2.

TO JE POJAM
U svakodnevnom ivotu esto upotrebljavamo rije pojam!"

U obinom govoru: nema pojma!# pobrkao pojmove!# on ima udne
pojmove na stvar!
U znanosti." Pojam ljudske spo$naje!# Pojam motiva%ije!# Pojam
linosti!# Pojam i i$vori &rustra%ije!.
to je taj pojam!' O tome ne postoji jedinstveno mi(ljenje me)u lo*iarima.
+ na(i (kolski udbeni%i tako)er *a ra$liito de&iniraju"
Pojam je misao o biti onoga to mislimo ,-. Petrovi./
Pojam je ope obiljeje ili obiljeje koje ini bit
predmeta ,0.1ova/
Pojam je misao o biti onoga o emu mislimo, tj. misao o
bitnim obiljejima misli ,Jaki./
Pet je karakteristini2 lo*iki2 teorija pojma koje smatramo da dovoljno dobro
opisuju 3pojam3" &ormalistika# psi2olo*istika# norninalistika# vul*arno4
materijalistika i realistika.
Formalistika teorija pojma
5eki lo*iari odre)uju pojam kao element suda.
+$java 1rava je ivotinja! je jednostavan sud. 31rava3 je pojam# 3ivotinja3 je
pojam. 6akle# pojmovi su samo dijelovi suda.
To i$*leda u prvi ma2 pri2vatljivo. 5o time nije od*ovoreno na pitanje (to je taj
element suda# (to je pojam. On dodu(e jest dio suda ali jo( ne $namo (to je on.
Psihologistika teorija pojma
5eki lo*iari# koje bismo mo*li na$vati psi2olo*istima# smatraju da se lo*iki pojam
moe de&inirati pomo.u psi2olo(ko* pojma predodba!. Pojedine stvari u nama stvaraju
pojedinane predodbe a pojam bi onda bio samo neka opa predodba# predodba o
onome (to je $ajedniko ve.em broju predmeta.
Me)utim# op.a predodba# kao i svaka dru*a predodba# jest realan psi2iki
doivljaj# te se ve. po tome bitno ra$likuje od pojma koji je idealna logika tvorevina.
Op.a predodba $adrava jo( uvijek konkretan osjetno4slikovit karakter# te je slika o neemu
osjetno doivljenom
Primjer" ovjek
Op.a predodba ovjeka je zamiljena slika jedno* bi.a s dvije no*e# dvije ruke#
trupom# *lavom# uspravna 2oda# pokretljivo* itd.# slika u kojoj se neke karakteristike i
svojstva ne $ami(ljaju sasvim odre)eno. 5o# pojam ovjeka je neslikovita misao o
onom (to ovjeka ini ovjekom.
Primjer" pravednost# drugi korijen od minus jedan
O ovome ne moemo imati op.u predodbu a moemo imati vrlo jasan pojam.
1
ominalistika teorija pojma
Prema nominalistima pojam je samo rije# ime ,nomen/ kojim o$naavamo jednu ili vi(e
pojedinani2 stvari. 7apravo# pojmova uop.e nema. Postoje samo pojedinane stvari i rijei
kojima i2 o$naavamo 8 imena" pojedinana i *rupna.
Pojedinana su imena npr. Petar Petrovi.# 7a*reb# 9ajduk# 0ljeme:
!rupna su imena npr. brdo# ovjek# stol:
Ako su to samo imena 4 nominalistika kon%ep%ija moe i$*ledati uvjerljivo.
5o# mi tvrdimo da pojam nije nekakvo ime ne*o ne(to poput posrednika i$me)u stvari i
imena.
U prvi ma2
Primjer" ;ijei" ;ua# +ris# 1u2ar# odnosno rua# iris# ku2ar 4 i$*ovorene $vue posve jednako.
1ako .emo $nati mo*u li se te tri pojedinane stvari na$vati op.im imenom !ovjek'
Odluku o tome jesu li to ,*ore navedeno/ ljudi# ili na$ivi %vije.a i $animanja# moemo donijeti
samo tako da po*ledamo imaju li te pojedinane stvari neke karakteristike koje ima svaki
ovjek. Prije ne*o (to odluimo da li ne(to jest ili nije ovjek moramo $nati koje su bitne
karakteristike ovjeka kao ovjeka# moramo imati odre)en pojam ovjeka. 6akle# i$a ti2
imena mora stajati nekakv opis# sadraj po kojem .emo tono $nati o emu je rije. A
upravo taj sadraj ini navedene rijei pojmovima a ne samo imenima.
