UPRAVLJANJE VOJNIM ZNANJEM

Vilko Klasan
1

SAETAK: Rat ima dva aspekta: teoriju i praksu pri
emu se prvo sastoji od traenja i klasifikacije znanja o
ratu dok drugo predstavlja primjenu znanja na aktualnoj
ratnoj situaciji. Umijee ratovanja, ratna vjetina ili znanje
ratovanja su sinonimi samo su rabljani u razliitim
drutvenim epohama razvoja ljudske civilizacije, a
temeljna razlika je u brzini protoka i koliini informacija
kojima vojskovoe upravljaju odnosno upravljanje
znanjima kojima njihove vojske raspolau. Zbog
jednostavnosti hijerarhije vojne organizacije DIKW
piramida vrlo lako moe se spojiti sa zapovjednom
hijerarhijom i razinama vojnoga znanja (taktike,
operativne, strategijske i razine. Kako svaka znanost ima
svoja naela i pravila vojno znanje, kao specifino i
dijelom tieno znanje, nastaje procesom objedinjavanja i
primjene znanja iz vie znanstvenih podruja u jedno
multidisciplinarno znanje. U Republici Hrvatskoj vojne
znanosti nisu legalizirane kao posebna grana drutvenih
znanosti. Unato tomu, vojna znanja koja vojni instruktori
Oruanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) prenose na
pripadnike snaga sigurnosti Afganistana, legalizirana ili
ne, strategijski su proizvod koji je omoguio lanstvo
Republike Hrvatske u NATO-u, a uskoro i u EU.
KLJUNE RIJEI: vojne znanosti, vojno umijee,
DIKW hijerarhija, uprtavljanje vojnim znanjem,
strategija, operativno umijee, taktika, piramida
vojnih znanosti.



1 Vilko Klasan (vilko.klasan@morh.hr), naelnik Slube za ugovaranje i
nabavu MORH. Stavovi izneseni u radu izraz su osobnog miljenja
autora i ne predstavljaju stavove institucije u kojoj autor radi.

12
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

Summary: War has two aspects: Theory and practice.
The first consists of searching and classification od war
knowledge and the latter represents knowledge
application on a specific real time war situation. The art of
war, warcraft or warfare knowledge are only synonyms
used in different social stages of develompent of the
human civilization. The main difference lies in the
information distribution velocity and the quantity of
information at commander-in-chiefs disposal and in the
management of data at their respective militaries
disposal. For the purposes of simplification of military
hierarchy, the DIKW hierarchy can easily be merged
with the command hierarchy and with the levels of
military knowledge (tactical, operational, strategic level).
As any other sciences rules and regulations, military
sciences, as a specific and partly confidential knowledge,
emerges in a process of unificiation and application of
knowledges from different scientific areas into one single
multi-disciplinary science. Military knowledge, that
requires particular military skills, applies concepts and
methods, military technologies, military armed systems
and military organization to create the necessary military
capabilities.
Republic of Croatia legally does not recognize military
sciences as specific branch of social sciences. Despite
that, military knowledges that are transferred from the
commanders of Armed Forces of the Republic of Croatia
(OSRH) to the memebrs of the Afgan Security Forces,
recognized or not, are a strategic product that enabled
Croatia to become a memeber of NATO and soon a
member of the EU as well.
Keywords: military sciencies, miltary art, DIKW
hierarchy, military knowledge management, strategy,
operational art, tactics, military science pyramid.


13

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


Uvod
I must study politics and war, that my sons may have
liberty to study mathematics and philosophy, geography,
natural history and naval architecture, navigation,
commerce, and agriculture, in order to give their children
a right to study painting, poetry, music, architecture,
statuary, tapestry, and porcelain.
John Adams
2nd USA President, 1735 1826

Rat je uvijek bio, jeste i biti e pojavnost u kojoj primjena
znanstvenih i tehnolokih dostignua dolazi do punog
izraaja
2
. Umijee ratovanja, ratna vjetina ili znanje
ratovanja su sinonimi samo su rabljani u razliitim
drutvenim epohama razvoja ljudske civilizacije, a temeljna
razlika je u brzini protoka i koliini informacija kojima
vojskovoe upravljaju odnosno upravljanje znanjima kojima
njihove vojske raspolau. Piramida znanja ili kognitivna
hijerarhija (tzv. DIKW piramida) vrlo lako se, zbog
jednostavnosti hijerarhije vojne organizacije, moe spojiti
sa zapovjednom hijerarhijom i razinama vojnoga znanja
(taktike, operativne, strategijske i razine tzv. velike
strategije
3
).
Kako svaka znanost ima svoja naela i pravila moe se
konstatirati kako vojno znanje, kao specifino
4
i dijelom
tieno znanje, nastaje procesom objedinjavanja i primjene
znanja iz vie znanstvenih podruja u jedno,
multidisciplinarno znanje. Vojna znanja, za iju su primjenu
potrebne odreene vojne vjetine, koriste koncepte i
metode, vojne tehnologije, vojne oruane sustave i vojnu
organizaciju za stvaranje potrebnih vojnih sposobnosti. Ne
treba posebno naglaavati da su upravo za vojne svrhe i u
krilu razvoja vojnoga znanja, koje podrazumijeva i odreenu
organizaciju protoka informacija, nastala i primjenjena neka

2 U knjizi O ratu Carl von Clausewitz, nakon to definira rat kao in sile, tj.
protivnika prinuditi na podreivanje naoj volji, navodi kako se sila slui
pronalascima umijea i znanosti, da bi se suprotstavila sili.
3 B.H. Lidell Hart u svojo knjizi Strategy lui pojmove (vojna) strategija
(strategy) i velika strategija (grand strategy) pri emu pojam velike
strategija skoro poistovjeuje sa politikom. (Vie o teoriji strategije i
velikoj strategiji u Hart Lidell, B.H.: Strategy, 2nd revised edition,
Meridian/Plume, New York 1991., p. 319-361 )
4 O ratu kao objektu istraivanja vojnih znanosti Clausewitz navodi za
razliku od bilo koje znanosti ili umjetnosti u ratu objekt uzvraa!

14
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

od najvanijih dostignua ljudske civilizacije (npr. internet,
radar, nuklearna energija...).
1. Pojmovno odreenje rata
O vojnom znanju i upravljanju tim znanjem, ratnom
umijeu, strategiji, operatici, taktici, defendologiji
5
,
polemologiji
6
i drugim (vojnim) znanostima, nije mogue
pisati bez definiranja predmeta primjene ovih znanja ratu, i
(bar) najsaetijeg prikaza najznaajnih povijesnih djela
posveenih ovom drutvenom fenomenu. Rat ima dva
aspekta: teoriju i praksu pri emu se prvo sastoji od traenja
i klasifikacije znanja o ratu dok drugo predstavlja primjenu
znanja na aktualnoj ratnoj situaciji
7
.
Rat je znaajan i uestali fenomen ljudske civilizacije. I u
najvanijem djelu ljudske duhovnosti, Bibliji, mnogo je opisa
ubijanja i ratova voenih na Bliskom Istoku. U njoj se rat dri
nunim, opravdanim i ponekad neizbjenim
8
, a ovjekov
odnos prema Bogu kojeg se naziva Kraljem kraljeva,
Gospodarom gospodara i Gospodarom nad vojskama
opisuje se kao vojni obrambeno-osvajaki savez
9
. U mnogo
drugih djela, koja nisu posveena iskljuivo ratu, rat je
neizbjean imbenik povijesnih dogaaja. ak je i Homerova
Ilijada, koju se istie kao prvo i najvanije umjetniko djelo i
dokaz kulture ljudske civilizacije, posveena ratu.
U suvremenoj vojnoj literaturi moe se pronai vie
razliitih definicija rata, a najvanija promiljanja o ratu

5 Defendologija kao znanost potjee od latinske rijei defendo, defendare,
defendi, defensum, to znai odbiti, odvratiti, braniti, tititi, te od grke
rijei logos, koja znai nauku, odnosno znanost. Sukladno navedenom,
defendologija se moe definirati kao opa znanost o obrani, zatiti i
sigurnosti, odnosno kao znanost koja izuava zakonitosti postojanja,
ostvarivanja i razvoja obrambeno-zatitne funkcije i sigurnosti uope i u
konkretnom drutvu. (Prema Javorovi, B.: Defendologija, DEFIMI,
Zagreb1995.)
6 Polemologija je znanost koja se bavi razlozima nastanka i posljedicama
ratova na socijalnoj, demografskoj, ekonomskoj i ideolokoj razini kao i
mirom, ali se ne bavi teorijama i zakonitostima oruane borbe. Pojam je
prvi puta primjenjen 1945. godine od strane francuskoh sociologa
Gastona Bouthola.
7 Vego, M.: Joint Operational Warfare, US Navy War College, 2007.
8 U Propovjedniku 3,8 stoji: Sve ima svoje vrijeme ... vrijeme ljubljenja i
vrijeme mrnje; vrijeme rata i vrijeme mira. U svijetu punom grijeha,
mrnje i zla rat je neizbjean (Rimljanima 3,10-18).
9 Osvajanje Kanaana opisano je kao standardna vojna operacija: nakon
izvianja, prikupljanja te obrade izvjetajnih podataka o obeanoj zemlji
(Br 13), izvodi se invazija te se tijekom kampanje u nekoliko bitaka
pobjeuju razni narodi (Br 21-31), da bi se na kraju podijelili plijen,
zemlja i zarobljenici (Br 31- 32).

