BIZANTSKO CARSTVO

(1081.-1453.)
VLADAVINA VOJNOG PLEMSTVA (1081.-1204.)
1. Ponovno uzdizanje Bizantskog Carstva: A!"#$%! . K&'(!(
- vanjska politika: potpuni slom bizantske vlasti u Aziji, konani gubitak talijanskog posjeda, znatan
gubitak moi na Balkanskom poluotoku
- unutarnja politika: slabljenje sredinje vlasti, teka privredna kriza, pad vrijednosti nov!a,
dezintegra!ija privredno-drutvenog sustava srednjobizantskog !arstva
- Bizant izgubio nepovratno prevlast na moru "Venecija#
- neprijatelji: $ormani, Peenzi, %eld&u!i "!ijela 'ala Azija pod turskom vlau, dao im zemlju za
naseljavanje ( )ormalno ouvao vr*ovnu vlast Bizanta, slino Peenezima#
- sve svoje snage uperio protiv $ormana ( +obert ,uis!ard "zalo&io !rkvenu imovinu za vojsku (
veinom plaenike#
- -ene!ija ( pomorska republika, vrlo sna&na, &eli prevlast na .adranu, pa i %redozemlju/ - saveznika
Bizanta
- 1011. ,uis!ard provalio u Bizant, borbe oko 2raa, ustanak u . 3taliji4preminuo na kraju
- ugovor 1015. % -ene!ijom: vene!ijanski du&d za sebe i svoje nasljednike primio titulu
protosebastosa s odgovarajuim godinjim pri*odom, patrijar* ,rada dobio je titulu hypertimosa, a
vene!ijanska Crkva godinju poasnu dona!iju od 50 )unti zlata, najva&nije pomorska republika dobila
je izvanredne povlasti!e u trgovini "slobodno trgovati Bizantom#
6 polo&en kamen temelja! kolonijalnoj moi -ene!ije na istoku
- Bizant ovisan o pomoi -ene!ije
- 2ubrovnik, dalmatinski gradovi, tj. 7rvatska pristali su bili uz $ormane/ kralj 8ete, Bodin na stranu
Bizanta "za bitke povukao svoje trupe, a daljnji rat iskoristio za irenje na +aku i Bosnu# ( iz +ake
poeo napadati Bizant
6 udaren prava! kasnijoj srpskoj ekspanziji
- rat protiv Peenega "istok Balkanskog poluotoka#
9 10:0. doli do Carigrada, istovremeno napali s mora: emir %mirne, Ca*a 6 opsjeda
9 zove u pomo ;umane "ju&noruska nizina, nomadi, po jeziku bliski <ur!ima# na*ukao i* protiv
Peenega, zavadio emire4masakr, Carigrad oslobo=en
- ne mo&e rjeiti problem sa %rbima: vo=a ;umana nakratko pokuao preuzeti vlast, ali bezuspjeno,
pogubljen vrlo brzo, a *orda se raspala
1
- nova opasnost: ")$*+)$
, idejom kri&arski* ratova dan je novi oblik te&nji ojaanog papinstva za irenjem vlasti prema
kranskon >rijentu ( apel ?rbana . na kon!ilu u Clermontu ( seld&uki <ur!i zauzeli .eruzalem
10@@. godine
9 )eudal!i 8apada ponijeti &eljom za novim zemljitima i avanturama, tako=er vjerski uznesene mase
pritisnute ekonomskim nedaama
- za Bizant pitanje oslobo=enja %vete zemlje bilo je dr&avna stvar, a ne opekranska/ kri&ari se
pribli&avaju u trenutku kada se polo&aj !arstva poboljao i kada je sam mogao krenuti u rat ( Aleksije
. kri&are vidi kao opasnost za svoje !arstvo
- 10:A. dolaze )eudalna gospoda sa pratnjom ( krema zapadnoeuropskog vitetva "lotarinki knez, brat
engleskog kralja, brat )ran!uskog kralja, normanski knez4#
( Aleksije . zatra&io od kri&ara da polo&e lensku zakletvu u skladu sa zapadnim obiajem i da se
obve&u da e mu predati sve osvojene gradove koji su prije pripadali Bizantu, a sa svoje strane !ar je
obeao da e potpomagati kri&are &ive&nim namirni!ama i ratnom opremom ( s vremenom svi vo=e
kri&arske vojske pri*vatili su za*tijeve
- 10:@. zauzeli $i!eju ( grad predan Bizantu, a u njega smjeten bizantski garnizon/ pa %mirnu, B)ez,
%ard48 'ale Azije opet pod Bizantom
- 10:1. zauzeli Antio*iju ( razdor Bizant vs. kri&ari i kri&ari me=usobno/ +aCmund od <oulousa i
Bo*emund "sin ,uis!arda, &eli nastaviti oeve planove# 6 sukob, ostali kri&ari nastavljaju prema
.eruzalemu
- 10::. zauzeli .eruzalem: suradnja Aleksija i +aCmunda, ostali kri&ari osnivali vlastite kne&evine/ od
Antio*ije +aCmund stvarni vo=e kri&arskog rata
6 normanska kne&evina u %iriji "Bo*emund-Antio*ija# neposredno dira u interese Bizanta, ali
Bo*emund upao u sukob s <ur!ima, svladali ga, povlai se u Avlon
110@. $ormani vs. Bizant pod zidinama 2raa, pobjeda Bizanta
- sporazum 1101. Bo*emund se obvezao da e biti vjeran vazal, pru&ati podrku protiv neprijatelja
Carstva, kne&evina Antio*ija mu ostavljena kao !arsko leno "smjerni!a za politiku idui* vlada#
- uvrstio se polo&aj Bizanta na Balkanskom poluotoku
- novi )aktor moi: ?garska ( poetkom 15. st. po svoju vlast dovela 7rvatsku i 2alma!iju, postat e
jedan od glavni* protivnika Bizanta
- Aleksije . ( diplomatski vjet ( koristio strane sile, me=usobno i* zavadio,
- ojaao bizantsku vojsku
- pomaknuo grani!e Carstva i iznutra ga uvrstio, ponovno uinio sposobnim za obranu
- problemi iz 11. stoljea su ostali: davanje poreza u zakup, dodjela prava imuniteta svjetovnim i
!rkvenim zemljoposjedni!ima, pad vrijednosti nov!a ( postoje i dalje D novi imbenik: prodor
talijanske pomorske republike u bizantsku trgovinu
2
- dezintegra!iji bizantskog birokratskog dr&avnog poretka od velike je va&nosti i promjena sustava
dvorski* titula ( stare su titule izgubile na vrijednosti:
9 titule patri!ija izlaze iz uporabe, ostaju neto izmjenjene: !ezar, nobilissimos i kuropalates
9 nove titule: sebastokrator "ispred !ezara#/ stare inovnike titule nestaju, vii dostojanstveni!i
stjeu titule koje su prije kao !arski atributi bile rezervirane za pripadnike !arske kue
6 promjena sustava titula odra&ava duboki obrat koji bizantski dr&avni sustav do&ivljava od 11. st. sa
strogim bizantskim !entralizmom odumire i strogi *ijerar*ijski sustav srednjobizantskog razdoblja
- tematski guverneri ( duE, oznaka stratega nestaje/ megas duE ( vr*ovni admiral "!jelokupna
pomorska sila# ( 5 domestika: 3stok D 8apad 6 vr*ovno vojno zapovjednitvo D megas domestikos tj.
nadglednik !ivilni* slu&bi/ - vr*ovni logotet F prvi ministar
- propadanje vojske i nestai!a nov!a obilje&avaju unutarnje stanje Bizanta i unutarnju politiku
Aleksije . "pad vrijednosti bizantskog zlatnika D dodatni porezi koji se uzima od najsiromaniji* koji
prije nisu davali porez#
- polo&aj poreznog obveznika sve te&i: porezni teret D samovolja porezni* inovnika i zakupa!a
"zakup!i se obvezuju da e poreze ubirati u dvostrukom iznosu# D naturalna optereenja i snoenje
trokova javni* slu&bi, tako=er stanovnitvo osigurava materijal i radnu snagu za izgradnju, obvezu
uzdr&avanja vojske
6 sve to kako bi dr&ava uspostavila obranu i unajmila plaenike
- bizantska vojska ( na osnovi )eudalnog lenskog sustava i njezina je stvarna, nosiva snaga veleposjed
pronoia 9 iskoritavanje sustava pronoia u vojne svr*e glavni je uzrok vojnog jaanja Bizantskog
Carstva u razdoblju vladavine vojnog plemstva koje zastupa dinastija ;omnena "pronoia e vojni
karakter zadr&ati sve do propasti Bizanta#
- pronojar je obvezan na vojnu slu&bu i zato se naziva naprosto vojnikom "stratiotom# ( konjanik u
punoj spremi te prema veliini pronoie ima odre=enu skupinu vojnika " i !rkveni veleposjedi podilje&u
prisilnom regrutiranju#
- pronoia nije pronojarovo vlasnitvo, neprenosiva ( nenasljediva, dr&ava ima pravo vlasnitva i
neogranieno pravo raspolaganja/ - pronojar je s posjedom na u&ivanje dobio i dobra na njemu, a to
znai o naseljene seljake "nji*ov je apsolutni gospodar i vladar#
- stratioti su bili Gseljaka mili!ijaH, a pronojari potjeu iz redova )eudalne aristokra!ije ( sitnog
plemstva "vei ili manji )eudal!i ija dobra obra=uju njima podlo&ni selja!i ( paroikoi pronojara,
moraju mu plaati davanja#
- dodjeljivanje pronoia je ubrzalo pro!es )eudaliza!ije u Bizantu "iri se me=u ju&noslavenskim
zemljama#
- charistikion sustav, prijenos samostana i samostanski* dobara na svjetovne upravitelje/ !ilj je ojaati
samostane, ali je dovodila i do zloupotreba "nudila ventil za samostansku privrednu aktivnost koja je
bila sputana naelom neprenosivosti !rkvenog posjeda#
3
9 sam !ar dodjeljuje !rkvene posjede kao vrstu bene)i!ija, vs. pronoia F dobra !*aristikion nisu imala
nikakve javno-pravne )unk!ije, a za dr&avu su bile je)tino sredstvo nagra=ivanja njezini* slu&benika
"te&nja !ara da ogranii !rkvene posjede#
- u ratovima s $ormanima i Peenezima posegnuo za bogatstvom Crkve pa je ediktom 1015. bio
prisiljen osuditi vlastiti postupak i zabraniti otu=ivanje !rkvene imovine/ iako je jo nekoliko puta
posegnuo za !rkvenom imovinom ( izme=u svjetovne i !rkvene vlasti vladala je sloga i suradnja
temeljena na zajednikim interesima "borba protiv *eretiki* pokreta, Bogumilskog nauka "slavenski
Balkan#, konzul )ilozo) 3van 3tal4#
- za vrijeme vladavine Aleksija . uvreni su !arstvo, autoritet !ara/ produbljen je pro!es
)eudaliza!ije ")eudlane snage provin!ije postale su stvarni nosio!i nove dr&avne konstruk!ije# ( tome
je pridonio dodir sa 8apadom "utje!aj u kulturnom i dr&avnom pogledu#
9 u prednjoj Aziji nastao niz latinski* dr&ava u kojima se nalazio isti zapadni )eudalizam, odnos
kri&ara prema !aru po uzoru na zapad "odnos vazalstva ( proirio se Bizantom#
6 sve to e pridonjeti raspadu Bizantskog Carstva
5. +azvoj nove moi i prvi neuspjesi: 3van . i 'anuel .