"ulgarnomaterijalistika i realistika teorija pojma
Prema vul*arnomaterijalistikoj kon%ep%iji pojam je misaoni odra$ bitni2 svojstava
materijalnih stvari.
Primjer" Tono je da je pojam ku.e! je odra$ bitni2 ,ili op.i2/ svojstava svi2 ku.a# pojam
make! je odra$ $ajedniki2 svojstava svi2 maaka# pojam djeteta! je odra$
$ajedniki2 svojstava sve dje%e:
5o# (to onda s onime (to nije materijalno# npr. radost# alost# srdba: a ipak moemo imati
pojam o radosti# alosti# srdbi# tj. o nematerijalnome.
#ealistika teorija
Po toj teoriji pojam je odra$ bitni2 svojstava materijalnih stvari ali i pro$esa
,materijalni2 i du(evni2/# kao i nji2ovi2 svojstava ,tvrdo.a# ljepota# dobrota/ i nji2ovi2
me)usobni2 odnosa ,prije# poslije# lijevo# desno itd./.
5o# mi moemo imati pojmove i o tako$vanim idealnim predmetima# koji nisu ni
materijalni ni psi2iki ,toka# %rta# trokut# kvadrat# ra$lomak# redni broj# ima*inarni broj/# i o
$ami(ljenim bi.ima i stanjima ,vila# vje(ti%a# kentaur# jednoro*# kiklop# mu$a/.
<ak i onda kada se na(i pojmovi odnose na ne(to (to postoji# oni nisu puki odra$ realni2
stvari. 5a( pojam atoma# na primjer# mno*o se puta mijenjao# ne samo u toku stolje.a# ne*o i
u nekoliko posljednji2 desetlje.a# a bit atoma je ostala ista.
2
Pojam kao misao o biti ono*a o emu mislimo
;e$imiraju.i kritiku i$loeni2 teorija# moemo re.i"
Pojam je element suda i skup o$naka. Pojam ima ve$e s rijeju i s
predodbama. Ali on se ne moe svesti ni na rije ni na predodbu.
Pojam ima ve$e! i s mi(lju ali on nije misaoni odra$!# ne*o misao
sama. =e$ ob$ira na to mislimo li o neem postoje.em ili o neem
nepostoje.em# pojam je uvijek misao o sutini ili biti ono*a o emu
mislimo.
Primjer" pojam ovjek
nije misao o bilo kakvim svojstvima ovjeka# ne*o misao o onim svojstvi4
ma po kojima je ovjek ba( ovjek" ivo bi.e s ra$umom ,animal
rationale/
Primjer" pojam vile
Pojam vile nije misao o nekim sporednim svojstvima ili karakteristikama
vile# ne*o misao o onim karakteristikama koje su prijeko potrebne i
dovoljne da bi ne bajkovita vila 4 bila vila.
Ono po emu ne(to jest to (to jest# na$ivamo obino bit ili sutina. Ako
je ne(to to (to jest po nekim svojstvima ili karakteristikama# onda takva
svojstva ili karakteristike na$ivamo nje*ovim bitnim svojstvima# obiljejima
ili karakteristikama. Moemo dakle re.i da je pojam"
misao o biti onoga to mislimo odnosno
misao o bitnim karakteristikama onoga to mislimo
Ako sve (to mislimo i o emu uop.e moemo misliti na$ovemo
predmetom!# moemo re.i da je pojam"
misao o biti predmeta.
;ije predmet u navedenoj de&ini%iji upotrebljavamo u $naenju koje nije uobiajeno u
svakodnevnom *ovoru kada predmetom na$ivamo neku konkretnu stvar.
Pojam od*ovara na pitanje"
to je neki predmet#
pa tako i$rie tostvo predmeta# (to mi o$naavamo kao bit predmeta.
>atinski i$ra$ je $on$eptus.
6rimo li se de&ini%ije pojma kao misli o biti ili o bitnim karakteristikama ono*a
o emu mislimo# $nai da je"
pojam trokuta misao o biti ili o bitnim karakteristikama trokuta#
pojam bru$oa misao o biti ili o bitnim karakteristikama bru%o(a#
pojam drave misao o biti ili o bitnim karakteristikama drave.
