Bilten HLJK 01-10

2010-1/2
HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:
HRVATSKA LJEKARNI ^KA KOMORA
Za nakladnika:
Mate Portolan, mr. pharm.
Urednik:
dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.
Lektura:
Tomislav Salopek
Adresa uredni{tva:
Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017
e-mail: hljkhljk.hr; http: /www.hljk.hr
Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h
@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041
Slog i tisak:
Denona d.o.o., Zagreb
Naklada:
2 900
ISSN:
ISSN 1846-1794
GODI[TE V. O@UJAK 2010. BROJ 1.-2.
Sadràj
uvodnik
3
Pred nama je jedna od najteìh godina 3
~lanci
9
Informatizacija zdravstvenog sustava 3 9
Utjecaj vlasnika na eti~nost rada u ljekarni 13
Ljekarni~ki stres na radu 22
Za{to ljekarnama trebaju kvalificirani ljekarnici 29
Piktogrami: brza i jednostavna poduka bolesnika 33
izvje{}a
37
Rad Vije}a Komore sjednica 12/97 i 13/98 37
Naglasci simpozija PGEU u Stockholmu 44
Glavna skup{tina PGEU 2 47
Izlo`ba u povodu pedesete obljetnice PGEU 54
zakonodavstvo
57
Zakon o radu 57
Primjena Zakona o tro{arinama 58
Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj za{titi 60
Novi pravilnici HZZO-a 60
Ustavni sud odlu~io u korist ljekarni{tva 62
osvrti
65
O~itovanje na projekt ADIVA 65
Javnozdravstvene aktivnosti farmaceuta 68
jezik
69
Prou~avanje jezika u funkciji struke 69
Jezi~na politika Europske unije 72
oglasi
75
Potra`nja 75
Ponuda 76
iz ureda
77
Popis magistralnih pripravaka 77
Propisivanje lijekova od doktora stomatologije 77
Regulacija prodaje kozmetike s posebnom namjenom i zavojnog materijala 77
Izdavanje zavojnog materijala i alkohola 77
Propisivanje narkotika 78
Izdavanje narkotika na ruke 78
Izdavanje na ponovljivi recept 78
Rokovi ~uvanja evidencija 79
Reklamacija robe i lijekova 79
Ponovljivi zeleni recept 80
Ciprofloksacin na recept hitne 80
3
uvodnik
Pred nama je
jedna od
najteìh godina
Dani su boì}nih i novogodi{njih
blag dana iza nas i vratili smo se svojim sva-
kodnevnim radnim obvezama pa i proble-
mima. Pro{la je godina zapo~ela s ponov-
ljivim receptima, prijepornim pravilnicima,
ne jasnim naputcima i ostalim reformskim
mjerama koje su izazvale silne probleme u
radu ljekarnika. Ova je godina zapo~ela
mir no i za ve}inu ljekarnika manje stresno.
Samo da ne ureknemo taj po~etak! Umje-
sto neugodnih iznena|enja iz HZZO-a, na
koje smo navikli svih ovih godina, ovaj put
donosimo bolje vijesti. Naime, na sastanku
u Direkciji HZZO-a ravnatelj je zajedno sa
svojim suradnicima predstavio Komori os-
no vne pokazatelje i smjernice poslovne su-
radnje za ovu godinu. Naime, ponudio je
izmjenu sada{njeg Ugovora o provo|enju
ljekarni~ke djelatnosti na primarnoj razini
zdravstvene za{tite, koja bi se po novim ugo-
vorenim na~elima provela u godini 2010.
Nastavak je to reformske politike mi ni stra
zdravstva i financijske stabilizacije, te zapo-
~etih promjena u odnosima HZZO-a prema
ljekarni{tvu. Za godinu 2010. osiguran je
realan prora~un za lijekove na recept u iz-
nosu od 3,1 milijarde kuna, kao i sredstva
za ljekarni~ku uslugu u iznosu od 340 mi-
lijuna kuna, te jo{ dodatnih 90 milijuna
kuna da bi se rok pla}anja ljekarni~ke uslu-
ge u 2010. smanjio na 60 dana. Nadalje,
HZZO je spreman u suradnji s Komorom
zamijeniti sada{nji model ljekarni~ke uslu-
ge mar`nim sustavom, a u ljekarnama bi se
izdavala sva serijski proizvedena pomaga-
la. Me|utim, najavljeno smanjivanje roka
pla}anja lijekova na 120 dana zbog krize i
smanjenoga dràvnog prora~una ne}e se
mo}i ostvariti u godini 2010. Stoga HZZO
predlaè izmjenu postoje}eg Ugovora
kojim bi se ugovoreni rok pove}ao sa 120
na 180 dana.Vije}e komore je nakon duè
rasprave, uz dodatno mi{ljenje ekonomskih
stru~njaka, ravnatelja i vlasnika ljekarni za-
klju~ilo da je u ovim, kriznim vremenima
naj va`nije osigurati stabilno poslovanje lje-
karni{tva. Stoga je odlu~ilo prihvatiti ovu
ponudu, uz uvjet da se odredba od 180
da na roka pla}anja prihvati samo za 2010.
godinu. Hrvatska ljekarni~ka komora upor-
no traì, a ljekarnici o~ekuju da se }e na-
staviti s pozitivnim promjenama prema lje-
karni{tvu u svrhu smanjivanja rokova pla }a-
nja i pove}anja sada{nje ugovorene vrijed-
nosti ljekarni~ke usluge.
Povrat ra~una i recepata posljednjih mjeseci
za ve}inu je ljekarni veliki problem, pose-
bice stoga {to uzrok povrata nisu grje{ke
BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE V : 2010 - 1/2
4
ljekarni ili ljekarnika, nego su to naj~e{}e
grje{ke HZZO-a ili lije~ni~kih ordinacija.
Komora je u svakodnevnom kontaktu s od-
govornima u Direkciji HZZO-a koji, una-
to~ obe}anjima, ne uspijevaju rije{iti proble-
me s povratom ra~una i recepata ljekarna-
ma. Uvo|enjem eRecepta i pristupom lje-
karni sredi{njem informati~kom sustavu ve-
}i na }e problema, koja je i uzrok povrata
ra~una i recepata, biti rije{ena, kako nam
to navode iz Direkcije HZZO-a.
Pribliàva se datum po~etka primjene eRe-
ce pta i prijelaznog razdoblja u kojem }e se
sustav uìvo ispitati. Projekt ve} kasni
zbog toga {to informati~ke tvrtke nisu na
vrijeme dobile svu dokumentaciju i odgo-
varaju}u aplikaciju za eRecept, a nju je tre-
bala isporu~iti tvrtka Ericsson Nikola Tesla.
Neki prijedlozi Komore vezani za infor-
mati~ka rje{enja tako|er nisu prihva}eni,
uz obe}anje da }e se to dogovorno rije{iti
u prijelaznom razdoblju, kada sustav bude
ispitivan. Pravilnik o propisivanju i izdava-
nju recepata te ostali op}i akti u nadle`nosti
HZZO-a izmijenjeni su tek u maloj mjeri
kako bi se omogu}ila formalna provedba
projekta u smislu propisivanja i izdavanja
lijekova na eRecept. Komora }e i dalje u
su radnji s predstavnicima informati~kih tvrt-
ki koje odràvaju ljekarni~ke aplikacije pra-
titi razvoj i provedbu projekta eRecepta te
{tititi interese bolesnika/korisnika i, dakako,
ljekarni{tva.
Potkraj sije~nja 2010. Komora je od
HZZO-a dobila Izvje{}e o rezultatima nad-
zora rada ugovornih ljekarni~kih ustanova i
ljekarni privatne prakse. Naime, HZZO je
potkraj 2009. proveo nadzor nad po {to-
vanjem ugovornih obveza ljekarni~kih usta-
nova i ljekarni privatne prakse (izabranih
metodom slu~ajnog uzorka), a vezano za
izdavanja 10 najpropisivanijih lijekova, or-
topedskih i drugih pomagala. Prigodom
provedbe nadzora u odre|enom je broju
lje karni utvr|eno da neke ljekarne ne po {tu-
ju ugovorne obveze i izdaju lijekove proti-
vno ^lanku 15. Pravilnika o propisivanju i
izdavanju lijekova na recept. U izdavanju
ortopedskih pomagala ljekarne ne isporu-
~u ju propisana pomagala, te se jedno se-
rijsko pomagalo zamjenjuju za drugo po-
magalo. Iako navedeno postupanje zna~i
teù povredu ugovornih obveza, HZZO je
ljekarnama u prekr{aju u dobroj vjeri izre-
kao samo opomenu i nazna~io razdoblje u
kojem }e provesti ponovni nadzor. Isto-
dobno HZZO Komoru upozorava da }e
ubudu}e prema prekr{iteljima ugovornih
obveza poduzeti i druge, o{trije mjere.
Komora je u vi{e navrata upozorila odgo-
vorne u HZZO-u na problem nelojalne
konkurencije specijaliziranih prodavaonica
koje bolesnicima izdaju druga pomagala i
druge proizvode, zbog ~ega ljekarne gube
povjerenje svojih korisnika. HZZO je upo-
znat s ovim problemom i uskoro }e se do-
nijeti novi Pravilnik o ortopedskim poma-
galima koji }e unijeti vi{e reda u propisi-
vanje i izdavanje ortopedskih pomagala te
ljekarnama omogu}iti, ako ne povla{ten,
onda barem ravnopravan poloàj u izda-
vanju ortopedskih pomagala.
V : 2010 - 1/2 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE
5
U posljednje vrijeme Komora je zaprimila
vi{e prijava svojih ~lanova u kojima se upozo-
rava na propuste u izdavanju lijekova ne kih
ljekarnika, odnosno ljekarni, a u tim se pri-
javama navode i identifikacijski podaci o tim
i takvim ljekarnama i ljekarnicima. Lijekovi
za koje je rje{enjem Agencije za lijekove i
medicinske proizvode utvr|eno da se mogu
izdavati samo na lije~ni~ki recept, izdaju se
u ljekarnama bez lije~ni~kog recepta, u slo-
bodnoj prodaji, dakle samo na temelju
zahtjeva bolesnika/korisnika. Dodu{e, dio
krivnje za takvu se praksu i propuste moè
pripisati onim lije~nicima koji ne razumiju ili
ne razlikuju propisivanje lijeka na recept na
teret HZZO-a te ne po {tuju obvezu da se
lijekovi propisuju i na privatni recept. Me-
|utim, odgovornost za izdavanje lijekova
isklju~ivo je na ljekarniku. Propusti lije~nika
u propisivanju, s jed ne, i s druge strane po-
slovni ciljevi ne kih vlasnika usmjereni goto-
vo isklju~ivo na profit ne moè nikoga oslo-
boditi odgovornosti i obveze da se lijekovi
izdaju isklju~ivo u skladu sa zakonskim i
stru~nim propisima. Komora se protiv tih i
takvih nepravilnosti bori na vi{e na~ina.
Objavljuju se upo zorenja i tekstovi u ~aso-
pisu Bilten HLJK, tiskana je bro{ura Bole-
snikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove
sigurnosti u Europi sigurnom uporabom
lijekova, sudjeluje se na skupovima lije~nika
na temu propisiva nje i izdavanje lijekova, a
Komora provodi i stru~ni nadzor. Skre}emo
~lanovima pozornost da }e se utvr|enim
Planom i pro gra mom stru~nog nadzora za
godinu 2010. provesti provjera stru~nog
rada u svim prijavljenim ljekarnama.
Posljednji slu~aj, u vezi s izdavanjem lijeka
Tamiu, na koji smo upozorili u uvodniku
Biltena HLJK 2009-5, dobio je svoj nasta-
vak. Nakon {to je Farmaceutska inspekcija
utvrdila nepravilnosti u izdavanju lijekova
Ministarstvo zdravstva je Okru`nom sudu
u Splitu uputilo prijedlog za pokretanje
prekr{ajnog postupka protiv voditelja lje-
karni u kojima su utvr|ene nepravilnosti.
Zakonom je predvi|ena kazna od 70 000
do 100 000 kuna za pravnu osobu, kao i
7 000 do 10 000 kuna za odgovornu oso-
bu. Ovo je jo{ jedno upozorenje svim lje kar-
nicima i vlasnicima na potrebu da postu paju
odgovorno, stalno vode}i brigu o zdrav lju i
sigurnosti svojih bolesnika i svih dru gih ko-
risnika koji do|u po savjet u ljekarnu.
Kao {to smo najavili, potkraj godine Vlada
RH donijela je Uredbu (NN 155/09) sa za-
konskom snagom kojom je utvr|eno da }e
se koncesija u sustavu ljekarni{tva urediti
isklju~ivo Zakonom o ljekarni{tvu. Lje kar-
nama u zakupu zaklju~no s 31. prosincem
2010. istje~e rok do kada moraju dobiti
odobrenje ministra o obavljanju djelatnosti
putem koncesije.
O~ekivani sastanak u MZSS-u, vezan za
novi Zakon o ljekarni{tvu, odràn je tek sre-
dinom sije~nja 2010. Dràvni nas je tajnik
obavijestio da je dosada{nji postupak pri
otvaranju ljekarni za MZSS jedan od naj-
ve}ih problema. Naime, zasluge za to
ima Komora koja je ustrajna u tome da u
postupku otvaranja ljekarni daje STRU^NO
MI[LJENJE, a koje nije u skladu s nekim
odredbama Pravilnika o uvjetima za odre-
6
|ivanju podru~ja na kojem }e se osnivati
ljekarne. Naime, Komora obvezno daje ne-
gativno mi{ljenje na zahtjev ako podnosi-
telj zahtjeva nije farmaceut i ako podnosi-
telj (farmaceut) ve} posjeduje dvije ljekar-
ne. Neki podnositelji zahtjeva vrlo ~esto
krivotvore geodetski podatak o udaljenosti
do postoje}e najbliè ljekarne, a podnese-
ni prigovor Komore o tome, kao i primjed-
be da ljekarne ne zadovoljavaju kadrovske
normative Ministarstvo uglavnom/redovito
zanemaruje. Zbog takvih slu~ajeva u jav-
nosti se sve vi{e stvara percepcija korupcije
u MZSS-u, nepo{tovanja propisa i mi{ljenja
struke, {to cijeli sustav dovodi u stanje ne-
sigurnosti i nestabilnosti. Stoga MZSS, u
svrhu za{tite ljekarni{tva i pripreme ljekar-
ni~ke struke za budu}nost, pokazuje naka-
nu da u dogovoru s Komorom izradi Osno-
vnu mreù ljekarni~ke djelatnosti, kao i da
utvrdi kriterije za popunjavanje mreè. Pre-
dlaè se koncesija kao model ure|ivanja
ljekarni~kog sustava, a on bi se utvrdio no-
vim Zakonom o ljekarni{tvu.
Kao {to vidimo, o~ekuju nas vrlo vru}e
razdoblje prolje}a i ljeta, a to razdoblje, ~i ni
se, donosi velike promjene ljekarni{tvu, a
time i Komori brojne i raznovrsne aktivnosti
usmjerene prema MZSS-u i HZZO-u.
Uvo|enje eRecepta jedna je od najve}ih
promjena u novoj povijesti ljekarni{tva i
ljekarni~ke prakse. Pisani ili papirnati re-
cept na kojem se stotinama godina temelji-
la ljekarni~ka praksa zamijenit }e elek tro-
ni~ki ili eRecept. Po definiciji, recept je pi-
sani lije~nikov nalog za izdavanje i/ili pri-
premanje lijeka. Onu uobi~ajenu razmjenu
u ljekarni - meni recept, vama lijek za-
mijenit }e jedna nova poslovna operacija:
vama lijek, a meni ..., elektroni~ka poruka?
Odlazi li pisani recept zaista u povijest ili
}e ovo biti jo{ samo jedan neuspjeli projekt?
Jesu li postojala i bolja rje{enja? O~ekivali
smo pametnu karticu kao zamjenu za
recept. Uskoro }emo dobiti odgovor na
ova, kao i na ostala pitanja vezana za uvo-
|enje eRecepta. Komora se priprema da
zajedno s va{im informati~arima i vama {to
spremnije do~ekamo po~etak uvo|enja
eRe cepta, spremni da u svakome trenutku
za {titimo interese bolesnika, struku i lje-
karni{tvo u svojoj punini.
Istodobno s uvo|enjem eRecepta o~ekuje
nas i dono{enje novoga Zakona o ljekar-
ni{tvu. O~ekuju nas, nadamo se, i kona~ni
odgovori na neka za ljekarni{tvo vrlo va`na
pitanja. Kako, i na koji na~in privatizirati
ùpanijske ljekarne, moèmo li zaustaviti
{irenje ljekarni~kih lanaca i uspostaviti eti-
~ki model ljekarni{tva, je li koncesija pravi
model za organizaciju ljekarni~ke djelatno-
sti? Odgovore na ova pitanja trebao bi
pruìti upravo taj, novi Zakon o ljekarni{tvu.
Sve vi{e je onih koji podràvaju Komoru i
podupiru stajali{te ve}ine ljekarnika da lje-
karni{tvo pripada ljekarnicima. Suprotno
to mi, okrupnjavanje i tajkunizacija ljekar-
ni {tva donijet }e samo brigu i probleme
dràvi, proizvo|a~ima, ve}ini ljekarnika i
bo lesnicima, jer bi to neminovno vodilo
stva ranju monopola i smanjivanju profesio-
nalnih i stru~nih sloboda u radu ljekarnika.
7
Na kraju ovog uvodnika prisjetimo se jed-
nog za na{e ljekarni{tvo i Komoru vrlo va`-
nog datuma. Prije petnaest godina, to~nije,
27. sije~nja 1995., slu`beno je na osniva-
~koj skup{tini obnovljen rad Ljekarni~ke
komore kao strukovne i stale{ke organiza-
cije. Odredbe tada novog Zakona o zdrav-
stvenoj za{titi iz godine 1993. omogu}ile
su osnivanje Komore kao strukovne orga-
nizacije i time nas pribliìle zapadnoeurop-
skim tradicijama i te`njama u zdravstvu.
Pokreta~i ponovnog osnivanja Komore
1
iz
godina 1994. bili su Farmaceutsko-bioke-
mijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu i Hr-
vatsko farmaceutsko dru{tvo.
Ovim kratkim podsje}anjem na datum ob-
navljanja rada Komore, zavr{avam ovaj uvo-
dnik s nadom da }emo u sljede}em raz do-
blju uspje{no rije{iti mnoge, ako ne i sve,
postavljene zada}e i nastale probleme koji
}e se na}i pred hrvatskim ljekarni{tvom.
Mate Portolan, mr. pharm

1
Vidjeti opse`ne podatke u knjizi Hrvatska ljekarni~ka
komora u svjetlu dru{tvenog razvoja farmacije u Hrvatskoj
1925 1995 2005., HLJK, Zagreb, 2005.
Albarello od majolike (Faenza, XVII. st.)
Natpis: SY
O
RUPUS PAPAVEROIS
9
~lanci
Informatizacija
zdravstvenog
sustava 3
Kraj godine obiljeìli su brojni sa-
stanci vezani uz eRecept.
1
Nekolicina ih je
odràna s predstavnicima informati~kih
tvrtki koje odràvaju ljekarni~ke aplikacije,
a potom i s predstavnicima HZZO-a i Mi-
nistarstva zdravstva i socijalne skrbi
(MZSS), kako bi se {to lak{e i bezbolnije i
ljekarne uklju~ile u CEZIH.
2
Svakako valja
pozdraviti takav projekt koji bi trebao
olak{ati i unaprijediti uslugu, ali i donijeti
u{tedu. No, tom projektu treba pristupiti i
oprezno i sustavno te svakako unaprijed
poku{ati predvidjeti mogu}e pogrje{ke i
pote{ko}e u stilu, kako se kaè, bolje
sprije~iti nego lije~iti.
Zbog tog je razloga radna grupa za eRe-
cept bila vrlo aktivna. Na sastancima se
ùstro raspravljalo o prednostima i mogu}-
no stima takvog sustava, a poku{ali su se
predvidjeti i mogu}i problemi. Tako je pri-
premljen poduì popis pitanja, komentara i
prijedloga za tvrtku Ericsson Nikola Tesla
(ENT) i za HZZO. U nastavku }emo nave-
sti nekolicinu tih pitanja i odgovore koji su
pristigli iz HZZO-a.
Treba tako|er spomenuti i Ugovor za li-
cenciranje koji su informati~ke tvrtke, koje
odràvaju ljekarni~ke aplikacije, potpisale s
HZZO-om potkraj prosinca 2009. Oko
tog Ugovora bilo je dosta rasprava, ponaj-
prije zbog HZZO-ova nerazumijevanja
na~ina poslovanja ljekarne. HLJK je, u do-
govoru s predstavnicima informati~kih tvr-
tki, zatraìla odre|ene prilagodbe odno-
sno promjene spomenutog Ugovora i zau-
zela ~vrsto stajali{te kako bi se one po{to-
vale, odnosno prihvatile u predvi |enom
roku. Naposljetku je sporazum postignut i
HZZO je novi Ugovor predloìo na sa-
stanku u MZSS-u neposredno prije Boì}a.
Tim se ugovorom ne zadire u poslovanje
ljekarne nevezano za e-Recept, a sve se
promjene u ljekarni~kim aplikacijama mo-
raju provoditi u dogovoru s HLJK-om.
Nakon potpisa spomenutog Ugovora, infor-
mati~ari su napokon dobili cjelovitu doku-
mentaciju kako bi se {to bolje pripremili za
ispitivanje sustava koje u ljekarnama treba
zapo~eti s 1. oùjka 2010.
Sadràj komentara i primjedbi radne grupe
za eRecept HLJK-a prikazan je tabli~no na
stranicama 10-12.
napisala: Tihana Govor~inovi} / Ljekarne
Dvoràk, Zagreb
1
Vidjeti: Informatizacija zdravstvenog sustava, Bilten HLJK
2009-3/4, str. 106-107, Informatizacija zdravstvenog
sustava 2, Bilten HLJK 2009-5, str. 201-205 i eRe-
cept, Bilten HLJK 2009-5, str. 206-212.
2
CEZIH Centralni zdravstveni informacijski sustav
Hrvatske
10
Komentari / primjedbe HLJK Odgovor HZZO
Valja znati koliko se vremenski dugo ~eka po-
vratna potvrda sredi{njeg sustava, najprije kod
lije~nika, a zatim u ljekarni, o prihva}anju ili do-
hvatu eRecepta. Naime, bolesnik/korisnik ne bi
smio iza}i iz ordinacije dok se ne potvrdi
prihva}anje recepata.
Problem moè nastati kad bolesnik pogre{no
shvati da mu je propisana neka terapija, a zapra-
vo nije. Ovo povla~i za sobom pitanje treba li
bolesnik dobiti neku pisanu potvrdu o terapiji.
[to se vremena ti~e, radi se o sekun-
dama, maksimalno 10 s.
Jedan od ciljeva e-recepta jest da
pisane potvrde postanu nepotrebne.
Ipak, svi pacijenti i lije~nici koji budu
tako èljeti, mo}i }e na vlastitom
pisa~u ispisati tiskanicu e-recepta.
eRecept mora imati alternativu, tj. ako se zbog
bilo kojeg razloga ljekarna ili ordinacija ne mogu
povezati na sredi{nji sustav, lije~nik moè napi-
sati papirnati recept, ali ne opcija da se zove
slu`bu pomo}i (help desk) jer to moè ispasti
kao pokvareni telefon .
Lije~nik tiskanice recepata nika-
da ne}e prestati postojati.
Ljekarnik mogu}nosti su help desk,
uputiti bolesnika u drugu ljekarnu ili
zamoliti bolesnika da pri ~eka dok se
ponovno ne uspostavi veza.
Aùrna elektroni~ka lista lijekova koja }e sadràvati
sve potrebne podatke i koja }e biti dostupna 24
h na dan (Web servis ili bilo koji suvremeni oblik,
NE DOC datoteka). Lista treba sadràvati sve po-
datke o doplatama, cijenama, o tome je li obve-
zan specijalist, je li mogu}e lijek propisati kao
ponavljaju}i i tako redom.
U razvoju. Bit }e u pogonu prije
po~etka provedbe (implementacije) e-
recepta.
Ako je kojoj ljekarni u njenom registru artikala ne-
kom lijeku pogre{no upisana ATK {ifra, ljekarnik ni
na koji na~in ne zna da je izdao pogre{an lijek.
îni nam se da ovakav zero tolerance moè
imati neèljene posljedice s ozbiljnim ishodom.
Neprihvatljivo. HZZO-ova aùrna i
to~na lista lijekova bit }e dostupna
svim ljekarnicima.
Pri promjeni liste lijekova zna se dogoditi da lije-
kovi mijenjaju ATK {ifru pa je mogu} scenarij u
kojemu je lije~nik neposredno prije promjene liste
propisao jedan lijek, a ljekarnik izdao drugi lijek
jer je bolesnik u ljekarnu do{ao nakon promjene
liste. Cijeli se slu~aj dodatno komplicira kad sve to
treba odraditi preko help deska, i da li help desk
ljekarni ~ita ATK {ifru na receptu ili ne?
HZZO-ova lista lijekova sadràvat
}e sve lijekove s datumima uvr{tenja
i brisanja s liste. Naravno da }e se
kao i dosada tolerirati izdavanje lije-
ka sa stare liste u prijelaznom raz-
doblju.
11
Ljekarnik bi trebao imati mogu}nost izmjene
eRecepta ako ne{to nije sukladno Pravilniku o
na~inu propisivanja i izdavanja lijeka na recept
(NN, 17/09., 46/09.), primjerice, smanjiti broj
kutija izdanog lijeka ako sukladno dozi broj paki-
ranja prelazi ono {to je dopu{teno Pravilnikom ili
izdati generi~ki lijek ako lije~nik nije striktno na-
veo da se ne smije.
Neprihvatljivo. Stornirati recept.
Generi~ki je lijek u redu, lije~nik pri-
ma poruku da je ljekarnik XY izdao
zamjenski lijek.
Na trì{tu su registrirana razli~ita pakiranja lijeka,
primjerice, po 30 tbl., po 60 tbl., a nisu sva
dostupna moè li se izdati manje pakiranje i
kako }e se u tom slu~aju rije{iti ispravak recepta?
Ne. Pacijenta uputiti u drugu ljekar-
nu ili zamoliti da pri~eka nabavu li-
jeka. Sve je rije{eno propisima isto
kao i do sada.
Lije~nik je napisao krivo doziranje, npr. ve} dulje
vrijeme lije~nici s nakanom pi{u kriva dozira-
nja da bi bolesnik mogao dobiti 2 kutije lijeka, a
ne 1 kutiju, a to rade zato {to su na recept ob-
vezni pisati terapiju za jedan mjesec ako je rije~
o terapiji kroni~ne bolesti.
Nije vezano uz e-recept.
Krivo doziranje, tj. ako ljekarnik uo~i da }e bole-
snik biti poddoziran ili predoziran.
Prekora~ena maksimalna dnevna doza, a nije
ozna~ena uskli~nikom i/ili oznakom necesse est i
bez potpisa lije~nika.
Krivi broj kutija koji se ne slaè s dozom, odno-
sno lije~nik traì dvije kutije, a upi{e doziranje
koje pokriva samo jedna kutija.
Problem privatnih recepata preko eRecepta
mogla bi se uvesti kontrola propisivanja te izda-
vanja na privatni recept!
Privatni recepti ne ~ine dio ove faze
projekta e-recept.
[to s ponovljivim receptima koji su izdani prije
eRecepta (ho}e li se prebaciti na eRecept ili }e u
tom slu~aju jo{ uvijek vrijediti da se lijek treba
podizati u istoj ljekarni)?
Ne}e se prebacivati na e-recept.
Vrijedit }e kao {to vrijede i danas.
12
Ne uspijemo na}i Rp (grje{ka u sustavu), a
lije~nik ne radi. [to tada?
Ako Rp. nije u sustavu, a u sustavu
se ne nalazi ni obavijest o tome da
je e-recept za pacijenta u pitanju
storniran iz nekog razloga paci-
jentu nije propisan lijek.
Slobodno pozvati help desk.
Omogu}iti ljekarniku pristup svim podacima o bole-
sniku radi bolje kontrole terapije, sprje~avanja
nepoèljnih u~inaka lijekova, mogu}ih interakcija te
na taj na~in i racionalizacije tro{kova s obzirom na
to da se za svaku radnju ljekarnik treba predstaviti
elektroni~kim potpisom, sam sustav zapravo kontro-
lira, odnosno sprje~ava zlouporabu podataka.
Za raspravu nakon pune implemen-
tacije projekta, koja uklju~uje i 100
% (potpuno) uvo|enja pametnih
kartica (smart kartica) pacijentima.
Fakturiranje HZZO-u nije obuhva}eno dostu-
pnom dokumentacijom i potrebno ga je detaljno
opisati i razraditi.
Fakturiranje za sada koncepcijski
bez promjena, samo {to vi{e ne}e
biti tiskanice recepta.
Sigurno je da nas o~ekuju velike promjene i problemi, ali i mnogo strpljenja kako bi se
podu~ili i osposobili i kolege ljekarnici i bolesnici. U tom poslu HLJK i dalje ustraje na
prihva}anju i provedbi svih dokaza i razloga ljekarni~ke struke kako bi projekt zaìvio
uspje{no i na vrijeme.
Povijesni su otili, a noviji klasini recepti

odlaze u prolost
Recept iz prve polovine XVII. stolje}a. Navode se sa-
stavnice pripravka: Herba Salvia, Herba Farfarae, Herba
Pulmonariae maculosae, Herba Veronicae, Pulmonis
vulpis praeparatio, Flores sulphuris sublimatus, Saccha-
rum album i tako redom. Na receptu je vidljiv i alke-
mijski znak za sumpor (trokut s kriì}em). Slika preuze-
ta iz knjige: V. Grdini}, Ljekarni{tvo na tlu Hrvatske.
Naslije|e, vizije i ostvarenja, Nakladni zavod Matice
hrvatske, Zagreb, 1996.
13
napisala: Danijela Huml/HLJK
1
Budu}i da je novac ekvivalent ljudskoga rada, on ima
i svoju duhovnu stranu, kao i sve drugo {to ~ovjek radi.
Stoga stru~ni ljekarni~ki rad ne bi trebalo gledati kroz
novac, nego novac kroz stru~ni rad V. G..
Utjecaj vlasnika
na eti~nost rada
u ljekarni
Sukob izme|u etike i poslovanja u
ljekarni postoji koliko je stara i sama
ljekarni~ka struka. Sukob nastaje zato {to
je javna ljekarna i zdravstvena i profitna
ustanova. Javni se ljekarnici bave prodajom
lijekova, ali isto tako imaju i eti~ku i zakon-
sku odgovornost prema bolesnicima i dru-
gim korisnicima ljekarni~kih usluga 1.
Kodeksom etike i deontologije Hrvatske
ljekarni~ke komore svaki je magistar farma-
cije u Republici Hrvatskoj obvezan svoj
ìvot i svoju struku posvetiti dobrobiti i
zdravlju ~ovjeka 2. Ova obaveza moè
biti kompromitirana ako ljekarnik svojom
voljom dopusti poslovnim (zapravo: nov-
~anim) ciljevima da se uzdignu kao glavni i
vode}i ciljevi rada u ljekarni.
1
U ovom }e
~lanku biti opisano kakav utjecaj imaju na
eti~nost rada vlasnici ljekarni. To se isto
moè odnositi i na voditelje ljekarni koji po
zadatku izvr{avaju politiku ustanove. Osim
toga, razmotrit }e se na~ini smanjenja mo-
ralnoga stresa me|u ljekarnicima zaposle-
nima u ustanovi u kojoj su trgova~ki ciljevi
ispred obveze skrbi za bolesnika.
Opis problema
Ljekarni~ka je struka proèta trgova~kim
aktivnostima i aktivnostima u sklopu pru-
ànja ljekarni~ke skrbi. Upravo zbog toga
{to se na istome mjestu pruà ljekarni~ka
skrb uz trgova~ke usluge, dolazi do sukoba
prioriteta 3. Vlasnik ljekarne jest onaj tko
ima mo} u tom procesu odre |ivanja prio-
riteta. Naime, vlasnik ljekarne stvara poli-
tiku ustanove i time ne samo da utje~e na
odluke kakve }e donositi njegovi ljekarnici
nego im umanjuje ili pove}ava dvojbu na
planu eti~kih na~ela. Za{to? Zato {to
ljekarnik u svojemu stru~nom radu uvijek
mora biti svjestan da lijek nije roba i da je
kupac u ljekarni, u pravilu, vi{e ili manje
trpe}i bolesnik kojemu su lijekovi potrebni
za zdravlje i utjehu. Vladimir Grdini} jasno
navodi da ljekarni~ko djelovanje ne smije
biti obrt, budu}i da ljudsko zdravlje ne
moè biti predmet trgovine, tako da i te-
meljni motiv ljekarni~kog djelovanja ne bi
smjela biti zarada 4. Moralni konflikt tek
nastaje kada vlasnik ljekarne daje prioritet
zaradi, a ne zdravlju bolesnika, kada ljekar-
nik mora raditi suprotno svojim moralnim i
eti~kim na~elima.
Postoje brojni primjeri eti~kih dilema u
ljekarni~koj praksi, poput eti~nosti izda-
vanja tzv. tablete poslije do eti~nosti op-
skrbljivanja ovisnika o opojnim drogama
{pricama, no ovdje ne}e biti govora o svim
14
eti~kim dvojbama u ljekarni~koj praksi 3.
Poku{at }e se dati naglasak na to kakav
utjecaj na eti~nost rada u ljekarni imaju
vlasnici ljekarni, odnosno voditelji ljekarni
koji izvr{avaju politiku ljekarni~kih organi-
zacija koje su dio ljekarni~kih lanaca. Pri
tome, u nekim zemljama, vlasnici ljekarni
mogu biti samo ljekarnici, ali u mnogim
zemljama, kao i u Hrvatskoj, vlasnikom lje-
karne moè postati bilo koja fizi~ka oso-
ba.
2