- rezultat jaanja !arske vlasti je osnivanje nove dinastije ;omnena
- Aleksijada ( Ana ;omnen, povijest svoga o!a napisala
- I-+( . "1111.-11IJ.# ( najvei me=u ;omnenima, nastavio provoditi politiku svoga o!a, intrige
majke i sestre oko prijestolja, preuzeo vlast dr&avnim udarom
- neprijatelji: normanska kne&evina Antio*ija, %rbi na Balkanu, prevlast -ene!ije u trgovini
9 -ene!ija ( 1015. napala bizantske otoke u Bgejskom moru i !ar bio prinu=en potvrditi vene!ijanske
privilegije novim sporazumom
9 Balkan ( 1155. nova *orda Peenega do 'akedonije i <rakije ( pora&eni, zarobljeni!i naseljeni po
Carstvu i uvrteni u bizantsku vojsku "GPeeneki praznikH#
%rbija ( presudna pobjeda nad &upanom +ake, moraju priznati Bizantu prevlast/ nastavljaju esti
ustan!i, podr&avaju 'a=are "jaanje ?garske kao nove balkanske i jadranske sile#
6 zaotravanje ugarsko-bizantski* napetosti/ %tjepan . 1151. rat protiv Bizanta, razorio Beograd i
Branievo, povlaenje, mir
9 3stok: po*od na maloarmenijsku kne&evinu u Cili!iji 11J@/ pobjeda "na putu prema %iriji#
%irija, 11J@. opsada Antio*ije, +aCmund od Poitiersa zakleo se !aru na vjernost
9 normansko kraljevstvo u ju&noj 3taliji ( diplomatske mjere4 +u=er . ujedinio pod svojom vlau
Apuliju, %i!iliju i na Bo&i 11J0. u Palermu okrunjen za kralja ( uspon normanske vlasti na %i!iliji
ugor&ava interese Bizanta i $jemake
K 3van . sklopio savez s Lotarom pa nakon nj. smrti i ;onradom / tako=er Pisi 11JA. potvrdio
privilegije u trgovini
4
- politika 3vana . 9 porast ugleda bizantske dr&ave, jaanje njezine vojne sile i ponovna uspostava
velikog dijela bizantske vlasti na istoku i na Balkanu
- M+(.! . ( najmla=i sin, vojskovo=a, ratnik, diplomat, dr&avnik, pro&et idejom univerzalne !arske
vlasti, vitez zapadnog stila ( novi tip vladara "dodir s kri&arima ( stran!i sa zapada zauzimaju visoke
polo&aje u Carstvu#
9 nastoji uvrstiti savez s $jemakom, ali zapoinje 2rugi kri&arski rat
"opasnost da izgube Antio*iju opet# ( prolazak kri&ara preko Carstva pomutio je odnose $jemake i
Bizanta ( 'anuel za*tijeva lensku zakletvu i da mu predaju osvojene zemlje
propast kri&arske vojne 6 sva=e Mran!uza i $ijema!a te sukobi Latina i ,rka D bolesti 9 opet
pribli&avanje $jemake i Bizanta
K +u=er . 11I@. direktan napad na Bizant, prigrabio ;r), zaposjeo ;orint i <ebu "najbogatije gradove
tadanje ,rke i va&na sredita proizvodnje svile#
9 antiromanska koali!ija: Bizant, $jemaka, -ene!ija
9 +u=er . odgovara diplomatskim mjerama, umijeao se u borbe za vlast u $jemakoj, a protiv
Bizanta je podr&ao 'a=are i %rbe ( 11I:. ustanaka u +akoj, Bizant vojno intervenira, dolazi do rata
protiv ?garske/ saveznik )ran!uski kralj Ljudevit - . planira novi kri&arski po*od D papa Bugen . 6
protubizantska koali!ija
K kri&arski po*od zapravo )ran!usko-normanski napad na Bizant ( propao "otpor )ran!uski vitezova i
;onrad . ostao lojalan#
K 5 tabora u Buropi: Bizant, $jemaka i -ene!ija vs. $ormani, Nel)i, Mran!uska, ?garska i %rbija te u
pozadini papinstvo 6 zapoela izgradnja vrlo razgranatog sustava europski* dr&ava
"upleli se i u doga=anja u +usiji i Bngleskoj# ";onrad . umro, nasljednik Mridrik . Barbarossa/
zapadom se iri .ustinijanovo rimsko pravo a time i ideja o univerzalnosti !arstva, tako je Barbarossa
prigrlio univerzalistiku ideju i nikada nije uao u savez s Bizantom, ve naprotiv dolazi do
suparnitva, oba pola&u pravo na !rasku vlast i rimsko naslje=e#
9 smirivanje rata s ?garskom, umire +u=er . te kree s o)enzivom na 3taliju, 11OO. )lotu prema
An!oni alje 'anuel, uz pomo normanski* vazala uspostavio vlast u Apuliji "od An!one do <aranta#
"zanosi se idejom o ponovnoj uspostavi +imskog Carstva ( poput .ustinijana, jaz izme=u !iljeva i
sredstva, otpor okoline ( )ormiranje europski* dr&ava#
K protiv 'anuela udru&ile se sve sile s interesima u 3taliji: $jemaka, -ene!ija, normanski kralj -ilim
. "zauzeo bizantske posjede u 3taliji# ( 11O1. uz papinu posrednitvo sklopio mir s $ormanima
9 latinske dr&ave >rijenta ( konano pokoravanje antio*ijske kne&evine, njezin vladar mora priznati
vr*ovnu vlast Bizanta i obvezati se da mu na raspolaganje stavi pomone trupe, bizantski !ar zadr&ao
je pravo imenovanja antio*ijskog patrijar*a
K pokoren i armenski knez iz Cili!ije "povezao se bio s +ainaldom#, jeruzalemski kralj poklonio se
!aru u Bizantu
5
6 bizantski !ar ovladao je >rijentom, a latinske dr&ave koje su ugro&avali <ur!i gledale su u njemu
svog zatitnika
9 umijeao se u ugarska previranja oko prijestolja, stekao brojne pristali!e u ?garskoj osobito kod
ugarskog klera, podr&ao ugarskog prijestoljenasljednika Belu koji je dobio podruja 7rvatske i
2alma!ije "2alma!ija, 7rvatska, Bosna i %mirnija 11A@. doli pod bizantsku vlast#, povezao se s njim
branom vezom "ker#, dao mu titulu despota
9 borba protiv %rba ( 11AA. %te)an $emanja "zaetnik dinastije $emanjia i kasniji utemeljitelj
srpske dr&avne neovisnosti# veliki &upan +ake, porazio Bizant, ali 'anuel %rbima oduzeo ugarsku
podrku pa je prisiljen priznati poraz
9 aneksija 2alma!ije znaila je kraj prijateljstva s -ene!ijom te veliko optereenje za bizantsku
trgovinu, 'anuel sklapa sporazume s drugim trgovakim gradovima ,enovom, Pisom4dovodi do
sukoba 11@1. u !ijelom Carstvu -ene!ijan!i su u*ieni, nji*ova imovina zaplijenjena, jaka )lota
po*arala je bizantske otoke 7ios i Lesbos ( prekinuti odnosi Bizanta i -ene!ije
9 izoliranost Bizanta "nema nade u suradnju s Crkvom, kurijalna stranka posvuda djeluje protiv
Cara4Latini vs. ,r!i# kraj zapadnog raskola "pomirenje pape i Barbarosse# nestali uvjeti za suradnju
pape i Bizanta
9 Barbarossa uspostavio odnose sa neprijateljima Bizanta: sultanom ;ilid=em Arslanom od 3konija
"obvezao se na vojnu pomo Bizantu, ali dok je 'anuel bio zauzet 'a=arima, sultan je uvrstio svoj
polo&aj u 'aloj Aziji...11@O. raskid Bizanta i 3konija, rat, 11@A. bizantsku armiju kod 'irioke)ala
opkolili i unitili <ur!i
6 slabljenje !arske politike na 8apadu, ugled Bizanta poljuljan "Barbarossa u pismu 'anuelu tra&i da
mu ovaj iska&e pokornost# ( !ar nije bio u stanju sauvati polo&aje u svim krajevima i voditi aktivnu
politiku na podruju Burope i prednje Azije, pozi!ija na 3stoku potkopana, potisnut iz 3talije 6 Bizant
je is!rpljen i izoliran ( vanjskopolitike posljedi!e politike Cara
K unutarnje posljedi!e: u ekonomskom i vojnom smislu Carstvo je bilo potpuno istroeno ( politika
3vana i 'anuela je bila da se ratni zarobljeni!i, pokoreni narodi nasele po Carstvu, ali niti ta stvaranja
novi* vojniki* dobara nisu mogli pomoi D davanje pronoia u zakup uz obvezu vojne slu&be
- vladavina vojnog plemstva poti!ala je veleposjed, osobito svjetovni ( zlatna bula 11O1. 'anuel ja
samostanima u Carigradu i iroj okoli!i zabranio svako poveanje zemaljskog posjeda, tako=er
veleposjed dan u zakup se smije prenositi samo na osobe senatorskog ranga i na pripadnike
stratiotskog stale&a ( pronojare "samostanski posjed imao je povlasti!e, imunitet#
- vojska: pronojari, brojni plaeni!i te je stanovnitvo prinu=eno prisilnim davanjima i radnom
obavezom izdr&avati i* "trupe jednostavno uzmu to im treba od stanovnitva# ( vojska je unutar
dr&ave inila vodei sloj koji se pre*ranjivao na raun ostatka stanovnitva pa svatko &eli postati
vojnik, vojna slu&ba jeidno unosno zanimanje
K gutala snage Carstva, stanovnitvo zapalo u bijedu, porasli porezni za*tijevi dr&ave "zloupotreba
ubiraa poreza, u gradovima su prodavali slobodu kako bi uli u slu&bu i stekli zatitu gospodara (
'anuel &elio to dokinuti, dao opet svima slobodu, kupio i* iz dr&avni* sredstva 6 iri slojevi
stanovnitva gubili su slobodu i postajali ak robovi#
K pro!es )eudaliza!ije doveo je do slabljenja Bizanta i potkopao obrambenu snagu zemlje
6
J. >bnoviteljski pokuaj Andronika ;omnena
- vlast nakratko u rukama udovi!e 'arije od Antio*ije i protosebasta Aleksija ;omnena "dolazi do jo
veeg pogoranja vanjskog i unutarnjeg polo&aja, raste odbojnost prema Latinima, talijanskim
trgov!ima, zapadnim plaeni!ima4#
- A(/)&($" K&'(!( ( protivnik !ara 'anuela, neprijatelj )eudalne aristokra!ije i protivnik zapadnog
usmjerenja, &eli preuzeti vlast, uzurpator
K ustanak u glavnom gradu, masakr 1115., protosebast Aleksije zbaen, vlast preuzeo Andronik
9 nastoji iskorijeniti prevlast plemstva, njegova vladavina se pretvorila u niz postupaka stra*ovlade,
zavjera i okrutnosti, ali svojom strogou odstranio je neke nedostatke ostarjele dr&ave "kupnja slu&be
prestala, izabrani su najsposobniji, inovni!ima isplaivane odgovarajue plae kako ne bi vie
uzimali mito ( protiv korup!ije i zloupotrebe poreza, za poboljanje uvjeta &ivota u !arskim
provin!ijama, seljatvu pru&io osjeaj pravne sigurnosti, ukinuo obiaj pljakanja unesreeni*
brodova#
K me=utim Andronikova vladavina pretvorila se u stra*ovladu i teror protiv plemstva to je
naposlijetku oduzelo legitimitet njegovoj te&nji za pravednou, na silu se odgovaralo silom.
K veleposjedniko plemstvo odavno je postalo stvarni nosila! dr&ave i njene vojne sile, protulatinsko
usmjerenje povealo je neprijateljstvo zapadni* sila protiv Bizanta, a protuaristokratsko usmjerenje
oslabilo je ve onemoalu dr&avu
9 ugarsko-srpsko podruje: 1111. Bela osvojio 2alma!iju, 7rvatsku i podruje %irmija
111J. 'a=ari i %rbi napali Bizant, Beograd, Branievo, $i i %o)ija su opustoeni ( $emanja uspio
poveati svoj teritorij na 3 i . te proirio svoju vlast na 8etu koja se pod njegovom vlau sjedinila s
+akom u jednu dr&avu
9 Azija ( 3zak ;omnen uspostavio vlastitu vladavinu na Cipru i odvojio ga od Carstva "uzeo !arski
titulu i dao kovati vlastiti nova!# ( Bizant izgubio strateki vrlo va&an otok
6 zapoelo mrvljenje Carstva
9 si!ilijanski $ormani isto po*od vs. Bizant ( napali 2ra 111O. zauzeli %olun, ;r), ;e)aloniju i
8akint pa mar na Carigrad, %aladin "sultanP# zavladao Bgiptom i %irijom
9 ponovno uspostavio odnose s -ene!ijom
9 Andronik umro, mase se bune
I. %lom
- /$(+#0$%+ A(1!+ ( )eudalno plemstvo jaa, ro=a!i !arske kue imali visoke polo&aje
I2+" . ( dopustio zloupotrebe u sredinoj i provin!ijalnoj upravi "kupnja slu&be, podmiivanja#
9 Carstvo je za njega privatan posjed
7
A!"#$% . ( stanovnitvo provin!ija gladuje pod poreznim teretom, raskoni &ivot na dvoru, isplate
stranim narodima kako bi se obranili/ provin!ije pod napadima esto, oblana podruja pljakaju
gusari, veleposjedni!i poveavaju svoje povlasti!e, slaba !arska vlast
9 Bizant krajem 15. st. ima dvostruko vie tema ( bizantska provin!ijska uprava bila je razmrvljena u
sitne komadie ( stalni porast privatni* zemaljski* gospodarstva pa su upravni organi patuljasti*
provin!ija zapali u ovisnost o veleposjedni!ima
9 normanska vojska desetkovana epidemijama i demoralizirana pa se Bizant obranio 111O. kod
'ozinopola i 2imitrike, $ormani izgubili sve osim ;e)alonija i 8akinta
9 ugarski kralj Bela . ( sklopili prijateljski sporazum, &enidbena veza
9 111O. ustanak u Bugarskoj, odvojila se od Bizanta, osnovano 5. bugarsko !arstvo " 5 st. vladavine
Bizanta dovela su bila do slabljenje slavenskog elementa i gre!iza!ije, jaanje drugi* naroda na raun
%lavena ( Qidova, Armena!a, ;umani, -lasi "pre!i +umunja#
6 rat Bizanta protiv ustanika u Bugarskoj ( braa: Petar i Asen, ali Bizant nije sposoban za dugotrajno
ratovanje ( srpski &upan %te)an $emanja podr&ao je bugarske ustanike i iskoristio sukob da proiri
svoju vlast ( 'ala Azija tako=er izbio ustanak pa 3zak prisiljen sklopiti dogovor s ustani!ima
K zakljuenje mira ( Bizant preutno odustao od podruja izme=u Balkanskog gorja i 2unava, opet
nastalo samostalno bugarsko !arstvo, osnovana i nadbiskupija u <rnovu "Asen okrunjen, sv. 2imitrije#
9 novi kri&arski rat: sveti grob pao u ruke %aladina "nevjernika# 111@. uao u .eruzalem
Mridrik . Barbarossa, Milip . August i +ikard Lavljeg %r!a
K Barbarossa preko kopna, ?garske, 111:. $Rrnberg sklopljen sporazum o prolazu njemake
kri&arske vojske preko Bizanta "?garska prijateljstvo s Bizantom: #
K %te)an $emanja i Bugari tra&e potporu Barbarosse, ponudili lensku zakletvu i savez protiv Bizanta
K Bizant obnavlja savez sa %aladinom pa se odnosi sa $jemakom dodatno zaotrili
K Barbarossa zauzeo Milipol, 2rinopolje pa krenuo na Carigrad ( 3zak . popustio i da brodove za
prijelaz kri&ara u 'alu Aziju
K 11:5. %aladin zadr&ao .eruzalem
K +ikard Lavljeg %r!a osvojio je Cipar ( Cipar postao zapadni posjed
9 nakon povlaenja kri&ara 3zak . krenuo je na Bugare "prodrli u <rakiju# i %rbe/ razorio je
najva&nije gradove od Prizrena i %kopja do %o)ije ( %te)an $emanja pora&en na 'oravi 11:0.
mirovnim sporazumom prisiljen vratiti osvojena podruja
K zakljuenje )ormalnog mirovnog sporazuma znailo je zapravo izriito priznanje srpske samostalne
dr&avnosti i taj in je zapeaen branom vezom dviju vladarski* kua
K 11:0. Bizantu propao pokuaj opsjede glavnog grada Bugarske <rnova/ 11:I. kod Arkadiopola novi
poraz ( obnavlja veze s ?garskom, &eli je uvui u rat protiv Bugarske
8
- Aleksije . "brat 3zakov# oduzeo krunu, prozvao se ;omnenom, Carstvo gubi ikakvu mogunost
otpora pod njegovom vlau
9 smjena na prijestolju utje!ala na prilike u %rbiji ( raspadajui Bizant nije u stanju utje!ati na
vanjske prilike ( znaajan utje!aj u +akoj i Bosni tijekom sljedei* godina stekla je mona +imska
!rkva i ?garska
K braa -ukan i %te)an, $emanjini sinovi bore se za vlast, tra&e podrku +ima - -ukan uz pomo
?garske istjerao brata iz zemlje i preuzeo vlast nakon priznanja papinske vr*ovne vlasti i suvereni*
prava ?garske 1505. "kasnije %te)an uz pomo Bugarske preuzeo opet vlast#
K Bosna, ban ;ulin uspio spasiti svoje prijestolje tako to se odrekao bogumilskog nauka i pri*vatio
rimokatoliku vjeru te se stavio pod pokroviteljstvo ?garske 150J.
9 Aleksije . pokuao mirovnim pregovorima pa opet zaratio s Bugarima ( %eres, bizantska vojska
je potuena pa se koriste drugim oru&jem: podrka opozi!iji u neprijateljevoj zemlji, ubijen Asen pa
kasnije i Petar/ 3vanko "uboji!a# bje&i u Carigrad gdje je dobio poasti i posjed, ali se odmetnuo i od
Bizanta i u okoli!i +odopa osnova vlastitu kne&evinu
K 'akedonija vojvoda 2obromir 7ris/ Prosek na -ardaru, tako=er se osamostalio/ Bizant kree u
napad, 7ris osvojio dio 8 'akedonije i probio se do srednje ,rke, Bizant zaposjeo podruje izdaji!e
3vanka, promjenjivi is*odi borbi na kraju su zavrili tako da je podruje koje 7risove vlasti pripalo
!aru K+&%+(.
