su planinski sistem na svetu oko 8000 km.Pruaju se uz zapadnu obalu June Amerike,od Kaspijskog mora do Ognjene zemlje.Oni su razvoe izmeu i!og i Atlanskog okeana. Andi su mlade vena"ne planine pa i! odlikuju "esti zemljotresi i vulkanske #0$0m. %a severni deo karakterisi"ni su vulkani, zemljotresi i jasno izraena visinska zonalnost. &entralni deo Anda je naj'iri, sa prostranim visoravnima izmeu planinski! vena(a na istoku i zapadu. Juni deo Anda odlikuju brojni ledni(i i vrlo niska snena grani(a )000*)+00m. O'tro odvajaju veoma uzan juznoameri(ki primorski ti!ookeanski pojas od veliki! slivova rijeka Orinoko, Amazon, Parana, i drugi! pritoka Atlantskog okeana, kao i prostrane nizije u isto"noj polovini June Amerike. ,eolo'ki sastav Anda "ine naslage iz paleozojskog, mezozojskog i kenozojskog doba, kroz koje je na velikom prostoru prodrlo vulkansko kamenje. Planinski vijena( Andi dijeli se na pet -zi"ko*geogra.ski! (jelina/ Karipski Andi i 0jeverni Andi u ekvatorijalnom i subekvatorijalnom pojasu, zatim &entralni Andi u tropskom pojasu, 1ileansko*argetinski Andi u suptropskom pojasu i na kraju Juni 2Patagonijski3 Andi u umjerenim predjelima Po sirini se dijeli na tri pojasa/ isto"ni* zna"ajan po rudama, unutra'nji 2sredi'nji3 koji "ini glavni greben i zapadni pojas koji je primorski. Po prav(u pruzanja Andi se takoe dijele na tri dijela i to na/ juni, srednji i sjeverni dio. 0jeverna polovina Anda je poznata pod nazivom Kordiljeri. Kordiljeri su vrlo visoke planine4 nji!ovi vr!ovi su visoki preko 'est !iljada metara, a najvi'i vr! Akonkagva visok je preko sedam !iljada metara. Aconcagua je planina u Junoj Ameri(i, sa visinom od 5650,8 m je najvi'i vr! obje Amerike a ujedno i najvi'i vr! june !emis.ere. 7io je planinskog masiva Anda a nalazi se u pokrajini 8endoza u Argentini, ))+ km zapadno od 8endoze, glavnog grada istoimene pokrajine i )9 km od grani(e sa 1ileom. Okolina planine je dio za'ti:enog prirodnog krajolika i okruena je sa sjevera i istoka dolinom ;alle de las ;a(as i ;alle de los <or(ones =n.erior sa zapada i juga. Oko planine se nalazi nekoliko gle"era. >ajve:i od nji! je gle"er ;entis?uero <or(ones =n.erior, duine oko )0 km koji se nalazi sa june strane planine na visini od oko @500 m, u blizini kampa &onAuen(ia. 8a"u Pik"u predstavlja sveti grad =nka, koji se nalazi na najvi'em delu isto"ni! Andi. >alazi se na +0$9 metara iznad reke Brumamba. Ovaj sveti grad se nalazi u Peruu i jedan je od najzna"ajniji! turisti"ki! simbola. Kompleks se sastoji od ostataka stambeni! naselja, prostora koji je sluio za orani(e koje su bile sadjene na takozvanim terasama jer se druga"iji na"in poljoprivrede nije mogao obavljati na tako velikim visinama, vodovodnog sistema, koji je bio izuzetan za vreme gradnje i tvrdjava. Palate koje su najverovatnije bile za vladaju:e medju =nakama i poplo"ani putevi koji su im omogu:avali lak'e kretanje. 8a"u Pik"u je otkriven )6)+. godine. Kompleks je prona'ao amerikana( <ajram Cingam prilikom jedne od svoji! ekspedi(ija. Prilikom otkrivanja nisu nadjeni tragovi vojni! kompleksa ili pak trgova"ki! , stoga se i predpostavlja da je bio (arski grad. 8a"u Pik"u je sagradjen u D; veku. Predpostavlja se da je grad $00 godina bio napu'ten pre nego 'to je pronadjen, +00#. godine progla'en je za jedno od sedam svetski! "uda. ,rad je gradjen na veoma nepristupa"nom mestu sa tri strane opkoljen rekom na visini od preko +.000 metara do kojeg su vodile stepeni(e i to nji! @.+00. Kada su =nke izumrle i grad, 'ume su ga prekrile i u"inile gradom mrtvi! du'a. 7anas je 8a"u Pik"u turisti"ka destina(ija broj jedan u Peruu, na(ionalni park i za'ti:eno prirodno dobro.