1

NACRT

Na osnovu lana IV/4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i
Hercegovine je, na sjednici Predstavnikog doma odranoj ___________2008. godine i
sjednici Doma naroda odranoj ____________ 2008. godine, usvojila


ZAKON O KULTURNIM DOBRIMA
BOSNE I HERCEGOVINE


DIO PRVI OPE ODREDBE

lan 1.
(Predmet Zakona)

Zakonom o kulturnim dobrima Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) ureuju
se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zatite nad kulturnim dobrom, obaveze i prava
vlasnika kulturnog dobra, vrenje upravnih i strunih poslova, odgovornost nadlenih vlasti,
rad i nadlenost Komisije za kulturna dobra (u daljem tekstu: Komisija), finansiranje zatite i
ouvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zatitom i ouvanjem kulturnog
dobra.

lan 2.
(Definicija kulturnog dobra)

Kulturno dobro u smislu ovog Zakona je:
a) arheoloko nalazite i arheoloka zona,
b) pejza i njegovi dijelovi koji svjedoe o ovjekovom prisustvu u prostoru, a imaju
umjetniku, historijsku i antropoloku vrijednost;
c) pokretna i nepokretna stvar od umjetnikog, historijskog, arheolokog, antropolokog,
arhitektonskog, paleontolokog, ambijentalnog i naunog znaaja;
d) nematerijalno dobro koje podrazumijeva oblik i pojavu i svjedoi o ovjekovom
duhovnom stvaralatvu u prolosti, dokumentacija u vezi s tim i bibliografsko dobro,
e) zgrada, odnosno prostor u kojem se trajno uva ili izlae kulturno dobro i
dokumentacija o njemu,
f) mjesto i ostaci ili ponovo uspostavljeno kulturno dobro po pravilima historijske
restauracije koje je porueno, a koje je prije ruenja ispunjavalo kriterije za
proglaenje zatienim ili je imalo status zatienog dobra ili dobra pod prethodnom
zatitom.
g) Kulturno dobro ine i dijelovi, cjeline, grupe ili zbirke navedenih kulturnih dobara,
kao i unutranja i vanjska oprema i instalacije koje ine integralnu cjelinu sa
graevinom.

lan 3.
(Zatita kulturnog dobra)

(1) Kulturno dobro bez obzira na vlasnitvo, prethodnu zatitu ili registraciju uiva
zatitu prema odredbama: ovog zakona, meunarodnih propisa i propisa u BH.
2
(2) Kulturnim dobrom u smislu ovog zakona smatraju se dobra koja su nastala ili
naena u Bosni i Hercegovini, bez obzira gdje se nalaze (u BH ili inozemstvu).
(3) Kulturnim dobrom BH se smatraju i dobra drugih drava koja su poklonjena,
kupljena, razmijenjena ili pribavljena na drugi nain koji nije u suprotnosti sa zakonom.

lan 4.
(Ostvarivanja zatite kulturnog dobra)

(1) O zatiti i ouvanju kulturnog dobra, odreivanju mjera zatite i nadzoru nad
njihovim provoenjem, u sklopu svog djelokruga brinu i odgovorna su tijela dravne,
entitetske i kantonalne uprave i lokalne samouprave u podruju kulture, prostornog planiranja
i ureenja prostora, zatite ivotne okoline, graditeljstva, stambenih i komunalnih poslova,
turizma, finansija, unutranjih poslova i pravosua, u skladu sa zakonom i drugim propisima.
(2) Vlasnik i nosilac prava nad kulturnim dobrom, te drugi imalac ili korisnik
kulturnog dobra odgovorni su za zatitu i ouvanje kulturnog dobra prema odredbama ovog
zakona i drugih propisa koji reguliraju oblast zatite i ouvanja kulturnog dobra.
(3) Svi graani su duni da brinu o zatiti i ouvanju kulturnog dobra, te da nadlenoj
instituciji kulture u oblasti zatite prijave dobro za koje se pretpostavlja da ima svojstvo
kulturnog dobra.
(4) Odredbe ovog zakona kojima su utvrena prava i obaveze nadlenih organa
entiteta shodno se primjenjuju na odgovarajue organe Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.

lan 5.
(Svrha zatite kulturnog dobra)

Svrha zatite kulturnog dobra je:
a) zatita i ouvanje kulturnog dobra buduim generacijama,
b) stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnog dobra i poduzimanje mjera potrebnih za
njegovo redovno odravanje;
c) spreavanje svake radnje kojom bi posredno ili neposredno moglo da se promijeni svojstvo,
oblik, znaenje i izgled kulturnog dobra i time ugrozi njegova utvrena vrijednost;
d) spreavanje protivpravnog postupanja i protivpravnog prometa kulturnim dobrom, te
nadzor nad iznoenjem i uvozom kulturnog dobra;
e) uspostavljanje uvjeta da kulturno dobro prema svojoj namjeni i znaenju slui potrebama
pojedinca i opem interesu,
f) razvijanje svijesti o naslijeu kao sredinjoj komponenti i resursu odrivog razvoja;
g) osiguranje dostupnosti naslijea.


lan 6.
(Definicije pojedinih pojmova)

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona imaju sljedee znaenje:
a) zatita kulturnog dobra je prvenstveno provoenje mjera pravne i strune zatite,
propisanih odredbama ovog Zakona, usklaenih s pravilima konzervatorske i restauratorske
struke;
b) ouvanje kulturnog dobra je provoenje mjera zatite radi produetka trajanja spomenikih
svojstava kulturnog dobra;
3
c) uvanje kulturnog dobra je sistematsko praenje stanja kulturnog dobra i osiguravanje
njegove zatite od svakog ugroavanja toga dobra ili njegovih spomenikih svojstava, kao i
svake druge protivpravne ili neovlaene upotrebe;
d) odravanje kulturnog dobra je sistematsko praenje stanja kulturnog dobra te preduzimanje
mjera i radova nunih za ouvanje spomenikih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnog
dobra;
e) kulturno-historijskom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, kao i podruje, koje je
zatieno kao kulturno dobro;
f) nosiocem prava na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nosilac drugih stvarnih i
obaveznih prava na kulturnom dobru;
g) imalac kulturnog dobra je svako fiziko ili pravno lice, koje na bilo koji nain i po bilo
kojoj osnovi dri kulturno dobro;
h) sistem mjera zatite kulturnog dobra je ukupnost svih zatitnih mjera utvrenih radi
potpune zatite i ouvanja pojedinog kulturnog dobra;
i) Komisija-Komisija je stalno tijelo Ministarstva civilnih poslova s ovim Zakonom utvrenim
nadlenostima vezanim za kulturna dobra BH;
j) nadlene institucije kulture u oblasti zatite su: entitetski i kantonalni zavodi za zatitu;
k) ustanove u kojima se uva pokretno naslijee su: muzeji, arhivi, biblioteke, galerije i druge
ustanove u kojima se uva pokretno naslijee;
l) Rekognosciranje je postupak istraivanja podruja Bosne i Hercegovine s ciljem
prepoznavanja potencijalnog kulturnog naslijea Bosne i Hercegovine;
lj) Evidentiranje je postupak koji uslijedi nakon rekognosciranja a koji prethodi vrednovanju
dobra;
m) Mjere zatite nepokretnog kulturnog dobra su naroito: konzervacija, rekonstrukcija,
restauracija, rehabilitacija, adaptacija, prezentacija i odravanje;
n) Konzervacija je postupak koji obuhvata odgovarajue metode kojima se osigurava odranje
tkiva dobra u njegovom postojeem stanju i kojima se onemoguava ili odlae njegovo
propadanje;
o) Restauracija je vraanje postojeeg tkiva dobra u poznato ranije stanje odstranjivanjem
dodataka ili ponovnim sastavljanjem postojeih dijelova bez dodavanja novih materijala;
p) Registar je javna knjiga koju vodi na nivou Bosne i Hercegovine Ministarstvo civilnih
poslova.

DIO DRUGI- VRSTE KULTURNIH DOBARA

lan 7.
(Nepokretno kulturno dobro)

Nepokretno kulturno dobro je:
a) arheoloko nalazite i arheoloka zona,
b) grad, selo, naselje ili njegov dio;
c) graevina ili njeni dijelovi, te graevina s okolinom;
d) elementi historijske opreme naselja;
e) podruje, mjesto, spomenik i obiljeje u vezi s historijskim dogaajima i licima;
f) podruje i mjesto s etnolokim i toponimskim sadrajima;
g) pejza ili njegov dio koji sadri historijski karakteristine strukture, koje svjedoe o
ovjekovom prisustvu u prostoru;
h) vrtovi, perivoji i parkovi;
i) tehniki objekti s ureajima
j) i druga slina dobra.
4

lan 8.
(Pokretno kulturno dobro)

Pokretno kulturno dobro je:
a) arheoloki nalaz;
b) religijski predmeti;
c) arhivska graa, zapisi, dokumenti, pisma, rukopisi,
d) filmovi i filmska graa;
e) antologijsko djelo likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna;
f) etnografski predmet;
g) stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, potanske marke i druge tampane
stvari;
h) dokumentacija o kulturnim dobrima;
i) pozorini rekviziti, skice, kostimi i sl;
j) predmeti koji su znaajna svjedodba razvoja nauke, tehnologije, umjetnosti,
kulture,dizajna i drugih civilizacijskih tekovina
k) i drugi predmet ili zbirka predmeta koji se nalaze u muzeju, galeriji, biblioteci,
dravnom i upravnom tijelu ili drugoj ustanovi kao i kod drugih pravnih i fizikih lica.

lan 9.
(Nematerijalna kulturna dobra)

(1) Nematerijalno kulturno naslijee, u smislu ovog zakona, su prakse, predstave,
izrazi, znanje, vjetine, kao i instrumenti, predmeti, rukotvorine i kulturni prostori koji su s
njima u vezi, a koje zajednice, grupe i, izuzetno, pojedinci, smatraju dijelom svog kulturnog
nasljea i prua im osjeaj identiteta i kontinuiteta, time promovirajui potivanje kulturnih
razliitosti i ljudske kreativnosti.
(2) Nematerijalno naslijee ine naroito:
(a) usmene tradicije i izrazi, ukljuujui jezik kao sredstvo prenoenja nematerijalnih
kulturnih tradicija;
(b) izvoake umjetnosti;
(c) drutvene prakse, rituali i proslave;
(d) znanje i prakse u vezi sa prirodom i univerzumom;
(e) tradicionalni zanati i umijea.

lan 10.
(Kulturni ambijent)

Kulturni ambijent podrazumjeva sveukupnost nepokretnog, pokretnog i
nematerijalnog kulturnog dobra, koji se odnosi na odreeni prostor, ukljuujui i prirodne
odlike tog prostora.

