doc.dr.sc.

Vesna Vukadinovi
doc.dr.sc. Vesna Vukadinovi

U prirodi nalazimo veliki broj razli

U prirodi nalazimo veliki broj razli

itih tala kao

itih tala kao
rezultat interakcijskog utjecaja pedogenetskih
rezultat interakcijskog utjecaja pedogenetskih

initelja
initelja
i djelovanja pedogenetskih procesa.
i djelovanja pedogenetskih procesa.
Postupak sistematskog grupiranja i razvrstavanja
Postupak sistematskog grupiranja i razvrstavanja
pojedinih tala prema nekim zajedni
pojedinih tala prema nekim zajedni

kim svojstvima
kim svojstvima
(morfolo
(morfolo

ka,
ka,
kemijska, fizikalna) nazivamo
kemijska, fizikalna) nazivamo
klasifikacijom tala
klasifikacijom tala
. Rezultat toga je klasifikacijski
. Rezultat toga je klasifikacijski
sustav
sustav

sistematika tala
sistematika tala

pedotaksonomija (gr
pedotaksonomija (gr

.
.
taxis =
taxis =
red, raspored
red, raspored
+ nomos =
+ nomos =
zakon).
zakon).
U svijetu egzistira vi
U svijetu egzistira vi

e razli
e razli

itih sustava
itih sustava
klasifikacija, ovisno o izboru prioritetnih kriterija. To
klasifikacija, ovisno o izboru prioritetnih kriterija. To
su sovjetski, ameri
su sovjetski, ameri

ki i europski sustavi.
ki i europski sustavi.
Klasifikacija tala Hrvatske
Klasifikacija tala Hrvatske

izvorno
izvorno
Jugoslavije (
Jugoslavije (

kori
kori

, A., Filipovski, G.,

, A., Filipovski, G.,

iri
iri

, M.,
, M.,
1972., 1973. i 1985.) je geneti
1972., 1973. i 1985.) je geneti

ka s osnovama
ka s osnovama
proizvodno
proizvodno
-
-
ekolo
ekolo

kog vrednovanja tla.

kog vrednovanja tla.
Temeljena je na svojstvima koja su
Temeljena je na svojstvima koja su
morfolo
morfolo

ki vidljiva i lako mjerljiva. Koriste se i

ki vidljiva i lako mjerljiva. Koriste se i
neki internacionalni termini koji su predlo
neki internacionalni termini koji su predlo

eni
eni
za pedolo
za pedolo

ku kartu svijeta (FAO/UNESCO,

ku kartu svijeta (FAO/UNESCO,
1974).
1974).
Tlima u prirodi svojstven je odreeni
Tlima u prirodi svojstven je odreeni
oblik, odnosno morfologija (lat.
oblik, odnosno morfologija (lat.
morfa
morfa
= oblik,
= oblik,
izgled). Morfolo
izgled). Morfolo

ka svojstva tla su odraz

ka svojstva tla su odraz
njegove geneze, dinamike i evolucije.
njegove geneze, dinamike i evolucije.
a)
a)
vanjska morfologija (ektomorfologija)
vanjska morfologija (ektomorfologija)

reljef,
reljef,

ivi i mrtvi pokrov tla

ivi i mrtvi pokrov tla
b)
b)
unutra
unutra

nja morfologija (endomorfologija)

nja morfologija (endomorfologija)

izgled profila ili vertikalnog presjeka tla

izgled profila ili vertikalnog presjeka tla

graa ili sklop profila tla

graa ili sklop profila tla
, dubina, boja, tekstura,
, dubina, boja, tekstura,
specifi
specifi

ne novotvorevine.
ne novotvorevine.
BOJA TLA
BOJA TLA
Boju tla odreuje kemijski i mineralo
Boju tla odreuje kemijski i mineralo

ki
ki
sastav tla. Sve boje su kombinacija tri osnovne:
sastav tla. Sve boje su kombinacija tri osnovne:
crne, crvene i bijele
crne, crvene i bijele
.
.
1.
1.
siva, tam
siva, tam
nosiva, crna
nosiva, crna
i ponekad smea rezultat su
i ponekad smea rezultat su
ve
ve

