ELEMENTI STROJEVA II

Struni preddiplomski studij strojarstva

veljaa 07
LEAJI
Osnovna je funkcija leaja noenje pominih dijelova
konstrukcija, prvenstveno vratila i osovina.
Oni dre vratila i osovine u odreenom poloaju,
omoguavaju njihovo okretanje te prenoenje sila na
kuite i postolja.
TRENJE U LEAJIMA
Leaji se podmazuju da bi gubici trenja, a time i
zagrijavanje, bili to manje.
Trenje je otpor koji se javlja izmeu povrina nalijeganja
dvaju tijela i suprostavlja se meusobnom gibanju:
klizanjem, kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja)
onemoguuje gibanje (trenje mirovanja).

Za leaje ima znaenje samo trenje gibanja.
Prema nainu gibanja postoje sljedee vrste trenja:

Trenje klizanja, kada povrine nalijeganja klize jedna po
drugoj (klizni leaj)
Trenje kotrljanja i trenje valjanja, kada se dva
elastina tijela kotrljaju ili valjaju jedan po drugom
(valjni leaj)

Prema stanju povrina nalijeganja postoje sljedee vrste
trenja:
a) Suho trenje kada izmeu
dodirnih povrina nema nikakvog
stranog sloja
b) Mjeovito trenje djelomino
trenje vrstih tijela, a
djelomino tekue trenje
c) Tekue trenje povrine
nalijeganja se ne dodiruju,
njihove vrhove razdvaja nosivi
tekui ili plinoviti sloj
1 pomini dio
2 mirujui dio
3 meusloj
Leaji se dijele na dvije grupe:
Valjne
Klizne
Valjni leaj
Klizni leaj
VALJNI LEAJI
Prednosti (usporedba s kliznim leajima)

Manji otpor trenja
konstantan koeficijent trenja u radu i pri upuivanju
mala potronja maziva
nije potrebno odravanje (oteeni leaj zamjenjuje se
novim)
ne zahtijevaju vrijeme uhodavanja
visoko normirani, proizvode se u velikim serijama zbog ega
su jeftiniji.
Nedostaci (usporedba s kliznim leajima)

osjetljivi na udarce
brzina vrtnje im je ograniena
osjetljivi na neistoe
kod veih brzina vrtnje pojavljuje se um
trajnost im se smanjuje poveanjem brzine vrtnje
zahtijevaju vee dimenzije za ugradnju u radijalnom smjeru.
Vrste valjnih elemenata
Kuglice
Valjii Iglice
Stoci
Bavice
VRSTE VALJNIH LEAJA
Prema obliku valjnih elemenata leaji se dijele na:
Kuglini leaj Konini valjkasti leaj Valjkasti leaj
Igliasti leaj Bavasti leaj
Dijelovi valjnog leaja
Vanjska staza
Valjni
element
Unutarnja staza
Kavez
Materijali za izradu dijelova valjnih leaja
Valjni elementi te vanjska i unutarnja staza:
4140 (100Cr2)
4146 (100Cr6)
4340 (100CrMn6)
Elementi se nakon oblikovanja kale, bruse i poliraju. Kale se na
tvrdou 58 65 HRc.
Kavezi:
tancani elini lim
mjed
slitine aluminija
plastine mase (PA 66)
PRORAUN VALJNIH LEAJA
Valjni su leaji standardizirani, pa je za njih potrebno
napraviti samo kontrolni proraun.
U praksi se koriste dva tipa kontrolnih prorauna:
Kontrola trajnosti leaj se odabere iz kataloga
proizvoaa prema konstrukciji i geometriji uleitenja,
pa se na temelju njegove dinamike nosivosti odredi
trajnost
Kontrola dinamike nosivosti za zahtjevanu trajnost i
poznato optereenje, proraunava se dinamika nosivost i
odabire leaj
Trajnost leaja
Trajnost leaja se definira u milijunima (10
6
) okretaja ili
ee u satima, kao vrijeme koje leaj provede u radu do
prve pojave zamora materijala.
Nominalna (nazivna) trajnost za skupinu leaja je ona
trajnost u satima, koju dostigne 90 % kontroliranih leaja
prije pojave prvih znakova zamora materijala valjnih
elemenata i staza.
Oteenje staze valjnog leaja uslijed
zamora
Detalj oteenja
Simulacija mogue pojave oteenja MKE
Prikaz pojave pukotine i njezin rast
Proraun ekvivalentnog optereenja na leaju
Optereivanje leaja
F
r
F
a
Dinamika nosivost C:
isto radijalno (kod radijalnih leaja ) ili
isto aksijalno (kod aksijalni leaja)
konstantno optereenje, kojim se smije
opteretiti skupina jednakih leaja s
nazivnom trajnou od 10
6
okretaja, ili s
trajnou od 500 sati pri konstantnoj
brzini od 33,3 min
-1
.
Ekvivalentno optereenje P:
Kako su leaji vrlo esto optereeni i radijalnim F
r
i
aksijalnim optereenjem F
a
, kontrolu trajnosti vri se s
ekvivalentnim optereenjem prema izrazu:
P = X F
r
+ Y F
a
[kN]
Proraun nominalne trajnosti leaja
n P
C
L
p
h
60
10
6
10
|
.
|

