlastiti
nemar i nerad isticanjem pogodnosti. Tijekom svojeg
odrastanja kod u koli ili u vojsci, Izraelci da
je uporno i svjesno traenje pravilo koje treba potivati, a
suzdranost ona koja vas moe dovesti u opasnost da zaos-
tanete u odnosu na druge.
AKTUALNO
++++++++++++++++++++++++
stranica nae prolosti ima svoj prepoznatljivi
rukopis na naim otocima. stanovnitvo obliko-
vano u razdoblju prije razvoja privrede
je dijelom nastavilo sa ivotnim navikama u novih okol-
nostima. Vidljivo je to najvie u tipu stambene arhitekture
koja se gradila za djecu po u ruke!", ali se nije
djecu u visinu pa su mnogi katovi obiteljskih
postali minska polja" i neprijateljske zone! Nema
dvojbe da je bila o dobrima nakanama koje nisu mo-
gle s procesima koji su iznjedrili
raskorak generacijama. Rast standarda i turizam 70-
ih i 80-ih godina 20. st. dijelom su zaustavili iseljavanja
i negativnu selekciju, no u tom su razdoblju oblikovani
senzibiliteti koji danas ubiru svoje posljedice. Bez imalo
moe se da se jednim dijelom dogodio
prekid sa stoljetnim odgojnim kodom u kojem su
djeca i mladi bili kao proaktivni obiteljske
zajednice, a ne kao paraziti obiteljskog i kasnije
djedovine. Iako je ovo dijelom preotro
odnosi se na one u kojima se umjesto prijenosa
radnih navika i njima vlastitih radnih senzibiliteta prenosilo
na djecu i mlade rezultate rada njihovih roditelja, kao da su
djeca odlagalite kapitala ili roditeljskih elja. Imalo bistar
veoma dobro zna o je ovdje i koliko je
muke ovo proizvelo na odgojnom planu. Vjerojatno
za koje kroz dobru socioloku i psiholoku ana-
lizu procese koji su se 70-ih i 80-ih
godina. Ovoga se moe postati svjestan u susretu s naglas-
cima odgojne strategije u idovskom drutvu u kojem je ve-
liki naglasak na odgovornosti koju moraju djeca preuzimati
kao dio razvoja. A sad to kae idovsko iskustvo:
Inovativnost ovisi o perspektivi. Perspektive
proizlaze iz iskustva. Stvarno iskustvo dolazi sa
ivotnom dobi ili sa No u Izraelu iskustvo, pers-
pektivu i zrelost se u dobi jer drutvo ulijeva
mnogo transformativnog iskustva u Izraelce neposredno
nakon to zavre kolu. Do vremena dok na fakultet
njihove misli usmjerene su na stvari od onih nji-
hovih vrnjaka. to se poslije ovoga vie moe
Ostaje gdje se moemo kod nas, i to iz vjere,
vie zauzeti da se dogodi promjena i iskorak.
Biti u skladu s
V o o
vremenom sutrasnJICe
U vrijeme osnivanja Izrael je brojio 806.000 stanovnika,
a danas vie od 7 milijuna. Kroz to razdoblje Izrael nije
prolazio samo gospodarski rast, i
koje su dovodile do destabilizacije. Od je u nepri-
jateljskom okruenju i nalazi se u trajnom ratnom stanju.
No, to je tema za sebe. Prolost, sadanjost i su
u Izraelu vezani uz vojnu strategiju i industrijsko poslo-
vanje. Zato plijeni panju izjava: Cijela izrael-
ska vojna tradicija usmjerena je na to da tradicije nema.
Zapovjednici i vojnici ne smiju biti naklonjeni nekoj ideji ili
nekom rjeenju samo zato to je ono djelovala u prolosti.
je nedvojbeno o pogledu koji s
time da u udbenicima nisu rjeenja za stanja
na terenu. Ipak, to kako su rjeavali najbolja je
pouka nama koji se nalazimo u stanju u kojem se zarada
tijekom sezone s pojmom kvalitete
ivota. Nesklonost specijalizacijarna, a otvorenost obavl-
janju predstavlja u Izraelu kojim se
odnose prema vlastitoj Svaki je razvoj uvjeto-
van motivom, a pitanje motiva pitanje je kulture. Stoga se
u naem promatranju Izraela nuno postavlja pitanje naih
motiva. Izrael, uz svoje probleme, ima jednu presudnu
prednost: svrhe. Izraelci moda bogat-
stvo ... ili miran ivot. No oni posjeduju ono to bogatstvo
zasjeni: motiv. Stoga ne da su idovi dva
svjetska rata bili svjesni da prije formiranja drave treba
najprije osnovati duhovne i intelektualne centre.
svrhe je duhovna stvarnost i ne moe se mirno
duhovne naravi Danas Izrael ima osam
i dvadeset i sedam visokih kola. su uvrtena
150 najboljih na svijetu, a sedam ihje na popisu 100 na-
jboljih u prostoru. Nema dvojbe da je
opisano potpuno od naeg ponaanja, odnosno da
nemarno strateki odnos prema intelektualnim i duhovnim
pitanjima.
Kad je o naem dvoritu, vidljivo je da se kod nas iri
psiholoko-socioloka zamka: najbolje zatititi osobni
interes zanemarivanjem i podilaenjern stranim
10
AKTUALNO
tttttttttttttttttttttttt
interesima. Svaki s malo pozornosti i otvorena duha
moe povezati ove misli s naim odnosom prema kapitalu.
odnos prema kapitalu, kao i ivota na
broj i dnevnu potronju turista, dovodi do guenja
potreba za znanjem, i U svakoj
zajednici postoji ono kolektivno nesvjesno to se najbolje
u odnosu prema prilivu kapitala. Zato je ova knjiga
mali obol s naim stanjem u kojem se postupno
gui kulturni potencijal i s njih vezana inovativnost. Citati
koji su koriteni u ovom tekstu dio su zanimljivih iskrica
koje nam mogu da rasvijetlimo svoja
starozavjetnoj Bojoj koja je
i idovima, dobro se podsjetiti daje jedna od ul-
oga Boje da nas postavi u pitanje, da se iz nje stekne
snaga za odstranjivanje krive vizije vlastite
Stoga se knjiga o idovskom gospodarstvu moe i na
tom tragu.
11
*
CRKVA, POLITIKA I ZBUNJENI KATOLICI
Z
c se Crikva mio u politiku? Zoc popi
sa o/tora govoridu o politici? I tako
dalje. A to Crkva stvarno govori o
politici? Je li koga to briga? Sigurno
ima koji znaju granicu do-
brog ukusa i pretjerati u svojim
komentarima na mjestima i u trenucima
kada se to ne bi smjelo. Ali takvi
ne opravdavaju napade na
Crkvu od strane (nazovi)katolika koji misle
da su politika i vjera dvije gotovo apsolutno
razdvojene stvarnosti. Ali za onoga koji se
bavi politikom, a istovremeno tvrdi daj e ka-
tolik, da je vjernik, njegova vjera mora biti
prisutna u javnom djelovanju. Da
ne ispadne da nekome solim pamet, pokuat
prikazati jedan dokument Crkvenog
koji pojanjava kakav bi trebao
biti odnos katolika prema politici.
Dakle, Kongregacija za nauk vjere je 24. studenog 2002
na svetkovinu Krista Kralja, objavila Doktrinalnu natu
o nekim pitanjima vezanim uz sw:ijelovanje katolika u
ivotu. Nata upozorava na opasnost nedopus-
tivog relativizma, kako povijest XX.
pokazuje kako su u pravu oni koji pre-
poznaj u pogrenost relativizma i, zaj edno s tim,
da ne postoji moralna norma ukorijenjena u narav ljud-
skog koja mora voditi nae
dobra i drave. sloboda se ne moe temeljiti na
ideji da su sva poimanja dobra
jednako istinita i vrijedna, nego prije svega na
da su djelovanja upravljena to konkretnijem os-
tvarenju istinskog dobra i drutva u
povijesnom, zemljopisnom, gospodarskom i kulturalnom
kontekstu. Dokument dalje govori kako prava demokracija
ne nikakvu nepravdu, a jedini prihvatljivi plu-
ralizam j e onaj koji bira vie pravednih i potenih
rjeenja. U temelju uspjene demokracije je ispravno
jer je bilo kakvo a posebno
demokratsko, zapravo krnje ako u njegovu sreditu nije
osoba.
12
I upravo na tom potivanja dostojanstva svake osobe
zauzimanje katolika ne moe se spustiti na nikakav kom-
promis. Kada bi se katolik za nekakav kompro-
mis, zanijekao bi vjere u svijetu
i pokazao lo primjer nedosljednosti u ivotu.
Potivanje osobe, onako kako to Crkva,
vjerniku katoliku sudjelovanje u demokraciji . Katolici
imaju pravo i obvezu intervenirati da bi podsjetili na du-
blji smisao ivota i na odgovornost koju svi imaju prema
tom ivotu. Ako u koj oj dravi postoji moralno ne-
prihvatljiv zakon, na primjer zakon o onda je
katolik duan usprotiviti mu se, javno kazati da se
s njime ne slae, te nastojati da ga se potpuno dokine. Ako
mu nije donoenje takvih zakona, onda
mora nastojati tete takvoga zakona to manjima i na
kultumome planu i na planu javnoga morala. Doktrina/na
nota pojanjava da, kada se govori o zahtjevima,
nije o l!Jerskim vrijednostima, nego su ti zahtjevi
ukorijenjeni u ljudskome i pripadaju naravnome mor-
alnom zakonu. se govori da bi vjernici katolici u po-
litici trebali postupati kao laici, zbog odvojenosti Crkve od
drave, da su suvremene demokratske drave
Iako postoji odvojenost vjerskoga i svjetovnoga u smislu
odvojenosti i autonomije Crkve i drave, ona ne postoji na
moralnom planu. Katolici imaju pravo i dunost,
kao i svi dmgi traiti iskreno istinu te doputenim
sredstvima promicati i tititi moralne istine koje se
dmtvenoga ivota, pravednosti, slobode, potivanja ivota
i drugih prava osobe. to su neke od tih istina
ujedno i istine koje Crkva ne umanjuje civilnu
opravdanost i zauzimanja onih koji ih priznaju i
u njima se prepoznaju. Nota naglaava da njome crkveno
ne eli ni na koji ne eli vrili
vlast ili ukinuti slobodu miljenja katolika o vremenitim
pitanjima. No, ono eli - to i jest njegova vlastita -
i rasvjetljivati savjest vjernika, osobito onih koji
suqjeluju u ivotu, da njihovo cfjelovanje budu
uvijek u slubi cjelovitog promicanja osobe i do-
bra. Drutveni nauk Crkve nije upletanje u vlast pojedinih
zemalja. No postavlja obvezu vjernika laika da
bude moralno dosljedan u svojoj savjesti. Vjernik ne moe
voditi paralelni ivot, s jedne strane duhovni, s druge pak
takozvani svjetovni, jer je uvij ek koj i mora biti
doslj edan i to ne samo osobno, nego i u okvim
raznih udruenj a. Svi oni u politici koji mi sle da katolici,
po svojoj savjesti i ne bi smjeli djelo-
vati u politici, upadaju u neku vrstu netolerantnog laicizma,
te i postojanja naravne etike. Kada bi
ustrajali na tom putu, doveli bi i drutvo u moralnu anarhi-
ju. a ona se ne moe.
Nota nadalje jasno upozorava da su i neka udruenj a
ili organizacije nedavno podupirale
one snage ili pokrete koji su o temeljnim
pitanjima izrek/i stajalita koja su u suprotnosti s moral-
nim i socijalnim naukom Crkve. To je nedopustivo, kao
to je nedopustivo i to to su neki i peri-
odici u nekim zemljama na i nedosljedan
usmjerili prema pogrenim izborima,
smisao za autonomiju u politici, a da
pri tome nisu vodili o koje te stru-
je zastupaju. Uz ova jasna upozorenja, Nata katolike
da budu ponosni na svoje djelovanje. Osobito se
ne trebaju inferiornima u politici, upravo zato to
su katolici od Drugoga svjetskog rata do danas pokazali da
je prijedlog drutva daleko bolj i od onih
koji su se u uruili. U svakome povijesnom
trenutku, treba verificirati svoje mjesto u drutvu
koje je nesavreno i koje se mijenja. U tom kontekstu ka-
tolici trebaju znati biti i proroci, u pravome bib-
lijskom smi slu te Njihovo prorotvo mora biti pov-
ezano s Bogom, kako ne bi postala utopij a, te mora jasno
izraavati slobodu i istinu o dostojanstvu svakoga
Koga zanima vie cjeloviti tekst Doktrina/ne nate, moe ga
na http://obitelj.hbk.hr/datoteke/doktrinalna_nota.pdf.
13
IVAN MERZ I HVAR (I.)
BLAENIK HVARANIMA
Pie: p. Boidar Nagy, Postulatura bl. Ivana Merza
P
rigodom proslave sv. Jurja u Brusju
28. travnja 2014. biskup Slobodan
tambuk posvetio je obnovljenu upnu
crkvu i novi oltar u koji je ugradio
blaenoga lvana Merza. Zalaganjem upnika
Jure i Postulature bl. Ivana
Merza za tu je prigodu nabavljen iz Zagreba
i kip blaenika koji je postavljen na desni
pokrajnji oltar. Prigodom posvete oltara u
svojoj je propovijedi biskup tambuk obz-
nanio da ova crkva od sada biti mjesto
posebnog bl. Tvana Merza, odakle
se njegovo poznavanje i tovanje dalje
iriti po Hvarskoj biskupiji.
TKO JE IVAN
MERZ?
Blaeni I van Merz u Banjoj Luci, 16. 12. 1896. go-
dine. Odgajanje u liberalnoj sredini. Gimnaziju s maturom
zavrava 1914. godine u Banjoj Luci. Po elji roditelja kroz
tri mjeseca Vojnu akademiju, a potom studij
u Prvi svjetski rat prekida mu studij . Mobiliziranje
i poslan na bojite. Proivljava sve patnje rata na fronti u
Italiji od 191 6. do 1918. U susretu s trpljenjem doivljava
potpuno Bogu. Nakon rata, 1919 ., nas ta v Ija studij
knjievnosti u i potom studira u Parizu na Sorboni i
institutu od 1920. do 1922., gdje provodi
ivot. Iz Pariza pie majci: vjera je
moj e ivotno zvanje. Po zavretku studija dolazi u Zagreb
1922. i postaje profesor francuskoga jezika i knjievnosti
na Nadbiskupskoj gimnaziji. Doktorirao je 1923.
na dise11acijom pisanom na fran-
cuskom jeziku o utjecaju liturgije na francuske pisce.
Razmiljanjem, studijem, a osobito u krvi i plamenu rata,
dolazi do spoznaje o istinitosti vjere. Potpuno se
dariva Kristu kao laik zavjet Sve
svoje slobodno vrijeme odgoju hrvatske mladei
u organizaciji Hrvatski Orlovski Savez kojoj je
dao geslo rtva - Euharistija -Apostolat. Kao in-
telektualac i perom oduevljava mlade i odrasle za
Krista i Crkvu. Jedan je od prvaka liturgijskoga pokreta i
zauzeto liturgijsku obnovu u Hrvatskoj. Sustavno
uvodi u Crkvu u Hrvata akciju Pape Pija XI.
Glavna nj egova karakteristika kao intelektualca
jest ljubav i odanost prema Crkvi i Kristovu namjesniku
Papi, to je nastojao usaditi kod svih s kojima se susretao.
ivi ivotom proetim tovanjem euharistije.
Premda mlad i kao laik smatran je "stupom Crkve" u Hr-
vatskoj.
14
Svojim apostolskim radom i svojom opsenom spi-
sateljskom u tisku ostavio je
dragocjenu duhovnu batinu koja je postala izvor
naratajima. Namjeravao je osnovati svjetovni in-
stitut, tj. zajednicu laika koji bi radili za Krista i Crkvu. Na-
kon njegove smrti ovu je zamisao po njegovu
ostvarila Marica osnovavi ensku
Zajednicu Suradnica Krista Kralja, kao prvi institut
Bogu osoba u Hrvatskoj. Bio je ive
vjere, iskrene molitve, samoodricanja, dnevne
adoracije, predanog trpljenja, iroke naobrazbe, bliz lju-
dima i svakom je iskazivao ljubav. Na
samrti je prikazao Bogu svoj ivot kao rtvu za hrvatsku
mlade. Umro je u Zagrebu, 10. svibnja 1928. u 32. godini,
na glasu svetosti. Njegov primjer i rtva ivota
donijeli su obilne plodove, jer su mnogi mladi nastavili os-
tvarivati njegovu duhovnu batinu kako to i natpis
15
s vijenca koji su mu mladi postavili na grob: HVALA
TI, ORLE KRISTOV, TO SI NAM POKAZAO PUT K
SUNCU". Grob mu se nalazi u bazilici Srca Isusova u
Zagrebu, kamo je posljednjih est godina ivota svakod-
nevno dolazio na sv. misu i sv. Brojne milosti i
uslianja dogodile su se po njegovu zagovoru.
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaenim u Banjoj
Luci 22. lipnja 2003., i postavio gaje, posebice mladima
i vjernicima laicima za uzor ivota. Na beati-
fikaciji bl. Ivana Merza Sveti Otac Ivan Pavao 11. rekao
je i ove Nj ega vam dajem kao svjedoka Kristova i
zatitnika, ali istodobno i suputnika na putu u vaoj pov-
ijesti ... On od danas biti uzor mladei, primjer vjer-
nicima svjetovnjacima ... Ime Ivana Merza za jedan
narataj mladih katolika je program ivota i djelo-
vanja. Ono to mora biti i danas!" (http://www.udrugai-
vanmerz.hr)
HVARSKA
V
SVJEDOCANSTVA
O MERZU
D
olazak relikvija bl. Ivana Merza na
H var jest povod da se vjernici to
bolje informiraju o vezama bl. Ivana s
Hvarom, gdje je on boravio preko ljeta tijekom
1926. i 1927. godine.
Sa se zna da je bl. Ivan, osim boravka u
samom gradu Hvaru, posjetio Brusje, Grablje
i Svetu Nedjelju. U sva ova tri mjesta u okviru upe
djelovala su drutva Orlovske organizacije koja je bl. Ivan
Merz dolazio posjetiti i Boravak Ivana Merza
na Hvaru opisali su njegovi bliski prijatelji i osobe s ko-
jima je dolazio u kontakt - hvarski biskup Miho
njegova Jozefina prof. Duan anko,
Ante Mate g. Ante
ing. N. i sestre benediktinke. Njihove izjave i
prikupio je p. Boidar Nagy, postulator za kanon-
izaciju bl. Ivana Merza.
BISKUP
NAMA
SE NALAZIO
V
SVETI COVJEK

na bl. Ivana Merza i njegov bora-

vak na Hvaru biskup Miho opisao je
1966. g. i 1969. g. Prvo ob-
javio je u Vjesniku biskupije (br. 12,
1966., 227), odakle ga ovdje prenosimo:
S dr. Jvanom Merzom upoznao sam se ovdje u Hvaru 1927.
kada je dolazio na U kontaktu s Merzom najvie
me je impresionirala njegova duboka pobonost. Dok je
bio ovdje u Hvaru dva puta me je posjetio. Razgovarali
smo o pitanjima pokreta Hr.vatima. Na
mene je ostavio dojam zaista To mogu i
Dok je boravio ovdje u Hvaru 1927. g. oko
mjesec dana svakoga dana sluio mi je svetu misu u biskup-
skoj kapelici. Sluio je na tlu kapelice i svakog se
dana To je obavljao s takvom da
smo i ja i moji koji su prisustvovali svetoj misi,
imali dojam da se nama nalazi sveti Vrijeme
svoga boravka ovdje u Hvaru dr. Merz upotrijebio je za
rad s mladei. dana je bio s njima. S njima je
etao, iao na ribolov i raspravljao o pokretu.
Jako, po njihovim izjavama, oni nisu bili u skloni
pokretu on ih je pridobi o za Boju stvar. Oku-
pio je tridesetak muke i enske mladei. Mnogi od njih
i danas su ivu uspomenu na njega i na njegov
apostolat. Smatram da je dr. Merz suvremen i za nau
dananju mlade kao to je bio za ivota. On je
u sebi ostvario sintezu unutarnjeg intenzivnog duhovnog
ivota i apostolskog djelovanja, a to je sigurno jedini pravi
put i za dananju mlade. Sigurno daje liturgijski
ivot kako gaje on provodio sasvim u skladu s liturgijskom
obnovom Drugog vatikanskog sabora. On je onda
dnevnim aktivnim sudjelovanjem u svetoj misi, preko koje
bi se ispravno vanost svete euharis-
tijske rtve za pravi ivot. Kako sam gore
spomenuo, imao sam prigodu da se o tome uvjerim svakog
dana dok je dr. Merz ovdje boravio. Mislim da bi ga trebalo
stavljati za uzor naoj generaciji u naoj
tampi. - U Hvaru, JO. svibnja 1966.
16
Tri godine kasnije, 20. srpnja 1969. p. Boidar Nagy, postu-
lator za beatifikaciju Ivana Merza, posjetio je biskupa Mihu
Biskup mu je tom prigodom dao ovu izjavu:
Kad je Merz boravio ovdje na Hvaru ministrirao mi
je s velikom Svaki dan se
Nije klecao na stepenicu nego na zemlju. Dolazio je k
meni gore u kapelicu i ondje bi mi ministrirao. je
nedjeljom prisustvovao s na misi u crkvi u
Mladi su se divili kako im je znao govoriti o vjeri.
Svojom pojavom i svojom vjerom najvie je djelovao.
Uvijek su se njegove vjere i dobrote.
ANKO:
MERZJE NA
"'
JURIS OSVOJIO
HVAR
O
boravku bl. Ivana Merza na Hvaru os-
tavio nam je nekoliko vanih inf ormaci-
ja prof. Duan anko, njegov prijatelj i
bliski suradnik u Orlovskoj organi-
zacIJL
U svome poznatom eseju ,,Dua dr. Ivana Merza" to ga
je objavio 1938. u ivot prigodom
1 O. obljetnice smrti bi. Ivana Merza, anko donosi
kako su zajedno pripremali proslavu 800. obljetnice smrti
sv. Franje Asikog u poznatom hvarskom kazalitu:
Proslava jubileja. Godine 1926.
smo skupa u Hvaru proslavu
jubileja. Mene je zapalo predavanje, ali dok sam ga
spremao, Merzje inzistirao na tome da glavna ideja ima
biti ljubav prema papi, biskupima i ma jer daje
to za sv. Franju kao i za moderni svijet koji
je izgubio jedinstvo jer na vrhu ne priznaje
vie papu kao ivi autoritet. Ja sam dodue znao za onu
himnu svrhunaravnoga reda to ju je sv. Fran-
jo posvetio crkvenom ali mi se ipak u
onoj prigodi i za onu publiku daje ta teza pretvrda i da
JOJ ja osobno ne bih mogao udahnuti krvi i zanosa. Stoga
sam nekako nastajao da to pola sata
prije nego to sam stupio na onu nau najljupkiju hrvat-
sku pozornicu, ]van me pograbio: Ako ispusti ono o
Crkvi i papi, onda ja nastupiti poslije tebe i objasnit
ljudima da je za dananje doba to "
Nije bilo druge, morao sam nekako real-
izirati elju. (ivot, br. 5, 1938. 38-39)
U istom eseju D. anko donosi jo jedno lijepo na
bi. Ivana:
Razmiljanja pri zalazu sunca. Kada smo jednoga
sutona na Hvaru zadivljeni proma-
trali Jadran, sam kako Ivan glasno meditira:
Sva je ta ljepota odvijeka postojala u Bojoj ideji."
Osjetio sam kako ta misao poniava nau ispraznu
znanost koja je svaki spremna istjerati misterij
i tretirati prirodu bez duha i bez simbola, kao to je
Merz bio uvijek spreman diskretno u nama buditi
smisao za misterij. Njegov pravi ivot je s druge
strane zastora kamo neprestano putuju njegova
mata i njegovo srce. Dok ga slijedimo nekoliko
redaka ili sluamo par minuta, najednom se
u samom srcu nevidljivoga, okrueni, od
tih neznanih egzistencija koje kao da nas i
zovu. (ivot, br. 5, 1938 62)
O prvoj godinjici smrti bi. Ivana Merza 1929. Duan
anko objavio je u Nedjelji O Bojem
(Nedjelja, Zagreb, 26. svibnja 1929., br. 21., str.
4) u kojem donosi i nekoliko zapisa o boravku Ivana Merza
na Hvaru:
17
Osnivanje orlovskog drutva u gradu Hvaru. U
ljetu 1927. g. boravio je Merz na Hvaru. Njegova
dnevna i Misa, pa ono pobono pred
Svetohranitem, duboki sahrani pokloni i krianje i
onaj njegov pratilac misal iz kojega je strogo
liturgijski pratio svaki crkveni obred, mise u
nedjelje i dane - da je mjesto
aputalo o nekom mladom, u civilu".
Sa svakim je bio ljubazan, susretljiv i usluan, a
kretao se samo u drutvu i djece. Presvi-
jetli hvarski biskup ga je zavolio kao najuzorniji
primjer laika" i veselio se onom silnom
utjecaju to ga je njegova naskroz apostolska pojava
proizvodila na kao i na strance. Kanonici
i su ga susretali kao sebi ravnoga. To nije
ni on ih je dnevno zadivljivao poznavanjem
teolokih i pastoralnih pitanja. Jedan od njih mi
je priznao da s Merzom ne moe
razgovor o najindiferentnijoj stvari, a da on kroz
pet minuta ne skrene stvar na religiozno-teoloko ili
socijalno-crkveno podruqe. Kod toga sam se uvijek
divio njegovoj iskrenosti, upravo spontanoj inicijativi
bez truna namjetene tendencioznosti, taktiziranja i
nametljivosti.Kad sam stigao na Hvar interesiralo me,
kako je spremio teren za osnutak orlovskoga drutva.
Znao sam da on ima osvajanja ljudi i
mislio sam da mnotvo Orlova, kad li me
on iznenadi: Pa ja jo nisam napravio nita. "Kako
to?" Lako je osnovati orlovsko drutvo," odgovorio
mi je po prilici ovako neizrecivim mirom, ali treba
prije u okolinu koja to drutvo podraavati unijeti
smisao za crkveni apostolat i duh akcije.
Ja sam to pokuao time da sam ivim
duhovnim ivotom jer zapaam da je za ove ljude malo
ako svjetovnjak pristupa dnevno na sv. i
razgovara o svemu samo pozitivno u duhu Crkve. Svi
me pitaju o sporovima, (koji su tada bili aktualni u
redovima organiziranih katolika), a ja to izbjegavam
na svaki govoriti o negativnostima, treba
hiti samo pozitivan i uspjeh je siguran."
je da je Merz upravo na juri osvojio Hvar i nije bilo
koji ne hi prihvatio njegov savjet i
preporuku u pitanju orlovske organizacije koja tamo
sada hujno cvate. Za orlovskog sleta u Postirama
Merz se je ono jutro dovezao iz Hvara, parobrodom
i jutro stupao u povorci. A kad je u
velikoj misi dola bilo je oko 11 sati, on je
pristupio k sv.
Mjesec dana nakon smrti prof. D. anko objavio je komem-
orativni o Ivanu Merzu (Svjetlo na gori, Orlovska
Straa, Zagreb, 1. lipnja 1928., br. 6, 162-167) u kojem
ostalim pie:
rtva za Orlovstvo. Uistinu, on je bio sav na, sav
orlovski, sav rtva za Orlovstvo. se ivo, kako
je lanjske godine na Hvaru rekao: 'Bog nam je dao
roditelje da nas i brinu se za na ivot u materijal-
nom pogledu da se tako potpuno slobodni moemo pre-
pustiti radu za akciju.> Kao da je slutio skori
svretak te je dao svega sebe. Orlovstvu je dao idejna
biserje svoje bogate due."
18
o Elviru
FOTOGRAFSKU SLAVU U HRVATSKOJ
.....,
ZAMIJENIO SAMOSTANSKOM TISINOM
Pie: Ante Novak
U
V
elika fotografska faca Elvir
nedavno je glamuroznu slavu u Hrvat-
skoj zamijenio mirom i tihim hodnicima
samostana regularnih kanonika sv. Augus-
tina od Windesheima u mjestacu Paringu u
regensburkom kraju u Oni koji mis-
le da je i on poludi" i da je vrijeme za napustiti
ovaj tekst neka znaju da Bog izabra lude svijeta
da posrami mudre i slabe svijeta da posrami
jake (1 Kor 1, 27). Elvir, uspjeni pro-
fesionalac fotograf, imao je sve ovoga svijeta.
Posao mu je bio odlaziti na svjetske sajmove
automobila, fotografirati ih, voziti i ocijeniti.
Vozio je brze i skupe automobile. Preao je vie od 300.000
kilometara na sve strane svijeta. Bio mu je takav posao i
za sve je, zamislite, bio jako dobro a to je
velika, vana i
Uz to, vespom je obiao Europu, dospio do najsjev-
ernije Europe. Puno puta mogao je i poginuti, vozio
je naime i motore, skejtao je, bordao i kajtsurfao na moru
na ogromnim valovima sa zmajem, a kae da je njegova
tragedij a zapravo bila ogromna rupa u srcu zbog
nepoznavanja Boga.
Prvog svibnja ove godine Elvir je dao svoje prve
zavjete na tri godine; zavjetovao se na poslunost,
siromatvo i Od jeseni studirati teologiju
i filozofiju na regensburkom da ga da-
nas njegova samostanska zajednica ispunj enim i toliko
vidno produhovlj enim, a oni su u Hrvatskoj u biti potpuno
nepoznati. O regularnim kanonicima se malo i nikako zna.
On ih je upoznao preko Trogiranina karizmatika Mije Ba-
rade, koji je slavenskoga egzorciste Mari-
jana Arhara. Miju, oca djece, boravio je i
19
AKTUALNO
t++t+t++++tt+t+t +t+++++t
u njihovom samostanu, ali i shvatio kako postoji duhovni
svijet, te da njegovo inzistiranje od 12 godine na ateizmu
vie ne pije vodu". A to se dogodilo u onim najboljim go-
dinama za svakog mladog kae Elvir
se da mu je Mijo jednom dao svoj telefon i s druge strane
je sotonska urlikanje, demonsku reakciju, nakon to
je Arharov izrekao molitvu nad osobom koja je
traila duhovnu Menije ao da neki f:judi koji su,
istina, vrlo poboni izbjegavaju temu palih sotone,
a to Isus i danas ljude od Zloga. Zato ija da-
nas molim za one ljude koji trebaju Mijo
je prorokovao njegovoj majci Danici, osam godina prije
njegova da nita ne brine za svoga sina jer
krenuti putem poput sv. Augustina. U Elvirov ivot - mora
se - Bog je stvarno intervenirao. Na blagdan bl. Ozane
Kotarske 27. travnja 2012. g. na misi u bazilici Srca Isu-
sova - u tjednu molitve za duhovna zvanja - traio je od
Gospodina da mu se da bude siguran to od njega
trai, jer je kamo mu je dalje I u srcu je
jasno ivoga Boga.
I kako sada Bogu 'ne '. To bi samo lud
nakon tako jasne objave, Elvir, te Nije nita
Gospodinove u srcu, a ja sam ga molio
neka mi objavi svoju volju kako bih bio siguran da to
biti plod mojih misli ili kalkuliranja, njegov govor. I
Bog je nakon i prethodne ispovijedi bio tako jasan.
sam, spoznao, Isusove u srcu nakon molitve:
Stvoren si da bude Moj na to si pozvan." I to
sve je bilo jednim neopisivim mirom kojeg nema
na ovoj zem[ji, kao da se spustio Neba."
Ulaskom u ateizam elio je sebi priskrbiti lani
savjesti, no u dubini srca je znao da je to pogreka,
ovaj mladi kao i t o koliko je vana molit-
va za duhovna zvanj a i koliko je vana molitva za
naih blinjih koji su naizgled potpuno i defini-
tivno zauvijek s Bogom i vjerom. Elvirova majka
u njegovom je bila sv. Monika, koja je za
sv. Augustina molila vie od 20 godina. Ovaj duhovni poziv
je potpuno nezasluen dar Boji i plod je molitve moje ma-
jke i M"i,je Barade, kae on. Elvir danas ima 28
godina i je naj starijeg reda na svijetu. U
samostanu u Paringuje gotovo dvij e godine. Svima
da je tek sada istinski i stvarno slobodan, a ne onda kada je
stalno traio te neke krive podraaje na krivim mjest ima,
dok nije shvatio gdje, odnosno kod koga se nalazi prava
sloboda. Svojom poj avom - sigurni smo - i re-
dovnike i redovnice, jer nj egova vrlo
nalikuje na dominikansku, bijelu, ali zbunjuj e s crnim vrlo
kratkim dijelom koj i mu je na ramenima. Moete zamisliti
kako tek iznenadi i zbuni one koji su ga poznavali kao fo-
tografa. I za kraj izdvajamo ovog biveg
fotografa pred kojim je bio uspjeh po mjerama ovoga svi-
jeta", a koje je izrekao nedavno u razgovoru za Hrvatski
radio:
Mlade uvijek volim pozvati na svetost, jer je svetost jedi-
ni normalni ivota. elim ih pozvati i na
na srca, tijela, misli jer to zaista donosi ogroman
blagoslov i ne samo za ovaj sadanji trenutak u kojem ive,
nego i za Kako za one koji su u braku, tako za
one koji imaju duhovni poziv. je jednako bitna i za
jedne i za druge.
20
JEDINSTVENO DJELO
,;POVIJEST H RVATA''
I GREGOVLJEV
Pie: Tin
N
ajbolji odgovor" promicateljima
dao je akademski
kipar fra Joakim Gregov izvrsnim
djelom, skulpturom Franje
kojaje kao dostojan spomenik
utemeljitelju hrvatske drave podignuta u
Pakotanima. Znakovito je da ovaj spomenik
nije podignut u metropoli nego u tzv. maloj
sredini", u kojoj ive ljudi, koji su
zapravo istinski predstavnici naroda,
je duu Franjo izvrsno poznavao,
s kojom je i patio i upravo zbog
toga mogao je ostvariti san tog
hrvatskog uz njegovu
svesrdnu podrku i vjeru.
Svaki i dobre volje koji pohoditi
pakotanskog" zagledanu njega sa
i tovanjem, ugledat uz njega i obiteljske osjetit
doma, toplinu obiteljskog Osjetit da
je na tome mjestu F. doma", u svojoj domovini,
a kameno postolje na kojemu sjedi, premda ima
sve odlike prijestolja izgubit obiljeja vladarskog prijes-
tolja zbog lika uronjenog u razmiljanje, te
blagosti njegova lica, koje nas zove k sebi da sjednemo
do njega i zajedno s njim uronimo u duhovnost koja
iz njegove osobnosti. se i prostor oko
lika oduhovio", posebice nebo koje nam se
njemu pribliilo. Nitko do sada nije poput Joakima Grego-
va u skulpturi cjelokupnom duhovnom
koja gotovo da ponitava" njegovu tjelesnost,
argumentirano odgovorio svima koji utemeljitel-
ja hrvatske drave vide" kao autoritamog vlastodrca, koji
21
V
RAZMISLJANJA