Eti~nost ljekarni~kog rada
Ljekarni~ka etika
3
po~iva na temeljima me-
dicinske etike i opisana je eti~kim, stru~nim
i zakonskim na~elima. [to se ti~e rada u
javnoj ljekarni, eti~ka na~ela ti~u se odnosa
ljekarnika i bolesnika te odnosa ljekarnika
prema kolegama i drugim strukama. Stru-
~na ljekarni~ka na~ela u vezi s etikom jesu:
po{tovanje kolega i drugih zdravstvenih
2
U ovom se ~lanku ne}emo baviti usporedbama da li
na dono{enje eti~kih odluka u ljekarni~koj praksi poziti-
vnije utje~u vlasnici ljekarni koji su ujedno i ljekarnici ili
je neva`no tko je vlasnik ljekarne. Postoje odre|ene
studije u SAD-u i Europi koje su obra|ivale ovu temu,
iako su to uglavnom naru~ene analize odre|enih orga-
nizacija, a rje|e istraìvanja koja su provodili znanstve-
nici na sveu~ili{tu.
3
Ljekarni~ka etika obuhva}a moralna na~ela pri istra-
ìvanju novih lijekova, proizvodnji i distribuciji lijekova,
izdavanju lijekova i medicinskih proizvoda. Ljekarnik
zaposlen u javnoj ljekarni mora izraditi lijek prema
strukovnim na~elima i mora informirati bolesnika o
svojstvima lijeka, dati stru~ni i nepristran savjet te po{-
tovati volju bolesnika kada je to stru~no i zakonski
opravdano.
rad nika, osiguravanje stru~ne pomo}i kori-
snicima usluga, po{tovanje zakonskih pro-
pisa, povjerljivost, po{tovanje vrijednosti i
dostojanstva bolesnika, po{tivanje bolesni-
kova prava na izbor, stru~na briga i pomo}
bolesniku te po{ten, pravi~an, uljudan i
milosrdan odnos prema bolesniku 5.
Milka Juki} i drugi navode da se u ljekar-
ni~koj praksi ne mogu uvijek u cijelosti
ostvariti eti~ka na~ela zbog: velikoga pro-
toka broja bolesnika,
4
niske razine na obra-
zbe i informiranosti bolesnika, agresivnosti
bolesnika,
5
zatrpanosti ljekarnika admini-
strativnim poslovima, nedore~enosti za kon-
skih dokumenata i nesustavnosti u pristupu
bolesniku, ponajvi{e zbog nepostojanja
standarda ljekarni~ke prakse 5. Poseban
je problem u Hrvatskoj i mje sti mi~an nedo-
statak ljekarni~kog kadra, {to, sigurno, ne
pogoduje dono{enju eti~kih odluka u
radu.
Kada se pogledaju zapisnici sa sastanaka
Povjerenstva za etiku i deontologiju HLJK,
primje}uje se da se u posljednjih deset go-
dina predmeti rasprava isklju~ivo ti~u
eti~nosti osnivanja ljekarni. Iz toga se moè
zaklju~iti da se ljekarnici u Hrvatskoj ne
suo~avaju s eti~kim dilemama u praksi.
Me|utim, iz razgovora s ljekarnicima moè
se saznati da situacija u praksi nije ba{ to-
liko jasna. No, ne postoje nikakvi pokaza-
4
Mno{tvo bolesnika u isto vrijeme u ljekarni smanjuje
obilnost informiranja svakog od njih.
5
To se posebno odnosi na ovisnike o opojnim drogama
i alkoholu i na osobe koji pate od PTSP-a.
15
telji, osim brojnih usmenih prigovora, koji
pristiù u HLJK, o pritisku na eti~nost
rada ljekarnika, koji ~ine pojedini vlasnici
ljekarni.
Vlasni{tvo nad etikom
Valja se upitati na koji na~in i za{to vlasnici
ljekarni utje~u na eti~nost rada ljekarnika.
Sve ovisi o tome {to je pojedini vlasnik lje-
kar ne postavio kao prioritet rada i je li
isklju~iv u odre|ivanju prioriteta. Vlasnici
ljekarni, u pravilu, odre|uju koje }e vrste
usluga pruàti njihova ljekarna, kakav }e
biti asortiman proizvoda u ljekarni, koliko
}e se strogo pridràvati propisa i uputa (sa
zakonskom snagom) pri stru~nom radu i
koliko }e se poticati stalno obrazovanje
ljekarnika 6.
U Velikoj je Britaniji primije}eno da brojni
vlasnici ljekarni ne èle pruàti usluge ovi-
snicima o opojnim drogama poput meta-
donske zamjene, zamjene igala i odlaganja
uporabljenih igala i {prica i to zbog toga
{to je primije}eno da ovisnici odvra}aju
ostale korisnike, ~esto kradu robu iz ljekar-
ne ili od pacijenata, neugodni su za oso-
blje i bolesnike, a i ne pridonose pove}anju
prometa ljekarne 6, 7.
Jedna {kotska studija poku{ala je utvrditi
koji ~imbenici utje~u na odabir OTC lijeko-
va koji }e se dràti u ljekarni. Primije}eno
je da na vlasnike ljekarni pri odabiru OTC
lijekova mnogo vi{e utje~u ekonomski ~im-
benici nego {to to utje~u na ljekarnike rad-
nike. Naime, OTC lijekovi donose brzu za-
radu, a i njihove cijene sve manje kontrolira
dràva. Ipak, zaklju~uje se da ti i takvi ~im-
benici ne izazivaju {tete bolesnicima i da
to obi~no zna~i samo da vlasnici daju pre-
dnost odre|enim robnim markama, pose-
bice ako na takve robne marke dobivaju
odre|eni rabat, poklone ili koje druge po-
puste i povlastice. Naàlost, nije se istra-
ìvalo stanje u vezi s ~injenicama da radni-
ci u ljekarni uglavnom nemaju utjecaja na
asortiman ljekovitih proizvoda ljekarne, ali
i da ti ljekarnici u biti moraju prodavati
odre|ene proizvode, iako znaju da u lje-
karni postoje jednako ili vi{e u~in koviti, a
jeftiniji proizvodi. Kao i u slu~aju pruànja
usluga ovisnicima, ovaj izbor obi~no do-
nosi vlasnik, tj. voditelj ljekarne, a ne izra-
vni provoditelj usluge 6, 8.
Etika savjetovanja
Bolesnici i skrbnici od lijeka ponajprije o~e-
kuju sigurnost u primjeni, uklju~uju}i sva
eti~ka gledi{ta koja se odnose na zdravlje i
kvalitetu ìvota. Preno{enje informacija bo-
les nicima kako bi oni bolje razumjeli koristi
i rizike od lije~enja, uz istodobno slu{anje
bolesnikova iskustva o lijekovima, postiè
se kvalitetnim savjetovanjem boles nika 9.
Primjereno savjetovanje boles nika {titi nje-
govu dobrobit i dostojanstvo te uvodi hu-
mani element u zanimanje koje se nepre-
stano bori s ekonomskim ciljevima 1.
Upravo zbog velike va`nosti koje ima sa-
vjetovanje bolesnika u ljekarni~koj praksi
valja promotriti u toj ljekarni~koj djelatno-
16
sti eti~ka pitanja koja su povezana s kvali-
tetnim i eti~ki ispravnim savjetovanjem bo-
lesnika o svojstvima, uzimanju i djelovanju
lijeka, i to kako sa stajali{ta ljekarnika (poje-
dinca) kao zdravstvenog radnika, tako i sa
stajali{ta vlasnika (voditelja) ljekarne.
Ljekarnik pojedinac samostalno odlu~uje
koliko }e kvalitetno savjetovati bolesnika
kojemu pruà odre|enu uslugu. Ljekarnici
bi mogli vrlo kvalitetno savjetovati sve bo-
lesnike kojima pruàju usluge kada ne bi
bili vremenski toliko ograni~eni i optere}eni
administrativnim poslovima. Naime, vrije-
me je vrlo ograni~ena kategorija u ljekarni,
a savjetovanje zahtijeva vrijeme. Stoga se
ljekarnik mora odlu~iti kako }e raspodijeliti
radno vrijeme: koliko }e ga utro{iti na sa-
vjetovanje bolesnika, na taksiranje recepa-
ta, naru~ivanje robe i na telefoniranje. S
tom se dvojbom suo~ava svaki put, bilo
kad izdaje lijek na recept bilo kad prodaje
OTC lijekove. Mogu}e je da ljekarnik koji
dugo savjetuje bolesnike, iako time bolje
informira bolesnika, gubi mnoge bolesnike
koji ~ekaju u redu, a on zbog nedostatka
vremena mora ostajati raditi prekovremeno
kako bi dovr{io sve administrativne poslo-
ve u ljekarni 1.
S druge pak strane, vlasnik ljekarne suo~en
je s pitanjem kako procijeniti kvalitetu rada
zaposlenih ljekarnika i {to }e biti predmet
nagra|ivanja njihova rada. Savjetovanje
bolesnika moè biti jedna od stavki koja }e
utjecati na ocjenu ljekarnikova rada. Ako
vlasnik ljekarne ne nagra|uje ljekarnika za
kvalitetno savjetovanje bolesnika, ili ga ~ak
ka`njava zato {toje previ{e vremena pro-
veo razgovaraju}i s bolesnikom, onda vlas-
nik ljekarne izravno poti~e radnike da bu du
samo poslovno u~inkoviti i brzi, a manje
skrbni prema bolesniku. U tom }e slu~aju
vlasnik ljekarne nagraditi svoje radnike ako
su brzi, ako imaju dobre trgova~ke vje{tine,
odnosno nagradit }e isklju~ivo sve one vje-
{tine i sposobnosti koje vode do pove }anja
prometa ljekarne. Financijska je korist u
tom slu~aju osnovni motiv poslovanja 1.
Ako je politika zdravstvene ustanove takva
da se savjetovanje bolesnika poti~e i
nagra|uje, onda }e to imati zna~ajnu i po-
ticajnu ulogu u radu ljekarnika zaposlenih
u toj ustanovi. Me|utim, ako ustanova ne
poti~e savjetovanje, ljekarnici }e vjerojatno
osje}ati svojevrsnu tjeskobu, ne}e savjeto-
vati bolesnike, odnosno savjetovat }e ih
vidljivo manjkavo
6
1.
Moralni stres i kodeksi
U okruènju ljekarne u kojoj je svaka akti-
vnost mora podvrgnuti novcu, ljekarnici
doìvljavaju ne{to {to se naziva moralnim
6
Ne provodi se u dovoljnoj mjeri obavje{}ivanje bole-
snika (kako bi oni {to bolje razumjeli koristi i rizike od
lijekova), ne daje im se potrebno obilje i raznolikost
podataka, primjerice, u vezi s tuma~enjem simptoma
bolesti, o problemima i zabrinutostima bolesnika veza-
nima uz propisani lijek, o na~inu pridràvanja tera-
pijskih protokola, o nazivu lijeka, njegovoj svrsi,
mogu}im interakcijama i nuspojavama, o ispravnoj
uporabi i ~uvanju lijeka, te o izboru i uporabi bezre-
ceptnih lijekova. Ukratko, ~in je savjetovanja i prijenosa
podataka na bolesnika nepotpun, nedostatan, nedo-
voljan, odnosno oskudan V. G..
17
stresom. Moralni se stres definira kao skup
uobi~ajenih negativnih simptoma stresa
koji se pojavljuju u situacijama koje imaju
eti~ku dimenziju kada zdravstveni radnik
ima osje}aj da ne moè sa~uvati sve intere-
se i vrijednosti
7
koji su dovedeni u pitanje
10, 11. Istraìvanjem u SAD-u prona|eno
je da 70 % ljekarnika doìvljava takvu vrstu
stresa na radu. Moralni stres moè pove}ati
nezadovoljstvo poslom i dovesti ~ak i do
odlaska sve ve}ega broja ljekarnika iz jav-
nih ljekarni 10, 12. Naàlost, ne postoje
podaci, ni u svijetu ni u Hrvatskoj, o tome
koliko ljekarnika napu{ta ljekarnu ili bi htje-
lo napustiti ljekarnu zbog moralnoga stre-
sa na radu.
Stru~ne ljekarni~ke organizacije u svijetu
opisuju eti~nost rada ljekarnika kodeksima
ljekarni~ke etike i deontologije koji su uskla-
|eni s izjavama o eti~kim na~elima ljekar-
ni~ke prakse Svjetske farmaceutske federa-
cije (FIP). Kodeks ljekarni~ke etike obi~no
vrlo op}enito opisuje eti~ka na~ela, s tim
da u nekim zemljama postoje i standardi
ljekarni~ke prakse kojima pruànje ljekar-
ni~ke skrbi postaje strukturirani proces u
kojem ima manje mjesta za pogre{ku. Na-
ravno, i zakonski propisi tako|er reguliraju
eti~nost rada ljekarnika. U Hrvatskoj je
eti~nost rada ljekarnika regulirana Kodek-
som ljekarni~ke etike i deontologije, Pravilima
dobre ljekarni~ke prakse, Zakonom o ljek a r-
ni{tvu (NN, 121/03., 35/08., 117/08.) i
drugim propisima iz zdravstva. Znanstve-
nici s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Sveu~ili{ta u Zagrebu, ni s nekoga drugog
fakulteta u Hrvatskoj, do sada se nisu bavi-
li istraìvanjem ovoga problema u praksi,
samo {to je dan vrlo detaljan teorijski osvrt
na tu temu u knjizi Farmaceutska etika, deon-
tologija i praksa 4.
[to jo{ donosi literatura?
Me|unarodna literatura o etici u ljekar-
ni{tvu, za razdoblje od 1990. do 2002.
godine, pokazuje da postoji vrlo malo
znan stvenih radova koji se bave etikom u
ljekarni~koj praksi i gotovo nijedan rad koji
doti~e temeljna filozofska pitanja ili eti~ke
vrijednosti u ljekarni{tvu. Tako|er, ne po-
stoji ~asopis koji se bavi etikom u ljekar-
ni{tvu. Ve}ina je tekstova o toj temi sro~ena
u liku eti~kih kodeksa, izjava stru~nih tijela,
mi{ljenja stru~njaka, pisama ili stru~nih
~lanaka 6. îni se da nema radova koji su
napisani kako bi se istraìli razli~iti utjecaji
poslovanja na eti~ko pona{anje vlasnika
(voditelja) ljekarni i ljekarnika radnika. Da-
vid Latif razotkriva kako vrijednosti koje
promi~e odre|ena ustanova ili sustav na-
gra|ivanja od vlasnika ljekarne utje~e na
kvalitetu skrbi u javnim ljekarnama. Njego-
7
Vlastite interese i vrijednosti ljekarnik pokazuje svojim
radom. Ne{to se od toga rada pretvara u vlastiti
proizvod (npr. magistralni pripravak, dobar savjet bole-
sniku, bdjenje u no}nom deùrstvu, stru~no ispravljeni
lije~ni~ki recept). Takvi proizvodi rada pridonose, u
pravilu, svakom ljekarniku nekom unutarnjem ispunjenju.
No, to se ispunjenje ne moè dirigirati kakvim vanjskim
~initeljima, pa ni novcem. Dakle, moralni ljekarnik
moè biti ispunjen u sebi ako je ispunjen zadovolj-
stvom, vlastitim znanjem i uspje{nim stru~nim radom, a
ne novcem. Samo ljekarnici koji istinski, odnosno stvar-
no vole farmaciju doista rade za struku V. G..
18
vi su doprinosi objavljeni u jednome pre-
glednom radu 6. No, Latifov je rad
ograni~en na ameri~ki zdravstveni sustav i
upitno je bi li se takve ili sli~ne razine mo-
ralne odgovornosti dobile istraìvanjem u
javnim ljekarnama drugih zemalja 6, 13.
Robert Dingwall i Pamela Watson istraìvali
su socijalni i ekonomski poloàj vlasnika
ljekarni. Primijetili su da ekonomski pritisak
dovodi mnoge vlasnike ljekarni u brojne
eti~ke dileme. Da bi se ostalo u poslu, pri-
tisak na kr{enje eti~kih i stru~nih standarda
pridonosi osje}aju eti~ke osamljenosti.
Zaklju~uju da se razmi{ljanja vlade i stru-
~nih organizacija, s jedne strane, te podu-
zet ni~kog duha vlasnika ljekarni, s druge,
uglavnom razilaze 6, 14.
Mo} i svrha eti~kih kodeksa
Kao {to je ve} spomenuto, ljekarni~ka je
etika opisana eti~kim, stru~nim i zakonskim
na~elima. Razvoj eti~kih kodeksa povezan
je s nekoliko ~initelja. Eti~ki su kodeksi u
zdravstvu osmi{ljeni kako bi {titili boles-
nike, kako bi {titili ugled same struke te da
se prilago|uju porastu profesionalizma me-
|u zdravstvenim stru~njacima 6, 15.
Svjetska farmaceutska federacija donijela je
godine 1997. kodeks sa stru~nim eti~kim
standardima u ljekarni{tvu. Kodeks se sa-
stoji od devet na~ela koja trebaju voditi
ljekarnike u njihovu radu 16.
8

[to se ti~e stru~nih propisa u svijetu, po-
stoje standardi ljekarni~ke prakse ~iji je cilj
da svi ljekarnici pruàju, {to je vi{e mogu}e,
odgovaraju}i i dosljedan stru~ni savjet.
Mnoge zemlje imaju razra|ene standarde
pri savjetovanju bolesnika, izdavanju lijeko-
va ili za odre|ene bolesti. Standardi su,
svakako, dobro rje{enje u ljekarni{tvu jer
se njima poti~e ljekarni~ka skrb i vrlo kon-
kretno usmjerava ljekarnika prema pruànju
kvalitetnog savjeta bolesniku. U Hrvatskoj,
osim Kodeksa i Pravila dobre ljekarni~ke
prakse, zakonski je propis Zakon o ljekar-
ni{tvu kojim se regulira eti~nost rada ljekar-
nika.
9
Me|utim, zakonski propisi ne mogu
rije{iti brojne eti~ke dileme koje nastaju u
radu tako da se samo pove}avanje zakon-
skih propisa ne moè smatrati jedinim
rje{enjem kojim }e se regulirati odnos vlas-
nika prema eti~nosti rada ljekarnika.
Nagrade za eti~nost
Zaklju~ci istraìvanja iz ovoga podru~ja
pokazuju da vlasnici ljekarni koji nagra|uju
svoje radnike za eti~ke odluke, koje donose
u svojem radu, svakako pozitivno djeluju na
zadovoljstvo poslom i na eti~nost rada lje-
karne. Postoje primjeri da se ljekarnik odlu-
8
Iako se ne rabi ista terminologija kao u medicinskoj
etici, ipak tih devet na~ela potpuno odraàva osnovne
pretpostavke medicinske etike. Valja tako|er napomenuti
da sada ve} zastarjeli Kodeks ljekarni~ke etike i deontolo-
gije HLJK (1996) 2 skromno odgovara eti ~kim izazovi-
ma s kojima se suo~ava dana{nje lje kar ni{tvo. Nadalje,
osim Pravila dobre ljekarni~ke prakse HLJK (1997.) koja
su vrlo op}enita i ve} zastarjela 17 u Hrvatskoj ne po-
stoje slu`beni standardi ljekarni~ke prakse.
9
Trenuta~no je u izradbi novi hrvatski Zakon o ljekar-
ni{tvu kojim }e, vjerujemo, mnoge dileme biti rije{ene.
19
~uje za kvalitetno savjetovanje bolesnika,
10

prepu{taju}i provedbu administrativnih po-
slova farmaceutskom tehni~aru 1.
Zanimljiva je akcija koju su poduzeli ljekar-
nici iz Walgreena u okolici Chicaga koji su
provodili previ{e svojega radnoga vremena
u administrativnim poslovima. Naime, se-
dam stotina ljekarnika zaprijetilo je otkazom
ako voditelji ustanova, u kojima su bili zapo-
sleni, ne po~nu poticati kvalitetno savjeto-
vanje bolesnika, odnosno op}enito ljekar-
ni~ku skrb 1, 18. Poticanje ljekarnika na
{trajk, kako bi pozvali vladaju}e na moralnu
odgovornost, svakako ne bi bilo prepo ru-
~ljivo. Ipak, ta je akcija bila hvalevrijedna jer
je pokazala osvije{tenost ame ri~kih ljekar-
nika o va`nosti spomenutoga problema.
Dodatne su ljekarni~ke usluge,
11
koje su
dokazano u~inkovite, vlade pojedinih ze-
malja, poput britanske, ugradile u ugovore
s ljekarnama kao obvezne. Tako|er je ugo-
voreno pla}anje tih usluga od National
Health Service (NHS). Takvi poticaji dràve
jedno su od boljih rje{enja brojnih eti~kih
dilema s kojima se suo~avaju ljekarnici pod
pritiskom vlasnika ljekarni, a koji nisu zain-
teresirani za ljekarni~ku skrb, nego samo
za ostvarivanje profita 1, 9.
Zaklju~ak i preporuke
Ve}ina dana{njih ljekarnika u javnoj ljekarni
poku{ava rije{iti eti~ke dileme s kojima se
svakodnevno susre}e u radu, ponajprije
koriste}i se vlastitim iskustvom i zdravim
razumom. Me|utim, izazovi su svakim da-
nom sve ve}i, jer je i uloga ljekarnika u skr-
bi za bolesnika sve ve}a, a da trgova~ki
ciljevi sve vi{e zauzimaju glavno mjesto u
poslovanju 19. Vlasnici ljekarne nagra-
|ivanjem odre|enih poslova u ljekarni us-
mjeravaju ljekarnike zaposlene u tim ustano-
vama ili prema uspje{nosti pruànju ljekar-
ni~ke skrbi ili prema ostvarivanju {to ve}eg
prometa, a to dovodi do brojnih eti~kih di-
lema u radu koje mogu rezultirati moral-
nim stresom 10. S obzirom na to da je u
ve}ini slu~ajeva taj smjer vi{e-manje pre-
pu{ten stilu i politici vlasnika ljekarne, tre-
balo bi provesti neke dodatne mjere
12
koje
10
U pojedinim se zemljama mnogo raspravlja o eti~kim
pitanjima iz ljekarni~ke prakse u sklopu studija farmacije
te te~ajeva stru~nog usavr{avanja za ljekarnike u praksi.
Neprestano isticanje moralne odgovornosti i va`nosti
koje ima kvalitetno savjetovanje u ljekarni ili bilo koja
druga ljekarni~ka usluga koja je dokazano u~inkovita
kao i raspravljanje o eti~kim dilemama iz prakse u sklo-
pu dodiplomske ili poslijediplomske nastave i te~ajeva
stru~nog usavr{avanja najva`nije je djelovanje koje bi
trebalo poduzeti u vezi s ovim pitanjem 1, kako u
mnogim zemljama, tako i u na{oj zemlji.
11
Dodatna ljekarni~ka usluga: u pravilu, usluga za koju je
potrebno ugovoriti vrijeme za razgovor (koja nije u
nu`noj vezi s izdavanjem lijekova ili nekim drugim re-
dovitim ljekarni~kim posredovanjem), a pruàju je
ljekarnici s dodatnim ovlastima (npr. koji su zavr{ili
ovla{tene programe dodatnog usavr{avanja) 14. U
javnim ljekarnama u Hrvatskoj uz redovitu se ljekarni~ku
djelatnost provode sljede}e dodatne usluge: odlaganje
medicinskog otpada, no}na deùrstva, mjerenje krvno-
ga tlaka, tjelesne mase i tako redom.
12
Jedan od na~ina jest zagovaranje eti~kih vrijednosti i
va`nosti ljekarni~ke skrbi ve} u dodiplomskoj nastavi
kako bi se podigla svjesnost budu}ih ljekarnika o eti~kim
pitanjima koja ih ~ekaju u praksi. Raspravljanje o eti~kim
dilemama koje se pojavljuju pri radu u javnoj ljekarni
treba se odràvati tako|er i u sklopu te~ajeva za stru~no
usavr{avanje ljekarnika, u obliku radionica, predavanja
20
}e pomo}i ljekarniku u dono{enju eti~kih
odluka, posebice ako one zna~e osigura-
vanje vi{e radnoga vremena za savjetovanje
bolesnika. S obzirom na to da su, zbog
promjena u ljekarni{tvu, mnogi problemi
sa savjetovanjem bolesnika nastali u po-
sljednja dva desetlje}a, ljekarnici koji rade
pet ili vi{e godina moraju biti upoznati s
najnovijim eti~kim pitanjima u ljekarni~koj
praksi 1.
Potrebna je, tako|er, ve}a volja ljekarnika
koji rade u javnim ljekarnama da izvje{tavaju
ostale kolege, bilo putem Povjerenstva za
eti~ka pitanja HLJK bilo pisanjem u stru~nim
glasilima, o stvarnim eti~kim dilemama s
kojima se suo~avaju na radu kako bi se po-
krenula rasprava o odre|enim temama i
na{la rje{enja u suradnji s vlasnicima ljekar-
ni i stru~nim organizacijama 1, 6. Osim
toga, izradba standarda ljekarni~ke prakse
i novoga eti~kog kodeksa mogla bi olak{ati
rad mnogim ljekarnicima i smanjiti moralni
stres.
Znanstvenici na sveu~ili{tu nezainteresira-
ni su za istraìvanje eti~kih pitanja u lje-
karni~koj praksi. Bilo bi korisno kada bi
primjerice Farmaceutsko-biokemijski fakul-
tet u Zagrebu pokrenuo istraìvanje o utje-
caju vlasnika ljekarne na eti~nost rada
ljekarnika, ali i op}enito istraìvanja o
eti~kim dilemama i moralnome stresu u jav-
noj ljekarni. Takvim bi se istraìvanjima
mogle otkriti naj~e{}e eti~ke dileme u
praksi i time pomo}i poslodavcima i dru-
gim odgovornim stranama u adresiranju
onih ~imbenika koji negativno utje~u na
motivaciju ljekarnika i kvalitetu skrbi u jav-
nim ljekarnama 6.
Nagra|ivanje svih usluga s podru~ja pru-
ànja ljekarni~ke skrbi (koje pobolj{avaju
bolesnikovu sigurnost), posebice savjeto-
vanje bolesnika, i njihovo stavljanje u cilje-
ve ustanove, svakako je ono {to bi svi vlas-
nici ljekarni trebali provoditi. Tada bi se
osigurali preduvjeti za stru~no blagosta-
nje
13
u ljekarni~kom radu. Me|utim, te{ko
je prisiliti vlasnike ljekarni da ljekarni~ku
skrb postave kao glavni cilj svoje ustanove.
To zna~i da su za razvoj ljekarni~ke skrbi
potrebne i druge inicijative, i od dràve i
od upornog rada strukovnih organizacija.
Literatura
1 Resnik DB, Ranelli PL, Resnik SP. The conict
between ethics and business in community phar-
macy: What about patient counseling? Journal of
business ethics 28:179-186, 2000.
2 HLJK, Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije,
Zagreb, 1996.
ili grupnih rasprava. Takva edukacija treba biti aktualna
i mora uzeti u obzir trenuta~ne gospodarske, socijalne
i tehnolo{ke prilike u ljekarni~koj praksi.
13
Blagostanje je stanje svijesti u kojemu se ispunjava je-
dinstvo duha, tijela i uma. To je svijest da u svakome
trenutku imamo sve {to je potrebno, da bi radili ono {to
volimo, da bi sura|ivali s ljudima s kojima trebamo
sura|ivati, s kojima èlimo sura|ivati i da bi se ostvarili
ne samo radni nego i ìvotni stil i standard kakav èlimo.
Kako je bogata svaka osoba koja ima {to dati drugim
ljudima, onda i ljekarnik koji je svjestan da njegovo znanje
trebaju drugi ljudi postaje bogata osoba V. G..
21
3 Benson A, Cribb A, Barber N. Understanding
pharmacists values: A qualitative study of ideals
and dilemmas in UK pharmacy practice. Social
Science & Medicine 68 (2009) 2223-2230.
4 Grdini} V, Vukovi} J. Farmaceutska etika de-
ontologija i praksa. JADRAN-Galenski laboratorij
d.d. Zagreb, 2000.
5 Juki} M, Ladavac M, Majstorovi} Lj, Bleki} J.
Eti~ka na~ela i standardi u ljekarni~koj praksi.
Farm. Glas. 61, 9/2005, 511-514.
6 Wingfield J, Bissell P, Anderson C. The Scope
of pharmacy ethics - an evaluation oft he interna-
tional research literature, 1990-2002. Soc Sci
Med 58 (2004) 2383-2396.
7 Rees L, Harding G, Taylor KMG Supplying
injecting equipment to drug misusers: A survey
of community pharmacists attitudes, beliefs and
practices. International Journal of Pharmacy Pra-
tice (1997) 5, 167-175.
8 Kennedy E, Moody M. An investigation of the
factors affecting community pharmacists selecti-
on of over the counter preparations. Pharm World
Sci (2000) 22 (2), 47-52.
9 Farmaceutska grupacija Europske Unije. Bole-
snikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove sigur-
nosti u Europi sigurnom uporabom lijekova. Hr-
vatska ljekarni~ka komora. Zagreb, 2009.
10 Kalvemark Sporrong S, Hoglund AT, Hansson
MG, Westerholm P, Arnetz B. We are white coats
whriling round-moral distress in Swedish pharma-
cies. Pharm World Sci (2005) 27: 223-229.
11 Kalvemark S, Hoglund AT, Hansson MG,
Westerholm P, Arnetz B. Living with conicts. Et-
hical dilemmas and moral distress in the health
care system. Soc Sci Med 2004; 58(6): 1075-
84.
12 Mott DA, Doucette WR, Gaither CA, Pe-
derson AP, Schommer JC. Pharmacists attitudes
toward worklife: results from a national survey of
pharmacists. J Am Pharm Assoc 2004;
44(3):326-36.
13 Hassell K, Fisher R, Nicolas L, Shann P. Con-
temporary Workforce patterns and historical
trends: The pharmacy labour market over the
past 40 years. Pharm Jour (2002) 269, 291-
296.
14 Dingwall R, Watson P. Small pharmacies and
the National Health Service. Discussion paper
02/01 Trent Institute fo Health Services Research
(2002), Sheffield.
15 Backman G. Vardetisk kompetens Begrepp i
teori och praktik (Dissertation, eng. Health care
ethical competence concept in theory and
practice, Uppsala: Uppsala University, 2002.
16 FIP Statement of Professional Standards.
Code of ethics for pharmacists. 5 September
1997 http://www.fip.org/www/uploads/databa-
se_file.php?id=209&table_id=
17 HLJK. Pravila dobre ljekarni~ke prakse.
Zagreb, 1996. http://www.hljk.hr/Komora/Op}i
aktikomore/tabid/59/Default.aspx
18 Williams C. Unionized Pharmacists Push for
Better Working Conditions: Negotiations with
Walgreen sin Chicago Reect Concerns about
Patient Care. Pharmacy Today (1997), 3(7) 1.
19 Dessing RP, Flameling J. Ethics in pharmacy:
a new denition of responsibility. Pharm World
Sci 2003; 25(1):3-10.