\
|
=
Gdje je:
L
h10
[h] trajnost leaja u satima uz 10 % vjerojatnost
da e doi do oteenja leaja
C [kN] dinamika nosivost leaja (iz kataloga
proizvoaa)
P [kN] ekvivalentno optereenje leaja
p eksponent jednadbe vijeka trajanja
p = 3 za kugline leaje, p = 10/3 za sve druge leaje
n [min
-1
] brzina vrtnje vratila
Odreivanje dinamikog faktora leaja
p
h
n L
L
f
P
C
f
500
= =
gdje je faktor broja okretaja:

p
n
n
f
3 , 33
=
Trajnost leaja ovisi o namjeni stroja, u kojeg je leaj
ugraen, njegovom optereenju, a kree se unutar
iskustvenih vrijednosti:
Ureaj Trajnost L
h

Kuanski aparati 1 500...3 000
Alatni strojevi 15 000...25 000
Dizalice 10 000...15 000
EM < 4 kW 8 000...15 000
Srednji EM 15 000...25 000
Veliki EM 20 000...30 000
Automobili 2 000...5 000
Teretni vagoni 20 000
Putniki vagoni 40 000
Propelerske osovine vel. brodova 80 000...100 000
Podmazivanje leaja
Podmazivanje uljem
Da bi se postigla zadovoljavajua debljina uljnog filma
potrebno je odrediti:
Nazivnu viskoznost ulja odreuje se na temelju geometrije
leaja i brzine vrtnje:

33 , 0
1
1000 4500
|
.
|

\
|
=
n
d n
m
v
mm
2
/s za n < 1000 min
-1
m
d n
4500
1
= v mm
2
/s za n > 1000 min
-1

2
d D
d
m
+
=
mm
Stvarna viskoznost ulja na radnoj temperaturi trebala
bi biti vea od nazivne viskoznosti:
1
v k v =
k > 1 (3) kako bi se osiguralo potpuno hidrodinamiko
podmazivanje
k < 0,4 ali ulju treba dodati EP (Extreme pressure)
aditive, ime se poveava nosivost
Priblini odabir viskoznosti uz pomo dijagrama
Primjer:
Jednoredni kuglini leaj dimenzija d =
40 mm i D = 80 mm, vrti se s n = 1500
min
-1
zahtijeva nazivnu viskoznost:

15
60 1500
4500 4500
1
=

= =
m
d n
v mm
2
/s
Na radnoj temperaturi potrebna je
viskoznost:
45 15 3
1
= = = v k v mm
2
/s
Ako se za radnu temperaturu
odabere 60
o
C, potrebno je
odabrati ulje najblie gradacije
ISO VG 100.
Naini podmazivanja uljem
Podmazivanje
uranjanjem (uljna
kupka)
Podmazivanje
trcanjem
Podmazivanje
cirkulacijom
Izbor naina podmazivanja uljem

Izbor naina podmazivanja obavlja se na temelju obodne brzine
na srednjem promjeru leaja.
60
n
d v
m
t = m/s
v < 10 m/s uljna kupka
v < 20 (30) m/s cirkulacijsko podmazivanje (ulje je
pod tlakom od 0,5 do 1,5 bara)
v > 20 m/s posebnim rasprskaem promjera 2,5 mm.
Podmazivanje mau
Podmazivanje mau koristi se kod cca 90 % leajeva.
Znaajnije prednosti podmazivanja mau su:
niski konstrukcijski zahtjevi
dobro brtvljenje
dugotrajno podmazivanje i bez naknadnog dodavanja masti

Ovakav se nain podmazivanja bez ikakvih problema koristi
za obodne brzine < 5 m/s, a za vee potrebno je konzultirati
proizvoaa leaja.
Punjenje leaja mau
prilikom ugradnje
Punjenje leaja mau
preko mazalice
Izbor masti za podmazivanje leaja

P/C s 0,15 Ca-, K-, Na-, Li- mast
P/C > 0,15 masti za visoke tlakove Li-, i Ba- mast
Po svom su sastavu masti mjeavine sapuna (Na, Ca, itd.)
s uljima iji je osnovna viskoznost od 100 do 220 mm
2
/s.
Brtvljenje
Uloga je brtvljenja:
Zadrati sredstvo za podmazivanje u leaju
Sprijeiti prodor neistoa u leaj iz okolia
Radijalne brtve
Filcane brtve
Labirintne
brtve
Izbor tolerancija vratila i kuita na mjestu ugradnje
valjnog leaja
Tolerancije vratila: j5 i k5
Tolerancije kuita: H6 i K6
Granini brojevi okretaja
Granini brojevi okretaja vrlo se esto mogu pronai u
katazima proizvoaa, ako to nije sluaj tada se koristi
sljedee pravilo:
Leaj podmazivan mau:
n
gr
d
m
s 0,6 10
6
min
-1
mm kuglini leaj
n
gr
d
m
s 0,3 10
6
min
-1
mm valjkasti leaj
Leaj podmazivan uljem:
n
gr
d
m
= 0,5 10
6
min
-1
mm uljna kupka
n
gr
d
m
= 0,8 10
6
min
-1
mm tlano podmazivanje
n
gr
d
m
> 0,8 10
6
min
-1
mm ubrizgavanje direktno u leaj
n
gr
d
m
s 0,8 10
6
min
-1
mm uljnom maglom
Primjeri ugradnje valjnih leaja
Reduktor
Mjenja kamiona
U kotau vozila
U diferencijalu vozila
U kuki dizalice
U prigonu
tokarskog stroja
Teleskop
Aksijalni leaj
teleskopa