nema za druge, koji u vladarskoj
misli samo na sebe. Kakva drska la, koju nedvojbeno opo-
vrgavaju povijesne i koje su svim ljudima dobre
volje poznate, a ostat zapisane u povijesnim dokumen-
tima, kao i u srcima svih istinoljubivih ljudi, koji istinu
prenositi na narataje.
I u vezi s u narodu se velikog
enoe koji je stihovima tvrdio: Temeljit jedan tek j e temelj
vla.di Ina puka srcu kad si slavu gradi . Spomenute
su Netom nakon uspostave neovisne i samostalne
hrvatske drave, u je Franjo imao nemjer-
ljive zasluge, Hrvatskaje bila izloenajugosrpskoj agresiji
po broju i omju od vieslruko neprijatelja Sve
snage, materijalne, duhovne, ljudske i kulturne Hrvatskaje
pod mudrim vodstvom dravnika i
usmjerila na pravednu obranu slobode i neovisnosti.
u tim najteim trenutcima u novijoj hrvatskoj
povijesti, uz u obrani, pojavila se nova
22
Naime mnotvo izbjeglica i prognanika pristiglo je na
slobodni hrvatski teritorij, i to ne samo iz okupiranih
hrvatskih nego iz Bosne i Hercegovine. I tada
se dogodile neto jedinstveno u povijesti ratovanja Na-
padnuta Hrvatska je otvorenog srca primila i zbrinula
to mnotvo izbjeglih i prognanih, i to ne samo svojih
sunarodnjaka nego i onih koji nisu bili osobito pri-
jateljski raspoloeni prema hrvatskoj dravnosti. Oni
koji napadaju kao autoritamog vlastodrca
namjerno zaboravljaju" cmJenicu zbrinjavanja
ogromnog mnotva izbjeglica i prognanika, koji su za
dravnika i u najteim trenucima
obrane od agresora mogli biti samo novi teret i zapreka
u vojnim operacijama Ovim jedinstvenim ljudskim
je ne samo svoju vizion-
ai-sku mudrost dravnika i nego i humani-
zam dobrog Sve te odlike iz Gregovljeva
u Pakotanima.
Pronicljivi pogled pak na spomenutu Gregovljevu
skulpturu i nas na velikana
hrvatskog kiparstva na njegovu glas-
ovitu skulpturu Povijest Hrvata". ma-
jka, odnosno Povijest Hrvat.if' je tu kao naa
identiteta i batine, o kojoj je Andro Opara
zapisao: brino polae u krilo dostojanstvenE
ma1ke kameni spolij s pleterom i g/a,goljskim natpisom
Poviest Hrvatov ". Majci povjerava i njego-
vanj e batine i putem nje kao kakvog medija" nam
prenosi do dana dananjega glagoljicu.
majka kao daje sina koji os-
tvariti snove njezine djece kroz povijest, kojemu
pravda biti temelj njegovih vizija i djelovanja. Majka
u krilu dri kameni spolij" s glagoljicom, koja sim-
bolizira hrvatski duhovni identitet, a u krilu
dri Hrvatske pravice", na temelju kojih hrvatski narod
ima pravo ivjeti u svojoj zemlji, u slobodi kao svoj
na svome ivotom dostojnim
Povijest Hrvata" i Gregovljev tvore jed-
instveno djelo hrvatske prolosti, sadanjeg trenutka i
Majkaje zacijelo sretna, jer je da
je njezin sin postao istinski Otac domovine".
Gost naeg lista: Jure predsjednik GO HDZ-a i gradski
V
,,Zelimo biti aktivni, aktualni i
traiti odgovore"
P
ovodom Dana grada razgovarali smo
s Jurom predsjednikom
gradskog odbora HDZ-a i gradskim
Na sugovornik je po zvanju
pravnik, oenjen je, ima jednu Osim
u i javnom ivotu, aktivan je i u
upi i u Bratovtini sv. Nikole. to misli o
situaciji u gradu i u HDZ-u moete
u razgovoru.
Kruvenica: U ste postali predsjednik gradskog
odbora HDZ-a. Kako namjeravate voditi stranku, koji su
Vam konkretni ciljevi i planovi? Kakvaje uloga HDZ-a u
javnom i drutvenom ivotu naeg grada?
Jure Stranku, tj. gradski odbor Hrvatske
demokratske zajednice nastojat voditi demokratski i
otvoreno prema javnosti, dakako uz GO HDZ-
a, mladei i naih vjernih Zato pozivam nae
ako imaju bilo kakvo pitanje za GO HDZ-a
Hvar da nam se obrate na e-mail: hvar.hdz@gmail.com ili
pisanim putem na adresu: Vicka 2a, Hvar. HDZ
mora i treba biti prisutan u javnom ivotu grada Hvara, gdje
ima puno toga za i raditi, kako bi se poboljao ivot
naih Politika treba biti rad za dobro i na-
dam se da to i ostvariti, sve u interesu grada Hvara,
te duboko vjerujem da to i znati prepoznati na
lokalnim izborima.
Kruvenica: HDZ na dravnoj razini ne kotira najbolje,
je zbog niza afera, loih odluka i pro-
pusta izgubilo povjerenje u nekada hrvatsku stranku.
I gradski ogranak HDZ-a proivioje krizu i probleme o
kojima se ni dan danas ne zna puno. Kako Vi gledate na tu
situactfu? Odakle sadanji sastav HDZ-a crpi novu snagu?
Razgovarala: Zorka
HDZ jako dobro kotira, jer prema
istraivanju Crodemoskopa od 5. rujna ove godine HDZ
je i dalje u vodstvu na dravnoj razini. Da su danas izbo-
ri, potporu naoj stranci dalo bi 25, 1 % a naem
konkurentu SDP-u 20,9%. To je veliki skok za nau stranku
i ba mi je drago to j e nakon problema koji su
potresali HDZ proteklih godina to iza nas. Vidljiv je nap-
redak i sve vie povjerenje u HDZ. Uostalom,
tome u prilog najbolj e govori i naa izborna pobjeda za EU
parlament u svibnj u ove godine, a uj edno napominj em da
je u gradu Hvaru HDZ osvojio najvie glasova. Moram
istaknuti da GO HDZ-a Hvar nij e proivio krizu, kako vi
navodite u pitanju, ali problema je zasigurno bilo. Kao i u
svakoj stranci, do nesporazuma
koji su sada rijeeni, o j e GO HDZ-a bilo up-
23
RAZGOVOR S POVODOM
tttttttttttttttt tttttttt
oznato. Kronologija je krajem 2012. g. je odlukom
upanijskog odbora HDZ-a rasputen aktualni GO HDZ-a
Hvar, sam, napominjem, bio te je imenovan pov-
jerenik i povjerenstvo HDZ-a Hvar. Dolo je do promjene
ustrojstva lokalnog ogranka, u skladu sa statu-
tom prvi put su osnovani temeljni ogranci, pa tako sada
djeluju takva ogranka - Brusje, :Milna, Sveta Nedija
i Hvar. Odrane su izborne skuptine temeljnih ogranaka i
na kraju izborna skuptina s delegatima, koji su 15.
ove godine izabrali nova tijela: gradski i nad-
zorni odbor i mene za predsjednika GO HDZ-a. Oivjeli
smo djelovanje i uspostavili dobru komunikaciju
s naim Sadanji sastav crpi" novu snagu u
svom jer smo u proteklih godinu dana upisali vie
od 60 novih i to je ta snaga HDZ-a.
Kruvenica: Gradski HDZ ima tri u Gradskom
Kakvaje vaa suradnja s i os-
talim
Gradski odbor HDZ-a u Gradskom ima tri
- to su Frano Vinko i moja malen-
kost. Za svaku sjednicu se pripremamo i prije svakog
odrimo sjednicu gradskog odbora, na kojoj obradimo sve
dnevnog reda. Na pitanja
uvijek smo aktivni, aktualni i traimo odgovore, jer kroz ta
pitanja oporba djeluje u Gradskom Nismo ba uvi-
jek zadovoljni odgovorima i zbog toga neka
pitanja uporno ponavljamo dok ne dobijemo pravi odgo-
vor na njih, kao npr. Fontik i njegova namjena. Suradnja s
Rinom i ostalim
je solidna, a zasigurno bi trebala biti bolja.
Kruvenica: Ponekad moemo komentare da
su nafacebook stranici hvarskog HDZ-a samo slike
kandidatkinje Kolinde Grabar i
stvari, a nedostaje osvrta i pisanja o aktualnoj
gradskoj problematici. Kako to komentirate?
Ti komentari nisu Kako je
neslubena izborna kampanja za predsjednika RH,
je da i na naoj facebook stranici budu slike nae
kandidatkinje K. a vjeru-
jem i predsjednice RH. Miljenja sam kada naim
5. kolovoza - Dan pobjede i domov-
inske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja da to nisu ba
stvari, nego dravni blagdan i veliki dan za nau
Hrvatsku. da je na prijedlog HDZ-a, radi bolje in-
formiranosti naih na internetske stranice Grada
Hvara uvrten dnevni red sjednica Gradskog i cjelo-
vit tonski zapis sa sjednica.
Kruvenica: Koji su, po Vaem mi[jenju, gradski
problemi i kako ih rijeiti?
U Hvaru ima vie problema. Izdvoj it samo
neke, i to najvanije, kao to je Pjace, koju tre-
ba hitno sanirati. Treba to s Arsenalom, s
Fontikom i sa Venerandom. HDZ-a uporno post-
avljaju ta pitanja na Gradskom a jo nismo dobili
konkretan odgovor od
Kruvenica: Imate li kakvu poruku za nae po-
vodom Dana grada?
Svim naim Dan grada i neka
nas na nebeski zatitnik sv. Stjepan I. , papa i sve
zajedno i bdij e nad naim gradom.
24
RAZGOVOR S POVODOM
ittiiitttittttittttittit
Gost naeg lista - Miro trener RK Hvar
Razgovarala: Zorka
UVIJEK SE BORIMO
V
POSTENO I DO KRAJA
R
komet moda nije
ajvanija
a stvar na sv1-
j etu, ali je svakako jedan od
i najuzbudljivi-
jih sportova. Kao to je hrvatska
rukometna reprezentacija toliko
puta proslavila na svijeta,
je i u naem gradu, gdje rukomet-
ni klub obiljeava posto-
janja i brojnih uspjeha. Kako je sve
kakav je bio dosadanji rad kluba i koja je
hvarskog rukometa, ali i sporta,
u razgovoru.
Kruvenica: Ove godine obiljeavate godina
postojanja rukometa i rukometnog kluba u
Hvaru. Kakav je bio Tko je sve igrao,
gdje se igralo? Kako su Hvarani zavoljeli ru-
komet?
Miro Pozdravio bih sve
Kruvenice i sve ljude dobre volje. Obiljeavamo
zapravo pedesetak godina igranja rukometa u
Gradu Hvaru i 40 godina od osnutka Rukomet-
nog klubaHvar. Na klub je osnovan slubeno u
srpnju 1974. g. i bez prestanka djeluje do sada.
U se igrao veliki rukomet na igralitu u
Krinoj luci, odigrana je poneka revijalna utak-
mica na Trgu sv. Stjepana, a rukomet kakvog
danas poznajemo se igrati na igralitu
Tenis. moemo povezati sa kolskim
prvenstvima, hotelskih dal-
matinijade ... itd. Hvar je imao vaterpolo klub i
ljeti se igrao vaterpolo, a zimi su ti isti momci
igrali rukomet. Tako je sve ... a Hva-
rani i rukomet. .. ? Moda da napravimo anketu?
25
Kruvenica: to biste istaknuli kao
uspjehe u ovih 40 godina, a to
biste promijenili, da moete?
statistiku, pob-
jede, poraze, uspone i padove, mislim da
smo gotovo uvijek, napornim radom svih
u klubu, postizali rezultate koji nadilaze
nae uvjete, logistiku i financije. Dosezali
smo mi dravna kolska finala, kadeti su bili na-
jbolji u Dalmaciji, 9. i 10. u Hrvatskoj, pojedinci su
bili proglaavani najboljim Hrvatske, seniori su
osvajali lige u kojima su nastupali, veterani su
i osvajali turnire. Igrali smo s eminentnim
klubovima iz Francuske, Italije, Slovenije, Dan-
ske ... pa i Kine. Bili smo uvijek dostojni a
RK Hvar svi s uvaavanjem i potovanjem. Na
terenu se uvijek borimo poteno i do kraja,
svoj Grad i Hrvatsku.
RAZGOVOR S POVODOM
tttttttttttttttttttttttt
Kruvenica: Kako je danas? Koliko vas je u klubu? Pos-
toji li interes kod dananjih mladih generacija? Je li bilo
prije lake raditi s mladima?
Danas nas ima, od predkolaca do veterana,
gotovo stotinjak. Ponosni smo da imamo djecu iz u
naemu klubu, pokuavamo organizirati mini-rukomet, ka-
dete i seniore, a veterani su tu stalno. Puno je to obaveza i
posla. Interesa ne nedostaje. Ako se djeci pristupi ozbiljno
i poteno, oni to prepoznaju i dolaze na rukomet. Nekad i
sad? Moramo uvaavati novo vrijeme, nova razmiljanja i
nove trendove. Ali kad utakmica, mislim da je to
onaj isti biti bolji i pobijediti.
Sport se u Hvaru
spontano"
Kruvenica: Nedavno je obnovljeno igralite Tenis i
dobilo je puno ljepi izgled. Moemo li kakve
turnire ili natjecanja? Kako je zimi, kad su kie i kad je
hladno?
Igralite Tenis" je u :zadnje vrijeme bilo u jad-
nom stanju. Dopisom Hrvatskog rukometnog save:za ru-
komet se nije smio vie igrati na njemu i od tada i muki
i enski rukometni klub slubene utakmice igraju u Jelsi.
Na Grad je uloio sredstva i kad bude gotov bit
to reprezentativan objekt. Oivjet umica i Tenis"
opet biti jedna lijepa sportska U tom smislu MRK
Hvar sve da se turnirima, utakmicama i sportskim
spektaklima vrati Tenisu stari sjaj.
Kruvenica: Misli li i brine li na grad za svoju sportsku
dimenziju ili Vam se suprotno? Zato je to tako?
Sport se u Hvaru rekao bih, spontano,
bez plana i promiljanja unaprijed. Stalna da nema
kvadratnih metara, lokacije, novaca ... ne stoji. Po naem
miljenju, nema tzv. mase" ili moda jednog
na pravom mjestu kako bi se pokrenulo to pitanje.
O sportskoj infrastrukturi i o sportu malo se govori
u Hvaru. Svi nai sportski objekti su nedostatni i nisu u
skladu s potrebama. Klubovi imaju probleme, jer ti ob-
jekti ne odgovaraju standardima i se ne mogu odi-
gravati slubene utakmice na njima. Napomenut samo:
nogometai su imali problema sa ulaskom u rang
rukomet se igra u Jelsi, gostuju, nova
kolska dvorana je premala ... itd. Rjeenje u obliku sports-
kog centra se ne nazire i daleko smo od toga.
Kruvenica: Kako gledate na sportsku naeg
grada i kako motivirati stanovnike za sport?
Ne znam kako se to razvijati, ali mogu go-
voriti u ime rukometaa. Sva mjesta u kojima RK Hvar
odigrava utakmice izgradila su u :zadnjih desetak godina
igralita, bazene, dvorane: Jelsa, Vela Luka, Ma-
karska, Bio grad, Vodice, Katela, Solin ... U tom smislu bit
teko zadrati korak sa njima, ali imamo vrijedne ljude,
entuzijaste pa nadam se, izdrati. Na kraju elim :zah-
valiti Gradu Hvaru koji nas 40 godina prati, svim naim
dragim prijateljima, sponzorima, roditeljima i
naim obiteljima bez kojih sigurno ne bi bili ovo to danas
jesmo.
26
RAZGOVOR S POVODOM
tttttttttttttttttttttttt
Susret sa Domagojem ravnateljem uprave SD
Pie: Damir
M
inulog smo ljeta po naem otoku
imali prilike vidjeti, i sud-
jelovati u zahtjevu za osnivan-
jem uprava za pojedine nam
jedinice lokalne samouprave. Osnivanje
vlastitih uprava trebali bi zatraiti
tijela, gradska i nam
Razlozi traenome su i konk-
retni. Tako imamo tvrdnju o sve cen-
tralizaciji dravne nam vlasti nautrb ovlasti
lokalnih samouprava koje ostaju bez prava
i upravljanja svojim resursima,
a time i upravljanja vlastitim
razvojem i prema vlastitoj viziji,
i potrebama.
Konkretni razlozi i tvrdnje da smo svjedoci tendencija
irenja ovlasti uprave Splitsko-dalmat-
inske upanije sa nejasnim namjerama, koje nemaju te-
melje u planskoj dokumentaciji o izgradnji infrastrukture i
poboljavanju uvjeta lokalnih zajednica. Ispada da je jedini
cilj irenja ovlasti naplata komunalnog veza bez
ikakve protuusluge ili osiguravanju boljih uvjeta. Ovo je i
Foto: makarska-post.com
obrazloenje razloga za pokretanje peticije sa tri zahtjeva.
Prvi i najbitniji zahtjev glasi: da tijela jedini-
ca lokalne samouprave otoka Hvara zatrae osnivanje vlas-
titih uprava za pojedine jedinice, sukladno 75
zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
inicijative za peticiju je Dignitea -Udruga za odrivi razvoj
Grada i otoka Hvara. na umu latinsku izreku, koja
u prijevodu glasi Sasluaj i drugu stranu!", zamolih za
razgovor ravnatelja uprave SD, gospodina Doma-
goja koji je, kako se nae gore list".
Oboruah se dodatnim (sa)znanjem od Dignitee,
pa i sa nekim pitanjima za sugovornika.
Damir Zato je Splitsko-dalmatinska upanija
jedina koja ne odobrava vie uprava na svom

Domagoj Nije istina da je Splitsko-dalmat-
inska upanija jedina jer i ibensko-kninska, Zadarska i
upanija imaju po jednu upravu!
Koliko je novca iz Hvara otkada je
osnovana upanijska uprava?
upanijska uprava je osnovana kao
ustanova koja viak prihoda nad rashodima troi u ula-
ganje u infrastrukturu i suprastrukturu temeljem
Zakona o pomorskom dobru morskim lukama. upanija
Splitsko-dalmatinska nije u viak prihoda izd-
27
RAZGOVOR S POVODOM
tttttttttttttttttttttttt
UTE UNUE OZNAC'.AVAJU NOVE GRANI CE PROIRENOG
PODRUOA POD UPRAVE SD NAKON
OLUKE UPANUSKE SKUPTINE U OUJKU 2014.GODINE.
POVRINA JE POVEC'.ANA ZA PREKO 5 PUTA I SADA IZNOSI
OKO 450.000 m2 HVARSKOG AKVATORUA NAD KOJIM
LOKALNA SAMOUPRAVA NEMA VIE NIKAKVE INGERENCUE
vojiti iz uprave jer to nije dobit, Zakon definira
da se ta sredstva namjenski troe, kao to sam prije rekao.
upanija je do 2009.godine izdvojila za in-
frastrukturu 15 milijuna kuna, a u 2010., 2011. i 2012.go-
dini 2,5 i 2,8 milijuna, a u 2013. i 2014. godini po
4,5 milijuna kuna godinje, to jasno pokazuje trend rasta
ulaganja Splitsko-dalmatinske upanije u infrastruk-
turu. Dakle, nije nita iz izvornog
upanijskog imamo stalan trend ula-
ganje u luke.
Vi kaete da nema novca iz luka, a
po podacima koje sam dobio omjer dobiti luke Hvar i ula-
ganja u nju je 30: 1 ! Po dobivenim podacima od
Dignitee, u zadnjih petnaestak godina luka Hvar je upri-
hodila 40 milijuna, a u nju je uloena samo 1,5 milijuna
kuna!?
Moj odgovor je da se 45% prihoda od
pristojbi centru Hvar, koje je
drutvo u stopostotnom vlasnitvu grada Hvara, a koji za
upravu obavlja uslugu naplate pristojbi i
odravanje reda u luci. U mom mandatu, a to je od2010. g.,
prihodi od pristojbi u dijelu hvarske luke
su za oko 100%. Prihodi od 2010. do kraja 2013.
g., jer za 2014. jo nema podataka, iznosili su 15 milijuna
kuna. U tom istom vremenskom razdoblju je iznos
od 10,5 milijuna kuna i to za centar, za sanaciju
luka Hvar i Vira, koja spada pod grad Hvar, kao i za izradu
projektne dokumentacije za izvedene, i dijelom za
investicije u luku Hvar. Pod projektnom dokument-
acijom ne mislim samo za sanaciju operativne obale u Hva-
ru i spomenute luke Vira, i sanaciju prve i druge faze
Nadalje, napravljen je idejni projekt dogradnje
operativne obale u Hvaru s studijom valo-
vanja te je napravljen idejni projektt izgradnje
lukobrana u Krinoj luci. Dogradnja operativne
obale uslijedit tijekom 2015., a po trokovniku
radovi kotati 6 milijuna kuna.
Kad govorimo o produljenju rive i
izgradnji lukobrana u Krinoj luci, to moemo
povezati s citatom iz teksta udruge Dignite a, i
bez traenja ikakve suglasnosti od strane loka-
lnih gradskih ili .. "Stoga se
pitanje: imate li za dogradnju operativne
obale i izgradnju lukobrana u Krinoj luci sug-
lasnost jedinice lokalne samouprave, konkretno
grada Hvara?
U zadnje 4 godine koliko sam
ravnatelj imali smo izgradnju 8 novih infrastruk-
turnih objekata i ugovorili smo 20 novih idejnih
projekata u Splitsko-dalmatinskoj upaniji i sve
su bile dogovarane sa i gra-
dova i Nikad nismo ili u izgradnju ili u realizaciju
projektne dokumentacije bez aktivnog sudjelovanja i sug-
lasnosti odnosno Predstavnik
grada Hvara je njegov Bivi i sadanji
bili su upoznati, sudjelovali su i sudjeluje u
dogovaranju o svim aktivnostima uprave.
je osobito zanimljiv Dignitein navod o
. .. naplati komunalnog veza upravi SD
bez ikakve protuusluge ili osiguravanja boljih uvjeta. Je li
to
Komunalni vez se 100 kuna po
dunom metru broda godinje. Za sve umirovljenike cijena
je 50 kuna. Od tog iznosa 50% se centru
Hvar, a ostatak u punom iznosu uloit se na godinjoj
razini na komunalni dio luke, a sve u svrhu poboljanja
usluge korisnicima komunalnih vezova.
Za kraj jo jedno pitanje. Dignite a tvrdi da je
trenutno jedina realnost u irenju ovlasti uprave
kojoj ste Vi ravnatelj - koliko u tome ima istine?
Ja sam govorio o iz moje
nadlenosti ravnatelja uprave. li se up-
rava Splitsko-dalmatinske upanije razdvojiti, ne ovisi od
meni.
Hvala na razgovoru.
Nema na Hvala vama to ste mi
iznijeti hvarskoj javnosti neke podatke i

28
NICHT HINAUSLEHNEN
Pie: Joko Rosso
E pericoloso sporgersi
., .,
Ne pas se au H e BblCOBLrnaTbCH
E pericoloso sporgersi" i na hrvatskom Ne
naginji se van" - pisalo je, i valjda jo uvijek
pie pored prozora u vlaku.
Upozorenje je to za putnike na
nezgode ukoliko krenu osjetiti vjetar ili
pokuaju omirisati krajolik kojim prolaze,
malim dodirom ivotnog zamijeniti
hladno prozorsko staklo koje, poput tel-
evizijskog ekrana u ugodnoj sigurnosti
dnevne sobe, pretvara pojedince u voajere
bez u radnji, putnike koji
i samo putuju po zadanom kolosijeku do
odredita.
I nita vie od toga.
Toj e slika je koja mi pred kada
razmiljam o naem hvarskom suvremenom
ivota i odnosu prema vlastitoj oko-
lini koju nazivamo svojim gradom.
Sitnice koje razliku
Zanimljivo je kako veliki broj ljudi u svom svakod-
nevnom ivotu poklanja ponekad i neopravdano veliku
vanost sitnicama, to nema veze sa
ili vie na nervozno
Ponekad za izazivanje negativne i glasne reakcije oko-
line dovoljno je, primjerice, dvaput ostaviti nedovoljno
ugaen opuak u pepeljari ili pak zaboraviti da je va red
platiti u svakodnevnom drutvu pa da vas stigma"
i povijesno sa dnevnim kriti-
kama prati dug vremenski per iod. U ovakvim,
uvjetno privatnim se glava bez prob-
lema gura kroz prozor onog naeg imaginarnog vlaka, bez
straha od prehlade" ili nekog kukca koji bi nas
mogao oinuti po obrazu. Pucaju munj e i gromovi
i iz dana u dan se liju bujice komentara o istoj temi dok
onaj krivac" ne iznemogne, prizna, popravi pogreku i ni-
kada je vie ne ponovi. No li se iste reakcije kada
su u pitanju one sitnice", sitnice koje se vezuju za
funkcioniranje grada i, prije ili kasnije, dodiruj u i
na ivote I prije ili kasnij e se pukim zbrajanjem
pretvore u neto veliko? Koliko vidim, mi se da rijetki
javno otvaraju prozore, da je sigurnij e, bolj e i pamet-
nije ne naginjati se vani. Ili ako ipak prozbore, glas
se ne izvan nj ihove ekipe".
Grand prix
Pod ovim naslovom sam kraj em prole godine objavio
tekst u kojem se nisam mogao kako je za na-
grade i priznanja za Dan grada bila nominirana samo jedna
osoba? Pitao sam se zar je da u ovom gradu sve
manje ljudi radi za drutveno dobro ili na svoj daje
doprinos zajednici, ili se pak jednostavno navikavamo ne
takve sitnice", predano zadubljeni u one pri-
vatne? Ove godine me ista problematika devalvacije odno-
sa prema zaslunim ali i prema svima ostalima
koji bi ih trebali nominirati, pogodila u oba mozga - i u
veliki i u mali. Obavijest o uvjetima, i rokovima
stavljena u gradsku vijolu" te objavlj ena na internetskim
stranicama Grada, zaista izaziva nevjericu kod onih koji
kroz takav odnos nadlenih vide nita drugo doli
29
ROSSULJA

...
.-- - -"


-- ,,- . --..,.
...... .....
,,,... , <--

_,...._. -
e--. .

-.: ... .. ,

..... .
.... -
. ......,.

OlU t"ll((I

.:o.:----- ... . __ ,_l .... _,,,_.
i naruavanje dostojanstva nominiranih, kao igra-
da u cjelini. Puno ljepe, urednije i sa manje greaka neka
kumica na placu, kojoj se uri doma svojim kravicama,
dotjera obavijest o rasprodaji sira, vrhnja i jajca, nego li nai
gradoupravitelji nominiranje za neto tako vano to
se dodjeljuje na sjednici. Moe li se olako
preko sitnice" da netko nije uloio tridesetak minuta truda
i uredno pretipkao zbrkane propise umjesto krianja flo-
masterom? Da je neko dozvolio da u doba,
"OBAVIJEST" iznad tampanog teksta bude napisana ne-
spretnim tampanim slovima, kao da se radi o akcijskoj
prodaji krumpira naveliko u nekom Fellinijevom filmu? U
gradu koji bi htio i trebao biti Grad?
dodatak
Iako je primjera propusta jo dosta i u stalnom su
porastu, spomenut jo samo jedan, onaj najsvjeiji.
Ugodno sam se iznenadio kada su na pojedinim lokacija-
ma osvanule mape grada s oznakama vanijih punktova,
no ujedno i ostao blago pogrekama
i nedostacima uskrativi svoju pohvalu realizaciji. Bez
obzira na male grekice, ova mapa j e za svaku pohvalu. " -
komentar je jednog hvarskog ugostitelj a na tabele.
A bi li ti platio i postavio tabelu za svoj objekt na kojoj
je pogreno ispisano nj egovo ime i krivo ucrtana lokaci-
ja?" - glasilo je moje pitanje na koje, naravno, nisam do-
bio nikakav odgovor jer mu se upalila lampica. Naalost,
ovo je primjer (ne)razmilj anj a broja
koji su pri troenju vlastitog novca vrlo
i nastrojeni, no kada se radi o kasi,
kao da to nije njihov posao i uglavnom ute na neracionalne
ili promaene investicij e, loe obavlj ene ili nedovrene, a
dobro poslove. Naravno, i njihovim novcem ko-
jega kao da su se odrekli i zaboravili netom nakon
poreza, doprinosa ili Jer j e valj da prevelika tlaka
jo i s time remetiti vlastiti mir, a neutemelj eno grintati j e
uvijek dozvoljeno i nekanjivo.
Odgoj i obrazovanje
Bez obzira na razinu obrazovanj a naih lokalnih
lako je primijetiti da nedugo poslij e izbora postaju iznimno
oputeni, sve vie neodgovorni prema vlastitoj poziciji,
dakle uvjetno - neodgojeni". Jako mi se svidj ela
opservacija jednog mog prij atelj a koji j e, tre-
nutno hvarsko stanje svij esti", ustvrdio j ednu teko obo-
rivu vezanu uz razbij anj e zajednitva i
egocentrizam. Kae kako j e u stara vremena cijeli grad sud-
jelovao u odgoju djece pa su, pr imjerice, ljudi upoznavali
roditelje o ponaanju nj ihove dj ece, teti koju
su eventualno napravili i nakon bi obvezno
uslijedile roditelj ske odgojne mjere pa j e grad urednij e
ivio. Pokuate li isto to napraviti danas, dobiti
odgovor da to nije vaa briga, a ponekad i prij etnju da
imati posljedica ako se budete petlj ali u nj ihov ivot.
Pa zato imamo ovakvo ponaanje dijela nae mladosti u
javnosti. Isti princip se odnosi i na izabrane
ljude koji bi nas trebali povesti u bolj e sutra. li se
napokon pokrenuti i sudj elovati u odgoju da bi
pojavu neodgovornosti, razdiv lj avanja" i o lakom
pristupu grada, to je vidljivo iz ovih sitnica"
spomenutih u tekstu? Ili ostati u trenutno ugodnoj, ali
relativnoj sigurnosti iza zatvorenih prozora onog imaginar-
nog vlaka se da nas se okolina ne Ne naginj ati
se van? No tako nam se moe dogoditi da ne primij etimo
kako je vlak skrenuo u pogrean kolosijek i da nas j e doveo
na odredite u koje nismo imali namjeru putovati i za to
putnu kartu.
30
'1/ __ /:I. : J __
JW.LUU J.fl LWhif.a

ptafflJ
t
.. '
p_altLl.
M
nogo se stvari svakodnevno oko nas na
koj e tzv. i mali" ljudi, navodno, ne
mogu utjecati. O ljudskoj utj ecaja
na koji ponekad narnavaju kulturn
ivljenja, sklad i radost ivota, namjerno piu i je
medijski posluitelji" krnpnoga kapitala i svjetonazorskog
pogleda, koji iri i neoliberalizam. Oni nastoje
iz svijesti i savj esti ljudi u potpunosti izbrisati vrjednote
morala i etike. suvremene medijske strnkture s
obzirom na njihova stajalita koja izraavaju u svojim tek-
stovima, moemo bez grinje savjesti nazvati prodanim"
ili kupljenim" novinarima, jer ako proniknemo u njihove
ideje koje i zastupaju, teko je povjerovati da iska-
zuju svoja osobna uvjerenja. Naime, ponekad u njihovim
kolumnama miljenj a koja ne moemo uvrstiti
u okvire zdravog razuma, a katkad su njihovi argumenti"
u suprotnosti s istinitim Nije teko
zato vlasnicima luupnoga kapitala odgovara svijet u koje-
mu su moral i etika relativne vrijednosti. Naime, za krnpni
kapital najbitnije vrijednosti" su prodaja i zarada, odnosno
profit koji na najbolji moemo predstaviti biblijskim
Mamonom". Profit, odnosno novac je naalost za mnoge
ljude suvremenog svijeta postao ideal, koji ima sve odlike
idola", kojemu se klanja i zbog nj ega je spreman
pogaziti i svoju ljudskost. Ako iz svijesti i savjesti
izbriemo vrjednote morala i etike, na putu stjecanja profita
vie nema nikakvih zapreka, sve je doputeno, a bolji usp-
jeh" postiu sposobniji u prevarama i obmanama, kao i svi
oni koji su i
Ovo je bilo potrebno istaknuti kako bi lakomisleni
te mnogi koji bez razmiljanja olako preporuke"
nasilnog bljetavila promidbenog svjetonazora, kojima se
sa svih strana nudi ivljenja, blagostanje
bez napora i raznovrsni uitci
ivota, mogli spoznati o j e Navest jedan
od mnogih primjera koji do sada u kojemu
ljudi koji misle i koji trae istiniti smisao i svrhu ivota vrlo
lako mogu otkriti prevarn i obmanu u nasilnoj i neprirodnoj
tzv. suvremene glazbe i raskonom", a zapravo
ispraznom svjetlosnom bljetavilu. Sve ljude dobre volje,
a posebice odgovorne drutvene strukture, trebala bi zabri-
31
32
nuti injenica to spomenuta obmana i isprazno bljetavilo,
u kojima je glavni sadraj ispraznost, prihvaaju uglavnom
nai mladi i djeca. Gradonaelnik Splita u kojemu se ovoga
ljeta, sudei prema isticanju medija, odrao najznaajniji
glazbeno-zabavni dogaaj (Ultra festival) u povodu te
znaajne manifestacije za hrvatski turizam izjavio je
sljedee: Znaaj Ultra festivala za grad je viestruk. Prvo,
reklamiramo grad, postajemo znaajno odredite za mlau
populaciju, koja e se sigurno vratiti, a nancijski efekt bit
e znaajan. Prerano je govoriti o brojkama, ali evidentno
je na svakom koraku da se potronja u gradu poveala.
Sve to gradonaelnik navodi kao znaajno zapravo je
dvojbeno i upitno. Grad Split u kojemu se kroz gotovo dva
tisuljea nakupilo iznimno obilje vrijednosti kulturne i
civilizacijske batine reklamirati glazbeno-zabavnim spek-
taklom, koji s gradom i njegovim dragocjenim kulturnim
sadrajima nema nikakve veze, doista nije utemeljeno
niti svrhovito radi turistike promidbe. Naime, mladi su-
dionici, odnosno potroai festivalskog sadraja proveli
su tri dana u gradu u svojevrsnom ekstatinom bunilu
zbog neispavanosti, konzumiranja velike koliine pia, a
odreeni broj i droge. Mnogi od njih najvjerojatnije e za-
pamtiti samo ime grada u kojemu su boravili, te da su se u
njemu ludo zabavili. Sumnjamo da je itko od njih naao
vremena za razgledanje vrijednosti kulturne batine grada.
Druga znaajna vrijednost koju gradonaelnik istie
je fnancijski efekt. Ako pak znamo da je taj efekt u
najveoj mjeri posljedica potronje raznovrsnog pia, a
radi se o mladim potroaima, doista je logiki zapitati se
da li nam je cilj razvijati turistiku djelatnost utemeljenu na
potronji alkohola, i to od mladog narataja. No, da ne bi
netko pomislio kako su ovo naa proizvoljna razmiljanja,
ili da moda ne shvaamo nove turistike trendove, nav-
est emo dio teksta koji je u povodu spomenute manifes-
tacije objavljen u dnevnom tisku, a glasi: Zadovoljni su i
u splitskoj policiji koja je tijekom Ultre zaplijenila veu
koliinu ecstasyja, kokaina, speeda i marihuane. Protiv
osam osoba podnijeli su kaznene prijave zbog dilanja, uku-
pno su priveli 200-tinjak ljudi od kojih je 167 prekrajno
kanjeno zbog zloporabe droga. Intervencije Hitne pomoi
uglavnom su bile vezane uz pijanstvo, utjecaj droga i lake
ozljede, ali nije bilo ozbiljnijih sluajeva.
to rei na spomenute injenice nego izraziti duboku
zabrinutost i zapitati odgovorne: Zar su ovakvi dogaaji
poeljne sastavnice stratekog razvoja hrvatskog turizma,
koji bi u velikoj mjeri uz promidbu istinskih izvornih,
tradicijskih i prirodnih vrijednosti svakog hrvatskog
zaviaja ponaosob, trebao biti usmjeren i kulturnom tu-
rizmu? Posebno je znakovit i zabrinjavajui zakljuak
novinara koji na kraju teksta tvrdi da nije bilo ozbiljnijih
sluajeva. Ako zapljena velike koliine raznovrsnih droga,
kaznene prijave, prekrajne kazne, pijanstvo i dilanje droge
nisu za novinara ozbiljniji sluajevi, u tom sluaju mo-
ramo zakljuiti da on o ozbiljnim sluajevima neozbiljno
i neodgovorno pie. Zakljuno spomenut emo znakoviti
sluaj koji se dogodio u turistikoj destinaciji, poznatoj
po uivanju u iskljuivo tjelesnim radostima, koje bi-
vaju potaknute bunom glazbom, svjetlosnim bljetavilom
i drugim raznovrsnim efektima, alkoholom, a ponekad i
drogom. Radi se o Zru, mjestu na kojemu je prije godinu
dana izvreno ubojstvo profesora tjelesnog odgoja. Ovaj
sluaj znakovit je i zabrinjavajui zbog toga to i nakon
jednogodinje istrage policija jo nije ula u trag poinitelju
zloina. Zauuje i zabrinjava da istraitelji ne mogu ui
u trag ubojici, jer na tako bunom mjestu, prepunom ljudi
nitko nije nita vidio ni uo. Na temelju takvog saznanja
to moemo zakljuiti nego da se zloin dogodio u takvom
ozraju, u kojemu se ak moe ubiti ovjeka da nazoni
nita ne vide i ne uju. Atmosferu u kojoj se to ubojstvo
dogodilo na najbolji nain opisao je jedan od novinara u
dnevnom tisku koji je ustvrdio: Nazonost 62-godinjaka
meu razuzdanim, pijanim i esto drogiranim mladim lju-
dima, pokazat e se kasnije, ostala je neprimijeena. Iako
uspjeni hrva u veteranskoj konkurenciji i kolikogod ml-
adolik za svoje godine taj krni Lianin jednostavno je na
Zru morao biti primijeen, ali nije. Novinar dakle tvrdi da
je ovjek koji je ubijen morao biti primijeen. Ne nalazi li
se razlog to nije bio primijeen u injenici to se ubojstvo
dogodilo, kako novinar navodi meu razuzdanim, pijanim
i esto drogiranim mladim ljudima? Logino je pitanje:
Mogu li ljudi u takvom stanju zapravo vidjeti to se oko
njih dogaa? Nije li njihova svijest u neprirodnom vir-
tualnom stanju, u kojemu je ubojstvo normalna stvar?
Pametnima dosta.
AKTUALNO
AKTlJALNC)
Pie: Darislav
V