15

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


nalaze se u najpoznatijim zapisima Sun Tzua
10
, Miyamoto
Musashija
11
, Niccolo Machiavellija
12
i Karla von
Clausewitza
13.
Najznaajniji vojni teoretiari imali su vrlo
velike razlike u promiljanju rata i oruane borbe to je
vidiljivo na primjerima Sun Tzua i Clausewitza.
Umijee ratovanja kineskog vojnog stratega i filozofa
Sun Tzua nastalo je prije otprilike 2300 2500 godina.
Pisano je jasnim i kratkim reenicama koje imaju oblik
zakljuka, a upravo zbog ovakvog naina pisanja ovaj
najraniji poznati zapis o ratnom umijeu nitko nije nadmaio
obuhvatnou i dubinom razumijevanja. Od antikih
vremena do danas prouavali su ga svi vojni teoretiari, ali i
znanstvenici iz svih drugih podruja. Sun Tzu prezentira
sustav normi rata i vojnih operacija i ratu kao fenomenu
prilazi realno i umjereno te smatra da je rat nuno zlo u
kojem treba pobijediti, ali sa to manje izgubljenih ivota i sa
to manje unitene imovine na obje strane. Njegova
najvanija misao je da je najbolje pobijediti bez borbe ako je
to mogue
14.
Rat treba iskoristiti za dobro vlastite drave, ali
ne i unititi onu drugu ve je po mogunosti pripojiti i
iskoristiti ono to ima. U vremenu u kojem je ivio rat je bio
neizbjena situacija, pa se drava koja je htjela opstati bila
prisiljena braniti, ali i napadati kad je to potrebno.
O upotrebi znanja i mudrosti u ratu, odnosno o ratnom
umijeu, Sun Tzu navodi kako ratu kao takvom treba dakle
pristupiti mudro i umjereno kako bi se situaciju moglo im
bolje iskoristiti sa to manje gubitaka. Zbog toga je temeljno
imati razraen plan (strategiju) po kojem se radi sve do
samog ina oruane borbe. Ali, jednom osmiljeni i izraeni
planovi ne smiju biti kruti zbog stalne promjene ratne
situacije pa je nuno biti fleksibilan kako bi se postigli ciljevi.
Planovi se moraju drati prikrivenima kako ih neprijatelj ne bi
otkrio, a u isto vrijeme nastojati otkriti njegove planove. Sun
Tzu zakljuuje:U ratu cijeni pobjedu, a ne dugotrajnu vojnu.
Mudar je general koji vlada ratnim umijeem gospodar
sudbine; on u svojim rukama dri mir ili pogibelj svojega
naroda.
15

Carl von Clausewitz, kojeg se smatra ocem moderne
vojne strategije, govori o temi rata ne samo iz politike,

10 Tzu, S.: Umijee ratovanja, Mozaik knjiga, Zagreb 2009.
11 Musashi, M.: Knjiga pet prstenova, Diorama, Zagreb 2007.
12 Machiavelli, N.: The Prince and The Discourses, Random House, New
York 1950.
13 Clausewitz, K. von: O ratu, MORH, Biblioteka prirunici, Zagreb 1997.
14 U suvremenim ratovima ova misao Sun Tzua tumai se na nain da se
rat moe dobiti i na moralnoj odnosno psiholokoj razini odnosno
informacijskim ratom.
15 Tzu, S., Zagreb 2009., str. 13.

16
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

geopolitike i geostrategijske perspektive ve i o njegovoj
specifinoj manifestaciji oruanoj borbi. U svome djelu O
ratu Clausewitz odreuje rat kao proireni dvoboj i kao
neogranieni akt sile (meu dravama) kojim se protivnika
onesposobljava za otpor i time podvrgava naoj volji.
Ponajprije, nema istog rata, nema rata kao samostalnog, u
sebi utemeljenog ina, dakle borbe na ivot i smrt iz istog
neprijateljstva. Uostalom, uvijek je svrha pokretaa rata
uspostavljanje njima odgovarajueg mira. Rat je uvijek
prljav i uvijek nastaje iz nekog izvanratnog motiva.
Clausewitz se, primjereno svome dobu, a to je razdoblje
povijesne preobrazbe politiki i kulturno razjedinjenih
etnikih naroda u nacionalne drave te razvijanja i jaanja
buroaskog sloja u drutvu, odluuje za politiki motiv i bit
rata. Odreenja rata Clausewitz formulira na razliite naine:
rat je instrument politike ili, kako glasi najpoznatije odreenje
rata uope rat je ne samo politiki in, ve pravo politiko
sredstvo, nastavak politikih odnosa, njihov nastavak drugim
sredstvima
16
.
2. Vojno znanje
Od samih poetaka svjesnih nastojanja ljudi da saznaju vie
o stvarnosti koja ih okruuje, na poetku, iz straha od
nepoznatog i stalne pogibelji kao iz potrebe pukog
preivljavanja, ljudi su stjecali razliita znanja, vjetine i
vjerovanja. Kasnije, s ciljem predskazivanja i prognoziranja
pojava i razvoja buduih dogaanja, potom da se spozna
priroda i stee znanje o pojavama i procesima prirode, traje i
nastojanje za odreenjem metoda i procesa traganja za
znanjem koji bi omoguili stjecanje istinitoga znanja.
Znanje, odnosno prema svome podrijetlu znati znai
neto "to se ve vidjelo" (imati spoznaju o nekoj stvari i biti
upuen u ophoenje njome), a rat kao najvjerniji pratitelj
ljudske civilizacije je ono to se, naalost, moglo vidjeti
17

vie nego esto. Znanje moe razumjeti uvid u neku stvar i
kao pronicanje u nju, kao uvid i pronicanje u spoznajnoj
svijesti. Metodologijsko postizanja toga znanja jest znanost.

16 Clausewitz, K. von., Zagreb 1997., str. 63.
17 Istraivanja nekih povjesniara pokazala su da je tijekom priblino 3500
godina poznate ljudske povijesti mir na zemlji trajao svega dvjestotinjak
godina. No, kad je rije o novijoj povijesti, podatak poput onoga da u
2340 tjedana od 1945. do 1990. godine rata nije bilo samo 3 tjedna
(Toffler i Toffler 1998.) mora se prihvatiti sa vie povjerenja.- preuzeto iz
unec, O.: Apsolutna rtva i relativna kompenzacija: Proturjeja
drutvenog poloaja veterana i dravne skrbi za ratne veterane i
invalide, izvorni znanstveni rad, Zagreb 2006.

17

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


3. Pojmovno odreenje vojnog znanja
Vojno znanje jedan je od pojmova oko kojeg postoje stalne
rasprave i za koji se rabe pojmovi umijee
18
i vjetina. Kad
se detaljnije definira pojam vojnog znanja uvia se kako
zbog kopleksnosti vojnih u voenju rata ima i umjetnosti i
vjetine jer primjena vojnih znanja zahtijeva odreene
sposobnosti i ovladavanje odreenim vjetinama
19
.
Pojmovi poput injenice, podatak i informacija povezani
su sa pojmom znanje. U kontekstu informacijskih znanosti
znanje je mnogo openitije od podataka ili informacija.
Podaci su skup injenica i mjerenja dok je informacija
organiziran usmjeren skup podataka koji se promatra kroz
dimenziju pravovremenosti osobito kad su u pitanju voenje
rata i vojna znanja. Znanje se moe smatrati kao
kontekstualne i relevantne informacije sa sposobnou
djelovanja. Prema Aniu
20
znanje je poznavanje metode i
naina rada na emu, poznavanje injenica, upuenost u
to, obavijetenost dok Hrvatski opi leksikon
21
navodi da
je znanje rezultat spoznajnih procesa u koje smo
subjektivno uvjereni; on je objektivno utemeljen, ali ne i
nuno istinit. Afri
22
definira znanje kao informaciju koja je
bila opredmeena i koja je prola testove vrednovanja i
navodi kako samo osoba moe imati i prakticirati znanje
23
.

