Matematika 8.

razred osnovne kole

1
MATEMATIKA
8. razred osnovne kole

KVADRIRANJE I KORJENOVANJE
1. Kvadriranje racionalnih brojeva
Racionalni broj, kvadrat broja, kvadriranje.
Konkretni primjeri, metoda razgovora, individualni rad uenika, uporaba depnog
raunala.
Kvadrat broja, kvadriranje
Znati kvadrirati racionalne brojeve i procjenjivati vrijednosti kvadrata.
2. Kvadriranje umnoka i kolinika
Kvadrat umnoka, umnoak kvadrata, kvadrat kolinika, kolinik kvadrata.
Heuristikom metodom, koristei razna nastavna pomagala kao to su depno raunalo,
grafoskop s prozirnicama i dr. uoiti svojstva kvadriranja umnoka i kolinika.

Znati kvadrirati umnoak i kolinik te transformirati umnoak kvadrata i kolinik
kvadrata.
3. Kvadrat zbroja i razlike. Razlika kvadrata
Kvadrat zbroja, kvadrat razlike, razlika kvadrata.
Heuristikom metodom, koristei razna nastavna pomagala kao to su depno raunalo,
grafoskop s prozirnicama i dr. uoiti svojstva kvadriranja zbroja i razlike, te umnoka
oblika (a+b)(a-b).

Znati kvadrirati zbroj i razliku dvaju brojeva, bilo konkretna bilo opa, znati prepoznati u
algebarskim izrazima kvadrat zbroja odnosno razlike binoma. Znati pojednostavniti
umnoke oblika (a+b)(a-b) i znati rastaviti razliku kvadrata na faktore.
4. Potencije s prirodnim eksponentom
Potencija, baza potencije, eksponent potencije, potenciranje.
Konkretni primjeri, individualni rad, razgovor, primjena depnog raunala.
Potencija, potenciranje, baza potencije, eksponent potencije.

Znati potencirati racionalne brojeve prirodnim eksponentom. Raunati s potencijama s
prirodnim eksponentom. Zbrajati i oduzimati potencije jednakih baza i jednakih
eksponenata, mnoiti i dijeliti potencija jednakih baza, mnoiti i dijeliti potencije s
jednakim eksponentima. Potenciranje potencije.
5. Drugi korijen
Drugi (kvadratni) korijen, korjenovanje, priblina vrijednost drugog korijena.
Odreivanje duljine stranice kvadrata iz zadane povrine.
Korjenovanje, drugi (kvadratni) korijen.
Procjena vrijednosti drugoga korijena pozitivnoga racionalnog broja. Procijeniti
cjelobrojni dio vrijednosti drugoga korijena. Izraunavati drugi korijen upotrebom
depnog raunala.



Matematika 8. razred osnovne kole

2
6. Raunanje s korijenima
Drugi korijen, korjenovanje, djelomino korjenovanje.
Koristei heuristiku metodu uoiti svojstva korjenovanja umnoka i kolinika uz
primjenu grafoskopa i depnoga raunala.
Djelomino korjenovanje.
Znati zbrajati i oduzimati korijene jednakih radikanada, izraunati umnoak i kolinik
korijena, djelomino korjenovati, znati racionalizirati nazivnik razlomka

PITAGORIN POUAK
7. Pitagorin pouak
Pouak, Pitagorin pouak, obrat pouka.
Heuristika metoda, primjena grafoskopa i raunala, dokaz pouka.
Pitagorin pouak, obrat pouka.
Znati zorni dokaz Pitagorina pouka. Znati izrei obrat Pitagorina pouka te izraunati
duljinu jedne stranice pravokutnoga trokuta ako su zadane duljine ostalih stranica.
8. Konstrukcije duina duljine 2 i 3
Pitagorin pouak.
Samostalni rad uz primjenu grafoskopa i raunala.
Znati konstruirati duine duljina 2 i 3 .
9. Primjena Pitagorina pouka na kvadrat i pravokutnik
Kvadrat, pravokutnik, dijagonala, Pitagorin pouak.
Primjene Pitagorina pouka na kvadrat i pravokutnik opisati koristei bilo heuristiku
metodu bilo problemsku. Cijeli proces popratiti zornim materijalima modelima
likova, posterima, crteima na prozirnicama i/ili raunarskim aplikacijama.
Znati izraunati duljinu dijagonale kvadrata i pravokutnika.
10. Primjena Pitagorina pouka na jednakostranini i jednakokrani trokut
Jednakostranini trokut, jednakokrani trokut, visina trokuta, Pitagorin pouak.
Prouiti primjenu Pitagorina pouka pri izraunavanju duljine visine na osnovicu
jednakokranog trokuta. Postupkom specijalizacije izvesti formulu za duljinu visine
jednakostraninoga trokuta. Cijeli proces popratiti zornim materijalima modelima
likova, posterima, crteima na prozirnicama i/ili raunarskim aplikacijama.