PROSTORNA CJELINA
H
varska umica je prvenstveno
javni prostor, nastao spontano,
poumljavanjem golog poluotoka
i kasnijim u park za rekreaciju
gostiju, koji su jo daleke 1868.
Hvar. U svim prostorno-plan-
skim dokumentima koji su u novije
vrijeme (od 1968. do 2007. g.), umicaje
imala namjenu gradskog parka, to ukazuje
na to da taj prostor kontinuirano imao ulogu
i namjenu urbanog zelenila u kojem nije
dozvoljeno osim radova koji su u
funkciji i parka.
Iako je danas devastirana u hortikulturnom i
smislu, odnosno ugroena bespravnom izgradnjom (asfal-
tirano, proireno i neadekvatno osvij etlj eno tenis
igralite, a Venjeranda je bila unakaena atorima od plas-
tike), ima sve atribute dobrog i kulturnog urbanizma koje
gradu daj u jedinstveni i prepomatl jiv ost, na koje mi
je dunost ukazati i upozoriti, kako bi te vrijednosti bile ut-
kane u procese planiranja koji je usko vezan
za razvoj. Vrijednost umice je mnogostruka:
prostor je koji razdvaja, ali i spaja gradsku povijesnu jezg-
ru i novi zapadni dio grada namjene;
ostvaruje kontinuitet diskontinuiteta, odnosno kontinuitet
diferencijacije i dijela
grada; istaknuto je i mjesto urbane topo-
grafije, arita i slike grada; prostor je izuzetne
simbioze prirodne (park), kulturne (Venjeranda) i rekreaci-
jske funkcije (Bonj - gradsko kupalite i Mola) funkcije.
33
AKTUALNO
tttttttttttttttttttttttt
vrijednost ovog prostora je kulturno
i potrebno ga je na isti kao ostale
i ambijentalne spomenike kulturne batine.
svojstva daju ovom prostom obiljeja izuzet-
no vrijedne i osjetljive cjeline, i koritenju
treba pristupiti s oprezom i svaku grad-
nju koja biti u funkciji odravanja parka kao osnovne
namjene, odnosno vrijednosti ireg krajobraza.
umicu treba urediti i revitalizirati u skladu s ciljevima
zatite ume kao temeljnog fenomena vrt, ar-
boretum, muzeji, ornitoloka zbirka, rekreacijski sadraji,
kupalita i potrebna komunalna infrastruktura). umica se
titi, i u svrhu javnog koritenja,
krajobraznih vrijednosti i batine. Ovaj pros-
tor dakako treba imati i funkciju zadovoljenja suvremenih
potreba grada u kulturi, rekreaciji i odmaranju
realizacija ugroziti ranije spomenute temeljne
vrijednosti. Jednom ovaj prostor
valja nazvati gradski park, i time definirati os-
novnu namjenu, koja se dovodi u pitanje. Predlaem
za realizaciju:
- to hitnije pokretanje zakonskog postupka prema Zakonu
o zatiti prirode i umicu proglasiti park-umom, a to je
kategorija kojoj je osnovna namjena prirodne
ili ume krajobrazne vrijednosti, odmor i re-
kreaciju.
- Potrebno je izraditi cjeloviti program, odnosno raspisati
javni za i koritenje prostora umice, koji
treba obuhvatiti i sadraje namjenski vezane uz gradski
park, kao to su Venjeranda, gradsko kupalite (koje treba
vratiti Gradu), priobalno od gradskog kupalita do
Mole, Rotondu i crkvu Zvijezda Mora.
- Nakon usvojenog i drutveno verificiranog programa
valja pristupiti izradi i usvajanju provedbenog dokumenta
prostornog
34
AKTUALNO
++++++ttt++ttttttt+ttttt
Gradska vlast, odnosno nositelj izrade prostorno-planske
dokumentacije, a naalost ni nisu pre-
poznali vrijednost ovog prostora i naglasili njegovu ulogu
u planiranju grada, kako u Prostornom planu
grada Hvara (Slubeni glasnik grada Hvara 2/07
), tako ni u postupku njegove izmjene i dopune koji je u ti-
jeku. U poglavlju Gradske zelene povrine i pejzano zele-
nilo 30, odnosno 40. Prijedloga Izmjena i dopuna
PPU grada Hvara), umjesto izvrenja osnovne podjele na
gradske zelene povrine i pejzano zelenilo, namjene
imaju sasvim funkcije (u dijelu Plana
ta namjena je na svim prostorima sa Z- zatitne
zelene povrine, tako da se ne razaznaje to je urbano, a to
pejzano-zatitno zelenilo), i istakne umica kao izuzetno
vrijedna gradska zelena povrina sa naprijed navedenim
svojstvima, tom prostoru Plan ne pridaje nikakav pose-
ban Upravo suprotno, pokuava se minimalizirati
tog prostora, ga
javna zelene povrina kod Venerande"?! Ako analiziramo
ovu odredbu (koja je kolizija sama sa sobom) utvrdit
da se u stavku 1. konstatira da su to povrine se nam-
jena ne moe prenamijeniti, da bi u istoj stajalo:
Osim promjene u zone sportsko - rekreacijske namjene i
to maksimalno se moe prenamjeniti 5% pojedine zelene
povrine. Dalje se u stavku 2. propisuje zatita i odravanje
kvalitetnog zelenila (kojeg?), dok se u stavku
3. ponavlja da se na ovim povrinama ne doputa nikakva
izgradnja osim staza, te manjih
povrina za igralita, sportska igralita i za sportsku
rekreaciju bez gradnje, kao to su trim staze,
staze, mini golf i sl., ako ovim odredbama nije navedeno
To navedeno" je u stavku
(stavku 4.) koji, odredbu 1. (5%),
da se na javnoj zelenoj povrini kod
Venerande zadravanje igralita
za mali nogomet, gradnja jednog igralita
za koarku i odbojku te igralita. se
i trim staza i hortikultur-
no se gradnja pristupne
kolne prometnice s okretitem kod Venerande te izgrad-
nja dvoetanog parkiralita (zgrada) u sjevernom dijelu
Parkiranje se i uz spomenutu pristup-
nu prometnicu. Ukupan kapacitet svih parkiralita je maksi-
mum 150 mjesta. Da se radi o ozakonjenju nakane gradnje
u umici vidi se i iz Idejnog projekta zone umica
br. TD 11/07, koji je izradila tvrtka AGM iz Zagreba, pre-
ma narudbi Grada Hvara. On je bio pranca za
navedenu plansku odredbu 30, stavak 4), koji uz svu
unaprijed navedenu gradnju na mjestu nelegalnog igralita
za mali nogomet predlae novog zabavno-sports-
kog centra tlocrtne 27 x 42 mi visine 5 m, na
krovu je planirano igralite za koarku i odbojku , koje
zatitna mrea visine 5 m (vidi slubene
stranice Grada Hvara - Gradski projekt). Dakle, jo inten-
zivnija gradnja u prostoru koji taj isti Plan, u poglavlju
Miere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti predlae
za "zatitu " 104. kojim se mijenja i dopunjuje PPU
grada Hvara, stavak 4 ) na da se umica sukladno
Zakonu o zatiti prirodi kategorizira kao park-uma. Ovim
tekstom elim jo jednom upoznati i upozoriti
one koje na da je o sudbini
umice zadnja crta obrane identiteta grada, odnosno nje-
gove matrice nastale kroz povijest i
do danas. Ako se usvoje navedene odredbe Prijedloga izm-
jene i dopune PPU Grada Hvara glede umice, a o
na Gradskom to
kraja umice. Moram ovdje naglasiti i upozoriti
na veliku odgovornost koja stoji pred nadlenom slubom
zatite kulturne batine, jer je umica u koje je
kao povijesna cjelina grada Hvara, a Venjeranda
je kao objekt kulturne batine. Ovdje
apeliram na potrebu da se da se zatita sagleda i u kontekstu
batinjenja vrijedne prostorno - cijeline, sapu-
nom panjom procjeni legalizacije, a
novih intervencija na umice.
35
; .
: ..
. !J:.t -- . ' i
' \,
. ' 'J-,
' , V"
.... : ::
FOR PRI I SAD
. ' ..
' :
. :_;,
. . i
1 .
HVAR,:1,938, 2014.
Zo.i:(l,n,._TeP,a
. . . ._. _;.. .. : . . . .


Pie: Joko
B
ratimski znak s liko-
vima Bogorodice
s Djetetom, sv.
Dominika i sv. Katarine
Sijenske trenutno je
smjeten u dvorani
Kaptolske knjinice
u Hvaru. je
13. kolovoza 2007.
g. u junom dijelu
potkrovlja hvarske
katedrale.
Znak se nalazi na drvenom
tapu crvene boje. U donjem
dijelu je stilizirani jonski kapitel
zlatne boje. Na kapitelu su
lika - u sredini Bogorodica, u haljini
crvene boje sa z latnim platem, s golim Djetetom Tsu-
som; lijevo od Bogorodice je sv. Dominika u domini-
kanskom crno-bijelom habitu s knjigom u ruci , a do
nogu mu sjedi pas; desno od centralnog lika je sv. Kata-
rina Sijenska, u dominikanskom habitu. Likovi
su smjeteni unutar metalnog po sredini kojeg,
iznad glave Bogorodice, nalaze se dva keru-
bina (okrenuta jedan drugom, jedan gleda napri-
jed, a drugi prema natrag). S lijeve i desne strane su im
po est metalnih osmerokrakih zvijezda, z latne boje kao
i Znak je smjeten u kameni kapitel-postolje (ra-
nije se nalazilo u dvorani u Skakoc),
ukraen stiliziranim listovima. Da se doista radi o Gospi
od Ruarija, znamo po svecima koji je okruuju. Molit-
vu ruarija je, po predaji, Gospa u 13. st. predala sv.
Dominiku, Reda propovjednika. Pas, koji se uz
njega prikazuje, vezuje se uz legendu da je Dominikova
majka prije sanjala kako psa sa
upaljenom bakljom u ustima. To je pretkazalo
revnost u navijetanju Vjerojatnije je pak
da se radi o
etimologiji - naziv
redovnika domini-
cani se umjesto
od Dominicus
izvodio od
Damini canes
Gospod-
nji psi . I
sv. Katarina
Sije n s ka
se
prikazuje
uz Gospu
Ruaricu .
Redovnica
dominikanka i
iz 14. st.
zasluna je za pov-
ratak pape Grgura
XI. iz Avignona u
Rim. Nosila je Kristove
stigme, pa joj je atribut trnova
kruna oko glave, lrnja se i na ovom pri-
kazu nazire ispod vela. Sv.
Dominik se slavi 8. kolovoza, a sv. Ka-
tarina 30. travnja. Gospa Ruarica se u
prikazivala kao ena odjevena
Suncem s Mjesecom pod nogama" iz kn-
jige Otkrivenja. Na ovom prikazu nema mjeseca, no
na viziju Gospe iz Apokalipse zlatni plat
i vijenac od 12 zvijezda, koji okruuje sva lika.
Vjerojatno je Djetetu Isusu preko ispruene ruke visjela
krunica, koja je sada naalost izgubljena. Moemo pret-
postaviti da je znak pripadao Bratovtini sv. Ruarija, a
je u 18. Bratovtinu sv. Ruarija prvi
spominje 1579. g. apostolski vizitator Agostino Valier:
U ovoj crkvi (sv. Marka) djeluje bratovtina sv. Ruzarija
koja nema nikakvih prihoda niti skuplja neke milostinje.
Molitve im propisuju dominikanci kod sv. Marka. Na
njihovom oltaru stajala je Bogorodica koja je danas na
38
IZ PROLOSTI
oltaru sv. Jerolima i Gajetana u Katedrali, a moda i ol-
tarna pala (nije sigurno da li ona Tripa Kokolje, koja je
kasnije bila uAnuncijati, a danas u Biskupskom muzeju,
ili ona iz crkve sv. Klementa u Vloci). je da su
grobne s natpisima S SOROR(um) /PSALTERI"
(sestre psaltira; bilo je 6 a sada je 5)
iz sv. Marka pripadale sestrimama sv. Ruarija, koje
bi - po starom - umjesto 150 psalama psaltira,
svakodnevno molile 150 Zdravomarija u 15 otajstava
krunice (no moda su pripadale kojoj drugoj gru-
pi pobonih ena ili dominikanskim
Bratovtina je prestala djelovati za francuske uprave na
Hvaru. Manje je vjerojatno da je ovaj znak za
kasnije osnovano Drutvo Ruarija u Hvaru (djelovalo
krajem 19. do sredine 20. st.), ali nije da su
ga i oni mogli koristiti. Stariji se daje bratimski
znak stajao u Katedrali uz oltar sv. Jerolima i Ga-
j etana. Iz zapisa Zorka poznato
nam je da je ovaj bratimski znak predvodio procesiju
Gospe Ruarice na prvu nedjelj u listopada. U potkrovlj e
je dospio vjerojatno nakon zabrane procesija 50-ih go-
dina 20. st., a svakako prij e 1974. g., jer ga inventar iz
te godine ne spominje. Bratimski znak je u do-
brom stanju, no bilo bi ga dobro restaurirati te vratiti na
staro mjesto u Katedrali . Mogao bi se izloiti i u Biskup-
skom muzeju, gdj e se nalazi znak Bratovtine
Gospe Karmelske.
Literatura: Hvar, Stolnica, Inventar pokretnih predmet a i umj etnina, pop-
isao D. 27. 12. 1974.; J. Valierova vizitacija Hvarske
biskupije 1579., Prilog Vjesnika Hvarske biskupije, Hvar, 1976 ., 24; J.
Iz hvarske kulturne batine, Hvar, 1987., 253; Leksikon ikono-
grqfije, liturgike i simbolike zapadnog Zagreb, 2000., 188-
189, 232-233, 355-356, 397; Z. Zaboravj eni preses-
juni i rogacjuni, Kruvenica 1 7 /2011., 26.
39
KRALJ ALEKSANDAR
U HVARU
Pie: Joko
S
rpska dinastija vladala
je hrvatskim zemljama od nastanka
prve Jugoslavije koncem 1918. pa do
njenog rasula travnja 1941., ali na Hvaru tek
po svretku talijanske okupacije iza 1. svj.
rata u travnju 1921., dakle ravno 20 godina.
joj je trgovac
svinjama iz umadije, zbog tamnoputo-
sti zvan Kara-(turski = Crni)
(vod") 1. srpskog ustanka protiv Turaka
1804. - 1813. g. , koji se ustanak smatra
suvremene Srbije. je
po slomu Ustanka emigrirao u Austriju i
Rusiju, ali gaje 1817. dao ubiti novi kn-
jaz" Milo nove,
vladarske Po Miloevoj
smrti novi knez Aleksandar,
sin, vlada 1842.-1858. , ali biva pa
opet dolaze na vlast sve dok u
svi ban j skom prevratu" 1903. g. urotnici
Crne ruke ne zakolju kralja Aleksandra
s kraljicom Dragom (ne ba na
najboljem glasu) i proglase kraljem Petra I.
sina ranijega kneza Alek-
sandra, a unuka.
P
etar (1844.-1921.), skroman i
bio je tek u ruci Crne ruke", pa srbijanska
vanjska politika poprima izrazito velikosrpsko obiljeje,
s ratovima prema jugu i propagandnim ratom
prema zapadu, pod krinkom ,,jugoslavenstva". Njihovi
agenti kojima bijae, u mladosti a kasnije
i veliki hrvatski pjesnik Tin S. rovare pro-
tiv Austrije i 28. VI. 1914. - pred ravno stotinu godina - ubi-
jaju u Sarajevu prijestolonasljednika Franu Ferdinanda, to
je povod 1. svj. rata. U njemu je Srbija doivjela kalvariju
okupacijom Centralnih sila, ali ipak pobjednicom, za-
slugom Antante, tj. zapadnih saveznika. 1918.
postaje regentom (vritelj em kralj evskih dunosti), umjesto
oca, Petrov sin Aleksandar I.
koji po smrti postaje i formalno kraljem.
40
SA KRALJEVSKIH DVORA
+++t++++t++++t++++ttttt+
Prvi snimljeni atentat
A leksandar se rodio na Cetinju 4. XII. (17. po julija-
J-\.nskom kalendaru) 1888., od majke Ljubice,
tadanjega kneza, a kasnije kralja Crne Gore, Nikole
(djedu se oduio" tako, da ga je 1918.
protjerao, a Crnu Goru Srbiji; jo je ranije dao,
na montiranom Solunskom procesu, likvidirati
Crne ruke"; od tada vlada Bela ruka", tj. on sam). U
donoenju Vidovdanskog ustava", 28. VI. 1921., ne sudje-
luju ni komunisti, ni prvi jer zabranjeni prethod-
nom Obmanom", drugi jer tada jo republikanci".
kasnije odustaje od republikanstva i ulazi u vladu, no
brzo prelazi u oporbu; na njega i druge poslanike HSS-a 20.
lipnja 1928. u beogradskoj skuptini kraljev Punia
vri atentat i neke ubijana mj estu, dok podleg-
nu ranama 8. VIII. Aleksandar na to uvodi otvorenu osobnu
diktaturu 6. I. 1929., pod parolom da je nastupio ...
kad Naroda i Kralja ne moe i ne sme biti posred-
nika! Od 3. X. iste godine ranija Kraljevina Srba, Hrvata
i Slovenaca biva preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju,
podijeljenu na 33 oblasti, 9 banovina i grad Beograd. Na
izborima 1932. sudjeluje samo reimska Jugoslavenska
nacionalna stranka, j er su se ostale ustegnule, zbog jav-
noga glasovanja, koje uvede Aleksandar. Bio je proglaen
i jedinstveni jugoslavenski narod", a svaka nacionalno-
djelatnost zabranjena. Kralj Aleksandar, navodno
u astrolokom podmaku korpiona, se bo-
j ao utorka, dana pripadnog planetu Marsu, tada smatranom
vladaru toga znaka (lat. Martis dies,
tal. Martedi, franc. Mardi itd.); taj
se dan u tjednu povezuje s ratom i
krvlju: u utorak je eksplodirala prva
atomska bomba, teroristi Al Qaide
sruili newyorke Blizance... a
utorkom se tradicionalno daje krv. Jer
mu je vie obitelji stradalo u
utorak, toga je dana Aleksandar od-
bijao vriti ikoje dravne poslove; ali
toga sudbinskog utorka, 9. listopada
1934., ipak je doplovio
Dubrovnik" u Marseille, u dravni
posjet Francuskoj, te
bio ubijen u atentatu taj isti dan.
Atentatora, Vladu
VMRO-a (= Vnatrena
makedonska revolucionarna organi-
zacija - organ bugarske iredente,
u cilju pripajanja Macedonije Bu-
garskoj) Ivana Mihailova, probode
francuski policajac i gomi-
la, pa su tako usta glavnoga svje-
doka - zautjela; bio je to prvi atentat snimljen filmskom
kamerom. U sudskom postupku koji uslijedi pokazalo se
da su u atentat umijeane ne samo i ustae, nego i njiho-
vi mentori Italija i Madarska, pa su vlade tih zemalja
morale zatvo1iti ustake logore i svoje dotanje
naravno, do bolje prigode", koja se ukazala 1941.
poglavnik" Ante koji j e imao knjievnih sklon-
osti i ambicija, napisao je o ovom atentatu roman Liepa
plavka", koji obiluje matarijama: glavna junakinja Stana
bila je zapravo Slovenka, a njezin mu Ante Godina op-
skrbljivao je ustae orujem i eksplozivom ne iz nacion-
alnih, nego iz pobuda. I o ovome atentatu pos-
toji teorija urote", po kojoj pravi organizatori nisu bili ni
Vl\1RO-vci s ustaama, niti zemlje koje ih
podravahu: Italija, Madarska, Bugarska , nego upravo
zapadni savemici, kojima je dodijala Aleksandrova dik-
tatura, i njegovo uporno odbijanje da se sporazumi s nu-
tarnjim protivnicima, u prvome redu sa Hrvatima. Reim
j e izmislio da su posljednje Kraljeve bile:
mi Jugoslaviju!", pa je to prelo u slubeni legendarij, no
kau da je posljednje to je izustio bilo: Ubie me ... ", uza
psovku koja se ovdje izostavlja. Jo jedna predaja: pri ra-
zudbi (obdukciji) Aleksandrova tijela ustanovilo se, da je
bolovao od raka u uznapredovalu stupnju, te da bi ionako
bio doskora umro!? ivotopisa ovoga vladara do-
sad, koliko mi je pomato, nema.
41
SA KRAWEVSKIH DVORA
tttttttttt++tttt+ttt+++t
Jo jedna zanimljiva predaja o tom atentatu, a izdaleka
povezana sa Hvarom: ustae su bili naumili ubiti Aleksan-
dra jo 1933., za njegovog posjeta Zagrebu, a atentator je
imao biti neki Oreb, odustao je od atentata
vidjevi oduevljeni(?!) bio je
a ispitivanju je pribivao i sam Kralj, skriven iza zastora
(ovo i drugo navodim po iz davnih novinskih
- Vjesnik u srijedu"?). Oreba je iz Vele Luke u
Split prevezao brodicom na vesla, dakako uz primjer-
enu naknadu, Petar (1899.- 1975.), koji
se doselio u Hvar i ovdje umro, i tu su mu i danas djeca,
unuci i praunuci. I on je (valjda po Orebovom iskazu) bio
i ispitao, pri je, svojstveno blatski , duhovito
odgovorio da bi od njega bio uzeo i vie, da mu je to Oreb
htio dati! Bio je, naravno, jer bijae neupitna da
nita nije znao o namjerama atentatora.
Pljusak, kruh i sol
K
ralj i kraljica ptispjee u Hvar u ponedjeljak, 28. rn-
jna 1925. u 15 h, brodom iz u
okviru ire turneje naim primorjem. Na samome silasku
s broda - poto gradska glazba odsvira himnu - pozdravi
ih Veliki upan splitske oblasti dr. Ivo /jedan od
Namjesnitva po Aleksandrovoj smrti/, a malo
dalje niz Rivu upravitelj dr. Avelini, pod slavolu-
kom i nekim paviljonom (?), odra pozdravni govor (v.
dalje); torpiljarke u luci ispalile su hice, a sve bilo
zastavama i zelenilom. Kralj se rnkovao s mnogima i s nji-
ma razgovarao, a zatim kraljevski par, kroz gomilu koja je
klicala, ode do Katedrale, gdje ih upnik, kanonik
Siminiati /u Hvatu tada nije bilo biskupa, jer je msgr. Pap-
pafava bio umro 15. VII. te godine, a novi biskup bit
tek Poslije blagodarenja", tj. Te De-
um-a (Tebe Boga hvalimo") par i pratnja razgledae stolnu
crkvu, pa kroz Burak odoe do franjevaca, a odatle Rivom
do dvorane", naime Kursalona, tj. gdje
ih i pozdravi Narodna enska Zadrnga (= ondanji
AF") te predae Kraljici kitu razgledavi prigod-
nu izlobu u Njihova su otila na brod i ot-
plovila dalje ; Kralj je dobio na dar /Kirinov/ album Hvara,
a Kraljica od agave /rad hvarskih benediktinki/- to-
liko o pohodu splitsko Novo Doba" br. 23711925., str. 1 i
8. U pismu dr. Jerku Machiedu u ibenik pie njegov prvi
susjed i svekar njegove sestre, Ante
(1856.- 1927., djed konzervatora Davora) iz Hvara 2. X.
- Fond Machiedo u Hvaru, JO. 6. - da nije sve onako"
kako piu novine: glazba na i nije svirala himnu,
neki mar, a zbog kie koja je lijevala kao iz kabla izos-
tao j e konce1t, te naravski i vatromet; pod slavolukom je
Aleksandar, po srbijanskom bio krnhom i
l'l!A.i\.rJ$1 0 SGQI.A1ABJ.f10 ...ff'IAlt
ir-;,:. :4iow$4.
Z4P1tNll
.

.. ;pn-

i ...
lij.!lini:i CHoti adlnU. teo1 ... "" au.-
rdirt"- evl.h " evc!l o :lO l ea ,upNY :SYib 1 lcr
i.ou .ol j a l on. <') l'l h -.Oj L Je :LeiHilft1lo
-r:J. 1,J#hioo ;1'/''A 3;14.l &o.wi?a..
\ 1' i O:b l a
je . vu.a. "1;daia1n hl&(.cvt.u:.-. . .o ttrut a !.1HM1 ;osh, tcmta.t.3 4&
911 )'rin U 1 0-.1 h \I 1'1 ati l O eimat "tn.r1l.. 1sVHl'e-
4a\I ?ij ' i rr.i si A Wl NJ.1
l.I OMlllOU01H. l!W.JU ALUSAI [,
G. l--rJ.Jbik J.rti ct' H(lra&' t eo:r
QOOODO VIJl.Ml ot I rutKI : a11
' R:al lJiabljHl l J.:.lJmenJ , 1 Yota, I&ol DY h ZIJOl.OYU l n.1.j
riall a ei:'Ut. ' 3 Uvoil Yei 1-
1 om t1 "'l jeYi:lll ;Tgs-0.i,_
'11j . 10;>1 1 na;Sb . .lecnt..a' J Jl&lllH"''$1'11 d.IM'" u. k-.OM.'t).l
1
l..t: 1<baoqo
1
roda. . .
solju. Ni raspored pohoda ne odgovara novinskom iskazu,
jer da su se gosti poslije Katedrale najprije uputili u Dom",
tj. a tek onda u franj evaca, gdje j e gvardijan o. Pavo
bio pripravio zlatno pero, kojim su se u dojmovni-
ku potpisali Kralj i Kraljica (usp. Prilozi povijesti otoka
Hvara Xl./2002,268), a da je fratar
to pero kao najljepi biser pako i sa istim
budem sretan da vidim i potpis naeg milog Prjestolona-
sljednika" - to se dogoditi. A. - kao i J.
Machiedo, Avelinijev protivnik - zlobno dodaje i
neke nevane, ali zanimljive pojedinosti: Kralj i Kraljica
bili su potpuno od kie, dok je dr. Avelini bio
pokriven kiobranom (da mu se ne pokvari cilindar"), a
s kiobrana daje padala voda i na Kralja: sudite moj D.r
Jerko karakter ovih naih ljudih" ! i njegovi
uzalud su se nadali da kraljevski par posjetiti
(tada na katu Arsenala); otklonili su i na neku predsta-
vu u Kazalitu te te, to ih je najvie pogodilo, nisu
ih pozvali na brod na iako su za to nabavili posebna
odijela, kao i toalete za svoje suprnge. Kralj i pratnja nisu
se vie iskrcavali u Hvatu, a otplovili su dalje u 8 sati ujutro
dana. Poznato je kako je Avelini,
u govorn Aleksandra, tada kao i uvijek
istaknuo hvarsko podneblje, iako je onda lio plju-
sak, pa je nastao smijeh. A to je zapravo rekao? U Malim
fondovima br. 458 Muzeja hvarske batine u Hvaru - gdje
se isprava o ovom pohodu, te o Alek-
sandrovoj smrti i pokopu - postoje dva koncepta njegova
govora, rnkopisni i tipkopisni, a i z potonjeg izdvajamo:
42
SA KRAWEVSKIH DVORA
tttttttttt++tttt+ttt+++t
VAA
Skidam kapu i do crne klanjam ti se zemlje, Veliki
jugoslavenski Kralju i dobra Kraljice majko!
Duboko se Vaim ush-
itno Dobro nam doli!
Dobro nam doo jugoslav. Kralju! Dobro nam
dola, mila naa Kraljice!
Dobro nam doli na plavi Jadran, u nau Jadran-
sku Madeim, koja blagom zimom, ugodnim
ljetom i vedrim nebom - lei kao neuloeni mrtvi
kapital prirode; ova ih priroda Tebi i Narodnoj
Vladi punom akom prua. /!/
Grad sunca, paoma i kampanila, bedem-
ima, ukraen palatama sa draesnim
triforama ... , itd., a govor, razumljivo, zavrava
poklikom: Da ivi uzvieni Dom
Aleksandrov pohod Dalmaciji i Hvam ostavio je traga
i u knjievnosti" - ako se takvom svijetlom
(pa i u navodnicima) smije nazvati - da parafraziram
A. C. Doyla - tako bijedan rad: neki je stihoklepac
sastavio tiskani spjev u desetercu o ovom pohodu, pa
ga poslije prodavao pod krinkom
,,rodoljublja" (danas bi se reklo: domoljublja"). Bit
dovoljno desetak ,,stihova":
na Hvaru.
Boe mili hvala Ti na daru, I putuju pram Hva-
nt, I Posli'podne okolo tri sata I Karagjorgje " od Hvara
na vrata I Zdravo, mirno stvori se u luci, I i tu
slavoluci, I Na obali divni paviljoni I obloeni oni
I krasni spomenici I Zastavama sjaju svikolici, itd.
Tako su i u djetinjstvu potpisanoga, u splitskoj o. . Vlado
Bagat" (danas: Pojian" ), povremeno dolazili
pjesnici", svoje pjesmotvore" u partizan-
skih junatava"; se tjeskobnih lica naih nastavni-
ka. Prigodom ovog posjeta kralju je bila predana i molba
za gradnju ceste od Hvara do ali se dionica
do Staroga Grada sagradila tek o. 1939 a ona do
istom u drugoj Jugoslaviji. O Aleksandrovom posjetu Hva-
li

f. ( ;. P. J\ "l 1: j p G ! :1 ... R li
li .....
t:o ......: ,koji a eseb1 opi Tjdc.C'\"l5 1
ai Krti:,l l.J . Vl A1 ksa.:A r I. "" 9'10:01\ v:nom Dro -
snri=:oTI .
11
a;io.., :-:ralj 'lool'l 1!arijor. . l' tO'l1 basu .
:ia :u1.o . kad po prvi pt1t J&Ql"(lf 1, pctol'lak Sl Q\'llog Ko.rseR
j:--?"gjl'l, l\o:a:::i :la:t. yoeJ ti $'V'C: '11 .!.rO! OV J UbU.YOe
U, : sv&.at potio3!A, da o f,oRt:Oj'll i ;;ollke
: oaobit. ll&J:ra.ti :.: 7 1 . 111. N trllt1. po-;:es.Jo.. Jr
:!h STi :ilrOdJ;:iO i prc:JlaTH!. d$lll i titi
l!UbaV odA.cst prtmu. 1 STOi'.
keLk: -:o 1 aor..Mali : u bt:J!Ho :p"J.n t.!U:"C ! Plrrno i

da .. u tt'-bU iskua drJ& U

i vn.:roU. To J uj.:.ao i c.:bol j .( 1oV.% 7ah ::utoYl 1
J::'llne. f11"111.W'"' . :o! :ai:.loJ koj A. j e
n.d :;:;vi 1hl e\"'llli'l'I sva::tc-.:roaU 1
To.j :h.11 6 arc uwu bi t. I j dhjna u DTO.Pc!:ll
1tk.rln po11draviM 1 potl:oi ::ubl jno;i Yla.da.r
i sluv11101t1 Dem.u, a >1 1\4 d d M Up l'S'Ti ti YrUOu r::-ltt<
11!!.hvulioll ogu prn-rd , ito ,d!l ao1hkamo h.j d.ugo 90e'.Livaa1
sva.&ni:i. u11 :preporvk.i d ,91 ovoz c :ioritoe; i"Utdnro.
io okr o;lil- e:::-Nlioa ljcdakci v1 :L!'. n .. ajQj _
v l i 5illc y;'l"o1Jt..,..1U1 :.e. i:i e
':071. vel:k:im o l:ju IJ n.&k 1:11bqT "I J.tMJi.Nj ("O\'J Pu-
JuawOE!: Dcv.u mcraJlO svi d!!. av j e brie, S?Oj lla.; . svoj
ral l nvolu vol,u!
:tb f::-81 1 &\"'t A111 i -ra jskiri tog Caaa
-:!o svoj va.I: ... f?.u't:.t 1 ito Yal:6notvn 1j
svoj a ta'.iO?.
ff k u 1 t."- J da 1il"t.H r vsel;la
i" srdoo3 uz'1i odcin1:1 r,okf t..:
:iP Hvt.' :i '< el. r.u;t J -.i?H 1 , Kr -.l j
l .l.A!'llf\J O:"'!,i! t Yl.0)
Da !.v1 UJ , Val. Ht1.h Ea.rijal
lhL u Yi Ae..i:t. ,Nj. V. h" 4tcl ou;,l:hi>: ?bT !
Dob::-c- r
ruimajo dvije anegdote: Pjacom, kralj se osvrnu
na nedovreni palacet u vl.
zakrovljen tek 2010 a potpuno dovren nije ni sada - kao
da je uklet) i upita pratnju: Ko je zapalio ovu a
Benito se snaao i odgovorio:"Turci!" - Prilozi
povijesti otoka Hvara X./199787). U svojim
pohranjenim u MHB, pie Petar Novak-Sisica" (1898.-
1989.) kako se kraljica zaeljela svjeih smokava, pa su joj
poslali iz hotela (danas juni dio Rive"), i za
uzdarje dobili luksuzne dvorske cigarete. Za posjeta kralja
Aleksandra Hvaru gradska je Fortica bila preimen-
ovana u Aleksandrovac" mu je i za rezidenciju!),
a ispod nje rad na Parku kralja Aleksandra"; tu je
bio i Aleksandrov spomenik, nikad izveden, a
perivoj se danas zaslueno zove po Ave-
liniju.
43
SA KRALJEVSKIH DVORA
+++t++++t++++t++++ttttt+
Aleksandrovo