18 Clausewitz u treem poglavlju: Ratno umijee ili ratna znanost navodi
..Razumije se da se u svakoj teoriji umijea mogu pojaviti i pojedine
znanosti i to nas ne smije ometati. Treba zamijetiti i to da nema nijednog
znanja koje bi bilo bez umijea;...Je li sukob ivog bia, kakav se u ratu
stvara i razrjeava podreen opim zakonima, i jesu li ti zakoni korisno
pravilo za rad, dijelom emo ispitati u ovoj knjizi? Jasno je da se i ovaj
predmet, kao i svaki drugi koji ne prelazi nae mogunosti shvaanja
moe rasvijetliti ispitivanjem i, vie ili manje, objasniti glede njegove
unutarnje povezanosti. Samo to je dostatno, pa da se ostvari teorija kao
znanost. (Claisewitz, K. von, Zagreb 1997, str. 113-114).
19 Vjetina oznaava openito nauen ili steen dio ponaanja. Pojam
vjetine se time razlikuje od pojma sposobnosti, koja se smatra
preduvjetom za ostvarivanje vjetina. Vjetina je mogunost pojedinca
za brzo i tono izvoenje niza sustavno organiziranih operacija ili
sklopova operacija za lake i uspjenije obavljanje nekog zadatka.
(prema: Hrvatska opa enciklopedija, svezak 11, str. 444, Leksikografski
zavod Miroslav Krlea, Zagreb 2009.)
20 Ani, V.: Rijenik hrvatskoga jezika, Europapress holding i Novi Liber,
Zagreb 2007.
21 Skupina autora: Hrvatski opi leksikon, Leksikografski zavod Miroslav
Krlee, Zagreb 1996.
22 Afri, V.: Znanje, uenje i upravljanje znanjem, materijali s predavanja za
PDS informacijskih znanosti 18. lipnja 2010.
23 Razina i opseg znanja u vojnoj hijerarhiji proporcionalna je razini vojne
(zapovjedne) hijerarhije tj. vie razina vojne hijerarhije moraju
raspolagati sa veim opsegom vojnih zanja.

18
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

Znanje nastaje u umovima ljudi, a prema Michaelu
Polanyiu
24
koji se sustavno bavio pitanjima kreiranja i
koritenja znanja, znanje moemo podijeliti na eksplicitno i
tiho ili iskustveno znanje odnosno tacitno znanje. Eksplicitno
znanje artikulirano je formalnim jezikom i moe se lagano
prenositi u obliku informacije s pojedinca na pojedinca. Ono
je primjerice pohranjeno u knjigama i moe mu se
jednostavno pristupiti procesom izobrazbe te upotrebljavati
i preuzeti i ugraditi u proizvode
25
organizacije. Suprotno
tome, tacitno ili iskustveno znanje je znanje ugraeno ili
stvoreno osobnim iskustvom pojedinca
26
i ukljuuje u sebi
nedodirljive imbenike kao to su osobno uvjerenje, instinkt,
osobne vrijednosti i steene vjetine. Ono je personalizirano
i do njega nije lako doi pa esto ostaje neotkriveno i
neiskoriteno
27
. Ovaj oblik znanja bogatiji je od opeg,
eksplicitnog tipa, meutim, ono nema vrijednost ako nije
upotrijebljeno. Promatrano s perspektive vojne organizacije,
iskustveno znanje svih njenih pripadnika nije lako prikupiti,
dijeliti i upotrebljavati. Meutim, ta vrsta znanja ima veliku
vrijednost ako se upotrijebi i ono u pravilu donosi novu
vrijednost organizaciji i predstavlja znaajan element vojne
(ratne) prednosti. Dakle, u vojnim organizacijama
28
znanje
esto postaje utjelovljeno ne samo u pravilnicima, propisima
ili repozitorijima ve takoer u organizacijskim rutinama,
procesima, praksama i normama.
Albert Einstein kae Znanje je iskustvo. Sve drugo je
samo informacija., M. Twain: Znanje postaje mudrost samo
nakon to je praktiki primijenjeno., za Spancera je
znanost organizirano znanje, a za Bacona znanost je
mo. Sublimirajui navedeno o znanju i znanosti, znanosti
je mogue definirati kao sistematiziranu i argumentiranu
sumu znanja u odreenom povijesnom razdoblju o
objektivnoj stvarnosti do koje se dolo svjesnom primjenom
odreenih objektivnih metoda istraivanja sa svrhom
spoznaje zakona prirodnih i drutvenih zbivanja (RAT!) kako
bi se omoguilo tono predvianje buduih dogaaja i
maksimalne djelotvornosti ljudske prakse.

24 Frappaolo, C.: Knowledge management, Capstone Publishing, Oxford
UK 2002., p. 10.
25 Pod proizvodom se mogu podrazumijevati i nematerijalne vrijednosti.
26 U smislu vojnoga znanja ovdje je vrlo bitno naglasiti ratno iskustvo.
27 Sudjelovanje pripadnika OSRH u mirovnim operacijama UN diljem
svijeta i obuka Afganistanskih sigurnosnih snaga u operaciji ISAF od
strane pripadnika OSRH najbolji je dokaz koritenja prikupljanih znanja.
28 Ovdje u drutvene organizacije ubrajamo i vojnu organizaciju.

19

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


4. Vojne znanosti
Odreivanje pojma znanosti, sadraja znanosti, ope
znanstvene metode i razliitih metoda znanstvenog
istraivanja, rezultiralo je mnogim definicijama znanosti.
Znanost ine znanja, znanstvene spoznaje i stjecanje znanja
primjenom znanstvenih metoda. Ako se znanje moe
razumjeti kao uvid u neku stvar i kao pronicanje u nju, kao
uvid i pronicanje koji se temelji na samonazonosti sadraja
neke stvari u spoznajuem duhu, dotino u spoznajnoj
svijesti, onda je znanost metodologijsko postizanja toga
znanja
29
.
Analizom literature o ratu, sporenja, prognoza, diskusija i
ponuenih rjeenja pokazuje se da istraivanja i teorije ipak
ne zahvaaju samu bit i podrijetlo fenomena rata. Nije
odlueno niti kojoj od znanosti taj fenomen izvorno pripada.
Ako se u dananjem totalnom obliku rat pojavno manifestira
kao etniki, gospodarski, politiki i kulturni fenomen, njegovo
bitno podrijetlo ne moe se iskljuivo traiti u biologiji,
psihologiji, antropologiji ili politologiji, ali niti u svim
znanostima zajedno (u interdisciplinarnom smislu)
30
. Za
zakljuiti je da mnoge znanosti istrauju fenomen rata, ali se
ipak jedino vojne iskljuivo bave njegovim pripremama i
voenjem.
Svaka znanost nastaje na odreenom stupnju
drutvenog razvoja i ima svoju vlastitu povijest. Zbog toga se
moe govoriti o evoluciji znanosti na odreenim podrujima.
Da bi se znanost mogla smatrati znanou injenice i
hipoteze moraju biti ujedinjene u sustav na nain da
injenice budu generalizirane u konceptima, naelima,
zakonitostima, doktrinama i teorijama koje trebaju biti
dokazane u praksi. Na tom stupnju moemo govoriti o
nastanku nove znanosti.
Vojna znanost nastala je na nain na koji su nastale i
mnoge druge znanosti u 19. i 20. stoljeu. Svaka znanost u
svom razvoju generira nove grane koje s protokom vremena
postaju novim znanostima. Kako bi se lake razumio razvoj
vojne znanosti za usporednicu se moe, na primjer,
analizirati evolucija biologije. Biologija je jedinstvena znanost
o ivotu i ivim biima i istrauje razliite oblike i pojave
ivota, uvjete i zakone ivota po kojima se ivot zbiva i tee
kao i uzroke koje ivot uvjetuje i uzrokuje. Na primjeru

29 Belak, S.: Uvod u znanost, Visoka kola za turistiki menadment u
ibeniku, ibenik 2005.
30 Galovi, M.: Rat u transformaciji, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001.
(Prvi dio: Rat kao filozofijska tema, vidjeti na
http://www.hsd.hr/polemos/prvi/01.html, pristup 09. kolovoza 2010.)