1
( velik dio 'akedonije pripojen bugarskom !arstvu
K pravo krunidbe imali samo +im i Carigrad, ;alojan je zatra&io krunu od +ima ( +im iri svoj
utje!aj prvo na %rbiju, a sada i na Bugarsku ( papa 3no!ent . "nakon pada Carigrada 150I.# poslao u
<rnovo kardinala da posveti nadbiskupa Bazilija kao bugarskog primata
9 nova opasnost na zapadu 3!()$" V., naslijednik Barbarosse, o&enjen normanskom
prijestolonasljedni!om, 11:I. na Bo&i u Palermu primio je si!ilijansku kraljevsku krunu ( pripajanje
%i!ijlije $jemakom !arstvu, pretenzije na Bizant
K zatra&io izruenje 2raa i %oluna od Bizanta, visoka davanja, sudjelovanje Bizantskog Carstva u
novom kri&arskom ratu i stavljanje na raspolaganje ratne mornari!e "&enidbenom vezom s keri 3zaka
"pravednost# osigurao dinastiko pravo na !arigradsko prijestolje#
K Aleksije . plaa godinju danak od 100 kg zlata ( u svim provin!ijama ubiran posebni alemanski
porez, preveliko porezno optereenje pa se pljakaju !arske grobni!e u srkvi sv. Apostola da bi se
sakupio nova! za danak i njime kupila milost nadmonog protivnika
K 7enrik pregovara s Bizantom zbog papine interven!ije da se krene u kri&arski po*od na .eruzalem,
a ne na Carigrad ( ostvarenje njemakog plana svjetske vladavine prijetilo je papinstvu kao )aktoru
moi, 7enrik umro "Bizant se osloba=a poreza#
9 zapadni se imperij raspao, 3talija se oslobodila $jemake vlasti, borba za vlast u $jemakoj, u prvi
plan dolazi papa 3no!ent . i kri&arska vojna "&eli podrediti Bizant %toli!i sv. Petra !rkvenom unijom#
9 /.*/ E()$4& D+(/&& ( veliki dr&avnik, kri&arsku vojnu vidi kao sredstvo za postizanje
vene!ijanske prevlasti na istoku "-ene!ija je pri svakoj smjeni vlasti u Bizantu iznova morala
1
za njega bugarsko carstvo doivjelo je svoj prvi silovit uspon, postaje znaajan aktor
!o"i na #alkanu
$
potvr=ivati svoje povlasti!e D ,enova i Pisa ( konkuren!ija/ dokle god !ar stoluje u Carigradu
-ene!ija nije sigurna u svoj monopol# ( pretvoriti kri&arski po*od u osvajaki po*od protiv Bizanta
9 I. kri&arski rat protiv Carigrada/ razdvajanje Crkava, na 8apadu raste nesklonost prema Bizantu,
neprijateljstvo prema Latinima, bespomonost Bizantskog Carstva pod vladavinom Angela "kri&ari na
raspolaganje vene!ijanskim interesima#
K kri&ari se okupili u -ene!iji kako bi na nji*ovim brodovima krenuli prema Bgiptu, ali nisu mogli
podmiriti prijevozne trokove pa su svotu nadoknadili pomoi u pokoravanju 8adra koji je preao na
stranu ?garske ( 1505. osvojen 8adar "?garska isto kranska, sudjeluje u vojni#
K Aleksije Angel, sin 3zaka ., bje&i na dvor Milipa Svapskog "nasljednik 7enrika# koji ga je podr&ao
u nastojanjima za bizantskom krunom/ u pregovorima s -ene!ijom i kri&arima
6 2u&d, vo=a kri&ara Boni)a!ije od 'ont)errata i Aleksij skopili sporazum: Aleksije je obeao velike
svote nova!a -ene!ijan!ima, mogunost !rkvene unije "uutkati papu# i obvezao se da e kad postane
!ar potpomagati daljnji kri&arski rat ( 150J. potpisan na ;r)u
K 17.7. 1203. Carigra je pao u ruke kri!arima "napad s mora i s kopna#, )ormalno vlast ostala
bizantska ( Aleksije i 3zak
K Aleksije nije odr&ao obeanja: kri&ari i -ene!ijan!i za*tijevaju isplatu bez odgode/ bizantsko
stanovnitvo podi&e ustanak ( 150I. u Carigradu, Aleksije -. umire
5
K kri&ari i -ene!ijan!i pod zidinama Carigrada sklopili sporazum koji je odre=ivao podjelu osvojenog
!arstva i osnivanje Latinskog !arstva u Carigradu/ 1J.I.150I. osvajai su uli u Carigrad
- slijedi podjela ratnog plijena i podjela Bizantskog Carstva koja je zapeatila njegov slom
LATINSKA VLADAVINA I OBNOVA BIZANTSKOG CARSTVA (1204.-1282.)
1. 3zgradnja novoga dr&avnoga sustava
- osnovano vije"e o # $ranaka i # Venecijanaca kako bi izabrali novog !ara ( gro) Balduin
Mrandrijski u 7agiji %o)iji okrunjen za !ara !arigradskog Latinskog Carstva
K gospodar 7agije %o)ije i prvi latinski patrijar* Carigrada postao je -ene!ijana! <oma 'orosoni
K B+/.$( kao !ar trebao je dobiti T !arskog teritorija "<rakija, %8 'ale Azije ( obje strane Bospora i
7elespont, egejske otoke. Lesbos, 7ios i %amos#, dok su ostale U pripale -ene!iji/ a druga polovina
trebala je biti podijeljena me=u vitezovima kao !arski lenski posjed
- Boni)a!ije od 'onte)errata dobio je podruje 'ale Azije, &eli posjed u Buropi, zaposjeo %olun i
ondje je za sebe osnovao kraljevstvo koje je obu*vaalo i susjedna podruja 'akedoniju i <esaliju
- -ene!ijan!i najvie dobili: posjedovanje va&ni* luka i otoka: teritorij u Bpiru, Btoliji, Peleponezu:
luki gradovi: ;oron i 'odon, 2ra i 2ubrovnik na jadranskoj obali, .onski oto!i, ;reta, veina otoka
u ar*ipelagu: Bubeja, Andros, $aEos, najva&niji luki gradovi na 7elespontu i 'ramornom moru:
2
nasljednik% &leksije '( )uka *urcu+os
1,
,alipolje, +edest, 7erakleja, 2rinopolje "unutranjost <rakije# 6 ovladali !jelokupnim pomorskim
putem od -ene!ije do Carigrada, dr&ali u rukama sve tjesna!e i kontrolirali ulaz u Carigrad
- Carigrad podijeljen poput !arskog teritorija: -ene!ija "7agija %o)ija# i !ar podijelili
- )ranaki pokrajinski kne&evi morali polo&iti lensku zakletvu !arigradskom !aru
- %atinsko Carstvo kao tipina )eudalna )orma!ija raspalo se izme=u mnogobrojni* vei* i manji*
vladara, razvio se kompli!iran ralanjen lenski sustav
- srednja i . ,rka: nastale velike kne&evine, s !arom u Carigradu Balduinom u slaboj vezi, kne&evi
obvezni kralju %oluna, Boni)a!iju koji je proirio svoj teritorij do Atene "Atika, Beo!ija ( >ton de la
+o!*e#
K na Peleponezu nastala )ran!uska kne&evina A*eja ili 'oreja, zapadnjaka po nainu &ivota, najjae
di)eren!irana u )eudalnom smislu ( -ilim C*amplitte ( kua -ille*ardouin
- u Bizantu je privredni i vojni sustav odavna imao )eudalistiku podlogu ( izme=u biznatskog pronoia
i zapadnog )euda nije postojala razlika "pr. 'oreja ije je osvajanje trajalo koliko i otopr pronojara
koji su samo *tjeli zadr&ati svoje pravo pronoia zakupa/ tako im se mijenjao samo lenski gospodar.
Polo&aj nerodni* masa ostajao isti.
- otpor stanovnitva prema latinskim osvajaima ( pokuaj prisilne !rkvene unije s +imom ( samo
produbilo svijest o kulturnoj i vjerskoj razliitosti
- 'ala Azija ( <eodor Laskaris ( nastalo $i!ejsko Carstvo
- Bpir ( utvrdio se 'i*ajlo Angel
- na .3 obali Crnog mora po ;mnenima 2avidom i Aleksijem nastalo !arstvo <rapezunt "%inope,
Pa)lagonija, 7erakleja4na putu dalje <. Laskaris#
- osvajai pod!ijenili va&nost 'ale Azije to je dovelo propasti Latinskog Carstva ( oko Laskarisa
okupile se snage koje su odr&avale bizantsku dr&avu
- nastale brojne dr&avi!e: Miladel)ija: <eodor 'anka)a, 'eandarska dolina: 'anuel 'aurozom,
%ampson kod 'ileta %aba Asiden4 - Latini 7enrik Mlandrijski "Balduinov brat# i lenski vitezovi
Ljudevita od Bloisa krenuli su u osvajanje 'A "prije nego to su Bizanti!i uspjeli uvrstiti svoj
polo&aj i uspostaviti politiku i vojnu organiza!iju#
K Laskaris poraz kod Poimanena, gradovi u Bitiniji osvojeni
9 bizantsko zemljoposjedniko plemstvo u <rakiji ( uputili molbu Latinima da e priznat nji*ovu
prevlast i stupiti u nji*ovu slu&bu pod uvjetom da zadr&e svoje dotadanje posjede i pronoie ( Latini
odbili molbu grkog plemstva pa je <raka aristokra!ija pozvala !ara ;alojana stavljajui mu na
raspolaganje svoje usluge i !arsku krunu
K ustanak se iri, 2idimoti*, 2rinopolje, Latini se povlae, ;alojan se probio u <rakiju ( 150O. kod
2rinopolja bitka bugarsko-kumanske trupe potukle Latine 6 latinska vlast je uzdrmana, povukli su se
iz 'ale Azije i samo je grad Pegaj ostao pod nji*ovom vlau
11
- T. L+#"+)$# ( uvrstio svoju vladavinu u zapadnoj 'A i organizirao novu bizantsku dr&avu sa
sreditem u $i!eji "uprava, inovniki aparat i dvor izgra=eni su na starim bizantskim naelima# (
uzeo titulu !ara, a 'i*ajlo Autorejan imenovan je patrijar*om te je okrunio Laskarisa
K kao bazilej i autokrator +omeja preuzeo je naslje=e !arigradski* bizantski* !areva ( Laskaris jedini
pravovaljani !ar Bizanta, patrijar* sa sjeditem u $i!eji obavljao slu&bu ekumenskoga !arigradskog
patrijar*a "poglavar ,rke !rkve#
6 latinski !ar i patrijar* u Carigradu vs. bizantski !ar i patrijar* u $i!eji
9 $i!eja postala dr&avno i !rkveno sredite bizantinstva
- 7enrik novi !ar Latinskog Carstva ( u znatnoj mjeri ponovno uspostavio latinsku vladavinu u
<rakiji, uspio pridobit grko plemstvo na svoju stranu
K 150A. probio se u 'alu Aziju, ali ve je 150@. s Laskarisom zbog ;alojanovi* upada sklopio
primirje na 5 godine "ubrzo poginuo ;alojan, spasio $i!ejsko Carstvo#
K preseljenje bizantskog sredita u 'alu Aziju zaotrilo je bizantsko-seld&uki sukob "prepreka
seld&ukom prodoru na more# ( 150:. posredstvom -ene!ije sultanat sklopio tajni savez s Latinskim
Carstvom, s druge strane Laskaris se povezao u Cili!iji sa maloarmenskim kraljem Leonom .
K bitke kod Antio*ije na 'eandru4Laskaris izvoljevao pobjedu, sultan poginuo ( podignulo moral
novom !arstvu/ 7enrik dobio bitku na +indaku i probio se do Pergama i $im)eona F usputni rat, obje
strane is!rpljene
6 151I. $im)eon ( zakljuen mirovni sporazum: Latini zadr&ali %8 'ale Azije do Adramitija na jugu,
a ostatak podruja do seld&uke grani!e pripao je ni!ejskoj dr&avi ( oba !arstva na neko vrijeme
priznala jedno drugome pravo na postojanje ( uspostavljena ravnote&a odnosa
- Carigrad nakon 7enrikove smrti propada naglo
- Laskaris s vene!ijanskim vlastima u Carigradu sklopio 151:. ugovor kojim je obeao potpunu
slobodu trgovine i poreza -ene!ijan!ima u $i!ejskom Carstvu
- ju&ni %laveni ( %ava "$emanjim sin# ni!ejski patrijar* ga 151:. posvetio za autoke)alnog nadbiskupa
%rbije "dvije godine ranije njego brat %te)an Pravovjenani primio je kraljevsku krunu iz +ima# (
srpsko kraljevstvo postiglo !rkvenu neovisnost "istovremeno znak rastueg ugleda $i!ejskog Carstva#
- Laskaris slomio velikokomnenske vlasti na Crnom moru ( Laskaris 151I. pripojio $i!eji !ijelo
2avidovo podruje zapadno od %inope zajedno s 7eraklejom i Amastrisom i time osigurao vrst
polo&aj na . obali Crnog mora, seld&u!i osvojili %inopu
- <rapezuntsko Carstvo ( uzak pojas, seld&ukom %inopom odsjeeno od 8 'ale Azije, sitno, udaljeno
!arstvo nije znatnije utje!alo na razvoj Bizanta
- epirsko !arstvo ( 'i*ajlo Angle ( pokorio podruje od 2raa do ;orintskog zaljeva pa uspostavio
strogu vojnu upravu sa sreditem u Arti. Bpirska dr&ava: Bpir, Akarnanija i Btolija ( Bpir na Balkanu
poput $i!eje u 'A postao sredite bizantskog kulturnog identiteta "vs. Latini, %laveni, -ene!ija#
- Bpir i $i!eja &ele osvojiti Carigrad, suparnitvo izme=u 5 bizantska sredita
12
- 'i*ajla Angela naslijedio polubrat <eodor "Angel, 2uka, ;omnen ( J naslova#, napao
novoizabranog latinskog !ara Petra de CourtenaCa "pozvan nako 7enrikove smrti, iz Mran!uske# te
zapoeo rat protiv Latina
K zaratio sa susjednim solunskim kraljevstvom ( Boni)a!ije od 'onte)errata oslabljen nakon borbi s
Bugarima 150@/ <eodor 155I. uao u %olun ( jedna od kri&arski* dr&ava osnovani* na bizantskom tlu
prestala je postojati
9 vlast <eodora Angela protezala se od .adranskoga do Bgejskog mora "<esalija, 'akedonija# (
prozvao se bazilejom i autokratok +omeja ( pola&e pravo na naslje=e bizantski* !areva, na Carigrad (
tako je uao u otvoreni sukob s $i!ejskim Carstvom
- na nekadanjem bizantskom tlu nastala J !arstva:
1. Latinsko Carstvo
5. Bpirsko Carstvo
J. $i!ejsko !arstvo
- u pozadini je stajalo I. !arstvo: Bugarsko
5. ?spon i pad Bpira, pobjeda $i!eje
- Carigradsko !arstvo ( ogranieno na okoli!u Carigrada, odsjeeno od )ranaki* kne&evina u ,rkoj,
bez vodstva, slama se
- bizantska mo raste u 'aloj Aziji i na Balkanu
- bugarsko !arstvo do&ivljava veliki uspon
- I-+( . V+0+4 ( najvei dr&avnik ni!ejskog doba, naslijedio Laskarisa
9 'ala Azija ( kod Poimanea izborio pobjedu nad latinskom vojskom dvoji!e pretendenata i tako
zagospodario gotovo !ijelim latinskim posjedom u 'aloj Aziji
K 155O. mirovnim sporazumom Latini su zadr&ali samo obalu nasuprot Carigradu i okoli!u
$ikomedije, a ni!ejska )lota je zaposjela: Lesbos, 7ios, %amos i 3kariju "D +odos# 6 $i!ejsko Carstvo
je uvrstilo svoj polo&aj na kopnu i moru
9 Buropa, 2rinopolje ( ni!ejska vojska ula bez otpora
9 <eodor Angel zauzeo dio <rakije, krenuo na 2rinopolje, natjerao ni!ejskog !ara na povlaenje,
poao na Carigrad
9 3van Asen . "vr*una! 5. bugarskog !arstva#, tako=er te&i zauzeti Carigrad
K 1551. umro latinski !ar +obert de CourtenaC, kruna pripala maloljetnom Balduinu . to je ostavilo
!arstvo bez vodstva, a pritisak izvana bio je sve vei, u Carigradu regenstvo odluili ponuditi
bugarskom vladaru "kua CourtenaC i Asena . povezani brakom preko ugarske kraljevske kue#
K <eodor Angel raskinuo savez s Asenom . protiv -ata!a i objavio mu rat, 15J0. poraz kod
;lokotni!e ( vlast preuzeo njegov brat 'anuel "%olun, <esalija, Bpir# ( kao pretendent na Carigrad,
epirsko !arstvo ispalo je iz igre
13
K Asen . prisvojio podruja u <rakiji, 'akedoniji, Albaniji, te pod svoj utje!aj stavio %rbiju4 ima
prevlast na Balkanu
- samo Carigrad i susjedni gradovi u )ranakim rukama
- Asenova pobjeda nad <eodorom oslobodila je $i!eju zapadnogrkog suparnika
- za !ara u Carigradu izabran titularni kralj .eruzalema 3van de Brienne to je nametnulo du&nost
sukoba Asenu / sklopio grko-bugarski savez sa -ata!em vs. Latinskog Carstva, savezu je pristupio i
'anuel od %oluna
K politiki obrat Asena . ( novo !rkvene usmjerenje: uspostaviti vlastiti patrijar*at u <rnovu i za
njega dobiti pristanak iz $i!eje od istoni* patrijar*a. Crkveno i dr&avno vodstvo $i!eje odluilo je
odobriti osnivanje bugarskog patrijar*ata ( Bugarsko !arstvo postiglo !rkvenu samostalnost
"prizznavao prevlast ni!ejskog kao i %rbi#
15JO. sporazum je potpisan u ,alipolju "zapeaen branom vezom#
- poinje opsada Carigrada s kopna i mora, odolijeva uz pomo -ene!ijana!a ( latinski Carigrad
spasila je razjedinjenost osvajaa ( bugarski !ar opet je promjenio smjer svoje politike jer je uvidio
opasnost od $i!eje ako se dokopa Carigrada. Prekinuo suradnju s -ata!om i udru&io se s Latinima i
;umanima koji su prodirali na Balkan te je u savezu s njima objavio rat $i!eji.