22
Ljekarni~ki stres
na radu
Mnogo se govori o stresu na radu,
od dnevnih ~asopisa do znanstvene litera-
ture. Stres je psihosocijalni ~imbenik koji
utje~e na na{e zdravlje,
1
a stres na radnom
mjestu uzrokovan je neuravnoteènim sta-
njem izme|u zahtjeva i kontrole koja se
provodi na poslu. Tako|er, stres je i poslje-
dica neravnoteè izme|u uloènog truda i
nagrade. Izvor je stresa na radnom mjestu
radni okoli{. S obzirom na to da te ne-
ravnoteè u~estalom aktivacijom mehani-
zama stresa uzrokuju fiziolo{ke promjene
koje vode do sr~anih i mentalnih bolesti,
koje u kona~nici naru{avaju kvalitetu ìvota
pojedinca i zajednice, ne iznena|uje u~e-
stalo pojavljivanje upravo te teme u javno-
sti 1.
Zdravstveni radnici pate od stresa na rad-
nome mjestu zbog toga {to javnost od njih
mnogo o~ekuje, a oni sami ~esto nemaju
dovoljno vremena, vje{tina i socijalne pot-
pore da provedu sve o~ekivano. Takva si-
tuacija moè dovesti do gore navedenih
fiziolo{kih promjena, ali i ~e{}eg izostajanja
s posla, smanjenja kvalitete usluge koju u
svojem poslu pruà zdravstveni radnik,
kao i smanjenja prometa tih usluga 2.
Ljekarnik, kao zadnja karika u lancu pru-
ànja zdravstvene skrbi, ima prema bole-
sniku golemu odgovornost te je, kao i osta-
li zdravstveni radnici, izloèn stresu. Stres
me|u ljekarnicima ~esto je rezultat veliko-
ga radnog optere}enja, manjka ljekarnika u
smjeni (ljekarni) i ~estih prekida procesa
stru~noga rada, kako zbog telefonskih po-
ziva, tako i zbog nekih drugih obveza 3.
U Hrvatskoj su se provodila istraìvanja o
utjecaju stresa na rad zdravstvenih radnika,
poglavito lije~nika i medicinskih sestara,
no nisu provedena sustavna istraìvanja o
stresu na radu me|u ljekarnicima.
U ovom }e ~lanku biti opisan problem stre-
sa kod ljekarnika koji rade u javnim ljekar-
nama kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj,
zatim }e biti razmatrani ~imbenici koji
utje~u na nastanak stresa u ljekarnika, a na-
vest }e se i mogu}a rje{enja toga proble-
ma.
Stres u javnom ljekarni~kom radu i
za{to nastaje?
U posljednjih je nekoliko godina zbog sta-
renja stanovni{tva porasla potra`nja za
ljekarni~kim uslugama i posljedi~no tomu
pove}ala se potreba za lijekovima. Razno-
napisala: Danijela Huml/HLJK
1
Medicinski gledaju}i, stres je skup svih nespecifi~nih
biolo{kih fenomena izazvanih {tetnim izvanjskim utjecaji-
ma, uklju~uju}i o{te}enje i obranu od njega. Moè biti
lokalan ili generaliziran (kao u op}em adaptacijskom sin-
dromu), a moè se odnositi i na psihi~ko stanje. Op}i
adaptacijski sindrom skup je nespecifi~nih reakcija orga-
nizma na djelovanje {tetnih agensa. Kona~ni rezultat
njihova djelovanja jest adaptacija organizma ili iscrplje-
nost. Stresor je u medicini i biologiji podraàj koji organi-
zam dovodi u stanje stresa, tj. poti~e nespecifi~nu obram-
benu reakciju ili prilagodbeni mehanizam V. G..
23
likost se ljekarni~kih usluga pritom nije
pove}avala, ali se pove}ao administrativni
dio posla, a primije}en nedostatak ljekar-
nika na hrvatskom trì{tu rada doveo je do
neravnoteè izme|u onoga {to ljekarni{tvo
u ovome trenutku moè ponuditi stanov-
ni{tvu i onoga {to stanovni{tvo treba. Ta
neravnoteà utje~e na svakodnevni rad
ljekarnika, vjerojatno povisuju}i razinu stre-
sa i napetosti koje ljekarnici doìvljavaju.
Ve}ina dosada{njih studija u svijetu koje se
bave stresom me|u ljekarnicima otkrivaju
da je razina stresa u ljekarnika osrednja te
podjednaka kao i kod ostalih zdravstvenih
radnika, poglavito lije~nika op}e medicine
4-5. Studije iz sedamdesetih i osamdese-
tih godina pro{loga stolje}a pokazuju da je
razina stresa, koju doìvljavaju ljekarnici, u
rasponu od niske do visoke, a studije iz
devedesetih godina otkrivaju umjerenu ra-
zinu stresa i pove}an obujam posla u od-
nosu na prija{nje godine 18.
Me|utim, jedno istraìvanje s Novog Ze-
landa pokazuje da su ljekarnici ipak ne{to
izloèniji psiholo{kom stresu na radu nego
drugi zdravstveni radnici. Naime, ljekarnici
su ~e{}e izjavljivali da bi napustili svoj po-
sao zbog stresa na radnom mjestu nego
{to su to ~inili lije~nici, uklju~uju}i i kirur-
ge. Kao razloge naveli su predugo radno
vrijeme, ~injenicu da javnost ne prepoznaje
i ne cijeni posao koji rade, prevelik broj sati
provedenih u radu s ljudima, te izlo ènost
kritikama javnosti. Tako|er se pokazalo da
se ljekarnicima smanjio interes za vlastitit
posao, da imaju osje}aj kako te{ko mogu
ostati kompetentni u poslu koji rade, a do-
sta su se àlili na zatrpanost administrativ-
nim i financijskim poslovima 4.
Ljekarnici i farmaceutski tehni~ari koji rade
u domu za starije i nemo}ne osobe manje
su izloèni stresu nego oni koji rade u jav-
noj ljekarni 11. Studija o stresu me|u
ljekarnicima i medicinskim sestrama u Sje-
dinjenim Ameri~kim Dràvama pokazuje
da i ljekarnici i medicinske sestre smatraju
lo{im ~este prekide posla zbog telefonskih
poziva ili ~ega drugoga, slabe prigode za
napredovanjem, nedostatak kadra, veliko
radno optere}enje i mala primanja 6. To
su, kako je u radu izloèno, glavni razlozi
stresa 6. Drugi su razlozi navedeni u je-
dnoj studiji iz West Midlandsa (Velika Bri-
tanija) u kojoj se otkriva da je mnogo javnih
ljekarnika frustrirano zbog nedovoljnog
isko ri{tavanja njihova stru~na znanja i pri
tome smatraju da zasluùju ve}e po{tovanje
i priznanje njihove akademske stru~nosti,
posebice od lije~nika 7.
Zanimljivo je primijetiti da su ljekarnici u
Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, koji
provode dodatne ljekarni~ke usluge,
2
mno-
go zadovoljniji svojim poslom nego ljekar-
nici koji pruàju samo osnovnu uslugu sa-
vjetovanja 11. Dokazano je da postoji
povezanost stresa i predanosti poslu u lje-
karni{tvu. Predanost poslu pozitivno utje~e
na zadovoljstvo ljekarnika poslom. Upravo
predanost poslu obja{njava za{to ljekarnici,
2
Vidjeti u ovom broju Utjecaj vlasnika na eti~nost rada u
ljekarni, podrubnica 11.
24
koji su vlasnici ljekarni, imaju mnogo pozi-
tivnije stajali{te prema poslu nego ljekarnici
koji su samo radnici u lje karni 17. Kadrov-
ska potpora (vi{e ljekarnika i farmaceutskih
tehni~ara u timu), opre ma i informacijska
tehnologija koja ola k{ava proces izdavanja
lijekova pove}ava produktivnost (time i za-
radu), kvalitetu lje kar ni~ke usluge i zado-
voljstvo ljekarnika 15.
U Hrvatskoj nije me|u ljekarnicima istra-
ìvan problem stresa na radu. Pretposta-
vljamo da bi rezultati bili ne{to druk~iji, jer
se o~ekuje da u zemljama isto~ne Europe,
koje su pro{le ekonomske, politi~ke i zdra-
vstvene reforme sustava, postoji ne{to
druk~ija hijerarhija najve}ih stresora
1
na
radu, a u odnosu na razvijene zemlje 8.
Pojava dodatnih stresora na radnom mje-
stu me|u ljekarnicima u Hrvatskoj moè se
povezati s promjenama u organizaciji zdra-
vstvenog sustava i s obrazovanjem zdrav-
stvenih radnika, a koje su uslijedile u deve-
desetim godinama 9. Zdravstvena refor-
ma s kraja godine 2008. tako|er je zna-
~ajno utjecala na rad ljekarnika. Osim toga
{to se nametnulo mnogo vi{e administrati-
vnoga posla, uvedena je i nova, ali nedo-
voljno pripremljena usluga izdavanja lijeko-
va na ponovljivi recept, ~ime je ljekarniku
dana ve}a odgovornost u skrbi za bole-
snika. Sve te promjene, zajedno s promje-
nama koje neprestano i nesustavno dolaze
iz HZZO-a, zatim utjecaj vlasnika ljekarni
na rad ljekarnika, manjak ljekarni~kog ka-
dra i neprepoznatljivosti ljekarni~kog posla
u javnosti, sve to, zasigurno, utje~e na sva-
kodnevni rad ljekarnika u nas, i u odre-
|enoj mjeri dovodi do stresa.
Posljedice su stresa zna~ajne i za pojedin-
ca i za dru{tvo. Reakcije pojedinca na stres
mogu biti (1) psiholo{ke, (2) pona{ajne i
(3) fiziolo{ke reakcije. Psiholo{ke reakcije
na stres mogu biti: porast tjeskobe,

proble-
mi koncentracije,

negativni osje}aji,

gubi-
tak pa`nje,

depresija,

umor,

sindrom izga-
ranja (engl. burnout syndrome) ili porast
samoubojstava. Pona{ajne reakcije na stres
naj~e{}e su povla~enje i izolacija na poslu
ili kod ku}e, porast nesre}a, ve}a konzu-
macija cigareta, alkohola ili kave, razdra-
`ljivost,

agresivnost,

seksualne disfunkcije,
niska motivacija za rad i me|uljudske od-
nose te porast nasilja na poslu i/ili kod
ku}e. Fiziolo{ke reakcije na stres uklju~uju
porast razine kortizola, ve}e vrijednosti
kolesterola, povi{enje krvnoga tlaka, palpi-
tacije,

bolove u prsima, nesanicu,

pojavu
nekih vrsta karcinoma, probavne smetnje,
glavobolju,

ko{tano-mi{i}ne tegobe te pad
funkcije imunosnog sustava 10.
Dru{tvena zajednica, u kojoj su zdravstve-
ni radnici izloèni stresu, tako|er trpi po-
sljedice toga jer zdravstveni radnik, izloèn
stresu, ~e{}e odlazi na bolovanja, napu{ta
svoje radno mjesto, pokazuje manjak zani-
manja za struku, a sve to utje~e na kvalite-
tu pruènih usluga i kvantitetu ostvarenog
prometa 2.
Dràvna tijela u Hrvatskoj (npr. Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod
za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod
25
za mentalno zdravlje), stru~ne lje kar ni~ke
organizacije, udruge, ustanove, poslodavci,
vlasnici ljekarni i sindikati nisu se do sada
bavili tim problemom, ni u smislu utvr|ivanja
njegove ozbiljnosti, njegova utje caja na
ljekarnike, bolesnike i zdravst veni sustav, pa
ni u smislu njegova rje {avanja.
Intervencije koje smanjuju stres na
radu u javnoj ljekarni
Malobrojne se studije bave intervencijama
koje su poduzimane radi smanjenja stresa
na radu kod ljekarnika. Ve}ina je studija o
sprje~avanju stresa kod zdravstvenih rad-
nika zapravo slabe kvalitete, pa se ne moè
sa sigurno{}u re}i koliku je promjenu u
smanjenju stresa ili sindroma izgaranja
izazvala stanovita intervencija 2. Ipak,
zahvati kod zdravstvenih radnika kojima se
smanjuje stres usmjereni na pojedinca, a
koji uklju~uju kognitivno-bihevioralni pri-
stup (npr. vje`be no{enja s problemima),
kombinirano s tehnikama opu{tanja ili bez
njih, mogu biti u~inkoviti u smanjenju sin-
droma izgaranja, anksioznosti i op}ih
simptoma stresa. Intervencije smanjenja
stresa usmjerene na posao koje uklju~uju
pobolj{anje komunikacije u timu mogu
tako|er smanjiti sindrom izgaranja i op}e
simptome stresa. U najboljem slu~aju, po-
zitivni u~inci intervencija suzbijanja stresa
mogu biti prisutni jo{ {est mjeseci do dvije
godine nakon zadnje primijenjene inter-
vencije 2.
Uvo|enje dodatnih ljekarni~kih usluga
moè pove}ati zadovoljstvo i smanjiti stres
ljekarnika u radu. Naime, ljekarnici ~esto
èle, odnosno nastoje provoditi vi{e vre-
mena na savjetovanje bolesnika i op}enito
na provedbu dodatnih ljekarni~kih usluga.
Me|utim, to uglavnom ne mogu ostvariti
zbog poznatih razloga: nedostatak stru-
~nog kadra i vremena za dodatne ljekarni~ke
usluge (aktivnosti), {to onda izaziva neza-
dovoljstvo poslom i stres 12. Stru~ne
ljekarni~ke organizacije, svjetske i u poje-
dinim zemljama, prepoznale su va`nost
uvo|enja dodatnih ljekarni~kih usluga i
sada rade na osmi{ljavanju istih 14.
U mnogim zemljama diljem Europe ljekar-
nicima je omogu}eno raditi honorarno u
javnim ljekarnama. To se pokazalo da
umanjuje stres kod ljekarnika, posebice
kod ljekarnica, a primije}eno je i da uma-
njuje sukobe na razini izme|u posla i obi-
teljskih obveza 15.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO),
Svjetska farmaceutska federacija (FIP), Eu-
roPharm Forum, u suradnji sa stru~nim
ljekarni~kim organizacijama diljem Europe,
provode brojne projekte kojima je cilj pre-
poznavanje uloge ljekarnika u javnosti. Pri-
mjer takve akcije jest projekt Pitajte o
svojim lijekovima, koji se provodio u vi{e
europskih zemalja, uklju~uju}i i na{u zem-
lju. Primjerice Hrvatski dan ljekarni, koji
se obiljeàva svakog 29. listopada,
2
ima
isti cilj. Takvi i sli~ni projekti svakako po-
maù u podizanju svijesti javnosti o tome
2
Vidjeti ~lanak Ljekarni~ki spomendan u Biltenu HLJK
2007-2/3, podsjetnik.
26
kakvu zdravstvenu uslugu imaju i mogu
o~ekivati od ljekarnika.
Od jeseni 2009. magistri farmacije koji su
zaposleni u javnim ljekarnama u Hrvatskoj
mogu specijalizirati, me|u ostalim, i po-
dru~je Klini~ke farmacije javno lje kar ni-
{tvo. S obzirom na to da na stres utje~e i
skromna mogu}nost napredovanja u poslu
te osje}aj nekompetentnosti za posao koji
obavljaju, to }e uvo|enje ove specijaliza-
cije, ~ini se, imati zna~ajnu ulogu i u
smanjenju stresa na radu u ljekarni 4.
Osim Sveu~ili{ta u Zagrebu, od rujna
2010. i Sveu~ili{te u Splitu priprema sve-
u~ili{ni studij farmacije.
3
Otvaranje jo{ jed-
nog studija farmacije u Hrvatskoj svakako
}e utjecati na kadrovsku situaciju u zemlji,
a time }e o~ito dovesti do smanjenja ne-
sta{ice ljekarnika u Hrvatskoj. Pove}anje
broja ljekarnika na trì{tu rada moglo bi:
zadovoljiti potrebe stanovni{tva za ljekar-
ni~kim uslugama, pobolj{ati njihovu kvali-
tetu i smanjiti optere}enje, posebice admi-
nistrativnim poslom, na koje se àle ljekar-
nici u praksi.
Zaklju~ak
Istraìvanja pokazuju zna~ajnu povezanost
stresa na radu i radnog u~inka. Ako je stres
blage naravi, on djeluje motiviraju}e. Umje-
reno snaàn stres povezan je ve} s niskim
radnim u~inkom, a sna`ni stres ima kao
posljedicu ne samo niski radni u~inak nego
moè uzrokovati i niz psihi~kih abnormal-
nosti, te du{evnih i drugih bolesti 13.
Stres na radnom mjestu mogao bi lo{e
utjecati na zapo{ljavanje novih ljekarnika
pa i na zadràvanje ljekarnika u javnoj
ljekarni. Ako se razina stresa ne smanji,
moglo bi se naru{iti fizi~ko i mentalno
zdravlje sada{njih i budu}ih ljekarnika, a
time bi bila ugroèna i bolesnikova sigur-
nost.
Malobrojne studije bave se intervencijama
koje su poduzimane radi smanjenja stresa
na radu kod ljekarnika. Odre|ene inter-
vencije, kojima nije primarni cilj bio
smanjenje stresa na radu, ipak posljedi~no
dovode do smanjenja stresa poput uvo-
|enja dodatnih ljekarni~kih usluga, mogu-
}nosti honorarnog rada u ljekarni, mogu}-
nosti specijalisti~kog usavr{avanja i tako
redom.
Preporuke
1. U sklopu obveznoga stru~nog usavr-
{avanja ljekarnika valjalo bi organizirati
te~ajeve na temu no{enja sa stresom u
svakodnevnom radu kombinirano s teh-
nikama opu{tanja, ali i te~ajeve kojima je
cilj pobolj{anje komunikacije i me|uljudskih
odnosa u ljekarni. Rad na pobolj{anju
me|usobnih odnosa u timu s farmaceu-
tskim tehni~arom moè pomo}i ljekarnici-
ma u radu. Budu}a bi se istraìvanja treba-
la usmjeriti osmi{ljavanju tih i takvih mode-
la 12. Iako u Hrvatskoj postoje specijali-
3
Vidjeti o tome podrubnicu 3 u ~lanku Rad Vije}a Ko-
more od travnja do srpnja 2009., u Bilten HLJK 2009-
3/4, str. 124-134.
27
zacije za one magistre farmacije koje rade
u javnoj ljekarni, ipak se mali broj ljekar-
nika prijavljuje i zavr{ava takve specijaliza-
cije. êsto im to onemogu}uju vlasnici
ljekarni koji ne poti~u svoje zaposlenike na
usavr{avanje i ne omogu}uju im ga jer ne
vide u tome financijski interes. Potrebno bi
bilo na neki na~in stimulirati vlasnike ljekar-
ni da {alju zainteresirane ljekarnike na
specijalisti~ko usavr{avanje.
2. Gotovo su sve ljekarne u Hrvatskoj kom-
pjutorizirane, poput europskih, i koriste se
informati~kom tehnologijom (IT) pri naru-
~ivanju i izdavanju lijekova. Ipak, rad bi
ljekarnicima bio vrlo olak{an kada bi bili do-
stupni sustavi za provjeru interakcija lijekova
i za sigurnosna elektroni~ka upozorenja za
slu~ajeve udvostru~enja lije~enja ili kod
nuspojava 14, 16.
3. U Hrvatskoj ljekarnici nemaju mogu}nost
honorarnog rada u ljekarni. S obzirom na to
da honorarni rad u ljekarni moè dovesti
do ve}eg zadovoljstva ljekarnika na radu,
onda bi i u Hrvatskoj bilo korisno usposta-
viti i tu vrstu rada.
4. Op}enito, trebalo bi poticati predanost
ljekarnika svom poslu, ja~aju}i njegov osje-
}aj kontrole nad svakodnevnim situacijama
uz smanjivanje obujma tehni~kih i admini-
strativnih poslova koje ljekarnik obavlja.
Tako|er, trebalo bi poticati da {to vi{e
ljekarnika ima mogu}nost otvaranja vlastite
ljekarne, jer vlasnici ljekarni, u svim prove-
denim istraìvanjima, imaju zna~ajno manji
stres od ljekarnika koji su samo radnici u
ljekarni.
5. Stru~ne ljekarni~ke organizacije u zemlji
trebaju raditi vi{e na slici i ulozi ljekarnika u
javnosti kako bi javnosti bilo {to je mogu}e
jasnije kakvu uslugu moè, odnosno ne
moè o~ekivati od ljekarnika. Isto tako,
stru~ne ljekarni~ke organizacije trebale bi
objasniti ulogu i zada}e ljekarnika i to posebi-
ce lije~nicima op}e prakse s kojim ljekarnici
sura|uju, no i zbog ~estih nesporazuma s
lije~nicima na koje se ljekarnici àle.
6. U Hrvatskoj trenuta~no postoji oko 2
700 magistara farmacije koji rade u javnim
ljekarnama te vi{e od tisu}u javnih ljekarni.
To zna~i da pribli`no 2,5 ljekarnika pro-
sje~no radi u jednoj ljekarni. S obzirom na
to da u ljekarni u svakoj smjeni mora raditi
najmanje jedan ljekarnik, onda je jasno da u
Hrvatskoj postoji nedostatak ljekarni~kog
kadra. Za preciznije procjene trebalo bi
izraditi studiju o kratkoro~nim i dugoro~nim
potrebama ljekarni~kog kadra i za javno i za
bolni~ko ljekarni{tvo u Hrvatskoj. Ve}i broj
ljekarnika u zemlji doveo bi do manjeg
optere}enja poslom, podno {ljivijeg preki-
danja posla zbog telefonskih poziva ili ne~eg
sli~nog, poletniji odaziv na sudjelovanje u
pruànju dodatnih ljekar ni~kih usluga, {to
bi sve umanjilo stres na radu u ljekarni. S
obzirom na to da su vrste stresa kod svih
zdravstvenih radnika sli~ne, mogu}a su i
neka usporedna sustavna istraìvanja i
rje{enja. Smanjenje administrativnih poslo-
va moglo bi dovesti do zna~ajnog pobolj{anja
u zadovoljstvu i smanjenju stresa zdravstve-
nih radnika na radu, a taj je povezan sa
psiholo{kim morbiditetom 5.
28
7. Kako bismo saznali koliko su hrvatski
ljekarnici, koji rade u javnim ljekarnama, u
kvalitativnom i kvantitativnom smislu pod
stresom, bilo bi potrebno {to je mogu}e
prije napraviti ciljana istraìvanja na temu
stresa u ljekarnika. Prou~avaju}i studije iz
drugih zemalja i na osnovi razgovora s
ljekarnicima utvr|eni su brojni pokazatelji
koji upu}uju na to da situacija i u Hrvatskoj
u vezi s tim pitanjem nije najbolja. Oni koji
su zainteresirani za kvalitetu ìvota ljekar-
nika trebaju razviti i uvesti ne samo realne
metode ublaìvanja stresa nego urediti i
radne okolnosti koje pridonose smanjenju
stresa javnih ljekarnika. Stres na radnom
mjestu mogao bi lo{e utjecati na nova~enje
novih ljekarnika i zadràvanje postoje}ih
ljekarnika u javnoj ljekarni 18-19. Kako
bi se izbjeglo ve}e naru{avanje fizi~kog i
mentalnog zdravlja sada{njih i budu}ih
ljekarnika te ugroàvanje bolesnikove si-
gurnosti, posve je sigurno da je potrebno
smanjiti razinu stresa koji doìvljavaju
ljekarnici u javnim ljekarnama 5.
Literatura
1 Marmot M. Sindrom statusa: Kako dru{tveni
poloàj utje~e na na{e zdravlje i dugovje~nost.
Algoritam, Zagreb, svibanj 2007.
2 Marine A, Ruotsalainen J, Serra C, Verbeek J.
Preventing occupational stress in healthcare wor-
kers. Cochrane Database Syst Rev. 2006 Oct
18;(4):CD002892.
3 Mc Cann L, Hughes MC, Adair CG, Cardwell
C. Assesing job satisfaction and stress among
pharmacists in Northern Ireland. Pharm World
Sci (2009) 31:188-194.
4 Dowell AC,

Westcott T,

McLeod DK, Hamil-
ton S. A survey of job satisfaction, sources of
stress and psychological symptoms among New
Zealand Health Professsionals. NZ Med J 2001,
114:540-544.
5 Appleton K, House A, Dowell A C. A survey
of job satisfaction, sources of stress and psycho-
logical symptoms among general practitioners in
Leeds. Br J Gen Pract 1998;48:1059-1063.
6 Wolfgang AP, Perri M, Wolfgang CF. Job-rela-
ted stress experienced by hospital pharmacists
and nurses. Am J Hosp Pharm. 1988;45:1342-
1345.
7 Boardman H, Blenkinsopp A, Jesson J, Wilson
K. A pharmacy workforce survey int he West Mid-
lands: (4) Morale and motivation. Pharm J. 2001;
267:685-690.
8 Lambert VA, Lambert CE, Itano J, Inouye J,
Kim S, Kuniviktikul W, Sitthimongkol Y, Pongtha-
vornkamol K, Gasemgitvattana S, Ito M. Cross-
cultural comparison of workplace stressors, ways
of coping and demographic characteristics as
predictors of physical and mental health among
hospital nurses in Japan, Thailand, South Korea
and the USA (Hawaii), Int. J. Nurs. Stud., 41,
2004., 6, 671-684.
9 Kneèvi} B, Golubi} R, Milo{evi} M, Matec L,
Mustajbegovi} J. Zdravstveni djelatnici u bolnica-
ma i stres na radu: Istraìvanje u Zagrebu. Sigur-
nost 51 (2) 85-92 (2009).
10 Pavi~evi} L, Bobi} J: Stres na radu. U: [ari}
M, @u{kin E (Ur.): Medicina rada i okoli{a, Medi-
cinska naklada, Zagreb, 530-537, 2002.
11 Schommer JC, Pedersen CA, Gaither CA,
Doucette WR, Kreling H, Mott DA. Pharmacists
desired and actual time in work activities: eviden-
ce of gaps from the 2004 National Pharmacist
Wokforce Study. J Am Pharm Assoc (2003).
2006 May-Jun; 46(3):340-347.
12 Gaither CA, Kahaleh AA, Doucette WR,
Mott DA, Pederson CA, Schommer JC. A modi-
29
ed model of pharmacists job stress: the role of
organizational, extra-role, and individual factors
on work-related outcomes. Am J Pharm Educ.
2008 February 15; 72(1): 2.
13 McCunney RJ: Psychiatric Aspects of Occu-
pational Medicine. In: A Practical Approach to
Occupational and Enviromental Medicine, Little,
Brown and Company, Boston, 267-71, 1994.
14 Farmaceutska grupacija Europske Unije. Bo-
lesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove si-
gurnosti u Europi sigurnom uporabom lijekova
(ur. hrvatskoga izdanja: V. Grdini}), Hrvatska
ljekarni~ka komora. Zagreb, 2009.
15 Gidman W, Day J, Hassell K, Payne K. Deli-
vering health care through community pharmaci-
es: are working conditions deterring female phar-
macists participation. J Health Serv Res Policy.
2009 Jul; 14(3):141-149.
16 Kreling DH, Doucette WR, Mott DA, Gait-
her CA, Pederson CA, Schommer JC. Communi-
ty pharmacists work environments: evidence
from the 2004 National Pharmacist Workforce
Study. J Am Pharm Assoc (2003). 2006 May-
Jun; 46(3):331-339.
17 Gaither CA. Career commitment: a media-
tor of the effects of job stress on pharmacists
work-related attitudes. J Am Pharm Assoc (Wash).
1999 May-Jun; 39(3):353-361.
18 Mott DA, Doucette WR, Gaither CA, Pe-
derson CA, Schommer JC. Pharmacists attitudes
toward worklife: Results from a national survey of
pharmacists. J Am Pharm Assoc 2004; 44(3).
19 Bond CA, Raehl CL. Pharmacists asses-
sment of dispensing errors: risk factors, practice
sites, professional functions and satisfaction.
Pharmacotherapy. 2001; 21:614-626.
Za{to
ljekarnama
trebaju
kvalificirani
ljekarnici
Vedska vlada, u sklopu programa
privatizacije ljekarni, upravo razmatra da li
da ukloni ili samo smanji obveze ljekarnika
u ljekarni. No, Farmaceutska grupacija Eu-
ropske unije (PGEU) upozorava na opa-
snosti od takve akcije i postavlja pitanje:
za{to u ljekarnama trebaju raditi kvalificira-
ni visoko obrazovani ljekarnici? Jasno je da
ne bi prihvatili da avione voze osobe bez
visokog obrazovanja, dosjetkom se sluì
PGEU, i dodaje kako su europski gra|ani
mnogo ugroèniji od pogre{ne uporabe
lijekova nego od avionskih nesre}a. To je
jedan od va`nijih razloga za{to gotovo sve
vlade zemalja zahtijevaju da ljekarnu vode
visoko kvalificirani farmaceuti. Tek neke
vlade, poput estonske, to ne zahtijevaju.
Ako {vedska vlada isto tako prihvati takvu
politiku, o~ito je da }e biti sama s Esto-
nijom u tome.
PGEU izvje{tava da u Europi ne postoje
dva identi~na ljekarni~ka sustava. Na~in na
koji su ljekarne organizirane ~ini se da
prevela: Danijela Huml/HLJK; pripremljeno
prema ~lanku Why pharmacies need fully qualied
pharmacists? (PGEU)
30
utje~e na razli~ite pristupe u reguliranju
ljekarni~kog sektora. Pri tome, na~in na
koji se regulira ljekarni~ki sektor ovisi o
razli~itim tradicijama u ekonomskoj i zdra-
vstvenoj politici doti~ne zemlje. Te i takve
razlike mogu se odraziti i na strukturu
ljekarni~ke radne snage. U praksi to zna~i
da }e biti razli~it omjer ljekarnika u odnosu
na druge struke u ljekarni. Primjerice, u
zemljama poput Italije i Irske u prosjeku
radi u ljekarnama vi{e ljekarnika u odnosu
na druge ljekarni~ke radnike s niìm razi-
nama kvalifikacije. Me|utim, u zemljama
poput Velike Britanije, Nizozemske i Dan-
ske situacija je upravo suprotna. PGEU
nagla{ava da, bez obzira na to kako je orga-
nizirana ljekarna, njezina u~inkovitost mora
biti osigurana.
Ljekarni~ke kvalikacije u EU
Osnovna su na~ela studija farmacije na EU
razini harmonizirana. Studij farmacije mora
trajati najmanje pet godina, uklju~uju}i naj-
manje ~etiri godine teorije i prakse i {est mje-
seci prakse u ljekarni. Tijekom studija mora
se odslu{ati najmanje 14 obveznih kolegija,
iz podru~ja od mikrobiologije do etike.
Harmonizacija studija farmacije ima tri po-
zitivne posljedice:
ljekarnici se mogu lak{e kretati me|u
zemljama EU, {to moè uzrokovati
nedostatak ljekarnika u odre|enoj
zemlji
bolesnici se mogu slobodno kretati
me|u zemljama ~lanicama i traìti
zdrav stvenu skrb u zemlji u kojoj se
zateknu, a harmonizacijom studija osi-
gurava se bolesnicima da u svim zem-
ljama ~lanicama ljekarnik ima jednaku
razinu naobrazbe
harmoniziranim studijem odre|uju se
kompetencije ljekarnika i tako ga se
stru~no izdvaja od ostalih radnika
1
u
ljekarni~kom timu.
Ljekarnici i bolesnikova sigurnost
Stanje rada i okolnosti u ljekarni{tvu mogu
se oslikati kratkim re~enicama kako slije-
di.
1. Gotovo svatko u Europi uzima lijekove,
i to od bezreceptnih lijekova (kao {to je
paracetamol) pa sve do receptnih lijekova
za dugotrajnu upotrebu.
2. Gotovo svi lijekovi mogu nanijeti ~ovjeku
{tetu, a neki ga, {tovi{e, mogu usmrtiti.
3. Mnogi lijekovi izazivaju nuspojave, a
neki su lijekovi me|usobno nespojivi (kon-
traindicirani).
4. Medikacijske pogrje{ke ~ine veliku {tetu
europskim bolesnicima.
5. âk i kada se lijekovi uzimaju sigurno,
nisu uvijek uzimani tako da se pove}a do
najvi{eg stupanja njihov terapijski u~inak.
1
Za ljekarni~ke radnike postoje u Europi razne razine
obrazovanja, koje se me|usobno razlikuju od zemlje
do zemlje.
31
6. Slaba ustrajnost bolesnika velik je i po-
dcijenjen tro{ak za europske zdravstvene
sustave, kako u pogledu ba~enih lijekova,
tako i u pogledu pogor{anog zdravlja boles-
nika.
7. Stru~na uloga ljekarnika moè se saèti
ovako: ljekarnici trebaju umanjiti do naj-
vi{eg stupnja sve mogu}e ~initelje i izvore
zdravstvene opasnosti i {tete.
8. Stanovni{tvo Europe stari i pove}ava se
potreba za lijekovima, pa se i uloga ljekar-
nika stalno pove}ava.
9. Uloga ljekarnika u promicanju zdravlja i
spre~avanju pojave i {irenja (prevenciji)
bolesti dobiva na svojoj va`nosti kako se
ljekarnik sve vi{e uklju~uje u pruànje jav-
nozdravstvenih poruka.
Odgovornost ljekarnika
Nije prijeporno da ve}ina ljekarni u Europi
obavlja svoju ulogu tako da su u njima za-
posleni ne samo ljekarnici nego i ljekarni~ki
radnici s niòm razinom stru~ne kvalifika-
cije. Ovisno o zemlji, ti radnici mogu biti:
receptarijusi (npr. u nordijskim zemljama),
farmaceutski tehni~ari ili farmaceutski asi-
stenti (pomo}nici, suradnici). Ti ostali ~la-
novi ljekarni~kog tima, dakako, imaju u
ljekarni va`nu ulogu. Njihova se uloga ne
smije zanemariti, odnosno podcijeniti.
Me|utim, ostaje ~injenica da ti ostali ~la-
novi ljekarni~kog tima nemaju istu razinu
obrazovanja, kakvo imaju ljekarnici, a u
nekim slu~ajevima ni istu eti~ku odgovor-
nost kao {to je imaju ljekarnici. Ljekarnik je
isklju~ivo taj koji je odgovoran za bolesnika.
Golemu va`nost izravne povezanosti li-
cem u lice izme|u bolesnika i ljekarnika
te stru~nu odgovornost ljekarnika prepoz-
nao je ~ak i Europski sud pravde u nekoliko
navrata, zatim Europski parlament, Europ-
ska komisija i Vije}e Europe. Tako|er,
PGEU smatra da je izravna dostupnost
ljekarnika, koji nastoji pruìti uslugu bole-
sniku i koji u isto vrijeme nadzire ostatak
tima u ljekarni, neizostavni element u osi-
guranju bolesnikove sigurnosti.
Opasnosti od dekvaliciranja
Ekonomija ljekarni izrazito je kompleksna.
Obi~no se ljekarne vode kao privatne usta-
nove, ali s propisanim, odnosno zadanim
tro{kovima i ure|enom strukturom njihove
naknade. Svrha takve uspostave stanja jest
socijalna bezuvjetna zapovijed na ljekarne,
tj. da ljekarne moraju kontinuirano, na ~vr-
stim temeljima, opskrbljivati stanovni{tvo
lijekovima u skladu s najvi{im standardima
stru~noga nadzora.
S druge pak strane, EU vlade pod stalnim
su i rastu}im pritiskom nadziranja farma-
ceutskih tro{kova. Nadalje, jasno je da po-
stoje ustupanja izme|u tro{kova i kvalitete
u ljekarni~kom sektoru. Primjerice, ljekar-
nici nastoje traìti vi{u naknadu od ostalih
~lanova ljekarni~kog tima zbog o~itih pri-
rodnih i razumnih razloga. Neki ljekarnici i
ve}i broj ostalih ~lanova ljekarni~kog tima
32
rado bi smanjili op}e tro{kove ljekarne, {to
bi se odmah odrazilo na smanjene ukupnih
tro{kova zdravstvenog sustava.
2