20
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

biologije vidi se da su prvi sustavi znanosti razvijeni u
antiko doba. Ipak, spoznaje tog doba ne mogu se smatrati
znanou iako su metode i istraivanja na tom podruju bila
ista kao ona u botanici i anatomiji. Kasnije, nakon to je
otkriven mikroskop, biologija se poela individualizirati i
postala je neovisnom znanou sa mnogo podruja, koje su
kasnije postale posebne znanosti. Tako su nastale mnoge
bioloke znanosti kao to su: botanika, zoologija, anatomija,
psihologija, citologija, histologija, mikrobiologija,
embriologija, genetika i ekologija. Jo vie, biologija je
proirenjem svoje domene za posljedicu imala nastanak
novih graninih znanosti (biokemija, bioakustika,
bioenergetika, biofizika, bioinenjerstvo, biosociologija,
biogeografija i druge.)
Neto slino dogodilo se sa evolucijom vojne znanosti
koja je imala jedan dugi period empirijske znanosti koji je
zapoeo umjetnou ili vjetinom ratovanja, razvijajui se
zahvaljujui osobnim iskustvima zapovjednika (voa) dok
nije postala vojna znanost. Slino kao kod biologije nakon
otkria mikroskopa razvoj vojnih znanosti usko je povezan
sa tehnolokim otkriima baruta, torpeda, radara, interneta...
Zatim, u prethodnom stoljeu, do kada je postojao visoki
stupanj uopenosti, omoguen je nastanak vie posebnih
grana koje su postale zasebne vojne znanosti sa visokim
stupnjem teoretske zrelosti. Ve spomenuti Sun Tzu prije
ak 2400 godina pisao je kako su generali iz prolosti bili
mudri i svjesni ljudi jer je za njih literatura i uenje prethodilo
ratu i pripremalo ih za njega. Povijest potvruje injenicu da
niti hrabrost niti genijalnost ili iskustvo ne moe kompenzirati
nedostatak izobrazbe, odnosno znanja iz vojnih znanosti. O
vanosti vojnih znanja u ratu govori i Miyamoto Musashi,
japanski vojni teoretiar, koji je u dijelu Put vojne doktrine
svog uvenog zapisa Knjiga pet prstenova istaknuo da u
borbi malo znanja moe biti opasno
31
.
Prije dvije tisue godina Rimljani su voenje rata nazivali
vojnom znanou, a prije dvije stotine godina Jacques de
Guibert
32
smatrao je da je vojna znanost sama po sebi
enciklopedija, najinteresantnija od svih znanosti.
U dananje vrijeme polazi se od analize praktinih i
povijesnih aspekata rata i oruane borbe za izuavanje
sustavnih, strukturalnih i relacijskih problema koji odreuju

31 Musashi, M.: Knjiga pet prstenova, Diorama, Zagreb 2007., str. 12.
32 Francuski knez od kojeg je Napoleon preuzeo divizijsku formaciju ime je
revolucionarizirao strategiju i autor Essai General de Tactique and
Defense du Systeme de Guerre. Vie na
http://www.militaryhistoryonline.com/18thcentury/articles/thesuccessofna
poleon.aspx#, pristup 09. kolovoza 2010.

21

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


aksiomatski, funkcionalni, analogijski i organizacijski nain
promiljanja i dovode do pojave vojne znanosti koja ima
mnogo razliitih komponenata. Takav epistemioloki pristup
odreuje jasno prezentiranje teorija, naela i zakonitosti
vojne znanosti i vodi jedinstvenosti razliitih grana vojnih
znanosti.
Vojna literatura definira vojnu znanost
33
kao sustav
znanja o naelima i zakonitostima rata (oruanog sukoba),
normama i nainima organiziranja i uvjebavanja oruanih
snaga i metodama i procedurama vojnih operacija. Uvidom u
vojno-povijesne dokumente, kao i dokumente lanica NATO-
a, moe se zakljuiti da vojne znanosti
34
sadre koncepte,
ideje i znanja o: vojnim operacijama, voenju rata,
operacijama stabilizacije i potpore, sigurnosti i obrani, vojnoj
strategiji, geostrategiji, geopolitici, vojnom zemljopisu itd.
Rezultati vojnih znanosti akumulirani su iz politikih i vojnih
doktrina, neki iz znanstvenih istraivanja, a neki iz prakse.
Kriteriji za klasifikaciju vojnih znanosti od zemlje do
zemlje vrlo su razliiti. Sustav (podruje) vojnih znanosti, na
primjer u veini radova istonih, ali i zapadnih autora
obuhvaa: opu teoriju rata, teoriju ratne vjetine, vojnu
povijest, vojni zemljopis, teoriju izobrazbe i odgoja, razne
vojnotehnike znanosti i vojnu administraciju. U bivoj
dravi
35
predmet prouavanja vojnih zanosti
36
bio je

33 U njemakoj literaturi vojna znanost (Militrwissenschaft) definira se kao
sve ono to se odnosi na umijee, znanost i povijest rata., vidjeti na
http://peter-hug.ch/lexikon/militaerwissenschaft, pristup 07. kolovoza
2010.
34 U listopadu 2008. godine osnovano je Meunarodna udruga vojnih
znanosti (ISOFMS) sa zadaom daljih istraivanja i akademske
izobrazbe u vojnom umijeu i znanostima u irem smislu. Udrugu su
osnovali nacionalni vojni univerziteti Austrije, Danske, Finske, Kanade,
Norveke, Nizozemske i Baltikih drava. O udruzi vie na slubenim
stranicama udruge http://www.isofms.org/pagina/home.html.
35 Republika Slovenija preuzela je definicije (Vojaka znanost je sistem
znanj o bistvu in vsebini oboroenega boja in vojne v celoti
(raziskovanje, razlaganje, definiranje zakonitosti). Ima svoje principe in
metodologijo. Vojaka znanost sodi na podroje drubenih znanosti.
Prouevanje vojne ni samo naloga vojake znanosti ampak tudi
zgodovine, prava, biologije, medicine. Vojaka znanost prouuje z vidika
veine vojskovanja.) i klasifikaciju vojnih znanosti, pa ih u odnosu na
predmet izuavanja dijeli na : splona vojaka znanost, vojako
druebne in ekonomske vede, vojako-tehnike vede, vojaka medicina
in bioloke vede i raziskovalno znanstveno- raziskovalno podroje.
(Predavanja sa Fakultete za druebne vede Univerze v Ljubljani,
Oddelek za politologijo, Predmet: Politologija-Obramboslovje, Kolegij:
Strategija, Ljubljana 2010.)
36 Vojna nauka, sistem uenja o sutini i sadraju priprema i voenju rata i
oruane borbe. Utvruje sadanjaost i predvia budunost; novo gradi
na osnovu saznanja o prolom i sadanjem Istrauje, objanjava i
definie objektivne zakonitosti rata i oruane borbe; ima svoju teoriju,

22
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

openarodni obrambeni rat, a sve vojne znanosti bile su
svrstane u jedinstven sustav koji je obuhvaao opevojne,
vojnotehnike, vojnoekonomske i drutvene te
vojnomedicinske i bioloke znanosti
37
.
Najee se vojne znanosti definiraju kao organizirani
sustav znanja o pripremi i voenju rata, a temeljni predmet
istraivanja vojnih znanosti su zakonitosti oruane borbe ali
i svih ostalih imbenika rata na taktikoj, operativnoj i
strategijskoj razini (Slika 1). Bitna karakteristika vojnih
znanosti je njihova povezanost s drugim znanostima
(politike, ekonomske i tehnike znanosti, biologija, fizika,
geografija i dr.) i njihova postignua koja se odnose na
oruanu borbu. Vojna znanost takoer prouava njihovu
teoriju i praksu. Dostignua vojnih znanosti polazna su
osnova za izgradnju oruanih snaga i drugih komponenata
vanih za voenje rata.

Slika 1. Vojne znanosti i vojno umijee
38


principe i metodologiju i u tesnoj je vezi sa drugim naukama i naunim
disciplinama. (Vojni leksikon, 1984., str.687.)
37 Vojni leksikon, 1984., str.687.
38 Prema Vego, M.: Joint Operational Warfare, US Navy War College,
2007., p.I-4. Vego zastupa stav da su vojne znanosti istovremeno i
umijee. However, like strategy and tactics, operational art is both an art

23

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


Zbog sloenosti pojava koje se dogaaju u ratu, znatno
je proireno znanstveno podruje
39
i predmet ratnog umijea
koje ono ne moe obuhvatiti bez udjela raznih polja i grana
drugih znanstvenih podruja. Otuda tendencija da se neki
sadraji znanstvenih podruja izdvajaju iz matinih znanosti i
dobivaju epitet vojna, pa tako postoje vojna povijest, vojna
sociologija, vojna geografija, vojna medicina itd. Meutim,
iako postoje velike specifinosti u vojnoj primjeni upitno je da
li je opravdano izdvajati vojne sadraje iz matinih znanosti
ili je jednostavno dovoljno da one koriste njihova znanstvena
dostignua.
Na kraju, za razliku od drugih znanosti ili grupa znanosti,
vojne znanosti omoguavaju zapovjednicima i stoerima
znanja i mogua rjeenja za kompleksne organizacijske i
probleme planiranja koja mogu uspjeno biti primjenjena u
vojnim operacijama ili drugim vojnim akcijama/aktivnostima,
to znai, u stvari, da na bazi operativnih potencijala vojnih
struktura i moi svake drave lei mo znanja, odnosno mo
svih vojnih znanja
40
. Vojna se mo s protokom vremena
transformirala iz medium quality power u highest quality
power. Ova injenica zahtijeva novu fizionomiju vojnih
operacija, a vojna znanost napravila je veliki iskorak u vie
vojnih znanosti kapitaliziranjem njihovih resursa i rata kao
drutvenog i politikog fenomena. To je jedini nain za
uspjeh u vojnim operacijama u eri knowledge-based war i
information age warfare
41
.

and a science.Science is the possession of knowledge through study,
while art is the performance of actions as acquired by experience,
study, or observations.
39 U Republici Hrvatskoj, Sigurnosne i obrambene znanosti prema
Pravilniku o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama (
NN br. 76 od 23. 06. 2005.), svrstane su u podruje drutvenih znanosti
kao polje znanosti, ali bez definiranih znanstvenih grana u tom polju.
Vojne znanosti, prema istom Pravilniku ne postoje!
40 Meunarodna udruga vojnih znanosti (ISOFMS) navodi slijedea
podruja obuhvaena vojnim znanostima: war studies; military history;
military technology; command and control, leadership and basic
competence; law &ethics; security, defence policy and stratregy; armed
forces and society; and defence economics and management.
41 Toffler, A. & H.: War and Anti War: The Third Wave, Morrow, New York
1980.