3
0adraj i opse* pojma
?. 0adraj pojma
Primjer" trokut je geometrijski lik koji ima tri strani$e.
6a bi ne(to bilo trokut# mora imati barem slijede.e dvije karakteristike# bitne
o$nake"

=udu.i da je pojam misao o biti ili o bitnim karakteristikama ono*a o emu
mislimo# pojam trokuta je misao o tim karakteristikama# dakle misao o
*eometrijskom liku koji ima tri strani%e. Misao o karakteristi%i ono*a o
emu mislimo na$ivamo i oznakom. Ove dvije o$nake trokuta
,*eometrijski lik i trostranost/# jesu bitne o$nake pojma trokuta.
=itne o$nake neko* pojma ine nje*ov sadraj.
6akle# sadraj je skup bitnih oznaka pojma.
2. Opse* pojma
Primjer" trokut
Ako kod trokuta *ledamo strani%e# moemo ra$likovati tri vrste trokuta"
jednakostranine# jednakokrane i ra$nostranine. To su pojmovi vrste ili
vrsni pojmovi u odnosu na pojam trokuta.
Pojam trokuta je sa svoje strane rodni %generiki& pojam u odnosu na
pojam jednakostranino*# jednakokrano* i ra$nostranino* trokuta. 7a rodni
pojam kaemo da je vii u odnosu na svoje vrsne pojmove# a $a vrsne
pojmove kaemo da su nii u odnosu na svoj rodni pojam.
7a rodni pojam moemo re.i da obu2va.a svoje vrsne pojmove.
5ii pojmovi koji potpadaju pod jedan vi(i pojam ine nje*ov opseg.
6akle"
opseg je skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam.
4
trokut rodni, generiki pojam - vii
jednakostranian trokut
jednakokraan trokut vrsni pojmovi - nii
raznostranian trokut
(1) mora biti geometrijski lik
trokut
(2) mora imati tri stranice.
Odnos i$me)u sadraja i opsega pojma
Pridodamo li nekom pojmu novo obiljeje# primjeri%e trokutu obiljeje
3pravokutan3# ne.emo vi(e misliti na sve trokute# ne*o samo na pravokutne
trokute. Tako 3Pita*orin pouak3 vrijedi samo $a pravokutne# a ne $a sve
trokute uop.e. Pridodavanjem novo*a obiljeja pove.ali smo pojmu nje*ov
sadraj# no istodobno smo smanjili opse* predmeta o kojima on vrijedi ,broj
trokuta $a koje vrijedi Pita*orin pouak ne manji u odnosu na sve trokuke/.
5o i obratno.
Odu$memo li pojmu neko obiljeje# npr. trokutu obiljeje da je
trostranian# ostat .emo samo na obiljeju 3*eometrijski lik3. Time .emo
misliti ne samo na trokute ne*o i na etverokute# peterokute# kru*ove# elipse i
uop.e na sve *eometrijske likove.
Odu$imanjem obiljeja smanjujemo pojmu nje*ov sadraj# ali mu
poveavamo opseg.
Primjer"
ovjek# umjetnik# knjievnik, romanopisa$
Pojam umjetnika ima ve.i sadraj# a manji opse* ne*o pojam ovjeka@
pojam knjievnika ima ve.i sadraj# a manji opse* ne*o pojam
umjetnika@ pojam romanopis%a ima ve.i sadraj# a manji opse* od pojma
knjievnika.
Moemo dakle re.i"
kod pojmova koji su me)usobno u odnosu vrste i roda# (to je sadraj
ve.i# to je opse* manji i obrnuto# (to je sadraj manji# to je opse* ve.i.
1ra.e reeno"
sadraj i opseg pojma obrnuto su propor$ionalni %razmjerni&.
'edermina$ija
Postupkom dodavanja novi2 obiljeja# kojim se pove.ava sadraj# a
smanjuje opse* pojmova# dobivamo novi# odre)eniji# ali manje op.enit pojam.
Taj postupak na$ivljemo determina$ijom ili odre)ivanjem.