- posljednji obrat u politi!i Asena . ( u <rnovu izbila epidemija koja je pokosila njegovu obitelj to je
za njega bio znak Bo&je srd&be zbog prekrene rijei -ata!u pa je 15J@. sklopio mir s njim
- -ata! nema protivnika ( 15I5. krenuo na %olun, ali ga je upad 'ongola u 'alu Aziju prisilio na
povlaenje i sklapanje mira 9 posljedi!e: zapadnogrko !arstvo odustalo je od suparnitva s $i!ejom,
solunski vlastodr&a! priznao je pravo na prevlast ni!ejskom !aru
- (+-++ M&(1&+
5 +usko Carstvo dospjelo je pod <atare na slijedea 5 stoljea
K na donjem toku -olge i 2ona osnovali su tzv. 8latnu *ordu
K po*arali su: Poljsku, Veku i 'oravsku, Slesku, ?garsku, !ijelo Podunavlje, prodrli su sve do
.adranskog mora. $a povratku preko Balkanskog poluotoka opustoili su ju&noslavenske zemlje i
prinudili Bugarsku na plaanje danka. Provalili su i u prednju Aziju "ugrozili rumski sultanat i $i!eju#
K -ata! je skoplio savez sa sultanom 3konija, ali se maloazijske dr&avi!e nisu uspjele ozbiljno
suprotstaviti. %ultan 3konija obvezao se na plaanje danka. $i!eja ostala netaknuta.
- -ata! ( Balkan: 15IA. pobjeda nad Bugarima i zapadnogrkim !arstvom. Bugari se obvezali na
danak <atarima to je pogoralo nji*ov polo&aj. -ata! proirio vlast na <rakiju "do gornjeg toka
'ari!e# i u 'akedoniji "do -ardara#. ?ao u %olun bez borbi/ a vlast je preuzeo u %olunu, Andronik
Paleolog kao namjesnik europski* posjeda $i!ejskog Carstva.
- Bpir odvojio se od %oluna ubrzo nakon poraza kod ;lokotni!e i zajedno s <esalijom sauvao
neovisnost pod vlau despota 'i*ajla . ( -ata! s njim sklopio sporazum o prijateljstvu pa zapeatio
savez branom vezom s epirskim prijestolonasljednikom $ike)orom
14
K 'i*ajlo prekrio dogovor, osvojio neka podruja u 'akedoniji, ratni sukob ( mir u Larisi:
ni!ejskom !aru pripalo zapadnomakedonsko podruje, albanska ;roja i izruio se sin $ike)ora
- -ata! odr&avao veze sa papom i njemakim !arem "Mridrik . 7o*enstau)en ( savez, zapeatili
branom vezom ( poveao ugled $i!eje#
- vodio pregovore o uniji sa +imskom !rkvom ( kao preduvjet za*tijevao je od papinstva da mu
prepusti Latinsko Carstvo
K 3no!ent -. "nakon Mridrikove smrti/ kako je grki !ar bio spreman &rtvovati samostalnost svoje
Crkve da bi vratio Carigrad, tako je i papa bio spreman za volju unije s ,r!ima odustati od Latinskog
Carstva# ( nita od dogovora: podrka +ima nebitna, Latinsko Carstvo je ionako na umoru, a -ata!
napreduje u svojim pobjedama
- -ata! je udvostruio opseg $i!ejskog Carstva: posjed u 'aloj Aziji vrsto osiguran, vei dio
Balkanskog poluotoka pod njegovim &ezlom, a Latinsko Carstvo ogranieno na podruje oko
Carigrada i okru&eno posjedima $i!eje
9 unutarnjopolitika aktivnost: nastojao unaprijediti zakonodavstvo, borio se protiv zloupotreba u
upravi, pokuavao ubla&iti bijedu najsiromaniji* slojeva stanovnitva "osnovao brojne bolni!e#,
gradio raskone !rkvene gra=evine, vojne utvrde u pograninim podrujima
K uspostavio vojnika dobra i ojaao vojni kontingent naseljavanjem ;umana koji su protjerali
'ongoli, a koje je nastanio u pograninim podrujima kao stratiote ( tako je, osobito na istoku,
ponovno uspostavljen sustav obrane grani!a
K u $i!ejskom Carstvu u veem broju dijeljeni pronoia posjedi "poti!ao dodjelu manji* posjeda
sitnom vojnom plemstvu#
K ekonomske mjere: pobrinuo se za unapre=enje zemljoradnje i stoarstva. <e&io je privrednoj
samodostatnosti zemlje/ nastojao osloboditi Carstvo uvoza strane robe i tome dokinuti ekonomsku
prevlast talijanski* gradova. 8abranjivao podani!ima da kupuju inozemnu luksuznu robu.
protekcionizam usmjeren protiv Venecije
9 'ongolska invazija ila je na ruku Bizanta u privrednom smislu "<ur!i su u $i!eji kupovali robu
po visokim !ijenama#
9 -ata! pola stoljea nakon smrti proglaen sve!em "!rkva u 'agneziji# ( sveti !ar 3van 'ilosrdni
J. Prije obnove
- T!&/&) . L+#"+)$# , 3van -ata! ( poti!ali obrazovanje, ni!ejski dvor Laskaris uinio znanstvenim
sreditem, $i!eja do&ivjela kulturni pro!vat
- Laskaris nastoja vladati i Crkvom ( na patrijarko prijestolje posjeo je mona*a Arsenija, prema +imu
je bio suzdr&an 9 pokoravanje ,rke !rkve +imu nije bila op!ija
- Laskaris ( vanjska politika ( uspio ouvati postignuti pozi!iju u odnosu na neprijatelje, prodor
'ongola natjerao je %eld&uke da potra&e pomo $i!eje, s druge strane Bizantin!i uspostavljaju veze s
'ongolima
15
K Balkan ( $i!eja se bori protiv Bpira i Bugarske "'i*ajlo Asen zaposjeo dijelove <rakije i
'akedonije, 15OA. zaustavljen, potpisan mir. Branim vezama Laskaris se povezao s Bugarskom i
Bpirom ( Laskaris pod svoju krunu uspio dobiti 2ra i utvrdu %erviju to je 15O@. opet potaklo rat
izme=u Bpira i $i!eje
9 u ratu je na vidjelo izaao sve &ei sukob izme=u !ara i plemiki* porodi!a Carstva koje su u
vojs!i dr&ale visoke zapovjednike polo&aje ( sumnjao u nji*ovu vjernost, vodio pro!ese i davao
surove kazne predstvani!ima aristokra!ije to e dovesti do propasti dinastije Laskarisa
- naslijedio ga 3van -. a njegov regent je bio ,eorgije 'uzalon koji je nakon pokopa <eodora ubijen,
a novi regent postao je M$6+%& P+!&&1 ( najsposobniji i najugledniji predstvanik aristokra!ije
"sjajan vojskovo=a, uzdignut na polo&aj megas duEa, zatim despota, na kraju postao suregent#
K brzi uspon Paleologa rezultat je zaotravanja vanjskopolitike situa!ije: 'an)red od %i!ilije
neprijatelj $i!ejskog Carstva: zaposjeo ;r) 15O1. i najva&nije epirske gradove: 2ra, Avionu, Butrinto
9 Paleolog nije uao u sukob nego je priznao osvojena podruja i zapeatio savez branom vezom
K trei lan saveza bio je -ilim -ille*ardouin od A*eje "latinska kne&evina A*eja#
6 mona koali!ija
- srpski kralj ?ro . suprostavio se koali!iji: zauzeo %kopje, Prilep i ;ievo 15O1. godine D
si!ilijanski kralj D latinske snage grke 6 savez
K 15O:. 3van Paleolog "'i*ajlov brat# poveo vojsku sa kumanskim i seld&ukim udjelom u dolinu
Pelagonije gdje je porazio savezniku vojsku: -ilim poginuo, epirska dr&ava je izgubljena ( !arska je
vojska ula u Artu i %rbi su morali napustiti gradove koje su osvojili
K kako bi izbjegao opasnost od -ene!ije 'i*ajlo - . zapoeo je pregovore sa ,enovom, suparnikom
-ene!ije, 15A1. potpisan je ugovor u $im)eonu: ,enove&ani su se obvezali Carstvu na vojnu pomo
protiv -ene!ije u zamjenu za dalekose&ne povlasti!e: porezne i plate&ne slobode u svim dijelovima
Carstva/ u njava&nijim lukim gradovima osigurana su im prodajna mjesta 9 ,enova je trebala dobiti
ono prvenstvo u trgovini na 3stoku koje je od kraja 11. st. bilo iskljuivo pravo -ene!ije
- vojskovo=a Aleksije %trategopul poslan s malom vojskom u <rakiju da nadgleda bugarsku grani!u/
prolazei uz Carigrad vidio je da je grad nezatien "jo uvijek trajalo primirje od 15A0/ a vene!ijanska
)lota s )ranakom posadom otila zauzeti utvrdu 2a)nuzij u Crnom moru# ( 15A1. osvojio Carigrad
bez otopora
- za vrijeme latinske vladavine Carigrad je kulturno propao, osiromaio "bogatstvo odneeno na
zapad#, ulazak !ara 'i*ajla u grad pretvorio se u vjersku sveanost "manistir %tudion, 7agija %o)ija (
ponovno okrunjen. <aj in simbolizira obnovu bizantske !arske vlasti u !arskom gradu
- Paleolog je uspostavio trajnu vladavinu i utemeljio najdugovjeniju dinastiju bizantske povijesti koja
e vladati Carstvom do njegovog kraja
I. Ponovna uspostava Bizanta kao velesile: 'i*ajlo - .
- !arski grad opet u rukama Bizanta ( Carstvo ima opet presudan utje!aj na politiko stanje u Buropi i
postalo sredite zanimanja sredozmeni* sila
16
- nova pozi!ija tra&ila je skuplje odr&avanje "nedostatak sredstva i snage# ( novi veliki izdat!i: porasla
potreba za veom vojskom i )lotom. >pustoeni glavni grad treba opet izgraditi 6 teret na provin!iju
- vrijeme latinske vladavine ostavilo tragove: talijanski pomorski gradovi vladali su bizantskim
vodama, imali kolonije po !ijelom Carstvu, veina otoka %redozemlja pod nji*ovom vlasti/ ,rka pod
Mran!ima, Bpir D <esalija pod grkom upravom, odupirao se ujedinjenju. %jever Balkanskog poluotoka
zauzimale 5 slavenske dr&ave: %rbija i Bugarska ( razvile se na tetu Bizanta
6 nu&no sprijeiti udru&ivanje zapadni* i balkanski* protubizantski* sila
- zadaa Paleologa: diplomatska obrana od zapadni* napadaki* planova i ponovna uspostava
bizantske vladavine u na tlu Bpira i latinski* ostataka u ,rkoj
- sredite planiranog napada na Bizant bila je %i!ilija ( a ti planovi imali su te&inu jedino ako i*
podupre papa pa je glavni !ilj Paleologa sprijeiti udru&ivanje si!ilijanskog kraljevstva s +imom
- pridobio papu ?rbana -. uz obeanja o !rkvenoj uniji "papa nesklon 7o*enstau)enima, %i!iliju
ponudio ;arlu An&uvinskom#
- 'i*ajlo pustio -ille*ardouina da se vrati u A*eju na vlast ( polo&io lensku zakletvu, dobio titulu
megas domestikos, Bizant dobio utvrde: 'onemvazija, 'istra, 'ajna i 7ierakion
K -ilima podr&ao papa "prije dogovora# i -ene!ija pa je izbio rat: !arev brat sebastokrator ;onstantin
krenuo s vojskom "velik udio seld&uka# na Peleponez, a ,enova napala latinske otoke. +at vo=en i u
Bpiru i Bugarskoj: 15A5. 'i*ajlo osvojio va&ne luke na Crnom moru: An*ijal i 'ezembriju na raun
Bugarske, a Bpir 15AI. 3van Paleolog "brat# prisilio na mir.
K . ,rka rat se otegnuo, ponestalo nova!a i turske trupe prele su na stranu Mranaka. Bizant do&ivio
te&ak poraz 15AI. kod 'akri-Plagija i 15AJ. ,enova pora&ena od -ene!ije u $apuljskom zaljevu. Car
mijenja politiku: raskinuo savez sa ,enovom i krenuo u pregovore s -ene!ijom .
15AO. sklopljen ugovor kojem je -ene!ija dobila opet privilegije. -ene!ija odugovlaila rati)ika!iju
ugovora pa se okrenuo opet ,enovi: kako je ,enova opet pretrpjela poraz od -ene!ija pristala je na
dogovor "pravo na slobodnu trgovinu u Carstvu, etvrt u Carigradu - ,alata pro!vala u genoveko
trgovite.
15A1. rati)i!iran ugovor s -ene!ijom, skopljen na O godina "kratkoroni raskidivi sporazumi#
- ;arlo An&uvinski postao novi kralj %i!ilije i $apulja
9 15A@. uz prisutnost pape u -iterbu sklopio prijateljski savez s latinskim !arem Balduinom . i
sporazum o podjeli Bizantskog Carstva nakon osvajanja
9 krenuo na ,rku, osovjio 'an)redov epirski posjed i stekao podrku -ille*ardouina
- polo&aj Bizanta te&ak: opet pregovori s novim papom ;lementom -. +im te&i okonanju grke
s*izme i osloba=anju %vete zemlje, ali ne osvajanju Bizanta. $akon ;lementa dulje vrijeme nije bilo
pape pa se 'i*ajlo okrenuo )ran!uskom kralju Ljudevitu %vetom koji je namjeravao novi kri&arski
po*od pa ga brat ;arlo An&uvinski morao slijediti u <unis. 15@1. novi papa talijan ,rgur W. pobornik
kri&arskog rata i unije tako=er nesklon osvajanju
17
- 'i*ajlo nastojao potkopati utje!aj ;arla u slavenskim i grkim zemljama na Balkanu uspostavom
dinastiki* veza. <eko izlazio na kraj sa separatistikim grkim dr&avama poto i* je *tio pripojiti.
9 15@5. 'i*ajlo oduzeo autoke)aliju %rpskoj i Bugarskoj !rkvi &elei podrediti ju&noslavenske Crkve
grkoj nadbiskupiji u >*ridu "nije dolo do veze sa %rbijom#
Povezao se sa ?garskom ( protute&a %rbiji "u savezu s An&uvin!ima#
15@5. Bugari upali u Carstvo, prinu=eni povui se pod navalom <atara - u savezu s 'i*ajlom
- najva&niji )aktori moi na 3stoku: <atari 8altne *orde u . +usiji, 'ongoli pod vodstvom kana
7ulagua u prednjoj Aziji i 'emelu!i u Bgiptu "15O:. razdvojili se ruski i prednjoazijski 'ongoli#
9 'ongoli kana 7ulauga 15O1. zauzeli Bagdad i proirili se na prednju Aziju od 3ndije do
%redozemlja ( 15A0. poraz od egipatski* 'ameluka "izvorno garda egipatski* Bjubida sastojala se od
;umana i dr. stepski* naroda . +usije, 15O0. zagospodatili Bgiptom i osnovali vlastitu dinastiju (
vladat e do 1A.st.# ( povezani sa sunarodnja!ima iz . +usije ( veza sa 8latnom *ordom mogua
jedino morskim putem za to im treba Bizant
K sporazum 'ameluka i ju&noruski* 'ongola sa 'i*ajlom - . "ali 'i*ajlu potreban 7ulagu zbog
pritiska na sultanat 3konij#
K 15AI. ju&noruski <atari i Bugari napali Bizant i porazili ga u vie navrata
K 15@5. 'i*ajlo sklopio sporazum sa 8latnom *ordom "vo=a $ogaj#
6 'i*ajlo je oko prstena protubizantski* sila koji je okru&ivao Carstvo stvorio prsten koji je trebao
obuzdavati te neprijatelje: 7ulagovi 'ongoli vrili pritisak na sultanat +um, $ogajevi <atari na
Bugarsku, 'a=ari na %rbe, a ;arla An&uvinskog obuzdavao je sam papa "!rkvene unije radi#
- papa ,rgur W. 'i*ajlu dao ultimatum: za !rkvenu podlo&nost obeao potpunu sigurnost od
katoliki* sila, ali i zaprijetio da u sluaju otpora nee vie mou zadr&avati An&uvinskog "isti!ao je
ugovor Bizanta s -ene!ijom ( upozorio -ene!iju da ne sklapa novi ugovor dok papa ne sklopi uniju#
- ;arlo An&uvinski uvrstio polo&aj u Albaniji, ojaao savez sa %rbijom i Bugarskom ( 15@J. Latini i
,r!i, %laveni i Alban!i udru&ili se
- 'i*ajlo pristao na uniju/ 15@I. "unato otporu bizantskog sveenstva# na %yonskom koncilu/ veliki
logotet ,eorgije Akropolit zakleo se u ime !ara na priznanje papina prvenstva, na pri*vaanje rimske
vjeroispovijedi. Potpisana je !arska deklara!ija i stvorena je 4)"-!(+ .($%+
- pod papini* pritiskom ;arlo odustao od napada, a -ene!ija je produ&ila ugovor na 5 godine
- Bizant u o)enzivu u Albaniji . zauzeo Berat i Butrinto te zapoeo opsadu 2raa i Avlone
- neuspje* u <esaliji, a uspje* na moru: opet zavladali Bgejskim morem
- Peleponez: umro -ille*ardouin, 'oreja dospijela pod vlast ;arla An&uvinskog, ali zemlja je
is!rpljena ratovanjem i grko se stanovnitvo bunilo protiv latinske vladavine. Bizant proirio svoj
posjed sve do Arkadije ( bitno uvrenje !arske pozi!ije "vanjska politika uspje*#
- bizantski narod, monatvo i veina klera bilo je odano pravoslavlju i nisu &eljeli uniju. >snovana
stranka arsenita "patrijar* Arsenije bio je izopio 'i*ajla# koji su se borili protiv !ara i novog
18
!rkvenog vodstva. Bizantski narod "pravoslavlje svetinja, mrzili Latine# okrenuo se protiv !ara, !ar to
ignorirao pa su zapoeli progoni.