Znati rijeiti zadatak koji povezuje visinu i stranicu jednakostraninoga trokuta, odnosno
osnovicu, krak i visinu na osnovicu jednakokranoga trokuta.
11. Primjena Pitagorina pouka na romb i trapez
Romb, trapez, Pitagorin pouak.
Heuristikim dijalogom i/ili kroz individualni rad opisati primjenu Pitagorina pouka u
trapezu i rombu. Rad popratiti zornim materijalima kao to su modeli ili posteri
romba s istaknutim dijagonalama, jednakokranoga trapeza s istaknutom visinom na
osnovicu, crtei na prozirnicama, raunarske aplikacije i dr.
Znati izraunati duljine dijagonala romba, izraunati duljinu visine jednakokranog
trapeza.




Matematika 8. razred osnovne kole

3
REALNI BROJEVI
12. Prirodni, cijeli i racionalni brojevi
Periodiki decimalni broj.
Metoda razgovora, individualni rad uz primjenu depnoga raunala.
Konani decimalni broj, beskonani periodiki decimalni broj, perioda, isto periodiki
decimalni broj, mjeovito periodiki decimalni broj.
Znati zapisivati racionalne brojeve u obliku decimalnog broja.
13. Iracionalni brojevi
Iracionalni broj, skup iracionalnih brojeva.
Na konkretnim primjerima, uz upotrebu depnog raunala, pokazati da postoje brojevi
iji je decimalni zapis beskonani neperiodiki. Metodom generalizacije uvesti pojam
iracionalnoga broja. Razmotriti svojstva zbroja i umnoka racionalnoga i iracionalnoga
broja.
Iracionalni broj. Oznaka za skup iracionalnih brojeva I.
Znati odrediti odnose izmeu skupova N, Z, Q i I, razlikovati racionalne i iracionalne
brojeve.
14. Realni brojevi i brojevni pravac
Realni broj, skup realnih brojeva, brojevni pravac.
Individualni rad, rad s depnim raunalom.
Oznaka za skup realnih brojeva R.
Znati odrediti odnos izmeu skupova N, Z, Q, I i R, prikazati na brojevnom pravcu toke
pridruene realnim brojevima.
15. Grafovi funkcija y = x
2
i y = x
Funkcija, funkcija y = x
2
, funkcija y = x , parabola.
Individualni rad uenika, razgovor, primjena grafoskopa i depnog raunala.
Kvadratna funkcija, parabola, krivulja.
Znati izraunati vrijednost i funkcije za odreene vrijednosti argumenta x. Znati crtati
grafove funkcija y = x
2
i y = x . Znati odrediti ili procijeniti koordinate toaka na
grafu.

PRESLIKAVANJA RAVNINE
16. Vektori
Vektor, jednakost vektora.
Ilustracija pojma vektora primjerima iz svakodnevnoga ivota i/ili pomou modela,
crtea, raunarskih aplikacija i sl. Koristei metodu apstrahiranja i generaliziranja
definirati vektor, jednakost vektora, suprotni vektor, nulvektor.
Vektor, duljina vektora, smjer vektora, orijentacija vektora, poetna toka vektora, krajnja
toka vektora, nul-vektor, suprotni vektor.
Znati crtati zadane vektore, prepoznati i crtati jednake i suprotne vektore.
17. Zbrajanje i oduzimanje vektora
Zbrajane vektora, zbroj vektora, razlika vektora.
Pojam vektora, poetna toka vektora, krajnja toka vektora, jednakost vektora, suprotni
vektori.
Pravilo trokuta, pravilo paralelograma. Zbrajanje vektora, zbroj vektora, oduzimanje
vektora, razlika vektora.
Znati zbrajati i oduzimati vektore primjenom pravila trokuta.