smo dosad spomen Aleksandrove supruge,

kraljice Marije, rumunjskoga kralja Ferdinanda,
iz dinastije Hohenzollem i u
(Gotha, 1900.- London, 1961.), udane za Kralja 1922. Taje
lijepa ena bila uzor svim dravljankama za eleganciju, i po
njoj je bio nazvan i luksuzni brod Kraljica Mari-
ja", koji pristajae i u Hvaru. U dopisima preuzvienom
gosp. Ministru Unutranjih Dela" u Beogradu (u lis-
topadu 1925., listopada 1926. i rujna 1928.) zatraila
je odn. dr. Joso Avelini blagohitnu"
od 80.000 dinara, zbog silnih teta uslijed nevre-
mena za Kraljeva posjeta Hvaru: unitenih arulja, raspara-
nih zastava i drugih ogromnih trokova", se malko
- na to nisu dobili ni ni odgovora:
Fond HvaruMHB, Mise. 1926.-1930. i 346311928.
Po Aleksandrovoj smrti bje proglaena dravna alost u tra-
janju od est mjeseci, od toga est prvih tjedana duboke
alosti"; svi slubeni dokumenti iz toga vremena imaju cm
obrub. Kralj evo mrtvo tijelo bilo je najprije is-
tim Dubrovnikom" u Split, a zatim kraljevskim Plavim
vlakom" (koji poslije, kao i Beli dvor, preuzeti Tito) u
Beograd, sve do pokopa na Oplencu 18. X. 1934. (ovdje
2013. biti pokopani svi umrli u
inozemstvu). Istoga dana bila je i komemoracija u Hvaru,
i u Stolnoj crkvi katafalk, na fotografiji
objavljenoj u Kruvenici"; fotografija iz Kraljeva pos-
jeta 1925. nema, zbog olujne kie i ondanje slabe tehnike.
Mimo slubene" alosti, malo je moglo biti one iskrene,
jer su Kraljeva diktatura, protuhrvatska politika i
gospodarstvena kriza odvratile Hvarane, kao i druge po-
danike" (prvenstveno, ali ne samo Hrvate) od
ljubavi" prema ovom vladaru: godina po njego-
voj pogibiji rekao mi je stari hvarski kojor", da je bi no-
jsritniji kad su ubili kroja Aleksandra, jer je on ubi naega
- Valja naglasiti da su, kao ranije pod Habsbur-
govcima, i pod svi kraljevski
Dan Ujedinjenja" (1. XII.), "Vidovdan" (28. VI.) itd. bili
proslavljani pontifikalnom misom u Katedra-
li, uz blagodarenje" (v. gore), su morali pribivati svi
slubenici u fraku ili uniformi; poslije je
bilo primanje u Sreskom nadletvu" (= Kotarskom pogla-
varstvu), a sva su sjedita drutava, i radnje morali
biti dravnim zastavama (usp. FOH, 326411930.
g.). Poslije Aleksandrovog ubojstva kraljem je proglaen
njegov najstariji sin Petar (II.), no kako je bio jo dijete
(rod. 1923.), stvarnu vlast preuze Namjesnitvo,
na s knezom Pavlom (Petrograd,
1893.- Pariz, 1976.), Aleksandrovim ovaj vrsni
poznavatelj umjetnosti protivio se centralizmu i nastojao
sporazumjeti sa Hrvatima; zemlja pristupa Trojnom paktu
44
s 25. III. 1941., u nadi da tako izbjegnuti
rat. Samo dva dana kasnije, u organizaciji britanske tajne
slube, izvren je dravni udar, Namjesnitvo,
Petar II. proglaen punoljetnim (iako nije bio navrio ni 18
godina) i zakraljen, a Trojni pakt otkazan. Kraljevanje"
Petra II. jedva je potrajalo desetak dana, jer je po napadu
Osovinskih sila na Jugoslaviju morao iz zemlje, a
1945. je pod Titom bio raskraljen i zabranjen mu
povratak u otadbinu"; umire mlad, od posljedica alkohol-
izma, u SAD 1970. godine. Njegov sin Aleksandar, rod. u
Londonu 1945., vratio se u Srbiju 2000., gdje mu je
Beli dvor (kamenje starijeg dijela ovoga sklopa bilo je
isklesano u kamenolomu u Hvaru - Krina luka, MF 457),
ali elja da se vrati na srpski tron teko se ostvariti: Srbi
ga zbog debeljukastosti zovu Aca Gica" i ismjehuju zbog
nepoznavanja srpskog jezika. - kneza Pavla, Jelisaveta,
SA KRALJEVSKIH DVORA
tttttttttttttttttttttttt
uspjela je 2006. prebaciti u Beograd oko 12 000 mikrofilm-
iranih dokumenata sa Columbia u New Yorku,
koji bi imali osvijetliti ulogu njezinog oca u politici toga
vremena. Starija sestra i brat kralja Aleksandra zasluuju
kratak spomen zbog svojih zanimljivih sudbina. Jelena
u Crnoj Gori 1884., udala se za pri-
padnika ruske carske obitelji Ivana Ro-
manova, zajedno s ostalima ubijenog od boljevika 1918.,
dok je ona bijegom iz Rusije nekako uspjela spasiti sebe i
djecu. Umrla je u Nici 1962., u siromatvu, jer je iz ponosa
45
odbijala i svojih najbliih. - Njen i Aleksandrov brat
(Cetinje, 1887.- Beograd, 1972.) bio je, kao stariji
sin, prijestolonasljednik svog oca Petra I., ali je zbog nagle,
neobuzdane naravi bio omrznut kod srbijanskih
kad je u bijesu pretukao na smrt svoga bude
1909. prisiljen na abdikaciju u prilog brata. Ovaj
ga, po smrti njihovog oca, zatvori u ludnicu, odakle ga os-
lobode - okupatori, a stan i penziju dao mu je -
Tito! Pod starost se oenio i napisao memoare. Podaci koji
nisu posebno uglavnom su iz Wikipedije.
O
ve godine navrava se 70 god. or-
ganiziranog zbjega i egzodusa naih
ljudi u El Shatt, na Sinajskom poluo-
toku u Egiptu. Za vrijeme Drugog svjetskog
rata, u sporazumu sa saveznicima, osnovan
je logor za izbjeglice iz bive Jugoslavije i
nekih drugih ratom zemalja. Bilo
je pet organiziranih logora, na udaljenosti
par kilometara jedno od drugog. Ukupna
povrina koje su zauzimali logori bila je 260
km
2
U blizini naeg logora bili su logori izb-
jeglih Grka i Poljaka.
Dalmatinski zbjeg imao je 27.469 izbjeglica, 260 boraca
i od toga 30 invalida. 2.005 ljudi je bilo iz drugih krajeva
Hrvatske. S otoka Hvara je bilo 2.044 izbjeglica (Hvar 160,
Brusje 99, Velo Grablje 59, Sv. Nedjelja 1, Stari Grad 416,
Rudine 41, Selca 10, Dol 60, Vrbanj 146, Jelsa 177, Vrbos-
ka 214, 39, Vrisnik 117, Pitve 80, Pitovska Plaa 19,
Gromin Dolac 13, Poljica 35, 21, Bogomolje
165, llO, Selca 2, i Gdinj 44). U Egipat je stiglo
29.199 izbjeglica. Od toga bilo je 40 % djece do 15 godina.
Zavjet u Bariju
Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. g. tadanja Narod-
no vlast organizirala je dobrovoljni zbj eg
naroda, uglavnom iz Dalmatinske Zagore, Primorja i oto-
ka, prije dolaska vojske na ta Bojali
su se, jer su mukaraca na otoku bili ili dobrovoljci
u Narodno vojsci (NOV) ili mobilizirani.
Jo je iv bio u talijanski pale Dola Sv. Ane u
nedjelju 3. 1943. kada su izgorj ele 32 a bez
krova je ostala 141 osoba. Istog dana palili su u Vrboskoj i
Vrbanju - u Vrboskoj je izgorjelo 10 a u
Vrbanju 210 potpuno i 20 Tada je stradalo
u Dolu Sv. Ane i u Vrbanju dvij e osobe. U studenom
1943. godine dio zbjega iz Dalmacije, tj. s kopna
premjeten je na otok Hvar. Tada j e i Velo Grablje primilo
izbjeglice s kopna. Sve ove izbjeglice su u studenom otpu-
tovale na otok Vis. U organiziranom zbj egu, Velograbljani
46
POVUEST
su u prvoj grupi prevezeni iz Hvara na
Vis, 25. prosinca 1943., a ostali u
1944. godine. Otok Vis tada nije mogao
primiti toliko neborbenih ljudi. Na Visu
su ostali dvadesetak dana, dok im nisu
uspjeli organizirati transport brodovima
za junotalijanske luke:
Bari, Carbonare, Taranto, Brindisi i dr.
Prve izbjeglice, njih 3960, krenule su
iz Komie u Italiju 20. prosinca 1943.
u dva broda. Viska
sin Jurja pie bratu Nikoli iz
talijanskog grada Barija da su iz Visa s
konvojem krenuli 2. 1944. go-
dine. Ostali su dva mjeseca u Bariju, koji
je bio u rujnu 1943. godine.
Teak put, nedostatak hrane i higijenskih
uvjeta teko su stariji i djeca.
Moju majku, koja je izbjegla s bolesnim
djetetom, posebno je zabrinulo to je
put kamionima od Barija do Brindisija
trajao nekoliko tjedana. Nisu pomo-
Jzhjeglice iz srednje Dalmacije, smjetene u crkvi _u Visu prosinca
1943, na prebacivan1e u z.b1eg, u Tlal tJu
gle intervencije, koje i nisu bile uvijek pri ruci.
Majka je bila sva izbezumljena, zbog puta i koje
je a posebno i elje kako svojem djetetu.
Kada nije znala to zavjetuje Majci Bojoj u crkvi u
Bariju svoj prsten, za ozdravljenje svoga djeteta.
Iz Barija su ih u vie navrata selili tijekom trideset dana.
Voeni su kamionima po raznim mjestima, dok nisu stigli
na jug Italije, u Brindisi. Prvi transport izbjeglih 196 ljudi
krenuo je iz Taranta 26. Preko Port Saida stigli su
u El Shatt 2. 1944. godine. Put brodskog konvoja
do Aleksandrije trajao je pet i dana. U konvoju
su bili civili, vojnici i ranjenici, pratili su ga
ratni brodovi i zrakoplovi. Iz Aleksandrije bi po dolasku
bili prevezeni kamionima do Port Saida, i odmah zatim vla-
kom uz Sueski kanal do El Shatta, koji se nalazi na
Sueskog kanala u Crveno more, s druge strane kanala od
grada Sueza.
V
Zivot u logoru
Kada su doli u Port Said, J akov (J oko) pok. Nikole
sjetio se praborbe Ivana (Iv ona) oPortSaidu i Sueskom
kanalu, koje je sluao kao dijete i odmah ove-
likoj o beskrajnim ravnicama, vjetru i ptfesku, nig-
dje zelenila, samo salbun. Barba I van j e s jo
nekoliko Grabljana sudj elovao na izgradnj i Sueskog kanala
1859.-1869. Za uspomenu je donio lopatu kojom j e radio
na izgradnji kanala, ali se ona vremenom zagubila. Logor je
bio stacioniran 2 - 2,5 kilometra od Sueskog kanala, na azi-
jskoj strani. Ovaj grad postajao je od 2.
1944. do 20. oujka 1946. god. Nazivali su ga Grad pod
atorima, Platneni grad, Grad u pustinji . Imao je ukupno
30.000 stanovnika, smjetenih u 1500 atora. Dolaskom u
El Shatt su u atore, par i vie obitelji,
po dvadesetak gdje su stalno ivjeli. Maksimalno
su zadovoljeni rasporedi, tj . elje itelj a onako kako su
ivili pri. Raspored j e bio u tri logora, koji su se dijelili
po rajonima. Nai su bili smjeteni uglavnom u logoru 2,
rajon E. U Bariju su se naim ljudima pridruili idovi iz-
bjegli iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koj i su dolaskom
u El Shatt smjeteni u logore 1 i 2. Bilo je izbjeglica i iz
drugih zemalja, koji su ivjeli u zasebnim logorima. Imali
su organizirani drutveni ivot kroz razne organi-
zacije, sportske i kulturne manifestacije, folklornu druinu,
crkvu, drutvene prostorij e s knj inicom i
Izlazile su dnevne novine i Zidne no-
vine. Za zdravstveno zbrinjavanje imali su bolnicu sa 400
kreveta, za prehranu kuhinj u s restoranom. Osnovnu kolu
je 6000 dj ece, koju je 176 Radila
je i srednja kola, gimnazija do male mature i strukovna za
razne zanate.
47
POVUEST
Za krien u El Sh at tu 1944.
Svaki logor je imao crkvu. Slubu Boju vrili su izb-
jegli iz Hvarske biskupije. Bilo je 7
V j emici drugih vjera imali su svoje duobrinike.
Sklopljena su 172 braka. U El Shattu se naa Mandica
Jurja, Bikorova, udala za Jurja iz
Komie, gdje se kasnije iselila. Imali su groblje, koje se po
parcelama razdvajalo na pravoslavno, idovsko
i ostale. Na groblju u El Shattu ostalo je sahranjena 856
osoba, po nekima 715 ili 517, najvie starijih ljudi i djece.
Ovo groblje je jako stradala u izraelsko-arapskim ratovima.
Obnovljeno je 1985. i 2005 uz Vlade RH. Gro-
blje je projektirao ing. Helen Baldasar, a spomenik Majka
Dalmatinka, kip visine 3m, izradio je akad. kipar Ante
Mladi su bili organizirani u radne brigade. Radili
su uglavnom na u logoru: poti, kuhinji, ambu-
lanti i drugim poslovima. Oni koji su se isticali na radu i
dobili bi nagradna putovanje kamionima na izlet
do egipatskih piramida. Klima je bila teko podnoljiva,
za djecu i starije. vjetar je nosio pijesak,
nije bilo zelenila. Visko sin Jurja odmah je
po dolasku u El Shatt pisao bratu Nikoli (Mikotu). Opisao
je putovanje i ivot u El Shattu. Kad smo doli u El Shatt,
nas je pustinjski vjetar gib li " koji je nekoliko
dana puhao. su hladne, a dani i sa temperaturom od
50 C. Nikola je bio u NOV na otoku Visu. Pismo je dobio
26. 1944. godine. Na drugo pismo odgovorio mu je
4. rujna 1944 na dan godinjice provedene u ratu.
Sa ratnog poloaju u Donj em Selu na olti pie: Iao sam
u crkvu u kojoj j e sve porazbijana. Pred kip sv. Anton[ja
lumin i jo ulja u njemu. Imao sam ujed-
nog druga igice, te sam ga na moje zadovo[fstvo
upalio i izmolih I 3 u sv. Antonija. Kada sam
iao poslije podne u crkvu na svim oltarima je gorio lu-
min, a i moga su nalili uljem. Opojen napustio sam
selo ... Nikola je dobio pismo i 26. studenog 1944 a 7. pros-
inca 1944. odgovorio mu je sa ratnog poloaj a Mukovac-
Zagare kod Obrovca: ... Teakje ovo put, za mene. Idem u
ruke Boje u ufanju da se iv vratiti ... Iz rata se vratio
iv i dugo, sretno ivio. U logoru je odrana i procesij a
Za krien, entuzijastima, ali i Cen-
tralnom odboru zbjega (COZ) i engleskom zapovjednitvu
logora, koji su podrali i pomogli ovu mani-
festaciju. U kampu 2, iz est blagovaonica, privremenih
crkava, u logoru, ba kao i na Hvaru, s Velikog na
Veliki petak u 23h, u krunom kako ura zapovijeda hodan-
ju, u El Shattu su krenule procesije Za krien. Svaki kri
pratilo je i mnotvo svijeta, neke i do 3000 ljudi,
i ferali na petrolej, objeeni na trstike. Kau da je ukupno
bilo vie od 8.000 lj udi.
48
POVUEST
U crkvi u El Shattu,Velika sedmica 1944.
Velograbljani u El
Shattu
sin Zoneta i Lucije rod. Nikola
(Miko) sin Dinkota, i Mandice rod.
(Bikorovi) i Odesa Tudor, Josipa (Sibeta) i Anice rod.
Drugi svjetski rat je zavrio 8. svib-
nja 1945. godine. Hvari Velo Grablje su 12.
rujna 1944. godine. Tek su se 1946. g.
nai ljudi iz El Shatta, i to u etapama. Prednost
u povratku imali su stariji, bolesni i djeca. su se
vlakom iz El Shatta do Port Saida, a onda brodovima uz
obalu do Splita. Iz El Shatta u domovinu se vratilo 50
izbjeglih Grabljana i troje djece koja su tamo
Stana Tudor Merikonova sa petoro svoje djece iselila je
u SAD, kod svoga supruga. Dvije sestre, Mare i Lucija
pok. Jurja, nisu ni izbjegle u El Shatt,
su ostale u Bariju u Italiji, u vojnoj bolnici NOV, gdje
su radile kao i vratile se u Split s bol-
nicom 1955. godine. Moja majka se vratila sa sretnim i
zdravim djetetom. Sa zadnjom grupom su se vratile nae
Nina Nikole (Mikota), Lukina i Domina
pok. Viska i stigle u Split krajem
oujka 1946. godine.
Literatura: Marko Kotin, Za kriem u i slici, Stari Grad,
2009.; Kuzma Velo Grablje u 20. s gra-
baljskog govora, Zagreb, 2006.; Nikola (Miko) i sin Zorko (Ju-
raj), Toni Ratni dnevnik 1943 - 1945. - kao fotokopije se nalaze kod
Jurja (Zorka) sina Mikota; Neven EJ
Shattna nezaboravni, Split, 1994.
Perspectiv" ADRIATIC THEATRE ROUTE
Pie: Mirjana

organizacija starih tea-

tara Europe - Perspectiv osnovana
je 2003. g. na konvenciji u Vice-
nzi, Italija. To je nevladina organizacija koja
okuplja veliki broj teatara Europe
1500. i 1918.g. Povijesni teatri
izdvojenu, ali jedinstvenu kulturnu batinu
Europe. Bez obzira gledamo li na kazalita
kao na muzeje ili scenske prostore, bez obzi-
ra jesu li otvoreni za javnost kao gradske ili
dravne kazaline ili su privatna svoji-
na, Perspectiv ih nastoji oivjeti i predstaviti
javnosti u najatraktivnijem obliku. Ciljevi
Perspectiva su na samoj inaugu-
raciji: poticanje i podravanje konzervacije
i restauracije povijesnih teatara; osiguranje
kontinuiranog kontakta i kulturne razmjene
teatara i svih zainteresiranih za tea-
tre; pokretanje i podupiranje istraivanja
povijesti teatara; upoznavanje j avnosti s
ovom izvanrednom europskom kulturnom
batinom.
starih kazalita nastalih 16. i 19. st. j o
uvijek je u upotrebi. :tvlnogi su objekti obnovlj eni, neki
se upravo obnavlj aju, a neki tek u proces obnove.
im je da su to sve ob-
jekti pod zatitom drave ili zaklada, koj i
su uglavnom sjedita kazalinih institucija nacionalnog
Perspectiva su raznovrsni. To mogu biti
povijesne kazaline zgrade kao muzejski prostori (privatni,
dravni ili u vlasnitvu zaklada), teatarske od nacion-
alnog, regionalnog ili gradskog gradovi koji vode
pojedine objekte, kao i pojedinci - i
zaljubljenici u povij est teatra i scensku umj etnost. Svi su
objedinjeni u elji da se stari kazalini objekti i
njihova djelatnost obnove, valoriziraj u, i prezenti-
raju to iroj javnosti.
50
BATINA
Tl)uri!itoffic;e s
11 ; ci. OO

_,."
.... _._

,....._,.....1
__ _....,.. ....
)011! _',,. 1
tsi.i:
.... '""' ... ,.... ........... .... -&<-'"'"'"'.'
M....,, ...
... . u .,,.,..
<>:;o.-.,,,.. 14jtJ.:!ll!Jl.W,

"1t...ru-.. ....... 1 _ ... ..,,_... __.,. ___ ,,,,
Ulazak na
europsku scenu
Perspectiv (info@perspectiv-online.org) svake dvije
godine odrava konvencije, svaki put u drugoj dravi
i drugom gradu Europe. Prva je konvencija odrana u
Italiji, u Vicenzi u kojoj se nalazi Teatra Olimpico, najs-
tariji kazalini objekt u novijoj povijesti Europe koji je
1585. graditi Andrea Palladio, a zavrio Vicenzo
Scamozzi. U oblinjoj Sabbionetti nalazi se drugi najstariji
teatar Europe - Teatra all' Antica, koji je izgradio Scamozzi
1588. g. Na ovoj su konvenciji sudjelovali i predstavnice
Grada Hvara iz Muzeja hvarske batine koji vodi
najstariji teatar i prvi komunalni teatar Europe, hvarska
povijesno kazalite iz 1612.g. Konvenciji su prisustvovale
ravnateljica Nives via kustosica kazalita Mir-
jana i kustosica Nira Konvencije se
odravaju bienalno, uglavnom u jednom od teatara koje je
zavrilo restauraciju. Prilike su to da se predstavnici tea-
tara upoznaju, kazaline objekte, te da
se razmjene iskustva i dogovore nove akcije i
programi. Druga konvencija je odrana u Francuskoj. Na
toj je konvenciji u ime grada Hvara sudjelovao mr. Goran
tada konzervator Konzervatorskog ureda u Splitu,
koji je vrio nadzor nad radovima restauracij e hvarskog
kazalita. Na konvenciji, odranoj u Bury St.
Edmundsu, blizu Oxforda nedaleko Londona,
2007.g. Mirjana je odrala predavanj e: Hvar-
ska kazalite - naj starije j avno kazalite Europe". Kako
je hvarska kazalite gotovo neznatno prisutno u Europi
dostupnoj literaturi, tj. tekstovima na nekom stranom jezi-
ku, publika koju okuplj a Perspectiv znala j e malo i nita
o hvarskom kazalitu. Prvo j e Perspectiv plasirao 1858.
godinu kao godinu osnutka hvarskog kazalita, to j e sve
samo ne Naime, iz te je godine jedan od austrij skih
nacrta hvarskog arsenala s kazalitem, iako ih ima i starij ih.
smo na toj konvencij i pokuali plasirati teorij u o hvar-
51
BATINA
skom kazalitu 1612.g. u dijelu kata
arsenala, kao prvog komunalnog kazalita Europe. Shodno
dostupnoj literaturi, prisutni sudionici nisu ba bili skloni
te ideje. Stoga sam na konvenciji u Bury St.
Edmundsu, 2007. g. prijavila temu o hvarskom kazalitu s
intencijom da se prikae povijest hvarskog kazalita, pov-
ijesna podloga njegovog ranog nastanka, te priblii 1612.
g. kao godina njegovog instaliranja. Godine 2011. nakon-
venciji u Lytomilu, ravnateljica Nives
je odrala prezentaciju radova koji se izvode od 2000. go-
dine na ovamo, a u smislu sanacije i revitalizacije
arsenala i kazalita,. Cilj nam je bio obrazloiti zato je
hvarsko kazalite, u sociolokom i kulturolokom smis-
lu, prvo i jedinstveno u Europi. Hvar se
da je hvarsko kazalite prvo kazalite nastalo u jednom
javnom objektu na korist i upotrebu svim drutvenim slo-
jevima bez obzira na i socijalni status. Kazalite
koje je nastalo u dijelu prvog kata Arsenala, koji je kao
brodogradilite, spremite za galiju i skladite, bio jedna
utilitarna zgrada bilo je i razlogom to je
ovaj objekt i do dananjih dana. Naime,
hvarski arsenal finog renesansnog stila, masivna je zgrada
u samom sreditu povijesne jezgre grada, koja je svojim
poloajem i arhitektonskim oblikovanjem uvelike utjecala
na formiranje i izgled najueg renesansnog dijela grada koji
je nastao 15. i 17. st. Danas je Arsenal i Hvarsko
povijesno kazalite, jedan od najvanijih spomenika grada
i otoka Hvara koji imaju posebno mjesto u nacionalnoj -
hrvatskoj batini, kao i istaknutu poziciju u povijesti tea-
tarskih objekata Europe. Grad Hvar je zbog ovih
arsenala s kazalitem jo jedne organi-
zacije: Rete Arsenali - asocij acij e 13 zemalj a Mediterana
koja objedinjuje arsenale na Mediteranu.
njima je hvarski arsenal jedan od naj lj epih i najbolj e
objekata. Ova je asocijacija osnovana 2009. g.
u Sevilji, panjolska. Konvenciji je prisustvovala Nives
dok je Mirj ana odrala predavanj e,
Hvarski arsenal i kazalite". Naime, cilj ove asocij acij e
je bio objediniti arsenale na Mediteranu, po-
taknuti njihovu sanaciju i valorizacij u im namjenu
kulture. U tom je kontekstu hvarski arsenal j edinstven. On
je gotovo od zavretka dananje zgrade, u svom prostoru
imao kazalite kao najvitalniji kulturni objekt Komune.
Kazalite je u arsenalu opstalo i nakon to je arsenal prestao
sluiti svojoj vojno-pomorskoj svrsi. Dakle,
aktivnosti kazalita, apsolutno kulturnog sadraja, arsenal
je i opstao punih 400 godina.
52
BATINA
Sadanjost i
kazalita
G. 2012. hvarsko je kazalite dostiglo 400. obljetnicu. Ute-
meljeno je u dijelu prvog kataArsenala, nastalog za
vrij eme kneza Petra Semitecola 1612. g. , druge godine mira,
kako je u rimskoj kapitali uklesano u kamenom nadvratniku
glavnih ulaznih vrata u kazalite ANNO SECVNDO PACIS
MDCXII. Ova je obljetnica obiljeena, po naem
miljenju, nedostatno. Muzej hvarske batine i Grad Hvar
su postigli da Hrvatska pota izda prigodnu marku hvarskog
kazalita. Hrvatska televizija je u reiji redatelj a Branka
Schmidta, a po sinopsisu M. snimila 52-minutni
dokumentarni film o kazalitu. Grad Hvar i Muzej hvar-
ske batine tiskali su knjigu Mirjane Hvar i
njegovo kazalite 1612.-2012." na hrvatskom i engleskom
jeziku, za koju je gospodin Boris napravio
dizajn. Ministarstvo kulture odralo je u Zagrebu okrugli
stol na temu obljetnice kazalita, na kojem, osim hvarskog
koji je skup pozdravio, nije bio pozvan nitko
od kulturnih i djelatnika koj i se u Hvaru i izvan
nj ega godinama bave hvarskim arsenalom i kazalitem! U
istoj organizaciji odrana je i predstava u Hvaru, koja nam je
u startu htjela kako je strano da ova drevna pozor-
nica 400 godina prama?! Mnogi publicirani tekstovi,
kao i knjiga spomenuta gore, govore sve toj
tovie ta je pozornica kroz 19. st. znala u jednoj karneval-
skoj sezoni doivjeti i preko 30 priredaba. Temom Arsenala
i tek kazalita bavi se i doktorska disertacija ko-
lege Joka tiskana 201 3. g. u izdanju Povijesnog
dravnog arhiva u Splitu. U spomenutim knjigama mogu se
podaci za sve relevantne tekstove napisane o kazalitu i
arsenalu, a koje su uz izvore detaljno u tim knjiga-
ma prezentirane. nunim da jo jednom
firamo hvarskog arsenala i kazalita, koje smo morah
dokazivati europskoj asocijaciji Perspectiv, a se nakon
simpozija u Zagrebu i se projektima Per-
spectiva. Perspectiv neposredno radi na formiranju baze po-
dataka o starim teatrima Europe, za sada uglavnom o onima
koji su umreeni u organizaciji, www.theatre-arhitecture.
eu. nije nuno niti Nuno je da je objekt
nekim istraivanjima, literaturom ili pisanim iz-
vorima, i da svojim kvalitetama odgovara kriterijima koje
je postavio Perspectiv. Nadalje, Perspectiva u sas-
tavu iz vie zemalja rade na postavljanju izlobe
o starim teatrima koja biti prezentirana u raznim gra-
dovima Europe. projekt European Theatre Route
formira rute diljem Europe koje obilaze
najvrjednije teatarske objekte kazalita i njihove
sadraje, www.europeanroute. info. Projekt osnovan 2007.
godine trebao bi biti kompletiran do 2016. na da se
svakih est mjeseci otvori nova ruta. Objedinjuje 16 part-
nera iz 12 zemalja koji su odabrali 120 najinteresantnijih i
najbolje kazalinih objekata koji se povezati u
jedno kontinuirano putovanje Europom.
Do sada su formirane rute: ruta, Carska
ruta, Karral ruta, Talijanska ruta, Francuska ruta. Ovim su
rutama sve zemlje Europe i u svakoj ruti po 12
kazalinih objekata. Adriatic Theatre Route
(Jadranska ruta) na kojoj upravo radi Muzej hvarske batine
i Mirjarra kao route manager u suradnji sa kole-
gama, u fazi je zavravanja. Sadrana je od 12 teatara iz:
Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne
Gore. Potpisana je ovu rutu, nakon istraivanja, osmislila i
prezentirala na sastanku route managera odranom u
donu 21. studenog 2013. godine. Prijedlog je i
procedura rada za zavretku rute se nastavlj a. U t om smis-
lu u svibnju godine od 21. - 23. odran je sastanak
svih route managera Perspectiva zajedno sa voditeljima
teatara umreenih u europske rute. Grad Hvar je prihvatio
ove konvencije u dogovoru sa Upravnim od-
borom Perspectiva. Iako je hvarsko kazalite jo uvijek u
fazi restauracije i revitalizacije, u tij eku su radovi koji su
kazalite dovelo u stanje u kojem su sudionici kon-
vencije mogli dobiti dojam njegovog izgleda. Na
konvenciji potpisana je, kao autorica Jadranske rute, pred-
stavila europskoj javnosti 12 najvanijih i najljepih teatara
u regiji, kao i probni otisak prospekta Adriatic Route t1a
je naslovnici san" - naJstariJi
i najljepi zastor Hrvatskog narodnog
kazalita. u Perspectivu nam je upoz-
navanje sa najstarijim, najvanijim kazalinim objektima
diljem Europe, kao i uspostavljanje kontakta i suradnje s
eminentnim teatra, teatrolo-
zima, intendantima, reiserima). Jednom ljudima
od teatra", s kojima smo mogli i razmijeniti manj a i
iskustva o starim teatrima, razmijeniti literaturu i sadraje
vezane za istraivanje i prezentaciju teatarskih
objekata. to je najvanije, nam je predstav-
iti hvarsko kazalite kao jedan od najstarijih i socioloki
objekata koji u kontekstu povijesti teatara
Europe ima mjesto. Na ovim osnovama nadamo
se biti i nadalje od koristi u promociji kazalita, zavretl'U
poslova obnove, te prvenstveno njegovu revitali-
zaciju kao spomenika i scenskog prostora.
"' tekst je poslan ministrici kulture, Ministarstvu kulture RH - Upravi za
kulturne odnose i Matici hrvatskoj Zagreb radi upozna-
vanja sa predmetom i kulturnim aktivnostima koje vodi Muzej hvarske
batine.
53
Gustirne, dio esnaesti
QtjknVene gustirne
Pie Miko
Z
bog vode - kie - ove je godine kas-
nio i blagoslov polja - odran je 17.
umj esto 1. svibnja. kanjenju,
te subote okupilo se Hvarana i
Milnarana. Pitat kakve to veze ima s
vodom? Ima. Jer potpisani svake godine
- - crkvi Mandalini u Pla-
jici putom. Put vodi do
crkve, ali i dalje do Malog pa Velog Grablja
do Starog Grada. Kada kod Kopita skrenem
na stari put, uvijek promatram teku li tri
potoka - Vorba, Bili potok i Skalice (sva tri
u Pokonji dol) - i ima li vode u
gustirni na Vorbi. Ove su godine gustirna i
potoci bili puni vode, pa je trebal o paljivo
za ne noge. Ovaj podatak navo-
dim jer malo ljudi vie prolazi tim putem. Da
se ne zaboravi.
Naa tema dovela nas je ovoga puta na Gojavu. Tamonje
obiteljske kriju zanimljive gustirne. Na zadatku su uz
potpisanog Zoran Tepa i Joko Belai. Kad se ulicom koja
vodi od Dolca kroz Grodu do Go jave (Matij a
kroz zapadna gradska vrata uli smo kroz prva vrata juno.
O Joko (Iz hvarske kulturne batine, 1987.,
39) pie: Na Go!favi jugozapadna od gradskih vrata ima
koja je vjerojatno u ovo vrijeme. Stariji
dijelovi imaju plone, vjerojatno renesansne otvore iz 16.
st, a ulaz u vrt sa sjevera renesansni portal s pobonim nat-
pisom u kapitali: IESVCH(ri)STETIBISOUGWRJA.
Oko 1700. je za oko 3 m prema jugu
i dobila na toj strani mali barokni balkon ("pergul") s
prozorima (ovo je gotovo posve
zakrilo novo zdanje hotela "Palace ''), a sa zapada trijem s
luka na stupovima i bucelom zdenca gqje je loe kle-
sani grb s uspravljenim medvjedom koji dri sta-
blo, "stemma parlante "podizate[ja, obite!fi Bervaldi.
GUSTIRNA S GRBOM OBITELJI BERVALDI
GRB NA NADVRATNIKU
je metar !van Bervaldi prodao bratovtini Sv. Duha
1741. g., a smjetena je na vrhu "skala od Banketa" koje
su u bivem zapadnom traktu gradskoga
zida ulazom flankiranim dvjema piramidicama - "guglia-
ma ". Do pred 2. svjetski rat bila u vlasnitvu obitelji Tocilj,
a tada su je kupile benediktinke. Nakon rata je nacional-
izirana i u prvu stambenu zgradu u Hvaru. Kao
dijete dolazio sam u dvorite ove i se gustirne.
Saznajem: Kruna je bila ispod skalina. Voda je bila izvrsna
za !feti studena. No, kako je zgrada drutveno
vlasnitvo, jedan je stanar od gustirne svoj
privatni prostor. Sada je preostala samo kruna, a strah
me da i ona ne nestane. Kruna je visoka 64cm, dimenzija
54
GUSTIRNA S GRBOM U DVORITU SINIKE I MARINE
JEDAN KROV, DVIJE GUSTIRNE - DVORITA KIRIGIN I
75x75cm, a promjera otvora 64cm. Proslijedili smo odavde
zapadno i doli u sada obiteljsku Sinike i Marine
I ovu je opisao (isto, 34): ... moe
se okvirna datirati u prijelaz 15. i 16. ... izgu-
bila je izvorni lik nadogradnjom za jedan kat i bukanjem,
ali u prizemlju jo ima otvore
okvira. Na vratima s juga stoji na nadvratniku grb obitelji
s golubom u gornjem i sidrom u donjem polju te
natpis RUSCHUSJOHANJS (=Rusko Jvanov). Isti je grb
i na kruni zdenca. Podizatelj je bio ser Rusko iz
kojije umro 1526. godine. U 19. st. bilaje
vlasnitvo potomAvelinija, a udajomje prela
u vlasnitvo obitelji Gustima s krunom od jednog ka-
mena nalazi se s june strane Duboka je 5,20 m, vode
je bilo 2,20m. Dimenzije krune su 78x78cm, visina 62cm,
promjer otvora 60cm. Pokrov je eljezni, a grb
isklesanje s june i zapadne strane gustirne. Danas se voda
koristi za zalijevanje vrta, a Danka Komazin, koja je
i odrasla u se da se koristila i za Utori na
55
kruni su duboki, uglavnom sa zapadne strane. Iznutra je
telmikom kamenog luka povezanog crljenicom.
Stara, dokazana telmika gradnje. su nam i kako
konzervatori ovu krunu, to je pohvalno.
Nastavili smo do dvorita pok. Josipa Kirigina gdje nas je
njegova Jasna. Kruna je betonska, dimenzija
63x70cm, visine 80cm. Dubokaje 3,60m, a vode je bilo 2m
(za ponovnog mjerenja 3. 9. jer su originalni podaci izgu-
bljeni). u drugom dijelu dvorita, koji je u vlasnitvu
Lovre nalazi se gustirna - dubina i
vodostaj su isti, dimenzije 90x57cm, a visina 80cm. Obje
imaju eljezni pokriv. Zanimljivo - jedan krov, a puni dvije
gustirne. smo da su istodobno sa zgradom
pred kojom se nalaze. Same gustirne nisu odavno
pa se voda koristi samo za zalijevanje i
Bogu hvala, ima u izobilju. Velika hvala Marini i Jasni koje
su nam pokazale svoje gustirne. Nas jo gustirni u ovoj
ulici. Treba malo zahladiti, pa nam biti lake. Ne treba
posebno ni naglaavati da nastavak slijedi ...
Pie: Mirjam
O
vo je bio vjerojatno prvi kolovoz da sam u Zagrebu, a ne u mom Hvaru! Dodue, ne mogu da mi na-
kon hvarske ne odgovara polupust i prazan ljetni grad ... ali ima i stvari koje su mi
u srcu i koje su od svih mjesta na svijetu samo na mom otoku. Kad se ujutro pokrene golema
arena svjetina meni je najdrae navratiti u Katedralu, osamiti se i uz zvukove glazbe vratiti se u vremena mojih
predaka ... U Zvijezdu mora na blagdan sv. Ane i Joakima pa na ivot sv. Roka u Duha Svetega i na Velu Gospu u
Grablje i Prvostolnicu ... je kako mi danas tim blagdanima u tim crkvama, batinimo stoljetnu
tradiciju svojih predaka. Vela Gospa u Zagrebu ... prepuna crkva i moja dua na mom otoku! etala sam neki dan,
ranim jutrom s mojim prekrasnim, eruditivnim tatom zelenim Sigetom. Uvijek se zajedno divimo i na
prirodne mijene, smjene godinjih doba, pojedina Teme su nam arene i raznolike - pa one
ljepe, o vjeri, ivotu, smrti, umjetnosti, filozofiji, poeziji, osobito poeziji, jer smo po prirodi due i on i ja.
Bogu sam neizmjerno zahvalna na mojim roditeljima i bila sam osobito blagoslovljena i nema toga to ja danas u
njihovoj poznoj ivotnoj dobi mogu napraviti (drugo mi trenutno ni ne postoji i stalno mi se kako sve nije jo
uvijek dovoljno) kako bih im bar donekle uzvratila tu nevjerojatnu njenost i ljubav, i obrazovanje,
ljubav prema Hvaru, gradu i otoku i odgoj u kojem su moga brata i mene kako treba prije svega biti zahvalan
i ponizan, dobar i poten, skroman ... Kaem mu kako mi fali moje drvo s najirom kronjom, koje je uvelo
prije koju godinu, a tata mi svojom i (koji su cijeloga ivota moje
sidro, utjeha i snaga) uzvrati: I STABLA UMIRU. .. cijeli mi dan odzvanja ... I stabla umiru ... ALI I SE
UVIJEK NOVA!
56
Pie: Pjero