DIO TREI - USPOSTAVLJANJE ZATITE NAD KULTURNIM DOBROM

lan 11.
(Prethodna zatita)

(1) Za dobro za koje se pretpostavlja da ima svojstvo kulturnog dobra i kao takvo je
evidentirano, moe da se donese privremeno rjeenje o prethodnoj zatiti. Rjeenje o
5
prethodnoj zatiti donosi nadlena institucija kulture u oblasti zatite prema mjestu gdje se
dobro nalazi.
(2) Rjeenjem o prethodnoj zatiti utvruje se predmet prethodne zatite i rok na koji
se odreuje prethodna zatita, s tim da rok ne moe biti dui od tri godine, osim za arheoloka
nalazita u sluaju kojih ne moe biti dui od est godina od dana donoenja Rjeenja.
(3) Rjeenje o prethodnoj zatiti donosi se nakon postupka rekognosciranja terena i
sakupljanja relevantnih podataka, te evidentiranja dobara.
(4) Ako po isteku roka propisanog stavom 2. ovog lana ne bude doneseno rjeenje
kojim se utvruje svojstvo kulturnog dobra rjeenje o prethodnoj zatiti prestaje da vai.
(5) Rjeenjem kojim se uspostavlja prethodna zatita nad nekretninama obavezno se
utvruju prostorne granice dobra na koje se odnosi prethodna zatita.
(6) Rjeenje o predhodnoj zatiti objavljuje se u slubenom glasniku i dostavlja
vlasniku ili korisniku dobra.
(7) alba na rjeenje o prethodnoj zatiti ne odlae njegovo izvrenje.

lan 12.
(Kulturno dobro pod prethodnom zatitom)

(1) Na kulturno dobro koje je prethodno zatieno primjenjuje se ovaj Zakon i svi
propisi koji se odnose na kulturno dobro.
(2) Kulturno dobro iz stava 1. ovog lana upisuje se u Listu prethodno zatienih
kulturnih dobara koja je posebni dio Registra kulturnih dobara Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Registar).

lan 13.
(Utvrivanje svojstva kulturnog dobra Bosne i Hercegovine)

(1) Nadlene institucije kulture u oblasti zatite pokreu postupak vrednovanja dobra
na osnovu podataka dobijenih tokom rekognosciranja terena i drugih relevantnih podataka.
(2) Fiziko ili pravno lice u Bosni i Hercegovini moe da podnese zahtjev za
proglaavanje dobra kulturnim dobrom Bosne i Hercegovine putem nadlene institucije
kulture u oblasti zatite.
(3) Postupak vrednovanja kulturnog dobra od znaaja za Bosnu i Hercegovinu obavlja
nadlena institucija kulture u oblasti zatite u skladu s kriterijima iz lana 15. ovog Zakona i
prijedlog i miljenje dostavlja Komisiji u roku ne duem od 6 mjeseci.
(4) Na osnovu provedenog postupka iz stava (2) ovog lana Komisija analizira i
ocjenjuje da li su ispunjeni svi kriteriji u smislu lana 15. ovog Zakona i ukoliko jesu donosi
odluku o proglaenju kulturnog dobra Bosne i Hercegovine u roku ne duem od est mjeseci.
(5) Na osnovu odluke Komisije iz stava (3) ovog lana, ministar civilnih poslova
potpisuje rjeenje o proglaenju kulturnog dobra BH. U sluaju neslaganja s odlukom
Komisije, konanu odluku donosi Vijee ministara BH.
(6) Rjeenje iz stava (4) ovog lana sadri granice zona i sistem mjera zatite
kulturnog dobra BH, koji utvruje nadlena institucija kulture u oblasti zatite.
(7) alba protiv rjeenja iz stava (5) ovog lana nije doputena, a moe da se pokrene
upravni spor kod nadlenog suda.
(8) Kulturno dobro Bosne i Hercegovine upisuje se u posebni dio Registra, Listu
kulturnih dobara Bosne i Hercegovine.

lan 14.
(Prestanak svojstva kulturnog dobra BH)
6

(1) Ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je proglaeno kulturnim dobrom BH
donijee se rjeenje na osnovu kojeg e to kulturno dobro da bude brisano iz Registra
kulturnih dobara BH.
(2) Na prijedlog nadlene institucije kulture u oblasti zatite, Komisija razmatra
razloge za prestanak svojstva kulturnog dobra BH i donosi odluku o prestanku svojstva
kulturnog dobra BH.
(3) Rjeenje o prestanku svojstva kulturnog dobra BH, na osnovu odluke Komisije iz
stava (2) ovog lana , potpisuje Ministar civilnih poslova BH.
(4) alba protiv rjeenja iz stava (3) ovog lana nije doputena, a moe da se pokrene
upravni spor kod nadlenog suda.
(5) Rjeenje kojim se utvruje prestanak svojstva kulturnog dobra BH obavezno se
dostavlja nadlenom katastru i sudu radi brisanja zabiljebe u zemljinim knjigama i
objavljuje se u slubenom glasniku.

lan 15.
(Prijedlog za proglaenje)

Prijedlog za proglaenje sadri sve relevantne podatke o predloenom dobru, a
naroito:
a) naziv i vrstu dobra,
b) preciznu lokaciju dobra sa popisom katastarskih estica,
c) podatke o vlasniku, posjedniku i korisniku dobra i zemljino knjine podatke,
d) kratak opis i vrijeme nastanka dobra,
e) postojee stanje i namjenu dobra,
f) opis eventualnih rizika kojima je dobro izloeno,
g) fotografije i drugu raspoloivu dokumentaciju o dobru.

lan 16.
(Kriteriji za utvrivanje kulturnih dobara BH)

(1) Kriteriji za utvrivanje kulturnih dobara Bosne i Hercegovine Ministarstvu civilnih
poslova predlae Komisija u skladu s meunarodnim standardima i specifinostima BH.
(2) Prijedlog kriterija Ministarstvo civilnih poslova dostavlja Vijeu ministara BH radi
donoenja.

lan 17.
(Registar kulturnih dobara Bosne i Hercegovine)

(1) Kulturna dobra upisuju se u Registar.
(2) Registar je javna knjiga koju vodi na nivou Bosne i Hercegovine Ministarstvo civilnih
poslova.
(3) Na nivou entiteta, kantona, Brko Distrikta nadlene institucije kulture u oblasti
zatite vode registre po vrstama kulturnih dobara za koje su nadlene i mjestu gdje se kulturno
dobro nalazi, na jedinstven nain kao i registar koji vodi Ministarstvo civilnih poslova.
(3) Registar se sastoji od etiri liste i to:
a) Lista kulturnih dobara uvrtenih na Listu svjetske batine UNESCO,
7
b) Lista kulturnih dobara BH,
c) Lista ugroenih kulturnih dobara BH i
d) Lista kulturnih dobara BH pod prethodnom zatitom.
(4) Ministar civilnih poslova BH podzakonskim aktom propisuje oblik, sadraj i nain
voenja Registra, na prijedlog Komisije i u skladu s meunarodnim standardima za
uspostavljanje baze podataka.
(5) Upisi, sticanje statusa, promjene i brisanja u Registru objavljuju se u Slubenom
glasniku u BH.
(6) Sva pravna i fizika lica su duna da na zahtjev Ministarstva civilnih poslova BH
dostavljaju podatke potrebne za registar.
(7) Ministarstvo civilnih poslova je obavezno institucijama nadlenim za oblast kulture i
drugim, dostavljati izvode iz Registra za njihove potrebe i na njihov zahtjev.

lan 18.
(Zatita dobara od lokalnog znaaja)

(1) Dobro za koje, prema odredbama ovog Zakona nije utvreno da je pod zatitom
kao kulturno dobro, nadleni organ jedinice lokalne samouprave moe proglasiti zatienim.
(2) Nadleni organi iz stava 1. ovog lana svojom odlukom utvruju dobro koje se
proglaava zatienim, a nain njegove zatite utvrdie uz prethodno miljenje nadlene
institucije kulture u oblasti zatite, te osigurati uvjete i sredstva potrebna za provoenje
odluke.
(3) Odluku iz stava 2. ovog lana donosilac je duan da objavi u slubenom glasiku,
(4) U sluaju da neko kulturno dobro uiva reim zatite na vie nivoa (dravnom,
entitetskom, kantonalnom), primjenjuje se odluka/rjeenje o proglaenju na viem nivou
zatite.


DIO ETVRTI - OBAVEZE I PRAVA VLASNIKA KULTURNOG DOBRA

lan 19.
(Vlasnitvo nad kulturnim dobrom)

(1) Za nepokretno i pokretno kulturno dobro mora biti utvren vlasnik.
(2) Ako kulturno dobro nema vlasnika, ili on ne moe da se utvrdi, ili je nepoznat, ili
ako kulturno dobro ostane bez vlasnika, vlasnikom tog kulturnog dobra postaje jedinica
lokalne samouprave na ijem podruju se nalazi to dobro.
(3) Dobro za koje se pretpostavlja da ima svojstva kulturnog dobra, a koja se nalazi ili
se nae u zemlji, moru ili vodi, vlasnitvo je jedinice lokalne samouprave na ijem podruju
se nalazi.
(4) Lice koje smatra da ima pravo vlasnitva na dobro iz stava (3) ovog lana moe
kod nadlenog suda da podigne tubu radi utvrivanja prava vlasnitva.

lan 20.
(Obaveze vlasnika kulturnog dobra)

Vlasnik kulturnog dobra obavezan je da:
8
a) postupa s kulturnim dobrom s dunom panjom, a posebno da ga uva i redovno odrava,
b) provodi mjere zatite utvrene ovim Zakonom i drugim propisima,
c) o svim promjenama na kulturnom dobru, oteenju ili unitenju, te o nestanku ili krai
kulturnog dobra, odmah nakon saznanja, a najkasnije u roku od 24 sata, duan je da obavijesti
nadlenu instituciju kulture u oblasti zatite.
d) dopusti struna i nauna istraivanja, tehnika i druga snimanja, kao i provoenje mjera
zatite,
e) omogui dostupnost kulturnog dobra javnosti,
f) ouva cjelovitost zatiene zbirke pokretnih kulturnih dobara,
g) izvrava sve druge obaveze propisane ovim Zakonom i drugim propisima.


lan 21.
(Neprovoenje propisane mjere zatite kulturnog dobra od strane vlasnika)

(1) Ako vlasnik kulturnog dobra pravovremeno ne provede propisanu mjeru zatite
kulturnog dobra, nadlena institucija kulture u oblasti zatite, e da ga opomene i odredi mu
rok do kada je obavezan da tu mjeru provede, uz upozorenje da e u protivnom takva mjera
biti provedena na njegov troak.
(2) Ako vlasnik kulturnog dobra ni poslije opomene ne provede propisanu mjeru ili je
ne provede u odreenom roku, tu mjeru e da provede nadlena institucija kulture u oblasti
zatite na troak vlasnika kulturnog dobra. Nadlena institucija kulture u oblasti zatite
rjeenjem utvruje obavezu vlasnika na naknadu trokova i visinu trokova izvrenja takve
mjere.
(3) alba na rjeenje o provoenju propisane mjere zatite kulturnog dobra iz stava
2.ovog lana ne odlae njegovo izvrenje.

lan 22.
(Trokovi ouvanja i odravanja kulturnog dobra)

(1) Trokove ouvanja i odravanja kulturnog dobra, te provoenja mjera zatite snosi
vlasnik kulturnog dobra.
(2) Ako odravanje kulturnog dobra ili radovi na njegovom popravku, konzervaciji,
restauraciji ili provoenju mjera zatite zahtijevaju vanredne trokove koji premauju redovne
trokove odravanja i prihode ili druge koristi koje vlasnik ima od kulturnog dobra, vlasnik
kulturnog dobra ima pravo da podnese zahtjev za naknadu vanrednih trokova.
(3) Zahtjev za naknadu vanrednih trokova iz stava 2. se podnosi donosiocu odluke o
proglaenju kulturnog dobra.

lan 23.
(Primjena odredbi lanova 21., 22. i 23.)