eg ili manjeg sadr

eg ili manjeg sadr

aja humusa
aja humusa
2.
2.
do razli
do razli

itog stupnja hidratizirani ili bezvodni oksidi

itog stupnja hidratizirani ili bezvodni oksidi
trovalentnog
trovalentnog

eljeza su uzrokom rudosmee

eljeza su uzrokom rudosmee
, s
, s
mee
mee
,
,

u
u

kaste,
kaste,

ute i crvene boje

ute i crvene boje
3.
3.
bijela boja je posljedica prisustva SiO
bijela boja je posljedica prisustva SiO
2 2
, CaCO
, CaCO
3 3
,
,
kaolina te hidroksida aluminija (Al
kaolina te hidroksida aluminija (Al
2 2
O
O
3 3

nH
nH
2 2
O)
O)
4.
4.
spojevi dvovalentnog
spojevi dvovalentnog

eljeza (ferosulfati, ferofosfati)

eljeza (ferosulfati, ferofosfati)
daju zelenkaste, sivoplave i plavkaste nijanse.
daju zelenkaste, sivoplave i plavkaste nijanse.
Zbog mnogobrojnih kombinacija boja koriste
Zbog mnogobrojnih kombinacija boja koriste
se atlasi boja
se atlasi boja
-
-
Munsell color chart
Munsell color chart

Hue
Hue

osnovna boja (npr. crvena,

osnovna boja (npr. crvena,

uta,
uta,

)
)

Value
Value

procjena svjetlije ili tamnije

procjena svjetlije ili tamnije

Chroma
Chroma

intenzitet
intenzitet
Primjer:
Primjer:
10YR5/6
10YR5/6
Hue 10YR
Hue 10YR
-
-
strana
strana
Value 5
Value 5
-
-
red
red
Chroma 6
Chroma 6
-
-
kolona
kolona
HUE
VALUE
CHROMA
Munsell Color
Munsell Color
(isje
(isje

ak)
ak)
Chroma
Value
Hue
crna boja tla
crna boja tla
crvena boja tla
crvena boja tla
O
O
-
-
organski povr
organski povr

inski
inski
-
-
le
le

i iznad mineralnog dijela

i iznad mineralnog dijela
tla u prete
tla u prete

no aerobnim uvjetima;
no aerobnim uvjetima;
(A)
(A)
-
-
inicijalni
inicijalni
-
-
biolo
biolo

ki aktivni povr
ki aktivni povr

inski dio profila u

inski dio profila u
kome se razvija glavnina korijena i po
kome se razvija glavnina korijena i po

inju se
inju se
formirati strukturni agregati;
formirati strukturni agregati;
A
A
-
-
humusno akumulativni
humusno akumulativni
-
-
humificirana organska
humificirana organska
tvar koloidnog karaktera izmije
tvar koloidnog karaktera izmije

ana je s mineralnim
ana je s mineralnim
dijelom u formi organomineralnog kompleksa;
dijelom u formi organomineralnog kompleksa;
E
E
-
-
eluvijalni
eluvijalni
-
-
le
le

i ispod O ili A horizonta. U njemu se

i ispod O ili A horizonta. U njemu se
odvija proces eluvijacije (ispiranja) gline, humusa ili
odvija proces eluvijacije (ispiranja) gline, humusa ili
seskvioksida (R
seskvioksida (R
2 2
O
O
3 3
). Obi
). Obi

no je svjetlije nijanse od
no je svjetlije nijanse od
horizonata s kojima
horizonata s kojima
grani
grani

i;
i;
B
B
-
-
iluvijalni
iluvijalni

u njemu se akumuliraju komponente

u njemu se akumuliraju komponente
isprane iz E horizonta;
isprane iz E horizonta;
(B)
(B)
-
-
kambi
kambi

ni (cambio = izmijeniti)
ni (cambio = izmijeniti)
-
-
le
le

i izmeu
i izmeu
O ili A horizonta i C ili R horizonta, od kojih se
O ili A horizonta i C ili R horizonta, od kojih se
razlikuje smeom
razlikuje smeom
,
,