Zl.alkotom Dinjun son bil dobar pri-

JateJ puno Hodili smo zajelno
u osnovnu u Komiu, niku vrime u
gimnaziju u Sinj, pa u gimnaziju u Splitu, a
posli tega ga vej nison vidil pustega vrimena,
more se sve dokle nismo dobro ostarili.
Njeguv otac je bi! jedon puno fini covik. Kal bi un bit
pasovol po rivi, som bi bil etol, ono sa rukima na guzicu,
klobuk na glovu, a gledol bi dreto ninder tamo prima Itoliji,
ni !ivo ni desno, nego priko komikega mula, priko Biova,
pa sve do Monte Gargana u Itoliju. I pari ti se da un tamo,
u tu Itoliju, nito vidi i prati ca se tu tamo dogodjo. Jo bi ga
bil gledol sa nikin strohon, stol bi mirno kal un pasoje da
ga nebi fermol u temu njegovemu ca un tu misli, jerbo son
virovol da tu vajo da je nito puno vano, to ca un misli u
svoju pametnu glovu.
A da je bi! pametan, to smo svi znali. Ili son jo misli! da
je tu tako. Jerbo un je bit Tako su meni stariji bili
rekli daje un Ajo za tu ric pri tega nikal nison cul.
Ca tu ti Ma son znol da je tu nito puno
veliku, da sa takin sviton ni kercih, da oni nimodu vri-
mena gubit sa drugima igrat na korte, na biljord ili na one
glupe balote, ili hodit na tonce uvecer kal j e bila muzika.
Kako un je lavurol u Komunu, onu
u Komiu ca su je izgrodili oni farabuti Taljoni pri puno
Ni puno svita lavuralo u Komunu, meni se je parilo
da je sumo burba tako se j e zvol da j e
sumo un tamo lavurol. Digor bi bil vidi! jo jelnu enu,
ali se ona ni tako lipo nosila, niti je imala lipu frizuru, niti
je mazola penje, po son jo misli! da ona sumo ide tamo
pomest kancelariju i burba napravit Ovo ca
son rekal to je bilo kal son bil puno moli. Ni pasalo puno
bar je tu bilo kal son bilu parvu ili drugu klasu, kal
son jo doznol ca je Isto son doznol da u Komunu
57

lavuro jo niki drugi svit koji su bili recimo puno vaniji ol
burba niki presjednik, po tajnik i tako jo niki,
ali meni je burba bil nojdraji i to ba zatu ca je
onako vano po rivi etol. Parilo se da un u svoju glovu
muku muci za nike stvori brez kojih se ne more, da un dari
temun i da bi brez njega Komia ila vrogon. Tako se je
tu meni parilo. U karelin je uvik imol niki moli
uvik iste boje kako i njegova kouja. Oti na jaketu je
sluil nikemu svitu za nosit petenin, mote oni ol aluminija,
a digor se je u ti noal i oni gusti petenin za tribit
uenke. Posli son isto tako vidil da bi u Komiu bili duli
niki fureti koji su u ti nosili penkale, puno penka-
lih; ca je bil vaniji cijadin, to bi bil nosil penkalih,
digor po po tri-citiri i sve u druge boje. A burba je
u karelin uvik imol dobro upraon To se ni vi-
dilo, ma son jo virovol da u marjulu burba ne nosi
ni ni purtafuj kako niki drugi svit, nego da je tote,
blizu sarca, nosil sliku svoje ene, koja mu je rodila petero
dice. A klobuk koji je nosil, to je bilo co i vidit. Ni bil ol
slame, niti ol nikega obicnega materjola. Nego ol onega cin
je pokriven stul ol biljorda. Ma ne onako zelene boje, nego
lipe modre, da ti oci stanu na njemu. Meni se pari da se
taki klobuk mogal kupit sumo u Becu ili Zagrebu. Po kal bi
ono bil oti skupi klobuk sa ona tri svoja parsta da ga
podvine i pozdravi kal bi bil pasol recimo pokraj metra ol
kule ili likora ili picjera, un bi bil to tako lipo ucinil, tako
se lipo malo poklonil i dobota malo nasmijol, parilo se je
meni da je to vajalo provovat doma isprid zarcala da bi tu
bilo kako vajo. I kal je posli puno burba til
is menon razgovorat, jo se propja u parvu nison snoal. Tal
smo Zlalko, sin burba i jo hodili zajelno u gimna-
ziju u Splitu. Zlalko je bil prilicno dobar bilje puno
dobar za matematiku i fiziku, a bar ni bil nojboji za pov-
ijest i tako jo nike manje vane predmete. To za matemati-
ku i fiziku, to ni nikakvu cudo ca je bil dobar. Svi su
u temu bili dobri. Ispominjen se jelnega Ivota
iz Varbanja (pokujnega, a rekli su mi da je bil posli likor),
po znon i Antuna isto iz Varbanja, po
Proper, a zvoli smo ga Rino, Jelanin, i jo niki
Korculani, Brocani, sve su to bili puno dobri a bili
su i nojboji ba iz matematike. Nego da se vrotin na burba
i ono kal je til is menon ozbiljno razgovorat. Go-
vori un meni, Pjero ti si mirni moli, kula ti dobro gre, svi
te folidu da si dobar. Robi ti rekal mojem u Zlalkotu da un
malo boje to uci, da malo sidi doma is libron u ruke
i da donese u Komiu dobre ocjene. Un tebe posluot
ako mu ti rece. Tako meni govori burba Ajo ne
mogu sebi, kumu je tu rekal da sonjo tako dobar, daj o
doma sidin i gledon u libar, da im on dobre ocjene. U jelne-
mu momentu mi se cinilo da se burba zafrikoje is
58
menon, ali vidin ozbilj an covik, zabrinut za svojega sina
i til bi da mu je sin isto tako dobar kako i jo. A kal tamo,
Zlalko je u to vrime bil boji ol mene, sumo burba
ni to mol. Jo son (da nebi ispalo da son jo bil nose glovun,
da mi kula ni ba hodila ili tako nito) jo son se bavi
nikin drugin stvarima, a ne toliko sa predmetima u kulu.
Volil son igrat na balun, a na biljord son pustih urih igrol
svaki boji don. Digor bi i u kulu zakasnil, a i u menzu na
veceru, jer son igrol na biljord. A vrime son gubil i tako ca
son dobota svaku vecer bil ili u kino ili u kazalite. (Mogli
biste pomislit a okle tebi toliki pinezi za kino i kazalite. E,
volil bi da me to ne pitote, sumo von da son tu puno
volil i da kal nito voli onda se nojde nocin kako tu ucinit.
Oto.) Ako se ku ol vos ispominje, u to vrime smo gledoli
Mala Florami, Daje na kiu, Spliski akvarel i tako j o nike
komade u kazalie, a od fi lmova, to su bili oni parvi ruski.
Ispominjete se filma Sin puka, Ona brani domovinu, Tahir
i Zuhra i tako jo niki, ratni, a nego co, kako Rusi ubijaju
Njemce. Apena posli, posli one citardeset i osme i ono In-
formbiro, posli vej ni bilo ruskih, onda su duli
A ku ol nos ni volil kal su oni kauboji u Amerike ubijali
Indijonce, koji su uvik bili negativci". son burba
da provjat is njegovin sinon obo kuli i tako to,
i jo mislin da mu je bilo puno lagj e kal je tu cul ol mene.
Bar son jo u temu momentu napravil taku facu daje burba
izgledalo da je to gotova stvor, da jo napast
Zlalkota ca ne uci malo i ca ni boji u kulu. I onda son,
kako i sal, znol napravit taku facu da izgledo da govorin
istinu i to tako ozbiljno da je teko pomislit da laen. Sa
ovun majstorijun son se koristil puno puti u ivotu. Ali me
je malo mucilo kako jo sal pril Zlalkoton i mu
zno co, tvuj otac mi je rekal to i to, i onda da nastavim obo
temu da un vajo boje da uci i tako, kal me je bilo stroh da
Zlalko ne rece po ca mi ti obo temu govorit, pogledoj
svoje ocjene, pogledoj koliko ti imo neopravdanih i kako
ti je ono ocjena iz kemij e. Zatu j e bilo boje stot kuco. A
ako me burba bude pitat po jesi govoril is nj in, jo
bi rekal jeson i Zlalko je da se popravit. Po ca
bude. Jo znon da bi bilo teko lagat burba Un
je bil, i to vajo j o jedon put, un je bil provi gospodin.
Ono, nismo ga zvoli gospodine a ni bilo ni potribe
tako ga zvat. Bar su ga stariji zvoli drue jer su tu
bila tako vrimena, ma svi smo znali da je un bil gospodin.
A u Komiu je u to vr ime bilo malo prove gospode koju
se je tako i zvolo. Bili su oni ca su ono pri imali
desetak fabrikih (kako nj ima drue, to nikako ne bi
zvonilo kako vajo). Mi smo svi znali da je burba
ol Dinjinih, ma nikur nikad ni rekal ovo gre burba
Dinja ili burba Dinj a ili tako nikako, da se povee nj egovo
ime sa onin Dinja ca je bil nadimak te famije.
P R I
Lippia citriodora (lipija, arbaluvija, citronovac, verbena, citronela)
BOLJA OD APAURINA,
PARACETAMOLA I GAS TALA
Pie: mr. se. Stanislav tambuk
L
ipija ili arbaluvija, kako se naziva u
Hvaru, spada u porodicu Verbenace-
ae. Znanstveno ime Lippia dobila je
po A. Lippiju, parikom
iz XVII. Postojbina ove biljke je
sjeverna ijunaAmerika, a u Europu je
donijeta iz 1794. g.
To je viegodinja polugrmolika biljka, uspravne poludrve-
naste stabljike visoke 1 - 2 m. Listovi su cijeli, lancentni,
prljenasto po 3 - 4 i vrlo Brojni
cvjetovi su mali, boje, mirisni i skupljeni
u duge razgranate klasove. Doba cvatnje je lipanj, srpanj,
kolovoz, a protee se i kroz rujan. Raste u laganoj, dobro
dreniranoj zemlji na poloajima. Razmnoava
se reznicom u kolovozu. Treba je zalijevati da bi tlo
uvijek bilo svjee i vlano. Listovi arbaluvije su ljekoviti.
Beru se dva puta godinje: u srpnju i listopadu. Raspros-
tiru se u tanke slojeve i sue, ali ne direktno na suncu,
u hladu. Kad se prelome, sueni listovi isputaju ugodan
miris, limunu. Koriste se za pripremanje vrlo ukus-
nih ili se da bi se iz njih izvadilo
ulje koje se kombinira s drugim biljkama za dobivanje
prirodnih sredstava. Biljka sadri flavonoide i
manje ulja, glavni sastojak citral daje
biljci miris. Smatra se da arbaluvija dobro
djeluje u smetnji, protiv nadutosti, pro-
ljeva. se koristi za smirivanje astme i sniavanje
tjelesne temperature. Ova biljka ima antibakterijska i in-
sekticidna svojstva. Godine 2002. portugalska istraivanja
su pokazala da oparak arbaluvije djeluje kao antioksidans.
Arbaluvija nije za osobe s bubrenim smet-
njama. Trudnicama se ne uzimanje
preparata od te biljke. U Francuskoj se od arbaluvije proiz-
vode ulja i preparati za kozmetiku. ove biljke
je ljekovit, ima digestivno djelovanje.
61
LlKER
')'SAMO ZA PRIJATELJE
POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA
Prilog poznavanju drevnog vina i sorte vinove loze imena tribidrag (2)
SUDBINA TRIBIDRAGA NA
PROSTORU DALMACIJE
Pie: Ambroz Tudor
K
ako je nestala sorta tribidraga, toliko
na i cijenjena kroz cijeli niz
Zapravo nije nestala,
je zamijenjena svojim potomkom plavcem
malim koji je nastao krianjem tribidraga i

Selekcija sorti u Dalmaciji dola je kasno i to ne kao posljed-
ica znanstvenih analiza i preporuka kao
posljedica nude u koju su dovedeni vinogradari i vinari.
Prva selekcija se oko 1860. g., kao posljedica po-
jave luga kada su otpale sorte osjetljive na tu bolest. Druga,
znatno selekcija se poslije 1873. g., kada se za
potrebe izvoza u Francusku, vicarsku i Aus-
triju preferiraju crne sorte koje daju vatrena vina.
mnogo slabija selekcija je poslije 1890. g., kada se
pojavila peronospora i kada su otpale sorte osjetljive na
tu bolest. selekcija je u prvim
20. st. prigodom obnove vinograda na podlogama
loze. Vaan je tekst Frane - iz 1892. g.
koji neto podrobnije govori o prvoj i drugoj selekciji: Nu
u to se pojavi ilodera u Francuzkoj, te se doskora raziri
i po okolnim zem!jam, pa kako je odatle nastala oskudica
vina u tim krajevim, tamonji ga trgovci stadoe dobavqati
iz onih zemalja, koje je bolest bila potedi/a. M edju te zem-
qe je spadala i Dalmacija, ter tako jedna za dru-
gom na taj da doskora nadmaie
vinski proizvod u Dalmaciji. Ciene brzo
vinogradari se obogatie, a loza se stade sve to vie saditi.
I vino se urednije praviti, te se nabavie bolje pros-
torije i bolji sudovi, koji su bili mnogo spretniji od starih.
Samo jedno je poaliti kod ovog naglog preokreta, naime
to, da se nije pazilo nego na uspjeh, biva, samo da
se zadovoqe elje izvanjskih trgovaca, sadile sa se samo
one loze, koje su davale groqje njima a ta vrst,
i ako je jaka, te moe lake odoli ti bolesti, opet niti je na-
jboqa ni najfinija. Tako se zanemarie starije finije vrsti,
te danas na alost moemo kazati da su vugava i
crqenak, ibenska marakina, malvasija i ko-
tarski brzamin postali vrlo riedld. U trgovini su najboqu
prodju imala tmasta vina zagasite boje, dakle udri da se
62
POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA
proizvode takova, samo nek su tamne boje. Nu kad jednom
u trgovini ne bude vie toliko trebalo zagasita vina, vino-
gradari se moda ljuto pokajati, to sa zanemarili one
finije vrsti, koje su u razno doba bile donesene iz s
Cipra, s Madere i iz Male Azije, te su davale ona izvrstna,
na daleko vina.
Vatrena i crna vina
zapaanja i neto
radovi poznatog agronoma Stanka Iako je objavio
veliki broj znanstvenih i radova u kojima se bavio
problemom vinskih sorti, je u predavanju odranom
na glavnoj skuptini Saveza hrvatskih vinogradara i vinara
u Zagrebu 1931. g. koncizne iznio glavne procese koji su
doveli do dominacije crnih sorti u Dalmaciji i to onih koje
su davale izrazito tamna i jaka vina. Za razliku od
ne ali za gubitkom brojnih starijih sor-
ti. smatra da je selekcija sorti bila nuno potrebna.
Do pojave luga ( odiuma) u sjevernoj Italiji, i u manjim
vinogradima bilo je 40 do 50 raznih sorti, a u cijeloj se Dal-
maciji uzgajalo preko 300 sorti. Prvi izvoz
vina u Veneciju i sjevernu Italiju doveo je do selekcije, a
favorizirane su sorte otpornije na lug, kao one crne sorte
koje su davale teka, crna vina. Najsnanija selekcija pro-
vedena je od 1875. do 1885. g., kada traje najintenzivnija
trgovina vinom prema Francuskoj. Zbog pojave filoksere
Francuzi su uvozom vina i drugih zemalja, njima i
Dalmacije, odravali trgovinu crnim bordokim vinima.
ranijem izvozu prema sjevernoj Italiji i Francuzi su
traili to vatreni ja i to crnija vina, a ako boja od pojedinih
vrsti nije bila dosta iva, sadilo se uz glavne jo takove
vrsti, koje su svojom kiselinom podavale ivost boji skroz
neutralnih vrsti. Trailo se i vrsti to bolje rode, pa ako
koja od takovih nije davala dosta vatreno vino, sadilo se
u izvjesnom razmjeru vrsti, koje su se odlikovale osobito
visokin1 postotkom sladora. Valjanim izborom uklanjali su
se nedostaci pojedinih vrsti bez uporabe sladora i kiseline.
Neto kasnija pojava filoksere u Dalmaciji dovela je do
daljnje selekcije sorti, tako da 1931. g. govori o
36 sorti koje se gaje u neto obimu, a pored njih
nepoznati broj manje zastupljenih ili lokalnih sorti. U tek-
stovima i moe se utvrditi
da je selektiranje sorti bilo uvjetovano pojavama bolesti
na lozi u 19. st. u sjevernoj Italiji i Francuskoj , te da je
bilo upravljen ka dobivanju tekih, vatrenih crnih vina koji,
naalost, nisu bili definitivni proizvod, kako
kae, polufabrikat, vino za sljubljivanje s lokalnim sortama
kojima se tako kvaliteta i koji su pod raznim
imeninrn bili plasirani na trite. Ne bez zajedljivosti,
- na jednom mjestu kae: ... jer vino se
odmah po jematvi, i kao mast, opremi u inozemstvo,
otkuda se pod tiketam kao bordovsko vino i nama
Sada je zasigurno jasnije kako je dolo do toga da
plavac mali preuzme primat od tribidraga i da ga zapravo
potpuno potisne. Njegov najraniji spomen nalazi se u kn-
jizi Vinogradarstvo u Austijskom carstvu (Der Weinbau
des OesterreischischenKaiserthums), autora Franje Riterra
von Heintla iz 1821. godine. dalmatinskim sortama
stoji pod brojem 134. Tribidragh, a potom pod brojem 136.
Plavaz mali czerni. Sorta je zabiljeena i u kasnijim aus-
trijskim ampelografijama, a bila je i u velikom
dravnom, pokusnom vinogradu u Klosterneuburgu pokraj
pod imenomPlavaz piccola. Dakle, prema sadanjem
stanju istraivanja, nastanak plavca malog moe se dati-
rati u kraj 18. ili sam 19. st. , a njegova pojava u
na odavno poznato (spomenuto
63
POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA
je kod Crescenzija u 14. st.) povezivanje crnih sorti s lam-
bruscom, divljom lozom, kako bi se boja vinu
ili povisio postotak alkohola. Taj je postupak bio poznat
u Dalmaciji, o natuknica u Ivana
Tanzlinghera-Zanottija Abrostine, abrostino, uva nera per
natura, serve per dar colore al vina. Jedno od hrvatskih
imena za abrostinu, divlju lozu, kod Tanzlinghera-Zanottija
je i plavka, te je posve jasno da samo ime plavca malog
iz stare tradicije imena za loze je iz-
razito tamne boje.
V
Zrtvi drag
Plavac mali je, dakle, nastao neto prije snanih selekci-
ja sorata u 19. st., najvjerojatnije u tenji da se tribidragu
intezitet boje, a na tragu ranije poznatih postu-
paka boje crnih vina. Da se pri povezivanju
tribidraga s teilo upravo tome pokazuju
zapaanja o Prvi put kae da je prije
zaraze u Slatini na raslo najcrnje vino
na svijetu, a drugi put spominje izjavu austrijskog dvorskog
savjetnika Portele koji je tvrdio da nema loze na svijetu
koja bi davala toliko boje vinu kao Spoj tribidraga
i plavac mali, bio je upravo ono to su talijan-
ski, francuski i austrijski veletrgovci najvie traili: jako,
teko, gusto crno vino puno boje, alkohola i kiselina koje
spajanjem s njihovim slabijim lokalnim vinima dati fi-
nalni proizvod za europska trita. Tribidrag koji je bio fini,
finalni proizvod u srednjem vijeku nije bio dovoljno in-
tenzivan polufabrikat pa je u s plavcem malim,
i crnim vinima 19. st., bio potisnut. No, za razliku
od Dalmacije gdje u prvoj polovini 20. st. i tako
agronom kakav je Stanko ne zna za tribidrag, na
sjevernom Jadranu i u Istri tribidrag je kroz 19. i
dijelom 20. Za kraj valja neto o
etimologiji tribidrag koja je, etimologiji Zin-
fandela, manje-vie nepoznanica. U literaturi su zabiljeena
dva pokuaja objanjenja etimologije tribidrag. V
Putanec je smatrao tribidrag grecizmom koji od
za rano (tribidrag sazrijeva u srpnju),
a dugim je nizom promjena dolo do dananjeg hrvatskog
oblika koji zapravo trbuhu drag, ono ili vino
koje se rado konzumira. N. Vajs je ponudila prvog
dijela naziva Tribi ili trebi s imenom talijanske sorte treb-
biano, poznate i kod nas kao trebjan ili trbljan, dok je drugi
dio naziva drag, drago nalazi u jednom izvoru iz 18. st. gdje
se pod tim imenom donosi vrsta vina. Na kraju sug-
erira etimologiju prema kojoj se tu moe
vidjeti koje se rado jede" ili drago ga je trijebiti
bobicu po bobicu". Na sugestiju kolege Joka
elim predloiti jednu novu etin10logiju. Naime, triba
ili treba na staroslavenskom rtva i ima jasnu religi-
jsku konotaciju. U Akademijinom nema natuknice
triba u navedenom je ima u Skokovom
Etimologijskom Prema ovom prijedlogu tribidrag
bi doslovno rtvi drag, u smislu vina namijenje-
nog euharistiji, misno vino. valja naglasiti da je
istraivanje tribidraga tek na i da se u arhivima
zasigurno jo podataka koji objasniti i
etimologiju U svakom ovdje izneseni podaci
o tribidragu govore o vrlo starom i uglednom vinu se
trag na komuna po prvi puta
biljei u prvoj polovini 14. No, u najranijem
spomenu radi se o visoko etabliranoj lozi, to nedvojbeno
da je njezina povijest uzgoja i proizvodnje vina na
obalama nekadanje komunalne Dalmacije daleko, daleko
starija.
64
VESPAZIJAN
V
espazijan
i For? Ne
cudin se da
vartite ocima na ovi
naslov. I pitate se ca
ga imaju car iz storega
Rima koji je umor nose
1935 sa Foron
danas. Profeuri od onih
oli manje pasonih vrimenih znat
da je gradi Burnum svojima legionarima za
zabavu, ma i oto cudo ni nanka na na koj
For, a pogotovo u ovi grod. Kogodera
bar promislit da son se, od vele eje posli
puno vrimena, natuka pecenih sardelih,
kumpanjo sa nikoliko mulih cornega pok
me obatolilo i bucon sve sebice? E, oti bidu
jedon dil imali prov!
A malo je falilo da i lito kadi, a jo pecenu sardelu
ne stavin najusta. Ni da kadi kad ne bi trefi na njih, ma za
vajo da je provo mira i da je tusta, a bilo bi lipo i da
je lutrona, j e tako? A nojvanije od svega bi bi red da se
nojde na pekariju, a ne da cijadin tuko tarkat u Krinu
luku oli u Viru. A onda jo i okasni, pok betimo i
i fiskalizaciju radi koje ribori ne smidu prodovat na corno
kako i pri. Svima slabo, njima j erbo ne moredu za
kupit brijole, namijerbo su non sardelu uskrotili. E, sad,
govori j edon moj pametni godino (pari bokun osebna ota
59-a?) da ako j e gosp0dor bi kapoc istratit koji miljun
kunili za brod da se moga protegnitj0Jedon oli
dvo pok kupit onu ma ineta ka o i d gi na 1;1ekarij
IFOR
i prodovat kako Bog
zapovido. Reka bi da
i nimo krivo. Kako
bilo da bilo, naguto
-'<l!.-;"9
son se sardelih do-
bota do puconja.
Bogu fola i prijateju
Jakovu, darnekua iz
Vorhih, esno
sa dvi tete vojke u mul je
lipo lizola i sve son u sebi penso
da ovako ni nanka kroju. Cezari, cesari, cari ni kajzeri,
preidenti svake race, daravih, vladih i firmih - nisu mi
bili ni na kroj pameti. (Eto, koliko cijadina more kunten-
tat jedna molo stvor! Jedna riba od mase koja je hronila
generacije kroz mijore na ci li Mediteran. I kad je
bila potriba ne bi tradila. Puno velih judih je za
svoj lavur zasluilo spomenik, niki i njih. A kako su
oto bili pametni judi, da moredu siguro bidu poruci li da i
sardela oto merito nita manje). Posli mi je bilo proletilo
kroz glovu da bi vajalo napisat cagodera, da i ova Kru-
venica za svetega Stipona ne paso bez
mene. Sva da je somo proletilo jerbo bi don posli
lavurala ona velo tipka sa livon strilicon, ha, ha! Dunkve,
ni do sardelih ca je iskoci Vespazijan, nego nito posve
drugo, ma obo temu posli, jerbo vajo odlucit ca
sa onim ca je zavancalo. Bome, uvik j e otako kad
se pece. Kojiput su oci nego justa i tumak, a lcoji-
put se i potafato ucini pok onda ji studeno sa dvi
kapje limuna oli jute naronce. Oli se dofini kako savur
koji je uvik gutoiji od pecene nego od frigone ribe, to
znomo dobro. Siguro znote i ovo ca von pjegat, ali
bit zgorega da doznote e)Jeta.
SPI ZA
PoWlidori
puVtjeVti sardeliWla
Ostalo je pecene ribe, pok smo je pri nego se indurila ocis-
tili od dracih, izgulili kou, ucinili na manje i
fregulu zalili ujen maslinovin da se ne sui. Ako ostavijete
za sutradan boje je stavit u friider. Uru-dvi pri nego
se blagovat vazmite zrile, ma ne meke PO:MIDORE, jedan
oli dvo sridnja po glavi ako je parvi pjat. Izdubte sa
ono sime, malo posolte i voltojte nopoko da se
cidi. Odjoja utvardo ismecte UMONCE sa onim ujem od
ribe, untojte ako je potriba SOL, a svakako friki PAPOR,
malo MURTELE, :tv1ARAVINCA, dobro je usitno i malo
frikega PEVERUNA ako volite BILONCE izgratat
oli noem, pol lice KAPARlH isto tako, PETRUSIM-
ULA isto neka ne fali. U sve oto umiat onu ribu na
pok untat uga od LIMUNA koliko pito po
gutu, a i da lipo povee. Sad napunit one pomidore i neka
pocine u friider barenko pol ure, a ne smeta ako je i
Pri nego na stol odizgora jo malo uja da (Ovo
se more i u paher, ma onda more i bez onega joja,
ali sa gratonim kruhom koji pugat ono ca se u pecenje
stvori). Za oko i za gut je lipo na pjat sloit malo rikule
oli drugega zelenega itrigucat, lagano zacinit pok stavit
pomidore povar. Da smo sad barenko 1936 nose,
kladi bi se u cili harvoski BDP (daje i boji a ne ovako bidan
i alostan kako prikislo tisto od kojega nikad alavija
kruh ispast!) da bi i som Titus Flavius Caesar Vespasianus
Augustus od guta hvasto ove pomidore nego Jakov
Spartor smokve siromaha Farandina. (Ni receno da ni Tiri-
donda ne bi pruila ruku. Da njoj ne bidu pali na tumak
posli smokov, bome! ) Libri govoridu da j e i Vespazij an cini
bogate vecere, kako j e onda bila uonca. Da j e voli cudo
goste maltratat, ma da bi hi bi lipo darova na kudnju. I da
mu nikor od pozvonih nikad ni propusti Ni za se cudit.
Zdravije je malo pripatit pok napunit taru burota i dor,
nego gladan i edan izgubit bekin. Kako ca su hi nose vri-
mena izgubili dvo fazana. I nisu bili gladni ni edni, nego
lipo tusti. A kako bi bila grihota od Boga molat hi propast,
ni bilo druge nego hi Prilika za fetu se uvik nojde
ako je dobre voje i sar cena kumpanij a, a tega u di se
to dogodilo, Bogu fola, bude von otkrit di j e
oto, jerbo ako vos se prienio, a trefi ti don padot kia
nimote di svi stat. Zato j e boje da stojite doma i viruj ete
na ric da smo mi svi gutali. (Bila je rekla ona Bruka: Vi
kako vos je voja. A mi ovako i boje!") Som o von
da gospodarici ime blagoslovljena" ,a ona oto
i je. Blagoslovljena i sa sarcenim muen i famejon, a vojon
i znonjen za lipo kuhot da se i ne govori. Uvik mije gut sa
njon i som o provjat obo spizi, a pogotovo Puno
putih rame spize jesmo, ufamo se tega jo i ma ovi
put je bilo ovo ca slidi:
FtU.aVti i vr9aVtj i
V
sa W\aVt1stroVt
Fazane vajo operuat, krila i koete, parsi sa
kostima na polovice i malo pomocit u bilo vino. Otrest i
stavit u terinu di je izmino maslinovo UJE, SOL, friki
samliveni comi i izdrobjeni carveni PAPOR, dvi grancice
RUMARINA, a cetiri-pet TIMl JANA, dvo lista JAVORA
ucinit na pol pok untat dvo razo zocina koji se
zove RAS EL HANOUT. (Oto je jedna arapska mionca
ramih zocinih, od 7 do 12, kako butigiri svak po svoju
sloidu, a nojboje iz butige". Spizi do jedan lipi
diskreti gut ma, kako ni sa drugin, nikako ni dobro pritirot
boje je pocet sa manje.) Kvando in kvando provartit neka
se sve lipo obloi, molatjednu uru a more i
Na dno rotjere stavit dvi isicene KAPULE, pok bokune
fazana sa svin iz terine povar. Otvoreno u i
svaku malo voltovat dokle se ne zapece, a onda pokrit foli-
jon i nastavit dokle ne omekne. Vodit da ne za-
gori, ako je potriba untat fregulu vode. Kad j e omeklo iz-
vadit meso i stavit u pokrivenu manju neka se odmori.
66
SPI ZA
U drugu velu na malo MASLA sa maslinovin UJEN
lagano ufigovat frike sitno isicene KAPULE. Iz one
rotjere izvadit javor i dil rumarina. od timijana
ca je ionako ispalo, nito joglih rumarina i pecenu kapulu
noen i butat povar kapule u velu Pomalo dodo-
vat oni ug od pecenja di smo ulili malo vrile vode i izgrata-
h ono ca se Za to vrime dobro ocistit svo meso ca
je one kosti od parsiju, izmarvit i butat na kapulu
neka se raspado i konco ug. Kad je kapula omekla, stavit
VRGANJE su i ako su hronjeni i cuvoni
alavija!) isicene na fete. Kad je izvampilo ca su molali,
zaht sa fregulu lipega bilega VINA i par licih PROEKA,
untat par isicenih i ismecenih pigih LUKA, isiceno
od grancice MURTELE i pol maceta PETRUSIMfilA isto
takvo. Meso od parsiju ucinit na manje bokune od zalogoja,
kosete somo na dvo bokuna, a tako i krila, neka se vididu
a koga dopade mu bit teko parstima i
Ovo vej nimo co kuhot jerbo je ug gotov a meso meko ol-
pri pok ni nego za butat manitru povar. A nju nismo propja
do kraja iskuholi nego sa pomnjon vartit i molat neka
se dofini u i lipje upije ug, ako pito untovat po kapju
one vode od kuhonja manitre oli adatega temeljca ako ga
je. Ovode ni potriba vej nita osim navoju papara radi
vonja. Ne pito nanka sira gratonega kako ca ne pitodu ni
ugi od mora, ma ako von ivot propja ne more u est
bez tega, vi stavte. Ma onda ne meritote poip od konobe
gospodom, nojboji na svit, jomo! I zafolte svima svecima
i sveticima Bojima da ne ivete u doba barba Vespazijana
jerbo bi on tote bez puno pensat odma ordino: Ad bestias!
Bar ne prid betije ma barenko niko vrime u kadene bi
vajalo stavit sve one ca su ostarili i dobota zaboravili puno
stvorih, a nisu hi prinili na mlaje. Zato jo blagoslivljon
sve one ive ca su me cagodera naucili, a mortvima di i
di recen koju molitvicu. Jedon od tolikih je i barba Sandro
koji mi je pri puno u vartal nakoj pokozo tustocel
Nemojmo ga miat sa tustocelon ca se bere za divj o zeje,
makor ga u For zovemo isto. drugih ga zove tut,
latinski je Portulaca oleracea i zat o ga kogodera zove i
portolak Reste svudera kako divjo trova, pogot ovo di j e
zemja lavurona. Imo carvenkaste grancice, je dugul-
jasto i zaobljeno, ga se pod zub, a imo lipi gut , malo
kako na orihe, meni malo doje na puno pomatiji matovilac.
Nojboji su mlodi izdonci na salotu, somi oli kombinoni sa
cingod da vos je voj a Gojima utvardo, tunj evinom, leo
faolon, pomidorima ... ), a more ga se i oborit minut-dvo
ako je stariji. Morete ga stavit i u fole juhe za hi zagustit, a
morete ga kako i kapare stavit u kvasinu. Morete ca
somo ga provojte, pok zavapit u pol glosa koji
jo empjo kad ovo nison mo pri! ". Cili svit ga cini i dup-
ero, od Amerike do Azij e i Afrike, dopokon ga i
pomajedu. Somo smo ga mi inj oronti oli od sroma uspili
dobota zaboravit. Koliko je zdrov, otkrijte somi, pok
bar i on malo po malo intrat u modu i bit jo jedna izven-
tona tepla voda kako i r ikula i mortor. A ako mene u niko
doba literalis" za pisat libre, napisat da
Vespazijan ni moga nanka promislit otvorit drugo oko, a da
ga na tavulin ni cekola terina tustocela sa maslinovin uj en i
juton naroncon. Da mu j e oto, sa dvi fete kruha i bevondon,
bi pocetak svakega dona. I neka mi onda nikor somo rece
da tako ni bilo! Nito posve drugo se zove a
spominje ga i Homer u svoju Ilij adu" pod imenom intrion.
Duperali su ga i stori Gregi, a i toliki drugi u zemj e istoka
ca non je blizu, za one daleko ni jo siguro. Riceta j e starija
od Vespazijana od 4000 i lako da j e
arivala i do njega, ma kako j o ne pien one libre, radij e
da ne mon. Ono ca m omo j e r icet a i ime pod koj in j e
sad svudera poznoto.
Pasteli
Lako je za ucinit, da ne more bit lanje. Potriba von j e 50
dekih MEDA izmiat sa 30 dekih patele ca se zove TAHI-
Nl. (Cudno niko ime, je tako? Ma, to vonj e somo sam liveno
sime od SEZAMA kojega vajo petat u blender " koj i minut
i to je to. Boje i cinije nego kupit ga u one zdrave butige
di su cine dobota kako i zlat ariju.) Med j e uglavnom likvid
kako i tahini, ma kad t e dvi stvori izmiote (zaboga ne butat
ono uje ca u tahini izojde na korup!) lipo se tvardne, pok
morete informat balotice oli razvojat lazanjoron pok rizot
67
SPI ZA
u kvadrete. Baloti ce morete posli uvoj at u mioncu bilega i
comega sezama, oli razvoj ono som o posut povar. Libti go
voridu daje cudo zchov, da imo 182 elementa ca ivotu ci-
nidu dobro, lipo i korisno. Ne vimjen da u stori Egipat nisu
imali co cinit nego brojit ote elemente, nanka da su razbijali
glovu kao bi vajo stat LDL kolesterol prima onemu HDL i
koje su granice od u korv, ma sigur son da su znali
da se cijadin boje i zchavije kad ga vazimje. Likarija,
a gutoo da pito jo je znote za jo koju? Somo ni ovode
ne vajo pritirot,jerbo sa puston kriposti vera na baloncu
barzo bit Jo bi se moglo diplit obo paste
lima ca su se pri zvali inbion, ma ni pobibajerbo oto
lako doznat ako imote voju iskat. Nito chugo ako
von ne recen, a to je di su ona dvo od fazanih koji su
pri bili, a nisu u dospili. Bome, dola je maka i opal
etalahije. Mac, mjaui gotovo! Jedino caje imala dvi noge
i :fregulu brode. Dvi noge je imo i Vespazijan, a po oldima
ca hije cini brode ni imo. A vi, bome, jo nimote ideju zoc
je i kako uliza u ovu to1iju. E, tako je to u ivot od
jedonput, ucini cuda, a zapantidu te po nicemu stotemu.
Tako je i naVespazijan ugrodi Kolosej i dvo-tri hrama, ri
mordeno upravu i financije, osvoji Galileju, stavi sa sinom
Titom udije u est, sa 60 posto car uz legi
jih u Egipat (bit hi siguro pitoli sa onim inbionom
da budedu forconi i estoki!), uredi granice na Dunav, do
latinsko pravo Hispancima, a dobar dil judih u
Europu i ire obo svemu temu i za njega nikad ni culo. A
njegovo ime sa molin slovom su duperali puno putih kad
su u tuje gradove pitali di je za molat vodu. U For liti, a
svako sve to nikor na pito za vespasiane, nego
zalijedu di i kad hi je voja. Za dmge ne znon, ma sa svima
kiima litos smo istratili Domestosa nego zodnjih 10
Da bi Bog i nami providi jednega Vespazijana, pok
kako on u stori grod Rimi u ovi na For 1940 posli
ucini barenko desetak vespasianih. On je oto i
kako je i red A kad mu je sin prigovoti da na sm
rod odgovori mu je: pecunia non olet. Za sad se u For jo
nikor ne buni da svi ca ovode ivemo imomo veletiga sm
roda i nereda i uura, a da dil oldih od otega dopade
somo certima. Do kad tako, ne zno se. Ne znon nanka
jo, ma znon da ni red ovu toriju ovako finit, pok otkriti
ono ca je slidilo posli onih fazanih, makor nison imo voj u:
jelen, srna i ditji prosac u lipi gusti ktiri ug. Sa tin nita
njoki oli rii, da ne bumbo u tumak, somo kmh iz
i pomodori ljivari iz vartla sa malo Za vino
ne pitojte, ne manko ga u konobu gospodora od one
E, apena sad mogu priporucit kako imon uoncu: zdravi i
veseli bili, lipo jili i pametno pili!
68
N
akon lanjskog uspjenog nastupa na
festivalu pisme i vina Marko Polo
u ove se godine ekipa vra-
tila u Opuzen. Tekst i glazbu pjesme ,,alo
jubavi" napisao je Miho - Slave,
aranman Joko Banov, a pjeva, naravno,
Pero
Uz njega su i vjerni poklonici - dvanaestorica se uputila
kombijem s Dolca u petak, 8. kolovoza. Vozi
gosp. Nika. Pravac marenda na brodu, pa Dr-
venik. Veseli vic!jeti ala puna uz put. Zaustavili
smo se u Vidu, Naroni, i tamonjem poznatom
restoranu & Mate". Na meniju su nezaobilazni bru-
j et od aba i jegulja te pohane abe. Tu smo proveli vie sati
uz pjesmu i hannoniku (naravno, svira Miho). I brojni gosti
restorana su uivali , pa su nas i No, vrijeme
brzo leti i moramo za Opuzen. Pero je iao na probu, a os-
tali su se zadrali na Opuzenskoj pjaci (Trg sv. Stjepana).
Na lijepoj pjaci odvija se kullllmi ivot Opuzena, a tu se
odraava i natjecanje u kuhanju brujeta od aba i jegulja.
Susreli srno i razgovarali s vie Poseban uitak
bio je razgovarati s klape Cambi - Split Antom
i menadericom klape Karmen Pao
je i dogovor za suradnju - na Miho ima puno pjesama i
treba mu novih Festival je u 2lh. Trg
Pie: Miko izvrni menader
je pun ljudi, neki nisu uspjeli zauzeti mjesta. Pero
nastupa chugi od ukupno 28 Otpjevao je
bez treme. Ima i iskustva. Zasluio je veliki pljesak.
Pratimo i sluamo ostale (Alen Pero
Vetma, Draen anko, Meri ... pa klape
Bonaca, Luka Carnbi Split, Frii...). I kraj. A
onda Konkurencija je jaka, ali po na
Pero osvaja nagradu. Ovaj put toj e nagrada
festivala. Zaslueno. No, uvijek ostaje moglo je i
bolje. Voditelj festivala eljko karpona (ujedno i glazbeni
urednik Radio Splita) nam kae: Pjesma je izvrsna, pjev-
na, pravi dalmatinski melos i biti Yrlo sluana na radio
postajama. Festival je zavri o, su rani sati jutra, a mi po
idemo na chuenje s u Vilu Dalmaci-
ju". Jelo, i komentari , dogovori , idtje i
smo ovogodinjim pobjednicima - klapi Cambi
Split s pjesmom Zapuvalaje bura". Neki su druenje pres-
pavali u kombiju i probudili se tek u Vratili smo
se sretni i zadovoljni - Hvare moj. Ako Bog da, u Opuzen
i dogodine. Pohvale Peri, Mihi i Joku i neka nam
podare jo puno lijepih pjesama, svima na radost.
69
Piu: JB i ZB
(ur. Marija Rumora i Joko
U
subotu, 9. kolovoza, u crkvi sv. Marka u Hvaru
odrana je promocija knjige Izvori o hvarskom
ustanku. Okupljene je u ime hvarskog ogranka
Matice hrvatske, pozdravio predsjednik Kuzma
Potom su o knjizi govorili recenzent dr. se. Ante Gulin
te autori dr. se. Marija Rumora i prof. Joko
Istaknuli su vanost izdavanja povijesnih iz-
vora kako bi se olakao daljnji rad Prisjetili
su se i i paleografa Jakova je rad
na objavljivanju i izvora bio temelj ove knjige,
te arheologa Nike koji je dao poticaj za nastanak
iste. Naalost, smrt je obojicu da aktivno rade
na ovom izdanju. Nakon promocije brojni okupljeni Hva-
rani zadrali su se na prigodnom domjenku, a knjigu su
mogli kupiti po prigodnoj cijeni. Knjiga uvod-
nim razmatranjem na hrvatskom i engleskom (u prijevodu
Vivian Grisogono) jeziku, kako bi bila dostupna i stranim
Sredinji dio knjige 170 izvora o Hvar-
skom ustanku. Izvori se sastoje od dokumenata
i izvjetaja starih pisaca. I oni su objavljeni -
lijevo izvorni tekst na latinskom ili talijanskom jeziku, a
desno hrvatski prijevod. Knjigu obimna biblio-
grafija te kazala osobnih imena i geografskih pojmova. Re-
cenzent dr. fra Bernardin kunca o knjizi je napisao: ...
o prvom sabranom pregledu povijesnih izvora - do sada
poznatih - o hvarskom ustanku. Od rasprenih
zbirki spisa o Ustanku, poglavito na potezu od Hvara do
Venectfe, sada, imamo ono to bismo - uvjetno
- mogli nazvati Corpus de tempore belli insulae
Phariae anno Domini 151 O. - 1514. (Zbornik o vremenu
ratnih zbivanja na Hvaru godine Gospodnje 151 O. - 1514.).
Istraivanje naih daje dojam da je dosegnuta
cjelovitost povijesnih izvora, bez obzira li se u
nastavku istraivanja do kojih novih povtfesnih doku-
menata. Nai dakako, nemaju pretenziju da su
doli do slike o hvarskom ustanku, ako se
ikad do takve slike. Povijest je, naime, zauvijek
sakrila pojedinosti ?f udskih. zbivanja u prolosti,
to je i za hvarskog ustanka. istakn-
imo jo da sada mogu bez ideolokih premi-
sa pitanje hvarskog ustanka i brojnih
drugih povijesnih pitanja iz istog razdob[ja upravo na te-
melju ovih Izvora. Toga su svjesni i Izvora, jer s
pravom da se samo izvora moe
Marija foslco ' ;
J. /" 1 r '
IZVORI . , .
oH:vAisKoM:
.
USTAN1'U,
. . 4
SOURCES AB,PVI" ,.. . F ,
THE HVAR PEOPLE'S UPRISING
do povijesnih istina". Pisanje povijesti, naime, nije vjeto
ili manje vjeto prepisivanje onoga to su drugi napisali o
eljenoj temi, nego ustrajno propitivanje povijesnih izvora.
Upravo za potonje je ova zbirka izvora o hvarskom
ustanku - ostalog - veliko olakanje za ozbiljan rad
na temelju znanstvenih povijesnih kriterija.
70
NOVI LIBRI
Dr. Ante Gulin, koji je i promovirao knjigu, u svojoj je
recenziji istaknuo: Na temetfu pregledanog rukopisa ..
miljenja sam da je navedeni rad od iznimne vanosti za
hrvatsku, a napose za lokalnu historiografiju. U uvod-
nom dijelu autori su dali veoma pregledan osvrt na sve
dosadanje objavljene izvore i relevantnu literaturu koja
govori o ustanku hvarskih Izvore su koncepcijski
dobro posloili (izvornik lijevo, prijevod desno),
na kraju Bibliografiju radova koja qjelo cjelovitim. S
obzirom da nemam bilo kakvih zamjerki i da se svi potreb-
ni elementi nalaze u njemu, smatram da zasluuje visoku
ocjenu ...
promocija knjige odrana je dva dana nakon 500.
obljetnice zavretka opsade Hvara (7. kolovoza
1514.). Uskoro se i izlazak zbornika"500-ta
obljetnica Hvarskog ustanka" u izdanju Razreda
za drutvene znanosti HAZU i Muzeja hvarske batine
u kojem biti objavljeni radovi s istoimenog simpozija
odranog u Hvaru, Starom Gradu i Vrbanju u svibnju 2010.
godine. Tako bar u znanstvenim krugovima dostojno biti
obiljeena ova velika obljetnica jednog od najzanimljivijih
fenomena hvarske, ali i hrvatske povijesti.
K
njiga Patuljak- cijeli svijet vrtuljak" hvar-
ske knjievnice Slavke flautistice u
simfonijskom orkestru, drugo je
djelo. Hvaranima se predstavila zbirkom
Tiinica" (2005.), za koju je dobila nagradu Albatros,
knjievnu nagradu otvorenog iz Velike
Gorice. Nova knjiga Slavke namijenjena je djeci i svi-
ma koji su djeci bliski ili Go uvijek) ono djetinje
u sebi. Valja istaknuti da je danas izuzetno teko pisati za
djecu. Oni su istovremeno i najmanje zahtjevna i najzahtje-
vnija publika: prirodno su znatieljni, stalno postavljaju
pitanja, a s druge strane ihje teko da zavole knjigu
i posebno u dananjem vremenu bezbrojnih izbora,
poput tv-a i interneta. Slavka je nastojala sve to imati
71
na umu. Knjiga prati doivljaje patuljka Vjeke Slavuljka
koji poeli iz granica svog bajkovitog svijeta i otkriti i
istraiti vanjski, realni svijet, svijet velikih. Na svoj im pus-
tolovinama mnoge zanimljive likove, ali i upoznaj e
tamne strane stvarnog svijeta. Jedna od zanimljivosti ove
u stihu su koje znatielju, npr. G-
dur, boica Fortuna, virtuoz, Tutankamon ... paljivo dijete-
ili se zapitati to je ili tko je to. Osim toga,
NOVI LIBRI
autorica vjeto stvara nove, zanimljive kao to su
Gric-beri-hol slavnog Carnegie Hall), gljivovica
ili blablateka. Slavka svoje zvanje primjenjuje i na
ovu knjigu. Ne samo da spominje glazbu - instrumente i
koncerte, i komponira tekst jednakom
kakvom bi skladatelj stvorio simfoniju ili koncert za ne-
koliko instrumenata i orkestar. Primjerice, po-
jedine poput kakve barokne flaute,
lutnje ili viole da gambe, dok su neke leprave kao pikolo
ili triangl. i rime izmjenjuju se u sporom, u
brzom ritmu, gotovo jednako glazbenom djelu. Vrijednost
knjige, osim istaknute poante, jest i to to na komu-
nikaciju djeteta i odraslih i otkrivanje
ljepote stiha, svijeta.
*Promocija knjige Patuljak- cijeli svijet vrtuljak" Slavke odrana
je u Gradskoj knjinici i Hvaru srijedu, 30. srpnja, a o knjizi je
uz autoricu govorila pro[ Zorka
Maja
H
varska knjievna batina od ovog je ljeta bogatija za
jo jedan zanimljiv projekt Maje iz Hvaroom
galerije. da godinama istrauje gradske motive
(poput Pjace ili Katedrale) za vlastito stvaralatvo, rodila se
ideja o predstavljanju hvarskih znamenitosti u slikovnici.
Ulogu glavnog lika i po Hvaru preuzeo je Majin
(legendarni) koji vodi u Arsenal,
samostan, Sveti Marak, Bonj, Katedralu,
ljetnikovac Hanibala benediktinski samostan i For-
ticu i upoznaje ih sa lokalnim zanimljivostima: Posljedn-
jom od agave, Zviri ... Slikovnicu je ilus-
triralaAna Kolega, direktn,o na otografijama koje je
snimio Filip Bubalo, tako da su ilustracije izvrsna kombi-
nacija realnosti i svijeta I sama
odnosno stihovi, smjeteni su gra
stvarnog i imaginarnog. Tekst Maje Jeluic-j dnost anje i
svima razumljiv, a istovremeno donosi sve on no I
imljivo o pojedinom spomeniku. Slikovnica je prv
namijenjena djeci, ali moe biti zanimljiva i odraslima
ristima, daje dio izdanja preveden na engleski jezik-,
... .
,,.,