Odredbe lanova 21, 22. i 23. ovog Zakona odnose se i na nosioca prava na kulturnom
dobru, kao i na drugog imaoca ili korisnika kulturnog dobra.

lan 24.
(Prava vlasnika kulturnog dobra)

Prava vlasnika kulturnog dobra, pored prava i ogranienja utvrenih ovim Zakonom i
posebnim propisima su:
9
a) pravo na naknadu radi ogranienja prava vlasnitva na kulturnom dobru pod uvjetima
propisanim ovim Zakonom,
b) pravo na oslobaanje od poreskih i carinskih obaveza, u skladu sa propisima koji reguliraju
te obaveze
c) pravo na strunu pomo nadlene institucije kulture u oblasti zatite, radi pravilne zatite i
ouvanja kulturnog dobra na nain propisan ovim Zakonom.

lan 25.
(Pravo vlasnika kulturnog dobra na naknadu)

(1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na pravinu naknadu radi ogranienja prava
vlasnitva prema odredbama ovog Zakona, i na oslobaanja i povlastice propisane posebnim
propisima, ako postupa suglasno odredbama ovog Zakona i provodi mjere zatite koje
odreuju ministarstva nadlena za oblast kulture, odnosno nadlena institucija kulture u
oblasti zatite.
(2) Pravo iz stava 1. ovog lana vlasnik kulturnog dobra stie na osnovu potvrde o
ispunjavanju propisanih uvjeta i provoenja mjera odreenih na osnovu ovog Zakona, koju
mu na njegov zahtjev izdaje nadlena institucija kulture u oblasti zatite.

lan 26.
(Davanje strunog savjeta)

(1) Nadlena institucija kulture u oblasti zatite vlasniku kulturnog dobra, nosiocu
prava nad kulturnim dobrom i drugom imaocu odnosno korisniku kulturnog dobra na njihovo
traenje daje besplatan struni savjet u vezi s provoenjem mjera zatite i ouvanja kulturnog
dobra.
(2) Struni savjet iz stava 1. ovog lana nadleno tijelo duno je dati, u hitnim
sluajevima, odnosno kad prijeti neposredna opasnost od oteivanja kulturnog dobra, odmah,
a najkasnije tri dana od dana podnoenja pismenog zahtjeva.

lan 27.
(Ogranienje prava vlasnitva nad kulturnim dobrom)

(1) Vlasnitvo nad kulturnim dobrom moe se prema ovom Zakonu ograniiti radi
zatite i ouvanja kulturnog dobra u sluajevima utvrenim ovim Zakonom.
(2 Vlasnitvo nad kulturnim dobrom moe da se ogranii u vezi s posjedom,
upotrebom i prometom kulturnog dobra.
(3) Na kulturnom dobru moe da se provede eksproprijacija i uspostavi zalono pravo.

lan 28.
(Posjed kultrnog dobra)

(1) Posjed kulturnog dobra moe da se ogranii radi:
a) dokumentiranja i istraivanja kulturnog dobra;
b) provoenja mjera zatite i ouvanja kulturnog dobra;
c) omoguavanja dostupnosti kulturnog dobra javnosti.
(2) Upotreba kulturnog dobra moe da se ogranii radi spreavanja promjene namjene
kojom se kulturno dobro dovodi u neposrednu opasnost.
(3) Ogranienja prometa kulturnim dobrima su:
10
a) posebne obaveze prodavaa kulturnog dobra, posrednika u kupoprodaji kulturnog dobra i
kupca kulturnog dobra, a u skladu s lanom 35. ovog Zakona, ugovorom se definie;
b) pravo pree kupovine;
c) obaveza povrata budetskih i sredstava iz drugih izvora uloenih u zatitu i ouvanje
kulturnog dobra prije njegove prodaje u skladu sa sklopljenim ugovorom, sainjenim izmeu
davaoca budetskih i sredstava iz drugih izvora i imaoca dobra;
d) ograniavanje uvoza i iznoenja kulturnog dobra.


lan 29.
(Ogranienje posjeda kulturnog dobra)

(1) Vlasnik kulturnog dobra duan je da omogui istraivanje i dokumentiranje
kulturnog dobra, kao i provoenje mjera zatite i ouvanja kulturnog dobra pravnom ili
fizikom licu koje za to ima odobrenje nadlene institucije kulture u oblasti zatite.
(2) Za ogranenja iz stava 1. ovog lana vlasnik kulturnog dobra nema pravo na
naknadu, osim u sluaju kad dokae da je zbog toga pretrpio tetu.

lan 30.
(Nepostupanje u skladu s odredbama ovog Zakona)

(1) Kad nadlena institucija kulture u oblasti zatite utvrdi da vlasnik kulturnog dobra
ne postupa u skladu s odredbama ovog Zakona ili ne postupa s dunom panjom, te kada
prijeti opasnost od oteivanja ili unitenja kulturnog dobra, nadleni organ lokalne jedinice
samouprave na ijem se podruju kulturno dobro nalazi, na prijedlog nadlene institucije
kulture u oblasti zatite i nadlenog ministarstva, duan je da imenuje privremenog staraoca
kulturnog dobra.
(2) Nadlena institucija kulture u oblasti zatite moe da predloi imenovanje
privremenog staraoca i u sluaju ostavinskog ili drugog postupka iji predmet je kulturno
dobro.
(3) Rjeenjem o imenovanju privremenog staraoca utvruju se njegova prava i
obaveze.
(4) Privremeni staralac je duan da za raun i na troak vlasnika kulturnog dobra
preduzima mjere zatite i ouvanja kulturnog dobra koje mu odredi nadlena institucija
kulture u oblasti zatite.

lan 31.
(Privremeno naputanje kulturnog dobra)

(1) Kad vlasnik kulturnog dobra privremeno napusti kulturno dobro tako da postoji
posredna ili neposredna opasnost od njegova oteenja ili unitenja, organ iz lana 30. ovog
Zakona na ijem podruju se nalazi kulturno dobro, duan je da bez odlaganja postupi u
skladu s lanom 30. ovog Zakona.
(2) Smatrae se da je vlasnik kulturnog dobra privremeno napustio kulturno dobro ako
je njegovo boravite nepoznato, a nema ovlaenog zastupnika, te nadlena institucija kulture
u oblasti zatite nije u mogunosti da ga obavijesti o njegovim obavezama u roku od est
mjeseci od dana pokuaja prvog dostavljanja pisma.
(3) Smatrae se da je vlasnik kulturnog dobra trajno napustio kulturno dobro ako je
njegovo boravite nepoznato, a nema ovlaenog zastupnika, te svoje obaveze ne izvrava
deset godina od dana donoenja rjeenja o starateljstvu.
11
(4) Kad vlasnik kulturnog dobra trajno napusti kulturno dobro, prava i obaveze
upravljanja preuzimaju jedinice lokalne samouprave.

lan 32.
(Davanje kulturnog dobra u privremeni posjed)

(1) Vlasnik kulturnog dobra duan je privremeno dati u posjed pokretno kulturno
dobro radi njegovog izlaganja, odnosno omogui posjeivanje nepokretnog kulturnog dobra
radi razgledanja ili izuavanja kulturnog dobra.
(2) Na prijedlog organizatora izlaganja ili posjeivanja nadlena institucija kulture u
oblasti zatite moe vlasniku rjeenjem da naloi privremeno davanje u posjed kulturnog
dobra.
(3) alba na rjeenje iz stava 2. ovog lana ne odlae njegovo izvrenje.
(4) Vlasnik kulturnog dobra i organizator izlaganja, odnosno posjeivanja, izuavanja,
sklopi e ugovor, kojim se pored ostalih ugovornih obaveza utvruje nain postupanja sa
kulturnim dobrom i davanje garancija za sluaj oteenja, unitenja, krae ili nestanka
kulturnog dobra, kao i obaveza osiguranja kulturnog dobra kod osiguravajueg drutva.
(5) Vlasnik kulturnog dobra moe da trai da procjenu vrijednosti kulturnog dobra
obavi nadlena institucija kulture u oblasti zatite.
(6) Sve trokove u vezi s izlaganjem, izuavanjem, odnosno posjeivanjem kulturnog
dobra duan je da podmiri ovlateni organizator, ako ugovorom sklopljenim izmeu vlasnika
kulturnog dobra i organizatora nije drukije utvreno.

lan 33.
(Ogranienje upotrebe kulturnog dobra)

Namjenu i nain upotrebe nepokretnog kulturnog dobra rjeenjem utvruje nadlena
institucija kulture u oblasti zatite, u skladu s mjerama zatite definiranim u odluci o
proglaenju dobra, a po prethodno pribavljenom miljenju organa lokalne samouprave, kao i
pisana miljenja drugih zainteresiranih pravnih i fizikih lica.

lan 34.
(Promjena namjene kulturnog dobra)

