Proracun Oplinske Energije Ee

Veleuilite u Slavonskom Brodu
Izobrazba za strunog osposobljavanja osoba

koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada
1/63
5.4. PRORAUN TOPLINSKE ENERGIJE ZA
GRIJANJE I PRIPREMU TOPLE VODE U
ZGRADARSTVU
I. DIO
Miljenko Tomljenovi, dipl. ing.
2/63
5.4.1. Osnove meteorologije (zone, proraunski parametri)
5.4.2. Mikroklima i higijena prostora
5.4.3. Metodologija prorauna gubitka topline prema HRN EN 12 831:2004
5.4.4. Metodologija prorauna potronje energije za grijanje i toplu vodu u
zgradarstvu prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada
SADRAJ
3/63
Na potronju energije za grijanje
i hlaenje zgrade utjeu
dinamiki i statiki parametri.
Dinamiki parametri
Meteoroloki parametri
Parametri ugodnosti
Statiki parametri
Karakteristike zgrade
Svojstva materijala
Potronja energije
tehnikih sustava
Karakteristike zgrade
Svojstva materijala
Parametri ugodnosti
Dinamiki parametri
Statiki parametri
R
u
b
n
i

u
v
j
e
t
i
R
e
z
u
l
t
a
t
i
Povratna veza
Geometrija
Udio povrine prozora
Orijentacija
Prostorija / zgrada
k vrijednost
Akumulacija topline
Ostakljenje
Zatita od Suneva zraenja
Toplinska lagodnost
Osnovna izmjena zraka
Osvjetljenje
Buka
Potrebna
energija
za grijanje
Potrebna
energija
za hlaenje
Temperatura
prostorije
Ogrjevni uin Rashladni uin
Vrijeme trajanja
grijanja/hlaenja
Termoenergetska
bilanca zgrade
Relativna vlanost
Vanjska temperatura
Intenzitet Suneva zraenja
Vjetar
4/63
5/63
5.4.1. Osnove meteorologije (zone, proraunski parametri)
Potrebno je uloiti energiju radi osiguranja eljenog stanja lagodnosti
unutar prostora.
Meteoroloki parametri esto nisu u skladu s eljenim stanjem lagodnosti.
ovjek nastoji prikladnim mjerama postii stanje lagodnosti (odjea,
obua, pokrivalo za glavu, grijanje ili hlaenje prostora, razvlaivanje,
zasjenjenje, osvjetljavanje... )
6/63
Osnovni meteoroloki parametri koji utjeu na potronju energije pri
osiguravanju eljenog stanja lagodnosti u prostoru:
- temperatura okolinjeg zraka
- brzina i smjer vjetra
- intenzitet i trajanje Suneva zraenja
- vlanost okolinjeg zraka
Meteoroloki podaci mjerodavni za proraun potronje energije dobivaju
se mjerenjima okolinjeg stanja.
Izraunavaju se viegodinji prosjeci, na dnevnoj, mjesenoj ili godinjoj
razini.
7/63
mjere se u:
Glavnim meteorolokim
postajama
Klimatolokim (obinim)
meteorolokim
postajama
8/63
STUPANJ DAN - umnoak broja dana grijanja i temperaturne razlike
izmeu dogovorene srednje unutarnje temperature zraka (najee 20C)
i srednje dnevne temperature vanjskog zraka.
U zbroj stupanj dana uzimaju se samo oni dani u godini kod kojih je
temperatura zraka nia od dogovorene temperature za temperaturnu
granicu grijanja (10,12 ili 15C).
Z
i
i
t t SD
1
v, u
stupanj dan
broj dana grijanja
temperatura grijanog prostora ( C)
prosjena dnevna temperatura vanjskog zraka ( C)
( C dan)
SD
u
t
Z
i
t
v,
9/63
PRORAUN ENERGETSKIH POTREBA ZGRADE - energetski certifikat
Na drugoj stranici energetskog certifikata navode se:
- energetske potrebe zgrade za referentne klimatske podatke
- energetske potrebe zgrade za stvarne klimatske podatke
- doputene energetske potrebe
Referentni klimatski podaci - meteoroloki parametri karakteristini za neko
geografsko ili klimatoloko podruje
Stvarni klimatski podaci - statistike vrijednosti dobivene obradom izmjerenih
meteorolokih parametara na najblioj meteorolokoj postaji
10/63
Referentni klimatski podaci
(Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, NN 113/08)
Temelj su za odreivanje energetskog razreda zgrade.
Referentni klimatski podaci odreeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku
Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja.
11/63
12/63
Stvarni klimatski podaci
(Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, NN 110/08)
Temelj su za odreivanje stvarnih energetskih potreba zgrade
(ne i za odreivanje energetskog razreda).
Za proraun potronje energije zgrade temeljem stvarnih meteorolokih
podataka koriste se meteoroloki podaci za najbliu postaju iz podataka
sadranih u Prilogu ETehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i
toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08)