YB.lfllltE
Hva'<
POLEMIKE
V
Zrtve na Hvarske biskupije (3)
I PRJMJEDBE
SU DOBRO POLAZISTE ZA
OTKRIVANJE ISTINE
Ono to i dijeli narod je
odnos prema povijesnim
(Lojze Petwerle)
P
aljivo sam prilog gdina Mar-
tina - Martina u Kruvenici
br. 29. pod naslovom rtve na
Hvarske biskupije (2) Povijest nije crno-
bijela i elio bih ovim staviti nekoliko prim-
jedbi na napisana.
Tekst je dijelom sa fra
Stipe autora priloga u II. dijelu knjige HR-
VATSKI I RTVE IZ VREMENA
VLADAVINE, Zbornik radova s
znanstvenog skupa odranog u Zagrebu 24.
i 25. 04. 2012. U tom II. dijelu zbornika pod naslovom
Stradanja u nad/biskupijama i zajednicama"
nalazimo fra Stipin rad pod naslovom O i
rtvama u Hvarskoj biskupiji u doba vlada-
vine" (str. 266. - 279.) se potrebnim u pozadinu
fra Stipinog rada pripremljenog za spomenuti Simpozij.
Urednitvo Zbornika o tome pie u Predgovoru. Simpozij
je organizirala Komisija HBK i BKBiH za hrvatski mar-
tirologij, a kao suorganizatori pojavljuju se Hrvatski insti-
tut za povijest i Institut drutvenih znanosti Tvo Pilar" -
oba iz Zagreba. Skup je odran pod pokroviteljstvom
hrvatske i Biskupske konferencije.
Urednici tvrde da su Crkvena, kulturna i znanstvena
javnost zduno podrale inicijativu" za organizaciju jednog
takvog simpozija dok se slubena vlast nije pokazala zain-
teresiranom". Organizatori se tome ne j er je poznata
da je aktualna vlast zatvoriti Ured za
pronalaenje, obiljeavanje i odravanje grobova rtava
nakon Drugog svjetskog rata" to su
i proveli donoenjem novog Zakona kojim se dokida Za-
Pie: don Mili
kon donesen u istom Saboru godinu dana prije." Urednici
objanjavaju kako su zamislili i proveli simpozij. U prvom
dijelu su izneseni radovi o dosadanjem stupn-
j u znanja o zadanoj temi" te o smjerovima istraivanja u
U drugom dijelu govore ljudi sa terena koje su
pojedine biskupije zaduile da prikupe materijale (spozna-
je) o materiji. Lijepo pie da su njihova
pokazala dosege i nedostatke dosadanjeg rada". Svi
- piu urednici nedostatak popisa svih rtava
II. svjet. rata i te izraavaju vjeru da su ovim sku-
pom pridonijeli da se pospjei rad na tom popisu." Vano je
istaknuti da Crkva ima dvostruki interes za ovaj posao:
Pokuava napraviti ono to nisu napravile nadlene dravne
i znanstvene institucije. Zato nisu - odgovor je jasan sva-
kome tko zna misliti i tko zna da je povijest podosta
od one koja se u hrvatskim kolama od
1945. - 1991. Crkva ima uspostavljenu infrastrukturu ko-
jom ovaj posao moe (besplatno) napraviti (prisutna je na
teritoriju, ima upnike u svakom naselju, a ovi
vjernike od kojih se mogu nadati da istinu).
Glavna briga Komisije za hrvatski martirologij jest
istraiti tragove u tom vremenu"
sukladno pozivu pok. pape Ivana Pavla II. a s cilj em
pokretanja novih postupaka za slubeno (crkveno)
proglaenj e stradalnika (beatifikacija)" Organ-
izatori vjeruju da je Simpozij dobro polazite za daljnje
istraivanje". Naime, oni koji su pripremali izvjetaj e za
svoje biskupije naveli su sve relevantne izvore i literaturu
o zadanoj temi". Osobno sumnjam da je ovaj skup uspio
detektirati SVE relevantne izvore". Literaturu - moda.
Naime, vjerujem da su mnogi izvori uniteni, a mno-
gi koji su preivjeli" jo se uvijek skrivaju, jer j e mnogima
stalo da se istina ne dozna. Siguran sam da i u
biti nekih novih, odnosno
novootkrivenih izvora. Da se vratim temi. se, kad
se je na naim sastancima govoriti o
tome da se je formirala Komi sija za mattirologij i da bi
svaka biskupija trebala imati svoga relatora koji bi
73
POLEMIKE
s Komisijom. Nitko od nije
bio oduevljen idejom o preuzimanju odgovornost
za pripremu izvjetaja o relevantnim na terenu
Hvarske biskupije. nas je doivjela po svojim
upama dva suprotna iskustva: s jedne strane ljudi koji su
spremni nam svoja saznanja o
tijekom II. svjetskog rata i a s druge
strane ljudi upljani) kojima nikako nije u interesu
da se dozna puna istina. Primijetili smo da su informacije
dobronamjernih znalaca" nepotpune ili kontradik-
torne. upljani se vjerojatno da sam, potaknut ape-
lom Komisije, i s oltara pozivao da svatko tko neto zna o
tim stvarima pismeno ili usmeno svoja saznanja
kako bismo postupno doli do pune istine. Nikakav odgo-
vor u Hvaru nisam dobio. elio sam da u Kruvenici
seriju napisa o toj temi, ali mi se da se i
urednitva acaju te teme. Fra Stipe je ispao
rtveni jarac" Hvarske biskupije. Kome god je stalo do
toga da se istina sazna morao bi zahvaliti fra Stipi
to se je prihvatio jo uvijek opasnog zadatka. Gdin Martin
je iznio svoje primjedbe na fra Stipin rad, ali kae da prim-
jedbe imaju i drugi. Pri kraju ponovno pie da su i (neki)
Hvarski intelektualci koji poznaju fra Stipu isto negativno
reagirali na njegov rad." Ne znam kakvu ulogu ovdje ima
poznavanje fra Stipe". Mnogo bi bitnije bilo da li ti intele-
ktualci poznaju objektivne kojima mogu pobiti
ono to je fra Stipo napisao. Usput me ivo zanima koliko
je tih intelektualaca sjelo i napisalo svoje primjedbe te ih
poslalo fra Stipi? Jo jednom napominjem daje u PREDGO-
VORU zborniku u kojem je objavljen i fra Stipin rad napis-
ana kako je Simpozij u Zagrebu pokazao dosege i ne-
dostatke dosadanjeg rada" te da je ono to je na
Simopoziju (i u Zborniku objavljena) dobro
polazite za daljnje istraivanje". Fra Stipo nije s terena
nae biskupije. I gdin Martin zna i da je fra Stipo
furet". Vjerojatno je, prije nego to je dobio ovaj
zadatak, u samom tek poneto o
tematici. Kad mu je povjeren zadatak prvo je
traio od nas Hvarske biskupije da mu
to mi znamo. Anae su informacije bile
konfuzne, jednim dijelom zasigurno i ideoloki obojene.
Fra Stipo, kao i svaki ima vjerojatno i neke svoje
ideoloke filtere kroz koje su informacije prole.
Kako je to kod nas se neke zadatke dobije
u zadnji Fra Stipo se naao pred zadatkom da u rela-
tivno kratkom vremenu prikupi to je vie infor-
macija o temi da bi mogao o tome neto na
Simpoziju koji se je trebao uskoro odrati. Zbog svega
ovoga mi se potpuno irelevantnim s fra
Stipom. On je to je mogao na temelju prikupljenih
informacija. Obzirom na deklarirani stav
ovog posla svakome je dobronamjernom poznavatelju
da (sine ira et studio) argumenti-
rano pobije napisano, odnosno dadne provjerene
podatke. Naalost, svaki na vj eruje da
zna objektivnu istinu i ga nij e briga to se ta nj egova
istina" ne podudara s onom koju znaju" drugi. I gdin
Martin zna" mnogo toga na temelju oca, majke i
drugih. Ija znam" mnogo toga to sam sluao od
ljudi po upama gdj e sam upnikovao. Mnoga od mojih
saznanja su u suprotnosti s onim to zna gdin Martin. Evo
jednog primjera. Gdin Martin ulazi u pobij anje nekih fra
Stipinih podataka. Tako se osvrnuo na fra Stipino pisanje o
ubijenim partizanskim zarobljenicima (prvenstveno Nij em-
ci, ali i drugi) po I sam sam bio prisutan kad je fra
Stipo dobio informaciju o tome. Informaciju nam je dao
upnik Postira don koji nas j e, kao
povodom posvete ulja u Postirama na po-
veo u obilazak nekih j ama po za koje lj udi
vrlo dobro znaju da su u njima, ivi ivot na
zavrile stotine, a moda i lj udi. Ne
treba zaboraviti da j e na locirano oko 250 j ama, a za
mnoge od njih se zna da su groblja. Don nam j e
konkretno, kod jame glava, govorio o velikom broju
likvidiranih Nijemaca. Tvrdi da mu je o tome
koji je bio prisiljen svojim trabakulom voziti zaroblj enike s
kopna na Na stranici http://www.braconline.com.hr/
arhiva-portala/9452-vi-jama-vl5-9452.html sam
ekipa Profunde u ovom pohodu na
jamu spustila se do dubine od 110 metara i istraila nj enu
veliku podzemnu dvoranu irine 50 duine 130 a visine 60
metara. Na dnu jame je starog
bojevog streljiva i ljudskih ostataka najvj erojatnije iz
Drugog svjetskog rata." to bi fra Stipe mogao drugo napi-
sati nego ono to je Ovih nam j e dana fra Stipo prosli-
jedio slubeni formular to ga je napravila Komisija, a koji
bi trebao to objektivnij em o
rtvama. Pod rtvama se smatraju sve osobe koje su SM-
RTNO STRADALE ZA TRAJANJA DRUGOG SVJET-
SKOG RATA I PORACA". Tko god misli da zna neke in-
formacije moe u upni ured i toliko kopija
formulara za koliko zna. Jedan formular se
ispisuje za jednu rtvu. Podatci koji se trae su: nad/
biskupija- dekanat-upa iz koje je rtva rodom. Slijede
iscrpni osobni podatci o rtvi (da ne bi dolo do zamj ene
identiteta). Nakon toga je pitanje o pripadnosti oruanim
snagama (treba zaokruiti jedan od prijedloga). Predloene
civil - I. A. - partizan - ustaa - domobran -
- vojnik - pripadnik Sila osovine - vo-
jnik Kraljevine Jugoslavij e - vojnik - talijanski
74
POLEMIKE
vojnik - nepomate formacije. Slijedi pitanje o uz-
roku smrti: poginuo u borbi - ubijen izvan borbe - nestao
- umoren u zatvoru/logoru - umro od ratnih posljedica -
nestao na 'Krinom putu' - Jasenovac likvidaci-
ja - ubijen od odmetnika - ubijen u inozemstvu - nesretan
- na smrt - ubijen u J.A. Tu je i pitanje o
Vlast FNRJ/SFRJ - Vlast NDH -
vojska_ Sile osovine -vojska Kraljevine Jugoslavije - par-
tizani - ustae - - nijemci - talijani - domobrani.
Postoji dopisati, ako je pomato, da li je osoba
likvidirana ba iz mrnje na vjeru (omaka ili
je u toj tekoj situaciji iskazala izvamedne makove sveto-
sti. moe se u biljekama" nadodati sve
to se smatra vanim u vezi rtve. Ako postoje izvori
koji potkrjepljuju iskaz trebalo bi ih navesti. Svjedok treba
dati svoje podatke (ime, prezime, adresu, broj telefona) i
svojim potpisom potvrditi li se ovo
diletantskim i ideologiziranim? Osobno mislim da bi neke
stvari trebalo dodatno pojasniti. Meni npr. nije jasan naslov
Simpozija (i Zbornika) HRVATSKI I RTVE
IZ VREMENA VLADAVINE". Kako
mati to se podrazumijeva pod vremenom
vladavine"? To moe biti vrijeme rata za kojega su parti-
zani/komunisti osnivali privremenu vlast na
teritorijima (i provodili likvidacije) ili vrijeme nakon rata
kad je uspostavljena diktatura i kad su spro-
vedene masovne svih nepoeljnih elemenata".
Mislim da je puno jasnije ovako kako sad glasi upitnik:
SMRTNO STRADALE OSOBE ZA VRIJEME II. SVJET-
SKOG RATAI iako bi trebalo precimije odredi-
ti do kad traje treba imati na umu da se
o smrtnom stradanju" ne govori kad se zna da je netko
umro prirodnom U upitniku kojim se eli domati
sve o rtvi smrt u zatvoru/logoru npr. ne mora nuno biti
izazvana umorstvom. i tamo moe umrijeti prirod-
nom Formular nije dogma. Svatko tko misli da bi se
moglo napraviti neto objektivno bolje moe se javiti
Komisiji svojim prijedlogom. Dakle, ba me zanima: ko-
liko hrabrih i istinoljubiv ih hvarskih intelektualaca i inih
osporavatelja fra Stipinog izvjetaja o rtvama u Hvarskoj
biskupiji preuzeti formular i dati o onome
to znaju? I ako se to usude, koliko se iskazi svjedoka
slagati kadje o istim osobama? A ako nitko uHvarune
po formular i ne kae to ma, molim vas da u mojoj
blizini ni naglas ne spomenete kako je fra Stipo
loe napravio posao i kako bi za Hvarsku biskupiju, to se
rtava iz vremena vladavine, trebalo
sve
Politika i
transcendentno, ili o
Bojem pogledu u
politici (3)
Pie: Slavko
U
svojoj reakciji na moje pojmovna, znanstveno temelje-
no, istraivanj e u tekstu Politika i transcendentna, ili
o bojem pogledu u politici" (Kruvenica br. 26), upnik don
Mili neshvatljivo se, bezrazlona i posve pogreno, obruio
na mene osobno, pokuavi me, nadam se ipak nehotice,
etiketirati, moralno-intelektualno diskreditirati, i
imputirati mi po pristupu (nepotena
inteligencija, rabota, stanje rata), se da stvari
motri optikom starog totalitamog modela,
uz razumijevanj e modeme politike i demokraci-
je. Da mnogo toga u mome tekstu nije razumio pokazuj e
niz konstatacij a, pogrenih i nateg-
nutih konstrukcija, od kojih, zbog prostora,
demantiram one glavne. Pri tome treba naglasit i, uz puni
respekt prema don Miliju i nj egovu pravu na slobodnu
misao i uvjerenje, da tu nij e u pitanju, kako tvrdi, sukob
svjetonazora, nego naprosto nepomavanj e ili ignoriranj e