Dok europski ljekarnici prepoznaju va`nost
nadziranja tro{kova, PGEU vjeruje da je
smanjenje tro{kova smanjivanjem kvalitete
ljekarni~kog rada lo{a ekonomija. Lo{ija
kvaliteta ujedno zna~i i ve}u opasnost od
medikacijske pogre{ke, lo{iju ustrajnost
(bolesnika u pridràvanju propisa pri
lije~enju), kao i izazivanje nepotrebnih nu-
spojava lijekova. Kao posljedicu takvih
okolnosti mogu se, zapravo, samo povisiti
tro{kove zdravstvenog sustava. Osim toga,
bolesnici u Europi imaju pravo o~ekivati
uslugu visokog standarda. Cijeli tim u
ljekarni mora im to osigurati, ali jedino
ljekarnik ima potrebno obrazovanje za ostva-
renje toga standarda.
Manjak ljekarnika
Neke zemlje EU pate od manjka ljekarnika,
posebno u zemljama gdje je broj ljekarni
brzo ili ubrzano porastao u nekoliko za-
dnjih godina.
3
Naravno, nedostatak zdrav-
stvenih stru~njaka op}enito je problem,
tako da je Europska komisija nedavno izda-
la Zeleni papir na ovu temu.
U zemljama u kojima postoji ozbiljan
manjak ljekarnika, kao {to su SAD, Irska ili
Velika Britanija, odgovor je op}enito bio
taj da se ne prihva}a politika po kojoj bi se
rad u ljekarni oslanjao na niè kvalificirano
osoblje. Rje{enje je zapravo u tome da se
prihvati opskrba ljekarnicima pove }a-
vaju}i broj upisa studenata na studij farma-
cije. Ostale mjere, kao {to je poticanje far-
maceuta, onih koji ne rade u ljekarni, da se
zaposle u ljekarni, mogu tako|er dijelom
pridonijeti rje{enju problema.
Vrijedno je imati na umu ~injenicu da nika-
da nije bilo bolje vrijeme da se bude ljekar-
nik. Ljekarni~ka praksa, op}enito gledaju}i,
postaje sloènija, a uloga se ljekarnika u
zdravstvenom sustavu bitno pove}ava. Bilo
bi pogubno da ulozi ljekarnika nije dan
onaj prioritet koji zasluùje i da se ne uzmu
u obzir i ne po{tuju sve one mogu}nosti
ljekarnika koje su ve} naslije|ene u evolu-
ciji zdravstvenih sustava i u razvojnim
preobrazbama terapije lijekovima.
Zaklju~ak
PGEU smatra da je bilo koja politika
smanjivanja uloge ljekarnika kratkotrajna.
Takva bi politika Vedsku izdvojila iz Euro-
pe u pogledu uskla|ivanja obrazovanja i
obrazovnih standarda, te pokretljivosti
stru~njaka i bolesnika, upravo u vrijeme
kad stru~na i bolesnikova mobilnost po-
staju sve ve}a europska stvarnost.
Takva bi politika dovela do kratkoro~nih i
nejasnih ekonomskih postignu}a protiv
prava i potreba bolesnika.
2
Smanjenje tro{kova zdravstvenog sustava nu`no ne
zna~i da bi lijekovi bili jeftiniji.
3
Norve{ka je za to dobar primjer.
33
Takva se politika ne bi svrstala uz temeljne
potrebe osiguranja dostupnosti zdravstve-
ne mo}i.
Europski bolesnici trebaju ljekarne i trebaju
ljekarnike. PGEU zahtijeva da se gore izne-
sene nepogodne politike ponovno razmo-
tre.
Piktogrami:
brza i
jednostavna
poduka
bolesnika
Pri uzimanju lijekova bolesnik se
mora pridràvati uputa, posebice s obzi-
rom na dozu, vremenski razmak izme|u
dvaju uzimanja lijeka i na trajanje uzimanja
lijeka. Da bi ispravno upotrijebio i ~uvao
lijek, bolesnicima se u stanovitim zemljama
(npr. Finska, Italija, Ju`noafri~ka Republika,
Malta, SAD, Velika Britanija) nude lje-
karni~ki piktogrami,
1
jednostavni i jasni
crteì koji zorno predo~uju odre|ene upu-
te 1. Piktogrami su slike koje to~no
napisao: Vladimir Grdini}
1
Zamisao da se u Hrvatskoj izrade piktogrami stara je
vi{e godina. Jo{ je u literaturi 1 na str. 214. bilo obz-
nanjeno kako se nastoje pripremiti ljekarni~ki piktogrami,
koji bi u Republici Hrvatskoj uz uporabnu dozvolu u{li u
ljekarni~ki promet. Uz piktograme trebao bi se izraditi i
pripadaju}i mali priru~nik za ljekarnike i bolesnike.
prikazuju: na~in uzimanja i ~uvanja lijeko-
va, mjeru opreza ili druge va`ne/zna~ajne
obavijesti u vezi s lijekom 2. Ti se pikto-
grami rabe u nakani da bolesnicima slikom
dopune pisane i/ili usmene upute, i da ih
podsjete, odnosno upozore na to kako
pravilno uzeti i spremiti lijek. Pri tome je
neobi~no va`no da su crteì ne samo jed-
nostavni i jasni, nego i nedvosmisleni, lako
razumljivi i prihvatljivi 3. Kada se to po-
stigne, onda ljekarni~ki piktogrami omo-
gu}uju bolju suradljivost, tj. spremnost bo-
lesnika da prihvati savjet lije~nika i/ili
ljekarnika o svojoj terapiji i da dobivene
upute pravilno slijedi. Moè se re}i da je
ljekarni~ki piktogram sli~ica koju ljekarnik
stavlja na spremnik za lijekove i koja je sim-
bol odre|enog zna~enja va`nog za lije~enje
i rukovanje lijekovima. Ti i takvi piktogrami
djeluju po na~elu trenuta~ne asocijacije.
Oblikovanje piktograma
Ikone (gr~. eikon slika, lik), male sli~ice
na kompjutorskom ekranu svima su dobro
poznate. Te ikone nisu ni{ta drugo nego
piktogrami prilago|eni radu na kompjuto-
ru. Upravo je vrijednost tih malih ikona da
se grafi~ki jednostavno oblikuju, da se do-
bro i brzo pronalaze, te da se iznena|uju}e
brzo u~e i pamte. Ljekarni~ki su piktogra-
mi istih svojstava, ali su prilago|eni bole-
snicima, njihovim skrbnicima i drugim
potro{a~ima lijekova.
Kreiranje svakoga novog kompleta piktogra-
ma svojevrsni je izazov, bio on namijenjen
34
snalaènju u bolni~kim prostorima, avantu-
ristima u prirodi, rukovanju opa snim tvarima
ili pak lijekovima. Piktogram u pravilu mora
biti ~itak, mora zadràti po mogu}nosti ka-
rakter crteà dakle biti tako pojednosta-
vljen da bude vrlo jednostavan grafizam,
zapravo jednostavan crte`. Od piktograma
se o~ekuje da bude neutralan u smislu
kulturolo{ke
2
raznoli kosti. Samo tako pikto-
gram moè biti me |u narodno razumljiv, i
{to je danas osobito va`no, ne smije vrije|ati
nikakve tabue, tj. zabranjene predmete, pi-
tanja i mi{ljenja, ne{to {to je komu sveto ili
nepovredivo. Dakle, mora se jako paziti
kako ga definiramo i {to u njemu upotreblja-
vamo. Sve ostalo je stvar estetike i ispiti-
vanja komunikacijske vrijednosti. Katkada je
dovoljno samo malo slobodnije interpretira-
ti postavljena pravila i ve} se name}u mnoga
kreativna rje{enja.
3
Moderno oblikovanje piktograma treba za-
dovoljiti sljede}e zna~ajke: lako}a (prepoz-
navanja), brzina (uo~avanja), to~nost (iska-
zivanja poruke), vidljivost (na spremniku),
mnogostrukost (za prikaz razli~itih poruka
kombinacijom sastavnih elemenata crte`-
nog sustava) i dosljednost (likovnih rje{e-
nja). Sve su to zna~ajke koje sustav pikto-
grama sam po sebi treba imati da bi uop}e
mogao funkcionirati.
Piktogramska komunikacija
Brzo i jednostavno komuniciranje nije
mogu}e s pomo}u ni jednoga govornog
jezika. Jezik nije univerzalan, ali je zato
univerzalna piktografija ili pismo u slikama.
Dakle, jedini je svestrani jezik slikovno pi-
smo, jezik slika. Piktogram zbog svoje uni-
verzalnosti govori sve jezike. Piktogram
je suvremeni slikovni jezik, odnosno jezik
da na{njice. Slikom djelotvorno dolazimo
do niza predod`bi koje sustavno nastaju
jedna iz druge u ljudskoj svijesti. To je
razlog njihove sve {ire uporabe u svijetu
globalizacije i internacionalizacije, gdje su
va`na pitanja: kako, {to brè, {to jednosta-
vnije komunicirati? Posebno je, stoga, kori-
sna u sporazumijevanju me|u ljudima iz
razli~itih jezi~nih skupina (npr. hrvatski
ljekarnici s turistima), ali i za poduku nepi-
smenih,
4
za ljude koji nisu zavr{ili osnovnu
{kolu i op}enito za oskudno {kolovane lju-
de koji imaju problema s ~itanjem i razu-
mijevanjem. Naime, i u najrazvijenijim zem-
ljama i u najbogatijim dru{tvima ima velik
broj ljudi kojima nije lako sudjelovati u
dru{tvenoj komunikaciji upravo zbog te{-
ko}a s ~itanjem. Tu se ubrajaju i osobe s
posebnim potrebama, defektne osobe,
5

2
Neutralan s obzirom na na~ine ìvota i rada, obi~aje,
religiju, jezik, znanost i filozofiju.
3
Primjerice, dizajneri piktograma za sportske discipline
na Olimpijadi u Ateni odu{evili su vrativ{i se anti~kim
uzorima i crnim likovima tijela na naran~astoj podlozi
poput fragmenta starogr~ke keramike. Veli~ina njihova
uspjeha bila je u tome {to svaki od piktogramskih likova
izgleda kao prostoru~an crte`, a funkcionira s ostalima
kao dio istoga sustava.
4
Ljudi koji su se rodili u siroma{tvu, nesretnim okolno-
stima i nesretnim dijelovima svijeta.
5
Osobe koje se zbog organskog, fiziolo{kog ili psihi~kog
nedostatka zna~ajnije razlikuju od normalna ~ovjeka.
35
~itatelji koji nedovoljno poznaju jezik i oni
koji imaju probleme u svladavanju vje{tine
~itanja 4, poput osoba s disleksijom.
6

Piktogrami katkada mogu biti dopunjeni i
potpisani kratkom re~enicom.
7

Na spremnicima za lijekove, dakako, nema
mnogo prostora za dodatne informacije.
Stoga je u ljekarni{tvu potreba smanji-
vanja informacija i njihov smje{taj na vrlo
mali prostor spremnika itekako zanimljiva i
korisna. U osnovi je piktogramske komu-
nikacije crte` koji svojim zgusnutim, a opet
krajnje pojednostavnjenim i nadasve logi-
~kim, likovnim sadràjem mora mo}i prika-
zati glavna obilje`ja pojma, predmeta,
objekta ili usluge o kojima je rije~. Pritom,
piktogram ne smije ispasti kao rebus, ni
zagonetka, nego, naprotiv, ve} na prvi po-
gled nedvosmisleno ~itljiva informacija.
Ispitivanje vrijednosti
Stvaranje kvalitetnih novih piktograma go-
lem je posao. To je stoga {to dobar pikto-
gram uravnoteèno ispunjava i funkciju
informacije i funkciju likovnosti. Mo`da
ba{ u tom prostoru istodobne neslobode
(jer poruka mora biti jasna i nedvosmisle-
na) i slobode (vizualne kreativnosti) leì
izazov za dana{nje oblikovatelje piktogra-
ma. No, u svakom slu~aju ljekarni~ki pikto-
gram mora biti bolesniku prihvatljiv i razu-
mljiv 5.
Kako se uop}e ispituju novi piktogrami?
Ljekarni~ki se piktogrami trebaju ispitati na
reprezentativnom uzorku sastavljenom od
bolesnika, staratelja i drugih potro{a~a
lijekova.
Kada ispitivanjem piktograma moramo biti
statisti~ki sigurni da kod golemog broja
primatelja informacije svaka od sli~ica po-
bu |uje pravu asocijaciju. Tada je to valjan
skup ispitivanih piktograma. Me|u tim,
svaki piktogram koji jednom ~ovjeku zna~i
jedno, dok }e drugi ~ovjek iz njega shvati-
ti ne{to posve drugo nije, o~ito, dobar pik-
togram.
Primjena
Ljekarni~ki piktogrami u Hrvatskoj trebali bi
unaprijediti dosada{nji sustav komunikacije
s bolesnicima i skrbnicima. Na tom zadatku
Hrvatska ljekarni~ka komora intenzivno radi.
Nastoji se da hrvatsko ljekar ni{tvo dobije
potpuno novi vizualni identitet primjenom
posebno osmi{ljenog sustava piktograma,
koji bi se trebao izgraditi spajanjem pretho-
dno odabranih elemenata iz skupa osnov-
nih elemenata, primjerice, za zabrane (mje-
re opreza), upozorenja (naredbe) i uporabu
(djelovanje) 2. Slaganjem jedini~nih ele-
menata trebaju se dobiti pojedini piktogra-
mi, koji }e o~ito postati nu`nim dijelom
6
Disleksija razvojni (u djece) ili ste~eni (u odraslih)
poreme}aji ili nesposobnost ~itanja, zbog specifi~nih
àri{nih lezija. Za takve je osobe potrebno pripremiti
primjerene izvore pou~avanja, dakle slikovno pismo i
jednostavne re~enice.
7
Tekst uz piktogram pisan je kratkom re~enicom, po
mogu}nosti sa subjektom na prvome mjestu, a upo-
trijebljena re~enica treba odràvati neku cjelinu misli
koje se niù jedna za drugom.
36
ljekarni~ke svaki da {njice. O~ekuje se da }e
njihov kreativni vizualni jezik, njihova
rje~itost slikom i funkcionalnost zauzeti sve
glavne poruke ko je ljekarnik treba odaslati
bolesnicima, po sebice strancima, turistima
3 i emigrantima 6, te osobama koje ne
znaju niti ~itati niti pisati. Uz to, piktogrami
bi trebali pobolj{ati ~itljivost obavijesnih le-
taka i drugim materijala namijenjenih bole-
snicima 7.
Literatura
1 V. Grdini}, J. Vukovi}, Farmaceutska etika, de-
ontologija i praksa, JADRAN Galenski laboratorij,
Zagreb, 2000, str. 214.
2 US Pharmacopoeia, The United States Pharma-
copoeial Convention, 2009. http://www.usp.org/
audiences/consumers/pistograms/describe.html
3 R. A. Pezelj, Piktogrami pomo} u ljekar-
ni~kom radu, Farmaceutski glasnik, 62:7-8
(2006) 405-410.
4 S. Kripalan, R. Robertson, M. H. Love-Ghaf-
fari, L. E. Henderson, J. Praska, A. Strawder, M.
G. Katz, T. A. Jacobson, Development of an illu-
strated medication schedule as a low-literacy pa-
tient education tool, Patien Education & Counse-
lig, 66:3 (2007) 368-377.
5 R. Dowse, M. Ehlers, Medicine labels incor-
porating pictograms: do they inuence under-
standing and adherence?, Patien Education &
Counselig, 58:1 (2005) 63-70.
6 G. L. Kreps, L. Sparks, Meeting the health li-
teracy needs of immigrant populations, Patien
Education & Counselig, 71:3 (2008) 328-332.
7 L. E. Mansoor, R. Dowse, Effect of pictograms
on readability of patient information materials,
Annals of Pharmacotherapy, 37:7-8) (2003)
1003-1009.
Staklena boca Ljekarne K crncu

(Mainz, oko 1747.)
Natpis: ESS:ENTIA CASCAR:AE ILL:
37
izvje{}a
pripremila: Ana Malovi} / HLJK
Rad Vije}a
Komore
sjednice 12/97 i
13/98
Vije}e Komore u vrlo je kratkom
razdoblju odràlo dvije sjednice o kojima
donosimo izvje{}a.
12/97 sjednica Vije}a HLJK-a
Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svo-
joj je sjednici od 26. studenoga 2009. ras-
pravljalo i donijelo odluke o:
izvje{}u predsjednika Komore o radu
izme|u sjednica Vije}a
predstavljanju Strategije za ljekarni~ku
djelatnost dr. sc. Aleksandar Dà-
kula
priru~niku Formulae magistrales Croa-
ticae
stru~nom usavr{avanju ljekarnika.
Sjednicu Vije}a vodila je zamjenica pred-
sjednice Zrinka Vrkljan.
Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u
obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-
nostima u Komori u razdoblju od 24. rujna
do 26. studenoga 2009.
U Ministarstvu zdravstva je 23. rujna
2009. odràn sastanak predstavnika Ko-
more i MZSS-a (D. Jurkovi} i D. Jadro) na
temu Zakona o ljekarni{tvu, rje{avanja kon-
cesija u ljekarni{tvu i Mreè javnozdravst-
vene slu`be za ljekarni{tvo. MZSS jo{
uvijek traì odgovaraju}i model za privati-
zaciju i organizaciju ljekarni{tva, a prvotni
im je zadatak rije{iti problem koncesije u
primarnoj zdravstvenoj za{titi, nakon ~ega
bi se rje{avala ostala pitanja u ljekarni{tvu.
Sve su zdravstvene komore 26. listopada
2009. uputile zajedni~ki dopis MZSS-u s
prijedlogom odgode primjene koncesije u
primarnoj zdravstvenoj za{titi.
Potkraj rujna Komori je dostavljen radni
materijal pod nazivom PZZ nadogradnja
2009 2010 Povezivanje ljekarni te po-
ziv na sastanak radne grupe za eRecept
koji je odràn 2. listopada 2009.
Tijekom listopada 2009. odràni su te~a-
jevi u okviru zajedni~kog projekta Komore
i Phoenix Farmacije ADIVA edukacija
ljekarnika u provedbi dodatnih ljekarni~kih
usluga, kojima je prisustvovalo vi{e od 700
ljekarnika iz vi{e od 500 ljekarni u RH.
U Opatiji su od 1. do 3. listopada 2009.
odràni 16. Dani Belupa ~ija je sredi{nja
tema bila Educirani ljekarnik, najbolji savjetnik
pacijenta uz sudjelovanje HLJK-a s preda-
vanjem Znanjem do korisnih informacija (au-
torice: Danijela Huml i Katica Vugrin~i}
Tomi~i}).
Predstavljena je knjiga Vladimira Grdini}a i
Daria Kremera pod naslovom Ljekovito bilje
i ljekovite droge: Farmakoterapijski, botani~ki i
38
farmaceutski podaci, kao prvi svezak u
projektu LJEKARNI^KI PRIRU^NIK u nakladi
HLJK-a. Knjigu je u prisutnosti sudionika
skupa i autora promovirala profesorica dr.
sc. Zdenka Kalogjera (FBF).
U suradnji s tvrtkom GlaxoSmithKline Ko-
mora je organizirala predavanja o temi
Pandemija gripe i uloga farmaceuta, koja }e
se od 18. do 28. studenoga odràti u Za-
grebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Ravnatelj Agencije za lijekove i medicinske
proizvode (ALMP) je 2. studenoga 2009.
u dopisu upu}enu HLJK-u predloìo da
Komora imenuje svojega predstavnika u
radnu grupu Projekta bezreceptnih lijeko-
va. Predsjednik Komore je, uz suglasnost
Izvr{nog odbora, u radnu grupu imenovao
Nadu Jambrek, mag. pharm., ~lanicu Vije}a
Komore.
Komora je 10. studenoga 2009. organizi-
rala tiskovnu konferenciju na kojoj je me-
dije upoznala s projektom ADIVA Savjetom
do zdravlja, programom ljekarni~kog savje-
tovanja kojim se èli promovirati
1
i unapri-
jediti kvaliteta ljekarni~kih usluga. Mediji
su prenijeli vijest o savjetovanju ljekarnika
u vezi s pandemijskom gripom.
Mate Portolan je, nadalje, obavijestio pri-
sutne o odrànim sastancima Povjerensta-
va u Komori, te o sjednicama ostalih tijela
Ko more.
Komisija za àlbe odlu~ivala je o àlbi
Phoenix Farmacije na dodijeljeni broj bo-
dova za zajedni~ki te~aj Komore i Phoenix
Farmacije Adiva Savjetom do zdravlja.
Naime, Povjerenstvo za stru~no usavr{a-
vanje HLJK-a takav je te~aj bodovalo s dva
boda. Me|utim, Komisija za àlbe je,
uzimaju}i precizno u obzir da je to te~aj u
organizaciji Hrvatske ljekarni~ke komore s
nastavnim sadràjima: predavanja, radioni-
ca i test, taj te~aj vrednovala s 5 bodova.
Dr. sc. Aleksandar Dàkula, dr. med., za
prisutne je ~lanove Vije}a HLJK-a odrào
prezentaciju pod nazivom Strategija
razvoja ljekarni{tva i Komore .
U navedenoj prezentaciji dane su osnovne
smjernice za razvoj projekta o strate{kom
planiranju i rukovo|enju u radu Hrvatske
ljekarni~ke komore, osiguranje optimalne
pozicije ljekarni{tva u zdravstvenom susta-
vu, te osiguranje profesionalne potpore
~lanovima Komore.
Nakon odràne prezentacije i rasprave je-
dnoglasno je zaklju~eno da se o tome tre-
baju o~itovati Farmaceutsko-biokemijski
fakultet (FBF) i Hrvatsko farmaceutsko
dru{tvo (HFD) kako bi se na jednoj od
sljede}ih sjednica Vije}a donijela odluka o
pokretanju projekta.
Koordinatorica radne skupine za izradbu
prijedloga priru~nika Formulae magistrales
Croaticae (FMC) profesorica dr. sc. Marica
Medi} [ari} obavijestila je prisutne o zavr-
1
Pod izrazom promovirati misli se ne samo predstaviti
ljekarni~ke usluge nego istodobno u~initi marketin{ki
posao koji ima za cilj stvoriti svijest kod bolesnika/kori-
snika o postojanju takvih usluga na farmaceutskom
stru~nom trì{tu, izazvati zanimanje za ljekarni~ke uslu-
ge i razvijati sklonosti korisnika za takve usluge V. G..
39
{enom priru~niku i postupku njegove izra-
dbe. Tako|er je navela da je priru~nik lek-
toriran i recenziran. Tom je prigodom
Mate Portolan iznio va`nost uskla|ivanja
izraza i nazivlja u priru~niku FMC s izrazi-
ma i nazivljem u Hrvatskoj farmakopeji koja
je zakonski na snazi (NN, 33/07.). Vije}e
je jednoglasno donijelo odluku da se u
priru~niku FMC uporabljuju pojmovi iz
ljekarni~ke prakse, a da se u bilje{kama (fu-
snotama) navede slu`beno nazivlje te da se
Marica Medi} [ari} imenuje glavnim ured-
nikom ovog priru~nika.
Aleksandra Grundler, predstavnica Phoe-
nix Farmacije u projektu ADIVA, predstavi-
la je Vije}u Komore rezultate projekta
ADIVA Savjetom do zdravlja, te navela po-
datke o broju ljekarni i ljekarnika koji su
sudjelovali u projektu. Tako|er je navela
obvezu sudionika te~aja da provode evi-
denciju o respiratornim problemima bole-
snika, te da evidencije dostave u Komoru
kako bi se mogle stru~no pregledati i obra-
diti. Ujedno je Aleksandra Grundler istak-
nula da je prva faza navedenog projekta
uspje{no zavr{ena.
13/98 sjednica Vije}a HLJK-a
Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na
svojoj je sjednici od 28. sije~nja 2010. ra-
spravljalo i donijelo odluke o:
izvje{}u predsjednika Komore o radu
izme|u sjednica Vije}a
o~itovanju Vije}a Komore o prijedlogu
HZZO-a
dono{enju Odluke o razrje{avanju ~la-
nova Povjerenstva za stru~no usavr{a-
vanje
prijedlogu Pravilnika o dopuni Pravil-
nika o radu Povjerenstava Komore
prijedlogu Odluke o dopu{tenoj visini
kala, rastepa, kvara i loma lijekova,
tvari i ostalih proizvoda u ljekarni
dono{enju Odluke o dopuni Liste pro-
voditelja stru~nog nadzora
prijedlogu izmjene i dopune Pravila
dobre ljekarni~ke prakse.
Sjednicu Vije}a vodila je zamjenica pred-
sjednice Zrinka Vrkljan.
Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u
obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-
nostima u Komori u razdoblju od 27. stu-
denoga 2009. do 28. sije~nja 2010.
Na prijedlog je komora u zdravstvu Vlada
RH donijela 23. prosinca 2009. Uredbu
kojom je produèn rok za uvo|enje konce-
sije u primarnoj zdravstvenoj za{titi. Usta-
vni sud RH odbacio je prijedlog Vara`dinske
ùpanije za ispitivanjem ustavnosti dopune
Zakona o ljekarni{tvu kojim se zabranjuje
prodaja ljekarni~kih ustanova u vlasni{tvu
@upanije i Grada Zagreba.
U Ministarstvu zdravstva je 21. sije~nja
2010. odràn sastanak predstavnika mini-
starstva (A. Z. Golem, D. Jadro, V. Deli}) i
predstavnika Komore (M. Portolan, S. Ja-
ger, D. Radin, S. Bla{ko, K. V. Tomi~i}, A.
Malovi}) na temu izradbe Osnovne mreè
javnozdravstvene slu`be za ljekarni{tvo. Prije-
40
dlog je Ministarstva da se za{titi ljekarni-
{tvo u RH te da se HLJK pripremi za sudje-
lovanje u dono{enju odre|enih pravilnika i
zakona.
Ministarstvo isti~e da je postupak otvaranja
ljekarni prema postoje}em Pravilniku jedan
od najve}ih problema za MZSS, jer stvara
percepciju korupcije i nereda u zdravstve-
nom sustavu, {to cijeli sustav dovodi u sta-
nje nesigurnosti. Stoga Ministarstvo kani u
dogovoru s Komorom izraditi Osnovnu mre-
ù ljekarni~ke djelatnosti kojom bi se za{titilo
postoje}e stanje, utvrdila slobodna mjesta
u mreì za otvaranje novih lje karni, izradili
kriteriji i donio novi Zakon o ljekarni{tvu.
Predstavnici HLJK-a prihvatili su prijedlog
Ministarstva, uz napomenu da je Komora
ve} izradila Prijedlog mreè s obzirom na
postoje}e stanje i taj }e prijedlog dostaviti
Ministarstvu. Valja istaknuti i ~injenicu da
MZSS prihva}a stajali{te HLJK-a da bi libe-
ralizacija pri osnivanju lje karni dovela do
anarhije i nereda u sustavu.
U nastavku sastanka tema su bile specijali-
zacije u ljekarni{tvu i stru~ni nadzor. Do-
govoreno je da Komora dostavi Ministar-
stvu cjelovit plan specijalizacija i da se
dogovori zajedni~ki stru~ni nadzor u ljekar-
nama.
Na sastanku predstavnika Komore i HZZO-
a odrànom 3. prosinca 2009. predloèn
je novi na~in izradbe ra~una i dostave ra-
~una od ljekarni u PDF formatu s digitalnim
potpisom, uz napomenu da bi se recepti
zadràvali u ljekarni. Digitalni potpis ljekar-
ne dobit }e se u FINI. Komora je upozorila
da se novo rje{enje moè po~eti primjenji-
vati tek od 1. velja~e 2010. pod uvje tom
da informati~ari ljekarni na vrijeme dobiju
sve upute. Upozoreno je da ova pro mjena
zahtijeva pove}ane tro{kove lje kar nama
(oprema, odràvanje digitalnog pot pisa).
Zatraèno je rje{avanje problema i u vezi s
prognanicima, azilantima i izbjeglicama, te
problema dostave podataka o receptima.
Upozoreno je da ljekarne nemaju pristup
Centralnom zdravstvenom informacijskom
sustavu Hrvatske (CEZIH-u) i da ne mogu
provjeriti valjanost pravnog poloàja (sta-
tusa) osiguranika u obveznom i dopun-
skom osiguranju, {to je naj~e{}i razlog
povrata recepata. Raspravljalo se i o proble-
mu s ponovljivim receptima, obavljena je
kontrola ljekarni u vezi s ortopedskim po-
magalima te nelojalnom konkurencijom
specijaliziranih prodavaonica. HZZO je
obe}ao rije{iti navedene probleme u
najkra}emu mogu}em roku.
Dana 17. prosinca 2009. HZZO je preko
Komore dostavio prijedlog Ugovora koji
trebaju potpisati sve informati~ke ku}e koje
odràvaju ljekarni~ke aplikacije.
2
Komora
je uz dogovor s informati~arima dostavila i
zatraìla izmjene toga ugovora, ocjenjuju}i
ga neprihvatljivim za ljekarne jer ih dovodi
u nepovoljan poloàj.
Dana 23. prosinca 2009. odràn je u
MZSS-u zajedni~ki sastanak predstavnika
2
Vidjeti tako|er ~lanak: Informatizacija zdravstvenog su-
stava 2 u Bilten HLJK 2009-5, str. 201-205.
41
MZSS-a, HZZO-a, svih predstavnika infor-
mati~kih tvrtki za lije~ni~ke i ljekarni~ke
aplikacije, kao i predstavnika komora. Pre-
dlo ène su izmjene Ugovora prihva}ene,
nakon ~ega su informati~ke tvrtke potpisale
Ugovor i dobile na uvid tehni~ku doku-
mentaciju za prilago|ivanje vezano za
eRecept. Sve }e ljekarni~ke aplikacije mo-
rati imati licencu za rad.
Dana 29. prosinca 2009. Komora je dobila
poziv za sastanak na temu ugovaranja za
2010. za ljekarni~ku djelatnost. Tom su
prigodom predstavnici HZZO-a predsjed-
niku Komore predloìli izmjene ugovora za
ljekarne na temeljum kojih bi se rok za
pla}anje usluge smanjio na 60 dana. Naba-
vna vrijednost lijekova pla}ala bi se i dalje u
180 dana, {to bi bilo uneseno u Ugovor.
Prora~unom je osigurana 3,1 milijarda
kuna, {to }e osigurati stabilno poslovanje
ljekarni u godini 2010. Me|utim, ve}ina
~lanova Vije}a Komore u svojem o~itovanju
nije prihvatila ovu izmjenu, o ~emu je
HZZO pismeno obavije{ten uz prijedlog
za odràvanje novoga sastanka.
Dana 20. sije~nja 2010. odràn je novi
sastanak na temu ugovaranja na kojem su
predstavnici Komore upoznati sa zamol-
bom HZZO-a da se ponovno razmotri po-
nuda HZZO-a i da se prihvati pla}anje
ljekarni~kih usluga u 180 dana.
Dana 16. prosinca 2009. odràna je 8.
sjednica Upravnog vije}a HZZO-a na kojoj
su donesene odluke o uvo|enju OIB-a i o
novom izgledu tiskanice recepta.
Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu
(FBF) 20. sije~nja 2010. odràn je sasta-
nak predstavnika Komore s koordinatori-
com radne skupine za izradbu prijedloga
priru~nika Formulae magistrales Croaticae
profesoricom Maricom Medi} [ari} koja je
predala novu, dopunjenu verziju radnog
materijala u skladu s odlukom Vije}a Ko-
more s pro{le sjednice. Tako|er su pred-
stavnici Komore prisustvovali sve~anom
otvaranju preure|ene nove velike preda-
vaonice na FBF-u.
Dana 14. sije~nja 2010. u Komori je
odràn sastanak predstavnika HFD-a (K.
Rukavina, M. Jak{evac-Mik{a, M. Petrovi})
i predstavnika Komore (M. Portolan, S. Ja-
ger, K. Vugrin~i} Tomi~i} i R. Broz-Mali})
u vezi s dopisom HFD-a sa stajali{tem
Upravnog odbora HFD-a o stru~nom
usavr{avanju ljekarnika u organizaciji Phoe-
nix Farmacije i HLJK ADIVA Savjetom do
zdravlja. U raspravi su svi sudionici iznijeli
svoje poglede i stajali{ta o projektu. Na sa-
stanku je zaklju~eno kako je potrebno vi{e
naglasiti ulogu Komore u projektu te na-
praviti korekcije u ogla{avanju projekta.
HFD i Komora moraju jo{ vi{e i plodnije
sura|ivati na dobrobit ljekarni{tva. U tom
je dijelu dogovorena suradnja vezana za
mogu}e uklju~ivanje Komore u Europharm
Forum, zatim u pogledu organiziranja
Dana ljekarni, kao i ostalih aktivnosti HFD-
a i HLJK-a.
Na sjednici Vije}a Komore predsjednik je
obavijestio ~lanove Vije}a i o radu povjeren-
stava HLJK-a, kao i ostalih tijela Komore.
42
^lanovi Vije}a Komore raspravljali su o po-
nudi Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje vezanoj za izmjenu sada{njeg
Ugovora o provedbi ljekarni~ke djelatnosti
na primarnoj zdravstvenoj za{titi koja se
odnosi na rokove pla}anja lijekova iz Osno-
vne liste lijekova i Dopunske liste lijekova
te na rokove pla}anja zavojnog materijala i
ljekarni~ke usluge. Vije}e Komore suglasno
je da se navedeni rok za lijekove i zavojni
materijal potvrdi na predloènih 180 dana
i na 60 dana za ljekarni~ke usluge, ali taj
pristanak vrijedi najdulje do kraja godine
2010.
Osim toga, Vije}e HLJK-a odlu~no iskazuje
svoje stajali{te da HZZO i Komora, zbog
produljenja navedenih rokova, trebaju do-
govoriti i druge odredbe Ugovora koje se
ti~u:
storno ra~una (onih koji se obustavljaju
i poni{tavaju) i povrata recepata ljekar-
nama nastalih zbog pogre{aka na koje
ljekarne ne mogu utjecati
prijelaza na novi sustav pla}anja usluga
(mar`ni sustav)
iznosa naknade za ljekarni~ku uslugu
pro{irenja liste ortopedskih pomagala
koja se mogu izdavati u ljekarnama
(sva serijski proizvedena pomagala)
rokova pla}anja ortopedskih pomagala
izradbe i izdavanja magistralnih pripra-
vaka (obnova cijena tvari za izradbu
magistralnih pripravaka, izradba i
pla}anje trituriranih oblika lijekova), te
ostalih ugovornih obveza HZZO-a.
^lanice Povjerenstva za stru~no usavr{a va-
nje magistara farmacije, i to Maja Jak{evac-
Mik{a, Verona Su~i}, Jasna Krznar i Mal~i
Rogoznica, podnijele su 27. studenoga
2009. pisanu neopozivu ostavku na ~lan-
stvo u tom povjerenstvu. Milena Jadrijevi}
- Mladar Taka~ tako|er se izjasnila da ne
moè nastaviti rad u Povjerenstvu zbog
poslovnih i obiteljskih obveza.
Prije sjednice Vije}a organiziran je sasta-
nak s ~lanicama u ostavci na kojemu su
sudjelovali Mate Portolan, Dragica Radin,
Slavka Bla{ko, Maja Jak{evac-Mik{a, Vero-
na Su~i} i Jasna Krznar. Jo{ se jednom raz-
govaralo na~elno o problemima koji se po-
javljuju u vrednovanju stru~nog usavr{a-
vanja ljekarnika i pojedina~no vezano za
te~aj ADIVA. Razlozi za neopozivu osta-
vku ponajprije se svode na bodovanje te-
~aja ADIVE koje je u kona~noj instanci
izvr{ila Komisija za àlbe. Prijedlog je ~la-
nica Povjerenstva da se s dono{enjem no-
voga Pravilnika, koji je u izradbi, predloì i
novo Povjerenstvo. Svoj mogu}i ostanak u
Povjerenstvu uvjetovali su poni{tavanjem
odluke Komisije za àlbe.
Vije}e Komore izrazilo je àljenje zbog
neopozivih ostavki dugogodi{njih ~lanica
Povjerenstva za stru~no usavr{avanje ma-
gistara farmacije, no, smatraju}i da je
odluka Komisije za àlbe pravedna i pravo-
valjana te po{tuju}i odredbe Pravilnika o
sadràju, rokovima i postupku stru~nog
usavr{avanja i provjere stru~nosti magista-
ra farmacije, Vije}e Komore je sukladno
43
~lanku 19. Statuta Komore ve}inom glaso-
va donijelo odluku o razrje{enju ~lanova
Povjerenstva.
Vije}e Komore donijelo je dopunu Pravil-
nika o radu Povjerenstava Komore koja se
odnosi na pravo predsjednika Komore da,
u slu~aju odbijanja ili kakve nemogu}nosti
rada ~lanova Povjerenstva, imenuje privre-
mene ~lanove Povjerenstva. Me|utim, rad
takvoga privremenog Povjerenstva ustroja-
va se samo do prve sjednice Vije}a radi
obavljanja odre|enog zadatka, a kako bi se
omogu}io stalni rad Povjerenstva i pravo-
dobno {titila prava ~lanova Komore.
Vije}e Komore donijelo je Odluku o dopu-
{tenoj visini kala, rastepa, kvara i loma lijekova,
tvari i ostalih proizvoda u ljekarni.
3