Meteoroloki podaci dostupni su za 32 postaje:
Bjelovar, Borovo, Brestovac Belje, Dubrovnik, urevac, Gospi,
Hvar, Karlovac, Knin, Krievci, Lipik, Mali Loinj, Ogulin, Osijek,
Pazin, Poega, Pula, Rijeka, Rovinj, Senj, Sinj, Sisak, Skrad,
Slavonski Brod, Split-Marijan, Stubike toplice, ibenik, Topusko,
Varadin, Zadar, Zagreb-Gri, Zagreb-Maksimir.
13/63
SADRANI METEOROLOKI PODACI
Svi podaci temeljeni su na prosjenim vrijednostima tridesetogodinjeg niza
(1961-1990. godine)
Temperatura vanjskog zraka
Srednje mjesene i godinje temperature zraka
mm
(C);
Srednje minimalne
min
(C) i maksimalne
max
(C) temperature zraka;
Standardne devijacije srednje temperature
sd
(C)
Percentili srednje dnevne temperature zraka 1, 5,10, 90, 95 i 99. (
p1
,
p2
,
p3
,
p90
,
p95
,
p99
).
Percentili 1, 5 i 10 su one vrijednosti temperature zraka od kojih 1%, 5% odnosno
10% srednjih dnevnih temperatura ima niu vrijednost, a percentili 90, 95 i 99 su one
vrijednosti temperature zraka koju premauje 10%, 5% odnosno 1% srednjih dnevnih
temperatura.
Broj dana grijanja
Broj dana ija je srednja dnevna temperatura zraka, tijekom hladnog dijela
godine, manja od temperature poetka grijanja (
e
). Broj dana grijanja definiran je
za razliite temperature poetka grijanja i to 10 C, 12 C i 15 C.
Dani su i percentili broja dana grijanja.
14/63
Stupanj dan
Stupanj dan definiran je za temperaturu zraka u grijanom prostoru od 20 C
i za razliite temperature poetka grijanja i to 10 C, 12 C i 15 C.
Dani su i percentili stupanj dana.
Vlanost zraka
Srednje mjesene vrijednosti relativne vlanosti zraka (%)
Srednje vrijednosti relativne vlanosti zraka mjerene u 7 i 14 sati
7h
i
14h
(%)
Srednje mjesene vrijednosti parcijalnog tlaka vodene pare p (hPa)
Srednje vrijednosti parcijalnog tlaka vodene pare p (hPa) mjerene u 7 i 14 sati p
7h
i p1
4h
(hPa)
Relativna vlanost pokazuje stupanj zasienosti vanjskog zraka vodenom parom.
Brzina vjetra
Srednje mjesene i godinje brzine vjetra v
mm
(m/s) izraunate su iz podataka o jaini vjetra.
15/63
Sunevo zraenje
Mjesena i godinje dozraena energija globalnoga Suneva zraenja.
Podaci su dani za razliite orijentacije plohe (S, SI, I, JI, J, JZ, Z, SZ)
i razliite nagibe ploha u odnosu na horizontalnu ravninu
(0, 15, 30, 45, 60, 75 i 90 ).
Potrebni meteoroloki podaci obino su uitani u raunalni program koji se koristi
za izraunavanje energetskih potreba zgrade.
Obino je potrebno samo odabrati lokaciju objekta.
Primjer podataka o stvarnim meteorolokim parametrima za Slav. Brod
16/63
17/63
PRORAUNSKI PARAMETRI
Na gubitke i dobitke topline zgrade, pored ostalih meteorolokih parametara,
najvie utjeu temperatura vanjskog zraka i eljena temperatura unutar zgrade.
Unutarnja temperatura prostora ovisna je o trenutnoj elji i potrebama korisnika
tako da ju je nemogue unaprijed tono predvidjeti.
U proraunima se koristi vrijednost unutarnje projektne temperature prostora.
Vanjska temperatura zraka takoer je vrlo promjenjiva.
Za odreivanje uina komponenata termotehnikih sustava i za odreivanje
potronje energije koristi se vanjska projektna temperatura.
One su (ili bi trebale biti) utvrene normama.
18/63
Unutarnja projektna temperatura
Za proraun normiranog toplinskog optereenja koriste se podaci unutarnje
projektne temperature iz HRN EN 12831:2004
Vrsta prostora
Unutarnja
projektna
temperatura, C
Uredi 20
Konferencijske sale 20
Gledalita 20
Restorani, kafii 20
Uionice 20
Robne kue 16
Stambeni prostori 20
Kupaonice 24
Crkve 15
19/63
Vanjska projektna temperatura zraka
To je proraunska vrijednost temperature vanjskog zraka koja se uzima u obzir
pri proraunu toplinskog optereenja sustava grijanja ili hlaenja.
Na temelju tih normiranih vrijednosti vanjskih temperatura za zimu i ljeto
odreuju se nazivne snage ureaja termotehnikih sustava odnosno vri se
izbor termotehnike opreme.
Vanjska projektna temperatura zraka prema HRN EN 12831 moe biti odreena
na dva naina:
- Izraunata prema normi EN ISO 15927-5 i navedena u nacionalnom dodatku
norme EN 12831
- Druga mogunost za odreivanje vanjske temperature je koristiti najmanju
dvodnevnu srednju temperaturu, koja je izmjerena barem 10 puta tijekom
dvadesetogodinjeg perioda.
Koriste se podaci dostupni u strunoj literaturi.