K utje!alo na Bugarsku, Bpir
- novi papa $ikola . ( sna&an poti!aj rimskoj unionistikoj politi!i. Qeli ravnote&u izme=u
An&uvina!a i Bizanta s !iljem da vlast +imske !rkve nametne svim svjetovnim vlastima
- papa, Mran!uz, 'artin -. 1511. podlo&an An&uvin!ima, u >rvietu ;arlo i latinski titularni !ar Milip
potpisali ugovor s -ene!ijom o ponovnoj uspostavi rimskog imperija koje je prigrabio Paleolog "pod
;arlovim utje!ajem papa je osudio 'i*ajla kao *eretika4#
- unionistika politika 'i*ajla - . propala, od nje se ak ogradio +im
- zapadne sile udru&ile se u borbi protiv Bizanta: -ene!ija ;arlu )lotu, a +im podrku D balkanski
vladari :
K 1515. 3van <esalski i srpski kralj 'ilutin upali su u 'akedoniju, zaposjeli %kopje
K bugarski vladar ,eorgije . <erter
- 'i*ajlo pomagao "novano, )lota# Petra . Aragonskog "rod 'an)reda# da preuzme vlast na %i!iliji
- potakli ustanak na %i!iliji ije je stanovnitvo bilo is!rpljeno neprestanim ratnim pripremama
An&uvina!a ( 1515. na Palermu buknuo ustanak G%i!ilijanska veeraH ( okonana An&uvinska
vladavina na %i!iliji ( ju&notalijansko kraljevstvo bilo je razbijeno
- titularni latinski !ar Milip postao neva&an, -ene!ija se okree Bizantu
RAS7LO I PROPAST BIZANTSKOG CARSTVA (1282.-1453.)
1. Bizant kao dr&avi!a
- % Balkanskog poluotoka dr&ali %laveni
- na moru vladale talijanske pomorske repubile
- Peleponez ( vei dio pripadao Mran!ima D Atika s Beo!ijom i obli&nji oto!i
- <esalija i Bpir s Btolijom i Akarnanijom pod vlau Angela ( separatistike grke dr&avi!e na elu s
<esalijom najvie se odupirale ujedinjenu
- neprestani ratovi na Balkanu i obramnbeni rat protiv An&uvina!a is!rpili su Bizant
- politika 'i*ajla - . podsjea na politiku 'anuela . ( utje!ala globalno, ali opteretila Bizant.
>brambena sposobnost Bizanta u Aziji je potkopana. Bizant istroen u vojnom i )inan!ijskom pogledu
6 zapoelo propadanje Bizantskog Carstva
- 'i*ajlovi nasljedni!i: Bizant se pretvorio u dr&avi!u
- nasljednik: A(/)&($" . "1515.-1J51# ( slab vladar
1$
- propast Bizanta zapoela jo krajem 1J. st. imala dublje uzroke: unutranje prilike i vanjskopolitiki
pritisak. 3s!rpljen u vojnom i )inan!ijskom pogledu.
- zapoela ekspanzija osmanski* i srpski* sila
- razdoblje Paleologa je bilo doba kulturnog pro!vata, Carigrad i dalje intelektualno sredite svijeta
- sin, su!ar 'i*ajlo W. "prijestolonasljednik# ( sve vea va&nost polo&aja suvladara karakteristina za
razdoblje Paleologa ( prve naznake preobra&aja !entralistike samovlade u zajedniku vladavinu
!arske kue nad razjedinjenim Carstvom 9 javlja se pomisao o podjeli Carstva
K suprotnost rimsko-bizantski* i zapadni* poimanja "vladati monar*ijom po rimskom obiaju ili
podijeliti grek gradove i zemlje po uzoru na Latine "da svaki sin upravlja zasebnim dijelom kao
privatnim vlasnitvom# #
- Bizant jo uvijek ustrajao na ideji o jedinstvu Carstva, zapravo su provin!ije bile povezane sa
sreditem jedino osobm namjesnika "!arevi ro=a!i#. ?pravni sustav bizantske dr&ave gubi svoj
!entralistiki karakter.
- vladavina dinastije Paleologa znaila je pobjedu visokog plemstva, a pro!es )eudaliza!ije dobio je
novi zama*. %vjetovni i du*ovni zemljoposjedni!i uveavaju svoj posjed i broj paroika te stjeu sve
vee privilegije "imunitet#. Propada seljaki posjed te nepovlateni posjed sitnog plemstva.
- dr&ava propada politiki, )inan!ijski i vojno. -eleposjed se izuzima sve vie iz porezne obveze "a
istovremeno iri se na da druge posjede# porezni pri*od dr&ave znatno pada ( sve gore stanje u
poreznoj upravi
- pronojarima se sve ee daje pravo da dodijeljene posjede i pri*ode proslje=uju nasljedni!ima
"naslje=uje se radna obveza tako=er# - znak slabljenja sredinje vlasti i sve vea popustljivost
za*tjevima )eudalnog plemstva
- bizantska vojska sastoja se prete&no od strani* plaenika ( teko )inan!ijsko optereenje za dr&avu (
trupe se moraju smanjiti/ Andronik ukino )lotu i smanjio kopnenu vojsku/ ime je ekonomskoj
ovisnost o ,enovi dodao i vojnu
- Bizant izgubio polo&aj velesile i nije bio u stanju obraniti se osmanskoj vojnoj sili
- gubitak i na vrijednosti bizantskog zlatnika. >d sredine 1J. st. bizantski zlatnik potiskuje sve vie
zlatnik talijanski* pomorski* repubilka ( dovelo do porasta !ijena, poskupljena &ive&ni* namirni!a i
pojave gladi
K Andronik posegnuo za poreznim mjerama ( poveao porezni teret, porez u naturi ( pogoranje
polo&aja stanovnitva ( uveden novi porez sitokrit*on "svaki zakupitelj njime morao je dio &etve in
natura ustupiti dr&avi#
- nastojao ograniiti imunitet veleposjeda ( odre=ene vrste poreza ( zmeljini porez ( izuzeti su iz
prava na imunitet
- !arinski pri*odi, ionako maleni, slijevali su se u blagajnu pomorski* republika, a ne Carstva "vojska#
- viak pri*oda slu&io pokrivanju tekui* trkova uprave te plaanju danka nadmonim susjedima
2,
- !rkveno pitanje: ideja unije mrtva, Andronik odrekao se unije. Patrijar*: ,regorij Ciparski. +aste
utje!aj monatva, znaaj Crkve/ dolazi do du*ovnog i materijalnog pro!vata "manastiri Atosa posebno
( od 1J15. zlatnom bulom potpadaju pod upravu !arigradskog patrijar*a. Protosa %vete gore potvr=uje
patrijar*#
K reorganiza!ija biskupija, iznova regulirani odnosi izme=u rangova
9 !arigradski patrijar* ostao sredite pravoslavnog svijeta. Crkva je najpostojanija u Bizantu.
- vanjska politika ( Andronik nastojao mirovnim i prijateljskim ugovorima osigurati grani!e
- novi protubizantski planovi u Mran!uskoj i $apuljskom kraljevstvu: prin! $apulja Milip <arantski i
prin! Mran!uske ;arlo od -aloisa
K <arantski upravljao an&uvinskim naslje=em u Bpiru i u ime napuljskog kralja polagao lensko pravo
na posjede u ,rkoj i <esaliju
- mo separatisiki* grki* dr&ava padala je jo br&e od moi Bizanta. 2olazi do oru&ani* sukoba
izme=u Bpira i <esalije. 15:0. Bizant intervenirao/ zauzeli 2ra i izbio na .adransko more nakratko.
K 15:O. Bpir opet pod napadom, tra&i pomo Bizanta, ali %rbija napada Bpir i osvojila 2ra
K nastavljaju su srpski napadi na podruju 'akedonije, Biznat u protunapad4na kraju Andronik
sklapa trajni mir sa srpskim kraljem "srpsko plemstva se protivilo miru jer je &eljelo iriti posjed# (
zapeatio brakom "bizantska !arska kua imala ugled# 15::. potpisan mirovni sporazum/ osvojene
zmelje kralj 'ilutin je zadr&ao kao miraz.
K jaanja bizantskog utje!aja u %rbiji ( gre!iza!ija srpskog dvora i dr&ave, kulturna bizantiza!ija
srpske dr&ave
- slabost Bizanta na Balkanu u unutarnjopolitikom pogledu uvjetovana vojnom i )inan!ijskom
is!rpljenou Carstva, a u vanjskopolitikom doga=ajima u 'aloj Aziji i genoveko-vene!ijanskim
ratom
- najvei politiki promaaj Andronika je to se dao uvui u rat ,enove i -ene!ije. ,enova kontrolira
pomorski put iz %redozemnog mora u Crno more/ 15:I. izbio rat, Bizant ,enove&anima iz ,alate
pru&io utoite, -ene!ija odgovara represalijama, tako je izbio rat -ene!ije i Bizanta, a ,enova je
15::. sklopila vjeni mir s -ene!ijom. Bizant nije imao )lotu, a -ene!ija je tra&ila nadokandu tete,
Bizant prisiljen platiti. 1J05. sklopljeno primirje na 10 godina ( -ene!iji potvr=ene stare trgovake
povlasti!e, dobila kolonije u Ar*ipelagu, ,enova utvrdila ,alatu i zauzela 7ios.
6 pomorske republike iz rata izale ojaane, a Bizant s novim gubi!ima
- 'ala Azija "'ongoli su sredinom 1J. st. potisnuli turske narode, a sada se ta nova masa slila na
Bizant u potrazi za zemljom i plijenom ( turski napadi sve silovitiji, a otpos Bizanta sve slabiji#
K sredite dr&ave te te&ite !arske politike pomaknuto na zapad/ kon!entra!ija snaga u europskom
dijelu Carstva, za obranu 'A nedostajalo vojske i )inan!ija ")eudaliza!ija pridonjela propasti
vojniki* dobara u poganinim podrujima iz ni!ejskog doba#
21
- oko 1J00. godine !ijela 'ala Azija bila je u turskim rukama ( turski vo=e podijelili posjede
me=usobno ( 'A se raspala na niz turski* kne&evina ( Bitiniju dobio >sman ( zaetnik osmanske
dinastije koja e ujediniti turska plemena i pokoriti Bizant i ju&noslavenske dr&ave
K Bizant raunao na pomo Alana u zamjenu za doputenje da se nasele u Carstvu ( pora&eni
K pomo katalonske dru&be ( +u=er de Mlor ( plaeni!i. 8auzeli Miladel)iji, ali se ubrzo okrenuli
protiv Bizanta i poeli *arati i pljakat "neredovito plaanje# ( 'i*ajlo 3W. ubio +u=era, ;atalon!i
krenuli u odmazdu, Bizant pora&en kod utvrde Apros.
- pritisak sa sjevera ( Bugarska opet ojaala ( <eodor %lavoslav, proirio vlast ju&no od Balkanskog
gorja i zaposjeo va&nije utvrde i luke gradove ( Bizant prisiljen sklopiti mir i priznati osvojena
podruja 1J0@.
- ;atalon!i opustoili <rakiju i zaposjeli ;asandriju
- protubizantski planovi 8apada: Milip <arantski udru&io se s katolikim Alban!ima i dospio u posjed
2raa. ;arlo od -aloisa "knez bez zemelj# ( 1J0A. sporazum s -ene!ijom, 1J01. ugovor sa %rbijom,
podr&ao ga i papa ;lement -. podr&ali ga i bizantski velikai. Pridobio ;atalon!e "vladali situa!ijom
na istoku#.
K ;atalon!i krenuli prema <esaliji/ zemljom vladali )eudalni velikai, zemlja na izdisaju. >pskrbljeni
nov!em <esaliji stupili u slu&bu atenskog kneza Naltera/ razili se s Mran!ima ( sukob 1J11. kod
;e)isa u Beo!iji porazili ;arla 6 Mranaka vlast u Ateni i <ebi slomljena, nastala nova katalonska
kne&evina
- propali protubizantski osvajaki planovi, kraj zapadnjaki* pokuaja obnove: -ene!ija 1J10. sklopil
primirje na 15 godina, tako=er dogovor sa %rbima
- uvrstio se bizantski polo&aj na Peleponezu ( bizantskoj lu!i u 'oreji gradu 'onemvaziji Carigrad
dodijelio znaajne trgovake povlasti!e ( protute&a vene!ijanskim sreditima ;oronu i 'odonu
- 1J11. izumrla dinastija Angela u Bpiru i <esaliji ( preuzeo $ikola >rsinij od ;e)alonije. Bizantski
!ar polagao pravo na <esaliju kao na upra&njen lenski posjed ( najmoniji tesalski magnati &eljeli su
se osamostaliti ( upali Alban!i "poetak seobe Albana!a#. $ajvei dio prigrabila Atena, a luki grad
Pteleon pripao je -ene!iji. ( Bizant izvukao krai kraj
- sukoba !ara i unuka Andronika 333. dovest e Carstvo u dugotrajan gra=anski rat
5. Bpo*a gra=anski* ratova. %rpska prevlast na Balkanu
- unutarnji raspad Bizantskog Carstva ubrzan je nizom gra=anski* ratova ( dinastika sva=a
intenzivirala je unutarnje krize koje su unitile Carstvo
- Andronik 333. pristali!e: I-+( K+(0+".2!( ( bogati magnat, %irgijan ( kumanskog podrijetla D
<eodor %inaden i Aleksije Apokauk "kupnja polo&aja po Carstvu#
K oslonili se na nezadovoljstvo provin!ije preoptereene porezima pa su podjarili pokret protiv
!arigradske vlade, Andronik 333. pridru&io se vojski svoji* pristali!a kod 2rinopolja, davao obeanja,
dijelio povlasti!e i posjede "demagog#, <rakiju oslobodio porezne obveze ( trako stanovnitvo
pristalo uz mladog !ara. 'ar na Carigrad. Andronik 33. sklopio primirje.