1) Nisam taj za kojeg me don Mili pokuao predstaviti. Ni-
sam nita ispovijedao (propagirao), pa tako ni liberali-
zam. U tekstu se dodue spominje liberalna demokracij a,
ali kao kolokvij alni izraz onoga to zovemo zapadnom
ili parlamentarnom demokracijom, s trodiobom vlasti,
ljudskim i pravima. Nisam, dakle,
ita propagirao, nego ontoloki propitivao (istraivao).
2) Po svojoj biti, politika i nadnaravno su nespoj ivi. Go-
vorim o teorijskim i temeljima bez kojih nije
ozbiljno misliti suvremenu politiku, o
postoji brojna i ozbilj na literatura. U tim temeljima
stoje i gnoseoloki razlozi. U zapadnoj misli, koju j e
razvij alo, i tradiralo do modernog
doba, razlikujemo manj e kao ono to se moe objektiv-
no dokazati, mnij enje kao nesigurno i nedovoljno zas-
novana miljenj e, te vjerovanje kao podrana
75
POLEMIKE
miljenje o koje se ne zasniva na dokazima, nego
im je tovie pretpostavljeno.
3) Don Mili je u pravu kada kae da je objava
povijesno objektivna. Ali ono to se ne da objektivno
potvrditi je njena nadnaravnost. Znanje o nadnaravnom
nije Tu se ne da nita nedvojbeno (objektivno)
potvrditi niti demantirati, pa tako niti da je bilo koja ob-
java kao nadnaravna objektivna, kao to je
objektivno utvrditi postojanje ili nepostojanje Boga (ili
bogova). Tu ostaje vjerovanje, koje nije znanje, i ne
mora vrijediti za one koji ne vjeruju u to.
4) Iz toga proizlazi daljnja konzekvenca da u modernim
drutvima na toj osnovi nije drutvena i
Istina s velikim I", ali jest religijska. Zato demokratska
drutva njeguju osobnu slobodu (ne)vjerovanja, vjer-
skog udruivanja, i javnog (ne)ispovijedanja vjere, to
je ljudsko i pravo svakog pri
javna sfera ostaje snage
razlonosti. To nije nikakva liberalna urota", nego se
na taj mir i prosperitet drutva, titi se
i potuje dostojanstvo i vrijednost svakog i sku-
pme.
5) Povijest pokazuje da su drutva ustrojena na tzv. Istini
s velikim I" redom bila, i jesu, nesretna, siromana i
pogubna za svoje Bilo da je drutveno dog-
matizirana Velika Istina u ime Boga, bilo Velika Istina
protiv Boga, rezultat kormilarenja" je isti: uvijek su
stradavali oni Takva drutva karakterizira
jad, totalitarizam i militantnost, a moral (u kojem eto
nema relativizma") se svodi na bigotnost. Hrvati su u
20. st. imali priliku iskusiti dva drutva s Velikom Is-
tinom predznaka, a slobode niotkud. Rezultat
su bile ljudske tragedije, i kosti koji nisu bili
po mjeri Velike Istine, razasute diljem divnih
domovinskih krajolika kojima se danas dive turisti. Zar
nam zbilja treba jo?
6) Umjesto argumenata don Mili koristi osobni sud ukusa,
izrazetipa,,ne ,,ne ,,ne zanima me",
,,nije me briga", pa tako ne niti notornu da
je u modernitetu svaka zajednica vjernika supsumirani dio
zajednice dravljana, to je kao
to je 2 + 2 = 4. Tu je o razlici u opsegu pojma, pa je za-
jednica dravljana" u ovom pojam ireg opsega, pod
koji se podvodi (supsumira) pojam ueg opsega, zajednica
vjernika". Tj. u skup od lOQ-0/o dravljana potpadaju podsku-
pi od npr. 80% jedne zajednice vjernika, 5% druge, i 15%
76
rusu vjernici. Svi su oni dravljani, ali nisu svi dravljani
(isti) vjernici. I iz toga proizlaze neke konzekvence
koje sam iznio u prvom tekstu.
7) Ne radi se o tome, kako j e pogreno interpretirao, da u
Objavi nema razumskog, niti da bi vjerski pristup u po-
litici bio zabranjen. Ali, za argumentom Boje
volje, Boje istine, Bojeg pogleda ... kao
argumentom, onaj tko to Boga iz pitanj a
osobnog ili skupnog vjerovanj a, u pitanje znanj a. A o
Bogu ne moemo nita znati, moemo samo (ne) vjero-
vati. Onog trenutka kada se neko vjersko pitanje postavi
kao ono prestaje biti (samo) vjersko i r eligi-
jsko, te tada u javnoj sferi politike podlijee za sve istim
demokratskim zakonomjernostima. To, po
definiciji, izvrgnutost racionalnoj objekt ivizaciji,
provjeri i propitivanju, te svi moraju racionalno obra-
zlagati svoje stavove, dok demokratski
uz zatitu prava manj ine. onaj tko pretendira
govoriti u ime Boga, biti Boji glasnogovornik
u politici, dok Bog iako o politici uti, dovodi
sebe i druge u i deplasiranu situaciju, u kojoj
ba on i jedino on zna to Bog misli" . A to u
teti svima. Takvim nesretnim dj elovanjem unitava se
mnogom potrebni transcendentni, dragi i dobri
Bog vjere, ljubavi, nade i spasenj a. Umjesto slobodnog
Boga vjere, koji biva zatrt i uniten polit ikantstvom,
stvara se lani politizirani bog, koj i postaje instrument
u rukama gubi svoju esencij alnu boanskost,
dijeli, prijeti, sudi i zatire. Iza takvog boga vie ne stoji
njegova nadnaravna boanska nego,
u sila ljudskog oruja, drutvene r epresije
i destrukcije, uperene prema drugom i
O tome kroz povij est nebro-
jeni civilizacij ski ishodi.
8) Dok nas don Mili strai baukom" liberalizma,
liberale kao endemsku vrstu, prije bi
se moglo da su liberalni/progresivni spasili
katolicizam napose, da opstane i postane
svjetska vjerska skupina. Upravo su
ideje liberalnih i kat olika, te nji-
hovo djelovanje i zalaganje unutar Crkve i na crkvenim
koncilima, zapravo pridonijele odranju dostojanstva i
popularnosti
9) Moda bi se produktivnije bilo zapitat i ko-
liko se uzroci spomenutoj deklar iranih kato-
lika od svoje Crkve nalaze u nj oj samoj, u unutarnj im
i anakronij ama.
POLEMIKE
Primjerice u dogmatici: je li moda katolicima postalo ne-
prihvatljivo vjerovanje kako su njihove trudnice greno
(seksualnim odnosom), ili da je njihovo tek
dijete ukaljano grijehom? Je li moda teko bib-
lijsku antropologiju, po kojoj je ena napravljena iz rebra
mukarca? Je li teko vjerovati kako je svijet nastao prije
6000 godina? Moda je danas teko objasniti
ili prihvatiti da je smrtnik poput njih, Gio-
vanni Maria .lvfastai-Ferretti, i to vie od 1800 godina
nakon Kristove smrti, kao papa Pio IX dogmatski progla-
sio sam sebe nepogreivim se suprotstavio na Hr-
vat Josip Juraj Strossmayer), a prethodno proglasio dogmu
o bezgrenom Djevice Marije po Duhu Svetomu.
ne na subjektivnom to se babi tilo, to
se babi snilo", uvjerava nas don Mili. Ali kako onda ovo
objasniti? Moda principom to se papi tilo, to se papi
snilo"?
10) Izjanjavanje na popisu stanovnitva nije glasovanje
o programima. Svoje stavove o
temama pa i vjernici, pokazuju na demokrat-
skim izborima, i drugim oblicima demokratskog
djelovanja, a ne na popisu stanovnitva.
u don Milijevu pristupu kao da ponekad
na osnovi popisa stanovnitva umjesto
duobrinika progovara neke stranke
koja je dobila 80-ak% glasova na izborima.
11) Don Milija privatnost vjere na komunizam.
Vjera, u svojoj biti nije nita drugo do intim-
no, iskreno i duboko vjerovanje u slobodi, i kao takva
nema nita s komunizmom.
Vjera (ili nevjera) u transcendentno, kao uostalom i ljubav
i miljenje, ljudske su duboko intimne, privatne, osobne
stvari. Ali, s druge strane one zahtijevaju i da
budu slobodno izraene, slobodno pokazane, slobodno
razmijenjene s drugim ljudima. Zato zdravo drutvo treba
dvojako nastojati oko njihove zatite. Prvo, da kao drutvo
titi (pravo na) tu njihovu iskonsku intimnost/privatnost.
I drugo, da svima njihovo slobodno javno
iskazivanje, kada i ako ili skupina takvu potrebu
ima. U don Milijevoj interpretaciji vjera kao da se pret-
vara u ideologiju, a izvorna zauzetost
u djelatnost. Na koncu jedna, treba li do-
brohotna primjedba: Govoriti o kao okotu i
paualno proglaavati stavove neistomiljenika stupidnim
nije samo nekorektno i uvredljivo, i nedosto-
jno dostojanstvenika i duhovnog Istinski prosvi-
jetljeni duhovni svoje due i duhovnom
irmom, svojom i razumijevanj em
granice, smanjuju podijele, integriraju i
istinski evangeliziraju ljude. Takvim je, a ne onakvim,
putem Isus Krist.
Politika i
transcendentno, ili o
Bojem pogledu u
politici ( 4)
Pie: Mili
U
istinu mi nij e bila namjera grubo se sa
Slavkom, i ovim mu se ukoliko j e moju
reakciju doivio kao osobnu uvredu. No j est mi bila nam-
jera (i grubo) se obruiti na liberalizam, jer vidim koliko
naivno vjeruje da mogu biti i liberali. Da,
ponavljam da liberalizam drim i doivljavam izrodom
(moda je pojam izrod" manje grub od pojma
okot" iako je meni to dvoje, barem na razi-
ni, isto). Ovaj svoj odbojni stav spram liberalizma nisam
isisao iz prsta, nego sam ga usvojio na temelju spomaj a
o liberalizmu tijekom svog dosadanjeg ivota. Ukoliko
steknem spoznaje, rado se
svog dosadanjeg stava, j avno se onima koje
sam eventualno povrij edio svojim iskazima o liberalizmu
i postat njegov zduni apostol. Za sada ostaj em kod
zauzetog stava. Kad da se liberalizam povezuj e
s (kao to se, uostalom, i s
komunizmom) mi se da bi se tu mogla, za ilustraciju,
12rimijeniti ona scena iz u kojoj Petar, ortodoksni
Zidov, koji je u svojoj religioznoj formaciji izgradio sliku
Mesij e, naizgled prij atelj ski i dobronamjerno
Isusa nagovara da ne put kria, nego mu indirek-
tno sugerira put trijumfa primj erenij i Mesiji. Isus u tom
trenutku, jer ga je to podsjetilo na u pustinj i,
kad ga je Sotona kuao na njegovog djelovanja,
tjera Petra od sebe i naziva ga Sotonom". mi se da
je Slavko, u 3. ovog svog reagiranja dotaknuo sr
naeg neslaganja ili, u nekim elementima, dij ametralno su-
protnih stanovita nama. On prima je da sam u pravu
kada kaem da j e objava povijesno objektivna,
77
POLEMIKE
a ja priznajem da je on u pravu kad pie da se ne da ob-
jektivno potvrditi njena nadnaravnost. Ali, koji
je primarno vjemik, Objava jest nadnaravna stvarnost (i
zato se pie velikim slovom). Nadnaravnost je
konstitutivni element Objave, jer je (nadnaravni) Bog au-
tor i predmet Objave. Citiram Katekizam crkve
kao relevantni izvor vjerovanja: U svojoj do-
broti i mudrosti je Bog objaviti samoga Sebe i
otajstvo svoje volje, kojim ljudi po Kristu,
koja tijelo postade, u Duhu Svetom imaju pristup k Ocu i
postaju boanske naravi ... Bog se postupno
objavliuje postepeno ga pripravlja na primanje
nadnaravne Objave koju mu prua o sebi samom, a koja
dolazi do vrhunca u osobi i poslanju utjelovljene
Isusu Kristu (br. 51. i 53.). Ovdje je dobro spomenuti da
tvrdi kako Objavom Bog objavljuje i
kao sliku Boju (biblijska antropologija). Bib-
lija ne govori o Bogu filozofa, nego o Bogu povijesti koji
zadire u ljudske ivote i bez ikakva srama ili straha suver-
eno pretendira utjecati na ljudske odluke i poteze. Ako ,,ni
vlas s glave ne pada" bez volje naeg Boga, Bog zasigurno
ne uti o angamanu onih koji u njega vjeruju
(naravno, ne na razini ivota, ali svakako
na razini temeljnih moralnih principa koji moraju biti u
podlozi dnevne politike). Ako iza Objave iznesene u Bibliji
i u zajednici uistinu stoji Bog (s tim
svatko tko sebe zove vjernikom mora osobno
tada objava u sebi nosi Istinu kojoj se je vjernik
duan pokoravati. Duan je tu Istinu spoznati i drati je se.
Isus je o toj ljudskoj odgovornosti pred Istinom vrlo ozbilj-
no govorio i pred Pilatom). Ako Objava nije nadnara-
vnog podrijetla nije nuno istinita. U tom je jedina
istina stvarnost, a pred njom smo svi subjektivni slijepci"
(kao u onoj indijskoj o slijepcima i slonu). I sad, gle
mudrog savjeta: slijepci bi trebali odrati i dogo-
voriti se kako svoje istine" objediniti
u mozaik sve Istine. Samo je potrebno osigurati
disciplinu da svatko moe slobodno iznijeti svoj
Naravno, ima iskusnih 'slijepaca' koji znaju, na
temelju povijesnih iskustava, da je to ljudima
Zato krive zvjezdane konstelacije i kau da dolazi vrijeme
kad nam zvijezde biti sklone, potaknuti nas na mudrost,
miroljubivost, humanost, duh suradnje. Dogovorit se,
usvojit dogovorenu Istinu i krenuti putem prosperite-
ta i progresa. Reko bi na magare dok trava
naraste!" Nastojim biti vjernik. Pokuavam razmiljati (i
pisati) kao vjemik. Zahvaljujem svima koji me upozore
kad da sam granice dis-
kursa. U tom smislu vjerujem svetom Pavlu koji pie u
poslanici Rimljanima (12,2): Ne se ovomu svi-
jetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da
mogne te razabirati to je volja Boija, to lije dobro, Bogu
milo, savreno. Vjerujem npr. daje Bogu milo da ni jedno
svog ivota ne pokuavamo proglasiti autonom-
nim u odnosu na njegovu volju, pa tako ni politiku.
78
REAGIRANJA
V
Javni Cernobil
Pie: Joko Maras
V
jer?jatno se jo mnogi travnja 1986.g. kad je
u Cemobilu dolo do eksplozije nuklearne centrale.
Naalost, tu je tadanja sovjetska vlast htjela
zatakati, no vrlo su je brzo otlaili
i Danci. U to sam vrijeme bio sa suprugom i djecom na
Bledu. Nisam novine, niti pratio TV, tako da sam za
tu katastrofu doznao tek pri povratku u Hvar. Bilo nam je
kako sami etamo oko prekrasnogjezera, a jo
kako nismo vidjeli nijednu drugu ivotinju osim labudova.
U naem gradu postoji mnogo malih ali ne ta-
jnih, javnih, da ih svatko moe vidjeti. Vrlo su
postavljeni na hotelu Bodu!, Delfinu, u blizini hotela Si-
rena, a navodno su i u dimnjake na zgradi
Nije problem pogoditi: radi se o opasnim U
posljednjih nekoliko godina je nekoliko ljudi iz Krine luke
umrlo od bolesti. Kada bih pisao o svima koji su
s istom dijagnozom otputovali na put bez povratka, kao i
onima koji moraju na i kemoterapiju, bila
bi to, naalost, poduga lista. Cijeli radni vijek sam proveo
uz rentgen aparat, pa valjda imam pravo pisati i komenti-
rati o ovom opasnom problemu. Imamo najbolju klimu na
svijetu, najvie dana, jedemo zdravu ribu, i
pijemo zdravu vodu i zdravo vino, nemamo indus-
triju ni zrak, nema magle, naglih temperaturnih
oscilacija, nema stresova, presinga, mobinga. Mjetani se
bave rekreacijskim sportovima, etnjom, vonjom bicikla,
plivanjem, radom u polju, ribarenjem ... pa se pitam
otkuda broj oboljelih od karcinoma u tolikom postotku?!
ivimo lijepim i zdravim, gotovo ivotom, a
prosjek godina m01taliteta je vrlo nizak. Na Malti se ivi
a njihov prosjek je preko 90 godina! Po mojoj sk-
romnoj procjeni, razlog je u tome to na Malti
niti jednu opasnu antenu" na krovovima, su locirane
visoko na brdu. Hvarski problem bio bi rijeen jednim jed-
nostavnim potezom: narediti da se to prije uklone sve an-
tene i da se jedna postavi, primjerice, na Poljun, kako
bi opsluivala stotine mobitela. Prosvjedi protiv
svugdje su urodili plodom diljem Hrvatske, osim u Hvaru.
Ovdje nije ni bilo prosvjeda, jer me godinama nitko nije
podravao u mojim protestima i navodima o tetnosti
a svugdje gdje sam pokuao zatititi ljude ovoga
grada naiao sam na nerazumijevanje i osmijeh.
Neke sam pitao tko je izdao lokacij sku dozvolu,
ali nisam dobio nikakav odgovor osim slijeganja ramen-
ima. Nemaju pojma, a imali su pojma kad su besplatno
dobivali hrpe mobitela i tko zna to jo uz to! ? Pa strpi
se", rekli su mi, ionako se Bodu! rni." Ali mi nisu rekli
u kojem se rni. Onima koji jo uvijek misle da to
79
REAGIRANJA
nije neka opasnost, ponovit ako drite mo-
bitel due vremena uz uho i to budite sigurni
da uskoro imati problema sa mozgom. Moe se samo
zamisliti snaga tih valova (idu i kroz dimnjake)
da bi opskrbili i malih mobitela. U posljedn-
jih par godina nailazimo na novinske naslove poput
Sinjska buna - uklonite nam Rat u Splitu -
posvadila ih antena", Stanari Neslanovca motikama
na t-mobile zbog postavljanja u dvoritu" ..
svugdje su slijedile scene s policijom. U Katelima
je VIP-ov postao dimnjak, ali su sruili
tu kamuflau. Sud u Splitu je kaznio VIP sa 100 000 kuna
zbog bespravno postavljene bazne stanice na trokatnici u
Bogdan Pensa, Udruge za zatitu ustavnih
prava, svojevremeno je da se traiti izgradnja
stupova s primopredajnicima izvan zone stanovanja. Prema
Dragana Poljaka, profesora na Fakultetu elektron-
ike i u Zagrebu, bi trebao biti udaljen
najmanje pola kilometra od naselja, a visinski barem 25
m iznad stambenih zgrada. U Hvaru ga imamo
u sobi. U mom kvartu (Krina luka) mnogi imaju
glavobolje, probleme sa spavanjem i s radom
Nitko nas nikada nije pitao slaemo li se oko postav ljan-
ja na hotel Bodu!, kao da nam se nije vrijedno
Za ove usluge netko je dignuo masnu lovu", ali
tko? U Splitu su, to pouzdano znam, efovi VIP-a ugovo-
rom nudili stanarima 42 000 kuna, a vlasniku privatne
i do 150 000 kuna u startu, s time da dobivaju
jo dvije, tri kuna, ali je sve pala u vodu jer su pros-
vjednici (oni koji nisu znali za te ponude) sve to
Na kraju, podsjetit da izaziva velika
pogotovo kod odrasle muke populacije, a kod male djece
moe do leukemije i centra za ravnoteu.
Kod osjetljivih ljudi stvara opasnu depresiju, razdraljivost
i nervozu. Jo nije sve izgubljeno ako se pren-
emo i prekinemo drati glavu u pijesku.
Otvoreno pismo
Hvara
Pie: Georg Resele
J
a sam vicarac. Prije 44 godine (1970.) doao sam prvi
put na Hvar i odmah se zaljubio u taj lijepi grad i u
moju sadanju suprugu. Skoro svake godine smo ovdje za-
jedno provodili lj etne praznike, sami ili zajedno sa naom
djecom. Ovdje imamo rodbinu i prijatelje i sa svima smo
usko povezani. Od prvog dana sam volio grad Hvar i na-
jtoplije posjet svim svoj im prij atelj ima, ko-
legama i poznanicima u vicarskoj, neka ovdje provedu
svoj godinji odmor. Danas naalost to vie nij e tako.
Hvar mogu najvie za jedan usputni, kratkotra-
jni posjet. Kao nekadanj i vicedirektor jednog velikog
vicarskog inenj erskog dobro sam upoznat sa
zahtjevima slobodne trine ekonomije, koj ima
podlijee i hvarski turizam, a kao vicarac iz
obitelji, snano zagovaram tu vrstu ekonomije. Ali ona
mora - po mom uvjerenju - biti odriva (engleski:
sustainable), a ne samo kratkotrajno koristiti j ednom ma-
lom broju osoba. Radi takvog uvj erenja sve me vie zabrin-
java razvoj turizma u Hvaru. Je li taj razvitak odraz elj a i
svjesno izabrana strategij a Hvara
ili je to posljedica nekontroliranog catch-as-catch-can"
(zgrabi to se zgrabiti moe)? Bojim se da je ovo drugo.
to zapravo danas prua grad Hvar svoj im gostima? Koji
tip turista bi trebao u grad Hvar,
kao odrivo uspj enu destinaciju, potpomagati
ga svojim novcem, zadovolj an ga napustiti i najtoplij e ga
drugima? prema slici hvarskog turizma
posljednjih godina, postoj i samo j edan tip: partijaneri. Za
obitelji s djecom, parove i osobe srednj ih godina
(u pravilu onih koj i imaju novce) grad Hvar ne prua vie
puno. U j e i velikim dij elom izgubljena
atmosfera hvarske luke. kupanja i
na divljim i stij enama hvarskih plaa
je skoro potpuno nestala. Mora se leati na neuglednim i
svugdje prisutnim lealj kama ili se zbij ati na
kamena njih. Kupalita u okolici grada
vie ne pruaju lij epi pogled. Ima puno mjesta na Jad.ranu
i Sredozemlju koj a turistima vie pruaju nego grad Hvar,
i za puno niu cijenu. Ta spoznaja izaziva u meni
tugu. Moja ljubav prema Hvaru se hladi i j a ga vie ne
mogu ni mojoj rodbini, niti mojim prij atelj ima.
80
REAGIRANJA
i kazna
Pie: Duko
N
i ove sezone Hvar nije. izbjegao_ negativnu m_edijsku
eksponiranost. U drugoj polov1c1 hpnJa u novinama 1
televizijskim prilozima dominantna tema nisu bili
rezultati i sezonske novine, masovna u gradu
i sui generis. Naslovi poput Rat na Hvaru -
napad na postaju", Policija pucnjima i suzavcem
, Masovna zbog kruha, policija koristila
suzavac i pucala u zrak", Hvar pod punom opsadom",
Policajci se branili suzavcem".. plijenili su pozornost
javnosti, a zaredali televizijski prilozi u dnevniku bili su na
istom tragu. Nemili privukli su i pozornost kol-
umnista, koji su svojim osvrtom dali svemu dodatni
Novinski napisi o hvarskim zbivanjima bili
su i kontroverzni, a pomutnja
vladala je i u televizijskim prilozima. to se zapravo do-
godilo, to je uzrok, a to posljedica, tko je kriv za ovu
gradsku blamau ... nije bilo razvidno iz medijske prezent-
acije. Naalost, ni izvamedna sjednica Gradskog gra-
da Hvara sazvana ovim povodom na inicijativu Udruenja
obrtnika nije bila nita manje konfuzna i nedjelotvorna.
Obzirom da se radi o temi itekako za grad Hvari
sigurnost uznastoj at je razmotri ti iz rakursa koji
mi se najrelevantnijim, a koji je jedva apostrofiran na
sjednici Gradskog ovim povodom, um-
jesto da bude sredinja rasprave i Analizu
incidenta obavit na razini modela, ne zbog oportunizma,
poradi i na bitno (akteri su nam,
dakako, dobro poznati). Dakle, iz policijskog te
napisanog i proizlazi da je 16. lipnja u 10:30h
upala u ugostiteljski objekt grupa batinaa, is-
praznila prostor, zatvorila vrata objekta te premlatila vlas-
nika i demolirala lokal. Policija stie, naravno, postfestum,
na zapisnik, a vlasnik demoliranog lokala okuplja
vrlo brzo grupu od 40-tak bijesnih i revoltiranih
koji uhvatiti batinae" (Slobodna Dalmacija).
skupina nalazi na trgu i jednog od
pristigla policija ga spaava od pucanjem
u zrak i odvodi u postaju, a okupljeni osvetnici iskazuju
dalje svoj gnjev i u postaji. Razbijaju vrata, a policija suza-
vcem rastjeruje okupljene. U Hvar stie interventna policija
koja nastoji prevenirati daljnji sukob, sada prisutan u nas-
tojanju organizirane skupine da zatvore radnje
batinaa. specijalaca smiruje strasti, a njihovo
gibanje gradom ostavlja ne ugodan dojam. Ak-
teri sukoba, ugostitelj i batinaa, daju
suprotne izjave o povodu incidenta. Ugostitelj tvrdi da j e
upozorio pekara da makne korpe za kruh u sporednoj ulici
da bi bio bolji pristup nj egovom restoranu (dok sam, isto-
dobno, svojim stolovima blokira prolaz u grad-
skoj ulici). Pekar tvrdi da j e tom prilikom udaren.. No,
za ovo razmatranj e nebitno je tko je prvi kavgu,
ili tko je prekritelj .. Jasno j e da je svemu kumovao
kaos u prostoru grada Hvara, ali to je predloak za neku
drugu temu. je ovdje pitanje: kako je
da se grupa batinaa usudi na otok, te u sreditu
Hvara, dvjesto metara od policijske postaje, u srcu se-
zone i to u 22:30h, mafijakom metodom de-
molira lokal i prebije vlasnika? Odgovor se sam po sebi
- jer su to, naprosto, mogli! A mogli su stoga to
su na nedjelotvornost policije i to nemaju ni-
kakvog zazora ni bojazni od naih represivnih dravnih
slubi. Posve je da ovo pitanje i go-
tovo samorazumlj iv odgovor nismo na tematskoj sjed-
nici Gradskog A trebalo j e jasno i glasno - za
suzbijanje mafijakih metoda, svugdje u svij etu, pa tako
valjda i u Hvaru - nadlena je policij a. Gradsko se,
naalost, pokazalo nekapacitirano nastaloj situaciji. Jer,
dobro je poznato da ovo nij e j edina mafij aka rabota u
gradu. Prole je godine mafij akom metodom
na u etnji umom. nisu
i nakon godine dana otkriveni, mada je
usred bijela dana. Ni ovaj vaan podatak u kontekstu nast-
ale situacije, nije ni spomenut na sjednici G V Tada
gotovo nitko nije javno r eagirao. nij e Hvaranin", a
nije ni spr egnut, pa ne moe u svoju zatitu
hitro sakupiti skupinu. Ali pred zakonom smo
isti, zar ne? Policija j e naa uzdanica! Gore navedeno samo
je dio mafijakog repertoara demonstriranog u Hvaru i to
svi znaju. Brat u izjavi za SD navodi: Nij e
bio problem gajbi, nego demonstracij e sile u prekrasnom
gradu koji je pun kriminala". Ako j e tome tako, kako j e
da odgovornost policij e na sjednici koja j e traj ala
gotovo tri sata nitko nije niti apostrofirao? Mada je sudi-
onik u uvodnom izlaganju dao lagvort izjavom
kako je batina pred postajom vikao Pustite me,
ionako prije nego Gotovo nevjerojatno,
ali predstavniku policij e na sjednici nitko nij e
postavio ni jedno jedino pit anj e u gornjem kontekstu. Go-
vorilo se neto o zatitar ima i tij ekom
ljeta. Zacijelo je policij a za nae sveta krava".
se na hvarski kolumnist Slobodne Ve-
dran u tekstu pod nazivom Hvarski recept za
samozatitu" pie: U Hrvatskoj pada povj erenje u in-
stitucije i sami neto poduzimaju kako bi zatitili
sebe i vrijednosti do kojih dre (.. .) Javna je tajna da se
81
REAGIRANJA
novcem u Hrvatskoj moe kupiti, najblae naklon-
ost raznih javnih slubi i organa i da to svi vide. Samo je
pitanje kako tko reagirati na tu a reakcija ima, i
po Hrvatskoj i po Europi ... U Jutarnjem listu u tekstu pod
naslovom Za aku dolara", Vedrana Rudan, na
neupitnu odgovornost policije, navodi: Moda se varam,
prvi put otkako imamo Hrvatsku su shvatili u
kakvoj zemlji ive i da im nitko nita ne moe kad uzmu
pravdu u svoje ruke. Ne. Samoobrana i poruka
dravi.. Podsjetimo stoga na Zakon o policiji, Glava II,
3. kojim su policijski poslovi:
- zatita ivota, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti
osobe,
- zatita javnog reda i mira te imovine,
- kaznenih djela i prekraja, njihovo otkri-
vanje i prikupljanje podataka o tim qjelima i
- traganje za kaznenih djela za koja se pro-
goni po sluben0 dunosti i prekraja i njihovo
nadlenim tijelima ..
Dakle, prve od trinaest u opisu policijskih
poslova odnose se upravo na obvezu i odgovornost policije
za koje tretiramo i u ovom tekstu. na-
dzor nad radom policije jedna je od sastavnica Zakona, a
javnost njena rada temeljna odrednica djelovanja policije
u demokratskim zemljama. Stoga, treba -
Gradskog kao izabrani predstavnici duni
su pozivati i prozivati policiju za neadekvatan rad u svojoj
sredini. Isto tako Gradsko moe pisati predstavke
nadlenim upanijskim instancama i MUP-a ukoliko nije
zadovoljno radom policije u svojoj sredini, odnosno uko-
liko se policija oglui na opravdane zahtjeve
i izvrne vlasti grada ili Kao predsjednik Grad-
skog u mandatu vie sam puta
potpisivao predstavke GV nadlenim instan-
cama policije, radi, po procjeni i
rada policije u zatite javnog
reda i mira te regulacije prometa. To je legitimno i le-
galno nastojanje da policija djelotvorno vri svoje zakon-
ske obveze. I ma koliko imali razumijevanja za provedbu
pravde samoorganiziranjem, treba shvatiti da je to povratak
na stanje prije drutvenog ugovora, na stanje u kojem je
homo homini lupus". Selektivna primjena zakona rezul-
tira uvijek drugim bezakonjem i to u pravilu rezultira svo-
jevrsnim domino-efektom. Kako nas kontraaktualisti,
ova spoznaja rezultirala je drutvenim ugovorom na kojem
se temelji drava. Tako ljudi svladavaju nedostatke prirod-
nog stanja u kojem nema mira i egzistencij alne sigurnosti.
Promiljanjem, razumskim mnotvo se, dakle, ujed-
injuje u dravu. Tako se svog prirodnog prava na
sve, uz uvjet da to ist o i drugi. Svojim represivnim
mehanizmima drava provodi zakone koj i bi se trebali te-
meljiti na pravednost i. Instruktivanj e ovdj e Nj ego: Vuk na
ovcu svoje pravo ima, ka tiranin na slaba Al tiran-
stvu stati nogom za vrat dovesti ga spoznaniju prava, to je
ljudska dunost najsvetija. Kazna za uvj et j e opstan-
ka civiliziranog drutva i dravnih zajednica. Izostane li ka-
zna za otvara se prostor dj elatnog
otvara se Pandorina kutija tamne strane ljudske prirode.
Od lokalne zajednice do zajednice naroda i drava provodi
se, stoga, - kazna za Naalost, ne uvijek u
eljenoj mjeri i pravovremeno. Ipak, dunost nam je dj elo-
vati na nadlene da se ovo konzekventno uvij ek i
svugdje provodi. Tu se korij eni i hvarski Nedj elot-
vornost policije izazvala j e reakciju samoorganiziranja, te
gnjev usmjeren i na nj u samu. Medij ski odjek i
pritisak javnosti rezultirali su podizanjem optunica protiv
pa se nadajmo i kazni.
Na neupitnu odgovornost policije za pr imjenu mafijakih
metoda u gradu nij e ukazano na Gradskom iz opor-
tunizma ili nerazumij evanja, a slubeni pritisak upravo s
ove razine trebao bi biti kako u kaznenom,
tako i preventivnom smislu. Nezamjeranj em se nikad nije
rijeio problem. Kad se na svjetsko-povijesnoj sceni raz-
motri primjena - kazna za moe se da
ono mutatis-mutandis funkcionira. s vremenskim
odmakom, su i kanjeni svi veliki protiv
i a brojni su postupci u tij eku. Ostaje
nam, dakle, djelovati u okviru svoj ih i u svo-
jim sredinama, te vjerovati Njegou koj i, ovaj
problem na univerzalnoj razini, kae :
A sred ove grdne mjeavine, opet umna sila torestvuje, ne
puta se daje zlo pobjedi .
urednitva: Tekstovi objavljeni u rubrikama
POLE:NlIKE i REAGIRANJA izraavaju osobne stavove
autora, a urednitvo se moe i ne mora slagati s iznesenim.
Urednitvo zadrava pravo skratiti tekstove i odrediti im
naslove.
82
Joko (1946. - 2014.)
Pie: Mili
D
on Joka sam bolje upoznao otkad sam postao
sjemenitarac (1971./72). je bio upnik u
Vrisniku. On, don Slobodan Stambuk i don Ivica
bili su glavni nositelji novog pastoralnog poleta
na naem otoku. Prema nama, pomlatku,
ponaali su se s puno potovanja i uvaavanja, se
nas u pastoralna zbivanja na otoku, pa nije
da su nama, koji smo krenuli tim putem, bili
Naravno, bilo je i starijih vrijednih potovanja,
ali valjda su nam ovi vie odgovarali. Zavrio sam
prvu godinu teolokog studija kad je don Joko imenovan
rektorom Splitske bogoslovije. Za mene je to bila renesansa
mog puta prema Ne samo to se don Joko
trudio prirediti nam mnogo bolje uvjete u samoj zgradi
bogoslovije je dugogodinju obnovu koju su
kraju priveli njegovi nasljednici), nego je nastojao uves-
ti i jedan odgojni stil utemeljen na dijalogu, na
obrazlaganju onoga to se od nas trailo. Pamtim ugodne
razgovore u njegovoj rektorskoj sobi u kojoj smo, u duhu
iskrenog i otvorenog dijaloga, diskutirali o odgojnim i
drugim temama. Kao mlad, znao sam se zaletjeti(' zajuni-
ti' ) u postupcima ili stavovima, ali don Joko me je uvijek,
s puno potovanja za moja gledita, znao dovesti do toga
da shvatim neispravnost svojih pogleda ili da ih proirim.
Sigurno nemaju svi moji kolege iz tog vremena ('76-'82)
dobro miljenje o don Jokujer je mnoge nagazio". Neke
je udaljio iz bogoslovij e zbog procjene da poziv
nije za njih ili zbog otvorenih ispada koji su se sudarali
sa pozivom. Bilo j e i pokuaj a infiltracij e od
strane UDBA-e (ili koje onodobne dravne agencije
za prljave poslove) . Don Joko je bio nemilosrdan prema
agentima" ako bi ih namirisao. 1979/80 bio je doveden
u situaciju da je prijetilo rada bogoslovi-
je zbog jedne takve afere. God. 1982. sam za
i moja prva sluba bilo j e mjesto kapelana u upi
Hvar. Desetak sam dana slubeno bio kapelan pok. upniku
don Juri a nakon nj egove smrti ostao sam na slubi
v.d. upnika oko mjesec dana. Tada sam s primio
informaciju da je don Joko iz bogoslovij e i da
dolazi za upnika u Hvar. Prva pastoralna godina bila nam
je godina ispitivanja terena". To je bila godina u kojoj smo
mnogo razgovarali, mnogo zajedno etali, analizirali, plan-
irali. Oduevljavalo me to to se uz njega nisam
kao to se kapelani. Nikad, ni jednom
ili gestom nij e pokazao da je on gazda". Moda i
zbog toga to sam bio svjestan svoje uloge i zadatka. Don
83
IN MEMORIAM
Joko je uglavnom meni prepustio rad s osnovcima i di-
jelom srednjokolcima, za to ja nakon studija nisam bio
osobito spreman (vie pedagoki nego teoloki). je
vodio inicijative u smjeru pastorala odraslih, u smo
se izvrsno nadopunjavali. Podravao je svaki moj projekt
koji smo analizirali. Osiguravao je vozni park"
i potrebne materijalne trokove. Njegova mi je podrka
u tim godinama pastoralnog rada davala krila i
zalet, a naa dobra suradnja pokazala se veoma
plodnom za upu Hvar. Naravno da je to panju
ondanjih deurnih motritelj a djelovanja"
pa je don Joko bio na tapetu partijskih sastanaka,
objekt raznih kao i nekih sumnjivih
pokuaja ozbiljnijeg ometanja rada. Na pastoralnom planu
mu je veliki projekt bio obnova rada bratovtina kojima je
nastojao dati novi ivot, otrgnuvi ih iz tradi-
cionalnog. smo, uz nekoliko laika, iz-
davali ivot Crkve" - mini Nastavili smo, i
prije nas, vrlo dobro organiziranu katehizaciju osnovaca i
srednjokolac a pridodavi redovitu katehizaciju odraslih uz
razne tematske tribine (radionice). Don Joko je u potpu-
nosti obnovio upnu a onda se uhvatio dugogodinj e
temeljite obnove katedrale. Mislim da se slobodno moe
da mu je to bilo ivotno djelo na planu materijalnog
rada. Uz gosp. Joka i umjetnika Kuzme
(naravno, i niza drugih ljudi) dao je unutranj osti
katedrale novo, lice. Za nas uvij ek
je mnogo vanije od svega to smo napravili kakav smo
trag ostavili u srcima ljudi koj i su nam bili povjereni kao
upljani ili smo ih naprosto, zbog svoje slube, susretali .
Stara izreka: Nije se rodio tko bi svakome ugodio! " i
ovdje se pokazala Mislim da su se do sada, nakon
godina don Jokovog odlaska iz upe Hvar, nekako slegli
dojmovi. Don Joko je mnoge povrij edio". Neke je povri-
jedio se protiv onodobnog sus-
tava. Neke time to se je previe uplitao u politiku" (javno
stavove o slubenoj politici ili, nakon izborene
samostalnosti, autoritet upnika u neka drutveno-
zbivanja na lokalnoj razini). Za razliku od vrlo
konstruktivnog dij aloga kojega smo razvijali nas dvoj ica,
znao je biti vrlo otar/grub prema suprotnim miljenjima
i stavovima, pogotovo kad je u pitanju bila pastoralna
84
IN MEMORIAM
problematika (osobito sakramenti), ali i neka druga tema-
tika. Tko se nije uvrijedio i povukao iz daljnjeg odnosa s
njim mogao je razrijeiti nesporazum i obnoviti naruene
odnose. S druge strane, sigurno je da Hvarana o don
Joku ima pozitivno miljenje. U 10 godina nae suradnje
nije bilo ni jednog dana da nismo razgovarali. Dogodilo se
nekoliko puta da smo se razili", da su nas pod-
jele" u upi svrstale u tabore pa je bilo zaotrenog
razgovora. Ipak, moram priznati - i to mi je bila velika le-
kcija - da je svaki put don Joko bio taj koji je prvi napravio
korak prema obnovi odnosa. G. 1992. sam otiao iz Hvara
na novu dunost, a kad sam se 1997. vratio za upnika u
oblinje Brusje i Grablje nastavili smo jo vrijeme,
do njegovog odlaska u Vojni ordinarijat, van-
jsku suradnju. I otkad je otiao u Vojni ordinarijat ostali
smo u dobrim odnosima, a prema meni i kolegama sa
Hvara uvijek je bio svojevrsna ,,logistika". Iako
su zdravstveni problemi don Joku pokucali na vrata jo za
njegova boravka u Hvaru, uvjerivi ga da s pravom strepi
od obiteljskog bolest se na njega odlaskom
na novu dunost. Prva su bila bolna i teka, ne
toliko koliko duevno. Ali, don Joko je korak po
korak napredovao u znanosti kria" i postigao zavidni
stupanj predanosti u volj u Boju. Imao je silnu volju za
ivotom uvjeren da jo mnogo moe dati i se iza
svake nove ture trpljenja, poput feniksa. Nakon zadnje op-
eracije koja ga je odvela u umirovljenje imao je jo toliko
elje i volje da se u pastoral rodne upe ili da
preuzme brigu za neku manju upu. Naalost, slabost je
napredovala. Kad smo se zadnj i put vidjeli, 2. srp-
nja, rekao mi je, skoru smrt: Treba puto-
vati." Rastali smo se uz njegovu preporuku: Sjeti me se
kod svete mise!" Teko j e procijeniti koliko te neki odnosi
u ivotu oblikuju, ali don Joko je u mom ivotu ostavio
neizbrisivi pozitivni i svijetli trag. Kau da smo svi mi ljudi
krvavi pod koom", svatko od nas ima svoje dobre i loe
strane. Don Joko u tome nij e iznimka. I ma koliko sam
toga svjestan, mi se da je na odnos bio izniman i iz
njega uvijek pamtiti ono lijepo i dobro to sam s don
Jokom proivio.
85
S
lavlje prve sv. bilo je na 6. vazmenu nedjelju,
25. svibnja. su na pozdravili
lanjska Barbara i s. Zvjezdana
koja ih je sa upnikom pripremala na ovaj
sakrament. Prvu primili su: Marina Ju-
rica Toni Anita Budimir, Josip
Budimir, Petar Domina Crljen, Lorenza
Josipa Mateo Milan Hajduk, Kar-
lo Nevio Ema Lana
Martina Marija
Nives Marina Marko
Romina Pazarac, Mateo Stipe Mateo
Antoni Primi, Marija Tina
Lida Maroje Skansi, Lovro
Adriana Petra Katarina Tu-
dor, Dario Dino i Vini
Misu je slavio upnik, a roditelji pripre-
mili su nakon mise pred Katedralom. Popodne su
posjetili sestre benediktinke te sudjelovali
na svibanjskoj pobonosti.
Iz generacije ovogodinj ih u ministrante
se upisalo 7 i, po prvi put, 5
Vokalno-instrumentalni sastav Stvoreni za nebo" odrao
je u petak, 30. svibnja, u Arsenalu glazbeno-meditativni
program U svjetlosti hodimo".
Blagdan BDM proslavlj en je u subotu, 31.
svibnja, u Gospinoj crkvi u ivot je u 8h,
a uslijedila je misa koju je slavio upnik. Nakon mise usli-
jedilo je pred crkvom.
Na 7. vazmenu nedjelju, 1. lipnja, Bratovtina sv. Nikole
primila je dvije sestrime, i Vini
Od toga dana j e lipanjska pobonost - zlatna kru-
nica i litanije Srcu Isusovu prij e mise.
lipnja, nakon gotovo mj esec dana radova, ski-
nuta je skela i zavrena prva faza obnove kupole zvonika
crkve Gospe od Milosti u Hvaru,
na prijelazu iz 15. na 16. Kamenoklesarske ra-
dove na sanaciji radio j e Bare a nastavak koji
unutranju restauracij u i zatitu zidova i svodova
planiranje za listopad ove godine.
Isti je majstor radio i na obnovi sjevernog zida crkve Anun-
cijate, na inicijativu Bratovtine sv. Kria.
20. godinjica smrti biskupa Celestina
obiljeena je misom zadunicom u srijedu, 4. lipnja. Misu
je slavio biskup tambuk u koncelebracij i s upnikom, don
Jurom i don Emilom
PRVA
86
UPNA KRONIKA
OBNOVA KUPOLE ZVONIKA GOSPE OD MILOSTI
BLAGDAN U
KRIZMA
Sakrament potvrde podijeljen je na svetkovinu Duhova,
nedjelja, 8. lipnja. U ime krizmanika biskupa Slobodana
je pozdravila Josipa Prije propovijedi krizmanike
je predstavio Jure Sakrament je primilo
42 krizmanika: Marko Niko Antonio
Dino Briki, Margarita Mihovil
Leonardo Josip Borna
Ana-Maria Ivan Lea Hraste, Miko
Bure, Karmelo Marina Kelava, Lucija
Viktoria Kodoman, Sara Duje Kundid, Ivana
Kustura, Lapenda, Nikola Leko, Slavko
Tina Paulo Katarina
Dominik Novak, Ivana Novak, Josipa Novak, Marica
Vinka Josip Josipa
Klara Antonela Katarina
Toni Tudor, Kristijan Viktorija Ivo-
na N ataa i Marinela
Od nakon Duhova, 12. lipnja, u 18h bila
je ura klanjanja u Katedrali.
Blagdan sv. Antonija u crkvi Gospe od Mi-
losti proslavljen je u petak, 13. lipnja. U 7h je
misa koju je slavio gvardijan fra Joakim Gregov u kon-
celebraciji s upnikom. Uslijedila je procesija sa
kipom, koji su naizmjence nosili bratimi sv. Kria i sv.
Nikole, uz blagoslov mora na Rivi. Po zavretku procesije
je u vrtu samostana uz nastup Gradske
glazbe Hvar. U l 7h odranje blagoslov djece i (le-
vande, bakuka i garifula), a u 19h blagdansku misu
slavio je biskup tambuk.
Od ponedjeljka do subote, 16.-21. lipnja, upnik je
bio u Rimu s srednjokolskom ekipom s
Vjero olimpijade. Vie u reportai ...
Na svetkovinu Tijelova, 19. lipnja, misu u lOh
slavio je Edvard misu slavio je biskup
tambuk, a koncelebrirali su mu fra Joakim Gregov i
Jure Uslijedila je velika procesija po Pjaci uz sud-
jelovanje te obiju bratovtina.
87
Nakon upne mise u nedjelju, 22. lipnja, koncert pred
Katedralom odrali su mladi Gradske (limene)
glazbe iz Visa.
Biskup Slobodan slavio je misu svetkovine
sv. Ivana Krstitelja, utorak, 24. lipnja, u koncelebrac-
iji s upnikom u benediktinskoj crkvi (kojoj je sv. Ivan
suzatitnik) u l 9h. U slijedilo je u prostom muzeja.
SV.ANTONIJ
UPNA KRONIKA
Misu za Domovinu slavio je biskup tambuk u koncele-
braciji s Jurom na Dan dravnosti, srijeda,
25. lipnja.
U petak, 27. lipnja, proslavljena je svetkovina Srca Isu-
sova. Mise u katedrali bile su u lOh i 19h.
Svetkovina sv. Petra i Pavla bila je u nedjelju, 29. lipnja.
Misu u lOh slavio je upnik. Od toga dana nedjeljna misa
kod koludrica bila je u 7h.
Od nedjelje, 6. srpnja, misa nedjeljom i blagda-
nom je u 20h.
U utorak, 8. srpnja, preminuo je dugogodinji hvarski
upnik i generalni vikar Hvarske, pa Vojne biskupije,
don Josip - Joko Sprovod je bio u rodnim mu Po-
stirima u petak, 11. srpnja. Sprovodnu misu u upskoj crkvi
sv. Ivana Krstitelja slavio je biskup tambuk, a propovi-
jedao je vojni ordinarij Juraj Jezerinac. U koncelebracijije
bio i biskup Mate te vie Na
kraju mise prigodnu izrekli su: Vanja Mladina, u ime
Drube hrvatskoga zmaja"; generalni vikar Stanko
u ime biskupijskih Mili
u ime upe Hvar; te izaslanik vrhovnoga zapovjednika
Oruanih snaga RH predsjednika dr. Ive
Glavnoga stoera dr. Drago Obrede na
groblju predvodio je postirski upnik
Iz Hvara je organizirano katamaranom Krilo na sprovod
ilo oko 250 vjernika, a bratimi sv. Kria i sv. Nikole sud-
jelovali su na sprovodu u tonikama. Hvala Marinku
i Rikiju Novaku koji su posredovali u organizaciji prije-
voza i Gradu Hvaru, koji je pokrio trokove prijevoza. Od
donacija Hvarana prikupljeno je za pokojnikovu nakanu -
obnovu postirskog zvonika 29.200 kn. Nakon sprovoda za
sudionike je zakuska u hotelu Lipa.
Misu svetkovine Posvete hvarske katedrale slavio je
upnik u 10. srpnja.
Na blagdan sv. Benedikta, zatitnika Europe, 11. srpnja,
kod koludrica je slavljena misa u 8h (trebala je biti pop-
odne, to nije bilo zbog odlaska na spro-
vod Joku).
Misa zadunica za don Joka bila je u ponedjel-
jak, 14. srpnja. Nakon mise moljena je krunica za poko-
jnika, to se nastavilo do ponedjeljka, 21. srpnja (krunica je
bila prije mise, osim 16. i 17. 7.).
88
UPNA KRONIKA
TIJELO V O
U srijedu, 16. srpnja, proslavljen je blagdan Gospe
Karmelske. Misu u 20h slavio je upnik. Po starom
pred lik na oltaru Gospe Karmelske
postavljeni su prvi plodovi
Sv. Jakov apostol (petak, 25. 7.) i sv. Joakim iAna (sub-
ota, 26. 7.) proslavljeni su sv. misama u Zvijezdi mora -
obje mise slavio je upnik. I ove su godine bili potrebni
radovi na ovoj crkvi - u lipnju je majstor Bare
sanirao manja od vlage na junom zidu crkve.
ednje nedjelje srpnja, 27. 7., odrana je misa u crkvi sv.
Klementa u Vloci na spomen rtava Vikog boja i tragedije
fregate Radetzky. Misu je slavio upnik, koji je obavio i
blagoslov polja i obitelji. Ove godine se na Sv. Klementu
okupilo neto manje ljudi nego zbog nevremena koje
je toga dana pogodilo Hvar.
Krajem srpnja nastupila je promjena u telefonskom broju
upnog ureda - ukinut je broj 021/7 41-269, a uveden je
broj 021/742-160. U interesu je upljana registrirati ovu
promjenu.
Na Dan domovinske zahvalnosti, ujedno i blagdan Gospe
Snjene, utorak, 5. kolovoza, misu za Domovinu slavio je
biskup tambuk u koncelebraciji s Jurom
(misa pred rakom sv. Propera bila je u 7.8.).
upnik je od 5. do 13. kolovoza iao na svojevrsni godinji
u Komiu, a u Hvaru ga je mijenjao Ivica Huljev,
upnik Komie. Od 20. do 22. 08. upnik je bio na katehe-
tskoj ljetnoj koli za srednju kolu u Zagrebu.
Misu blagdana Preobraenja Gospodnjeg u srijedu, 6.
kolovoza, slavio je p. Jakub.
89
KONCERT VIKE GLAZBE
SPROVOD DON JOKA
BLAGDAN SV. JAKOVA
UPNA KRONIKA
Svetkovina Uznesenja BDM - Vela Gospa proslavljena
je u petak, 15. kolovoza. Misu u 7h u crkvi Zvijezda mora
slavio je upnik. Isti je slavio i misu u lOh na kojoj su min-
istrirali bratimi sv. Nikole. misu u 20h slavio je
biskup Slobodan u koncelebraciji s upnikom, a ministri-
rali su bratimi sv. Kria (bratovtine u kolovozu nisu sud-
jelovale na misama prve, odnosno nedjelje).
ivot sv. Roka, dijelom pjevan, a dijelom je
na blagdan, u subotu, 16. kolovoza, u 19h u crkvi
Duha Svetoga. U slijedila je misa koju je slavio upnik.
Misu za pokojnog upnika don Josipa
slavio je Jure u srijedu, 20. kolovoza.
U s 3. na 4. rujna nepoznati otetili su ka-
meni kri uz petu postaju-kapelicu krinog puta.
Misa na Vrhu sv. Nikole bila je prve subote rujna, 6. 9., a
slavio ju je Ante uz koncelebraciju Milija
Emila Stanka i
Jure
Od nedjelje, 7. rujna, nedjeljna misa u Katedrali
bila je u l 9h.
Blagdan Male Gospe proslavljen je u ponedjeljak, 8. ru-
jna. upnik je slavio mise - recitiranu u lOh i pjevanu u
19h. Prije mise u 18.30 moljenaje krunica.
BLAGOSLOV NA SV. KLEMENTU
MISA NA VRHU SV. NIKOLE
90
ZA GOSPU KARMELSKU
SV. JOAKIM I ANA
SPOMEN SV. ROKA
UPNA KRONIKA
24. SVIBNJA - 8. RUJNA 2014.
E
vo dil novitodih vezonih za For kroz ovo lito. Propustili smo navest sveca se
na 53. hvarske ljetne priredbe, a bilo je puno lipih i dobrih koncertih, al kad bismo hi ovode
naveli tukalo bi non jo 50-ak fojih (program morete vidit na http://tzhvar.hr/userfiles/file/
share/HLJP09.pdf). Nismo spominjoli ni selebritije ca su hmutoli po Foru, jer mi se pari da somo
novinari znaju zoc su oni selebritiji, a nami pjegat. Gutojte, ako morete ...
24. 5. Olimpijski festival - Na 7. olimpi-
jskom festivalu odranom na nogometnom
igralitu Pelinje u Jelsi natjecali su se
Jelsa, Sardelice" Stari Grad i Hvar.
( otok-hvar.com/OH)
25. 5. Europski izbori. - Izborima za Europski parlament
pristupilo je tek 979 stanovnika Grada Hvara (23,65%). Od
toga 48,70% glasalo je za koaliciju HDZ-om,
31,07% za SDP-ovu koaliciju, a 8,03% za ORAH
rezultati bili su i na dravnoj razini). Ostale liste imale su
ispod 5%, a bilo je 2,04%. (izbori.hr)
26. 5. Piramida opet na svome mjestu. - Piramida sa
ugla rekonstruirana i restau-
rirana, ponovno je na mjesto, nakon to je sredi-
nom travnja neopreznom vonjom kamiona sruena i teko
Rekonstrukcijske radove obavili su restauratori
splitske tvrtke NEIR, a novim tehnikama
su svi polomljeni dijelovi te nije bilo potrebe za
postavljanjem replike. Dodatno je inox-sidrima.
je od biolokih obrataja i od skupljanja
novih, a istom zatitom bit tretirane i ostale. Tvrtka Neir
je i male piramide na terasi iznad na-
kon zavretka radova prve faze sanacije nasta-
vak se u listopadu. (OH)
27. 5. Odobrena nagodba nad
Hvarom". - Suzana predsjednica
Nagodbenog te Jasna i Elizabeta
donijele su u rjeenje o otvaranju postupka
nagodbe nad Hvarom. Za povje-
renika nagodbe imenovana je Ani iz
Splita. Prvo zakazuje za 11. rujna 2014. godine.
(Slobodna Dalmacija /SD)
28. 5. nagodba Hvara"
- Kada je u pitanju sadraj nagodbe
koji je predloila Uprava, odnosno Orco grupa, tada mo-
ramo jasno kazati kako mi ne moemo pristati da se drava
70 posto duga, a ostali vjerovnici mnogo manje."
- kazao je Mladen ravnatelj Dravnog ureda za
upravljanje dravnom imovinom (DUUDI). (SD)
31. 5. jahta nasukala se kod Hvara. -
od uvale Vira nasukala se motorna jahta Victoria", sa tri
posade - dravlj ana, od kojih nitko nije
a nije niti mora.
92
GRADSKA KRONIKA
ZAVRNI KONCERT BALETNOG STUDIJA
3. 6. Hvar prvi na listi 30 hrvatskih superiornih desti-
nacija. - Ove godine je titulu Superior Destination zasluilo
30 hrvatskih destinacija, a na prvome mjestu nalazi se
Hvar. Superior Award mjeri utjecaj na odluku o odabiru
prema kriterijima iznimne kvalitete, servisa za goste, utje-
caja na okoli, dizajna, izvedbe i emocionalne