Za Hrvatsku nema nacionalnog dodatka normi EN 12831
20/63
Vanjske projektne temperature zraka za neka mjesta u Hrvatskoj u C
Belje -18 Knin -9 Rab -4
Benkovac -6 Koprivnica -18 Rijeka -8
Bjelovar -18 Krk -6 Rovinj -6
Cres -6 Krievci -16 Senj -6
Crkvenica -6 Kutina -18 Sisak -18
akovec -20 Lepoglava -21 SI. Brod -18
azma -18 Lipik -21 Slunj -16
Daruvar -18 Makarska -4 Split -4
Delnice -18 Naice -18 ibenik -6
Donji Miholjac -18 N. Gradika -18 Topusko -21
Dubrovnik -2 Ogulin -20 Trogir -4
akovo -18 Opatija -6 Varadin -20
Garenica -18 Osijek -18 Veli Loinj -3
Gospi -24 Pazin -6 Vinkovci -18
Hvar -2 Petrinja -21 Virovitica -20
Imotski -6 Pore -7 Vukovar -18
Jastrebarsko -18 Poega -20 Zadar -6
Karlovac -18 Pula -6 Zagreb -15
21/63
Osnovni zadatak termotehnikih sustava za grijanje
i hlaenje jest osiguravanje stanja ugodnosti i
ouvanje zdravlja.
Cilj je pruiti korisniku maksimalnu ugodnost uz
minimalnu potronju energije.
5.4.2. Mikroklima i higijena prostora
UGODNOST je stanje svijesti koje izraava zadovoljstvo stanjem
neposredne boravine okoline.
Osjeaj ugodnosti nuno je individualan, subjektivan dojam.
Ne postoji definirani skup stanja okolia kojim bi ba svaka osoba iz grupe
korisnika promatranoga prostora bila zadovoljna
Da bi optimalno funkcionirao, ovjek se mora osjeati ugodno u prostoru u
kojem boravi (>90% vremena u zatvorenom prostoru!)
Zadatak tehnikih sustava - stvoriti uvjete koji odgovaraju najveem
moguem broju korisnika
22/63
UGODNOST
Toplinska ugodnost
- stanje svijesti koje izraava zadovoljstvo toplinskim obiljejima okolia
- rezultat je zajednikoga djelovanja sljedeih parametara:
Temperatura zraka
Temperatura obuhvatnih ploha
Vlanost zraka
Brzina strujanja zraka
Razina odjevenosti
Razina fizike aktivnosti
Kvaliteta zraka
istoa zraka
Sadraj CO
2
u zraku
Sadraj tetnih tvari u zraku
Mirisi
Ostali faktori
Osvjetljenje
Buka
Statiki elektricitet
Magnetsko polje
23/63
Ljudsko tijelo ima sposobnost odravanja priblino konstantne temperature u
razliitim stanjima vanjskog zraka i pri bilo razliitom intenzitetu rada tjelesnih
miia.
Ravnomjerna tjelesna temperatura od 37 C
postie se cirkulacijom krvi, koja se hladi u
perifernim dijelovima tijela, a grije u unutranjim
organima postupnim sagorjevanjem bjelanevina,
masti i ugljikohidrata.
Odravanje temperature ljudskog tijela
Tijelo u stanju mirovanja ima najviu
temperaturu koe, dok se pri veem radu
temperatura sputa znojenjem, kako bi se
toplina bre odvodila.
TOPLINSKA UGODNOST
24/63
Regulacija tjelesne temperature, kojom upravlja centar za toplinu se postie
na dva naina:
- kemijska regulacija topline: procesi metabolizma u organima su tako
upravljani da se stvaranje topline mijenja u ovisnosti od temperature krvi;
- fizikalna regulacija topline: izmjena topline s okolinom se vri konvekcijom,
provoenjem, zraenjem, isparavanjem, disanjem te izbacivanjem i unoenjem
hrane - suha (osjetna) i vlana (latentna) toplina.
Kada sobna temperatura padne ispod
granice ugodnosti (kada je previe
hladno) temperatura koe se sniava, kao
i odavanje topline.
Razni dijelovi tijela imaju razliite
temperature. Temperatura glave se malo
mijenja, dok je temperatura udova jako
promjenjiva.
Odravanje temperature ljudskog tijela
25/63
Odavanje topline i vlage ljudskog tijela
Bazalni metabolizam (stvaranje minimalne topline u tijelu koja je potrebna za
odravanje ivota u potpunom mirovanju)
iznosi 80 W, odnosno 45 W/m
2
, a prilikom sjedenja iznosi oko 60 W/m
2
.
Koliina udisanog zraka odraslog ovjeka bez fizikog napora iznosi 0,5 m
3
/h
(maksimalno 8 do 9 m
3
/h), a izdisani zrak sadri oko 95 % vlanosti i ima
temperaturu od oko 35 C.
Ukupno odavanje topline, pri temperaturi zraka od 18 C do 30 C, iznosi oko
118 W, a ta vrijednost raste pri temperaturama ispod 18C, i pada pri
temperaturama iznad 30C.
26/63
Aktivnost Temp. zraka C 18 20 22 23 24 25 26
Q
tr
(suho) W 100 95 90 85 75 75 70
Statiki
sjedei rad
Q
f
(vlano) W 25 25 30 35 40 40 45
(I stupanj
aktivnosti)
Q
uk
W 125 120 120 120 115 115 115
Odavanje vod.
pare G
D
g/h 35 35 40 50 60 60 65
Teak fiziki
rad
Q
uk
W 270 270 270 270 270 270 270
(IV stupanj
aktivnosti)
Q
tr
W 155 140 120 115 110 105 95