^lanovi Vije}a Komore jednoglasno su do-
nijeli Odluku o dopuni Liste provoditelja
stru~nog nadzora. Navedenom odlukom
za provoditelje stru~nog nadzora imeno-
vane su:
Silvana Jager, mag. pharm.
Maja Ljubi} Berna{ek, mag. pharm.
Lidija Abramovi}, mag. pharm.
Marijana Lovri}, mag. pharm.
Marija Bagovi} Lu~i}, mag. pharm.
Katica Kanjuh Kuna, mag. pharm.
Dahna Arbanas, mag. pharm.
Boò Mitrovi}, mag. pharm.
Ivica Kova~, mag. pharm.
Katica Vugrin~i} Tomi~i}, mag. pharm.
Danijela Huml, mag. pharm.
Sanja Parlov, mag. pharm.
Jednoglasnom odlukom ~lanova Vije}a Ko-
more donesene su izmjene i dopune Pravi-
la dobre ljekarni~ke prakse u dijelu koji se
odnosi na obveznu stru~nu literaturu u
ljekarni. Obvezna stru~na literatura ljekar-
ne dopunjena je ljekarni~kim priru~nicima i
ud`benicima: (1) Ljekovito bilje i ljekovite
droge: farmakoterapijski, botani~ki i farmaceu-
tski podaci (2009., Vladimir Grdini}, Dario
Kremer), (2) Farmakoterapijski priru~nik
(2007., gl. ur. Boìdar Vrhovac) i (3) Far-
makognozija: tofarmacija (2005., Danica
Ku{trak). U obveznu stru~nu literaturu u
ljekarni u}i }e danom izlaska iz tiska i
priru~nik Formulae magistrales Croaticae.
Croatia zdravstveno osiguranje predloìlo
je Vije}u Komore mogu}nost prihva}anja
iskaznice Croatia zdravstvenog osiguranja
kao sredstva pla}anja i za sudjelovanje bo-
lesnika u tro{kovima zdravstvenih usluga u
ljekarnama s kojima Croatia zdravstveno
osiguranje ima ugovor o suradnji. Vije}e
Komore prihvatilo je takvu mogu}nost i
predloènu naknadu za uslugu od 2 kune
po receptu.
3
O tome vidjeti tekst u : Biblioteka VARIA, SVEZAK/
DODATAK 4 uz ovaj broj Biltena HLJK.
44
pripremio: Vladimir Grdini}
1
PGEU danas okuplja 40.000 europskih javnih ljekar-
nika, a u stalnoj je vezi sa stanovitim EU komisijama i
EU parlamentom.
Naglasci
simpozija PGEU
u Stockholmu
Kolega Ranko Antun Pezelj nedav-
no je objavio u ~asopisu Farmaceutski gla-
snik 65:9 (2009), str. 531-539 ~lanak
Obiljeàvanje 50 godina PGEU, glavna
skup{tina i simpozij. Na temelju toga
~lanka donosimo za ~itatelje Biltena HLJK
nekoliko va`nih naglasaka (A-H) sa Simpo-
zija odrànog u lipnju 2009. pod naslo-
vom: The Next Fifty Years, Developing Our
Core Values for a Changing World (Slje-
de}ih pedeset godina razvijanje klju~nih
ljekarni~kih vrijednosti u svijetu koji se
mijenja).
A. Thony Bjrk, predsjednik PGEU-a,
1

smatra da se klju~ne vrijednosti ljekarni{tva
zrcale u ~injenicama:
da je ljekarna dio zdravstvene za{tite,
da su ljekarnici ~esto prvi stru~njaci
kojima se bolesnici obra}aju, a da sto-
ga ljekarni~ka struka mora biti ~vrsto
zasnovana na znanju i vrijednostima,
da ljekarnik treba ste}i povjerenje sva-
kog bolesnika i raditi u njegovu najbo-
ljem interesu
da lijek nije obi~na roba i stoga mu
valja op}enito iskazivati puno po{to-
vanje.
B. Ljekarni{tvo treba osigurati najbolju upo-
rabu lijekova,
2
uklju~uju}i propisivanje lije-
kova i pra}enje ishoda lije~enja. Uz to treba
pobolj{avati bolesnikovu sigurnost, a ljekar-
nik treba biti dio tima zdravstvene skr bi.
Ljekarni{tvo se sve vi{e fokusira na oso bni
pristup bolesniku. Iz toga se moè za klju~iti
da }e se ljekarni{tvo mnogo vi{e ne go sada
baviti sprje~avanjem, odnosno prevencijom
pojedinih bolesti, {to obuhva}a i sprje~avanje
endemija, epidemija i pandemija.
C. Prema Thomasu Lnngrenu, izvr{nom
ravnatelju u EMEA,
3
izazovi budu}nosti u
vezi s lijekovima jesu:
proces globalizacije gdje se proizvod-
nja lijekova i klini~ki pokusi sele izvan
2
Priop}ila Claire Anderson, Division of Social Research
in Medicines and Health, School of Pharmacy, Univer-
sity of Nottingham: The Outlook for Pharmacy Practice
in a Changing World Pogled na ljekarni~ku praksu u
svijetu koji se mijenja.
3
Bilje{ka: Europska agencija za lijekove (EMEA), pi{e
Ranko Antun Pezelj, dio je Europskog regulatornog su-
stava, a uloga se ogleda u trinaest djelatnosti u koje spa-
daju i nadziranje trì{ta lijekova, registracija lijekova za
humanu i veterinarsku uporabu. EMEA je tijelo koje regi-
strira lijekove za Europsko trì{te koje pokriva 500 mi-
lijuna ljudi, 30 zemalja, 3.500 eksperata i 6 znanstvenih
komiteta. Provodi tako|er inicijative Europske komisije
za davanje informacija bolesnicima, dodavanje vrijedno-
sti lije~enju i odre|ivanje cijena lijekova. Provodi se i le-
gislativa, kao i revizija farmakovigilancije, a daje i prije-
dlog akcija za borbu protiv krivotvorenih lijekova. Uloga
se EMEA {iri i na lijekove za djecu (pedijatrijske lijekove),
generi~ke lijekove, biolo{ki sli~ne lijekove, bezreceptne
lijekove, kao i na napredna lije~enja/terapije.
45
Europe, {to pove}ava opasnost od kri-
votvorenih lijekova,
u razvoju novih lijekova sve manje ima
novootkrivenih tvari, dok je prodaja
lijekova u porastu, {to vodi u neodrìvo
stanje,
znanstveni napredak u polju mapiranja
ljudskoga genoma dovodi do uvo|enja
lijekova za pojedince, a napretkom u
nanotehnologijama
4
poja~ava va`nost
preventivne medicine,
razvojem regulatornih modela mijenjat
}e se redoslijed u fazama razvoja lijeka
pa bi ljekarne i ljekarnici mogli i morali
imati ve}u ulogu u tzv. postautorizaciji,
tj. u pra}enju sigurnosti i u~inkovitosti
lijekova i lije~enja.
D. Dominique Monnet, European Centre
for Disease Prevention and Control
(ECDC),
5
nagla{ava ulogu javnog ljekar-
nika: Ljekarnici su prva i zadnja vrata u zdra-
vstveni sustav. Ljekarnici mogu prepoznati
zaraznu bolest, mogu dati zdravstveni savjet,
informirati bolesnike o bolesti i na~inu lije-
~enja, te sudjelovati u kampanjama kojima se
podiè svijest gra|ana.
E. Blazs Hank, Department of Pharmacy
Administration, Semmelweis University,
(Ma|arska) smatra: Ljekarni{tvo se nalazi
pred stru~nim izazovima uvjetovanima dru-
{tvenim promjenama i promjenama u struci.
Naime, u dru{tvu, s jedne strane, ja~a po-
kret za prava bolesnika i za pobolj{anje
bolesnikove sigurnosti,
6
a, s druge strane,
dru{tvo postaje sve vi{e orijentirano na
potro{nju, stanovni{tvo stari, ljekarni~ko
trì{te sve je vi{e liberalizirano, ljekarne se
otvaraju uglavnom u gradovima, a ne u
seoskim podru~jima, zanemaruje se izrad-
ba magistralnih pripravaka i smanjuje se
sigurnost izdavanja lijekova. Me|utim,
izdavanje lijekova je zdravstvena, a ne
trgova~ka usluga. Ljekarnik pruà uslugu far-
maceutske skrbi, uz napomenu da se nastoji
uravnoteèno posti}i i dobrobit za bolesnike,
i dobrobit za dràvu i dobrobit za ljekarnike.
F. David Taylor, School of Pharmacy, Uni-
versity of London, navodi da se sada{nji i
budu}i prioriteti u Europi ponajprije svode
na: (1) pu{enje, (2) lije~enje kroni~nih bo-
lesti, (3) procjenu rizika od krvnoìlnih bo-
lesti i (4) na pretilost, a to iziskuje sve ve}u
suradnju lije~nika i ljekarnika.
G. Dick Tromp, Apotheek, Flevowijk (Ni-
zozemska), govore}i o struci zasnovanoj
na vrijednostima, tvrdi da se ljekarnici ne
mogu zadovoljiti samo izdavanjem lijeko-
va, tj. trebaju preuzeti novu ulogu, a za to
je potrebna i potpora politike. Treba dakle
razvijati sve korisne dodatne usluge u
ljekarni{tvu. Zaklju~no, temeljne su vrijed-
4
Vidjeti tako|er ~lanak Farmaceutski pogled u sutra u
Bilten HLJK 2009-1/2, str. 53-56.
5
ECDC je neovisna agencija, a ~lanice su sve zemlje
EU, kao i zemlje kandidati. Financira je EU. Odgovorna
je za ocjenu rizika (Risk asessment), ali ne i za djelo-
vanje (Risk management).
6
Vidjeti Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove si-
gurnosti u Europi sigurnom uporabom lijekova , HLJK, Za-
greb, 2009.
46
nosti ljekarni{tva: sposobnost djelovanja i sa-
modjelovanje, lije~enje lijekovima i bolesniko-
va sigurnost, zatim, boljitak stanovni{tva,
pristupa~nost i u~inkovitost. Tako|er, osobito
obilje`je ljekarni{tva mora biti: dostupnost
bolesnicima, djelovanje sukladno o~ekivanju
zajednice, te lije~enje temeljeno na dokazima
(evidence based treatment). Potrebno je osi-
gurati susret bolesnika s njegovim ljekar-
nikom, koji }e se skrbiti o bolesniku i u
kojega }e bolesnik imati povjerenja.
Lije~enje mora biti zasnovano na znanstve-
nim spoznajama i na etici. Da bi se sve to
osiguralo, ljekarnik treba biti neovisan.
H. Anders Olauson, predsjednik Europ-
skog foruma bolesnika (EPF),
7
vjeruje da
su ljekarnici najdostupniji u zdravstvenom
sustavu. Smatra da bi se trebali skrbiti o
bolesniku, blisko
sura|ivati s bolesnicima te da postoji ve}i
broj podru~ja na kojima bi se mogla ostva-
riti suradnja, primjerice, prava bolesnika,
sigurnost bolesnika, farmakovigilancija. Na
kraju zaklju~uje:
ljekarnici imaju klju~nu ulogu za bole-
snike putem razgovora do pristajanja na
lije~enje/terapiju
ljekarnici su u novom i izazovnom
politi~kom okruènju
ljekarnicima nova i obvezna strategija na
razini EU nalaè da osiguraju informacije
za bolesnike i podiùi njihovu zdravstve-
nu pismenost.
Uvijek }e biti bolesnika pa tako i posla za
ljekarnike i za njihovu ulogu u zdravstvenom
sustavu. [tovi{e, u stara~kim domovima
zasad nema ljekarnika, ni razgovora s
ljekarnicima, tako da je i to jedno od otvo-
renih podru~ja njihova djelovanja. Infor-
macije bolesnicima trebaju i}i kroz kanale
javno-privatnog partnerstva, a ne putem
reklama, {to zna~i da bi i vlade u svemu
tome trebale sudjelovati.
7
Europski forum bolesnika krovna je organizacija 39
europskih udruga bolesnika u Europi koja okuplja 150
milijuna bolesnika.
47
FOTO: Ranko Antun Pezelj Palace grande, Bruxelles
pripremio: Ranko Antun Pezelj / Ljekarna
Snjeàna Mu{kardin, Mali Lo{inj
1
Vidjeti ~lanak: Glavna skup{tina PGEU u Bilten HLJK
2009-3/4, str. 145-148 V. G..
Glavna skup{tina
PGEU 2
Glavna skup{tina PGEU odràna je
u utorak 17. studenoga 2009. s po~etkom
u 9 sati i 30 minuta u zgradi International
Auditorium, International Trade Union
House u Bruxellesu. Odmah nakon pri-
hva}anja dnevnog reda, zapisnika sa zad nje
Glavne skup{tine odràne 16. lipnja 2009.,
1