3. 6. Botterijeve fotografije ljubavi prema Hvaru. - U
u organizaciji udruge Dignitea", je otvore-
na izloba fotografija svjetski poznatog foto-
grafa Petra Botterija. (SD)
7. 6. Festivalac O Hvar. - O Hvar
glazbenog odgoja Mirandom
su glazbenu u hvarskom Arsenalu.( oh)
11.-26. 6. Istraivanje Solina. - Arheoloka istraivanja
ostataka rimske u uvali Soline na otoku Sveti Klement,
osma po redu, ove godine su izvrena u razdoblju od 11. do
26. lipnja. projekt organizira Muzej hvarske
batine zajedno sa St. Thomas u Minnesoti
(SAD) i Institutom za arheologiju u Zagrebu, a
studenti iz SAD i Hrvatske, te volonteri.
12. 6. Stella Maris u Adis Abebi". - U dvoritu
(tzv. GSU Stella Maris organ-
izirala je koncert malih gitarista, zbora Stelice i
mjeovitog zbora. Nakon priprema nastupili
su u dvoritu, poznatom kao Adis Abeba, koji su od Grada
dobili na koritenje i uredili trudom udruge, jer je
godinama stajalo zaputeno.
13. 6. rtvama poplava. - Vie od 80.000 kn i 20
t materijalnih dobara, uz pri prijemu osoba iz pop-
93
NAJAVAFESTIVALALEVANDE
lavljenih rezime je akcije koja je krenula nakon
prvih vijesti o alarmantnom stanju na terenu, saznaje se iz
Crvenog kria Hvar. ( oh)
15. 6. osmi u Europi. - Filip Hvaranin sa
splitskom adresom koji jedri za JK Mornar, na Europskom
prvenstvu za Lasere odranom u Splitu osvojio je 8. mjesto.
(oh)
16. 6. NK Hvar ugostio pomladak Hajduka. - Na igralitu
u Krinoj luci kola nogometa NK Hvara ugostila je mlade
nogometae HNK Hajduk. Odigrani su prijateljski susreti
prednatjecatelja, pionira i kadeta.
15. - 18. 6. Napad na Marinero". - Grupa od pet
Antom Markulinom, upala je u bis-
tro Marinero" u gradu Hvaru te napala suvlasnika Franu
uvelu, izudaravi ga akama i pivskim kriglama te bar-
skom stolicom. Nakon napada, na noge su se digli revolti-
rani Hvarani koje je policija morala smirivati" pucnjevima
iz pitolja u zrak i pricanjem suzavca. nekoliko
dana grupa Hvarana blokirala je rad prodavaonice
u vlasnitvu obitelji Lekaj. Prema onome to je objavilo
dravno odvjetnitvo u Splitu, osnovano se sum-
nja da je Marjan Lekaj 15. lipnja, a nakon to je verbalno
napao uvelu, dogovorio s Markulinom da za 10
kuna teko tjelesno ozlijedi Hvaranina. Ovaj je na to pristao
i za to angairao i (SD)
18. 6. tvrtka kupila
Hvara za kunu. -Drutvo Prime Tourist Resorts" sa
sjeditem u Bratislavi stekla je 2.080.000 dionica drutva
Hvar" temeljem U govora koji je sa njima sklo-
pila ORCO Property Grupa iz Luksemburga tako da sada
ima u Hvaru" udio od 24,94 prava.
GRADSKA KRONIKA
IZLOBA "FLORA" D. HOYKE
ORCO Grupa je zadrala u svojem vlasnitvu 31,6% di-
onica, drava ima 33%, a mali 11 %. ORCO je
dionice prodao Slovacima za 1 kn, a kupac preuzeti i sva
potraivanja Orco grupe.
19. 6. Hvarani Traimo vie policajaca. - Sta-
vove Udruenja obrtnika otoka Hvara podralo je oko sto
ugostitelja s naega koja. Donijeli smo prema
kojima se treba zabraniti ispijanje alkoholnih na
javnim povrinama tijekom cijelog dana, 24 sata, te da se
trgovinama koje prodaju alkoholna i hranu
zabrani rad poslije 20 sati. Nismo zadovoljni brojem polici-
jskih djelatnika na Hvaru, to govorimo godinama, ni
prijedlozima da se dovedu zatitari radi odravanja javnog
reda i mira, pa stoga pozivamo MUP RH da broj
interventnih policajaca, osobito ljeti. elimo da se naa
trnica pretvori u kulturno dobro bez alkoholiziranih
osoba, da se komunalni redari uniformiraju i angairaju
s dodatnim ovlastima, a da se Policijskoj upravi splitsko-
dalmatinskoj uputi zahtjev kako bi se koji su
napali i ozlijedili naega kolegu ugostitelja sudski zabranio
ulazak u grad Hvar. Nae koji su do zadnjeg
mjesta ispunili Gradsku lou, upoznali s onim to traimo."
- rekla je za SD Katica predsjednica Udruenja
obrtnika otoka Hvara.
25. 6. Zavrni koncert Baletnog studija. - Balerine
Baletnog studija Hvar nastupile su u Arsenalu pod vodst-
vom baletne pedagoginje Tanje Gosti
bili su solisti Baleta HNK Split Elena Nikoloeva i Igor
Glushov, te ravnatelj splitskog baleta Dinko ( oh)
ARHEOLOKO ISTRAIVANJE - SOLINE
25. 6. Malteka jahta nasukala se kod Hvara. - Jahta
Rus" se nasukala na ispodpovrinske hridi rta Pelegrin,
pri je dolo do pogonskih elisa, kormila i
dijela trupa, ali bez proboja, tako da nije dolo do
mora i morskog okolia.
1. 7. zato ubijate turizam na
otoku? - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
je brodaru Kapetan Luka" zabranilo daljnje odravanje
linije Split-Milna-Hvar na kojoj je plovio katamaran Kri-
lo" od 15. svibnja i ona se, prema ugovoru s Gradom Hvar-
om, te agencijama Pelegrini", Elite" i hotelskom
Hvar", trebala odravati sve do jeseni, do
18. listopada. Inspekcija je navodno utvrdila da Kapetan
Luka" ima suglasnost Agencije za obalni linijski
promet samo za ali ne i redovnu sezonsku liniju.
(sd)
10. 7. Peticija sa 1136 potpisa. - Hvarani su nakon zabrane
plovidbe katamarana Krilo" na liniji Split - Milna - Hvar
pokrenuli peticiju, koju je potpisalo 1136 to
najbolje govori to ljudi zapravo misle o gotovo nevjerojat-
nom ataku na hvarski turizam, a o toj temi je raspravljalo i
Gradsko podravi stavove Odbora za
i razvoj turizma grada Hvara. Mi jednostavno elimo raditi
dobro i kvalitetno, ali, naalost, postoje vie sile i organi"
koji nam to ne dozvoljavaju. Svaku zimu mi vapi-
mo i na temu Jadrolinije ": dvije linije koje zimi
gotovo i ne plove, loa usluga, sporost, dotrajalost kata-
marana itd. Onda stigne ljeto i krene se u vonju takvim
katamaranima u kojima se tedi na klimi, koji su sporiji,
u Split kao i trajekt iz Staroga Grada. Pri-
94
-
GRADSKA KRONIKA
IZLOBA "TRAGOVI"
valna linija Kapetana Luke" u svakom normalnom svijetu
i normalnoj dravi bila bi zdrava konkurencija i protutea
dravnoj tvrtki, pokuavaju cijelu zimu dogovoriti dodatne
linije za Split, a kad im to uspije, kad uredno potpiu sve
potrebne ugovore, kad se bez unaprijed mjeseci-
ma karte za katamaran prodaju on-fine, dolazi stop" od
kapetanije Split. Nevjerojatno, ali ipak
Jadrolinija "je ostala jedini prijevoznik sa svojim derut-
nim katamaranima i mi u svojoj akciji ostati ustrajni
dok se to ne promijeni - rekao je predsjednik Odbora Rik-
ardo Riki Novak, ujedno i predsjednik Udruge
agencija grada Hvara.
7. i 14. 7. Premijere Stelle Maris. - Starija dramska skupi-
na glazbeno-scenske udruge Stella Maris 7. 7. u vrtu
premijemo je izvela predstavu Petrin svijet"
prema dramskom tekstu i u reiji prof. Sandre
Ista je napisala tekst i reirala predstavu Vuk i sedam
u izvedbi dramske skupine, je premi-
jera bila 14. 7. Za glazbu je bila zaduena maestra Vinka
urlin, a maske je izradila eljana
15. 7. na struju. - Stjepan
izdao je novi album na struju". Na albumu pojavlju-
ju imena hrvatske glazbene scene. Za naslovni singl
na struju" dio teksta napisao je Saa iz TBF, a pjesma"
Recte mi" snimljena je u suradnji s Cubismom, a s njima je
Gego nastupio na Splitskom festivalu. Za produkcijski dio
zaduenje Kreimir Tomec, a miksao se u New Yorku kod
ton-majstora Dragana Na albumu se nalazi
12 pjesama. Autom je posebno draga Ne dirajte mi koje"
koju je snimio u suradnji s zborom Stellice". ( oh)
"HRVATSKA IZ ZRAKA" NA PJACI
17. 7. Kino Mediteran na Venerandi. - Od sredine srpnja
Kino Mediteran svoj je program preselilo iz Arsenala na
Venerandu.
22. 7. Damir Hoyka u Zvijezdi mora. - U crkvici Zvijez-
da mora Muzej hvarske batine otvorio je izlobu Flora"
Damira Hoyke.
22. 7. Moete birati gdje spavati! - agen-
cije rade ove godine u Hvaru puno loije nego lani, internet
i direktni booking je svoje. Na izlete gosti idu puno
manje jer su to mladi koji spavaju do poslijepodne. Na
kraju srpnja moete birati gdje spavati u Hvaru, to je
prije bilo Sve je to posljedica kaosa
u turizmu u kojemu nitko nikoga ne kontrolira, a ljudi koji
posluju legalno ispadaju budale. Organizirane skupine lo-
vaca na goste pune cijele a Hvar nema ni jednog ins-
pektora da to kontrolira. - kazao je za SD Rikardo Novak,
vlasnik agencije Pelegrini Tours" u Hvaru.
22. 7. Na Hvaru spaeno 100 brodolomaca. - Zbog ja-
koga nevremena vjetrom i kiom Nacionalna
sredinjica za traganja i spaavanja na mom
(MRCC Rijeka) koordinirala je cijeli niz akcija traganja
i spaavanja na mom. Djelatnici splitske Kapetanije uz
kolega iz ispostava Hvar i Milna na poziciji
nasukanja uspjeno su spasili ukupno 100 brodolomaca, a
u su i mjetani vlastitim plovilima.
svim nasukanim plovilima tri su u stranome vlasnitvu, dok
su ostala nasukana plovila u vlasnitvu hrvatskih charter
tvrtki. velikome broju gotovo istovremeno nasu-
kanih plovila, kao i sudarima koji su se dogodili zbog izn-
95
GRADSKA KRONIKA
- TIN I PROPER - POPAC
imno jakoga nevremena na mom, nitko od brodolomaca Splitsko-dalmatinske upanije izazvala je pravu bum ne-
nije a nije zabiljeeno niti mora. godovanja je o luka za
(SD) javni promet - povrina koja u hvarskoj luci uskoro
24. 7. U Hvar uplovila jahta Venus. - U hvarsku luku
uplovila je jahta Venus, koju je dizajnirao
velikan Steve Jobs. Navodno je Jobs posljednje godine
ivota posvetio dizajniranju Venusa, ali je zbog njegovog
perfekcionizma izgradnja trajala godinama. Nije doivio
Procjenjuje se da je Venus vrijedna preko 100
milijuna eura. (SD)
24. 7. Galenik postao Wine Island. - Na Galeniku je
odran festival vina pod nazivom Wine Jsland, na kojem se
predstavilo 30 hrvatskih i slovenskih vinara. Za kulinarske
delicije pobrinuli su se Mario i Janez Bratov, a
nastupili su Matija saskofonist Lovre Ravbarja, Par-
is meets Dubai i operni Adrian Gans. Za
dio bio je zaduen Igor Dio prodanih ulaznica,
preko Rotary Cluba Hvar, bio je onima kojima
je najpotrebnija. (oh)
30. 7. Nasukala se jedrilica Hangover. - Dolaskom na po-
ziciju rt zapadno od Luke Hvar, djelatnici Ispostave
pronali su jedrilicu naziva Hangover" duine 14,85 met-
ara, hrvatske zastave u vlasnitvu pravne osobe
nasukanu na hridi.
30. 7. Sami upravljat svojim lukama". - Ponitite
odluku o proirenju na Hvaru -
v1Jecmc1ma upanijske skuptine. Odluka
Skuptine da se enormno proire uprave
biti pod uprave je vie od
pet puta i ukupno iznosi oko 450.000 m2 akvatorija. Nad
tim prostorom lokalna samouprava vie imati ama ba
nikakve ingerencije. U peticiji udruge Dignitea" stoga se
zahtijeva da tijela jedinica lokalne samou-
prave otoka Hvara zatrae osnivanje vlastitih uprava
za pojedine jedinice, zatim da upanijska skuptina poniti
proirenja luka na otoku Hvaru, te zatrai
prethodno miljenje tijela jedinica lokalne
samouprave otoka Hvara, odnosno da se do osnivanja po-
jedinih uprava na otoka Hvara obustavi
naplata naknade za vez u komunalnom dijelu luke. Joko
Rosso, udruge Dignitea" i jedan od koordinatora
peticije, vjeruje da joj se, zbog zatite interesa svojih
lokalnih zajednica, pridruiti i stanovnici otoka i
Visa. Domagoj ravnatelj upanijske up-
rave tvrdi da su sve jedinice lokalne samouprave na koju
aktivno sudjelovale u postupku proirenja te su se sloile
s proirenjem i prije nego)e upanijska
skuptina donijela odluku. Naglaava daje Zupanija u pro-
tekloj godini uloila oko 26 milijuna kuna u hvarske luke
Vira, Jelsa, Stari Grad, u luci Hvar ... Kroz godinu,
godinu i pol dana su, tvrdi dodatna
ulaganja u iznosu od 30 milijuna kuna. (SD)
31. 7. Hrvatska iz zraka na Pjaci. - Na fjaci je otvorena izloba
National Geographic -Hlvatska iz zraka, autora Davora Rostuhara.
Sedam godim trajalo je zahtjevno snimaltje, a 200 izabranih foto-
grafija u lipltju je krenulo na trogodiltju tmneju po Hlvatskoj. ( oh)
96
GRADSKA KRONIKA
ANDRO (1920. - 2014.)
2. 8. Obnova krova crkve sv. Kuzme i Damjana. -
je postavljanje novog krova na crkvi sv. Kuzme i
Damjana u Velome Grablju. (oh)
4. 8. Promocija romana Plemstvo Wilson". - Roman
Draena predstavljen je u prostorijama Gradske
knjinice i Hvar. Plemstvo Wilson" suvremeni
je roman se radnja uLondonu i na otoku Hvaru.
(oh)
5. 8. Hvarski vinari ispred - U organizaciji Udruge
Hvarski vinari ispred predstavila su se vina
Zlatan otok, PZ i vina uz nastup
Tria Akustik. Svoje slatke specijalitete ponudile su
enske zadruge Faria iz Jelse. (oh)
6. 8. Izloba radova u dvoritu - Povodom
zavretka rada ljetne igraonice Mali princ", u dvoritu
otvorena je izloba radova. Djeca su
razni predmete i ukrase s voditeljicama Anastazijom
i Barbarom (oh)
8. 8. Susret s pjesnikom po 16. put. - Tradicionalni susret
s pjesnikom Tinom odran je u Ljetnikovcu
Hanibala u organizaciji Muzeja hvarske batine.
9. 8. Ma kakav St. Tropez, ovo je Hvar! " - Kakav Saint
Tropez, Hvar je i ove godine ' in' ! Krize na otoku
nema, a najbolji dokaz su megajahte koje u
satima lagano umile u porto metropole. (SD)
10. 8. Krajolici mira" u - U je postavljena
izloba fotografij a i tapiserij a Peacescapes - Krajolici
mira" Aleksandra i Marije Marte Radman pod
pokroviteljstvom Grada Hvara.
12. 8. Tragovi" u Zvijezdi mora. - Izlobom Tragovi" u
Zvijezdi mora Hvaranima su se predstavile dvij e zadarske
slikarice, Jasna i Branka
12. 8. Gorjela jahta. - Na j ahti Wild Orchid 1 privezanoj u
luci Hvar izbio je poar. posade potpomognuti va-
trogascima su ga vrlo brzo uspjeli ugasiti. Tij ekom poara
u more je sa jahte iscurila manj a ulj a, ali j ahtai su
odmah postavili branu te daljnj i izljev.
(SD)
14. 8. Gego glisira na struju. - to se dogodi kada se na
istome mjestu prepilana kada, dva velika
akumulatora, solami paneli i stari, dotrajali opti-
mist? Rezultat je na pogon koj i je nakon
97
GRADSKA KRONIKA
dva mjeseca pilanja, slaganja, lijepljenja, oblikovanja, u
more sretno porinuo hvarski Gego. (SD)
16. 8. Meieri 45 godina u Milni. - Karin i Klaus Meier
u Milni ljetuju 45 godina. su im Duje i
Ivanka Tudor, a Meieri su na otok prvi put doputovali
1969. godine, kada se u Milnu moglo samo brodom
ili magarcem. Milna se promijenila, mnogo je vie i
ljudi, ali nije se promijenila ono vano u srcima ?fudi, a to
je gostoprimstvo, kae par Meier, kojima je plaketu i
akvarel s hvarskim motivima predstavnik TZ Hvara,
Georges Buj. ( oh)
18. 8. Delicije na Euro-gastro festivalu. - Nakon Zagre-
ba i Splita, Hvar je na Pjaci ugostio Euro-gastro festival,
manifestaciju koja je pod sloganom Za istim stolom",
i posjetiteljima kuati neke od na-
jpoznatijih jela 28 Europske unije. (oh)
18. 8. Preminuo Andro - U 94 godini preminuo
je Andro 7. 5. 1920. u Vrboskoj. Nakon
2. svjetskog rata kao oficir je vie vojnih
a za Vojnu enciklopediju bio je prvo redaktor, a potom
urednika. Napisao je i desetak knjiga na temu
Hladnog rata. Nakon povratka na Hvar 1970-ih godina,
se intenzivnije baviti Hvarskog
ustanka o kojem je napisao vie i tri knjige Ustan-
ak hvarskih (Split, 1988), ustanak i bunt
Dalmacije (Hvar, 2007.) te Tri sadraja ustanka
(Split-Zagreb, 2012.). Pokopanje 27. 8. u Jelsi.
19. 8. Samo est brojeva". - Nikola odrao
je svoje, sada tradicionalno, predavanje u suradnji s
Muzejom hvarske batine, u kojem se na popularan
bavi najzahtjevnijim temama i modeme fizike. U Sv.
Marku izlagao je na temu Samo est brojeva". (oh)
21. 8. po Hvaru". - Izloba likovnih rado-
va po Hvaru" edukativno-kreativne udruge Kist"
odrana je Gradskoj knjinici u 19h.
21. 8. Popac u Ljetnikovcu. - Pjesnik Proper
Popac odrao je Pjesme i o moru
i kopnu, i koja o jubavi po forsku i harvosku - neka kapi
svak". Uz Popca nastupila je i Tonina na gitari.
Susret s pjesnikom organizirao je Muzej hvarske batine u
Ljetnikovcu Hanibala
27. 8. Vrijeme je za gozbu". - Muzej hvarske batine or-
ganizirao je u Ljetnikovcu Hanibala promociju kn-
jige Vrijeme je za gozbu" Veljka Barbierija.
27. 8. Gabrielle na Venerandi. - Dvostruka dobitnica
BRIT Awardsa, Gabrielle, nastupila je u Venerandi.
31. 8. Zrna molitve. - Izloba Zrna molitve" Zdenke
otvorena je u crkvi Zvijezda mora.
1. 9. Za rujna 130 l kie. - 130 1 kie palo je
u Hvaru u 24 sata (od 8h 1. do 8h 2. 9.). Potop" j e donijela
ciklona Simeon. Vatrogasci su osim ispumpavanja poplav-
ljenih prostora, imali vie posla s poarima uslij ed udara
groma - 3 dojave u jednom satu (Bili potok 13.1 5h, iza
Fortice 13.45h, Palmiana 13.50) te jo jedna u 2.35h na
predjelu Zakatil. svi su brzo ugaeni. (oh)
5. 9. Cam bi na Fortici. - Klapa Cam bi iz Katel Kambel-
ovca odrala je koncert na Fortice uz goste Peru i
Mihu
6. 9. Zvijezde hvarskog neba za djecu s posebnim potre-
bama. - U organizaciji Rotary cluba Hvar, u suradnji s Cr-
venim kriem otoka Hvara, odran je humanitarni koncert
Zvijezde hvarskoga neba za djecu s posebnim potrebama"
odran na Venerandi. Nastupili su PD Hvar", Dinko
Lupi, klape Galenik", Frecija" i Bodulke", GSU Stella
Maris, Stjepko Vlado Vesna Kartelo,
Ajlend band, Levonda kids, Gego, Pero Ivo Gamu-
lin Gianni, Gabi Novak, i Zorica Konda.
Tom i i Ana Milj ak pratili su na klaviru,
a u svirao je orkestar Joka Banova. Za kraj, svi sudionici
otpjevali su pjesmu Hvare moj" Mihe (oh)
8. 9. kolske godine. - U Osnovnoj koli Hvar u
kolske klupe sjelo j e ukupno 290 od nj ih
30 po prvi put. Za je i prijem.
U Srednju kolu Hvar krenulo je ukupno 310 od
toga 138 u Hvaru, a 173 u Izdvojenoj lokaciji kole u Jelsi.
Dugogodinji ravnatelj mr.sc. Sergio nakon 21
godine otiao je u mirovinu, a naslijedio ga je prof. Saa
Paduan, koji je izabran za v.d. ravnatelj a S Hvar. (oh)
98
DENTJERE NA SUNCE KAZALO
idov, katolik i musliman o tome je Bog
Kae musliman: "Idem ja pustinjom i
pustinjska oluja. Ja zazovem Alaha i ono, svuda di-
vlja oluja, a samo 1 m oko mene mir, nema
Kae katolik:"Nije to nita! Vozim se ja brodicom i
lovim ribu, kad oluja, valovi 3 metra, samo to
mi ne prevrnu brod. Ja zazovem Isusa i 1 m oko mene
mirno more, a okolo divlja oluja." Kae idov: "Ih
to je nita spram onog to se meni dogodilo! Idem ja
Jeruzalemom rano ujutro, nigdje nikog i na
pun zlata, a subota je pa ga ne smijem uzeti.
Ja se pomolim Jahvi, kad ono 1 m oko mene
a svud okolo subota!"
***
i autobusa kod svetog Petra.
Kae Petar: u a u raj".
sav zaprepaten, pita: "Pa kako to ja,
u a odmah u raj". Nato
Petar: "Dok si ti propovijedao, s.vi u
ovaj vozio, svi su molili Boga da osfiiiiu ivi:"
***
Doli Mujo i Pata kod savjetnika.
Mujo se staltio ali na Patu, a savjetnik ga
"Pa dobro, da li ti ikad izvede s
"Izvedem" tuno Mujo 'ali s