Odavanje topline i vlage ljudskog tijela ovisi o tjelesnoj aktivnosti i
temperaturi zraka kako je prikazano u ovoj tablici.
27/63
Odavanje topline ljudskog tijela
Odavanje topline ljudskog tijela ovisi o tjelesnoj aktivnosti pri temperaturi
zraka od 22 C
Stupanj
aktivnosti
Aktivnost
Odavanje topline
(W)
Specifino
odavanje topline
(W/m
2
)
I Statiki sjedei rad 120 71
II
Vrlo lagana tjelesna
aktivnost, stojei ili sjedei
150 88
III Lagana tjelesna aktivnost 190 112
IV
Srednje teka do teka
tjelesna aktivnost
Preko 270 Preko 159
28/63
Odavanje topline
ovjeka prema okolini
pri uredskom radu
Temperatura
zraka 20
o
C
Izdahnuti
zrak 2%
Konvekcija 33%
Zraenje 46%
Isparavanje 19%
29/63
Operativna temperatura
stropa
Operativna temperatura
predstavlja srednju
vrijednost temperatura svih
ploha i temperature
prostorije.
Razlika u odnosu na
temperaturu prostorije ne
smije biti vea od 3K.
U iznimnim sluajevima
moemo poveanjem
temperature prostora
kompenzirati veu razliku
operativna
zraka
zida
poda
30/63
Relativna vlanost
Preporuuje se odravati relativnu vlanost zraka u podruju od 35 do 60 (65)%
za temperature zraka do 25 C.
Relativna vlanost ima mali utjecaj na toplinsku ugodnost.
31/63
Na kvalitetu zraka u prostoriji utjeu:
estice praine (zagrijavanje praine na povrini orgjevnih tijela, lebdee
estice s povrine koe i predmeta u prostoriji...) - nadrauju dine organe
mirisi - plinovi i pare (ishlapljivanje od osoba, zidova, predmeta u prostoriji,
duhanski dim) - mogu biti tetni i otrovni
bioaerosol (pelud, gljivice, bakterije, virusi)
smanjen sadaj kisika
KVALITETA ZRAKA
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08)
Broj izmjena zraka svjeim zrakom u zgradi u kojoj borave ili rade ljudi treba
iznositi najmanje 0,5 h
-1
.
U vremenu kada u dijelu zgrade ne borave ljudi, a namijenjena je za boravak ili
rad ljudi, broj izmjena zraka treba iznositi najmanje 0,2 h
-1
.
Broj izmjena zraka
Prema potrebi u pojedinim dijelovima zgrade broj izmjena zraka mora biti i vei
u sluajevima:
- ako su ugroeni higijenski i zdravstveni uvjeti
- kod uporabe otvorenog plamena
32/63
Minimalne koliine svjeega zraka prema vrsti prostora
KVALITETA ZRAKA
Vrsta prostora Primjer
Svjei vanjski zrak
Po osobi
(m
3
/h, osobi)
Prema povrini
m
3
/(m
2
h)
Radni prostor
Ured 40 4
Veliki ured 60 6
Prostori za
sastajanje
Koncertne
dvorane,
kazalita, kina
20 10 do 20
kole, fakulteti
itaonice 20 12
Razredi,
predavaonice
30 15
Javni prostori
Prodajni prostori 20 3 do 12
Ugostiteljski
prostori
30 8
33/63
PRORAUN GUBITKA TOPLINE PREMA
NORMI HRN EN 12831:2004
34/63
35/63
Ovaj standard precizira metode za proraune sustava za grijanje pri gubitku i pri
optereenju za osnovne sluajeve.
Osnovni sluajevi obuhvaaju ove graevine:
sa ogranienom visinom prostorije (ne prelazei 5 m);
pretpostavljajui da e se grijati u normalnome stanju pod odreenim uvjetima
Primjeri takvih graevina su: stambene etvrti; uredske i administrativne graevine;
kole; knjinice; bolnice; rekreacijske graevine; zatvori; graevine za ugostiteljstvo;
robne kue i druge graevine koritene u poslovne svrhe; industrijske graevine.
Postoje jo i dodaci koji sadravaju informacije kako postupati sa posebnim sluajevima:
visoki stropovi graevina ili velikih graevina;
graevina u kojoj se temperatura zraka i srednja temperatura zraka znatno razlikuju.
1. Podruje primjene standarda
36/63
Proraunska metoda osnovnih sluajeva se bazira na slijedeoj hipotezi:
raspodjela temperature (temperatura zraka) pretpostavlja se da je jedinstvena;
gubici topline obraunavaju se u mirnom stanju pretpostavljajui da imaju stalna
svojstva, kao vrijednosti za temperature, karakteristike graevinskih elemenata i sl.
Procedura za osnovne sluajeve se moe koristiti za veinu graevina:
sa stropom ne veim od 5 m;
grijane ili se pretpostavlja da e biti grijane na odreenu temperaturu;
gdje se pretpostavlja da je temperatura zraka i radna temperatura iste vrijednosti.
2. Naelo proraunske metode
37/63
Proraunska metoda za grijani prostor
Koraci proraunske metode za grijani prostor su slijedei:
a) odrediti vrijednost vanjske temperature
b) odrediti status svakog prostora (grijanoga ili negrijanoga) i vrijednosti unutarnje