glavni je tajnik John Chave izvijestio o naj-
va`nijim temama koje su se obra|ivale izme-
|u dviju skup{tina.
U lipnju je glavna tema bila odluka Europ-
skog suda o vlasni{tvu ljekarni te borba
protiv krivotvorenih lijekova. Pandemijska
gripa bila je tema u srpnju i kolovozu
2009. U rujnu se razvila bilateralna ra-
sprava s Europskom agencijom za lijekove
(EMEA) oko postupka prebacivanja lijeko-
va koji se propisuju na recept u stru~ni i
pravni poloàj bezreceptnih lijekova (tzv.
centralised switching), jer su ljekarnici bili
isklju~eni iz tog postupka.
PGEU je bila uklju~ena u projekt CALLIO-
PE {to se ti~e provedbe e-zdravlja, i u pro-
48
jekt PHARMINE koji prou~ava sve farma-
ceutske obrazovne programe farmaceut-
skog obrazovanja i vje`banja radi stjecanja
sposobnosti, kako bi se postigla zadovo-
ljavaju}a mobilnost ljekarnika u Europi.
Nastavak sjednice odnosio se na prora~un
i doprinos pojedinih zemalja ~lanica. Nai-
me, u godini 2009. pove}ani su izdaci
zbog proslave 50. obljetnice i zbog ulaga-
nja u prostor u kojem se nalaze uredi
PGEU. Istodobno je smanjen prora~un za
pla}e. Idu}a glavna skup{tina i simpozij
odr àt }e se godine 2010. u Bruggeu (Bel-
gija), {to }e smanjiti tro{kove ovih skupo-
va. Predloèno je da se zemljama ~lanica-
ma smanje ~lanarine. Na~in izra~una ~la-
narine odre|en je formulom koja se izra ~u-
nava umno{kom iznosa fiksne ~lanarine,
broja javnih ljekarni, bruto-nacionalnog
dohotka te broja bolesnika po ljekarni. Pro-
sje~an je iznos 3,9 eura po ljekarni
godi{nje.
Nakon financijskih pitanja do{le su na red
organizacijske promjene u PGEU. Promje-
nom je odre|eno da se predsjednik
potvr|uje u lipnju na glavnoj skup{tini kako
bi imao vi{e vremena za pripremu i preuzi-
manje du`nosti od prethodnika. Tako|er je
razja{njena okolnost kada za predsjednika
nema kandidata. Potom je potvr|en novoi-
zabrani predsjednik Filip Babylon, predsta-
vnik Belgijske farmaceutske udruge APB
(Association Pharmaceutique Belge), a u
Izvr{nom }e odboru raditi predstavnici
Vedske, Slovenije, ê{ke, Njema~ke, Polj-
ske, Francuske i Cipra.
Zatim je na red do{la prijava za ~lanstvo u
PGEU Vedske kraljevske akademije farma-
cijskih znanosti, jer u novije vrijeme {ve-
dski lanac ljekarni Apoteket AB vi{e ne
predstavlja sve {vedske ljekarnike. Predsta-
vnici [panjolske pitaju se je li akademija
malo preambiciozan naziv s obzirom na to
da su u [panjolskoj akademije predstavlje-
ne isklju~ivo osobama s doktoratom zna-
nosti. Navodi se da je to za sada prag ma-
ti~no i privremeno rje{enje te da Vedska
akademija ima sekciju javnih ljekarnika.
Thony Bjrk
2
tako|er je ~lan Akademije te
}e i dalje predstavljati {vedske farmaceute
u PGEU.
Prihva}en je kra}i tekst, tzv. mission state-
ment: Na{a misija je biti energi~na, proak-
tivna i konstruktivna zainteresirana strana.
Promicat }e i razvijati suradnju u javnom
ljekarni{tvu izme|u europskih naroda. Za-
govarat }e (i nagla{avati) doprinos koji jav-
ni ljekarnici donose zdravstvenim sustavi-
ma i javnomu zdravstvu ~inom pruànja
visoko kvalitetnih zdravstvenih usluga
isti~u}i i zagovaraju}i (promoviraju}i) ra-
cionalne i primjerene uporabe lijekova.
PGEU }e tako|er osigurati da im se vizija
jasno odraàva u politici EU i u razvoju
zakonodavstva. A viziju PGEU opisuje
ovako: Na{a je vizija da sada{nji i novi
nara{taji javnih ljekarnika budu prepoznati
u nacionalnim zdravstvenim sustavima kao
klju~ni zdravstveni stru~njaci koji dinami-
2
Sada{nji predsjednik PGEU; vidjeti ~lanak Naglasci
simpozija PGEU u Stockholmu u ovom broju Biltena
HLJK.
49
~no i razvojno pridonose pobolj{anju
zdravlja i dobrobiti zajednice kojoj sluè.
Mijenja se u PGEU i polje djelovanja Mo-
bility working group, kojoj se daje {iri op-
seg stru~nih tema i koja se preimenuje u
Professional Issues Working Group. Ovo
bi tijelo nadziralo razvoj farmacetuskog
obrazovanja i trajno stru~no usavr{avanje
(Continuing Proffesional Developement,
CPD), a uz to }e identificirati teme za
odre|ivanje stajali{ta PGEU i raspravljat }e
o postoje}im izjavama. Grupa bi se fokusi-
rala na stru~ne teme. Skup{tina se slaè s
tim da se ustroji takva radna grupa. Pre-
dloèni mandat pokriva razvoj intervencija
zasnovanih na ljekarni{tvu, identifikaciju
pojedinih tema za raspravu, te poticanje
rasprava izme|u akademskih i stru ~nih
ustanova.
Glavni tajnik PGEU John Chave donosi
najnovije informacije o tzv. Pharmaceutical
package, skupu mjera Europske komisije
koji se ti~u lijekova i ljekarnika. Mjere su
povezane s informacijama za bolesnike, far-
makovigilancijom i borbom protiv krivo-
tvorenih lijekova. Prodaja putem interneta
sve se vi{e razvija, a to zna~i da se mogu
nabaviti bez recepta oni lijekovi za koje je
potreban recept. Prijedlog je da se razmisli
o izradbi liste ovla{tenih ljekarni koje bi
mogle izdavati lijekove putem interneta.
Europski savez farmaceutskih proizvo|a~a
i udruga (European Federation of Pharma-
ceutical Industries and Association,
EFPIA), u ~iji je rad uklju~ena i Hrvatska
udruga inovativnih proizvo|a~a lijekova
(nap. a.), nije jo{ donijela svoja stajali{ta o
na~inu pra}enja lijeka od proizvo|a~a do
bolesnika. Naime, potrebno je najprije izra-
diti baze podataka, a i ne zna se tko }e
posjedovati te i takve baze podataka i tko
}e pla}ati izradbu i uporabu tih baza. Po-
stoje i zamisli o potpunom track and trace
pra}enju putanje lijeka od proizvodnje
do bolesnika, a tu se predlaè i svojevrsno
prepoznavanje s pomo}u radiovalova (Ra-
dio-frequency identication, RFID).
Potrebno je ja~ati i sustav izvje{tavanja o
nuspojavama lijekova, te ja~ati sustav ja-
vljanja o lije~ni~kim pogre{kama. Uz to,
valja raditi na ja~anju tzv. postautorizacije,
kao i na provjerama uputa o lijekovima, u
kojima bi trebalo jasno istaknuti da se bo-
lesnici upu}uju na ljekarnike radi dojave u
FOTO: Ranko Antun Pezelj rad na Glavnoj
skup{tini PGEU-a
50
slu~aju nuspojava lijekova. Nadalje, PGEU
smatra da je uvodni dio, koji se odnosi na
farmakovigilanciju, unutar Pharmaceutical
package, predug. Smatra da se nuspojave
lijekova u Europi ne prijavljuju dovoljno, a
da bi na uputama o lijekovima trebao biti
saètak najva`nijih informacija te da bi vi{e
trebalo naglasiti va`nost ljekarnika.
Natalie Chaze iz Europske komisije predsta-
vila je najnovije informacije o preko gra ni~noj
zdravstvenoj za{titi i Smjernice o pra vima
bolesnika. Tri su cilja ove inicijative:
pomo}i bolesnicima da ostvare pravo
na povrat novca za zdravstvenu za{titu
u bilo kojoj dràvi EU (cross-border
healthcare)
pribaviti potrebna sredstva za sigur-
nost i kvalitetu u prekograni~noj zdra-
vstvenoj skrbi
njegovati suradnju izme|u pojedinih
zdravstvenih sustava u svrhu pobo lj-
{anja cjelokupne zdravstvene za{tite.
Postavlja se pitanje za{to je potrebna pre-
kograni~na zdravstvena skrb. Uobi ~a jeno
je da bolesnici daju prednost skrbi koja je
u blizini njihova doma. Me|utim, katkad je
zdravstvena skrb bolja u inozemstvu, a
blià je domu tek u pograni~nim podru-
~jima. Postoje i slu~ajevi manjka prostor-
nog kapaciteta i nedostatka specijalista kod
rijetkih bolesti. Trenuta~no na potro{nju na
prekograni~nu skrb otpada 1 % unutar
zdravstvenih sustava, a svakako to je vi{e u
pograni~nim podru~jima.
Potrebno je osigurati sigurniju i bolju kva-
litetu prekograni~ne zdravstvene skrbi
utvr|ivanjem stanovitih odgovornosti. Nai-
me, zdravstveni sustav u kojemu se obavlja
prekograni~no lije~enje treba osigurati:
kakvo}u i sigurnost zdravstvene skrbi
informacije i pomo} bolesnicima
raspolaganje mehanizmima za nakna-
du u slu~aju nastanka {tete
za{titu privatnosti i osobnih podataka
jednak pristup lije~enju i obradu bole-
snika iz mati~ne zemlje isto kao i iz
drugih zemalja ~lanica EU.
Za ljekarni~ku struku koja pruà farmaceu-
tsku zdravstvenu uslugu va`no je da svaka
unutar zemalja ~lanica ima ujedna~ene si-
gurnosne standarde, da valjano informira
bolesnika, da ima jasno}u oblikovanja cije-
na, a va`na je i stru~na pouzdanost i
nediskriminiraju}a politika u pogledu cije-
na. U svakom slu~aju, unapre|enjem sura-
dnje izme|u zdravstvenih sustava dolazi se
do pobolj{ane zdravstvene skrbi za sve.
Za bolju u~inkovitost kori{tenja proizvod-
nim zalihama te ljudskim znanjem i spo-
sobnostima (resursa) potrebno je: (1) ja~ati
sustave e-zdravstva, razvijati europske re-
ferentne mreè (za razmjenu iskustava i
inovacije u specijaliziranoj skrbi), (2) dijeli-
ti napore oko uvo|enja zdravstvenih teh-
nologija, (3) poticati lak{e prihva}anje re-
cepata propisanih u drugim zdravstvenim
sustavima i (4) razmjenjivati informacije o
prekograni~nom protoku bolesnika radi
boljeg planiranja.
Osnova za priznavanje recepata iz drugih
zemalja ~lanica jest (1) odluka zemlje ~la-
51
nice kojom se odre|uje osnovna lista lije ko-
va koja nije diskriminiraju}a i (2) izdavanje
lijekova temeljeno na zakonitoj i opravda-
noj sumnji u autenti~nost sadràja osob-
nog recepta.
Priznavanje recepata moè se provesti sa-
mo ako se moè osigurati: (1) potvrda aute-
nti~nosti recepta i propisiva~a (je li recept
propisala ovla{tena osoba), (2) ispravna
identifikacija proizvoda i (3) koje su to isto-
vrsne zamjene. Osim toga, potrebno je
osigurati obavijesti za bolesnika te omo-
gu}iti mogu}e iznimke za posebne katego-
rije lijekova.
U raspravi je predstavnike Velike Britanije
zanimalo je li predvi|ena autorizacija
propisiva~a te kako je zami{ljena. Danski
pak ljekarnici pitaju kako je zami{ljeno
rje{avanje problema kada se pri kori{tenju
zdravstvenom za{titom mora putovati u
druge zemlje, a lijekovi se mogu naru~ivati
internetom.
Pokretljivost bolesnika za sada je ograni~ena
i tako }e jo{ ostati neko vrijeme pa to ne}e
zna~ajno utjecati na nacionalne prora~une,
iako }e utjecaj na pojedine bolesnike biti
zna~ajan. Smatra se da }e bolesnici imati
pristup njezi koja im je potrebna, jasnija }e
biti pravila za povrat sredstava, a pobolj{at
}e im se kvaliteta i sigurnost zdravstvene
skrbi. Da bi se sve to postiglo, potrebna je
politi~ka suglasnost te prihva}anje prije-
dloga pod nazivom: Europa za bolesnike u
godini 2010.
Patricia Muoz prikazala je trenuta~no sta-
nje u zakonodavstvu koje se ti~e izgleda
recepta i me|udràvnoga priznavanja re-
cepata. PGEU se zalaè za europski recept
u kontekstu prekograni~ne za{tite te da
bude u mogu}nosti pokazati koji je potre-
ban sadràj recepta, ali da bude uklju~ena
i u sve druge teme koje pokrivaju ovo
podru~je.
Najnovije informacije u tzv. postupcima
povrede (vlasni{tva nad ljekarnama) i uvod-
ne odluke Europskog suda, {to se ponaj-
prije ti~e ljekarni~kih sustava u [panjolskoj,
Italiji i Njema~koj, pokazuju da se pitanje
vlasni{tva moè podrediti javnom interesu u
smislu za{tite bolesnika. Navodi se da pi-
tanje osnivanja ljekarni mora biti postojano
i dosljedno, a ne samo od javnog interesa.
Mi{ljenja se o liberalizaciji u ljekarni{tvu
razlikuje od zemlje do zemlje.
3
Primjerice,
dok Nizozemci podràvaju liberalizaciju, u
Italiji su protiv nje pa je donesena odluka
protiv pokrajine Apulije koja je èljela otvo-
riti ljekarne i sniziti marè. Predstavnici
[panjolske smatraju da se stanje ljekarni{tva
ne moè uop}iti, jer sve zemlje me|usobno
nisu iste.
PGEU je aktivna u pitanju nadziranja trì{ta
lijekova preko Europskog povjerenika. IMS
(Intercontinental Marketing Services) je
dao usporedne podatke o cijenama bezre-
ceptnih lijekova (OTC), a novi }e europski
povjerenik odlu~iti o objavi tih podataka.
3
Vidjeti ~lanke pod zajedni~kim naslovom Liberaliza-
cijska kretanja u europskom ljekarni{tvu 1 5 u Bilten
HLJK 2007-2/3, str. 75-78, Bilten HLJK 2007-4, str.
167-171, Bilten HLJK 2008-1, str. 9-18, Bilten HLJK
2008-2, str. 84-87, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 158-
161 V. G..
52
Postoji mogu}nost da se dokument objavi
i pozove na liberalizaciju trì{ta.
Na glavnoj skup{tini PGEU prihva}eno je i
nekoliko izjava koja se ti~u aktualnih tema u
zdravstvu. Usvojene su: Izjava o kancero-
genim bolestima, Izjava o pandemijskoj gri-
pi i Izjava o rezistenciji mikroorganizama.
Raspravljalo se i o Farmaceutskom forumu
neformalnoj mreì zemalja ~lanica koje
raspravljaju o ekonomskim pitanjima unu-
tar ljekarni{tva. Osigurana je potpora s po-
dacima i studijama akademskog partnera
European Medicines Network (EMI-NeT),
koji je objavio izvje{}e: Generic tendering
(Javna nadmetanja i generi~ki lijekovi).
Sljede}a }e studija biti o utjecaju distribu-
cijskih marì na cijene lijekova (Impact of
distribution margins on prices). Bit }e or-
ganizirano i nekoliko ekspertnih seminara
na kojima }e se raspravljati o takvim te-
mama, no PGEU nije pozvan.
Zadnji dio skup{tine bio je rezerviran za
iskazivanje najnovijih vijesti iz zemalja ~la-
nica PGEU, sve pod nazivom Hot News
from Members Vru}e vijesti ~lanova.
Bugarska delegacija, koja je ~lan PGEU od
godine 2007., izvje{tava o stanju ljekar-
ni{tva u Bugarskoj. Godine 2009. uvedena
je Dobra ljekarni~ka praksa i provodi se
nacionalna kampanja za popularizaciju lje-
karni{tva pod nazivom: Nau~imo vi{e o
ljekarni{tvu. Tako|er, napravljen je upitnik
o glavnim problemima u komunikaciji s
ljekarnicima zato {to ljekarnici èle biti jo{
bolji u komunikaciji s bolesnicima.
Predstavnici ê{ke izvje{tavaju o novim
web stranicama: www.apatykar.eu i www.
pharmacypodcast.eu koje rabe tzv. podca-
sting (tehnologiju koja putem interneta di-
stribuira audio ili videozapise). Ove su
stranice namijenjene za pobolj{anje komu-
nikacije izme|u ljekarnika. Raznolike infor-
macije koje se nalaze na stranicama mogu
se distribuirati i na mobitele i na druge
sli~ne ure|aje.
U Francuskoj je u HPST projektu (Hopital,
Patients, Sante et Territories bolnica, bo-
lesnici, zdravlje i podru~ja) prepoznata
uloga ljekarnika kao stru~njaka koji prvi
daju savjete i to cijeloga dana, ljekarnici
tako|er sura|uje s drugim stru~njacima,
mogu posje}ivati domove za starije osobe,
mogu predlagati druge terapije i davati sa-
vjete. Za idu}i sastanak }e se pripremiti
izvje{}e o tome {to su ljekarnici predloìli
glede pla}anja usluga.
Iz Italije dolaze vijesti o novoj dràvnoj
odluci kojom zakonodavac omogu}uje
ljekarnicima davanje dodatnih usluga koje
}e se pla}ati, primjerice, usluge u bole-
snikovu domu, sudjelovanje u programima
sprje~avanja (prevencije) bolesti, nadzi-
ranje propisivanja lijekova uz mogu}nost
posredovanja u terapijskom zahvatu, te
usluge dnevne njege.
Norve{ki kolege izvje{tavaju o odluci mini-
stra zdravstva kojima se ljekarnicima daje
mo gu}nost propisivanja protuvirusne tera-
pije u slu~aju zaraze pandemijskom gri-
pom.
53
U Poljskoj postoji problem izravne distri-
bucije lijekova od proizvo|a~a prema
ljekarnama (Direct to Pharmacy Model,
DTPM). Astra Zeneca raspa~ava na taj
na~in svojih trideset registriranih lijekova
od kojih petnaest nema paralelu. S takvom
je praksom zapo~eto u svibnju 2009. Ra-
bat je pao za zna~ajni iznos, a problemi su
i u isporuci, tako da se doga|aju ~esta
ka{njenja. Poljska ljekarni~ka komora po-
krenula je pravne mjere protiv DTPM-a, a
glavni farmaceutski inspektor naredio je da
se prekine s ovakvim na~inom distribucije,
no proizvo|a~ se oglu{io na ovu naredbu.
Nakon izvje{}a iz lipnja 2009. o po~etku
privatizacije Vedskoga nacionalnog lanca
ljekarni Apoteket AB i o liberalizaciji
trì{ta lijekovima Tony Bjrk iz Vedske,
ujedno i predsjednik PGEU, ovaj put do-
nosi najnovije vijesti o procesu privatiza-
cije. Udjele u vlasni{tvu ljekarni za sada
nije kupila ni jedna velika me|unarodna ve-
ledrogerija, nego samo jedna finsko-{ve-
dska veledrogerija, a ostalo su kupili
ulaga~ki fondovi, zapravo otvoreni investi-
cijski fond rizi~nog kapitala s privatnom
ponudom (private equity fund). U Vedskoj
se neki lijekovi u ru~noj prodaji mogu kupi-
ti i izvan ljekarne, uglavnom lijekovi protiv
bolova i povi{ene temperature, no moè
se dobiti i urgentna kontracepcija tzv. ta-
bleta za dan poslije.
Nizozemski farmaceuti izvje{tavaju o
smanjenju cijena generi~kih lijekova za
8090 % od strane osiguravatelja, {to je
dovelo do prosvjeda ljekarnika koji su no-
sili majice s natpisom: WE CARE mi se
brinemo, stalo nam je, mi se skrbimo, ...
~ime su èljeli naglasiti ulogu ljekarnika
kao savjetodavca i pove}anje opasnosti od
pogor{anja kvalitete zdravstvene za{tite
zbog op}e te`nje prema sniàvanju cijene
lijekovima.
U Turskoj tako|er postoji te`nja za sni-
àvanje cijene lijekovima. Za izvorne lije-
kove cijene su pale oko 24 %, a genericima
je cijena 6080 % nià nego izvornima.
Turska vlada ra~una da }e na taj na~in
u{tedjeti oko 7,3 bilijuna eura, a ljekarnici
su na taj na~in dovedeni u teàk poloàj.
Ljekarnici u Turskoj ne dobivaju pla}enu
uslugu izdavanja lijekova od osiguravatelja,
ve} se namiruju putem rabata. Na ovaj }e
na~in izgubiti prihode pa se pretpostavlja
da ljekarne u seoskim podru~jima vi{e ne}e
mo}i poslovati. Ljekarnici }e traìti pravnu
za{titu, a traìti }e i da se usluga uklju~i u
izdavanje lijekova.
Nakon zavr{etka glavne skup{tine svi su
delegati bili pozvani u zgradu Europskog
parlamenta na izlo`bu organiziranu u po-
vodu pedesete obljetnice PGEU. Sljede}a
}e se skup{tina odràti 16. oùjka 2010 u
Bruxellesu, a godi{nji sastanak na kojem }e
biti odràn i simpozij i glavna skup{tina
odràt }e se od 13. do 16. lipnja 2010. u
Bruggeu (Belgija).

54
Izlo`ba u
povodu
pedesete
obljetnice PGEU
Pedeseta obljetnica PGEU prosla-
vljena je otvorenjem izlo`be na tre}em
katu zgrade Altiero Spinelli u kompleksu
Europskog parlamenta. Doma}in je na
otvorenju bio dr. Thomas Ulmer, ~lan Eu-
ropskog parlamenta, koji je biranim rije~ima
govorio o svojemu pozitivnom stru~nom
iskustvu suradnje s ljekarnicima.
Rije~i su dobrodo{lice uputili Thony Bjrk
i John Chave, predsjednik i glavni tajnik
FOTO: Ranko Antun Pezelj 50. obljetnica PGEU
PGEU. Iznena|enje je za prisutne bio po-
seban pozdrav dr. Ulisse Galla, jednog od
za~etnika i osniva~a PGEU koji ima 99 go-
dina i ìvi u Milanu, a ~uli smo ga iz usta
njegove k}eri Barbare koja je nastavila obi-
teljsku tradiciju bavljenja ljekarni{tvom.
Tony Bjrk je u svom govoru rekao da je
Europa u pedeset godina vidjela mnoge
promjene, a za nas je ne samo mogu}nost
da se osvrnemo na ono {to smo dostigli za
to vrijeme nego da uo~imo nove mogu}nost
i izazove koje }e na{a struka susretati
idu}ih pedeset godina u razvijanju vlastite
uloge kao klju~ne za promicanje bolesniko-
ve sigurnosti
1
i boljih zdravstvenih ishoda
u ìvotu bolesnika.
PGEU je osnovana kao Farmaceutska
grupcija Europe ekonomske zajednice u
pripremio: Ranko Antun Pezelj / Ljekarna
Snjeàna Mu{kardin, Mali Lo{inj
1
Vidjeti knjiìcu Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bole-
snikove sigurnosti u Europi sigurnom uporabom lijekova,
HLJK, 2009.
55
lije. Danas PGEU predstavlja 400 000
ljekarnika u trideset europskih zemalja.
Ovom je izlo`bom prikazan doprinos
ljekarnika zdravstvenim sustavima u Euro-
pi, a svaka zemlja ~lanica PGEU na zaseb-
nom je panou prikazala stanje u ljekarni{tvu
u svojoj zemlji. Neke su zemlje su stavile
naglasak na povijesni razvoj ljekarni{tva,
druge su vi{e opisivale sada{nje stanje u
ljekarni{tvu ili opisivale neke zanimljivosti i
projekte koje provode u svojim sredinama.
Na posebnom se ekranu prikazivala po-
vijest ljekarni{tva u Europi s podacima koji
su vezani uz ljekarni{tvo, a nisu ba{ {iroko
poznati u javnosti.
Izlo`ba je ostala otvorena nekoliko dana te
su je mogli vidjeti svi europarlamentarci,
zaposlenici u uredima, kao i redoviti po-
sjetitelji Europskoga parlamenta.
FOTO: Ranko Antun Pezelj Europski parlament

FOTO: Ranko Antun Pezelj Detalj s izlo`be
Frankfurtu 29. svibnja 1959. Osnovana je
od {est zemalja: Francuske, Njema~ke,
Belgije, Luksemburga, Nizozemske i Ita-
57
zakonodavstvo
Zakon o radu
Novi je Zakon o radu objavljen u
Narodnim novinama broj 149/09., a stu-
pio je na snagu 1. sije~nja 2010. Dono-
{enjem tog zakona uskla|eno je nacional-
no radno zakonodavstvo s pravnom ste-
~evinom Europske unije.
Najva`nije izmjene u na{em zakonodav-
stvu jesu:
rad na odre|eno vrijeme ograni~en je
na tri godine, i to neovisno o tome je
li je rije~ o istim ili razli~itim poslovima
koje obavlja radnik kod poslodavca
najdulje radno vrijeme i dalje je 40 sati
na tjedan, uz napomenu da radnik na
zahtjev poslodavca moè raditi i preko-
vremeno, ali najvi{e do osam sati tjed-
no, dakle 40 + 8 sati
radnik ima pravo za svaku kalendarsku
godinu na pla}eni godi{nji odmor u
trajanju od najmanje 4 tjedna, uz na-
pomenu da se (1) trajanje godi{njeg
odmora utvr|uje ovisno o tjednom ra-
sporedu radnog vremena radnika, nai-
me, ako je kod poslodavca radniku ra-
dno vrijeme raspore|eno u 5 radnih
dana, najmanje trajanje godi{njeg od-
mora je 20 dana, i (2) ako je kod po-
slodavca radniku radno vrijeme raspo-
re|eno u 6 radnih dana, najmanje
trajanje godi{njeg odmora je 24 dana
prekovremeni rad je smanjen s 10 sati
tjedno na najvi{e 8 sati na tjedan, od-
nosno na mjese~noj razini 32 sata, a
na godi{njoj razini 180 sati
preraspodijeljeno je radno vrijeme
smanjeno s 52 sata tjedno na 48 sati
tjedno, odnosno s dosada{njih maksi-
malno mogu}ih 60 sati tjedno, za po-
slove sezonske naravi ako je propisa-
no kolektivnim ugovorom, na maksi-
malno mogu}ih 56 sati, uz napomenu
da je trajanje preraspodijeljenoga rad-
nog vremena ograni~eno na razdoblje
od 4 mjeseca, odnosno, ako se radi o
kolektivnom ugovoru, onda najduè
do 6 mjeseci
1

propisana je zabrana nejednakog po-
stupanja prema trudnicama, osigurana
je za{tita zdravlja trudnica i èna koje
doje dijete, i pravo povratka na pretho-
dne ili odgovaraju}e poslove nakon
iskori{tavanja roditeljskih prava po po-
sebnom propisu
zakonodavac je, po uzoru na odgo va-
raju}e smjernice, a pritom po{tuju}i
po stoje}e propise glede trajanja no}-
nog rada, u Zakon uve opis no}nog
rada, no}nog rada maloljetnika i no}nih
radnika
poslodavcu je uvedena obveza vo|enja
evidencije o radnicima i radnom vre-
menu radnika.
2

1
Do sada nije bilo takvoga ograni~enja.
2
Sadràj i na~in vo|enja evidencije ministar }e propisa-
ti pravilnikom do 1. srpnja 2010.
58
Pristupanjem Republike Hrvatske u ~lan-
stvo Europske unije ukinut }e se radna
knjiìca. Poslodavci su du`ni uskladiti pra-
vilnike o radu s odredbama novoga Zako-
na o radu do 1. srpnja 2010.
Primjena
Zakona o
tro{arinama
Hrvatski je sabor je na sjednici
odrànoj 3. srpnja 2009. donio Zakon o
tro{arinama koji je objavljen u Narodnim
novinama br. 83/09., a stupio je na snagu
1. sije~nja 2010. Po svojem imenu to je
novi zakon, no, po sadràju to je zakon
koji je ujedinio vi{e zakona, i to: Zakon o
posebnom porezu na alkohol, Zakon o po-
sebnom porezu na pivo, Zakon o poseb-
nom porezu na duhanske proizvode i
Zakon o posebnom porezu na naftne deri-
vate. Zakonom o tro{arinama uskla|ene su
odredbe ve} navedenih zakon sa stanovi-
tim europskim smjernicama i odre|ene su
tro{arine za sve energente, uklju~uju}i i
elektri~nu energiju.
U Zakonu o tro{arinama vaàn je za
ljekarni~ku djelatnost dio koji govori o tro-
{arinama za alkohol (zapravo, etanol prema
Ph. Eur. V, 01/2005:1317) jer je to jedini
tro{arinski proizvod koji dolazi u promet u
ljekarnama. Zapravo, Zakonom je predvi-
|eno da se pojedine pravne i fizi~ke osobe
mogu osloboditi pla}anja tro{arine na
alkohol ako ga rabe, me|u ostalim, za izra-
dbu lijekova ili za medicinske svrhe u bol-
nicama, domovima zdravlja i ljekarnama.
Prema tim su odredbama privatne ljekarne
i ljekarni~ke ustanove oslo bo|ene pla}anja
tro{arine na alkohol. No, da bi to mogle
ostvariti, potrebno je ishoditi odobrenje za
oslobo|enog korisnika alkohola pri nadle-
`noj carinarnici (prema sjedi{tu privatne
ljekarne, odnosno ljekar ni~ke ustanove).
Osim toga, svaka privatna ljekarna i lje-
karni~ka ustanova du`na je upisati se u re-
gistar tro{arinskih obveznika kod nadle `ne
carinarnice.
Postupak isho|enja odobrenja za oslo-
bo|enog korisnika alkohola i upisa u regi-
star tro{arinskih obveznika odre|en je u
Pravilniku o tro{arinama (NN 1/10) koji je
stupio na snagu 2. sije~nja 2010. Napo-
minjemo da je na web stranici HLJK-a objav-
ljen postupak izdavanja odobrenja za oslo-
bo|enje od tro{arina za alkohol prila go|en
privatnim ljekarnama i ljekar ni~kim ustano-
vama.
Ljekarne i ljekarni~ke ustanove u prometu
imaju samo etanol (70-postotni) i oni se
rabi u medicinske svrhe te je svojevrstan
lijek sukladno odredbama Zakona o lijeko-
vima. On se nabavlja od galenskih labora-
torija ljekarni~kih ustanova pa za njega nije
obvezno ishoditi odobrenja za oslobo|enje pripremila: Katica Vugrin~i} Tomi~i} / HLJK
59
od tro{arina, a ne treba biti ni upisan u
registar tro{arinskih obveznika.
Prigodom nabave alkohola privatne ljekar-
ne i ljekarni~ke ustanove du`ne su dostavi-
ti veledrogeriji ili proizvo|a~u svoje odo-
brenje oslobo|enog korisnika alkohola.
Veledrogerije i proizvo|a~i alkohola tako-
|er trebaju biti registrirani kod nadle`ne
carine.
Pri isporuci alkohola dobavlja~ je obvezan
ljekarni uru~iti i prate}i tro{arinski doku-
ment (u daljnjem tekstu: PTD). PTD je
isprava koja prati po{iljku alkohola kojom
se dokazuje da se alkohol i njegove koli~ine
kre}u u sustavu odgode pla}anja tro{arine,
a nju ispostavlja po{iljatelj ovla{teni
dràtelj tro{arinskog skladi{ta, prije otpre-
me alkohola.
PTD treba biti sastavljen u ~etiri primjerka
s nakanom da:
prvi primjerak po{iljatelj zadràva za
sebe i svoju evidenciju
drugi, tre}i i ~etvrti primjerak prate
po{iljku alkohola do ljekarne koja pro-
vjerava po{iljku i ovjerava njezin prijam
po{iljke na svim primjercima i pritom
drugi primjerak zadràva za sebe
tre}i primjerak ljekarna vra}a po{ilja-
telju
~etvrti primjerak ljekarna bez odgode
dostavlja nadle`noj carinarnici.
Ovakav postupak nabave i preuzimanja
po{iljke alkohola odnosi se samo na naba-
vu koncentriranog alkohola (etanol, bezvo-
dni, prema Ph. Eur. V, 01/2005:1318) i
odnosi se samo na ljekarni~ke ustanove i
privatne ljekarne koje nabavljaju koncentri-
rani alkohol, tj. koje same izra|uju galenski
pripravak alkohol 70-postotni.
Na ostale ljekarni~ke ustanove i privatne
ljekarne koje ne nabavljaju koncentrirani
alkohol, nego od galenskog laboratorija
ljekarni~ke ustanove nabavljaju ve} gotovi
galenski pripravak alkohol 70-postotni,
ne odnosi se navedeni postupak nabave i
zaprimanja alkohola.
VA@NO: Ljekarne koje u prometu
imaju koncentrirani alkohol/eta nol
u izvornom pakovanju trebaju biti
upisane u registar tro{arinskih obve-
znika i nisu oslobo|ene pla}anja
tro {arine na alkohol.
Privatne ljekarne i ljekarni~ke ustanove koje
nabavljaju koncentrirani alkohol, a potre-
ban im je za izradbu galenskih i magistral-
nih pripravaka (oslobo|ene su pla}anja
tro{arine za alkohol) ili za promet koncen-
triranog alkohola (nisu oslobo|ene pla}anja
tro{arine na alkohol) du`ne su voditi
o~evidnik o potro{nji koncentriranog alko-
hola.

60
Uredba o
izmjenama i
dopunama
Zakona o
zdravstvenoj
za{titi
U Narodnim novinama broj 155/09
od 28. prosinca 2009. objavljena je Ured-
ba o izmjenama i dopunama Zakona o
zdravstvenoj za{titi s danom stupanja na
snagu 1. sije~nja 2010. Uredbu je donijela
Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjedni-
ci odrànoj 23. prosinca 2009.
Danom stupanja na snagu navedene ured-
be dolazi do izmjena postoje}ih odredaba
Zakona o zdravstvenoj za{titi vezanih uz
rok za dodjelu koncesija. Naime, iz odred-
be ~lanka 40. stavka 2. Zakona o zdrav-
stvenoj za{titi, kojim se propisuje obav-
ljanje zdravstvenih djelatnosti na osnovi
koncesije, brisana je ljekarni~ka djelatnost
te se ~lankom 34. Zakona ostavlja mo-
gu}nost da se ljekarni{tvo uredi posebnim,
novim Zakonom o ljekarni{tvu.
Uredba propisuje i rok od 18 mjeseci
(umjesto prija{njih godinu dana) od dana
stupanja na snagu Zakona, u kojem su je-
dinice podru~ne (regionalne) samouprave
obvezne provesti postupak davanja konce-
sije za obavljanje javne zdravstvene slu`be.
Ako u tom roku postupak ne bude prove-
den, provest }e ga nadle`no ministarstvo
zdravstva u roku od 6 mjeseci od isteka
navedenog roka.
Nadalje, Uredba propisuje da zdravstve-
nim radnicima kojima je dano odobrenje
za rad u jedinicama zakupa prestaje rad u
privatnoj praksi zakupom, i to danom koji
prethodi danu davanja odobrenja ministra
za rad toga zdravstvenog radnika u privat-
noj praksi na osnovi koncesije, a najkasnije
na dan proteka roka od dvije godine od
dana stupanja na snagu ovoga zakona,
to~nije do 31. prosinca 2010.

Novi pravilnici
HZZO-a
Prvoga sije~nja 2010. na snagu su
stupila dva nova pravilnika Hrvatskog za-
voda za zdravstveno osiguranje: Pravilnik o
mjerilima za odre|ivanje cijena lijekova na ve-
liko i o na~inu izvje{}ivanja o cijenama na ve-
liko i Pravilnik o mjerilima za stavljanje lijekova
na Osnovnu i Dopunsku listu Hrvatskog zavo-
da za zdravstveno osiguranje.
Pravilnik o mjerilima za odre|ivanje cijena
lijekova na veliko i o na~inu izvje{}ivanja o
cijenama na veliko koji se primjenjuje samo
pripremio: Mate Portolan / Ljekarne Split-
sko-dalmatinske ùpanije, Split
61
na lijekove, a koji se nalaze na Osnovnoj li-
sti, odnosno Dopunskoj listi doìvio je samo
manje promjene u odnosu na do sada va è-
}i. Cijena lijeka na veliko izra~u nava se tako
da se proizvo|a~ka cijena uve}a za vrijed-
nost carine, te se tako dobivena vrijednost
uve}a za vrijednost veleprodajne mar è i
drugih zavisnih tro{kova najvi{e do 8,5 %.
1