utom ili crvenom nijansom u

utom ili crvenom nijansom u
boji, uni
boji, uni

tenom primarnom strukturom stijene, a

tenom primarnom strukturom stijene, a

esto i pove
esto i pove

anim sadr
anim sadr

ajem gline;
ajem gline;
horizont
horizont
argilosinteze;
argilosinteze;
C
C
-
-
rastresiti mati
rastresiti mati

ni supstrat
ni supstrat
-
-
ne pokazuje nikakve
ne pokazuje nikakve
znakove izmjena pod utjecajem pedogenetskih
znakove izmjena pod utjecajem pedogenetskih
procesa koji su karakteristi
procesa koji su karakteristi

ni za ostale horizonte;
ni za ostale horizonte;
R
R
-
-

vrsta stijena
vrsta stijena
;
;
G
G
-
-
glejni
glejni
-
-
pokazuje znakove redukcije i sekundarne
pokazuje znakove redukcije i sekundarne
oksidacije u stalnim ili povremenim anaerobnim
oksidacije u stalnim ili povremenim anaerobnim
uvjetima
uvjetima
. P
. P
lavi
lavi

asta, zelenkasta ili siva boja, s

asta, zelenkasta ili siva boja, s
rastim mazotinama po povr
rastim mazotinama po povr

ini agregata
ini agregata
;
;
g
g
-
-
pseudoglejni
pseudoglejni
-
-
djelovanjem
djelovanjem
stagniraju
stagniraju

ih
ih
povr
povr

inskih voda uz naizmjeni

inskih voda uz naizmjeni

nu pojavu mokre i
nu pojavu mokre i
suhe faze. Karakterizira ga mramoriranje
suhe faze. Karakterizira ga mramoriranje
;
;
T
T
-
-
tresetni
tresetni
-
-
slabo razgraena organska
slabo razgraena organska
tvar
tvar
akumulirana
akumulirana
u anaerobnim uvjetima
u anaerobnim uvjetima
;
;
P
P
-
-
antropogeni
antropogeni
-
-
nastaje
nastaje
obradom, mije
obradom, mije

anjem i
anjem i
homogeniziranjem
homogeniziranjem
vi
vi

e prirodnih horizonata ili

e prirodnih horizonata ili
slojeva
slojeva
i
i
uno
uno

enjem
enjem
organski
organski
h
h
i
i
mineralni
mineralni
h tvari
h tvari
radom
radom

ovjek
ovjek
a.
a.
Prijelazni horizonti
Prijelazni horizonti
obilje
obilje

avaju se oznakama za oba

avaju se oznakama za oba
susjedna horizonta, a na prvo mjesto se stavlja simbol
susjedna horizonta, a na prvo mjesto se stavlja simbol
horizonta
horizonta

ija su svojstva dominantna, npr. AO.

ija su svojstva dominantna, npr. AO.
Slo
Slo

eni horizonti
eni horizonti
-
-
u njima se istovremeno odvijaju
u njima se istovremeno odvijaju
dva procesa
dva procesa

ije su morfolo
ije su morfolo

ke posljedice vidljive, a
ke posljedice vidljive, a
obilje
obilje

avaju se s dva simbola pomo

avaju se s dva simbola pomo

u razlomkove crte,
u razlomkove crte,
npr. A/E.
npr. A/E.
Ozna
Ozna

avanje slojeva
avanje slojeva
-
-
u nerazvijenim nanosnim
u nerazvijenim nanosnim
tlima ozna
tlima ozna

avaju se rimskim brojevima. Iste oznake

avaju se rimskim brojevima. Iste oznake
upotrebljavaju se za oznaku litolo
upotrebljavaju se za oznaku litolo

kog diskontinuiteta.
kog diskontinuiteta.
Ako postoje dokazi o litolo
Ako postoje dokazi o litolo