temperature svakoga grijanoga prostora;
c) odrediti prostorne i toplinske karakteristike svih elemenata zgrade za svaki grijani i
negrijani prostor;
d) izraunati transmisijski koeficijent gubitka topline i mnoiti razliku temperatura da bi
se dobio gubitak topline grijanoga prostora;
e) izraunati ventilacijski koeficijent gubitka topline ventilacijom i mnoiti razliku
temperatura da bi se dobio gubitak topline ventilacijom grijanoga prostora;
f) dobiti ukupni gubitak topline iz grijanih prostora dodavanjem prijenosa gubitka topline
i gubitka topline ventilacijom;
g) izraunati kapacitet grijanja u grijanom prostoru, tj. dodatnu snagu potrebnu da
nadoknadi grijanje s prekidima;
h) dobiti ukupno toplinsko optereenje grijanoga prostora dodajui ukupni gubitak
topline i kapacitet grijanja.
3. Ope okolnosti
38/63
Ukupni gubitak topline za grijani prostor (i),
i
, je proraunat kao:
i
=
T,i
+
V,i
[W] (1)
gdje je:
T,i
= transmisijski gubitak topline za grijani prostor (i) u Watt-ima (W);
V,i
= ventilacijski gubitak topline za grijani prostor (i) u Watt-ima (W).
4. Ukupni gubitak topline za grijani prostor
osnovni sluajevi
39/63
4.1 Transmisijski gubitak topline
Transmisijski gubitak topline za grijani prostor (i),
T,i
, je proraunat kao:
T,i
= (H
T,ie
+H
T,iue
+H
T,ig
+H
T,ij
) (
int,i
-
e
) [W] (2)
gdje je:
H
T,ie
= koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanog prostora (i) prema
okolini (e) kroz zgradu u Watt-ima po Kelvinu (W/K);
H
T,iue
= koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanog prostora (i) prema
okolini (e) kroz negrijani prostor (u) u Watt-ima po Kelvinu (W/K);
H
T,ig
= koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanoga prostora prema zemlji
u Watt-ima po Kelvinu (W/K);
H
T,ij
= koeficijent gubitka toplinske vodljivosti iz grijanoga prostora (i) u susjedni grijani
prostor (j) grijan na znatno razliitoj temperaturi, u Watt-ima po Kelvinu (W/K);
int,i
= unutarnja temperatura grijanoga prostora (i) u Celzijus-ovim stupnjevima (C);
e
= vanjska temperatura u Celzijus-ovim stupnjevima (C).
40/63
4.1.1 Izravni vanjski toplinski gubici koeficijent transmisijskog
gubitka topline H
T,ie
Koeficijent transmisijskog gubitka topline iz grijanoga prostora (i) u vanjski (e), H
T,ie
zbog
svih graevinskih elemenata i linearnih toplinskih mostova odvajajui zagrijani prostor
od vanjskoga utjecaja, kao to su zidovi, pod, strop, vrata, prozori H
T,ie
se rauna na
slijedei nain:
[W/K] (3)
gdje je:
A
k
= povrina graevinskog elementa (k) u kvadratnim metrima (m
2
);
e
k1
,e
i
= korekcija faktora izloenosti, uzimajui u obzir klimatske utjecaje kao to su
razliite izolacije, upijanje vlage graevinskih elemenata, brzina vjetra i
temperatura, ovi uvjeti nisu bili uzeti u obzir prilikom utvrivanja U-
vrijednosti (EN ISO 6946).
e
k
i e
i
trebaju biti odreeni na nacionalnoj osnovi. U nedostatku nacionalnih vrijednosti
zadane vrijednosti su dane u D.4.1, te se mogu uzeti e
k,
e
i
= 1
i
k
i
l
i k k k ie T,
e l e U A H
41/63
U
k
= koeficijent prolaza topline graevinskih elemenata (k) u W/m
2
K, se rauna prema:
EN ISO 6946 (za prozirne elemente);
EN ISO 10077-1 (za prozore i vrata);
ili prema podacima dobivenim od strane Europske tehnike komisije;
l
i
= duina linearnog toplinskog mosta (l)
l
= linearna toplinska vodljivost linearnog toplinskog mosta (l) u W/mK .
l
treba biti odreen u jednom od dva naina:
za grubu procjenu, koritenje tabeliranih vrijednosti koje su u EN ISO 14683;
ili izraunati prema EN ISO 10211-2.
42/63
4.1.2 Transmisijski gubici topline kroz negrijani prostor
koeficijent transmisijskog gubitka topline H
T,IUE
Ako postoji negrijani prostor (u) izmeu grijanoga prostora (i) i vanjskoga prostora (e),
koeficijent transmisijskog gubitka topline H
T,IUE
iz grijanoga u vanjski prostor se proraunava
prema:
[W/K] (5)
gdje je:
b
u
= temperaturni redukcijski faktor koji uzima u obzir temperaturu grijanoga
prostora i temperaturu vanjskog prostora.
Temperaturni redukcijski faktor, b
u
, se moe odrediti prema slijedeim metodama:
a)ako je temperatura negrijanoga prostora,
u
, pod odreenim uvjetima navedena ili
proraunata, b
u
se dobiva prema:
[-] (6)
u
k
i
l
i u k k ie T,
b l b U A H
e i int,
u i int,
u