Matematika 8. razred osnovne kole

4
18. Translacija
Preslikavanje ravnine, translacija (usporedni pomak).
Istraivanje likova i njihovih translatiranih slika, primjena grafoskopa i raunala.
Translacija (usporedni pomak).
Znati translatirati toku, duinu, pravac, trokut i krunicu, prepoznati lik koji je nastao
translacijom drugoga.
19. Osna simetrija
Preslikavanje ravnine, osna simetrija, os simetrije.
Individualno istraivanje likova i njihovih osnosimetrinih slika, primjena grafoskopa i
raunala.
Zrcaljenje
Znati odrediti osnosimetrinu sliku toke, duine, pravca, trokuta i krunice, prepoznati
osnosimetrian lik, konstruirati simetralu duine i simetralu kuta.
20. Centralna simetrija
Centralna simetrija, centar (sredite) simetrije.
Individualno istraivanje likova i njihovih centralnosimetrinih slika, primjena
grafoskopa i raunala.
Centralna simetrija, centar (sredite) simetrije, centralnosimetrini likovi.
Znati odrediti centralnosimetrinu sliku toke, duine, pravca, trokuta i krunice,
prepoznati centralnosimetrini lik, odrediti centar simetrije.
21. Rotacija
Rotacija (vrtnja), sredite rotacije, kut rotacije.
Individualno istraivanje rotacije likova, primjena grafoskopa i raunala.
Rotacija, sredite rotacije, kut rotacije.
Znati rotirati zadani lik ako je zadano sredite rotacije i njezin kut.

GEOMETRIJA PROSTORA
22. Toke, pravci i ravnine u prostoru
Toka, pravac, ravnina, prostor, udaljenost toke i ravnine.
Na modelu uionice, sobe, spuve uoavati elemente geometrije prostora i relaciju
pripadanja. Analogija: prostor ravnina.
Znati da je ravnina odreena s tri nekolinearne toke, odrediti ravnine ako su joj zadane
neke toke. Odrediti (na modelu kvadra) pripada li neka toka nekoj ravnini.
Udaljenost toke i ravnine.
23. Meusobni poloaji pravaca i ravnina
Pravci, ravnine i meusobni odnosi.
Individualno istraivanje meusobnoga odnosa pravaca i ravnina na modelima.
Probodite, mimosmjerni pravci, presjenica.
Na modelu kvadra znati odrediti meusobne poloaje pravaca i ravnina. Znati sustavno
prebrojati sve pravce odreene danim tokama koji su usporedni, odnosno koji nisu
usporedni s danom ravninom.
24. Okomitost pravca i ravnine. Okomitost dviju ravnina
Okomitost pravca i ravnine, okomitost dviju ravnina.
Individualno istraivanje okomitosti pravca i ravnine, te okomitosti ravnina na modelu
uionice, kvadra.
Kut pravca i ravnine, kut dviju ravnina.
Na modelu kvadra znati prepoznati je li zadani pravac okomit na ravninu ili nije,
prepoznati jesu li zadane ravnine okomite ili ne. Znati prebrojati pravce odreene
danim tokama koji su okomiti na danu ravninu. Znati prebrojati ravnine koje su
okomite na danu ravninu.
Matematika 8. razred osnovne kole

5
25. Ortogonalna projekcija toaka na ravninu. Udaljenost toke od ravnine
Ortogonalna projekcija toke na ravninu, udaljenost toke i ravnine.
Na konkretnim primjerima uvesti pojam ortogonalne projekcije toke na ravninu,
razgovor, analogija.
Znati odrediti ortogonalnu projekciju toke i duine na ravninu, odrediti udaljenost toke
od ravnine.