22
vs. Andronik 33. koji je u sukobu pod pritiskom )inan!ijski* tekoa morao pribjei najstro&im
mjerama tednje ( pala mu popularnost
- Andronik 333. dobio <rakiju i neke posjede u 'akedoniji, a Andronik 33. ostatak s Carigradom
6 podjela !arskog teritorija
K Andronik 33. zadr&ao pravo pregovaranja sa stranim silama, ali to je ubrzo naputeno i svaki je !ar
vodio svoju politiku
- 1J55. ponovno buknuo gra=anski rat: sukob megas duEa %irgijana i megas domestikosa
;antakuzena/ Andronik 333. na stranu ;antakuzena, %irgijan preao neprijatelju, narod skloniji unuku,
pa Andronik 33. sklopio primirje pod prijanjim uvjetima
- Andronik 333. 1J5O. okrunjen za su!ara
- vanjskopolitike i untarnjopolitike posljedi!e rata vrlo teke. +atno stanje i kretanje trupa spreavali
su obradu zemlje ( <rakija. Autoritet sredinje vlasti poljuljan
- namjesnik u %olunu, 3van Paleolog &eli od!ijepiti svoju provin!iju od Carstva/ zatra&io pomo
srpskog kralja %te)ana 2eanskog, ali je ubrzo preminuo
- 'ala Azija ( <ur!i nastavili osvajanja: 1J5A. pala Brusa koju e >r*an uiniti glavnim gradom i
postat e svetitem >smanlija
- 1J5@. po trei put izbio rat izme=u 5 !ara. .u&noslavenske zemlje sada su se aktivnije umijeale u
unutarnja previranja u Bizantu. %rbi su bili savezni!i Andronika 33. a Andronik 333. stupio je u savez s
bugarskim !arem 'i*ajlom Simanom. ( protunapad starog !ara propao u 'akedoniji, a !ijela
bizantska 'akedonija pokorila se Androniku 333. ak i %olun ga priznao. Siman poslao bugarsko-
tatarske trupe Androniku 33., ali ga je mladi !ar natjerao da i* povue. ( 1J51. Andronik 33. prodro je u
glavni grad i osvojio vlast bez borbe. Prisilio djeda na abdika!iju.
- 3van ;antakuzen ( stvarni vo=a ustanikog pokreta, postao upravitelj dr&ave, odre=ivao smjer
dr&avnoj politi!i. 8apravo nastavili politku svgrnute vlade
- posljedi!e gra=anskog rata: )inan!ijska kriza, pad vrijednosti *CperpCrona
- nova vlada: preure=enje pravosu=a "podmitljivost bizantski* sudova#
9 Andronik 33. 15:A. re)orma sudstva ( u Carigradu ustanovio dvanaestolani sudaki kolegij koji se
sastojao od !rkveni* prelata i svjetovni* dostojanstvenika te je kao vr*ovna sudska instan!ija trebao
jamiti pobjedu pravde. "doao na lo glas pa obustavio rad#
9 Andronik 333. 1J5:. ustanovio novi sudaki kolegij koji se sastoja od etiri lana: dva klerika i dva
laika ( etiri vr*ova su!a +omeja trebali su nadgledati pravosu=e u !ijelom Carstvu. $ji*ove presude
konane i neopozvie "tako=er optu&eni za potkupljivost i svrgnuti#
9 vrsta lokalni* vr*ovni* suda!a ( nekoliko zasebni* vr*ovni* suda!a u %olunu, 'oreji...
K za razdoblje Paleologa karakteristino znatno sudjelovanje klera u dr&avnom sudstvu
K postojao i !rkveni sud pri patrijar*u koji je sura=ivao s !arskim te ga nadopunjavao
23
- vanjskopolitika situa!ija: stalno napredovanje <uraka u 'aloj Aziji i %rba u 'akedoniji te daljnjim
slabljenjem granini* i latinski* separatistiki* dr&ava
K Bizant uspio u % ,rkoj i na Bgejskom moru osvojiti neke dijelove za*valjujui podr!i %eld&uka
9 suradnja ;antakuzena sa seld&ukim emirima koji su se smatrali ugro&enim od >smanlija/ pokuao
se osloboditi saveza s ,enovom "pomorska i trgovinska neovisnost# ( treba jaati vlastite pomorske
snage ( ulo&io u brodogradnju "izgradnja )lote sa vlastitim sredstvima i nov!em dr. magnata ( dr&ava
sa svojim obrambenim snagama i u )inan!ijskom pogledu postala ovisna o velikaima#
K jaanje srpskog kraljevstva zbli&ilo je Bizant i Bugarsku ( savez protiv %rbije ( 1JJ0. bitka kod
-elbu&da izme=u %rbije i Bugarske ( Bugarska vojska unitena, Andronik 333. se povlai
6 obrat, presudna bitka za 'akedoniju i stvorila temelje srpskoj prevlasti
- Andronik 333. osvojio niz utvrda na bugarsko-bizantskom pograninom podruju te luke gradove
'ezembriju i An*ijal
- obrat situa!ije u Bugarskoj i %rbiji: nove vlasti ( u Bugarskoj 3van Aleksandar, a u %rbiji %te)an
2uan i ta dva vladara sklopila su trajni mir "zapeatili brakom izme=u obitelji#. Bugari krenuli u rat
protiv Bizanta da vrate izgubljena granina podruja, a %rbija upala u bizantsku 'akedoniju
9 2uan nositelj ekspanzionistike te&nje srpskog plemstva, %irgijan preao na njegovu stranu,
osvojio bizantske utvrde u 'akedoniji: >*rid, Prilep, ;astoriju i %rumi!u. %a sjevera mu zaprijetili
'a=ari pa pri*vatio primirje ( 1JJI. mirovni sporazum, %rbi zadr&ali osvojena podruja
- Andronik 333. i ;antakuzen krenuli protiv <urakak 1J5:. s namjerom da oslobode $i!eju ( bitka kod
Milokrene izgubili, 1JJ1. >r*an se domogao $i!eje, pala je i $ikomedija, Bizant preustali: Miladel)ija i
7erakleja na Crnom moru
- %eld&u!i iz maloazijski* emirata *arali ju&nim dijelom Bgejskog mora ( poga=ali Latine ( suradnja
Bizanta i %eld&uka
K Andronik i ;antakuzen pokuali uvrstiti polo&aj Bizanta na moru pomou novoizgra=ene )lote (
1J5:. krenuli na otok 7ios ",enova# kojeg su osvojili pa Mokeju i Lesbos
K uspjesi Bizanta u <esaliji i Bpiru, pripojena Biznatu <esalija
K potreba rjeavanja epirskog pitanja ( slom separatistike dr&avi!e samo pitanje vremena ( pokorili
su je 1JJ@. Bpir je zajedno s Akarnanijom pripojen Bizantu bez borbe
- zapadne sile pokuale oteti Bizantu ta podruja ( latinska titularna kralji!a ;atarina de -alois (
vladala kne&evinom A*ejom i an&uvinski namjesnik u 2rau potakli su ustanak ( ubrzo slomljen/ 3van
Angel proglaen namjesnikom u Bpiru
- u ,rkoj bilo jo latinski* kne&evina, ali na Balkanskom poluotoku nije preostala nijedna samostalna
grka dr&ava, nekadanje separatistike dr&avi!e pripojene opet Bizantu kao provin!ije
9 nije rezulatat moi Bizanta, nego unutarnjeg raspada separatistiki* dr&ava
- 2uan pokorio albansko podruje te zauzeo Bpir i <esaliju ( Bizant nije bio u stanju zadr&ati steeno
24
- vladavina Andronika 333. bio je preda* izme=u 5 razdoblja unutarnji* borbi, nakon njegove smrti
buknuo je novi gra=anski rat od kojeg se Carstvo vie nije oporavilo
- maloljetni nasljednik 3van -. a regent ;antakuzen, protiv njega opozi!ija oko !ari!e majke Ane od
%avoCe i patrijar*a 3vana ;aleke, pridru&io im se i Aleksije Apokauk
6 dvorske intrige i me=ustranake borbe
- vanjske opasnosti: <ur!i *araili trakom obalom, %rbi se opet probili do %oluna, a i Bugari su
prijetili ratom ( kantakuzen se suprostavio sa trupama koje je sam )inan!irao, uspio uspostaviti mir
- a*ejski )eudal!i poruili ;antakuzenu da e priznati bizantsku vlast ")ran!usko plemstvo#, ali je izbio
gra=anski rat ( protivnika strana je iskoristila odsustvo ;natakuzena iz glavnog grada pa je izvela
dr&avni udar
- ;antakuzen se 1JI1. u 2idimoti*u proglasio !arem "potivao legitimnost ( !ar 3van -., *tio naglasiti
da se ne bori protiv legitimne !arske vlasti nego protiv uzurpatora Apokauka#, u borbi se oslonio na
trako plemstvo i provin!ije
- vanjske sile se upliu u unutarnje sukobe Bizanta, borba politiki* stranaka - politika i so!ijalna
krizaXborbe D vjerski sukob kasnobizantskog razdoblja: #8&) & 6!#$6+2'.
, *esi*asti ( monasi koji u svetoj tiini "*esC!*ia# vodili strogi pustinjaki &ivot, F mistino-asketska
struja "%imeon $ovi Bogoslov, ,regorij %inait# %veta ,ora ( najsvetije pribje&ite bizantskog
pravoslavlja postalo sredite *esi*astikog pokreta. $ajvii !ilj *esi*asta jest gledanje Bo&jeg svjetla,
a put do toga omoguavala je asketska praksa. ? osamljenikoj povuenosti *esi*ast je izgovarao
'olitvu 3susu i tada bi ga preplavila bla&enost i ugledao bi bo&ansku svjetlost poput one koju su
ugledali 3susovi ueni!i na <aboru#
- napad na *esi*izam potaknuo je mona* Barlam, suprostavio mu se teolog ,regorije Palama ( sukob
K Barlam je povukao apsolutnu liniju podjele izme=u vjenoga i vremenitoga "pori!ao vidljivost
svjetlosti na <aboru jer je vremenita kao i svaka druga Bo&ja tvorevina, a da je istovjetna s Bogom
opet ju ne bismo mogli vidjeti jer je Bog nevidljiv#/ u sustavu Palame izme=u Boga i ovjeka ulazi
neto posredujue to proizlazi iz Boga i objavljuje se ovjeku "bo&anska energija je emana!ija Boga,
a to nije nita drugo doli mudrost, ljubav, Bo&ja milost te svjetlost koju su apostoli ugledali na <aboru#
6 *esi*astiki sustav izraz e&nje za premoivanjem jaza ovostranosti i onostranosti
K +im ga odba!io, a Bizantska !rkva pri*vatila
- kon!il 1JI1. Andronik 333. predsjedao ( Palama pobijedio, ali je ubrzo !ar umro
- kon!il, predsjedao ;antakuzena ( osu=en ,regorije Akindin "vs. Palama#, politika smjena
- Palama izopen iz Crkve ( ovrsnula veza ;antakuzena i *esi*asta 9 vjerski sukob se isprepleo sa
politikom borbom koja je Carstvo ras!ijepila na dva neprijateljska tabora
- produbilo so!ijalni jaz ( sve vee privredne potekoe pootrile su so!ijalne suprotnosti. $a selu i
gradovima raste bijeda naroda, a vlasnitvo je u rukama malobrojnog sloja aristokra!ije to je samo
dodatno ogorilo narod.
25
- slabljenje !entralizma "sredinje vlasti# koje su potkopale )eudalne vlasti ( o&ivljavanje prava
gradova na autonomiju ( vs. zapad: na zapadu je gradskim &ivotom dominirala klasa trgova!a i
obrtnika, a u Bizantu lokalna zemljoposjednika aristokra!ija
K temeljna razlika zato su talijanski trgovaki gradovi naglo i potpuno ba!ili u drugi plan vodeu
bizantsku privrednu silu
- Apokauk se u borbi protiv ;antakuzena oslanjao na narodne mase ( raspirujui du* so!ijalne pobune
protiv aristokra!ije: 2rinopolje ( ustanak protiv lokalnog plemstva. Predstavni!i aristokra!ije,
zemljoposjednika, ;antakuzena su pora&eni. 2olazi do klasni* borbi u %olunu
K %olun imao sna&nu narodnu stranku koja je bila vrsto organizirana i imala je veinom jasnu
politiku ideologiju: stranku zelota "vs. aristokra!ija# 1JI5. preuzeli vlast
K 8eloti "pristali!e Barlama i Akindina# se sukobili sa *esi*astima, savezni!ima ;antakuzena
"politiki zeloti neprijatelji !rkveni* zelota#. Priznavali !ara 3vana Paleologa.
K %olun je &ivio po vlastitom zakonu u skoro potpunoj neovisnosti
- os %oluna do Carigrada mo plemstva bila je slomljena ( narodni ustanak liio ;antakuzena podrke
unutar Carstva pa se povukao u %rbiju i tra&io pomo %te)ana 2uana gdje je i sklopio savez
- <esalija ;antakuzena priznala za !ara ( zemlja veliki* zemljoposjednika stala na stranu bizantske
aristokra!ije. 3van Angel preuezo upravu. "osvojio neka podruja u katalonskoj <esaliji#
- uz ;antakuzena "protu!ar# su bila ponovno osvojena grka podruja ( raskid sa %rbima, 2uanu nije
bilo u !ilju da ijedna strana pobijedi "udru&io se sa !arigradskim regenstvom#
- ;antakuzen saveznik >mur, emir Ajdina ( <ur!i mu pomogli: %eld&u!i pa >smanlije ( premo nad
drugom stranom i odluilo is*od rata. - nije uspio osvojiti %olun, odustao i prepustio 2uanu ostatak
'akedonije. - uz pomo seld&uka zapoeo osvajanje <rakije, posljedi!a toga je pljakanje pokoreni*
zemalja od strane <uraka
- !arogradsko regenstvo oslanjalo se na podrku ju&ni* %lavena: sprski kralj 2uan i bugarski !ar 3van
Aleksandar D *ajduk 'omilo koji je patrolirao bizantsko-bugarskom grani!om
- ;antakuzenovi savezni!i pustoili teritorij, a Apakaukovi Carstvu oteli velika podruja
- 1JIJ. 2uan zauzeo -oden, ;astoriju i Lerin te time po vlau imao !ijelu Albaniju osim
an&uvinskog 2raa
- bugarski !ar za*tijevao podruje oko gornjeg toka 'ari!e "Milipol#
- 'omilo uspostavio vlastitu vladavinu u ju&nim +odopima "1JIO. pokorio ga >mur#
- do 1JIO. ;antakuzen pokorio !ijelu <rakiju, a u Carigradu skonao je Apokauk
9 %olun ( prva reak!ija protiv zelotske vladavine: pokret otpora potaknuo !arski namjesnik 3van
Aponauk, sin Aleksija/ zavladao %olunom i stao na stranu ;antakuzena ( zeloti u protunapad po
vodstvom Andrije Paleologa, ubijen 3van Apanauk
K poeo opi obraun sa predstavni!ima vii* slojeva - zelotska vladavina je opet uspostavljena, a
veza %oluna i Carstva je dodatno oslabila
26
- ;antakuzen podr&avan od privredno i politiki najsna&niji*, ali na >mura vie nije mogao raunati
"rat sa zapadnim silama koje su 1JII. zauzele %mirnu#
K 1JIA. u 2rinopolju se okrunio za !ara ( krunidbu proveo patrijarg .eruzalema, taj in je trebalo
legalizirati proglaenjem u 2idimoti*u kojim je 8&9!& 1)+:+(#"$ )+0 1341.
K !ari!a Ana pregovara s <ur!ima ( %eld&u!i iz emirata %aru*ana umjesto da napadnu ;antakuzena,
provalili su u Bugarsku, a na povratku opljakali okoli!u Carigrada
K 1JI@. ;antakuzen uao u Carigrad, posada grada prela ne njegovu stranu, primio !arsku krunu i od
!arigradskog patrijar*a ( povezao se s Paleolozima kako bi legitimirao svoj polo&aj
- okonan gra=anski rat ( zeloti zadr&ali solun, ali nji*ov pad je pitanje vremena pa su poeli
pregovarat sa %te)anom 2uanom ( 1JO0. ;antakuzen i 3van Paleolog uli su u %olun
- postavljanje ;antakuzena na !arigradsko prijestolje znailo je pobjedu *esi*astikog pokreta, ali su
se vjerski sukobi nastavili ( protivnik $ike)or ,regor
9 kon!il u palai Bla*erna 1JO1. priznato pravovjerje *esi*asta "Barlam i Akindin izopeni#.