Pravilnikom je utvr|eno da se cijena izvor-
nog lijeka za{ti}ena patentom u RH ili
dràvi ~lanici EU mora smanjiti najmanje
na razinu 90 % od prosje~ne usporedne
cijene. Cijene izvornih lijekova koji nisu
za{ti}eni patentom u RH ili dràvi ~lanici
EU moraju se smanjiti najmanje na razinu
65 % od prosje~ne usporedne cijene. I
cijene istovrsnih lijekova moraju se smanji-
ti najmanje na razinu 65% od prosje~ne
usporedne cijene. Cijena svakoga idu}eg
novog istovrsnog lijeka, a istog neza{ti}enog
imena, ne smije prelaziti razinu 90% od
cijene lijeka istoga neza{ti}enog imena
prethodno stavljenog na listu.
Drugi, Pravilnik o mjerilima za stavljanje
lijekova na Osnovnu i Dopunsku listu,
doìvio je ve}e promjene. Prvo, utvr|uje
Povjerenstvo za lijekove koje je pro{ireno
na 13 ~lanova, a uklju~uje i predstavnika
udruge pacijenata.
2
Povjerenstvo za lijeko-
ve radit }e u dva polugodi{nja ciklusa, uz
napomenu da }e prijedloge s potencijalom
podizanja tro{ka za lijekove rangirati pre-
ma mjerilima za stavljanje lijekova na osno-
vnu, odnosno dopunsku listu HZZO-a.
Jasno su definirana mjerila (kriteriji) za stav-
ljanje lijekova na osnovnu i dopunsku listu
Zavoda. Ona uklju~uju: va`nost lijeka sa
stajali{ta javnoga zdravstva, terapijsku va`-
nost lijeka, relativnu terapijsku vrijednost
lijeka, ocjenu eti~kih aspekata, te kvalitetu
i vjerodostojnost podataka, kao i ocjenu iz
referentnih vrela.
Dokumentacija koja se HZZO-u dostavlja
u okviru Prijedloga pro{iruje se kako bi Po-
vjerenstvo za lijekove donosilo mi{ljenje na
temelju kvalitetnijih i potpunijih informa-
cija.
Primjerice, dokumentacija }e uklju~ivati
tabli~ni prikaz pravnog poloàja (statusa)
lijeka u zdravstvenom osiguranju svih
drà va Europske unije, stroè definirane
znanstvene dokaze o u~inkovitosti lijeka,
analizu utjecaja na prora~un Zavoda pri-
pravljenu u skladu s me|unarodnim stan-
dardima i najboljom praksom, opis
trenuta~ne klini~ke prakse u Hrvatskoj po
indikacijama za koje se lijek prijavljuje, opis
i komentar terapijskih smjernica hrvatskih i
europskih stru~nih udruga lije~nika za in-
dikacije za koje se lijek prijavljuje, opis i
analizu u~inka promjene farmakolo{ke te-
rapije te procjenu ostalih promjena u skrbi
za bolesnike koje }e nastati kao posljedica
uvo|enja lijeka na listu.
1
Mjerilo za odre|ivanje cijene na veliko jest usporedna
cijena lijeka u Italiji, Francuskoj i Sloveniji. Kao dodatni
izvor podataka moè posluìti cijena lijekova na veliko
u [panjolskoj, odnosno ê{koj.
2
Imena i kratki ìvotopisi svih ~lanova Povjerenstva za
lijekove, dnevni red sjednica te godi{nji raspored sjed-
nica bit }e javno dostupni na web stranici HZZO-a.
62
Farmaceutske }e tvrtke biti }e obvezne sa
Zavodom sklopiti Ugovor o eti~kom ogla-
{avanju kako bi se onemogu}ila neeti~na
promid`ba lijekova. Sre|ivanjem financi-
ranja potro{nje lijekova bit }e pobolj{ana
unapre|enjem tzv. pay back ugovora, kao i
tzv. cross product ugovora, tj. vezane po-
nude u kojima se ulazak jednog lijeka na
listu povezuje, primjerice, sa smanjenjem
cijene drugog lijeka istoga proizvo|a~a koji
se ve} nalazi na listi. Unaprije|ena je regu-
lacija odre|ivanja terapijskih skupina te
refe rentnih cijena terapijskih skupina. Arbi-
tra `ni procesi zamijenjeni su upravnim
sporovima. Utvr|eni su i kriteriji na temelju
kojih }e se odlu~ivati o financiranju lijekova
iz Fonda za posebno skupe lijekove.
Nova Osnovna lista lijekova i Dopunska li-
sta lijekova koja }e biti objavljena sredinom
oùjka 2010. sadràvat }e, prema procje-
nama, prosje~no 5 % niè cijene lijekova.
Procjena je da }e se na ovaj na~in u{tedjeti
200 do 300 milijuna kuna u prora~unu za
lijekove.
Ustavni sud
odlu~io u korist
ljekarni{tva
Vara`dinska ùpanija podnijela je
prijedlog za pokretanje postupka za ocje-
nu suglasnosti s Ustavom ~lanka 9a. Zako-
na o ljekarni{tvu (NN 121/03, 142/06,
35/08 i 117/08) i njegovo ukidanje. Na-
ime, osporeni ~lanak 9a. Zakona o ljekar-
ni{tvu glasi:
Prijenos osniva~kih prava nad ljekarnama
~iji je osniva~ ùpanija na druge pravne ili
zi~ke osobe nije dopu{ten.
Vara`dinska ùpanija smatra da ~lanak 9a.
Zakona o ljekarni{tvu nije u suglasnosti s
~lankom 48. Ustava, kojim se jam~i pravo
vlasni{tva, te s ~lankom 50. stavkom 2.
Ustava koji propisuje da se poduzetni~ka
sloboda i vlasni~ka prava mogu iznimno
ograni~iti zakonom radi za{tite interesa i
sigurnosti Republike Hrvatske, prirode,
ljudskog okoli{a i zdravlja ljudi.
Vara`dinka se ùpanija tako|er poziva na
~lanke Ustava koji propisuju da jedinice
podru~ne regionalne samouprave obavljaju
poslove od podru~nog (regionalnog)
zna~enja, a osobito poslove koji se odnose
na zdravstvo, te da su u svojim poslovima
samostalni i podlijeù samo nadzoru ustav-
63
nosti i zakonitosti ovla{tenih tijela. Za-
klju~no, Vara`dinska ùpanija utvr|uje da
iz sadràja osporene odredbe Zakona o
ljekarni{tvu proizlazi da je ona ne samo u
nesuglasju s ustavnim odredbama koje re-
guliraju lokalnu i regionalnu samoupravu
nego i da je protivna specijalnom propisu
pravnog sustava RH, a i me|unarodno
priznatim i od RH preuzetim na~elima lo-
kalne i regionalne samouprave.
Sukladno svojim ovlastima i o~itovanju
nadle`nog Ministarstva zdravstva i socijal-
ne skrbi Ustavni sud smatra prihvatljivom
zakonodavnu mjeru kojom se zabranjuje
prijenos osniva~kih prava ùpanija nad
ljekarnama kojima su one osniva~i na dru-
ge pravne ili fizi~ke osobe, jer ona ima le-
gitiman cilj: za{titu zdravlja ljudi u skladu s
~lankom 50. stavkom 2. Ustava.
Zbog osobite naravi ljekarni~ke djelatno-
sti, ali i posebnoga ustavnog poloàja i
zna~enja ùpanija kao jedinica podru~ne
(regionalne) samouprave i pravnih osoba
javnoga prava, Ustavni sud ne smatra ustav-
nopravno prihvatljivim poistovje}ivati ù -
panije s privatnim poduzetnicima i uz njih
vezati jamstvo poduzetni~kih i trì{nih slo-
boda, kao temelja gospodarskog ustroja
Republike Hrvatske.
Rje{enjem Ustavnog suda nije prihva}en
prijedlog za pokretanje postupka za ocje-
nu suglasnosti s Ustavom ~lanka 9a. Zako-
na o ljekarni{tvu.
Ljekarni~ka boza od bistrog stakla (Njema~ka,

tvornica stakla kod Stechlinsee, oko 1770.)
Natpis: AQU:A ROSARUM
0TKFBUF WBUSV V FMVDV
Uz pomo strunih ljekarnikih savjeta uspjeno otklonite tegobe poput
garavice, osjeaja nadutosti i drugih eluano-crijevnih smetnji.
ivite zdravije i zadovoljnije uz program ADIVA Savjetom do zdravlja.
1PUSBJUF TUSVOJ TBWKFU V WBPK MKFLBSOJ
XXXBEJWBIS V TVSBEOKJ T
65
osvrti
O~itovanje na
projekt ADIVA
U pro{lome broju Biltena HLJK
(prosinac 2009.) objavljena su dva ~lanka,
i to ADIVA Savjetom do zdravlja autorice
\ur|ice Vojni} Kortmi{ i ADIVA i PHOE-
NIX Farmacija autora Josipa Matusinovi}a.
Budu}i da je Ministarstvo zdravstva i so-
cijalne skrbi zatraìlo 26. studenoga 2009.
od Hrvatske ljekarni~ke komore o~itovanje
u vezi s projektom ADIVA, odaslano o~ito-
vanje objavljujemo u cijelosti.
1

Po{tovani,
sukladno Va{emu traènju od 26. stude-
noga 2009. dostavljamo Vam o~itovanje
na dopis Zdravstvene ustanove za ljekar-
ni~ku djelatnost Farmacia, a u vezi s pro-
vo|enjem projekta ADIVA Savjetom do
zdravlja.
Projekt ADIVA Savjetom do zdravlja os mi-
{ljen je i ostvaren tako da magistre farma-
cije obrazuje te poti~e i osposobljava za
pruànje dodatnih ljekarni~kih usluga veza-
nih za pruànje savjeta o ispravnoj primjeni
lijekova, o spre~avanju nastanka bo lesti,
unapre|enju brige o zdravlju, te vo |enju
zapisa o ljekarni~kim intervencijama.
Dodatni cilj programa ADIVA Savjetom do
zdravlja jest pobolj{anje percepcije dru{tva
o ljekarnicima uop}e, a u svrhu promovi-
ranja ljekarni{tva kao zdravstvene djelatno-
sti u Hrvatskoj. Navedeni se projekt provo-
di sukladno europskoj ljekarni~koj praksi,
~ime se dodatno pobolj{ava kvaliteta ljekar-
ni~kih usluga prema korisnicima.
Hrvatska ljekarni~ka komora ljekarnicima
osigurava zakonsko pravo i obvezu stru-
~nog usavr{avanja radi odràvanja i una pre-
|ivanja kvalitete/kakvo}e ljekarni~ke djelat-
nosti tako da organizira dodatno usavr{a-
vanje za pro{irenje djelatnosti unutar struke
s obzirom na nove metode lje karni{tva.
Hrvatska ljekarni~ka komora u svojem pri-
stupu trajnom obrazovanju lje karnika èli
promovirati izvrsnost, jasno}u i sustavnost
u oblikovanju te~ajeva i proved bi obrazo-
vanja.
Farmaceutska praksa i obrazovanje ljekar-
nika doìvljavaju nezapam}ene promjene u
cijelome svijetu jer se sve vi{e priznaju i
cijene dodatne uloge ljekarnika kao pruà-
telja usluga zdravstvene skrbi. Stoga je
trajno obrazovanje ljekarnika jedno od stra-
te{kih djelovanja i unapre|enja rada Hrvat-
ske ljekarni~ke komore kao strukovne orga-
nizacije s inicijativom djelovanja i opre-
djeljenjem za izgradnju sustava upravljanja
kvalitetom.
Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije i
Pravilnik o na~inu ogla{avanja ljekarnika
privatne prakse i zdravstvenih ljekarni~kih
ustanova u privatnom vlasni{tvu (NN,
napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-
dalmatinske ùpanije, Split
1
HLJK se o~itovala dopisom ministru Darku Milinovi}u
dana 9. prosinca 2009. pod Urbroj: 03-579/2-09.
Dopis je za HLJK potpisao predsjednik Komore Mate
Portolan, mag. pharm.
66
66/98.) propisuju dopu{teno i nedopu{teno
ogla{avanje, te odre|uju da je ogla{avanje
dopu{teno u okviru zajedni~koga stru~nog
usavr{avanja koje organizira ili podupire
Komora.
Iskaz da projekt ADIVA ozbiljno vrije|a
stru~ni dignitet magistara farmacije zapo-
slenih u ljekarnama koje se nisu uklju~ile u
projekt nije istinit, jer citirani promotivni
tekst ... Trebate li stru~ni savjet o pravil-
noj primjeni lijekova ili o~uvanju zdravlja,
potraìte najbliù Adiva ljekarnu. Otkrijte
prednosti ADIVA programa zdravstvenog
savjetovanja u organizaciji Hrvatske ljekar-
ni~ke komore i Phoenix Farmacije. Program
se provodi samo u ozna~enim ADIVA lje-
karnama ..., konkretno:
u prvoj re~enici samo neutralno konsta-
tira da se u Adiva ljekarni dobiva stru-
~ni ljekarni~ki savjet iz skupine savjeta
koji se mogu dobiti u bilo kojoj ljekar-
ni
u drugoj re~enici javnost obavje{tava
da poku{aju ustanoviti prednost ADIVA
programa, dakle ne{to novo i korisno
za bolesnika
u tre}oj se re~enici samo locira i po-
vezuje ADIVA program obrazovanja s
Adiva ljekarnama.
Na postavljeno hipotetsko pitanje je li se
mogla posti}i zabluda kod krajnjeg kori-
snika u smislu da su samo Adiva ljekarnici
sposobni dati stru~nu ljekarni~ku pomo} i
savjet? treba odgovoriti: krajnji korisnici se
ne mogu dovesti u zabludu, ra~unaju}i na
hrvatske bolesnike i njihove skrbnike da su
razumni i, netko vi{e, netko manje, {kolo-
vani ljudi.
U odnosu na tvrdnju da se za sudjelo-
vanje u programu pla}a kotizacija, {to cije-
lom projektu nagla{ava komercijalni karak-
ter ~emu se Komora ina~e izrazito protivi
valja naglasiti da:
svjetski i doma}i kongresi, simpoziji i
tako redom, iako imaju kotizaciju, u
pravilu, nemaju komercijalni karakter
kotizacija sluì isklju~ivo za organiza-
ciju i podmirenje tro{kova te~ajeva, te
ona pokriva samo dio tro{kova projek-
ta i
da se prikupljen novac u Komori tro{i
isklju~ivo namjenski za potrebe podi-
zanja razine stru~nog rada svih ljekar-
nika, ~lanova Komore, dakle vra}a se
natrag ljekar ni{tvu.
Zaklju~ak da ljekarne koje nisu u sastavu
Adive daju nestru~ne ili nedovoljno stru~ne
savjete jest nelogi~an, proizvoljan, beskraj-
no nerazuman i moèbitno zlonamjeran. Na
taj bi na~in trebali reagirati tek oni kojima
je zarada va`nija od zdravlja.
Iskaz da HLJK poti~e diskriminaciju me|u
ljekarnama nije istinit, jer {kolovanje ljekar-
nika u ADIVA projektu nije zami{ljeno tako
da se neke ljekarne stave u nepovoljni
poloàj prema drugim ljekarnama u ljekar-
ni~kom poslu, ve}, naprotiv, HLJK pronala-
zi nove na~ine stru~nog usavr{avanja i
ulaè silne napore da:
golem broj ljekarnika u svim ljekarna-
ma dostigne zavidnu dopunsku nao-
brazbu
67
potakne natjecateljski duh ljekarnika u
stjecanju novih ciljanih znanja
da se usmjeri cjeloìvotno obrazovanje
ljekarnika ponajprije na te~ajeve kojima
se mogu osigurati takvi stru~ni sadràji
koji su nagla{eno odraz dru{t venih
zahtjeva i pove}ane uloge ljekarnika u
zdravstvenom sustavu, a u suglasju s
politikom Ministarstva zdravstva.
Dakle, kada sve ljekarne budu nosile oznaku
ADIVA, ili koju god drugu oznaku izvrsno-
sti, Komora }e smatrati da je izvr{ila na neko
vrijeme jednu od svojih opisanih zada}a.
Da bi HLJK mogla organizirati trajno
stru~no usavr{avanje ljekarnika i obavljati
provjeru stru~nosti ljekarnika, mora imati
potporu koje eti~ki orijentirane profitne or-
ganizacije. Za provedbu programa ADIVA
tvrtka PHOENIX Farmacija d. d. ~inila nam
se itekako prihvatljivom upravo zbog ~inje-
nice da danas, {est godina nakon osnutka
PHOENIX Farmacije d. d. u Hrvatskoj ta
tvrtka posjeduje isti broj ljekarni kao i go-
dine 2003., to~nije, 4 ljekarne, dok druge
veledrogerije u Hrvatskoj sada ve} posje-
duju vi{e od 100 ljekarni i vi{e ra~unaju na
profit svojih ljekarni~kih jedinica. Uz to,
napominjemo da privremeni poslovni od-
nos s PHOENIX Farmacijom nije ni{ta
neobi~no, dapa~e, neka bude stimulacija i
poziv na suradnju svim drugim zainteresi-
ranim tvrtkama koje èle dobro i izravno
hrvatskom ljekarni{tvu i neizravno hrvat-
skomu zdravstvu.
HLJK ne proteìra i ne}e davati prednost,
bez obzira na sposobnost i zasluge, ni je-
dnoj tvrtki i ni jednoj ljekarni. Sada{nje ne-
godovanje nekih tvrtki (koje su vlasnici ve-
likih ljekarni~kih lanaca) ubrzo }e nestati
kada se i one, preko ljekarni koje drè u
vlasni{tvu, priklju~e {irokoj, eti~ki urednoj i
neprofitnoj akciji stru~nog usavr{avanja
koju smo po~eli provoditi i nastojimo pro-
vesti. HLJK pri tome jam~i da }e svi, ili ba-
rem golema ve}ina ljekarnika, biti ravno-
pravno usavr{avani, a da }e novac koji ne-
minovno radno kruì u projektu biti upo-
trijebljen isklju~ivo za razvoj hrvatskoga
javnog i bolni~kog ljekarni{tva.
Dopisom od 18. studenoga 2009. Komo-
ra je obavijestila MZSS o provedbi progra-
ma ADIVA Savjetom do zdravlja, kako bi
najmjerodavnije zdravstveno tijelo u Hrva-
tskoj upoznala s projektom kojemu je cilj
ujedna~ivanje ljekarni~kih postupaka i izra-
da pokazatelja kvalitete i standarda za lje-
karni~ku skrb. Prvi ciklus stru~nog usavr-
{avanja uspje{no je proveden tijekom listo-
pada o. g. u suradnji s profesorom dr. sc.
Ilijom Kuzmanom, vode}im hrvatskim in-
fektologom, i to na temu akutnih respira-
tornih infekcija. Posebna pozornost u okvi-
ru te~aja posve}ena je prevenciji i suz-
bijanju sezonske i pandemijske gripe H1N1.
Te~aju je prisustvovalo vi{e od 700 magi-
stara farmacije iz vi{e od 500 ljekarni.
HLJK moli Ministarstvo zdravstva i socijal-
ne skrbi (MZSS) za{titu na{ih nastojanja u
pripremi hrvatske ljekarni~ke prakse novim
zdravstvenim izazovima i u pribliàvanju
ljekarni~ke prakse europskim standardima.
MZSS bi svojim o~itovanjem trebalo ohra-
68
briti napore HLJK koja svoje akcije provodi
ne na teret dràvnoga prora~una, dakle ne
unutar 30 milijardi kuna potrebnih za ser-
visiranje i razvoj hrvatskoga zdravstva.
Slijedom navedenog, smatramo da su pri-
mjedbe iznesene u dopisu ZU Farmacia,
Zagreb, u cijelosti neosnovane te da odred-
be Pravilnika o ogla{avanju rada ljekarnika
privatne prakse i zdravstvenih ljekar ni ~kih
ustanova u privatnom vlasni{tvu (NN,
66/98) kao ni na~ela, odnosno eti~ka mjeri-
la, nisu povrije|ena ni u kojemu smislu.
Javnozdrav-
stvene
aktivnosti
farmaceuta
Nastavljaju}i pro{le godine zapo~et
projekt Sunce prijatelj ili neprijatelj sun-
ce i lijekovi,
1
Ljekarna Jadran i ove je
godine organizirala niz predavanja za u~e-
nike 1. 4. razreda u {est rije~kih osno v-
nih {kola.
Predavanja su odràna u svibnju o. g. i nji-
ma su bila obuhva}ena 24 razreda s oko
napisala: Silvana Jager / ZU Ljekarna Ja-
dran, Rijeka
1
Pro{le je godine odràna serija predavanja s istom
temom, ali s ve}im naglaskom na upotrebi lijekova i iz-
laganju suncu u Udrugama umirovljenika (4 udruge),
Udruzi oboljelih od multiple skleroza, Udruzi tjelesnih
invalida i Udruzi oboljelih od cerebralne paralize.
FOTO: Silvana Jager Monika Zba{nik pou~ava
{kolsku djecu
760 u~enika. Djeci su obja{njene blagoda-
ti boravka na suncu, ali i {tetne posljedice
za zdravlje, a u prvom su redu obja{njeni
{tetni utjecaji na koù s trajnim posljedica-
ma. Upoznati su kako se za{titi od {tetno-
ga djelovanja sunca te kako izbjegavati za
zdravlje {tetne u~inke Sun~evih zraka.
Drugi je dio pou~avanja bio razgovor s
djecom o tome {to su nau~ili, o njihovim
navikama i navikama ~lanova obitelji veza-
nima uz boravak na suncu, zatim o mjesti-
ma i godi{njim dobima kada treba posveti-
ti vi{e pozornosti za{titi koè, a potom se
odgovaralo na mnoga njihova pitanja.
Djeca su dobila poklone, majice na kojima
su crteì dje~jeg vi|enja kako se ~uvati od
{tetnog djelovanja sunca te prigodan letak
koji govori kako se pona{ati za vru}ih ljetnih
dana. Ovogodi{nju seriju predavanja odràle
su kolegice Na|a Bjelan, mag. pharm., i
Monika Zba{nik, mag. pharm., uloìv{i
mnogo volje, slobodnog vremena i truda da
taj projekt uspije. Kolegice su vrlo srda~no
primljene u svakoj {koli te s Do|ite nam
dogodine, pozdravljene na odlasku.
69
jezik
Prou~avanje
jezika u funkciji
struke
Prou~avanje jezika u funkciji neke
struke, poput farmacije, prava i medicine,
uzbudljiv je znanstveni posao. Stru~no na-
zivlje, njegovo normiranje, prevo|enje i
stru~no-jezi~ni skup izri~aja (frazeologija)
samo su neke od vru}ih tema vezanih za
ovu problematiku.
1
Opisivanje zna~ajki i
razli~itih uporaba jezika pojedinih struka
mora ujedinjavati teoriju i praksu, a od
znanstvenika koji se takvim poslom bave
traì veliko znanje iz razli~itih podru~ja.
Farmaceutska lingvistika relativno je mla-
da znanstvena disciplina koja se, krajnje po-
jednostavnjeno, bavi jezikom farmacije ili
lje karni{tva. Postoji, dakako, mogu}nost opi-
sa jezika farmacije, ali nema za to potrebe
jer nema ni potrebe dokazivati kako taj oso-
biti jezik doista postoji. Susre}emo se s nji-
me posvuda. To nije samo jezik lje karne,
stru~nih propisa, farmakopeje i drugih stru-
~nih djela, ve} i jezik iz djelokruga laborato-
rijskog i klini~kog rada, poput jezika ispiti-
vanja i kontrole lijekova, farmaceutske fo-
renzike, klini~ke farmacije, farma kokinetike,
farmakognozije, a zatim i jezika farmaceut-
skog zakonodavstva i tako redom.
Razumijevanje ili pak nerazumijevanje toga
jezika moè biti klju~no za snalaènje
svakoga ~ovjeka, posebice bolesnika, u
pojedinim situacijama od ìvotne va`nosti.
Moè se re}i da je podru~je farmaceutsko-
ga jezika iznimno osjetljiva jezi~na djelat-
nost. To je jezi~no podru~je pri kojemu se
gube ili spa{avaju zdravlje, ugled, imovina
pa i zaposlenje.
Ako se sloìmo da su jezici stanovitih stru-
ka, poput informatike, kibernetike i nanoteh-
nike, noviji izri~aji, onda se moramo sloìti
i s tim da je jezik farmacije vrlo star jezik.
Stoga u odre|enom smislu nije novo ni
bratstvo farmacijske i jezi~ne znanosti. Pri-
mjerice, klasi~ne su se rasprave na an ti~kim
trgovima i u srednjovjekovnim lje kar nama
tako|er bavile lije~ni~kim i ljekar ni~kim go-
vorom. Povijest farmacije i povijest jezika
nekako idu zajedno. Ko na~no, veoma stari
ljekarni~ki tekstovi jesu stru~ni i pravni akti,
pa ne treba za~u|ivati da su jezik, lje-
karni{tvo i dru{tvo i danas u njihovoj
zajedni~koj vezi. Me|utim, farmaceutska
lingvistika, kao znanstvena disciplina, rela-
tivno je nova. To je, dakako, disciplina koja
pripada i lingvistici i farmaciji, i to na na~in
da se bavi posebnostima jezika farmacije u
stanovitome stvarnom dru{tvenom, poli-
ti~kom i zdravstvenom trenutku.
Suvremeni bi se farmaceutski lingvisti tre-
bali oslanjati na ne ba{ nagla{enu tradiciju
1
Vidjeti, primjerice ~lanke: Farmaceutski jezik, Farma-
ceutski glasnik, 62:7-8 (2006) 377-380; Farmaceutski
naslovi u Hrvatskoj farmakopeji, Farmaceutski glasnik,
63:1 (2007) 37-55; O potrebi uporabe naziva prema Hr-
vatskoj farmakopeji, Bilten HLJK 2009-1/2, str. 67-72;
Nazivlje farmaceutske struke kao dio standardnoga hrvatsko-
ga jezika, Bilten HLJK 2009-3/4, str. 179-181.
70
istraìvanja jezika farmacije. Naime, sve do
druge polovine XX. stolje}a nije bilo jasnih
naznaka studiranja farmaceutskog jezika,
ako se izuzme interes ljekarnika za ke-
mijsko nazivlje elemenata i spojeva (tvari).
Rasprave o toj temi ~esto su se ograni~avale,
pa i zavr{avale, na op}u kritiku nerazumlji-
vosti jezika farmacije,
2
odnosno farmaceut-
skog diskursa.
3

Lingvistika, farmacija i filozofija jezika usko
su povezani, a cijela problematika postaje
jo{ zanimljivija kada se doda i kulturolo{ki
pogled. Komunikacija u struci u dana{njem
dru{tvenom okruènju sve vi{e dobiva na
zna~enju, a razlike me|u jezicima, kultura-
ma i sustavima mogu se prevladati samo
jezi~nom identifikacijom, usporedbom i je-
zi~nim opisom. Upravo se zato farmaceut-
ska lingvistika danas ponajvi{e kre}e u pra-
vcu komparativnih prou~avanja. Za to je
dobar primjer europski projekt Standard
terms: pharmaceutical dosage forms, rou-
tes of administration, containers,
4
svoje-
dobno potaknut Europskom komisijom.
5

Jezi~no oblikovanje farmaceutske stvarno-
sti razli~ito je u razli~itim dru{tvima. Tako,
zapravo, i ne postoji jedan univerzalni je-
zik farmacije, nego razli~iti nacionalni jezi-
ci farmacije koji pokrivaju pojedine nacio-
nalne farmaceutske sustave. Koliko je u
tom smislu va`no komparativno pro u~a-
vanje jezika farmacije, postaje nam jasnije
~im se sjetimo u kakvom svijetu i u kakvim
vremenima ìvimo. Izradba se stanovitih
va`nih farmaceutskih naziva na brojnim
europskim jezicima provodi radi ujedna-
~ivanja i uskladbe tih naziva, zbog me|u-
narodnog prometa farmaceutskih izraza i
boljeg razumijevanja odabranih izraza pri
registraciji lijekova te zbog pravnog spo-
razumijevanja.
6

Prije trideset godina u ljekarni{tvu je prevla-
davala jedna terminologija, a potom se od
2
I farmaceut i lingvist imaju isti zajedni~ki objekt je-
zik. I farmaceuti i lingvisti sluè se metajezikom da bi
objasnili jezik objekta. Me|utim, taj jezik objekt, kao
predmet istraìvanja za farmaceuta zna~i istraìvanje
pojmova i njihova zna~enja i njihove me|usobne usu-
stavljenosti, dok lingvista zanima ponajprije termin,
izraz, naziv. Povezanost je u tome {to svaki naziv ima
dvije strane, pojam koji se ozna~uje i jezi~ni naziv kojim
je taj pojam ozna~en.
3
Ve}a govorna cjelina ostvarena kao tematska, jezi~na
i stilska struktura.
4
Usporedni rje~nik stru~nih izraza na jezicima ~lanica
Povjerenstva Europske farmakopeje, a u izdanju Vije}a
Europe (Strasbourg). Ve} je prvo izdanje (1996.)
sadràvalo farmaceutske izraze na hrvatskom i jo{ na
12 europskih jezika. Drugo je izdanje (1998.)
obuhva}alo 15 jezika, tre}e izdanje (2000.) 21 jezik, a
~etvrto izdanje (2002.) 22 jezika: engleski, francuski,
njema~ki, talijanski, nizozemski, danski, islandski,
norve{ki, {vedski, finski, {panjolski, portugalski, gr~ki,
slovenski, hrvatski, slova~ki, ~e{ki, turski, ma|arski,
poljski, bugarski i makedonski. Danas je u optjecaju
peto, elektroni~ko izdanje, a jezi~na se gra|a stalno
dopunjuje. Vidjeti: www.almp.hr (izbornik: Farmako-
peja).
5
Poredbeni rje~nik Standard terms zamijenio je raniji
vodi~ Komiteta za lijekove u Europskoj uniji CPMC gui-
deline (III/3593/91) on the List of Allowed Terms.
6
U prvi trenutak usvajanja novih naziva, ili promijenje-
nih naziva, ili novih starih naziva opisanih u Standard
terms, kako god to zvali, dolazi, razumljivo, i do zbunji-
vanja, pogotovo kad se takvi nazivi rabe u op}oj upora-
bi s kojom se susre}e svaki stru~njak pa i svaki laik. No,
navika na te i takve izraze brza je i o~ita.
71
toga dosta izmijenilo. Farmaceutsko se na-
zivlje moè podijeliti u tri razvojne faze.
Prva je faza razdoblje kodifikacije hrvat-
skoga farmaceutskog nazivlja u Habsbur{koj
Monarhiji pa sve do kraja Prvoga svjetskog
rata. U tom se razdoblju farmaceutsko nazi-
vlje najbolje zrcali u prvom i drugom izdanju
Hrvatsko-slavenskog ljekopisa (farmako-
peje). Nakon godine 1918. okolnosti se bit-
no mijenjaju. Promjena politi~koga sredi{ta
odmah nalazi svoj odraz i u farmaceutskom
nazivlju. To drugo razvojno razdoblje vladat
}e ne samo do godine 1945. nego i kasnije,
kada se politi~ke okolnosti ponovno mije-
njaju, a s njima i farmaceutski sustav i jezik.
Novi preokret donijet }e, naravno, devede-
sete godine pro{loga stolje}a i osamostalji-
vanje Hrvatske.
7

Potreba prihva}anja me|unarodnih (eu-
ropskih) i prilagodbe nacionalnog zakono-
davstva europskom zakonodavstvu normi
je o~ita. Pri tome je nezaobilazno pre-
vo|enje koje postavlja razli~ite zada}e
8

{irokom krugu stru~njaka, me|u kojima su
to ne samo farmaceuti nego i jezikoslovci
koji zasebno i zajedno imaju va`nu ulogu.
Koliko je uop}e mogu}e, npr. pri pre-
vo|enju,
9
jedan farmaceutski sustav prepi-
sati jezikom drugoga i tko i kako donosi te
jezi~ne odluke s dalekose`nim posljedica-
ma, malo nam je poznato. îni se da je
dinamika razvoja tog sustava, i uop}e no-
vih naziva, koje moramo u nekom kratkom
vremenu prihvatiti u vlastiti sustav (harmo-
nizacijom, prilagodbom ili kako to zvali)
vrlo ìvahna. îni se da nema mnogo vre-
mena za lingvisti~ke i farmaceutsko-lin-
gvisti~ke rasprave na tu temu. Jednostav-
no, stvari se doga|aju u hodu. Pri tome
neki stru~ni izrazi ostaju, neki mogu do-
ìvjeti promjene, a neki i dalje ostaju u zoni
nerazumljivosti. Me|utim, i dalje ostaje
izrazita potreba da sustav pojmova (a time
i njihovi nazivi) mora biti jed nozna~an. Si-
nonimija se najstroè zabranjuje. No, to u
farmaceutskoj praksi ne moè beziznimno
funkcionirati. Sinonimija je dio jezika, pa
prema tome i jezika farmacije.
Farmaceutska lingvistika {iri se danas u
mnogim smjerovima i, po svemu sude}i,
pred njom je izazovna budu}nost, a pred
stru~njacima mnogo posla. Osnovno {to
se moè u~initi prije nego {to do|e na{e
vrijeme kada }e se hrvatski jezik slu`beno
i ravnopravno pridruìti jezicima EU jest
radna terminologija, uskla|ivanje termino-
logije, a po mogu}nosti i dobro obrazova-
ni prevoditelji. Treba razviti {to vi{e alata
kojima se prevoditelji sluè i omogu}iti
7
Tada, nakon godine 1990. ponovno imamo neke od
naziva koji su se izvorno nalazili u farmakopeji iz 1901.,
iz razdoblja kodifikacije. Tako ponovno imamo povje-
renstvo, zabilje`ba, potvrdnica, redarstvo, veleposlan-
stvo, izvornik, pri~uva, podnesak, vjerodajnica, prisega
i mnoge druge. Me|utim, jo{ uvijek imamo sirupe, a ne
sladora~e, Drugim rije~ima, ne{to je prihva}eno u
novijem farmaceutskom jeziku, a ne{to, jednostavno,
nije pro{lo i nije kodificirano.
8
Vidjeti ~lanak Jezi~na politika Europske unije u ovom
broju Biltena HLJK.
9
Vidjeti ~lanak: V. Grdini}, Prevo|enje Europske farmako-
peje s velikih jezika na hrvatski, Farmaceutski glasnik,
65:1 (2009) 1-17.
72
uporabu deskriptora.
10
Ono {to bismo
svakako trebali u~initi jest raditi na svojem
farmaceutskom jeziku, kao {to bismo to
trebali radili i bez ~injenice da }e on posta-
ti slu`benim u EU. Tako|er, morali bismo
raditi na razvoju temeljnih jezi~nih pri-
ru~nika, koji uklju~uju i farmaceutski pra-
vopis, zatim usustaviti hrvatsku farmaceu-
tsku, dakle strukovnu terminologiju, stru-
kovno nazivlje koje je iznimno va`no za
svaki nacionalni jezik.
10
Deskriptor leksi~ka jedinica navedena u rje~ni~kom
liku s pomo}u koje se mogu prona}i u tezaurusu poda-
ci o traènom pojmu ili nazivu. Pri tome je tezaurus
rje~nik, leksikon, popis rije~i ili pojmova, odnosno
rije~i, nazivi ili pojmovi pohranjeni u ra~unalu, ra~unalni
rje~nik.
Jezi~na politika
Europske unije
Svaka zemlja koja èli postati ~lani-
com Europske unije (EU) mora ispuniti
odre|ene uvjete. Jedan je od tih uvjeta
prevo|enje pravne ste~evine EU na slu `beni
jezik doti~ne dràve, kao preduvjet uskla-
|ivanja njezina zakonodavstva s europskim.
Hrvatska u tom smislu, dakako, intenzivno
radi zato {to je taj posao od ìvotne va`nosti
za nas, budu}e gra|ane EU. U tom poslu
treba u prijevode ugra |ivati, uz jezik prava,
administracije, uprave i mnogih struka,
tako|er i hrvatske farmaceutske izraze. Ko-
1
Ustanove EU sluè gra|anima goleme zajednice naro-
da, koji imaju razli~itu povijest, razli~ite obi~aje i koji
govore razli~itim jezicima. Pri tome se svakomu jam~i
pravo da u tim istim ustanovama sudjeluje koriste}i se
svojim doma}im, ali slu`beni jezikom ili jezicima svoje
dràve. To, s druge strane, zna~i da jest, doista, jezik
ujedinjene Europe prevo|enje, kako je to pametno i
s duhom zaklju~io talijanski teoreti~ar i knjièvnik Um-
berto Eco, pisac brojnih i svjetski utjecajnih rasprava s
podru~ja estetike, semiotike, komunikologije, knjièvne
teorije i popularne kulture.
liko }e hrvatskih farmaceutskih izraza biti
priznato u Europi ovisi isklju~ivo o tome ko-
liko }e farmaceuti pripremiti svoje stru~ne
izraze za Europu. Na tom putu Europa u
potpunosti prepu{ta inicijativu hrvatskim
farmaceutima. Za{to? Odgovor je u potpu-
nosti jasan. Vi{e jezi~nost, jedinstvo u raz-
nolikosti,
1
to je ono {to ~ujemo kada posta-
vimo pitanje o tome kakva je jezi~na politika
EU. Me|utim, golema tzv. prijevodna me-
morija, a to zna~i da velik vi{ejezi~ni korpus
svega {to je dosad prevedeno, name}e pre-
voditelju obvezu da doslovno prenese sve
{to je ve} jednom bilo prevedeno upravo u
istom obliku, ~ak i ako je do{lo i do kakve
po gre{ke u interpunkciji ili sli~no. Zbog
~injenice da tekstovi moraju biti reproduci-
rani na potpuno identi~an na~in valja se upi-
tati kakav je nastao, ili }e nastati farmaceut-
ski nered kada iz Hrvatske ode koji hrvatski
farmaceutski izraz kao prijevod, kad auto-
matski postane slu`benim izrazom EU, a on
se tamo u terminolo{koj banci u~vr{}uje
mehanizmom da se naknadno vi{e ne moè
mijenjati.
Svaka jezi~na ina~ica svakog od prevedenih
dokumenata smatra se jednako vrijednom i
73
autenti~nom i postaje dràvnom pravnom
normom. Prijevod toga mora imati isto
zna~enje kao i drugi vjerodostojni tekstovi,
kao i iste pravne u~inke u praksi. Sve to
zna~i da je posao prevo|enja iznimno od-
govoran, da traì osobito izo braèn prevo-
diteljski kadar, dobru koordinaciju i hrvatsku
terminolo{ku riznicu izraza. Problemi su
vrlo ~esto i bili i ostali vezani uz terminolo-
giju,
2
premda u pravnom prevo|enju treba
iznimno po{tovati i formu.