(1) Za promjenu namjene kulturnog dobra vlasnik je duan da prethodno osigura
odobrenje nadlene institucije kulture u oblasti zatite, u skladu s mjerama zatite definiranim
u odluci o proglaenju dobra.
(2) Ako vlasnik kulturnog dobra upotrebi kulturno dobro protivno namjeni, te zbog
toga nastane teta na kulturnom dobru, nadlena institucija kulture u oblasti zatite rjeenjem
moe da obavee vlasnika da tetu otkloni vraanjem kulturnog dobra u prijanje stanje.
(3) Za promjenu autentinog izgleda kulturnog dobra vlasnik je duan da prethodno
obezbjedi odobrenje nadlene institucije kulture u oblasti zatite po postupku kao i za
proglaenje kulturnog dobra.

lan 35.
(Ogranienja u prometu kulturnih dobara)

(1) Prodava kulturnog dobra, kao i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra
obavezan je kupcu kulturnog dobra da:
12
a) da na znanje da je predmet kupoprodaje kulturno dobro zatieno prema odredbama ovog
Zakona;
b) pokae dokaz o vlasnitvu kulturnog dobra;
c) pokae isprave o odricanju od prava pree kupovine prema ovom Zakonu.
(2) Kupac kulturnog dobra duan je da obavijesti nadlenu instituciju kulture u oblasti
zatite gdje e se kupljeno kulturno dobro nalaziti.

lan 36.
(Postupak prodaje kulturnog dobra od strane vlasnika)

(1) Vlasnik kulturnog dobra koji namjerava da proda kulturno dobro, duan je da ga
istovremeno ponudi gradu,opini , kantonu, Distriktu Brko, entitetu i Bosni i Hercegovini, na
ijem se podruju to kulturno dobro nalazi, navodei cijenu i druge uvjete prodaje.
(2) Prvenstvo u ostvarenju prava pree kupovine ima grad ili opina u odnosu na
kanton, entitet, dravu Bosnu i Hercegovinu.
(3) Drava Bosna i Hercegovina, entitet, kanton, grad ili opina mora da se izjasne o
toj ponudi u roku od 60 dana od dana prijema pisane ponude.
(4) Ako pravno lice iz stava 3. ovog lana ne namjerava da se koristi svojim pravom
pree kupovine, duno je da u roku od 30 dana od dana prijema ponude o tome obavijesti
druge pravne subjekte koji imaju pravo pree kupovine i vlasnika.
(5) Poslije isteka roka iz stava 3. ovog lana vlasnik kulturnog dobra moe da kulturno
dobro proda drugom pravnom ili fizikom licu uz cijenu koja ne moe da bude nia od cijene
navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjetima sadranih u
ponudi iz stava 1. ovog lana.

lan 37.
(Prodaja kulturnog dobra na aukciji)

(1) U sluaju kada se kulturno dobro prodaje na aukciji organizator aukcije je duan
da obavijesti predstavnike pravnih lica iz lana 36. stav (1) ovog Zakona, 30 dana prije
odravanja aukcije o svim poetnim uvjetima prodaje kulturnog dobra, te o mjestu i vremenu
odravanja aukcijske prodaje.
(2) Pravno lice iz lana 36. ovog Zakona moe da iskoristi pravo pree kupovine u
skladu s ovim Zakonom poslije utvrivanja prodajne cijene kulturnog dobra na aukciji, a
najkasnije do okonanja aukcijske prodaje.
(3) Organizator aukcijske prodaje duan je da nakon utvrvanja cijene za kulturno
dobro koje je bilo predmet aukcije, zatrai od prisutnih predstavnika pravnog lica iz lana 36.
ovog Zakona izjanjavanje o koritenju prava pree kupovine.

lan 38.
(Pravo pree kupovine)

(1) Pravna lica iz lana 36. stav (1) ovog Zakona imaju pravo pree kupovine i u
sluaju prinudnog izvrenja prodajom kulturnog dobra i to prema uvjetima ponude u postupku
izvrenja koja je najpovoljnija za vlasnika kulturnog dobra.
(2) Lice koje provodi postupak prinudnog izvrenja prodaje kulturnog dobra duno je
da obavijesti pravna lica iz lana 36. stav 1. ovog Zakona da je odreena prisilna prodaja, te
dostavi pisane uvjete ponude utvrene za prodaju kulturnog dobra.

lan 39.
13
(Prodaja kulturnog dobra protivno odredbama ovog Zakona)

(1) Ako vlasnik proda kulturno dobro protivno odredbama ovog Zakona, pravno lice iz
lana 36. stav 1. ovog Zakona moe da podnese tubu sudu za ponitenje ugovora o
kupoprodaji.
(2) Tuba moe da se podnese i kad ugovor nije sklopljen u pisanoj formi.
(3) Tuba iz stava 1. ovog lana moe da se podnese u roku od 90 dana od dana
saznanja da je sklopljen ugovor o kupoprodaji, ali najkasnije u roku od 5 godina od dana
sklapanja ugovora.
(4) Pravno lice iz lana 36. stav 1. ovog Zakona ima pravo na ponitenje ugovora
samo ako njegov predstavnik pred sudom izjavi da kupuje kulturno dobro po cijeni i uvjetima
pod kojima je prodato.

lan 40.
(Eksproprijacija kulturnog dobra)

(1) Smatra se da postoji interes za eksproprijaciju kulturnog dobra:
a) ako prijeti opasnost od oteenja ili unitenja kulturnog dobra, a vlasnik kulturnog dobra
nema mogunosti ili interesa da osigura provoenje svih odreenih mjera zatite i ouvanja,
b) ako na drugi nain ne moe da osigura obavljanje arheolokih istraivanja i iskopavanja ili
provoenje mjera zatite na kulturnom dobru,
c) ako na drugi nain nije mogue osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost.
(2) Postupak za eksproprijaciju pokree se na prijedlog nadlene institucije kulture u
oblasti zatite.Eksproprijacija kulturnog dobra provodi se u skladu sa propisima o
eksproprijaciji.

lan 41.
(Zalono pravo na kulturnom dobru)

(1) Za osiguranje naplate sredstava koja su iz, dravnog, entitetskog, kantonalnog,
gradskog odnosno opinskog budeta uloena u zatitu i ouvanje nepokretnog kulturnog
dobra osniva se zakonsko zalono pravo u korist ulagaa
(2) Kada se sredstava iz dravnog, entitetskog, kantonalnog, gradskog, odnosno opinskog
budeta ulau u zatitu i ouvanje pokretnog kulturnog dobra, ono se predaje nadlenoj
instituciji kulture u oblasti zatite ili drugom ovlaenom licu koje e da provede mjere zatite
i ouvanja, a na istom kulturnom dobru osniva se zakonsko zalono pravo u korist ulagaa
sredstava.

lan 42.
(Pokrivanje trokova za otklanjanje tete na kulturnom dobru)

(1) Vlasnik kulturnog dobra, nosilac prava na kulturnom dobru i drugi imalac ili
korisnik kulturnog dobra duan je nadoknaditi tetu kulturnom dobru koja je uzrokovana
radnjama suprotnim odredbama ovog Zakona, koje se odnose na obavezu zatite.
(2) Nadlena inspekcija na prijedlog nadlene institucije kulture u oblasti zatite
rjeenjem e da obavee lice iz stava 1. ovog lana da tetu u odreenom roku otkloni
vraanjem u prijanje stanje.
(3) Ako lice iz stava 1. ovog lana ne otkloni tetu u roku koji mu je odredila
rjeenjem nadlena inspekcija, to rjeenje e biti prisilno izvreno.
(4) alba na rjeenje iz stava 2. ovog lana ne odlae njegovo izvrenje.
14
(5) Ako vraanjem u prijanje stanje nije mogue otkloniti tetu na kulturnom dobru,
nadlena inspekcija e da pokren sudski postupak za naknadu tete.
(6) Za osiguranje naplate tete na kulturnom dobru primjenjuju se odredbe lana 42.
ovog Zakona.

lan 43.
(Primjena odredaba lanova od 29. do 42.)

Odredbe lanova od 29. do 42. ovog Zakona na odgovarajui nain se odnose i na
nosioce prava nad kulturnim dobrom, kao i na drugog imaoca odnosno korisnika kulturnog
dobra.

lan 44.
(Koncesije)

Koncesijom se stie pravo na ekonomsko koritenje nepokretnog kulturnog dobra ili
pravo vrenja privrednih djelatnosti u vezi s nepokretnim kulturnim dobrom u skladu sa
zakonima o koncesijama koji su na snazi u BH.


DIO PETI - MJERE ZATITE I OUVANJA KULTURNIH DOBARA

lan 45.
(Istraivanje kulturnih dobara)

(1) Zbog stvaranja uvjeta za zatitu i ouvanje kulturnog dobra, preduzimaju se
istraivanja kulturnog dobra.
(2) Nadlena institucija kulture u oblasti zatite pokrenut e postupak pred nadlenim
organom uprave koji e obustaviti svaku radnju na kulturnom dobru i u neposrednoj blizini
kulturnog dobra, ako bi se time onemoguilo daljnje istraivanje kulturnog dobra, a time i
mogunost odreivanja sistema mjera njegove zatite.
(3) alba na rjeenje iz stava 2. ovog lana ne odlae njegovo izvrenje.
(4) Istraivanja kulturnog dobra iz stava 1. ovog lana mogu da vre pravna i fizika
lica ako ispunjavaju posebne uvjete imaju odobrenje nadlene institucije kulture u oblasti
zatite.
(5) Posebne uvjete iz stava 4. ovog lana propisuje ministar civilnih poslova BH uz
predhodno pribavljeno miljenje Komisije za kulturna dobra.

lan 46.
(Izvoenje graevinskih ili drugih radova)

(1) U toku provoenja upravnog postupka za dobijanje graevinske dozvole, investitor
je duan da od nadlene institucije kulture u oblasti zatite pribavi potvrdu o preliminarnim
arheolokim istraivanjima.
(2) Ako se pri izvoenju graevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na
povrini ili ispod povrine tla, u vodi naie na arheoloko nalazite, lice koje izvodi radove
duno je da prekine radove i o nalazu bez odlaganja obavijesti nadlenu instituciju kulture u
oblasti zatite.
(3) Po prijemu obavjesti iz stava 1. ovog lana, a najdue u roku od tri dana od prijema
obavjesti nadlena institucija kulture u oblasti zatite e, ako to ocijeni potrebnim, rjeenjem
15
da odredi mjere osiguranja i zatite nalazita i nalaza, a moe da donese i rjeenje o
privremenom obustavljanju daljih radova.
(4) alba na rjeenje iz stava 2. ovog lana ne odlae njegovo izvrenje.
(5) Za vrijeme privremenog obustavljanja radova po rjeenju iz stava 2. ovog lana
investitor moe nadlenoj instituciji kulture u oblasti zatite da podnese zahtjev za odobrenje
nastavka radova.
(6) O ovom zahtjevu investitora nadlena institucija kulture u oblasti zatite e da
odlui u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva.