24
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

5. Upravljnje vojnim znanjem
War is not an affair of chance. A great deal of
knowledge, study and meditation is necessary to conduct
it well.
Frederick the Great (17121786)

Definirajui sam pojam, u smislu upravljanja vojnom
organizacijom, moe se rei da upravljanje znanjem
predstavlja proces koji se odnosi na identificiranje i
utvrivanje znanja, organiziranje, pohranjivanje i distribuciju
znanja i iskustva unutar organizacije. Openito, cilj je
upravljanja znanjem omoguiti povezivanje pripadnika
organizacije sa izvorima znanja u organizaciji, kao i
usklaivanje transfera tog znanja. Konkretni cilj upravljanja
znanjem predstavlja proces utvrivanja i analize
raspoloivog znanja kako bi se ispunili zadani ciljevi
funkcioniranja organizacije. Nadalje, upravljanje znanjem
podrazumijeva konstantan proces obnove znanja u
organizaciji to znai da je cilj procesa upravljanja znanjem
kontinuirana inovacija i modifikacija postojeeg znanja kako
bi vojna organizacija bila sposobna odrati korak s
dinaminim sigurnosnim okrujem. Proces upravljanja
znanjem sastoji se od nekoliko faza koje imaju elemente
slijednosti i to: pribavljanje/kreiranje znanja, skladitenje
znanja, distribucija znanja i na kraju primjena znanja.
Meutim, upravo ono po emu se jedna vojna
organizacija (vojska) razlikuje od druge i to je ini
uspjenom u izvrenju njene temeljene zadae je iskustveno
znanje koje posjeduje dotina vojna organizacija. Iskustveno
znanje po svojoj je definiciji promjenjivo tj. mijenja se i raste
s usvojenim novim vjetinama i novim iskustvom. Poveanje
razine iskustvenog znanja i raspodjela tog znanja
pripadnicima organizacije vana je zadaa funkcije
upravljanja znanjem.
Ako se drutvo predoi kao sustav koji ine ljudi kao
elementi sustava sa njihovim meusobnim odnosima onda
se vojska moe razumjeti kao podsustav toga sustava
42
.
Zbog zadaa vojske funkcije i struktura toga podsustava vrlo
su specifini. Kao funkcija vojske moe navesti ouvanje
sigurnosti drave od napada izvana, a kao struktura mogu
se razumjevati osoblje i materijalna sredstva u hijerarhijskoj
strukturi koja je u odnosu na temeljnu strukturu civilnoga

42 Fleissner, P., et.al.; Der Mensch lebt nicht vom Bit allein, Europischer
Verlag der Wissenschaften, 2.Auflage, 1997., S 237.

25

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


drutva puno jasnije izraena. Hijerarhijska organizacija i
temeljne zadae daju temeljnu strukturu vojske. Posebnost
vojne hijerarhije je to ona mora funkcionirati i u izuzetnim
ratnim naporima, prije svega u borbi. Vojni zapovjednik
(voa) mora znati djelovati i u uvjetima gubitka osoblja i
materijalnih sredstava, u kratkom vremenu donositi odluke, a
zahtjev da se za izvrenje zadae da vlastiti ivot i ivot
svojih vojnika jasno ukazuju da je zapovijedanje
43
vrlo
kompleksna i krajnje odgovorna aktivnost.
Temelj ispravnih odluka zapovjednika i voa svih razina
ine njihov moral, vojnika znanja, ratna vjetina i
kontinuirani priljev pravovremenih i relevantnih zapovijednih
informacija
44
. Upravo pojam informacija ovdje igra
odluujuu ulogu jer informacija, kako u sadrajnom tako i
vremenskom pogledu, predstavlja temelj zapovjedanja.
Upravljanje protokom informacija i informacijski
menadment, koji je odgovoran za prikupljanje, obradu i
dodjelu informacija, su ne samo najvei zahtjev vojne
organizacije kao takve ve i najvei izazov vojnih
informacijskih sustava
45
budunosti.
6. DIKW piramida
Znanje je rezultat uenja, a poveanje razine znanja dovodi
do donoenja pravilnih odluka to je u ratu presudno. Znanje
je i sposobnost poduzimanja uinkovitih akcija u raznolikim i
neizvjesnim situacijama
46
. Kognitivna hijerarhija ili DIKW
(Data Information Knowledge - Wisdom) piramida
47

43 Pod zapovijedanjem se podrazumijeva zapovijedna organizacije koja
obuhvaa: zapovijedne funkcije, zapovijednu strukturu i zapovijedne
informacije. (Vie u Meurers C.: Der Informationskrieg im 21.
Jahrhundert und seine Auswirkungen auf die Militrdoktrinen der USA,
Technische Universitt, Wien 2008, S. 17.)
44 Zapovijedne informacije ine svi relevantni podatci i informacije koje
slue zapovjednicima za donoenje odluka. One su pretpostavka bilo
koje aktivnosti zapovijedanja. (prema Meurers, C., Wien 2008., S 17.),
45Informacijski sustavi vrsta komunikacijskih sustava koji odabiru,
organiziraju, pohranjuju i diseminiraju javno znanje s ciljem
komuniciranja s korisnicima (prema Tuman M., Boras D., Dovedan Z.:
Uvod u informacijske znanosti, na
http://dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/index.ht
ml, pristup 15.08.2010.)
46 Raznolike, a osobito neizvjesne situacije kojih u ratnim uvjetima ima
napretek Clausewitz naziva maglom rata (Vie u Clausewitz, C. von,
Zagreb 1997.)
47 Osim ovih naziva rabe i izrazi "hijerarhija mudrosti", "hijerarhija znanja",
"hijerarhija informacija" i "piramida znanja" (Rowley, J. : The wisdom
hierarchy: representations of the DIKW hierarchy, Journal of Information
Science 33 (2) , 2007).: 163180. na

26
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

najei prikaz je procesa stavaranja znanja gdje svaka
razina dodaje odreena svojstva iznad i ispod one
prethodne. U mnogobrojnim napisima relevantnih strunjaka
vidljivo je da ipak ne postoji konsenzus oko definicija koja se
koriste u DIKW hijerarhijskom modelu, ak niti u opisima
procesa koji transformiraju elemente nie u hijerarhiji u one
iznad njih
48
. Cilj svake piramide znanja je postizanje
spoznaje s ciljem donoenja odluka koje vode ka stvaranju
odreenih prednosti u modernom ratovanju je to
informacijska nadmo
49
kao preduvjet za pobjedu u ratu.
Zorni prikaz DIKW piramide u vojnim znanostima (Slika
2) daje kanadsko Ministarstvo obrane za potrebe kanadskih
oruanih snaga kako bi opisao viedimenzionalni koncept
koji vojska koristi za postizanje uspjeha u kontinuumu
operacija
50
. Sutina ovog koncepta je naglasak na
informacijskom univerzumu koji obuhvaa sve aspekte
naeg drutva i proima sve razine vojnih operacija od
razine velike strategije do najnie, taktike razine
51
.


http://jis.sagepub.com/cgi/contetn/abstract/33/2/163, pristup 15.
kolovoza 2010.
48 Gamble, P. R.,Blackwell, J.: Knowledge Management: A State of the Art
Guide, Kogan Page, London 2002., p. 43.
49 National defence Canada: Land Force Information Operations, Kingston
1999., p. iii.
50 Isto, p. iii.
51 Isto, p. 4.