7esi*izam je postao slu&beni nauk ,rke !rkve. ",regorije Palma proglaen svetim, $ikolaj ;abasila,
%imeon %olunski, 'arko Bugenik# ( *esi*izam F kulturno opredjeljenje ( na vlast konzervativno
grko usmjerenje "odbijalo zapadnu kultutu i +imsku !rkvu#
- bizantski gra=anski rat najvie je dobiti donio srpskom vladaru koji je osvojio !ijelu 'akedoniju
"1JIO. pao %eres, pa teritorij do 'este# ( 2uan se proglasio !arem %rba i ,rka "vr*una! borbe s
Bizantom sastojao se u polaganju prava na !arsku titulu ( najvii simbol bizantske politike i du*ovne
nadmoi# 1JIA. srpski patrijar* okrunio %te)ana 2uana ( prisustvovali patrijar* <rnova, autoke)alni
nadbiskup >*rida i predstavni!i manastira na %vetoj ,ori "Atos pod vlau %rba#
K 1JI:. na !arskom saboru u %kopju, a zatim 1JOI. u %eresu objavljen 2uanov zakonik
K 2uan osvojio Bpir do kraja, pa <esaliju
6 2uan oteo Bizantu vie od polovine preostalog teritorija i udvostruio svoje !arstvo "uglavnom je
osvajao gradove koji se vie nisu mogli braniti# ( vladao od 2unava do ;orintskog zaljeva, od
jadranske do egejske obale "!arstvo napola grko#
K upravljao ju&nim, grkim dijelov, dok je sjever, %rbiju prepustio sinu ?rou
K strukturu dvora, upravu i pravosu=e preuzeo od Bizanta "bizantski upravni organi i sudovi ostali
samo najvie polo&aje preuzelo srpsko plemstvo#
6 grka aristokra!ija pora&ena u borbi s vanjskim neprijateljem
- %rbima nedostajala )lota za osvajanje Carigrada, a -ene!ija nije *tjela pomoi jaanju %rba
- gra=anski rat na moru ( ,enove&ani 1JIA. opet osvojili 7ios "baza trgovakog drutva porodi!e
,iustiniani# ( bizantska pomorska sila unitena izme=u ,enove i -ene!ije
- podruje bizantske vlasti svelo se na <rakiju i otoke u sjevernom dijelu Bgejskog mora te %olun
- privredna i )inan!ijska propast dr&ave, stanovnitvo vie ne mo&e podmirivat porez, privreda
unitena ( <rakija "so!ijalne borbe i turska pljakanja#, bizantska trgovina unitena, kupovna mo
27
padala ( !ari!a Ana zalo&ila krunske dragulje u -ene!iji koji su tamo i ostali ( knez 'oskve poslao
nova! za obnovu 7agije %o)ije, nova! je iskoriten za najam turski* trupa
- 1JI1. izbila je kuga koja se proirila po !ijeloj Buropi
- javlja se potreba za podjelom vlasti "!arska samovlada se pretvara u vielanu porodinu upravu
vladarske kue# ( za vrijeme ;antakuzena dinastika suvladavina postala je dr&avni sustav: bizantski
posjed 'oreja na Peleponezu prepustio sinu 'anuelu, a stariji sin 'atija dobio je podruje u zapadnoj
<rakiji 9 separtistiki dijelovi Carstva vie se nisu mogli dr&ati na okopu drugaije nego uspostavom
vrste dinastike vlasti. ? borbi protiv veliki* )eudala!a vladar se nastoji osloniti na lanove svoje
vladarske kue ")eudalna dr&ava ( vlada najjaa porodi!a, vladarska kua#
- ;antakuzenova vanjska politika: suradnja s <ur!ima, neprijateljstvo prema ,enovi "suprostavljanje
premoi ,enove ( potrebna )lota ( naj*itnija zadaa: brodogradnja, a dr&avna blagajna prazna pa opet
izvlai nova! sa privatni* posjeda# 9 smanjio !arigradsku !arinu za veinu uvozne robe pa su
trgovaki brodovi ee dolazili u Carigrad umjesu genoveku ,alatu ( ,enova odgovara vojnim
sukobom u kojem je unitila bizantsku )lotu
- u bizantskim vodama sukob -ene!ije i ,enove ( povod: nastojanje ,enove da uspostavi kontrolu
nad !jelokupnom trgovinom na Crnom moru ( -ene!ija se udru&ila sa Petrom 3-. Aragonskim, a
savezu se prikljuio i ;antakuzen
K 1JO5. velika pomorska bitka na Bosporu ( obostana isr!pljenost, sklapanje mira, -ene!ija se
povukla, a ,enova ula u savez s >r*anom, ;antakuzen primoran sklopiti mir
K -ene!ija i srpski !ar tjerali 3vana -. Paleologa na sukob s ;antakuzenom koji pokuava izbjei
sukob tj. novi gra=anski rat "dao Paleologu teritorij sina 'atije u +odopima, a 'atija dobio
namjesnitvo u 2rinopolju#
K sukob autonomni* vladavina Paleologa i 'atije ( )inan!ijski potpomognut od -ene!ije uao je u
2rinopolje 1JO5. ( u pomo brat 3van s turskim trupama koje kreu pljakati ( Paleolog tra&i pomo
Bugare i %rbe: is*od rata ovisio o sukobu trupa %rbije i <uraka "%ulejman# ( pobijedila turska premo,
Bugari se povukli, a %rbi su pora&eni kod 2idimoti*a
- 1JOJ. 'atija postavljen za su!ara i prijestolonasljednika
- jaa opozi!ija ;antakuzenima
- turska pomo dvosjekli ma ( poela epo*a trajnog naseljavanja >smanlija na europskom tlu
"zauzeli i utvrdili se na ,alipolju ( baza za osvajanje po <rakiji#
- Paleolog se udru&io sa ,enovom "gusar Mran!es!o ,attilusio# 1JOI. prodrli u Carigrad ( 3van
;antankuzen prisiljen abdi!irati i postati mona*
- sinovi se jo neko vrijeme odr&ali na vlasti: priznali vlast 'anuelu nad 'orejom, naslijedio ga je brat
'atija, uspjeno su odbijali <urke ( grka 'oreja pod autonomnom vladavinom kue ;antakuzena
izdvojena iz sredinje bizantske vlasti Paleologa
- bizantsko !arstvo nemono: !arski teritorij ras!jepkan, privreda i )inan!ije unitene, J gra=anska rata
unitila sve do kraja, bizantska blagajna prazna, upravni sustav u rasulu, valuta propala, slu&be se
pretvorile u titule 6 slom )inan!ijske moi i upravnog aparata "pro!es raspadanja dugo trajao#
28
J. >smansko osvajanje Balkanskog poluotoka. Bizant kao turska vazalna dr&ava
- javna tajna da se Bizant nalazi pred slomom, pitanje je samo kome e se pokoriti
- 1JOO. preminuo %te)an 2uan, naslijedio ga ?ro koji nije bio u stanju odr&ati na okopu labavo
povezane *eterogene dijelove svoga !arstva pa se !arstvo raspalo: samostalni dinasti osnovali su *rpu
areni* dr&avi!a
K Bizant toliko oslabljen da nije mogao izvui korist iz sloma srpskog !arstva, ve su jo jae
zaprijetili <ur!i ( na !ijelom Balkanskom poluotoku nije bilo vee sile koja bi bila u stanju
suprotstaviti se >smanlijama
- <ur!i na pragu <rakije ( jedine provin!ije preostale Bizantu pa je !ar posegnuo za pregovorima s
+imom o uniji
K nakon propasti LConske unije pregovori s +imom je mjera za kojom se posezalo esto za
gra=anskog rata
K I-+( V. alje pismo papi u Avignon u kojem moli vojnu pomo, a obeava da e u A mjese!i obratiti
svoj narod na rimsku vjeroispovijed "zalo&io bi i sina 'anuela ( poslao papi i ako ne ispuni obeanje
imao je odstupiti s vlasti# ( 3no!ent -3. nije ga s*vatio ozbiljno, u Bizant je poslao samo svoje legate
bez vojne pomoi
K jaka opozi!ija u Bizantu "velika veina klera i naroda dr&ala se stare vjerske tradi!ije, patrijar*
;alist#, ali i sna&na stranka sklona uniji ( 2imitrije ;idon
K ,rka !rkva je znala bolje ouvti svoja prava od !arske vlasti ";alist izopio %rbe, a Bugari ga
priznali kao vr*ovnog#
- sustavno osvajanje balkanski* zemalja od strane <uraka, zauzeli su <rakiju, 1JA1. pao je 2idimoti*
pa i 2rinopolje
- M.)+0 I. "1JA5.-1J1:.# ( ju&ni slaveni bespomoni: %rbija u stanju raspadanja, a Bugarska
razjedinjena i paralizirana tekom privrednom krizom i vjerskim previranjima ( sultan premjestio
svoju reziden!iju na Balkan 1JAO. u 2rinopolje ( >smanlije uvrstili polo&aj u Buropi
K turski prodor pratila je sustavna koloniza!ija "turski velikai#, a domae stanovnitvo je odvlaeno u
'alu Aziju kao ropstvo
- Bugarska se oslonila na <urke u bespomonosti "*tjeli dogovor# to je izazvalo sukob s ?garskom i
Bizantom ( 1JAI. Bizant osvojio An*ijal na Crnom moru
- Bizant pregovara i s pomorskim republikama za pomo, ali bez rezultata, pa se opet okree papi
"kree novi kri&arski rat ( Petar Ciparski, ali u Bgipat#
- 3van -. 1JAA. krenuo u ?garsku da zatra&i pomo ( 1. puta bizantski !ar odlazi izvan !arstva u
potrazi za pomoi "?garska tako=er tra&i prvo obraenje#
K na povratku Bugari zabranili povratak kroz svoju zemlju ( intervenirao kao pomo Bizantu Gzeleni
gro)H Amadea od %avoCe ( 1JAA. se pojavio u bizantskim vodama s kri&arskom vojskom ( oteo
<ur!ima ,alipolje, oslobodio !ara i oteo Bugarskoj 'ezembriju i %ozopol ( bizantski polo&aj na obali
Crnog mora uvren
2$
K Amadea je tako=er bio nositelj unionistiki* planova ( grku stranu zastupao je 3van ;antakuzen .
za*tijevao je sazivanje ekumenskog kon!ila u Carigradu, ali papi vie odgovarao razgovor s !arem
koji je bio spreman na obraenje ( 3van -. 1JA:. stigao u +im
K dok se !ar u +imu odri!ao vjerovanja, patrijar* Milotej je uvrstio vjernost pravoslavlju tako je
preobraenje vara na rimsku vjeroispovijed ostalo individualni in ( do unije nije dolo
- 1J@0. 3van -. zaputio se u -ene!iju zbog )inan!ijske nu&de ( obeao im otok <enedos za povrat
!arski* dragulja, nova! i brodove
K Andronik, regent u Carigradu odbio izruiti otok poto su ga &eljeni i ,enove&ani pa se !ar naao u
neugodnom polo&aju ( pomogao mu sin 'anuel iz %oluna pa se 1J@1. !ar vratio napokon u Carigrad
bez da je ita postigao
- >smanlije zauzeli <rakiju pa ugro&ena srpska 'akedonija
- despot .ovan ?gljea "%eres# i brat -ukain ( krenuli na 2rinopolje pa se sukobili kod Vernomena na
'ari!i 1J@1. izgubili od <uraka ( mekedonske zemlje izgubile samostalnost. Lokalni vladari morali
priznati vr*ovnu vlast sultana i obvezati se na plaanje danka i vojnu slul&bu
- ta bitka se odrazila na Bizant ( 'anuel iz %oluna zauzeo podruje ?gljea i %eres, ali nakon bitke
Bizant dospio u nominalnu ovisnost o <ur!ima te se obvezao na plaanje danka i vojnu slu&bu, a
Bugarska je priznala tursku vr*ovnu vlast
K !arska vlada donijela odluku da se bizantskim manastirima oduzme polovina nji*ovi*
zemljoposjeda i da i* ponudi u pronoia zakup kako bi ojaala obranu zemlje uoi krajnje teke i
dugotrajne turske invazije
- Andronik se pobunio protiv !ara "o!a# ( udru&io se sa osmanskim prin!em ( uguena "'urat#.
polo&aj prijestolonasljednika preuzeo je 'anuel, 1J@J. okrunjen za su!ara.
- raskol bizantske vladarske kue pokopio se sa sukobom -ene!ije i ,enove oko <enedosa (
,enove&ani izazvali smjenu vlasti u Carigradu kako bi sprijeili da -ene!ija dobije trgovinskopolitiki
i strateki va&an otok, podr&ali i <ur!i Andronika 3-. ( ,enova dobila <enedos, a <ur!i ,alipolje (
otok ostao vjeran 3vanu -. pa ga je 1J@A. osvojila -ene!ija 6 rat
- 3van i 'anuel uz odobrenje <urske i -ene!ije preuzeli su prijestolje opet "obvezali se opet na danak i
davanje vojske# 9 sudbinu Carstva odre=uju vanjske sile, a Bizant je tek objekt u politikoj igri
velesila koje su se sukobljavale na istoku: -ene!ije, ,enove "5 tal. pomorske republike# i >smanskog
Carstva
- ,enova i -ene!ija se is!rpile u ratu pa su posredovanjem Amadea od %avoCe 1J11. u <orinu sklopili
mir: <enedos ne pripada nikome, utvrde e sravniti sa zemljom, a stanovnitvo preseliti na ;retu ili
Bubeju, razoru&an otok predat e predstvaniku gro)a od %avoCe
- 3van -. bio prisiljen priznati Andronika 3-. i nj sina 3vana -33. kao nasljednike i dati im %elimbriju,
7erakleju, +edestos i Panidos ( 1J15. potvr=eno slu&benim ugovorom 9 osta!i Bizanta se raspali na
vie manji* jedini!a kojim su vladali lanovi !arske kue: u Carigradu 3van -., Andronik 3- "ovisan o
<ur!ima# gradovi na 'ramornom moru, 'anuel %olun, a 'orejom J. sin <eodor 3.
K Paleolozi oteli ;antakuzeni Peleponez ( <eodor 3. bio turski vazal, ali je u borbi protiv susjedni*
latinski* dr&avi!a, lokalne aristokra!ije uspio ojaati bizantsku vlast u 'oreji "naseljavanje Albana!a#
3,
- 1J1O. preminuo Andronik 3-.