b
43/63
4.1.3 Transmisijski gubici topline prema tlu koeficijent
transmisijskog gubitka topline H
T,IG
Gubitak topline kroz podove i zidove podruma, direktno ili indirektno je u kontaktu sa tlom
te ovisi o nekoliko faktora. Ti faktori ukljuuju povrinu izloenu vanjskome rubu od poda,
dubinu podrumskoga poda ispod prizemlja, i na toplinska svojstva tla.
Za svrhu ovoga standarda, gubitak topline prema tlu se moe proraunati prema EN ISO
13370:
na detaljan nain
ili na pojednostavljeni nain opisan u nastavku. U ovome sluaju, gubici topline
zbog toplinskih mostova nisu uzeti u ovome proraunu.
Ustaljeno stanje prijenosa gubitaka koeficijenta topline prema tlu, H
T,ig
, iz grijanoga
prostora (i) prema tlu (g) se proraunava prema:
[W/K] (8)
w
k
k equiv, k g2 g1 ig T,
G U A f f H
44/63
gdje je:
F
g1
= korektivni faktor za utjecaj godinje oscilacije vanjske temperature.
Ovaj faktor treba biti odreen na nacionalnoj osnovi. U nedostatku
nacionalnih vrijednosti, zadane vrijednosti se dane u D.4.3, predloena
vrijednost 1,45;
F
g2
= temperaturni redukcijski faktor, koji uzima u obzir izmeu godinje srednje
vanjske temperature i vanjske projektne temperature dane prema:
A
k
= povrina graevinskog elementa (k) je u dodiru sa tlom u kvadratnim metrima
(m
2
);
U
equiv,k
= ekvivalentno koeficijentu prolaza topline graevinskog elementa (k) u W/m
2
K,
odreuje se prema tipu poda (prema crteima iz standarda);
G
w
= korektivni faktor, za utjecaj podzemne vode. Ako je udaljenost od
pretpostavljene podzemne vode i poda podruma manja od 1 m, G
w
=1,15,
a ako je ova udaljenost vea od 1 m, G
w
=1,00;
45/63
4.1.4 Transmisijski gubitak topline prema prostorima koji su
grijani na razliitim temperaturama transmisijski koeficijent
gubitka topline H
T,IJ
H
T,IJ
izraava prijenos topline prenesene iz grijanoga prostora (i) u susjedni grijani prostor
(j) grijan na bitno razliitoj temperaturi. To moe biti susjedna soba u zgradi (kupatilo,
spremite), soba koja pripada susjednoj zgradi (stan) ili soba koja pripada susjednoj
zgradi koja se moda ne grije.
H
T,IJ
se proraunava prema:
[W/K] (10)
gdje je:
f
ij
= temperaturni redukcijski faktor, koji uzima u obzir razliku izmeu temperature
susjednog
prostora i vanjske temperature
A
k
= povrina graevinskog elementa (k) u kvadratnim metrima (m
2
);
U
k
= toplinski prijenos graevinskog elementa (k) u Watt-ima kroz kvadratni metar
puta Kelvin.
Djelovanje toplinskih mostova nije uzeto u obzir u ovome proraunu.
k k
k
ij ij T,
U A f H
46/63
4.2 Gubitak topline ventilacijom
Gubitak topline ventilacijom,
v,i
, za grijane prostore (i) se rauna prema:
[W] (11)
gdje je:
H
v,i
= ventilacijski koeficijent gubitka topline u Watt-ima po Kelvin-u (W/K);
int,i
= unutarnja temperatura grijanog prostora (C);
e
= vanjska temperatura (C).
Ventilacijski koeficijent gubitka topline, H
v,i
, za grijane prostore (i) se rauna prema:
[W/K] (12)
gdje je:
V
i
= protok zraka grijanoga prostora (m
3
/s);
= gustoa zraka na
int,l
u (kg/m
3
);
c
p
= specifian toplinski kapacitet zraka
int,l
u .
e i int, i v, i v,
H
p i i v,
c V H
47/63
Pretpostavljajui konstantan (tlak) formula 12 je reducirana na:
[W/K] (13)
gdje je V
i
u (m
3
/h).
i i v,
V 0,34 H
48/63
Bez ventilacijskog sustava:
Vrijednost protoka zraka grijanoga prostora (i), koji se koristi za proraun koeficijenta
gubitka topline ventilacijom, je maksimalna infiltracija protoka zraka, V
inf,i
, s obzirom na
protok zraka kroz pukotine i zglobove u graevini na minimalnom protoku zraka, V
min,i
,
potreban radi higijenskih razloga:
[m
3
/h] (14)
Radi higijene, potreban je minimalni protok zraka. Gdje ne postoji nacionalna informacija,
minimalni protok zraka, , grijanoga prostora (i) se moe odrediti prema:
[m
3
/h] (16)
gdje je:
n
min
= minimalni protok zraka po satu (h
-1
);
V
i
= volumen grijanoga prostora (i) u (m
3
), izraunat prema osnovi unutarnjih
dimenzija.
Minimalni protok zraka treba biti odreen u nacionalnome dodatku ovoga standarda ili po
specifikaciji.
i min, i, inf, i
V V max V