lan 47.
(Rjeavanje po zahtjevu investitora)

(1) Rjeavajui po zahtjevu investitora iz lana 46. stav 5. nadlena institucija kulture
u oblasti zatite moe da:
a) odbije zahtjev i trajno obustavi radove na tom nalazitu,
b) dopusti nastavak radova uz odreivanje mjera zatite arheolokog nalazita,
c) dopusti nastavak radova odreivanjem konzervatorskih uvjeta, odnosno izmijeni rjeenje o
prethodnom odobrenju.
(2) U sluajevima iz lana 46. stav 2. ovog Zakona trokove arheolokog iskopavanja i
istraivanja, te trokove preventivne konzervacije pokretnih arheolokih nalaza, kao i
trokove konzervacije nalazita snosi investitor.

lan 48.
(Arheoloka iskopavanja i istraivanja)

(1) Arheoloka iskopavanja i istraivanja mogu se vriti samo na osnovu odobrenja
koje rjeenjem izdaje nadlena institucija kulture u oblasti zatite;
(2) Odobrenje iz stava 1. ovog lana moe da se izda samo pravnim i fizikim licima
koja ispunjavaju uvjete strune osposobljenosti za obavljanje takvih radova, te ako su
osigurana potrebna materijalna i tehnika sredstva za obavljanje radova, konzervacija nalaza,
ureenje i predstavljanje nalazita i nalaza.
(3) Rjeenjem iz stava 1. ovog lana odreuje se podruje na kom mogu da se izvode
radovi, obim i vrsta radova, uvjeti pod kojima mogu da se izvode, kao i rok za izvoenje
radova, mjesto uvanja pokretnog arheolokog materijala i rok u kom nadlenoj instituciji
kulture u oblasti zatite treba obavezno da se podnese izvjetaj o izvrenim radovima.
(4) O mjestu uvanja arheolokih nalaza odluuje nadlena institucija kulture u oblasti
zatite.
(5) Ako se arheoloka iskopavanja ili istraivanja vre na zemljitu u privatnom
vlasnitvu, prije davanja odobrenja iz lana 48. stav 1. ovog zakona nadlena institucija
kulture u oblasti zatite zakljuuje ugovor sa vlasnikom zemljita.
(6) Ugovorom iz stava 1. ovog lana reguliraju se obaveze i prava vlasnika,
ukljuujui i pravo na pravedno obeteenje i iznos obeteenja.

lan 49.
(Arheoloka iskopavanja i istraivanja bez odobrenja)

(1) Ako se izvode arheoloka iskopavanja i istraivanja bez odobrenja ili suprotno
uvjetima utvrenim u rjeenju o odobrenju, nadlena institucija kulture u oblasti zatite e da
donese rjeenje o privremenom obustavljanju radova na nalazitu sve dok se ne otklone
16
uoeni nedostaci, a protiv izvoaa radova nadlena institucija kulture u oblasti zatite e da
podnese zahtjev za pokretanje krivinog postupka.
(2)alba na rjeenje iz stava 1. ovog lana ne odlae njegovo izvrenje.

lan 50.
(Podvodna arheoloka istraivanja)

Odredbe ovog Zakona kojima se reguliraju arheoloka iskopavanja i istraivanja
primjenjuju se i na podvodna arheoloka istraivanja.

lan 51.
(Pribavljanje miljenja nadlenih institucija)

Prije svakog vaenja potonulih predmeta potrebno je da se pribavi miljenje nadlene
institucije kulture u oblasti zatite da se ne radi o vaenju potonulih predmeta koji imaju ili za
koje se pretpostavlja da imaju svojstvo kulturnog dobra.

lan 52.
(Dokumentovanje i praenje stanja kulturnih dobara)

(1) Za svako kulturno dobro nadlena institucija kulture u oblasti zatite izrauje
dokumentaciju radi njihove zatite i ouvanja.
(2) Komisija predlae nuni nivo dokumentacije i dokumentacijske standarde za
kulturna dobra, te uvjete, nain i postupak za njeno ouvanje i koritenje,
(3) Ministar civilnih poslova BH donosi akt iz stava (2) ovog lana.
(4) Dokumentacija o svakom kulturnom dobru uva se u nadlenoj instituciji, ustanovi
zatite.
lan 53.
(Davanje na koritenje dokumentacije)

(1) Dokumentacija o kulturnom dobru moe se dati na koritenje zainteresiranim
pravnim i fizikim licima za potrebe izrade projekata konzervacije, restauracije,
rekonstrukcije ili prezentacije spomenika, kao i u druge slubene svrhe, za nauno
istraivanje, promociju i u publicistike svrhe, za potrebe nastave i izlaganja, te u druge
opravdane svrhe.
(2) Institucija koja raspolae dokumentacijom o kulturnom dobru duna je da osigura
koritenje dokumentacije u navedene svrhe u stavu (1) ovog lana,, na pisani zahtjev
zainteresiranog lica u skladu s internim aktom o koritenju dokumentacije.
(3) Izuzetno institucija moe da ogranii koritenje dokumentacije samo u sluaju
kada institucija kojoj je zahtjev podnesen procjeni da svrha korienja dokumentacije moe da
bude tetna za kulturno dobro ili za javni interes.
(4) Na koritenje se u naelu daju samo kopije dokumentacije koje se izrauju na
troak traioca.
(5) Odobrenje za dokumentacije o kulturnim dobrima izdaje nadlena institucija
kulture u oblasti zatite.

lan 54.
(Praenje stanja kulturnog dobra)

17
(1) Nadlena institucija kulture u oblasti zatite stalno prati stanje kulturnog dobra.
(2) Stanje kulturnog dobra nadlena institucija kulture u oblasti zatite utvruje
najmanje jednom u dvije godine.
(3) Stanje ugroenih kulturnih dobara nadlena institucija kulture u oblasti zatite
utvruje jednom godinje.
(4) Ministar civilnih poslova BH propisuje obrasce izvjetaja o stanju i postupak
utvrivanja stanja kulturnih dobara uz predhodno pribavljeno miljenje Komisije za kulturna
dobra .

lan 55.
(Oznaavanje kulturnog dobra)

Sva nepokretna kulturna dobra, kao i objekti u kojima su smjetene zbirke kulturnih
dobara (muzeji, arhivi, galerije i dr.) nadlena institucija kulture u oblasti zatite duna je da
oznai posebnim oznakama koje propisuje ministar civilnih poslova BH, na prijedlog
Komisije za kulturna dobra, a s relevantnim podacima o datumu prvog proglaenja.

lan 56.
(Utvrivanje sistema mjera zatite za kulturno dobro)

Nadlena institucija kulture u oblasti zatite utvruje sistem mjera zatite kulturnog
dobra u skladu sa vaeim pravnim propisima BH i meunarodnim standardima i
konvencijama u ovoj oblasti.

lan 57.
(Utvrivanje sistema mjera zatite za nepokretno kulturno dobro)

(1) Dokumenti prostornog ureenja, ovisno od vrste i podruja obuhvata, obavezno
sadre sistem mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na podruju obuhvata
plana.
(2) Sistem mjera zatite utvruje nadlena institucija kulture u oblasti zatite, a on
sadri ope i posebne uvjete zatite i ouvanja kulturnih dobara u podruju obuhvata plana.U
sluaju kada nije utvren sistem mjera zatite, nadlena institucija kulture u oblasti zatite
duna je da na zahtjev donosioca dokumenta prostornog ureenja utvrdi sistem mjera zatite
nepokretnog kulturnog dobra koje se nalazi na podruju obuhvata plana.
(3) Dokument prostornog ureenja moe da se donese samo uz prethodnu suglasnost
nadlene institucije kulture u oblasti zatite kojim se potvruje da je usklaen s utvrenim
sistemom mjera zatite prema stavu 2. ovog lana. Nadlena institucija kulture u oblasti
zatite je duna da se pismeno izjasni u roku od 30 dana od zatraene suglasnosti, a ako to ne
uini smatrae se da suglasnost nije data.
(4) Nosioci izrade prostorno-planskih dokumenata obavezni su u dokumente ugraditi i
mjere zatite kulturnog naslijea.
(5) Nosilac pripreme dokumenta iz stava 1. ovog lana duan je pribaviti miljenje
nadlene slube zatite na dokument u ijem se prostornom obuhvatu nalazi zatieno dobro.
(6) Nadlena sluba zatite duna je dati miljenje iz prethodnog stava u roku od 30
dana od podnoenja zahtjeva.


lan 58.
(Utvrivanje sistema mjera zatite za pokretno kulturno dobro)
18

Za pokretna kulturna dobra nadlena institucija kulture u oblasti zatite utvruje
sistem mjera zatite koji sadri ope i posebne uvjete za ouvanje, odravanje i namjenu
pokretnog kulturnog dobra.

lan 59.
(Donoenje urbanistikog i regulacijskog plana)

(1) Radi zatite i ouvanja kulturno-historijske cjeline donosi se urbanistiki i
regulacijski plan i projekat ureenja, zasnovan na propisima o prostornom ureenju i
odredbama ovog Zakona.
(2) U postupku izrade stratekih dokumenata razvoja u oblasti kulture, obrazovanja,
nauke, zatite okolia, turizma i drugih oblasti ekonomskog i drutvenog razvoja u BH,
nosioci izrade dokumenta obavezni su ugraditi odredbe kojima se planira i podstie politika
odrivog razvoja djelatnosti zatite i odravanja naslijea od znaaja za BH.
(3) Nosilac pripreme dokumenta iz stava 1. ovog lana duan je pribaviti miljenje
nadlene institucije zatite.


lan 60.
(Utvrivanje posebnih uvjeta zatite kulturnog dobra u postupku izdavanja urbanistike
suglasnosti)

(1) Za preduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na podruju
prostornih granica zatienih zona kulturnog dobra, potrebno je u prethodnom postupku
pribaviti posebne uvjete zatite kulturnog dobra.
(2) Posebni uvjeti zatite kulturnog dobra iz stava 1. ovog lana nisu upravni akti, a
izdaje ih nadlena institucija kulture u oblasti zatite na zahtjev upravnog tijela nadlenog za
izdavanje urbanistikih uvjeta.

lan 61.
(Poduzimanje radnji u zatienim kulturno-historijskim cjelinama)

Za poduzimanje radnji u zatienim kulturno-historijskim cjelinama posebne uvjete
zatite kulturnog dobra utvruje tijelo uprave nadleno za izdavanje urbanistike suglasnosti,
u skladu sa sistemom mjera zatite utvrenim u urbanistikom i regulacionom planu i projektu
ureenja iz lana 59. ovog Zakona.

lan 62.
(Prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru)

(1) Radnje koje bi mogle da prouzrokuju promjene na kulturnom dobru, odnosno koje
bi mogle da narue cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje
nadlene institucije kulture u oblasti zatite.
(2) Radnjama iz stava 1. ovog lana smatraju se: konzervacija, restauracija,
rekonstrukcija, rehabilitacija, konsolidacija, sanacija i adaptacija, interpolacija kulturnog
dobra, premjetanje kulturnog dobra kao i drugi slini radovi, rad industrijskih i drugih
postrojenja i gradilita, u smislu ovog Zakona i graenje na podruju na kojem se nalazi
kulturno dobro.
19
(3) Prethodno odobrenje nadlene institucije kulture u oblasti zatite potrebno je i za
gradnju na podruju zatiene kulturno-historijske cjeline.
(4) O zahtjevu za prethodno odobrenje odluuje nadlena institucija kulture u oblasti
zatite.

lan 63.
(Radovi na nepokretnom kulturnom dobru)

Kada prema zakonu o graenju nije potrebno odobrenje za graenje, radovi na
nepokretnom kulturnom dobru ne mogu se zapoeti bez utvrenih mjera zatite, koje izdaje
nadlena institucija kulture u oblasti zatite predhodnim odobrenjem.

lan 64.
(Izuzetak od odredbi lana 62.)