kom diskontinuitetu, uz
kom diskontinuitetu, uz
oznaku horizonta gdje promjena nastaje stavlja se
oznaku horizonta gdje promjena nastaje stavlja se
redni broj, npr. IC, IIC ili A
redni broj, npr. IC, IIC ili A
-
-
E
E
-
-
II B.
II B.
Slojevi Slojevi Aluvijalno tlo Aluvijalno tlo
Pothorizontima
Pothorizontima
nazivamo dijelove osnovnih
nazivamo dijelove osnovnih
horizonata koji se u okviru jednog osnovnog horizonta
horizonata koji se u okviru jednog osnovnog horizonta
mogu izdvojiti kao posebne zone, npr. Gr, Gso, Ol,
mogu izdvojiti kao posebne zone, npr. Gr, Gso, Ol,
Oh.
Oh.
Ako se osnovni horizont u cjelini pojavljuje u
Ako se osnovni horizont u cjelini pojavljuje u
razli
razli

itim karakteristi
itim karakteristi

nim modifikacijama, nazivamo

nim modifikacijama, nazivamo
ga razli
ga razli

itom
itom
formom
formom
istog horizonta, npr. Amo,
istog horizonta, npr. Amo,
Aoh, Bh, (B)v.
Aoh, Bh, (B)v.
FORME HORIZONATA I
FORME HORIZONATA I
POTHORIZONTI
POTHORIZONTI
O
O
-
-
horizont
horizont
Ol
Ol

organska prostirka (eng.

organska prostirka (eng.
litter
litter
= listinac) u kojoj
= listinac) u kojoj
se jasno razlikuju dijelovi biljaka koji nisu
se jasno razlikuju dijelovi biljaka koji nisu
meusobno povezani micelijima gljiva
meusobno povezani micelijima gljiva
. Svojstven
. Svojstven
je
je

umskim tlima;
umskim tlima;
Of
Of

pothorizont polurazgraenih organskih ostataka

pothorizont polurazgraenih organskih ostataka
(fermentacija) u kojem se makroskopski te
(fermentacija) u kojem se makroskopski te

ko
ko
razlikuje primarna struktura biljnih ostataka
razlikuje primarna struktura biljnih ostataka
(sirovi humus);
(sirovi humus);
Oh
Oh

razgraeni organski
razgraeni organski
(humificirani) pothorizont
(humificirani) pothorizont
u kojem se ne razlikuje struktura organskih
u kojem se ne razlikuje struktura organskih
ostataka sa sporadi
ostataka sa sporadi

nim primjesama mineralnih

nim primjesama mineralnih
zrna, naro
zrna, naro

ito na kontaktu s mineralnim dijelom.

ito na kontaktu s mineralnim dijelom.
A
A

horizont
horizont
(forme)
(forme)
Amo
Amo

moli
moli

ni
ni
(
(
mollis
mollis
= mek, blag) odlikuje se
= mek, blag) odlikuje se
slijede
slijede

im svojstvima:
im svojstvima:

dubina preko 10 cm, ako le

dubina preko 10 cm, ako le

i na tvrdoj stijeni,
i na tvrdoj stijeni,
odnosno preko 25 cm, ako je ukupna dubina soluma
odnosno preko 25 cm, ako je ukupna dubina soluma
preko 75 cm ili dubina ve
preko 75 cm ili dubina ve

a od 1/3
a od 1/3
ukupne dubine
ukupne dubine
soluma, ako je ovaj pli
soluma, ako je ovaj pli

i od 75 cm;
i od 75 cm;

dovoljno izra
dovoljno izra

ena struktura tako da ne postaje

ena struktura tako da ne postaje
tvrd
tvrd
i masivan kada se osu
i masivan kada se osu

i;
i;

zasi
zasi

enost bazama > 50%, prete

enost bazama > 50%, prete

no Ca
no Ca
2+ 2+
i Mg
i Mg
2+ 2+
ionima;
ionima;

tamna boja;
tamna boja;
Aum
Aum

umbri
umbri

ni
ni
(
(
umbra
umbra
= sjena) modifikacija
= sjena) modifikacija
humusno akumulativnog horizonta koja po
humusno akumulativnog horizonta koja po
boji i dubini odgovara moli
boji i dubini odgovara moli