EU u nekom stroèm smislu zapravo i
nema jezi~nu politiku. Bilo bi mo`da pre-
ciznije re}i da EU zapravo na neki na~in
predstavlja jezi~ne politike svih svojih ~la-
nica. Me|utim, jednako je bitno naglasiti
da je vi{ejezi~nost u osnovi same demo-
kratske ideje EU i da ravnopravnost njezi-
nih ~lanica i ~uvanje nacionalnoga identite-
ta, u prvom redu, zna~i svakako i jezi~nu
ravnopravnost. Vi{ejezi~nost u EU nije
dakle formalna kategorija nego stvarnost s
kojom se treba znati nositi u praksi. Pri
tome ne treba zaboraviti da prevo|enje
pravne ste~evine
3
na slu`bene jezike ze-
malja ~lanica nije tek gesta, ve} je ~in s
dalekose`nim posljedicama.
Valja spomenuti da EU zakonodavstvo
zahva}a sve segmente ìvota, pa se isto
tako odnosi, primjerice, na registraciju
lijekova, ribarstvo, na poljoprivredu, na
ljud ska prava, na o~uvanje okoli{a, na lje-
karni{tvo i tako redom. Kako tu raznorod-
2
Po~elo se s time da je HIDRA Hrvatska informa-
cijsko-dokumentacijska referalna agencija za svoje po-
trebe u po~etku pokrenula prevo|enje pojmovnika EU
kojem zapravo nije prvotna uloga da sluì kao
terminolo{ko pomagalo, nego je to svojevrsni jezik za
indeksiranje dokumentacije u funkciji razmjene dokume-
nata izme|u parlamentarnih knji`nica. Kad se ponovo
oìvi EUROTERM, terminolo{ka baza pri Ministarstvu
vanjskih poslova i europskih integracija, koja je tre-
nuta~no zatvorena zato {to je treba sustavno urediti. Ta
je baza veliki kapital, jer su se mnoge zemlje, koje su se
na{le u sli~nim okolnostima kao i hrvatska, pri premaju}i
se za pristupanje EU, zapravo iskoristile taj trenutak da
srede svoje terminolo{ke resurse op}enito. Mi za sada
nismo iskoristili tu mogu}nost tako dobro kao {to su to
u~inile neke druge zemlje.
3
Pravna ste~evina obuhva}a tri, recimo, velika korpusa
tekstova. Prvi su sami osniva~ki ugovori. To je zapravo
manji dio i zove se primarno zakonodavstvo, i, narav-
no, sve {to iz njega proizlazi, zatim sekundarno zako-
nodavstvo, {to je najve}a masa toga zakonodavstva i
njega ~ini pet razli~itih tipova dokumenata, od kojih su
najva`nije uredbe, direktive i odluke, a postoje jo{
mi{ljenja i preporuke. Kao tre}i korpus jest tzv. Sudska
praksa to je stanoviti izbor presuda suda EU. Pre-
vo|enje europskih dokumenata ne provodi se ravno-
pravno, ve} po njihovoj va`nosti. Uredbe se prevode
uvijek na sve jezike jer se odnose podjednako na sve
zemlje ~lanice, no Direktive se ve} odnose na konkret-
ne zemlje i moraju biti provedene instrumentima nacio-
nalnog prava i tako redom, dok odluke, mi{ljenja, pre-
poruke obi~no budu usmjerene namjenski samo nekim
konkretnim zemljama. Dakle, ne prevoditi se sve na isti
na~in i istom brzinom. Prevode se pisani dokumenti
svake vrste, govori i priop}enja za javnost, odgovori na
parlamentarna pitanja, pa financijski izvje{taji, zapisni-
ci, upravni poslovi, razli~ite publikacije itd. Nema te-
meni podru~ja ìvota koje nije pokriveno. Toga dana,
kad neka zemlja pristupa i postaje slu`benom ~lanicom
EU, objavljuje se tristotinjak svezaka na oko 100 000
stranica teksta na jeziku te zemlje u slu`benom listu,
slu`benom glasilu EU. U Hrvatskoj se taj posao organi-
zira u Slu`bi za prevo|enje iz podru~ja europskih inte-
gracija Ministarstva vanjskih poslova i europskih inte-
gracija. Ta slu`ba zapravo ima dvije podslu`be, jedna je
slu`ba za prevo|enje pravne ste~evine na hrvatski je-
zik, a druga je slu`ba nadle`na za prevo|enje na engle-
ski jezik ve} uskla|enoga hrvatskog zakonodavstva sa
zakonodavstvom EU.
74
nu terminologiju treba na neki na~in pre-
vesti, oìvjeti, ujedna~iti, onda je to dobar
poticaj za ure|ivanje terminologije u nas
uop}e. Dakle, svijest o potrebi ujedna~ivanja
terminologije stvaranja jednozna~ne ter-
minologije i u ovom kontekstu prevo|enja
pravnih akata EU i u svim drugim discipli-
nama iznimno je va`na. Sretna je okolnost
da je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
pokrenuo projekt STRUNA (Hrvatsko
strukovno nazivlje) koji }e prvi put ujedini-
ti sva strukovna nazivlja u hrvatskom je-
ziku, pa tako i ova koja se ti~u prevo|enja
europskog zakonodavstva i na taj ih na~in
u~initi dostupnima javnosti, a, s druge stra-
ne, na neki na~in prisiliti stru~njake da se
oko toga malo ujedine i vi{e angaìraju. To
se, dakako, odnosi i na pitanja ure|ivanja
farmaceutskog nazivlja. Po~etno je red u
hrvatskoj farmaceutskoj terminologiji u~i-
njen izradbom Hrvatske farmakopeje 2007
s komentarima. No, zadnji je ~as u~initi i
korak dalje,
4
napraviti cjelovito red u ter-
minologiji za potrebe svakoga od nas, jer
svatko se negdje u svojoj struci susre}e s
tim problemom.
îni se da je ujedna~ivanje terminologije
danas va`nije nego ikada zbog sna`nih
procesa globalizacije i internacionalizacije.
Svi|alo nam se ili ne, zahvaljuju}i dana{njoj
tehnologiji (npr. elektroni~kim medijima)
razmjena je podataka iznimno brza, a,
osim toga, ona je vi{ejezi~na. Prema tome
ujedna~iti terminologiju zna~i na neki na~in
i uspostaviti je. Ako terminologija, dakle
nazivlje, primjerice ljekarni~ke struke nije
ujedna~ena, onda ona na stanovit na~in i
ne postoji. U tom je smislu iznimno va`no
iskoristiti ovo kratko vrijeme prilagodbe
Hrvatske na putu u EU i raditi na sustav-
nom ure|ivanju i njegovanju hrvatskoga
farmaceutskoga jezika kako ga sami ne bi
ugrozili u EU.
Hitnim radom na stru~nom jeziku hrvatski
bi jezik bio mnogo vidljiviji, posebice kad
se jednoga dana na|e me|u jezicima EU,
kad postane slu`benim jezikom.
5
Ne smije
se pri tome zaboraviti da samo slu`beno
hrvatsko stru~no nazivlje automatski po-
staje dio slu`benoga jezi~nog korpusa EU
i kojim }e se jezikom sluìti i ostali Euro-
pljani u razli~itim situacijama. Ostaje pi-
tanje: ho}e li po jeziku hrvatsko ljekarni{tvo
postati Europa ili }e nepovratno ostati na
Balkanu?
4
Podloga za takav rad nalazi se, primjerice u tekstovi-
ma Hrvatsko farmakopejsko nazivlje. Prinosi za hrvatsku
jezi~nu normu i kodikaciju u ljekopisu, Hrvatski zavod za
kontrolu lijekova, Zagreb, 1995., Enciklopedijski engle-
sko-hrvatski farmakognozijski rje~nik farmakopejskog nazi-
vlja, Hrvatski zavod za kontrolu lijekova, Zagreb,
1999., Terminolo{ko-rje~ni~ki vodi~ za HRF, predano u
ALMP, Zagreb, 2007.
5
Danas EU ima 27 ~lanica s 23 slu`bena zajedni~ka
jezika, a to je ve} 23 22 = 506 kombinacija
prevo|enja s jednog jezika na drugi, kako bi se ostvari-
lo na~elo jedinstva u raznolikosti i jezi~na ravnoprav-
nost.
75
oglasi
Traìmo magistru farmacije s odobrenjem
za samostalni rad (moè i umirovljenik) i
farmaceutskog tehni~ara s poloènim
stru~nim ispitom za rad u ljekarni na
podru~ju Maksimira Zagreb.
Kontakt: Jasna Bazijanac-Brajdi},
091/768 8841
ZU LJEKARNE SKUPNJAK
ZU Ljekarne Skupnjak, Zagreba~ka 13,
Vara`din, traì magistru farmacije s odo-
brenjem za samostalni rad u ljekarni u
Vara`dinu.
Kontakt: Ana Skupnjak, 098/493 455 ili
ljekarne-skupnjakvz.t-com.hr
LJEKARNA DAJKOVI]
Ljekarna Dajkovi} u Li`njanu traì magistra
farmacije (m/`) s poloènim stru~nim
ispitom za rad na neodre|eno vrijeme.
Poznavanje barem jednoga stranog jezika,
kao i prethodno radno iskustvo poèljni,
ali ne i nu`ni.
Kontakt: Nikola Dajkovi}, 052/578 514
ZU LJEKARNE GRBAVAC
SPLIT
ZU Ljekarne Grbavac, Dubrova~ka 57
Split, traì magistra farmacije s poloènim
stru~nim ispitom ili bez njega za stalni ra-
dni odnos.
Kontakt: Jadranka Grbavac,
091/444 9992.
VELEPRODAJA
Veleprodaja traì umirovljenog mr. pharm.
ili zainteresiranog za promjenu radne sre-
dine za rad na ugovor o djelu ili stalni rad-
ni odnos. Svi uvjeti po dogovoru.
Kontakt: Ivana Hui},
091/617 1167
ZU LJEKARNE PERAK
ZU LJEKARNE PERAK, 73 34 340, KU-
TJEVO, traì magistra farmacije na mjestu
voditelja ljekarni~ke podru`nice. Potrebno
je imati poloèn stru~ni ispit. Smje{taj osi-
guran, pla}a po dogovoru.
Kontakt: 098/656 969
LJEKARNA NENA HORVAT
Magistra/magistru za rad u ljekarni na
podru~ju Zagreba Dubrava na neodre-
|eno vrijeme s poloènim stru~nim ispitom
traìmo.
Kontakt: 091/531 2159
Svi zainteresirani mogu objaviti natje~aj za
zapo{ljavanje magistara farmacije na web
stranici Komore tako da sadràj natje~aja
dostave elektroni~kom po{tom Uredu Ko-
more na e-mail adresu hljkhljk.hr
Molimo da nas na isti na~in izvijestite ako
NATJEÂJ vi{e nije vaè}i.
potra`nja
76
ZU LJEKARNE LIPA
ZU LJEKARNE LIPA traè magistra farma-
cije za rad u Zagrebu, Samoborska 107a,
na neodre|eno vrijeme.
Kontakt: 099/3540 256
LJEKARNA BERKOVI]
Traì se magistar farmacije za rad u ljekarni
u Omi{u s poloènim stru~nim ispitom i
jednom godinom radnoga iskustva na
neodre|eno vrijeme. Mogu}nost smje{taja,
pla}a po dogovoru.
Kontakt: Gordana Berkovi},
021/863 120 ili 098/207 684
LJEKARNE CRKVENÎ]
LJEKARNE CRKVENÎ], Zabok, M.
Gupca 74, traè magistru/magistra farma-
cije za voditelja Ljekarni~ke jedinice u
Bedekov~ini u punom radnom vremenu i u
stalnom radnom odnosu. Ponude slati na
ljekarna-crkvencickr.htnet.hr
Kontakt: Vera Crkven~i},
098/98 28 979
KARLOVA^KA LJEKARNA
Karlova~ka ljekarna prima u stalni radni
odnos magistru/a farmacije s Odobrenjem
za samostalan rad, za rad u LJEKARNI
SLUNJ. Postoji mogu}nost osiguravanja
stana.
Kontakt: 047/614 726 ili 047/777 284
ponuda
Ivana Grngold, mr. pharm., traì ljekarnu
za obavljanje pripravni~kog staà na
podru~ju grada Zagreba.
Kontakt: 091/4155 000 ili
ivana.grungoldgmail.com
Josipa Ba~i}, mr. pharm., traì ljekarnu za
obavljanje pripravni~kog staà na podru~ju
Zagreba.
Kontakt: 091/794 1107 ili
jobacicgmail.com
Marinko Cestar, farmaceutski tehni~ar,
traì pripravni~ki sta` u ljekarni na podru~ju
grada Zagreba ili grada Koprivnice.
Kontakt: 092/100 8958
Draènka Mesec (Feren~ica II, 24), farma-
ceutski tehni~ar, traì pripravni~ki sta` u
ljekarni na podru~ju grada Zagreba, odno-
sno Zagreba~ke ùpanije.
Kontakt: 098/9942-550 ili
01/245-5991
Marina Bartolin, magistra farmacije, traì
pripravni~ki sta` u ljekarni na podru~ju
grada Zagreba.
Kontakt: 098/519-051 ili
marina.bartolingmail.com
77
iz ureda
POPIS MAGISTRALNIH
PRIPRAVAKA
PITANJE: Gdje se nalazi popis magistralnih
pripravaka koji se mogu propisivati na teret
HZZO-a? Prije je to bilo u registru lijeko-
va.
ODGOVOR: Popis magistralnih pripravaka
koji idu na teret HZZO-a moète prona}i
u vaè}oj listi lijekova (osnovnoj i dopun-
skoj).
PROPISIVANJE LIJEKOVA
OD DOKTORA
STOMATOLOGIJE
PITANJE: Moè li antipsihotik s osnovne li-
ste lijekova na recept propisati doktor sto-
matologije?
ODGOVOR: Ugovorom je ure|eno da do-
ktori primarne zdravstvene za{tite mogu
propisivati lijekove s Liste lijekova za dje-
latnost za koju su sklopili ugovor sa Zavo-
dom. Dakle, doktor stomatologije ne moè
propisivati antipsihotike.
REGULACIJA PRODAJE
KOZMETIKE S POSEBNOM
NAMJENOM I ZAVOJNOG
MATERIJALA
PITANJE: Molim vas da mi kaète kojim je
pravilnikom regulirana prodaja kozmetike s
posebnom namjenom i zavojnog materijala
u privatnim dermatovenerolo{kim ordina-
cijama, poliklinikama i smije li je lije~nik spe-
cijalist prodavati (Avene, Uriage, Mustela,
Eucerin i dr.) s obzirom na to da je on taj
koji propisuje odre|enu terapiju? Hvala.
ODGOVOR: Prema ~lanku 55. Pravilnika o
zdravstvenoj ispravnosti predmeta {iroke
potro{nje te zdravstvenoj ispravnosti i si-
gurnosti igra~aka (NN, 47/08.) kozmeti~ki
proizvodi s posebnom namjenom mogu se
prodavati u ljekarnama, specijaliziranim
prodavaonicama za promet na malo lijeko-
vima ili prodavaonicama u kojima se pro-
daju predmeti {iroke potro{nje, odnosno
na mjestima koje odredi Povjerenstvo za
kozmetiku s posebnom namjenom Mini-
starstva zdravstva i socijalne skrbi RH.
Dakle, Povjerenstvo moè izdati rje{enje
za promet na malo kozmetike s posebnom
namjenom dermatovenerolo{koj ordinaciji,
pod uvjetom da je ordinacija prethodno
registrirala tu djelatnost.
IZDAVANJE ZAVOJNOG
MATERIJALA I ALKOHOLA
PITANJE: Imam pitanje u vezi s izdavanjem
zavojnog materijala vate zanima me: ako
je na recept propisana vata 50 g, {ifra
HZZO-a V2AF06911, izdaje li se zavojna
vata ili higijenska (cikcak) vata? Zatim, ako
je pacijentu na recept propisan ethanolum
70 %-tni 200 g, jesmo li smo mu du`ni
dati, primjerice, 2 100 ili 4 50 g?
ODGOVOR: Na lije~ni~ki se recept moè
izdavati samo vata koja svojim sastavom
zadovoljava uvjete farmakopeje (100 %-tni
pamuk odgovaraju}e ~isto}e). Alkohol tre-
78
ba izdavati u propisanom pakovanju, dakle
1 200 g. HZZO ne}e priznati ljekarni
izdavanje 2 100 g ili 4 50 g jer to
zna~i i obra~un dviju, odnosno ~etiriju
usluga.
PROPISIVANJE
NARKOTIKA
PITANJE: Smiju li se lijekovi metadon i na-
lokson/buprenorfin, za indikaciju zamjen-
skog lije~enja ovisnika o opijatima, bole-
sniku iz BiH, koji nije osiguranik u RH,
izdati na privatni recept lije~nika iz Hrvat-
skog zavoda za javno zdravstvo?
ODGOVOR: Prema Pravilniku o na~inu
razvrstavanja lijekova te propisivanju i
izdavanju lijekova (NN 123/05.), na pose-
ban recept ne mogu se izdavati lijekovi za
lije~enje ovisnika o opojnim drogama ako
ih je propisao lije~nik privatne prakse koji
nema ugovor s Hrvatskim zavodom za
zdravstveno osiguranje. Lije~nici Centra za
prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo imaju ugovor s HZZO-om
te mogu propisivati lijekove za lije~enje
ovisnosti. Dakle, pacijentu se moè izdati
lijek.
IZDAVANJE NARKOTIKA
NA RUKE
PITANJE: Smijemo li izdati lijekove za
lije~enje ovisnosti (Heptanon, Suboxone)
na ruke pacijenta ili roditelja ako lije~nik ne
èli podizati lijekove za pacijente?
ODGOVOR: Prema smjernici uz lijek, me-
tadon (Heptanon) je indiciran: (1) za
lije~enje kroni~ne boli u terminalnih bole-
snika, (2) kod primjene u farmakoterapiji
opijatskih ovisnika na preporuku ovla{tenih
specijalista psihijatrije ili ovla{tenog
lije~nika slu`be za prevenciju i lije~enje
ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo, a
izdaje se na ruke lije~nika. Prema smjernici
uz lijek, buprenorfin (Subutex) i buprenor-
fin + nalokson (Suboxone) indicirani su:
(1) kod primjene u farmakoterapiji opija-
tskih ovisnika na preporuku ovla{tenih spe-
cijalista psihijatrije ili ovla{tenog lije~nika
slu`be za prevenciju i lije~enje ovisnosti
Zavoda za javno zdravstvo, a izdaje se na
recept, na ruke pacijenta u koli~ini dostat-
noj za 7 dana terapije. To zna~i metadon
za lije~enje ovisnosti moè se izdati samo
na ruke lije~nika, a buprenorfin i kombina-
cija buprenorfin + nalokson moè se izda-
ti na ruke pacijenta.
IZDAVANJE NA
PONOVLJIVI RECEPT
PITANJE: Moè li se na ponovljivi recept
izdati enteralna hrana Ensure i Prosure za
lije~enje Chronove bolesti i Belosalic mast
i losion za lije~enje psorijaze?
ODGOVOR: Prema ~lanku 12. Pravilnika o
na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na
recept (NN, 17/09., 46/09. i 04/10.) na
ponovljivi se recept ne mogu propisivati
namirnice za eneralnu prehranu. Dakle, na
ponovljivi se recept ne mogu propisivati
79
Ensura i Prosura. Psorijaza je kroni~na bo-
lest tako da se Belosalic losion i Belosalic
mast pod tom dijagnozom mogu propisi-
vati na ponovljivi recept.
ROKOVI ÛVANJA
EVIDENCIJA
PITANJE: Koji su rokovi ~uvanja knjige
narkotika i knjige kopija recepata?
ODGOVOR: U Pravilima dobre ljekarni~ke
prakse, u prilogu 3. na kraju dokumenta,
nalazi se popis rokova ~uvanja evidencija.
Pravila dobre ljekarni~ke prakse mogu se
na}i na na{oj web stranici pod rubrikom
Op}i akti Komore. Knjiga narkotika treba
se ~uvati 10 godina, a knjiga kopija rece-
pata 5 godina.
REKLAMACIJA ROBE I
LIJEKOVA
PITANJE: Izloèni smo sve ~e{}im pritisci-
ma kupaca razne robe i lijekova za povrat
kupljene robe bez odgovaraju}eg razloga
za reklamaciju i pozivanjem na Zakon o
za{titi potro{a~a s prijetnjama tu`bom. S
obzirom na to da na na{em ra~unu stoji
Reklamacija vrijedi na dan izdavanja i mi
se pozivamo upravo na to. Kako postupati
u slu~ajevima kada kupac ho}e vratiti robu
drugi dan ili za nekoliko dana, a razloga za
reklamaciju nema? Ima mnogo takvih si-
tuacija, no malobrojne su one kad uspije-
mo uvjeriti kupca da ne moè vra}ati
proizvod koji je sam htio kupiti i koji je
ispravan. Mnogo je vi{e onih koji zahtije-
vaju povrat novca ili zamjenu za drugi
proizvod, smatraju}i da je to njihovo pra-
vo. Molimo vas, bismo li mogli dobiti pra-
vno tuma~enje takvih okolnosti, odnosno
stanja?
ODGOVOR: O navedenoj problematici na
svojem je sastanku raspravljalo Povjeren-
stvo za stru~na i stale{ka pitanja HLJK i
dalo sljede}e tuma~enje: Nakon izdavanja
lijeka pacijentu, lijek se ne moè vratiti u
ljekarnu, premda nije otvoren, jer magistar
farmacije ne moè odgovarati za auten-
ti~nost takvog lijeka i za uvjete ~uvanja za
vrijeme dok je lijek bio kod bolesnika.
Takav lijek magistar farmacije ne moè
izdati drugom bolesniku, jer ne moè sa
sigurno{}u znati jesu li se svojstva takvoga
lijeka promijenila i ho}e li on {tetno djelo-
vati na bolesnika (zahtjevi GDP, GMP,
GPP). Sukladno Zakonu o lijekovima (NN,
71/07.) lijek je namijenjen lije~enju ili
spre~avanju bolesti u ljudi, pa, prema to-
me, prije stavljanja lijeka u promet lijek
prolazi kroz razli~ite sloène stadije
utvr|ivanja kakvo}e, djelotvornosti i sigur-
nosti primjene. Na temelju toga ne smatra
se uobi~ajenim proizvodom u prometu.
Da bi lijek bio kvalitetan, siguran i u~inkovit,
{to u trenutku proizvodnje jam~i pro-
izvo|a~, a poslije veledrogerija i ljekarna,
lijek mora biti pravilno skladi{ten i tran-
sportiran sukladno zahtjevima regulatornih
autoriteta i pravilima struke. Magistri far-
macije u ljekarnama odgovorni su za pravi-
lno ~uvanje, izdavanje i savjetovanje o
80
lijekovima. Kada je lijek izdan bolesniku,
on preuzima odgovornost za pravilno
~uvanje i primjenu lijeka.Sukladno gore
navedenom, na izdavanje, prodaju i potom
povrat lijeka u ljekarnu ne moè se primije-
niti Zakon o za{titi prava potro{a~a (NN.
79/07.), jer lijek nije roba i spada u poseb-
nu kategoriju proizvoda ~ija proizvodnja,
~uvanje i promet podlijeù posebnim za-
kon skim propisima. Ovakvo stru~no sta-
jali{te odnosi se na odgovaraju}i na~in i pri
izdavanja i eventualnom povratu medicin-
skih proizvoda od bolesnika/korisnika u
ljekarnama.
PONOVLJIVI ZELENI
RECEPT
PITANJE: Moè li se Prozac tbl. 14 20
mg izdati kao ponovljivi na zelenu blanketu
(HZZOZZR) recepta?
ODGOVOR: Navedeni se lijek moè propi-
sati na ponovljivi recept HZZOZZR-a pod
istim uvjetima kao i kad se taj lijek propi-
suje na ponovljivi recept HZZO-a, odno-
sno ako je u skladu s Pravilnikom o na~inu
propisivanja i izdavanja lijekova na recept
HZZO-a (NN, 17/09.).
CIPROFLOKSACIN NA
RECEPT HITNE
PITANJE: Moè li hitna slu`ba izdati recept
za bilo koji generik ciprofloksacina? U listi
lijekova navedeno je da ga propisuje lije~nik
specijalist, a nije definirano koji, pa lije~nici
hitne slu`be koji su specijalisti op}e medi-
cine propisuju taj lijek.
ODGOVOR: Lije~nik hitne slu`be moè
propisati lijek koji ima reìm izdavanja RS
na temelju preporuke specijalista i ako je
lijek propisan u skladu sa smjernicama liste
HZZO-a. Prema tim smjernicama, lijek ci-
profloksacin indiciran je samo pri kroni~nom
bakterijskom prostatitisu, kompliciranoj in-
fekciji mokra}nog sustava, dijabeti~kom
stopalu i osteomijelitisu.
Albarello od fajanse (Kelsterbach,

svr{etak XVIII. st.)
Natpis: AXUNGIA TAXI:
Podsje}amo sve ~lanove koji nisu uplatili ~lanarinu za godinu 2010. da to tre-
baju u~initi do kraja travnja ove godine. Molimo da na uplatnici nezaboravite
upisati JMBG u rubriku Poziv na broj odobrenja
Primjer ispunjene uplatnice:
podsjetnik
Hrvatska ljekarnika
komora Zagreb
Hrvatska
ljekarnika
komora
Hrvatska ljekarnika komora
lanarina za 2010. godinu
2360000-1101243041 2360000-1101243041
500,00 500,00
12
2509945330076 2509945330076
Ana Horvat
Getaldieva 1
10000 Zagreb
Ana Horvat
Spomendani u svibnju
1. Me|unarodni dan rada
3. Me|unarodni dan slobode medija
5. Dan hrvatske enciklopedije
8. Me|unarodni dan Crvenoga krià i Crvenoga polumjeseca
9. Dan Europe
12. sv. Pankracije, za{titnik kod gr~eva, glavobolje i ekcema
Me|unarodni dan sestrinstva
15. Me|unarodni dan obitelji
17. Me|unarodni dan telekomunikacija
18. Me|unarodni dan muzeja
19. Me|unarodni dan hepatitisa
21. Hrvatski dan neuromi{i}nih bolesti
22. Me|unarodni dan biolo{ke raznolikosti
Hrvatski dan za{tite prirode
25. Me|unarodni dan {porta
26. Hrvatski dan darivanja i presa|ivanja organa
27. Me|unarodni dan multiple skleroze
31. Me|unarodni dan borbe protiv pu{enja
Autorska prava
Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se
umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji
na~in reproducirati bez nakladnikova
pismenog dopu{tenja.
Suradnja
Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na
suradnju u ~asopisu Bilten HLJK,
posebice da svojim prilozima iz ìvota
ljekarni{tva uloìte daljnje napore za
dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e
}e autorstvo biti zabiljeèno u
publikaciji. Prijedlozi se i tekstovi {alju
na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.
Ogla{avanje
Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je
svrha da posredstvom masovnih medija
pridobijete stanovni{tvo na potro{nju
farmaceutskih robnih marki, te da
poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi,
kao pismene i slikovne obavijesti
namijenjene informiranju svih ljekarnika,
kao i ostalih gra|ana u Republici
Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.500
adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi
uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima
utje~ete na vlastite poslovne rezultate i
podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena
HLJK.
ISSN
1846-1794
SLIKA S NASLOVNICE
Dio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog
zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.
LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA
Pred nama je jedna od najteìh godina Informatizacija
zdravstvenog sustava 3 Utjecaj vlasnika na eti~nost rada u ljekarni
Ljekarni~ki stres na radu Za{to ljekarnama trebaju kvalificirani
ljekarnici Piktogrami: brza i jednostavna poduka bolesnika Rad
Vije}a Komore sjednica 12/97 i 13/98 Naglasci simpozija PGEU
u Stockholmu Glavna skup{tina PGEU 2 Izlo`ba u povodu
pedesete obljetnice PGEU Zakon o radu Primjena Zakona o
tro{arinama Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj
za{titi Novi pravilnici HZZO-a Ustavni sud odlu~io u korist
ljekarni{tva O~itovanje na projekt ADIVA Javnozdravstvene
aktivnosti farmaceuta Prou~avanje jezika u funkciji struke Jezi~na
politika Europske unije Potra`nja Ponuda Popis magistralnih
pripravaka Propisivanje lijekova od doktora stomatologije Regulacija
prodaje kozmetike s posebnom namjenom i zavojnog materijala
Izdavanje zavojnog materijala i alkohola Propisivanje narkotika
Izdavanje narkotika na ruke Izdavanje na ponovljivi recept Rokovi
~uvanja evidencija Reklamacija robe i lijekova Ponovljivi zeleni
recept Ciprofloksacin na recept hitne
Sadràj

Bilten HLJK 01-10

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bilten HLJK 01-10

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2010-1/2

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Mate Portolan, mr. pharm

Povijesni su otili, a noviji klasini recepti

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE V : 2010 - 1/2

Staklena boca Ljekarne K crncu

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE V : 2010 - 1/2

FOTO: Ranko Antun Pezelj Europski parlament

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE V : 2010 - 1/2

pripremila: Ana Malovi} / HLJK

Ljekarni~ka boza od bistrog stakla (Njema~ka,

Albarello od fajanse (Kelsterbach,

You might also like