(1) Uklanjanje ili prenoenje zatienog nepokretnog dobra nije doputeno.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, uklanjanje ili prenoenje zatienog nepokretnog
dobra doputeno je uz odobrenje entitetskog ministarstva nadlenog za prostorno ureenje, uz
prethodno pribavljenu suglasnost nadlene institucije zatite, ako je zbog dotrajalosti ili veih
oteenja neposredno ugroena stabilnost graevine ili njenog dijela, te ona predstavlja
opasnost za susjedne graevine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne moe na drugi nain otkloniti.

lan 65.
(Prethodno odobrenje za obavljanje djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru)

(1) Pravna i fizika lica ne mogu da dobiju odobrenje za vrenje poslovne djelatnosti u
prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili zatiene kulturno-historijske
cjeline bez prethodnog odobrenja nadlene institucije kulture u oblasti zatite.
(2) Odobrenje iz stava 1. ovog lana potrebno je i za svaku promjenu namjene
poslovnog prostora odnosno promjenu djelatnosti.

lan 66.
(Odobrenje za izradu replike kulturnog dobra)

(1) Pod replikom kulturnog dobra podrazumijeva se svaki objekat, odnosno predmet,
koji oponaa kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio bez obzira na mjerilo izrade u
odnosu na original.
(2) Odobrenje za izradu replike iz stava 1. ovog lana rjeenjem izdaje nadlena
institucija kulture u oblasti zatite na zahtjev pravnog ili fizikog lica koje e da izradi
repliku.
(3) Rjeenjem iz stava 2. ovog lana nadlena institucija kulture u oblasti zatite e da
odredi uvjete za izradu replike, kao i uvjete za stavljanje replike u promet.

lan 67.
(Iznoenje kulturnih dobara)

Kulturna dobra ne mogu se iznositi u inozemstvo.

lan 68.
(Izuzetak od odredbe lana 67.)
20

(1) Od odredbe lana 67. ovog Zakona moe da se izuzme dobro koje se privremeno
iznosi u inozemstvo radi izlaganja, ekspertize, vrenja radova na konzervaciji i restauraciji
kulturnog dobra ili drugih opravdanih razloga uz odobrenje nadlene institucije kulture u
oblasti zatite.
(2) Podnosilac zahtjeva za privremeno iznoenje kulturnog dobra duan je da na
zahtjev nadlene institucije kulture u oblasti zatite garantuje za sluaj oteenja, unitenja ili
protivpravnog otuenja kulturnog dobra novanim pologom u banci, osiguranjem na puni
iznos vrijednosti kulturnog dobra ili drugim odgovarajuim garancijama, srazmjerno
procjenjenoj vrijednosti.
(3) O zahtjevu za davanje odobrenja za privremeno iznoenje kulturnog dobra
nadlena institucija kulture u oblasti zatite odluuje rjeenjem, koje obavezno sadri i rok u
kom se kulturno dobro mora vratiti u zemlju. Kada se zahtjev odnosi na predmet koji prema
odredbama ovog Zakona nije pod zatitom, nadlena institucija kulture u oblasti zatite e
izdati o tome potvrdu za potrebe iznoenja.
(4) Uvjete za privremeno iznoenje kulturnog dobra od znaaja za BH propisuje
ministar civilnih poslova BH, na prijedlog Komisije za kulturna dobra.

lan 69.
(Evidentiranje zahtjeva i odobrenja za iznoenje kulturnih dobara)

(1) Nadlena institucija kulture u oblasti zatite vodi evidenciju zahtjeva i datih
odobrenja za privremeno iznoenje kulturnih dobara.
(2) Nadlena institucija kulture u oblasti zatite duna je da provjeri da li je kulturno
dobro vraeno u zemlju u roku utvrenim rjeenjem iz lana 68. stav 3. ovog Zakona.

lan 70.
(Primjena odredbi lanova od 67. do 69.)

Odredbe lana 67. do 69. ovog Zakona odgovarajue se primjenjuju i na sljedee
predmete:
a) arheoloki predmeti i arheoloke zbirke,
b) predmeti koji ine sastavni dio umjetnikih, historijskih ili vjerskih spomenika,
c) slike i crtei runo izraeni i izvedeni u razliitim tehnikama (ulje, tempera, akvarel, gva,
mozaik i druge) na razliitim podlogama (papir, platno, drvo, metal i drugi),
d) izvorne grafike, otisci, serigrafije i litografije sa pripadajuim ploama i plakatima,
e) izvorne skulpture i plastike i kopije izraene u istom postupku kao izvornici,
f) fotografije, filmovi i pripadajui negativi,
g) inkunabule i rukopisi, ukljuujui mape i muzike note, pojedinano ili kao zbirke;
h) knjige starije od 100 godina, pojedinano i kao zbirka,
i) tampane mape starije od 200 godina,
j) arhivska graa i njeni dijelovi stariji od 50 godina, (ovo uskladiti sa Zakonom o arhivima)
k) zbirke od historijskog, paleontolokog, etnografskog i numizmatikog znaaja,
l) prijevozna sredstva starija od 75 godina,
lj) sve druge stare stvari koje nisu ukljuene u podstavke 1. do 15. ovog lana koje su
stare izmeu 50 i 100 godina (igrake, igre, stakleni predmeti, predmeti od zlata i srebra,
namjetaj, optiki, fotografski i kinematografski aparati, muziki instrumenti, satovi i
njihovi dijelovi, drveni predmeti, lonarski predmeti, tapiserije, tepisi, tapete, oruje, te
drugi dijelovi koji ine sastavni dio umjetnikih, historijskih i vjerskih spomenika).

21
lan 71.
(Uvoz i unoenje kulturnih dobara)

Kulturno dobro moe da se uvozi i unosi u Bosnu i Hercegovinu uz odobrenje zemlje
iz koje se uvozi ili unosi. Uvoznik kulturnog dobra, ili lice koje unosi kulturno dobro, duno
je bez odlaganja da prijavi kulturno dobro nadlenoj instituciji kulture u oblasti zatite.

lan 72.
(Zatita ugroenog kulturnog dobra)

(1) Ugroenim kulturnim dobrom BH smatra se nepokretno kulturno dobro koje
rjeenjem kao takvo utvrdi ministar civilnih poslova BH, na osnovu odluke Komisije i uz
prethodno provedeni postuoka od strane nadlene institucija kulture u oblasti zatite.
(2) Rjeenjem iz stava 1. ovog lana propisuju se mjere zatite i ouvanja ugroenog
kulturnog dobra.
(3) Ugroeno kulturno dobro BH upisuje se u posebni dio Registra, Listu ugroenih
kulturnih dobara Bosne i Hercegovine.

lan 73.
(Hitne mjere zatite i ouvanja kulturnog dobra)

(1) Ako izvoa radova preduzme radnju na kulturnom dobru za koju je potrebno
prethodno odobrenje ili je preduzme protivno tom odobrenju, nadlena inspekcija u suradnji s
nadlenom institucijom kulture u oblasti zatite e rjeenjem privremeno da obustavi takvu
radnju.
(2) Nadlena inspekcija moe u rjeenju da naloi izvoau obavezu povrata kulturnog
dobra u prijanje stanje uz prijetnju izvrenja na njegov troak.
(3) alba na rjeenje ne odlae njegovo izvrenje.
(4) Ako izvoa radova ne obustavi zapoetu radnju na kulturnom dobru, nadlena
institucija kulture u oblasti zatite obavijestit e nadlenu inspekciju radi sprjeavanja dalje
tete na kulturnom dobru.

lan 74.
(Nanoenje tete kulturnom dobru)

(1) Kad vlasnik kulturnog dobra ili bilo koje lice, postupajui protivno odredbama
ovog Zakona, nanosi tetu kulturnom dobru ili ga dovodi u neposrednu opasnost, nadlena
institucija kulture u oblasti zatite e bez odlaganja zatraiti od nadlenih organa poduzimanje
mjera iz njihove nadlenosti.
(2) Nadleni organ javne uprave ili lokalne samouprave duan je da hitno postupi po
zahtjevu iz stava 1. ovog lana i poduzme mjere iz svoje nadlenosti radi spreavanja
oteenja ili unitenja kulturnog dobra.

lan 75.
(Zatita kulturnih dobara u vanrednim okolnostima)

Nadlena institucija kulture u oblasti zatite i vlasnik kulturnog dobra duni su da
osiguraju:
a) uvjete radi zatite i ouvanja kulturnog dobra za sluaj vanrednih okolnosti,
22
b) mjere za spreavanje krae, pljake, protivpravnog prisvajanja kulturnog dobra na bilo koji
nain, kao i svih radnji iji je cilj unitenje i oteenje kulturnog dobra.

lan 76.
(Poduzimanje mjera posebne zatite)

(1) Nadleni organ moe da, u sluaju nastanka ili proglaavanja vanrednog stanja
uzrokovanog elementarnim ili drugim nepogodama, radi zatite kulturnog dobra naredi
preduzimanje posebnih mjera zatite.
(2) Nadleni organi entiteta, kantona, opine, odnosno grada na ijem podruju se
nalazi kulturno dobro duni su da osiguraju sredstva potrebna za provoenje mjera iz stava 1.
ovog lana.

lan 77.
(Zatita nematerijalnog kulturnog naslijea)

Zatita nematerijalnog kulturnog naslijea predstavlja skup mjera koje za cilj imaju
odrivost nematerijalnog kulturnog nasljea, ukljuujui identifikaciju, dokumentaciju,
istraivanje, ouvanje, zatitu, promociju, jaanje, prenos, naroito putem formalnog i
neformalnog obrazovanja, kao i revitalizaciju razliitih aspekata nematerijalnog kulturnog
nasljea.