GEOMETRIJSKA TIJELA
26. Prizma
Prizma, mrea prizme.
Uoiti u prirodi tijela u obliku prizme. Kroz heuristiki razgovor, metodom generalizacije
i apstrahiranja formirati pojam prizme. Koristei specijalizaciju odreivati kojoj vrsti
prizmi pripada promatrani objekt.
Prizma, osnovka (baza) prizme, poboka prizme, visina prizme. Uspravna prizma.
Pravilna prizma. Prostorna dijagonala.
Znati prepoznati i opisati prizme, odrediti broj vrhova, bridova i strana prizme, skicirati
prizme i njihove mree.
27. Oploje i obujam prizme
Prizma, oploje prizme, obujam (volumen) prizme.
Koristei heuristiku metodu uvesti pojmove oploja i obujma prizme, te izvesti formule.
Primjena raunala i depnoga raunala.
Oploje prizme, obujam (volumen) prizme. O (oploje tijela), V (obujam tijela), B
(povrina baze tijela), P (povrina poboja tijela), h (visina tijela). Oploje prizme je
zbroj povrina baza i poboki. O = 2B + P (oploje prizme) V = Bh (obujam prizme)
Znati odrediti oploje i obujam prizme.
28. Piramida.
Piramida, mrea piramide.
Uoavanje modela piramida i razlikovanje piramida prema bazi.
Piramida, osnovka (baza) piramide, vrh piramide, visina piramide, poboka piramide,
pobona visina, pravilna piramida, tetraedar.
Znati prepoznati i opisati n-terostrane piramide, odreivati broj vrhova, bridova i strana
piramida, znati crtati skice piramida i njihove mree.
29. Oploje i obujam piramide
Piramida, oploje piramide, obujam piramide.
Oploje ilustrirati pomou modela i mree piramide. Eksperimentalno odrediti vezu
izmeu obujma piramide i prizme koje imaju jednake baze i visine. Primjena raunala
i depnoga raunala.
Oploje piramide je zbroj povrine baze i poboki.
Znati odrediti obujam i oploje piramide.
30. Valjak. Oploje i obujam valjka
Valjak, mrea valjka, oploje valjka, obujam valjka.
Prepoznavanje modela valjka u prirodi. Uoavanje analogije valjak-prizma. Primjena
raunala i depnog raunala. Upozoriti da su formule za oploje i obujam valjka iste
kao za prizmu.
Valjak, osnovka (baza) valjka, os valjka, izvodnica valjka, plat valjka, oploje valjka,
obujam valjka. Oploje valjka je zbroj povrina baza i plata.

Znati crtati mreu valjka. Znati izraunati obujam i oploje valjka.

Matematika 8. razred osnovne kole

6
31. Stoac. Oploje i obujam stoca
Stoac, mrea stoca, oploje stoca, obujam stoca.
Na konkretnim primjerima oko nas uoiti osnovna svojstva stoca i usvojiti taj pojam.
Analognim zakljuivanjem iz obujma i oploja piramide odrediti obujam i oploje
stoca. Uvjeriti se u ispravnost formula za obujam i oploje eksperimentalno. Primjena
raunala i depnoga raunala.
Stoac, osnovka (baza) stoca, os stoca, izvodnica stoca, plat stoca, oploje stoca,
obujam stoca.
Oploje stoca je zbroj povrine baze i plata. s (duljina izvodnice stoca) P (povrina
plata stoca)

Znati crtati skice i mree stoca. Znati izraunati obujam i oploje stoca.
32. Kugla i sfera. Oploje i obujam kugle
Kugla, sfera, oploje kugle, obujam kugle.
Uoavati modele sfera i kugli u prirodi. Analogijom s krunicom definirati sferu, a
analogijom s krugom definirati kuglu. Primjena raunala i depnoga raunala.
Sfera, sredite sfere, polumjer sfere, glavna krunica sfere, kugla, sredite kugle, polumjer
kugle, oploje kugle, obujam kugle.

Znati skicirati sferu i kuglu, uoavati glavne krunice, izraunati oploje i obujam kugle.