27

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m



Slika 2. Kognitivna hijerarhija u vojnim operacijama
Specifinost DIKW piramide je prikazana povezanost
stvaranja vojnih znanja sa provedbom operacija. Ve je
navedeno da provedbu vojnih operacija karakteriziraju rizici,
neizvjesnost, nemogunost kontrole i frikcije
52
. Iako se
nabrojano nikada ne moe u potpunosti eleminirati bitno je
istaknuti vanost prikupljanja podataka (data), obradu
informacija (information) i stvaranje znanja (knowledge) kako
bi se dolo do razumijevanja (understanding) odnosno
mudrosti (wisdom) to dovodi do uspjeha u ratnim
operacijama.
Podatci nemaju znaenje ve se radi o signalima koji
prikazuju pojave. Oni su percipirani signali bez odreenog
znaenja. Tako, na primjer, neka slika, osoba ili broj, koji
nisu stavljeni u odreeni odnos ili se ne mogu povezati s
drugim podacima nemaju znaenje
53
. Ali, ako je na primjer,

52 Izraz koji Clausewitz rabi kako bi prikazao nemogunost kontrole ratnih
dogaanja bez obzira na planove, izraune i informacije o vlastitim
snagama i neprijatelju.
53 Tuman, M.:, 2008., str. 119-124.

28
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

uz navedeni broj napisana oznaka neke mjerne jedinica, npr.
za koliinu, znat e se vie, ali se opet nee znati odnosi li
se ta veliina na broj nekih predmeta, zrakoplova, brodova,
tenkova, vie razliitih predmeta, ili neto drugo. Kako bi
dobila odreeno znaenje, napisana veliina mora se
povezati s vie novih prikupljenih podataka i, u pravilu, s
nekim prije prikupljenim podatcima. Prikupljanje sirovih
podataka vri se na temelju plana u kojem zapovjednik
identificira i priotizira informacijske zahtjeve
54
. Prikupljeni
podatci dostavljaju se odgovarajuim timovima za obradu
podataka, a u nekim sluajevima, u svrhu izravnog
koritenja ili djelovanja neposredno odgovarajuem
zapovjedniku. Uinkovitost prikupljanja ovisi o pravilnom
koritenju raznolikih izvora (senzora). Potrebna planirana
redundantnost i preklapanje razliitih izvora omoguava bri
dolazak do relevantnih informacija i veu pouzdanost, a
takoer moe smanjiti uinkovitost protivnikovih
protuizvjetajnih mjera.
Obradom se sirovi podaci pretvaraju u informacije, oblik
koji je pogodan za davanje smisla prikupljenim podatcima,
ali i za pohranu u baze podataka. Kada je podatak koji je
pribavio senzor ili bilo koji drugi prikupljaki element
odnosno izvor preraen u prikladan i korisniku razumljiv
oblik
55
, on postaje korisna informacija. Obrada je velikim
dijelom tehnika funkcija jer se pretvaranjem podataka u
razumljiv oblik njima dodjeljuje odgovarajui znaaj. Dio
podataka se ne obrauje jer se prikuplja u obliku koji se
moe odmah koristiti. Ponekad su obrada i iskoritavanje
automatizirani procesi koji se obavljaju ve tijekom
prikupljanja.
Proces pretvaranje informacija u znanje, izmeu ostalog,
sadri vrednovanje odnosa, sukladnosti, pouzdanosti i
tonosti informacija. On sadri ralambu informacija kojom
se izdvajaju njihovi znaajni dijelovi, integraciju svih
relevantnih informacija, kojom se njihovi elementi
kombiniraju i usporeuju s drugim poznatim informacijama i
dolazi se do odreenih spoznaja (saznanja). Na kraju,
sadri i interpretaciju informacija radi donoenja zakljuaka o
situaciji kojima se podupiru zapovjednikovi planovi i namjere.
Informacije koje primatelj prima poveavaju njegovu razinu
znanja o fenomenu koji opisuje dobivena informacija. Znanje

54 Naval Doctrine Publication (NDP) 2, Naval Intelligence, US DoD 1994, p.
24.
55 Dobri primjeri obrade su razvijanje i interpretacija aero-foto snimaka,
prevoenje nekog stranog teksta, ili dekodiranje kriptiranog radio
izvjea.

29

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


je proces sinteze kako bi se dobile cjelovite slike
56

(predodbe) najvanija djelatnost kojom se dobiva
proizvod kojeg e zapovjednik moi iskoristiti. To je korak u
kojem se dijelovima informacija dodjeljuje znaenje i na taj
nain stvara znanje, o protivniku (prijetnji) i okruju
(prostoru i uvjetima protivnikovog djelovanja), znanje koje je
potrebno kako bi se poduprli zapovjednikove odluke i dalje
djelovanje. Proces stvaranja i podizanja razine znanja mora
biti kontinuiran kako bi se donijele pravilne odluke i poluio
uspjeh.
Znanje nee ispuniti svoju svrhu ako zapovjednik ili
donositelj odluka pomou njega i ostalih oblika informacijske
potpore nije uspio oblikovati svoje razumijevanje cjeline
stanja, tekuih dogaaja i moguih razvoja dogaaja.
Razumijevanje stanja i dogaaja su preduvjet ispravne
prosudbe na temelju koje se donose odluke za djelovanje jer
znanje temeljem kojeg se nije djelovalo, ili koje nije stvorilo
potencijal za budue akcije je beskorisno!
U nekim drugim modelima
57
prikazivanja kognitivne
hijerarhije u kojima ista nije prikazana piramidom (Slika 3)
vie je vidljiva jedna druga dimenzija, ona vremenska, vrlo
bitna za izvoenje ratnih djelovanja. Usklaenou
konteksta, u kojem se od dijelova postupno dolazi do
shvaanja cjeline, i razumijevanja koje prolazi faze od
istraivanja do povratnog djelovanja. Obzirom da je
djelovanje proces koji poinje u sadanjosti i ima svoj
racionalni, eljeni cilj koji se planira ostvariti u nekom
vremenskom roku u blioj ili daljoj budunosti
58

zapovjednikove namjere kao nositelja akcija
podrazumijevaju ciljeve, motive, procjenu situacije i upotrebu
ljudskih potencijala i materijalnih sredstava tj. sve bitne
odrednice svakog djelovanja. Upravo na toj razini na kojoj se
razumijeva cjelina je i vremenska razdjelnica na kojoj
nastaje mudrost. Podatci, informacije i, djelomino znanje,
posljedica su djelovanja prolih dogaaja dok je mudrost
vezana za prosudbe, predvianja i provedbu dogaaja koji
se tek trebaju desiti u budunosti. Vojnikim rjenikom
reeno, planiranje se radi na osnovu podataka, informacija i
znanja dok se predvianje i provedba operacija izvode na
osnovu judgement i understanding to su u stvari koraci

56 Ovdje se misli na stvaranje cjelovite slike ili vizualiziranja bojnoga polja.
(BV is an important element of our ability to gain information superiority
at critical times and places on the battlefield, prema National defence
Canada, 1999., p. 8)
57 DIKW hijerarhija prema Clarku.
58 Tuman M.: Informacijska znanost i izvjesnice, Informatologia, 35(4),
Zagreb 2002., str.247.

30
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

prema mudrosti
59
. Samo se mudrost bavi buduim
vremenom jer sadrava matovitost, pronicljivost i
kreativnost
60
.


Slika 3. DIKW hijerarhija (Clark, 2004)
61


Mudrost je sloaj i spoj iskustva, znanja, razumijevanja
uz mo primjenjivanja sveg troje sa razboritou,
praktinou, diskretnou i zdravim razumom, odnosno
mudrost je sposobnost donoenja ispravnih odluka. Do
mudrosti se ne dolazi lagano i jednostavno jer se najprije
mora uspjeno proi kroz sve prethodne kategorije
62
.

59 Pobjeda pripada onoj strani koja postigne najvie u proraunima u
hramu prije bitke, Tzu, S., 2009., str.8.
60 Ackoff, R: From Data to Wisdom, Journal of Applied Systems Analysis
16: 39, 1989.
61 Hey, J: The Data, Information, Knowledge, Wisdom Chain: The
Metaphorical link, 2004.
http://www.nwlink.com/~donclark/performance/understanding.html,
pristup 20. kolovoza 2010.
62 Clausewitz koristi izraz ratni veleum koji opisuje kao harmonini zbroj
duhovnih sila u kome jedna ili druga moe prevladavati, ali nijedna ne
smije biti oprena drugoj., Clausewitz, K. von, 1997, str. 74.