DIO ESTI - OBAVLJANJE POSLOVA NA ZATITI I OUVANJU KULTURNIH
DOBARA

lan 78.
(Nadleni organ za poslove na zatiti i ouvanju kulturnih dobara)

(1) Upravne i administrativno-strune poslove na zatiti i ouvanja kulturnog dobra
predviene ovim Zakonom, obavljaju nadleni organi uprave i lokalne samouprave.
(2) Nadlene institucije kulture u oblasti zatite vre poslove na zatiti i ouvanju
kulturnih dobara u okviru svoje djelatnosti u skladu sa vaeim pravnim propisima.
(3) Odreene poslove na ouvanju kulturnog dobra mogu vriti pravna i fizika lica
koja za to imaju licencu izdatu u skladu s ovim Zakonom.

lan 79.
(Obavljanje poslova nadlene institucije)

(1) Nadlena institucija kulture u oblasti zatite na nain propisan ovim Zakonom
obavlja upravne i strune poslove zatite i ouvanja kulturnih dobara u skladu sa vaeim
pravnim propisima u BH.
(2) Nadlene institucije kulture u oblasti zatite su prvostepeno tijelo u upravnom
postuku.
(3) albu protiv rjeenja koje u upravnom postupku donosi nadlena institucija kulture
u oblasti zatite u drugom stepenu rjeava ministarstvo nadleano za oblast kulture.

lan 80.
(Nadzor)

23
Ministarstvo nadleno za oblast kulture obavlja nadzor nad zakonitou rada i nadzor
nad strunim radom nadlene institucije kulture u oblasti zatite iz lana 77. stav 2. ovog
Zakona..

lan 81.
(Inspekcijski posao)

Inspekcijski posao vre nadlene inspekcijske slube u skladu sa vaeim propisima u
BH.

lan 82.
(Ustanove za zatitu i ouvanje kulturnih dobara)

(1) Ustanove za zatitu i ouvanje kulturnih dobara su: zavodi za zatitu kulturnih
dobara, restauratorske ustanove, muzeji, galerije, arhivi, biblioteke i druge javne ustanove u
kulturi.
(2) Poslove na zatiti i ouvanju kulturnih dobara vre i radionice, ateljei, laboratorije
te ostala pravna i fizka lica koje imaju licencu za vrenje poslova u vezi s uvanjem,
obnovom i zatitom kulturnog dobra.

lan 83.
(Zavodi za zatitu kulturnih dobara)

(1) Zavodi za zatitu kulturnih dobara vre poslove rekognosciranja, evidentiranja,
istraivanja i vrednovanja nepokretnih kulturnih dobara; utvrivanja svojstva kulturnih
dobara, izrade projekata za konzervaciju, restauraciju, sanaciju i revitalizaciju kulturnih
dobara; izrada strunih elaborata o zatiti i korienju kulturnih dobara u postupku izrade
prostornih, regulacijskih i urbanistikih planova; odobrenja za privremeno iznoenje
zatienih dobara u inozemstvu; odobrenja za arheoloka i druga istraivanja; uvjete za
zatienih dobara; struni nadzor nad radom organizacija za zatitu; koordinaciju i provoenje
projekata; vrenje drugih poslova iz oblasti zatite i korienja kulturnih dobara, kao i druge
poslove utvrene ovim zakonom i zakonima entiteta, kantona i Brko Distrikta.
(2) Kantoni Federacije BH, Distrikt Brko, gradovi i jedinice lokalne samouprave
mogu da osnivaju zavode ili da poslove na zatiti kulturnih dobara povjere jednom ili oboma
entitetskim zavodima.

lan 84.
(Muzeji, arhivi i druge institucije u kulturi)

(1) Institucije u kulturi (muzeji, galerije, arhivi, biblioteke i sl.), u okviru svoje
djelatnosti utvrene posebnim zakonima, obavljaju poslove uvanja, prouavanja i strunog
odravanja pokretnih kulturnih dobara.
(2) Institucije u kulturi dune su da nadlenoj instituciji kulture u oblasti zatite
dostavljaju izvjetaje o stanju kulturnih dobara, te godinji izvjetaj o restauraciji i
konzervaciji kulturnih dobara koja se nalaze u njihovim zbirkama ili su im povjerena na
uvanje i upravljanje.

lan 85.
(Upis u registar)

24
(1) Kulturno dobro u muzeju, biblioteci, galeriji, kao i u drugim zbirkama upisuju se u
Registar prema odredbama ovog Zakona, na temelju prijave koju podnosi imalac kulturnog
dobra.
(2) Imalac kulturnog dobra iz stava 1. ovog lana duan je da u roku od sedam dana od
dana evidentiranja promjene na kulturnom dobru pismeno obavijesti nadlenu instituciju
kulture u oblasti zatite.

lan 86.
(Poslovi na zatiti grae)

(1) Poslove na zatiti muzejske grae kao kulturnog dobra prema odredbama ovog
Zakona, obavljaju muzeji u okviru svoje djelatnosti, u skladu s propisima o muzejskoj
djelatnosti i muzejima.
(2) Poslove na zatiti arhivske grae, kao kulturnog dobra prema odredbama ovog
Zakona, obavljaju arhivi u okviru svoje djelatnosti, u skladu s propisima o arhivskoj
djelatnosti i arhivima.
(3) Poslove na zatiti biblioteke grae, kao kulturnog dobra prema odredbama ovog
Zakona, obavljaju biblioteke u okviru svoje djelatnosti, u skladu s propisima o bibliotekoj
djelatnosti i bibliotekama.
(4) Poslove na zatiti filmske grae, kao kulturnog dobra prema odredbama ovog
Zakona, obavljaju kinoteke u okviru svoje djelatnosti, u skladu s propisima o filmskoj
djelatnosti.

lan 87.
(Pravna i fizika lica s licencom).

(1) Poslove, istraivanja, prouavanja, uvanja, restauracije, konzervacije, odravanja,
obnove, koritenja i prometa kulturnog dobra, kao i poslove iz lana 49. ovog Zakona mogu
obavljati pravna i fizika lica sa licencom.
(2) Ministar civilnih poslova BH, na prijedlog Komisije za kulturna dobra,
pravilnikom propisuje uvjete koje mora da ispunjava fiziko ili pravno lice za dobijanje
licence za obavljanje poslova iz stava 1. ovog lana.
(3) Rjeenje kojim se doputa obavljanje poslova iz stava 1. ovog lana donosi
ministarstvo nadleno za oblast kulture.
(4) Ministarstvo nadleno za oblast kulture vodi registre pravnih i fizikih lica iz stava
1. ovog lana.
(5) alba na rjeenje iz stava 3. ovog lana nije doputena, ali se moe pokrenuti
upravni spor pred nadlenim sudom.


DIO ESTI-KOMISIJA ZA KULTURNA DOBRA

lan 88.
(Komisija za kulturna dobra BH)

(1) Radi praenja i unapreivanja stanja kulturnih dobara BH osniva se Komisija za
kulturna dobra Bosne i Hercegovine.
(2) Komisija ima predsjednika i etiri lana.
25
(3) Predsjednika i lanove imenujeVijee ministara BiH na prijedlog ministra civilnih
poslova BH iz reda istaknutih strunjaka za zatitu i ouvanje kulturnih dobara na period od
etiri godine.
(4) lanove Komisije predlau: 2 lana Federalno ministarstvo kulture i sporta, 2
lana Ministarstvo prosvjete i kulture RS i 1 lana Ministarstvo civilnih poslova, s tim to
sadanji domai lanovi Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BH ostaju lanovi
Komisije u prvom mandatu. Predsjednik Komisije predlae se iz reda predloenih lanova
Komisije.
(5) Komisija odluke donosi konsenzusom.
(6) Komisija donosi poslovnik o svom radu, uz suglasnost ministra civilnih poslova.
(7) lanovi Komisije imaju pravo na novanu naknadu za svoj rad koju utvruje
Vijee ministara BH u skladu s propisima.
(8) Administrativne poslove za Komisiju obavlja Odsjek za kulturu Ministarstva
civilnih poslova BH, i osigurava sredstva za njen rad.
(9) Komisija za svoj rad odgovara ministru civilnih poslova i Vijeu ministara BH.
(10) Komisija jednom godinje podnosi izvjetaj o svom radu Vijeu ministara BH a
putem Ministarstva civilnih poslova.

lan 89.
(Nadlenosti Komisije)

Komisija je nadlena da :
a) predlae ministru civilnih poslova kriterije za vrednovanje kulturnih dobara BH;
b) raspravlja o opim pitanjima iz podruja zatite i ouvanja kulturnih dobara i predlae
ministru civilnih poslova BH mjere za unapreenje ouvanja kulturnog dobra BH;
c) upoznaje se s programima sufinansiranja zatite i ouvanja kulturnih dobara BH i
prati njihovo provenje;
d) donosi odluku o kulturnom dobru BH i predlae ministru civilnih poslova rjeenje o
proglaenju istog;
e) donosi odluku o ugroenom kulturnom dobru BH i predlae ministru civilnih poslova
rjeenje o proglaenju istog;
f) donosi odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra BH i predlae ministru civilnih
poslova rjeenje o prestanku istog;
g) predlae ministru civilnih poslova podzakonski akt kojim ministar propisuje oblik,
sadraj i nain voenja Registra;
h) predlae ministru nuni nivo dokumentacije i dokumentacione standarde za kulturna
dobra, te uvjete, nain i postupak za njeno uvanje i koritenje,
i) daje miljenje ministru o tipovima obrazaca o stanju kulturnih dobara,
j) predlae ministru izgled i sadraj posebnih oznaka kulturnog dobra kao i za objekte u
kojima se uvaju;
k) predlae ministru uvjete za privremeno iznoenje kulturnih dobara BH;
l) predlae ministru uvjete za dobivanje licence iz lana 87. ovog Zakona;
m) raspravlja o spornim pitanjima u podruju zatite i ouvanja kulturnih dobara BH i
predlae rjeenja;
n) predlae ministru usaglaavanje zakonskih i podzakonskih akata s odredbama
meunarodnih konvencija iz ove oblasti,
o) ostvaruje suradnju s Dravnom komisijom za saradnju s UNESCO-om,
p) prati provoenje mjera zatite spomenika upisanih na Listu svjetske batine
UNESCOa i u vezi s tim izvjetaje i sve podatke redovno i blagovremeno dostavlja
Dravnoj komisija za suradnju s UNESCO-om,
26
r) predlae kriterije za implementiranje donatorskih sredstava za sufinansiranje zatite
kulturnih dobara,
s) daje struno miljenje u vezi s angairanjem stranih eksperata iz oblasti zatite
kulturnih dobara,
t) prua savjete Odsjeku za kulturu Ministarstva civilnih poslova BH u vezi s pitanjima
koja se odnose na ostvarivanje meunarodne suradnje na polju zatite i ouvanja
kulturnih dobara BH kao i u vezi sa provoenjem meunarodnih konvencija kojima je
BH pristupila;
u) ostvaruje saradnju sa institucijama i drugim organizacijama u oblasti zatite kulturnih
dobara te vri druge poslove u skladu sa ovim zakonom.