i min i min,
V V

n
49/63
4.2.2 Infiltracija kroz graevinski omota protok zraka
Infiltracija protoka zraka, , grijanoga prostora (i), izazvana vjetrom i skladinim efektom
na graevinski omota, se moe proraunati prema:
[m
3
/h] (17)
gdje je:
n
50
= protok zraka po satu (h
-1
), proizlazei iz razlike tlaka od 50 Pa izmeu unutarnjeg i
vanjskog dijela graevine, ukljuujui efekte ulaska zraka;
e
i
= koeficijent zatienosti, uzima u obzir utjecaj vjetra odnosno zatienost zgrade i
broj otvora prema okolici;
i
= korekcijski faktor visine, uzima u obzir razliit odnos tlakova sa poveanjem visine
iznad zemlje.
i i 50 i i inf,
e n V 2 V

50/63
5. Toplinsko optereenje
Toplinsko optereenje se moe proraunati za grijani prostor, za graevinsku jedinicu i za
cjelokupnu graevinu, kako bi se odredilo toplinsko optereenje radi dimenzioniranja
toplinskih odailjaa, izmjenjivaa topline, generatora topline i sl.
Toplinsko optereenje za grijani prostor
Za grijani prostor (i), toplinsko optereenje,
HL,i
, se proraunava prema:
[W] (21)
gdje je:
T,i
= prijenos gubitka topline grijanoga prostora (i) u Watt-ima (W);
V,i
= gubitak topline ventilacijom grijanoga prostora (i) u Watt-ima (W);
RH,i
= poveani kapacitet koji je duan nadoknaditi efekte naizmjeninog grijanja
grijanoga prostora (i) u Watt-ima (W).
i RH, i V, i T, i HL,