31

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


7. Piramida vojnog znanja
U teorijskim zapisima koji su objavljeni tijekom stolje, u
krilu ratne vjetine tj. ratnog umijea kao iste vojne
znanosti, iskristalizirala se strategija kao znanost koja je
definirala svoj koncept i znanstvene metode. No, strategija
nije neovisna znanstvena disciplina ve grana ire domene
vojne znanosti, koja se bavi ratom odnosno danas vie
openito konfliktom, i koja se ovisno o vremenu nazivala
vojna znanost (u vrijeme Rimljana), umijee konjanitva
(u Srednjem vijeku), umijee milicija i umijee ratovanja
(u 18. stoljeu). Strategija je uvijek bila ukljuena u vojnu
znanost, ali je takoer uvijek bila podrana taktikom
znanou, iako u stvari jedna derivira drugu. Kasnije se
razvila znanost koja je bila most izmeu taktike i strategije, a
nazvana je operativnim umijeem ili operatikom
63
. Sve tri
znanosti razvijene su kao znanstvene grane ratne vjetine
koja je spoj teorijskih i praktinih znanja koritenja vojske u
ratu
64
.
Vojna hijerarhija koja karakterizira vojnu organizaciju vrlo
jasno odreuje nadlenosti i odgovornosti za donoenje
odluka na svim razinama zapovijedanja i voenja. Temelj tih
odluka su podatci, informacije, znanje i mudrost ili njihov
sloaj ovisan o kojoj se razini odluivanja radi. Zbog toga se
hijerarhija vojnih znanja ili vojnih znanosti prema
zapovjednim razinama moe dovesti u vezu sa
predstavljenom DIKW piramidom (Slika 4).

63 Nema bitne razlike izmeu pojmova operativno umijee i operatika. Prvi
izraz koriste vojske NATO-a dok je izraz operatika vezan uz rusku vojnu
u terminologiju.
64 O ratnom umijeu pisali su mnogi vojni teoretiari, ali dvojica su ostavila
trajan peat: Carl von Clausewitz i jedan od njegovih najveih kritiara
Antoine Henry Jomini.

32
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.


Slika 4: Razine odluivanja i potrebne informacije
65


U razmatranju piramide vojnoga znanja bitno je imati na
umu dvojnost imbenika rata, nasilnog i moralnog
(psiholokog) u kontekstu politikog konflikta, kako ga
opisuje Clausewitz, a koji se opisuje terminima kinetikih i
informacijskih operacija
66.
vrsta hijerarhijska struktura i
kruta organizacija gledano iz kuta razmjene, koritenja i
kreiranja znanja idealan su kontekst. Parafrazirajui
japanske znanstvenike
67
ovaj specifini vojni Ba
68
, temeljen
na fizikom prostoru (vojarne ili tabori), virtualnom prostoru

65 Olischer, J., Koisser, L.: Truppendiensttaschenbuch Nr. 17A,
Elektronische Kampffhrung, AV-Druck, 2003., S. 38
66 Darley, W.M: Clausewitz's Theory of War and Information Operations,
JFQ, issue 40, 1st quarter 2006, p.74.
67 Vie o SEKI procesu u V. Afri, Zagreb 2010.
68 Mjesto, zajedniki kontekst za kreiranje znanja.

33

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


(informacijski prostor) i mentalnom prostoru (zajedniki
ideali) poseban su sloaj pozitivnoga za interakciju meu
individuama odnosno pripadnicima vojne organizacije kao i
izmeu vojne organizacije i njenog okruja. Ovo potonje je
vrlo bitno jer se na taj nain javna znanja prelijevaju u
vojna znanja kao dijelom zatiena znanja i nastaju nove
znanstvene discipline (vojna psihologija, vojna andragogija,
vojna povijest, vojna geografija itd.).
Vojna organizacija jasno identificira znanja i vjetine
69

zapovjednika (voa) koje su kao i u poslovnoj organizaciji
razliite za taktiku, operativnu i strategijsku razinu. Ve je
Clausewitz pisao kako na samom polju ratnog djelovanja
znanje mora biti razliito prema poloaju koji zauzima
zapovjednik
70
. Taktika se definira kao oblici i naini
djelovanja vojske u borbi, znanost o voenju bitke vojnim
postrojbama, vjetina upravljanja trupama za vrijeme
bitke
71
, a zapovjednici na najnioj taktikoj razini, koja je
vojniki gledano provedbena razina, raspolau velikim
brojem detaljnih podataka o prostoru, vremenu i protivniku te
o svojim vojnicima, vlastitom naoruanju, stanju streljiva,
pogonskog goriva itd. Njihova znanja i mudrost svode se
na vjetine, sposobnosti i (fizike) spremnosti za upotrebu
naoruanja, iskoritavanje prednosti terena i voenja svoga
tima, desetine, voda i satnije, koje na razini veih taktikih
postrojbi (bojna, pukovnija) postupno daju prednost
informacijama. Kako se bojinica sve vie digitalizira i na
taktikoj razini zahtijeva se raspolaganje specijalistikim
znanjima kao to su: koritenje sloenih informacijsko-
komunikacijskih tehnologija, znanja odreenih vrlo rijetkih
jezika, iroki spektar vojnih znanja i, zbog kljune uloga
informacija znanja o upravljanju informacijama
72
.
Na operativnoj razini informacije potpuno preuzimaju
prednost nad podatcima, one su gue i samo sa nunim
detaljima
73
. Cilj operativne razine je provedba operacija
odnosno koritenje rezultata u funkciji ostvarenja

69 U amerikoj vojsci znanja i vjetine (kompetencije) dijele se na:
meuljudske, konceptualne, tehnike i taktike. (Vie u Wade, N. M.:
The Leader's SMARTbook, 2nd Revised Edition, The Lightning Press,
Lakeland 2005., Ch. 4).
70 Clausewitz, C. von, Zagreb 1997, str. 111.
71 Klai, B.: Veliki rjenik stranih rijei, Zora, Zagreb 1974., str. 1305.
72 O sve veoj vanosti uloge vojnika i zapovjednika na taktikoj razini,
kada se govori o ratovima etvrte generacije, uveden je pojam
strategijskog razvodnika (strategic corporal). (Vie u Lind, W.S.:
FMFM-1-A Fourth Generation War Draft, Imperial and Royal Austro-
Hungarian Marine Corps, 2005., p.5., sa
http://www.military.com/Opinions/0,,Lind_070705,00.html, pristup 01.
rujna 2010.

73 Njem. verdichtet plus notwendige Details.

34
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

strategijskih ciljeva. esto se uz operativnu razinu vezuje
pojam operativnog umijea
74
koje se moe definirati kao
upotreba vojnih snaga za postizanje strategijskih ciljeva.
Operativno umijee
75
ili operatika
76
obuhvaa planiranje,
organiziranje, integraciju i izvoenje operacija.
Nema jedinstvene definicije strategije, niti u vojnoj a niti
u civilnoj upotrebi. Prema Klaiu strategija je ratna
vjetina, nauka o voenju rata; nauka koja istrauje i
izrauje u uzajamnoj vezi politike, ekonomske i specijalno
ratne elemente pripravljanja i voenja rata; odgovarajua
praktina djelatnost vrhovne komande
77
. Clausewitz o
strategiji kae da ona projektira pojedine ratne operacije i u
njima pojedine bitke
78
ime jasno strategiju stavlja na razinu
iznad taktike (bitke) i operatike (operacije). Kako se znanje
gradi strukturiranjem informacija uz pomo podataka u
odreenom kontekstu, tako bitke na taktikoj razini
(podatci) imaju odreeno znaenje, zatim se organiziraju
u svrhu provedbe operacija (informacije), dakle na
operativnoj razini. Strategijska razina moe se usporediti sa
razinom znanja. Na ovoj razini koriste se visoko
komprimirane (zgusnute)
79
informacije koje zapravo ine
znanja iz vie raznih znanosti. Na strategijskoj razini ne
moe se govoriti o istim vojnim znanjima ve o
multidisciplinarnom znanju obzirom da strategija nije samo
znanost i umijee vojnog zapovijedanja ve dodiruje granicu
politike razine
80
koji upravlja cjelokupnim nacionalnim
resursima. Obino se informacije na razini strategije rabe od
strane politikog i najvieg vojnog vodstva, kako je
prikazano na slici. Strategija se iz umijea pretvorila u
znanost kao izravna posljedica nakupljanja raznolikih znanja
i danas je predmet opeg interesa pa se njom bave ne samo
vojni ve i drugi znanstvenici. Kada se govori o strategiji kao
vojnoj znanosti potrebno je naglasiti kako strategija svoje
osnovne zadatke rjeava primjenom znanstvenih metoda u
znanstvenim istraivanjima i sistematiziranjem znanja.

74 Vego navodi kako je pojam operativnog umijea nije dobar jer implicira
bavljenje iskljuivo praksom, a kao strategija i taktika operativno
umijee je umijee i znanost (Vego, M., 2007, p. I-3).
75 Termin operativno umijee koristili su ruski carski generali i jedan od
najpoznatijih sovjetskih vojnih teoretiara Aleksandr A. vehin u svojoj
knjizi Strategija objavljenoj 1923. godine.
76 Vojni leksikon, 1984., str.362
77 Klai B., Zagreb 1974, str.1248.
78 Clausewitz, C. von, Zagreb 1997, str. 139.
79 Njem. hoch verdichtet.
80 Iako je strategija dugo nazivana umjetnou generala u demokratskim
dravama upravo na strategijskoj razini najvidljivije do izraaja dolazi
temeljno naelo funkcioniranja vojski u demokratskim drutvima primat
politike nad vojskom.