- na Balkanu najsna&niji otpor <ur!ima mogli su pru&iti %rbi: vladari koji su vladali osta!ima srpskog
!arstva: knez Lazar ( vladao +akom, pridobio lokalne vlastodr!e za sebe ( savez s vladarom Bosne
<vrtkom "1J@@. se okrunio, zauzeo dijelove 7rvatske i 2alma!ije te stvorio veliko, ali kratkotrajno
ju&noslavensko kraljevstvo ( najmoniji me=u kranskim vladarima Balkana#
K 1J@O. rijeen !rkveni raskol izme=u Bizanta i %rbije
- osmanski napadi sve &ei, ,r!i i %laveni sve vei gubit!i
- M+(.! II. krenuo u o)anzivu iz %oluna, ali <ur!i su nadmoni, 1J1J. pao je %eres, a 1J1@. i %olun
- pala je i %o)ija i $i, Lazar pobijedio kod Plonika, a bosanski vojvoda -latko -ukovi porazio
<urke kod Bilea ( 'urat se prvo obraunao s ustankom u Bugarskoj, zatim krenuo na %rbe
K ;osovo polje 1J1:. knez Lazar sa srpskim i bosnaskim trupama ( najznaajniji doga=aj u
osmanskom osvajanju Balkanskog poluotoka: sam sultan poginuo, ali nastavio prijestolonasljednik
Bajazit, Lazar pao u zarobljenitvo i veliko sredite otpora uniteno 6 <ur!i preplavili Balkan
- srpski )eudal!i, bizantski i bugarski !ar obvezali se sultanu na vojnu slu&bu i plaanje danka
- turski porez teretio !jelokupno stanovnitvo, sve zemljoposjednike, vladara ( turski *ara (
najva&nija i najte&a obveza plaanja
- sve vei pritisak na Bizant i sve ve ovisnost o <ur!ima
- previranje oko prijestolja ( 3van -33. proglasio se !arem u Carigradu uz pomo <uraka
K odluka o !arskom prijestolju na sultanu ( sve slabiji utje!aj pomorski* republika koje su is!rpljene
ratovanjem oko <enedosa, a ,enova u unutarnjim nemirima
K prvi korak u sultanovom osvajanju Carigrada
K 'anuel u protunapad ( postao posluni vazal <uraka kako bi njegov ota! 3van -. zadr&ao prijestolje
( prisiljen u Bajazitovoj vojs!i krenuti u po*od na bizantsku Miladel)iju ( bizantskim trupama je
pomogao sultanu osvojiti posljednji bizantski grad u 'aloj Aziji "3van -. umro 1J:1.#
- !arski grad izjednaen s Carstvom ( osim 'oreje Bizant nije imao vie posjeda na kopnu, samo
debele zidine su razlog opstanka Carigrada u trenutku kada je okru&en <ur!ima
K sultan Carigradu nametnuo blokadu kako bi da osiromaio i is!rpio ( presjekao opskrbu grada
- 1J:J. osvojili >smanlije <esaliju pa se okrenuli ,rkoj
K 1J@:. dru&ba iz $avarre otela je ;atalon!ima <ebu, Atika, ;orint ( vladao knez $erio 3. A!!iajuoli
predstavnik )irentinske trgovake porodi!e, bizantski vladar 'istre ( sukob s A*ejom
K 1J:O. <ur!i osvojili 'oreju
- 13;3. konano pokoreno bugarsko !arstvo ( 8+& %! 4+)#"$ 1)+/ T)(&-& ( B.1+)#"+ je vie od O
stoljea ostala provin!ija >smanskog Carstva
31
- vlaki knez 'ir!ej %tariji ( imao zale=e u ?garskoj ( ravni!a +ovine 1J:O. bitka - na turskoj strani
borili su se srpski kne&evi kao vazali (%te)an Lazarevi, ;raljevi 'arko, ;onstantin 2raga (
pokorio se sultanu i obvezao na danak 6 <ur!i zauzeli 2obrud&u i prijelaze preko 2unava
- ugro&ena ?garska i osobito latinske kne&evine u ,rkoj
- nu&nost zajednike ak!ije kranski* naroda protiv turske opasnosti
- apel ugarskog kralja %igismunda: odazvali se )ran!uski vitezovi "ideja kri&arskog rata# i -ene!ija
K -ene!ija postala )lotu - 2ardaneli da nadgleda tjesna!e i umoguava vezu Bizanta i kri&arske vojske
K bitka kod $ikopola 1J:A. <ur!i porazili aroliku vojsku ( nedostatak suradnje
- <ur!i zauzeli i zadnje bugarsko podruje kne&evinu -idin, 1J:@. Atenu te opet po*arali 'oreju,
tako=er su osvojili vene!ijanski Argos
I. Propast
- uniten ugled Bizanta u inozemstvu ( moskovska dr&ava odbila priznati turskog vazala "vo=u
pravoslavnog svijeta# ( pravo prvenstva ,rke !rkve za vladara ruske dr&ave u usponu bilo je
nedodirljivo
- srozani me=unarodni ugled bizantske !arske vlasti morao se osloniti na autoritet !arigradskog
patrijar*a: vie nije dr&ava titla Crkvu, nego Crkva dr&avu
- do kraja su se Bizantin!i dr&ali dogme da je nji*ov vladar jedini pravovaljani !ar "Bizant se oajniki
dr&ao ideja kojima je neko u du*ovnom pogledu vladao istonim svijetom#
- nakon bitke kod $ikopola 1J:1. poslani su pozivi upomo vladarim ruski* zemalja
- 'anuel 33. poziv za pomo uputio je papi, vene!ijanskom du&du te kraljevima Bngleske, Mran!uske i
Aragona, a 3van -33. pokuao je prodati svoje pravo na prijestolje
- ;arlo -3. )ran!uski kralj poslao vojsku pod vodstvom marala Bou!i!auta koji je nagovorio 'anuela
da sam krene na zapad tra&iti pomo osobno, a 3van je trebao za to vrijeme vladati u Carigradu
- 1J::. u Bou!i!autovoj pratnji stigao u -ene!iju pa i u druge talijanske gradove, Pariz i London ( !ar
je dobio samo neodre=ena obeanja
9 sa stajalita povijesti kulture boravak bizantskog !ara u sreditima zapadne kulture omoguio je
upoznaanje bizantskog i zapadnog svijeta u razdoblju renesanse
- tijekom !areva boravka u Parizu Bajazitove snage su pokleknule pred &imurovim 'ongolima kod
Angore i tako je Bizant na kratko oslobo=en turske opasnosti
- <imur ( najvei mongolski vladar od vremena 2&ingis-kana i jedan od najvei* osvajaa povijesti
K podredio svojoj vlasti srednju Aziju i 8latnu *ordu u +usiji
K 1J:1. ratni po*od na 3ndiju, zatim je proao Perziju, 'ezopotamiju i %iriju ta napao >smansko
Carstvo u 'aloj Aziji ( skrio Bajazitovu mo u bit!i kod Angore 1I05., a ve slijedee godine se
povukao iz 'ale Azije
32
K poginuo tokom po*oda na ;inu
K sruio >smansku vlast i produ&io &ivotni vijek Bizanta
- u pora&enom >smanskom Carstvu izbili su nemiri, a Bizant ionako oslabljen iznutra nije bio
sposoban za regenera!iju
K %ulejman koji je vladao u Buropi zaratio je s braom koja su vladala u 'aloj Aziji ( zakljuio
sporazume s Bizantom, srpskim despotom %te)anom Lazareviem i pomorskim silama: -ene!ijom,
,enovom i +odosom
9 Bizant se rijeio vazalski* obveza i obustavio plaanje danka <ur!ima te je dobio %olun, ;alkalidu
s Atosom, skupinu otoka %kiatos-%kopelos-%kiros te obalni pojas na Crnom i 'ramornom moru
K %rbi i Bizant upleli se u unutarnje borbe u <urskoj: %ulejman pora&en, a prijeti im opasnost od 'use
koji se ak poeo opsjedati Carigrad, naposlijetku je 'e*med uz podrku %rba i Bizanta pobijedio
brau i postao sultan
6 zavrio gra=anski rat i prevladana kriza u >smanskom Carstvu
- 'e*med 3. se pridr&avao dogovora sa Bizantom
- Carigrad je unuto smanjenju pritiska izvana polagano odumirao, a 'istra je bila sredite preporoda
*elenstva u ju&noj ,rkoj ",eorgije ,emist Plet*on ( neoplatoniki dr&avni )ilozo), *umanist 6
'oreja sredite *elenizma ( !ar gradi zidine tzv. 7eksamilion
- Bizant krenuo na latinsku A*eju, interven!ija -ene!ije spasila A*eju
- 'urat 33. novi sultan nastavio Bajazitovu agresivnu politiku, Bizant se opet pokuao uplesti u
dinastike borbe u <urskoj, neuspjeno
9 1I55. zapoela je opsada Carigrada ( poeo pad Bizanta ( opsada je prekinuta nastavkom
dinastiki* borbi
- 1I5J. <ur!i provalili u ju&nu ,rku ( uniten 7eksamilion, 'oreja opustoena ( mir s 'uratom,
opet se obvezali na danak i Bizant pao u lensku ovisnost
- Bizant predao %olun -ene!iji kako bi zatitila stanovnitvo ( 1IJ0. pao pod <urke
- 1I5O. umro je 'anuel 33. a naslijedio ga 3van -333. koji je trebao vladati Carigradom i okoli!om kao
bazilej i autokrator +omeja, osta!ima Bizanta vladali su njegova braa kao samostalni vladari
- Carstvo privredno i )inan!ijski uniteno, zamire kovanje zlatnika i prelazi se na srebrnu valutu
- 'oreja jedina svjetla toka, vladaju tri !areva brata: <eodor, ;onstantin i <oma ( vodila pobjednike
borbe protiv latinski* dr&avi!a "gro) <o!!o, Patras, latinska A*eja# ( izuzev vene!ijanski* kolonija uz
obalu ( !ijeli Peleponez pod grkom vlau: ,r!i pobijedili Mranke
- oajni I-+( VIII. opet poeo pregovarati o uniji s +imom, tako=er proputovao zapadom u potrazi za
pomoi "'anuel: dogovor izme=u Latina i ,rka nije mogu, a unionistikim nastojanjima e se samo
jo vie produbiti raskol#
33
K kon!il u 3taliji o uniji ( 3van -333. sa patrijar*om .osipom, nekoliko metropolita, brojni* biskupa i
opata stigao u Merraru 1IJ1. gdje je otvoren kon!il/ - u Carigrad poslao brata ;onstantina iz 'oreje
kao regenta
K 1IJ:. u )irentinskoj katedrali kardinal .ulijan Cesarini i nadbiskup Besarion od $i!eje na latinskom
i grkom jeziku proglasili su uniju ",r!ima doputeno da zadr&e svoj obred# ( rimsku vjeroispovijed
priznali su i najvii predstvani!i Bizantske !rkve#
- bizantski narod se suprostavio dogovorima iz Merrare i Miren!e ")irentinska unija imala je manju mo
od lConske: unija iz 15@I. je zatitila Bizant pred zapadnim osvajakim te&njama ( rezultirala je
opipljivim politikim dobitkom, a unija iz 1IJ:. koja je trebala spasiti Bizant od <uraka nije mogla
postii nita#
- unija samo gurnula Bizant u unutarnje borbe i oduzela ono malo ugleda to je Bizantu nosila ,rka
!rkva ( moskovsko !arstvo je u uniji vidjelo izdaju, +usija sama izabrala svoje metropolite
- tursko napredovanje na Balkanu dozvalo u borbu 'a=are
K vojvoda <ransilvanije 3van ;orvin-7unCadi ".anko %ibinjanin# ( pobjede nad <ur!ima u %rbiji i
-lakoj
K papa pozvao kranske narode u kri&arski rat pa se u ju&noj ?garskoj skupila arolika vojska pod
vodstvom kralja Vlaislava (((. )agelona "nositelj poljske i ugarske krune# D *unyai D srpski despot
+ur,a -rankovi"
K 'urat 33. u 'aloj Aziji ratova protiv emira ;aramanije
K kri&arka vojska prela 2unav, srpske zemlje, ula u Bugarsku, osvojila %o)iju te se probila u <rakiju
gdje je turski otpor bio sna&niji D jaka zima 6 povlaenje
- >smanlije stjerani u de)anzivu: u Albaniji tinjao ustanak godinama "%kenderbeg, 1IIJ.-1IA1# ( iz
ju&ne grke napadao despot ;onstantin "gospodar Peleponeza sa sreditem u 'istri# zauzeo Atenu i
<ebu
- 'urat 33. primio zastupnike kralja -ladislava, *unCadija i Brankovia 1III. u 2rinopolju te su
ugovorili primirje na deset godina ( srpskom despotu trebala je biti vraena -laka. %ultanov
opunomoenik potpisao je ugovor u %egedinu. 6 ogranienje turske vlasti na Balkanu jamio je
kranima desetogodinji preda*
- +im tjerao na nastavak rata ( kardinal Cesarini pa je kranska vojska opet krenula u napad, ali bez
%rba koji su se ogradili od pot*vata
K vene!ijanska )lota i dubrovake galije nisu uspjele sprijeiti priljev turski* trupa iz 'ale Azije
K 1III. bitka kod -arne ( kranska armija je unitena, -ladislav poginuo
- ;onstantin nastavio s osvajanjima: Beo!ija, Mokis, osvojio ,rku do Pinda
- 1IIA. 'urat 33. pokorio zemlje srednje ,rke i opet su slomljenje *eksamilionske zidine ( upali i
opustoili 'oreju
- ;onstantinu zajamen mir u zamjenu za plaanje danka
34
- 1II1. ;osovo polje - sukob 'urata 33. i 7unCadija ( poginuo
- !ar 3van -333. umro bez potomostva 1II1. pa ga naslijedio despot ;onstantin/ 1II:. okrunjen za !ara
u 'oreji, a vladavinu nad 'orejom podijelili su <oma i 2imitrije
- 1IO1. umro 'urat 33. a naslijedio ga 'e*med 33.
- bizantski Carigrad nalazio se u samom se!u osmanskog teritorija, na grani!i turski* europski* i
azijski* posjeda "sultan podignuo utvrdu +umeli 7issar na Bosporu#
- posljednja nada 4+)+ K&(#0+(0$(+ <I. nalazila se na zapadu, opet ideje o obnovi unije: kardinal
3zidor "bivi ruski metropolit# 1IO5. u 7agiji %o)iji proglasio uniju i odslu&io misu po rimskom obredu
K narod se opet pobunio jer je pogotovo u tekoj situa!iji vie nego ikada dr&ao do svoje vjere
K u Bizantu jaa struja koja zagovara pomirenje s <ur!ima: osmanska vladavina je manje zlo od
podlo&nosti +imu
- Al)onso -. od Aragona i $apulja ( najmoniji vladar %redozemlja nije imao u !ilju spas Bizant ve
posve obrnuto poput predaka te&io !arskoj kruni i latinskom !arstvu ( podr&ao ga i papa $ikola -.
- Bizant bio objekt politiki* spletki drugi* sila, iznutra is!rpljeno i paralizirano, Carstvo srozano na
razinu grada-dr&ave
- 1IOJ. M!6'!/ II. zapoeo je opsadu Carigrada
K snaga Carigrada: jedinstven polo&aj "strateki va&an# i vrstoa zidina, ali <ur!i imali te*niku
nadmo " topovi odluili o svemu#
K napad s kopna na Pemptonska vrata ( naslabija toka obrane. 8latni rog ( pomorka bitka, sultan
preko kopna dovukao brodove
K u 7agiji %o)iji krani: Latini i ,r!i zajedno idr&ali zadnju misu
K grad napadan s tri strane, naposlijetku sultan u borbu morao ukljuiti i janjiare ( elitne trupe
K 2;.5.1453. 8+& %! C+)$1)+/= 8+& %! B$2+(0
- pljakanje Carigrada ( unitena bogatstva, umjetnika djela, rukopisi, slike sveta!a, opreme !rkve4
- Carigrad je postao glavni grad >smanskog Carstva, a Bizantsko Carstvo prestalo je postojati
- !arski grad je utemeljen za vrijeme ;onstantina -elikog, a skonao je za K&(#0+(0$(+ <I.
- ju&nogrka 'oreja i trapezuntsko !arstvo nad&ivjeli su Bizant za nekoliko godina
- <ur!i su uskoro osvojili ostatak grki*, latinski* i slavenski* posjeda na Balkanu: 1IOA. Atena, a
Partenon koji je bio !rkva posveena 2jevi!i 'ariji pretvoren je u d&amiju, 1IA0. pala 'oreja, 1IA1.
<rapezunt ( zadnji dio grkog tla
- 1IO:. pora&eni %rbi, a 1IAJ. bosansko kraljevstvo, albanske i slavenske dr&ave sve do .adrana
- >smansko Carstvo protezalo se od 'ezopotamije do .adrana
- du*ovne i politike tradi!ije Bizanta su nastavile &ivjeti te su ak pro&ele druge narode
35
- pravoslavna vjera ( spe!i)ino grkog karaktera postala je izraz narodne osobnosti ju&ni* %lavena i
,rka i uvala balkanske narode u turskom kulturnom okru&ju i omoguila na!ionalno-dr&avni
preporod kasnije
K omoguila ujedinjenje ruski* naroda ( 'oskva zba!ila <atare i kao jedina samostalna dr&ava
pravoslavne vjeroispovijedi postala prirodno srdite pravoslavnog svijet ( 3van 333. ujedinitelj ruski*
zemalja ak je preuezo na svoj grb bizantskog dvoglavog orla i bizantske obiaje
9 ako je Carigrad bio novi +im, 'oskva je postala trei +im
6 du*ovno naslije=e Bizanta, njegova vjera, politike ideje i du*ovni ideali nastavili su &ivjeti u
ruskom !arstvu
- bizantska kultura pro&ela je istok i zapad, u njoj se sauvala grko-rimska antika, a u vrijeme
renesanse zapadni svijet je u Bizantu vidio sauvano antiko naslije=e: rimsko pravo, grku poeziju,
)ilozo)iju, znanost koje je postalo uzor ostatku Burope
36