51/63
6. Pojednostavljena proraunska metoda
Ogranienja za koritenje ovoga pojednostavljenoga prorauna trebaju biti odreena u
nacionalnome dodatku ovoga standarda. Gdje ne postoji nacionalni dodatak, informacija
je dana u D.7.
Vanjske dimenzije trebaju biti koritene kao osnova za ovaj proraun (vidi crte). Osnova
za vertikalne dimenzije je udaljenost od povrine stropa do povrine stropa. Pri
razmatranju unutarnjih zidova, osnova za horizontalne dimenzije je udaljenost do centra
zida.
6.1 Gubitak topline za grijani prostor
6.1.1 Ukupni gubitak topline
Ukupni gubitak topline za grijani prostor (i),
i
, se proraunava prema:
[W] (23)
gdje je:
T,i
= transmisijski gubitak topline za grijani prostor (i) u Watt-ima (W);
V,i
= gubitak topline ventilacijom za grijani prostor (i) u Watt-ima (W)
f
,i
= korekcijski temperaturni faktor koji uzima u obzir dodatni gubitak topline
prostorija koje su grijane na veoj temperaturi nego susjedne grijane prostorije,
npr. kupaonica koja se grije na 24C.
i , i V, i T, i
f
52/63
6.1.2 Gubitak topline prijenosom
Transmisijski gubitak topline,
T,i
, za grijani prostor se proraunava prema:
[W] (24)
gdje je:
f
k
= temperaturni korekcijski faktor za graevinski element (k), uzimajui u obzir
razliku izmeu temperature odgovarajueg predmeta, te vanjsku temperaturu;
A
k
= povrina graevinskog elementa , m
2
;
U
k
= toplinska vodljivost graevinskog elementa (k), W/m
2
K
e i int, k k
k
k i T,
U A f
53/63
6.1.3 gubitak topline ventilacijom
Gubitak topline ventilacijom,
v,i
, za grijani prostor (i) se proraunava prema:
[W] (25)
gdje je:
= minimalni protok zraka grijanoga prostora (i) potreban radi higijenskih razloga, u
(m
3
/h)
V,i min,i int,i e
=0,34 V -
min,i
V
54/63
SUSTAVI ZA PRIPREMU
POTRONE TOPLE VODE
PREMA
HRN EN 15316-3-1
55/63
1.1. Energetske potrebe za toplu potronu vodu
temeljene na potrebnoj koliini
1.1.1. Openito
Ova metoda je karakteristina po tome to se rauna potrebna dnevna koliina tople
potrone vode.
Potrebna energija za toplom potronom vodom koja je dostavljena korisniku Q
W
ovisi o
dostavljenoj koliini i temperaturi vode. Potrebna energija se proraunava prema:
[MJ/dan]
gdje je:
V
W,dan
volumen tople potrone vode dostavljen po danu pri odreenoj temperaturi
[m
3
/dan]
W,del
odreena temperatura dobave tople potrone vode [C]
W,0
temperatura dobave hladne vode [C]
0 , , ,
182 , 4
W del W dan W h
V Q
56/63
1.1.2. Temperatura dobave tople potrone vode
Potrebna koliina dobavne tople potrone vode ovisi o koliini potronje. Da bi se postigle
odreene vrijednosti za proraun, vrijednosti mogu biti dane u nacionalnome dodatku. U
nedostatku nacionalnoga dodatka, namjetena temperatura dobave moe se uzeti iz
Dodatka B (60 C).
1.1.3. Temperatura dobave hladne vode
U nekim zemljama, varijacije u temperaturi dobave hladne vode dovoljne su da imaju
znaajan utjecaj na potrebu za toplom potronom vodom. Nacionalne vrijednosti se mogu
primijeniti da se u obzir uzmu i lokalne varijacije, mogu se primijeniti i vie nego jedan set
temperaturnih vrijednosti da bi se naglasile razlike u temperaturi dobave hladne vode u
razliitim zemljopisnim podrujima.
Nacionalne vrijednosti trebaju biti dane u nacionalnome dodatku.
U nedostatku nacionalnoga dodatka, poetna vrijednost temperature dobave hladne vode
je dana u Dodatku B i moe se primijeniti. (13,5 C).
57/63
1.2. Volumen tople potrone vode
1.2.1 Openito
Volumen tople potrone vode, V
W,d
, je odreen tipom zgrade i njenom namjenom, a
rauna se pomou formule:
[m
3
/dan] (2)
gdje je:
V
W,f,d
dnevna koliina sanitarne tople vode po izljevnom mjestu [m
3
/dan]
f broj jedinica koje se razmatraju
Vrijednosti V
W,f,d
i f ovise o:
vrsti zgrade
vrsti aktivnosti koje se odvijaju u zgradi
upotreba zona u zgradi (kada se odvija vie od jedne aktivnosti)
standard ili razred aktivnosti, poput kategorije hotela (broj zvjezdica)
58/63
1000
, ,
,
f V
V
d f W
d W
Tablica B.1 Vrijednosti za izraun potrebe za potronom toplom vodom
Vrsta aktivnosti V
w,f,dan
(l/jedinici dan) f (jedinica)
Stambena nastamba Vidi B.2 Povrina poda (m
2
)
Smjetaj (hotel, motel i sl) 28 Broj leaja
Zdravstvene ustanove bez smjetaja 10 Broj leaja
Zdravstvene ustanove sa smjetajem bez
pranja rublja
56 Broj leaja
Zdravstvene ustanove sa smjetajem sa
pranjem rublja
88 Broj leaja
Obrazovne ustanove
Uredski prostori Potrebe za toplom
Kazalita i predavaonice vodom se ne
Prodavaonice raunaju
Catering, 2 obroka dnevno, tradicionalna kuhinja 21 Broj gostiju po obroku
Catering, 2 obroka dnevno, samoposluivanje 8 Broj gostiju po obroku
Catering, 1 obrok dnevno, tradicionalna kuhinja 10 Broj gostiju po obroku
Catering, 1 obrok dnevno, samoposluivanje 4 Broj gostiju po obroku
59/63
Vrsta aktivnosti V
w,f,dan
(l/jedinici dan) f (jedinica)
Hotel, 1-zvjezdica, bez pranja rublja 56 Broj leaja
Hotel, 1-zvjezdica, sa pranjem rublja 70 Broj leaja
Hotel, 2-zvjezdice, bez pranja rublja 76 Broj leaja
Hotel, 2-zvjezdice, sa pranjem rublja 90 Broj leaja
Sportske ustanove 101 Broj tueva
Skaldini prostori
Industrijski prostori Potrebe za toplom
Transport vodom se ne
Ostalo raunaju
60/63
1.2.2. Vremenski periodi
Tjedna, mjesena ili godinja potronja energije za pripremu tople potrone vode se
dobiva mnoenjem dnevne potrebe za energijom sa pripadajuim brojem dana. Ako je
temperatura hladne vode razliita tokom odreenog perioda, odreivanje tjedne,
mjesene ili godinje potronje energije se temelji na broju dana kada se koristi hladna
voda odreene temperature.
U ovu svrhu, broj dana povezan sa temperaturom hladne vode bi trebao biti dan u
nacionalnom dodatku.
61/63
1.3. Ukratko o potronji energije za pripremu
tople potrone vode
Karakteristika ove metode je pretpostavka da je potronja energije za pripremu tople
potrone vode povezana sa vrstom graevine i njenom namjenom.
Dnevna potronja energije za pripremu tople potrone vode se moe usporediti sa jednim
ili vie parametara, ovisno o:
vrsti zgrade
vrsti aktivnosti koje se odvijaju u zgradi
upotreba zona u zgradi (kada se odvija vie od jedne aktivnosti)
standard ili razred aktivnosti, poput kategorije hotela (broj zvjezdica)
Tablica sa parametrima treba biti u sklopu nacionalnog dodatka.
Tjedna, mjesena ili godinja potronja energijom se dobije mnoenjem dnevne potronje
energije sa pripadajuim brojem dana.
62/63
Zahvaljujem se na panji!
63/63

Proracun Oplinske Energije Ee

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Proracun Oplinske Energije Ee

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Proracun Oplinske Energije Ee

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Veleuilite u Slavonskom Brodu

Izobrazba za strunog osposobljavanja osoba

Veleuilite u Slavonskom Brodu

You might also like