35

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


etvrta razina DIKW piramide, mudrost, nema svoju
paralelu na prikazanoj piramidi vojnih znanosti. Ipak, neki
vojni teoretiari
81
zastupali su stav da postoje dvije razine
strategije: strategija (u uem smislu) i velika strategija.
Velika strategija, za koju se danas rabe nazivi nacionalna
(SAD), totalna (Francuska) ili opa (Velika Britanijea), ima
zadau izraditi koncepte, strukturu i naine uporabe
pojedinih strategija (diplomatske, ekonomske, politike,
vojne...). Ta najvia politika i dravnika razina, razina
mudrosti, imala je presudnu ulogu za voenje rata jer
vrhunska odlinost nije u dobivanju svake bitke, nego u
poraavanju neprijatelja bez ulaska u boj. Najvii oblik
ratovanja jest napasti samu strategiju;...
82.
Mudrost je
sposobnost primjene znanja koja nam omoguuje
donoenje najotroumnijih odluka u konfliktnim
situacijama
83
, a najotroumnije odluke temeljene na
ispravnim prosudbama, na istinitom i ispravnom znanju,
sigurno su one vezane za voenje rata kada se cijena
pogrenih odluka plaa onim najvrijednijim ljudskim
ivotima.







81 Meu najpoznatijima bio je engleski asnik, vojni povjesniar i teoretiar
rata Sir Basil Henry Lidell Hart.
82 Tzu, S., Zagreb 2009., str. 14.
83 Afri, V.: Znanje, uenje i upravljanje znanjem, materijali s predavanja za
PDS informacijskih znanosti, 18. lipnja 2010., str. 5.

36
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

Zakljuak
I keep six honest serving men
(they taught me all I knew)
their names are What and Why and When and How and
Where and Who.
Rudyard Kipling
Just-So Stories
The Elephant's Child

Vojna znanost je legitimna znanost i kao takvu konano i
naa nadlena tijela i institucije trebaju prihvatiti jer su
znanja koja se stiu u okviru vojnih znanosti, posebno
danas, primjenjiva i u poslovnom svijetu: ne u smislu
voenja oruanih sukoba nego u pravcu stvaranja novih
znanja od postojeih izvora, snalaenja u ivotnom prostoru
te ostvarivanja dodane vrijednosti na najrairenijem bojnom
polju: tritu. O tome govorio ak i Clausewitz: Bolje nego s
bilo kakvim drugim umijeem, on (rat) mogao bi se
usporediti s trgovinom koja je takoer sukob ljudskih
interesa i poslova; a jo mu je blie politika, koja se, sa svoje
strane, moe smatrati nekom vrstom trgovine u veim
razmjerima.
84
.
Upravljanje vojnim znanjima i ljudski potencijal, kao to
je to i u civilnoj sferi, odnosno tvrtkama, ine osnovu
intelektualnog kapitala vojske. Moe se openito konstatirati
da su znanja koja ljudi posjeduju puno vea od onih koja se
koriste u sustavima bilo koje organizacije, pa i vojne. Za
Oruane snage RH bitno je naglasiti da su vojna znanja, ma
u koje ih znanstvene discipline, grane ili polja podijelili, nala
svoju primjenu u praksi, u Domovinskom ratu, to je
rezultiralo iskustvom (mudrost?), ali je bitno osigurati da ona
zbog vrlo dinaminih promjena ne stagniraju ve da se i
dalje razvijaju metode znanstvenih istraivanja u cilju stalnog
uenja i poveanja kompetencija pripadnika OSRH ali i
borbenih mogunosti i opremljenosti OSRH. Aktivnosti na
kreiranju i daljem prijenosu ovih znanja, odnosno upravljanje
vojnim znanjem (omoguiti, razumjeti i organizirati znanje),
doprinijet e boljim rezultatima i uspjehu vojne organizacije
ne samo u ratu ve i u miru. Vojna znanja koja vojni

84 Clausewitz, K. von: O ratu, MORH, Biblioteka prirunici, Knjiga II, Zagreb
1997, str.114.

37

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


instruktori prenose na pripadnike snaga sigurnosti
Afganistana, legalizirana ili ne, strategijski su proizvod
koji je omoguio lanstvo Republike Hrvatske u NATO-u, a
uskoro i u EU.
Literatura
Ackoff, R.L.: From Data to Wisdom, Journal of Applied
Systems Analysis 16, 1989.
Afri, V.: Znanje, uenje i upravljanje znanjem, materijali s
predavanja za PDS informacijskih znanosti 18. lipnja
2010.
Ani, V.: Rijenik hrvatskoga jezika, Europapress holding i
Novi Liber, Zagreb 2007.
Belak, S.: Uvod u znanost, Visoka kola za turistiki
menadment u ibeniku, ibenik 2005.
Clausewitz, K. von: O ratu, MORH, Biblioteka prirunici,
Zagreb 1997.
Darley, W.M: Clausewitz's Theory of War and Information
Operations, JFQ, issue 40, 1st quarter 2006.
Fleissner, P., et.al.: Der Mensch lebt nicht vom Bit allein,
Europischer Verlag der Wissenschaften, 2.Auflage,
1997.
Frappaolo, C.: Knowledge management, Capstone
Publishing, Oxford UK 2002.
Galovi, M.: Rat u transformaciji, Naklada Jesenski i Turk,
Zagreb 2001.
Gamble, P. R., Blackwell, J.: Knowledge Management: A
State of the Art Guide, Kogan Page, London 2002.
Hart Lidell, B.H.: Strategy, 2nd revised edition,
Meridian/Plume, New York 1991.
Hey, J: The Data, Information, Knowledge, Wisdom Chain:
The Metaphorical link, 2004.,
http://www.nwlink.com/~donclark/performance/understa
nding.html, pristup 20. kolovoza 2010.
Hrvatska opa enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav
Krlea, Zagreb 2009.
Javorovi, B.: Defendologija, DEFIMI, Zagreb1995.

38
N
A
T
I
O
N
A
L

S
E
C
U
R
I
T
Y

A
N
D

T
H
E

F
U
T
U
R
E


2

(
1
0
)

2
0
0
9
.

Lind, W.S.: FMFM-1-A Fourth Generation War Draft,
Imperial and Royal Austro-Hungarian Marine Corps,
2005., p.5., na
http://www.military.com/Opinions/0,,Lind_070705,00.h
tml, pristup 1. rujna 2010.
Machiavelli, N.: The Prince and The Discourses, Random
House, New York 1950.
Meunarodna udruga vojnih znanosti (ISOFMS), slubene
stranice udruge na
http://www.isofms.org/pagina/home.html, pristup
Meurers C.: Der Informationskrieg im 21. Jahrhundert und
seine Auswirkungen auf die Militrdoktrinen der USA,
Technische Universitt, Wien 2008.
Musashi, M.: Knjiga pet prstenova, Diorama, Zagreb 2007.
National defence Canada: Land Force Information
Operations, Kingston 1999.
Naval Doctrine Publication (NDP) 2: Naval Intelligence,US
DoD 1994.
Olischer, J., Koisser, L.: Truppendiensttaschenbuch Nr. 17A,
Elektronische Kampffhrung, AV-Druck, Wien 2003.
Rowley, J. : The wisdom hierarchy: representations of the
DIKW hierarchy, Journal of Information Science 33 (2) ,
2007).: 163180. na
http://jis.sagepub.com/cgi/contetn/abstract/33/2/163,
pristup 15. kolovoza 2010.
Skupina autora: Hrvatski opi leksikon, Leksikografski zavod
Miroslav Krlee, Zagreb 1996.
Toffler, A. & H.: War and Anti War: The Third Wave, Morrow,
New York 1980.
Tuman M., Boras D., Dovedan Z.: Uvod u informacijske
znanosti na
<http://dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%2
0znanosti/index.html>, pristup 1. lipnja 2010.
Tuman, M: Prikazalite znanja, Hrvatska sveuilina
naklada, Zagreb 2003.
Tuman, M.: Informacijsko ratite i informacijska znanost,
Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 2008.
Tuman, M.: Informacijska znanost i izvjesnice,
Informatologia, 35, 2002.

39

V
.

K
l
a
s
a
n
:

U
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

v
o
j
n
i
m

z
n
a
n
j
e
m


Vego, M.: Joint Operational Warfare, US Navy War College,
2007.
Vojni leksikon, Vojnoizdavaki zavod, Beograd 1984.
Tzu, S.: Umijee ratovanja, Mozaik knjiga, Zagreb 2009.
unec, O.: Apsolutna rtva i relativna kompenzacija:
Proturjeja drutvenog poloaja veterana i dravne
skrbi za ratne veterane i invalide, izvorni znanstveni
rad, Zagreb 2006.
Wade, N. M.: The Leader's SMARTbook, 2nd Revised
Edition, The Lightning Press, Lakeland 2005.