lan 90.
(Suradnja s UNESCO)

(1) Dravna komisija za suradnju s UNESCO nadlena je za provedbu postupka
kandidature kultrnog dobra za upis na Listu svjetske batine UNESCO, na prijedlog Komisije
za kulturna dobra i uz prethodnu suglasnost ministra civilnih poslova i Vijea ministara BH.
(2) Komisija za kulturna dobra nadlena je da prati provoenje mjera zatite
spomenika upisanih na Listu svjetske batine UNESCO i da izvjetaje i sve podatke redovno i
blagovremeno dostavlja Dravnoj komisija za suradnju s UNESCO. Dravna komisija za
suradnju s UNESCO izvjetaje dostavlja UNESCO-u nakon to ih na njen prijedlog potpie
ministar civilnih poslova.


DIO SEDMI- FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJA KULTURNIH DOBARA

lan 91.
(Osiguranje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara)

(1) Sredstva za odravanje i ouvanje kulturnog dobra osigurava vlasnik kulturnog
dobra, posjednik odnosno korisnik dobra ako dobro ne koristi vlasnik.
(2) Oslobaanja i povlastice koje vlasnik, imalac odnosno korisnik kulturnog dobra
ostvari na osnovu zakona smatraju se doprinosom ouvanju kulturnog dobra onog nivoa vlasti
koji je uestvovao u odobravanju povlastica.

lan 92.
(Izvori sredstava)

Sredstva za zatitu i ouvanje kulturnog dobra obezbjeuju se i iz:
a) dravnog budeta,
b) budeta entiteta, Brko Distrikta, kantona, i jedinica lokalne samouprave,
c) donacija,
d) drugih izvora utvrenih ovim Zakonom ili drugim propisima.

lan 93.
(Sufinansiranje iz Budeta BiH)

27
(1) Sredstva za sufinansiranje zatite i ouvanja kulturnih dobara Bosne i Hercegovine
osiguravaju se u budetu Bosne i Hercegovine, a na osnovu godinjeg programa zatite i
ouvanja kulturnih dobara Bosne i Hercegovine.
(2) Godinji Program zatite i ouvanja kulturnih dobara BH usvaja Vijee ministara
BH na prijedlog ministra civilnih poslova, uz suglasnost entitetskih ministara nadlenih za
oblast kulture, i miljenje Komisije.
(3) Godinjim Programom zatite i ouvanja kulturnih dobara BH definie se
procentualni iznos sredstava za sufinansiranje zatite i ouvanja kulturnih dobara BH iz
budzeta BH.
(4)Sredstva za sufinansiranje kulturnih dobara BH, u ovisnosti od mjesta gdje se dobro
nalazi, osiguravaju entiteti, kantoni, Brko Distrikt i lokalne zajednice u svojim budetima
kao i iz drugih izvora.

lan 94.
(Budetski prihodi po osnovu upotrebe kulturnih dobara)

Budetski prihodi po osnovu upotrebe kulturnih dobara bie regulisani posebnim
propisima.

DIO OSMI KAZNENE ODREDBE

lan 95.
(Novane kazne)

(1) Novanom kaznom u iznosu od 500 do 15.000 KM kaznit e se za pravno lice
koje:
a) prisvoji kulturno dobro koje je prema odredbama ovog Zakona u vlasnitvu jedinice
lokalne samouprave ( lan 19.),
b) upotrebljava ili postupa s kulturnim dobrom na nain da ga dovodi u neposrednu opasnost
od oteenja ili unitenja ( lan 74.),
c) ne uplati iznos uloenih sredstava iz dravnog budzeta i drugih izvora uloenih u zatitu i
ouvanje kulturnog dobra prije prodaje ( lan 28. stav 3),
d) ne prekine izvoenje radova kada naie na arheoloko nalazite ili nalaze ili o nalazu ne
obavijesti nadlenu instituciju kulture u oblasti zatite ( lan 46. stav 2),
e) vri arheoloka i podvodna arheoloka iskopavanja i istraivanja bez odobrenja ( lan 48.),
f) obavlja radove ili radnje na kulturnom dobru suprotno odredbama ovog Zakona,
g) zapone vriti djelatnost u poslovnom prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog
dobra ili zatiene kulturno-historijske cjeline bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadlene
institucije kulture u oblasti zatite ( lan 65),
h) iznosi ili izvozi kulturno dobro iz zemlje bez odobrenja ili suprotno odobrenju nadlene
institucije kulture u oblasti zatite ( lan 68).
i) ne prijavi dobro za koje se pretpostavlja da ima svojstvo kulturnog dobra ( lan 4. stav 3),
j) ne uva ili ne odrava kulturno dobro ili u ostavljenom roku ne izvri odreene mjere
zatite i ouvanja kulturnog dobra ( lan 20.),
k) upotrebljava kulturno dobro protivno utvrenoj namjeni ili promjeni namjenu kulturnog
dobra bez prethodnog rjeenja nadlene institucije kulture u oblasti zatite ( lan 33.),
l) ne ponudi pravo pree kupovine u skladu s ovim Zakonom ( lan 36.),
m) bez odobrenja ili ne potujui uvjete propisane odobrenjem nadlene institucije kulture u
oblasti zatite izradi repliku kulturnog dobra ( lan 66.),
28
n) ne provodi mjere zatite nad kulturnim dobrom koje nadleni organ naredi u sluaju
vanrednih okolnosti ( lan 76),
o) zapone da vri poslove na zatiti, ouvanju, obnovi kulturnog dobra, a da za to nema
doputenje u skladu s ovim Zakonom ( lanovi 62. i 63.),
p) zapone da obavlja restauratorsko-konzervatorske poslove na kulturnom dobru, a da nema
odgovarajuu licencu u skladu s ovim Zakonom ( lan 87.),
q) odbije da ustupi pokretno kulturno dobro u svrhu izlaganja, odnosno onemogui
posjeivanje nepokretnog kulturnog dobra ( lan 32),
r) vrati kulturno dobro u zemlju nakon isteka roka utvrenog u odobrenju za privremeno
iznoenje ( lan 68. stav 3),
s) ne prijavi nadlenom tijelu unos ili uvoz kulturnog dobra u zemlju ( lan 71.)
t) ukloni ili oteti oznaku kojom je oznaeno kulturno dobro u skladu s ovim Zakonom (lan
55.),
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana odgovorno lice u pravnom licu bie kanjeno
novanom kaznom u iznosu od 50 do 3.000 KM.
(3) Za prekraj iz stava 1. ovog lana fiziko lice bie kanjeno novanom kaznom u
iznosu od 20 do 1.500 KM.


DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 96.
(Kontinuitet)

(1) Kulturna dobra stavljen pod zatitu po propisima koji su vaili do stupanja na
snagu ovog Zakona ostaju pod zatitom, a njihovi vlasnici i imaoci imaju prema njima sva
prava i obaveze propisane ovim Zakonom.
(2) Za rjeenja o prethodnoj zatiti koja su donesena do dana stupanja na snagu ovog
Zakona vai rok iz lana 11. stava 2. ovog Zakona, koji poinje da tee danom stupanja na
snagu ovog Zakona.
(3) Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona pred nadlenim organom pokrenut
postupak proglaenja dobra kulturnim dobrom, postupak izdavanja odobrenja za izvoenje
radova na zatienom dobru ili drugi postupak utvren ovim zakonom, a do tog dana nije
donesena odluka ili prvostepeno rjeenje, ili je odluka odnosno rjeenje poniteno ili vraeno
na ponovni postupak, postupak e se nastaviti u skladu sa odredbama ovog Zakona.
(4) Za dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika BH, postupak se
provodi u skladu s odredbama ovog Zakona.

lan 97.
(Usklaivanje zakona)

Zakoni o kulturnim dobrima entiteta, kantona i Brko Distrikta e biti doneseni i
usklaeni s odredbama ovog Zakona u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na
snagu.
lan 98.
(Izrada podzakonskih akata)

(1) Ministar civilnih poslova BH e donijeti sve potrebne podzakonske akte za
provoenje ovog Zakona u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu .
29
(2) Do donoenja propisa iz stava 1. ovog lana primjenjiva e se propisi koji su vaili
na dan stupanja na snagu ovog Zakona, ako nisu u suprotnosti s njegovim odredbama..


lan 99.
(Kontinuitet rada pravnih i fizikih lica i usklaivanje)

(1) Pravna i fizika lica iz lana 78. ovog Zakona koja su poslove zatite i ouvanja
vrili do dana stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju sa radom pod uvjetima i na nain
utvren ovim zakonom.
(2) Pravna i fizika lica iz lana 87. stav 1. ovog zakona duna su u roku od 12
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona da pribave licencu za vrenje poslova na
zatiti i ouvanju kulturnog dobra.

lan 100.
(Primjena lana 60.)

Na podruju zatiene kulturno-historijske cjeline do donoenja urbanistikog ili
regulacionog plana ureenja iz lana 59. ovog Zakona primjenjuje se lan 60. ovog Zakona.


lan 101.
(Usklaivanje organizacije i rada nadlenih institucija kulture)

Nadlena institucija kulture u oblasti zatite dune su uskladiti svoju organizaciju i
nain rada s odredbama ovog Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.

lan 102.
(Imenovanje Komisije)

Ministar civilnih poslova BH predloie Vijeu ministara BH imenovanje Komisije u
skladu s lanom 88. stav (3) u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

lan 103.
(Transfer po lanu 9. Aneksa VIII Opeg okvirnog sporazuma za mir u BH)

Stupanjem na snagu ovog zakona obezbjeuje se transfer po lanu 9. Aneksa VIII
Opeg okvirnog sporazuma za mir u BH, odnosno nastavak djelovanja Komisije za ouvanje
nacionalnih spomenika BH.
lan 104.
(Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
BH.