(pstrak$ija
Obratno# postupak odu$imanja pojmu nje*ovi2 obiljeja# kojim se sadraj
smanjuje# a opse* pove.ava# dobivamo apstraktniji ,odmi(ljeniji/# ali op.enitiji
pojam. Taj pak postupak na$ivljemo apstrak$ijom ili odmi(ljanjem.
5
1. to je pojam
Pojam je misao o biti predmeta miljenja.
2. to je sadraj pojma
Sadraj pojma jest skup njegovih bitnih obiljeja.
3. to je opseg pojma
Opseg nekog pojma jest skup niih pojmova obuhvaenih tim viim pojmom.
3. 4. to je doseg pojma
!oseg pojma jest skup predmeta na koje se pojam odnosi ili podru"je primjene doti"nog
pojma.
#jeba $a ponavljanje
a) Ako je neki predmet samo imenovan, znai li to da je time odreen pojam toga
predmeta?
%e $na"i da svaki predmet mora biti odre&en kao pojam. !oga&a se da imenujemo neki
predmet a da ne $namo njegovu bit.
) !ora li neki pojmljeni predmet koji smo nazvali olovkom "vijek iti nazvan olovkom?
Pojmljeni predmet na$van olovkom ne mora uvijek biti tako na$van. On moe imati i drugi
na$iv' npr. na$iv na nekome stranom je$iku.
() #o$e li ovjek koji prvi p"t " ivot" vidi predmet koji se zove %otoaparat i ni&ta o njem"
ne zna osim priop$enoga m" imena, pojmiti taj predmet?
%ee. *a njega e +otoaparat biti pra$no ime.
d) ' kojem sl"aj" moemo oekivati da $e dotini ovjek pojmiti predmet koji se zove
%otoaparat?
,ko mu se objasni svrha ili +unk(ija +otoaparata.
e) Ako ovjek", kojem" smo pokazali predmet nazvan %otoaparat i priop$ili m" njegov"
%"nk(ij", nakon nekoliko dana pokaemo ve$i roj %otoaparata i ako pri tome ne "oi
da svi oni imaj" ist" %"nk(ij", moemo li oekivati da $e dotini ovjek poimati
predmet nazvan %otoaparat?
-akvo to ne moemo o"ekivati. #jerojatno "ovjek nije shvatio +unk(iju +otoaparata ni u
prvom primjeru' kada smo mu poka$ali samo jedan +otoaparat.
%) )retpostavimo da od nekoga prodavaa zatraimo olovk", a da nam on "mjesto olovke
dade risalo. to moemo pomisliti o trgov(" ako isklj"imo mog"$nost da se s nama
&ali, da nas je pok"&ao prevariti, da se za"nio ili da nas nije doro "o.
Pomislit emo da nema pojma o olov(i' ali da nema pojma ni o brisalu.

+) to je za nekog "enika povijesni dogaaj *eljaka "na !atije +"p(a ako ne zna
daje to dogaaj koji se zio 1,-3. godine " +ornjoj *t"i(i pod vodstvom !atije
.
+"p(a protiv tlaenja tada&nji. %e"dala(a?
/esadrajan pojam. *a njega je taj povijesni doga&aj samo na$iv'
.) *to ismo mislili o ovjek" koji i nam za predmet &to visi na zid", a predo"je slik"
/eonardove !ona /ize, tvrdio da je to slika !arije 0erezije pod pretpostavkom
da doro vidi i "je i da nas ne vara?
0islili bismo da nema pojma o onome to je vidio.
*adaa
#jeba 1
Odredite sadraj $adanoj skupini pojmova1
kola, kua, nogometni stadion, eljezo, pas, zooloki vrt, stolac, prirodni broj, trokut,
kisik
kola:
Kua:
Nogometni stadion:
eljezo:
Pas:
Zooloki vrt:
Stolac:
Prirodni broj:
Trokut:
Kisik:
#jeba 2

*adan je ni$ skupina pojmova i $a svaku odredite najblii vii pojam1
a) trokut' kvadrat' pravokutnik' romb'
b) kisik' vodik' duik'
() parni broj' neparni broj' prosti broj'
d) vlak' automobil' avion' brod'
e) jednostani"na' viestani"na' stablai(a' nestablai(a'
+) divlji pas' leopard' lav' tigar'
g) elje$o' aluminij' bakar'
h) +i$ika' kemija' biologija' geologija
i) kua' most' auto(esta
j) vol' konj' ov(a' ko$a
2