nom horizontu, ali

nom horizontu, ali
ima ni
ima ni

i stupanj zasi
i stupanj zasi

enosti bazama (ispod

enosti bazama (ispod
50%) i slabo izra
50%) i slabo izra

enu strukturu,
enu strukturu,

to ga
to ga

ini
ini
tvrdim i masivnim u suhom stanju.
tvrdim i masivnim u suhom stanju.
Aoh
Aoh
-
-
ohri
ohri

ni
ni
(
(
ochros
ochros
= blijed) modifikacija
= blijed) modifikacija
humusno akumulativnog horizonta svjetlije
humusno akumulativnog horizonta svjetlije
boje, pli
boje, pli

i od moli
i od moli

nog i umbri
nog i umbri

nog, slabo
nog, slabo
izra
izra

ene strukture, pa je tvrd i kompaktan u

ene strukture, pa je tvrd i kompaktan u
suhom stanju.
suhom stanju.
Rendzina Rendzina
Amo Amo
AmoC AmoC
C C
ernozem ernozem
Amo Amo
AmoC AmoC
C C
B
B

horizont
horizont
(forme)
(forme)
Bt
Bt

argiluvi
argiluvi

ni
ni
iluvijalni
iluvijalni
(
(
argilla
argilla
= glina,
= glina,
luo
luo
=
=
ispirati)
ispirati)
-
-
zona akumulacije gline isprane iz E horizonta.
zona akumulacije gline isprane iz E horizonta.
Pove
Pove

an sadr
an sadr

aj gline mora se sa sigurno

aj gline mora se sa sigurno

u utvrditi
u utvrditi
probom pod prstima. Pod pove
probom pod prstima. Pod pove

alom se uo
alom se uo

avaju
avaju
koloidne opne oko krupnijih zrna i strukturnih agregata
koloidne opne oko krupnijih zrna i strukturnih agregata
ili na zidovima krupnijih pora;
ili na zidovima krupnijih pora;
Bh
Bh

humusno iluvijalni
humusno iluvijalni
-
-
zona u kojoj se prete
zona u kojoj se prete

no
no
akumulira humus ispran iz O i E horizonta u uvjetima
akumulira humus ispran iz O i E horizonta u uvjetima
kisele reakcije. Ima
kisele reakcije. Ima

okoladno smeu do crnu boju i

okoladno smeu do crnu boju i
pjeskovitu teksturu;
pjeskovitu teksturu;
Bfe
Bfe

eljezno iluvijalni
eljezno iluvijalni
(
(
ferrum
ferrum
=
=

eljezo)
eljezo)
-
-
zona u
zona u
kojoj se prete
kojoj se prete

no akumuliraju seskvioksidi isprani iz E ili

no akumuliraju seskvioksidi isprani iz E ili
Bh horizonta u uvjetima kisele reakcije.
Bh horizonta u uvjetima kisele reakcije.
(B)
(B)

horizont
horizont
(B)v
(B)v
-
-
modifikacija koja nastaje oksidativnim i
modifikacija koja nastaje oksidativnim i
hidroliti
hidroliti

kim raspadanjem primarnih minerala in

kim raspadanjem primarnih minerala in
situ i argilosintezom; predstavlja potpuno
situ i argilosintezom; predstavlja potpuno
izmijenjenu stijenu, a vezan je za silikatne supstrate;
izmijenjenu stijenu, a vezan je za silikatne supstrate;
(B)rz
(B)rz

nastaje prete
nastaje prete

no rezidualnom akumulacijom
no rezidualnom akumulacijom
(
(
rz
rz
= residum) pri razgradnji karbonatnih stijena
= residum) pri razgradnji karbonatnih stijena
(vapnenac i dolomit).
(vapnenac i dolomit).
G
G

horizont
horizont
Gso
Gso

sekundarno oksidirani dio G horizonta s

sekundarno oksidirani dio G horizonta s
dominacijom rastih mazotina nad sivo zelenim i
dominacijom rastih mazotina nad sivo zelenim i
plavi
plavi

astim reduciranim mikrozonama;

astim reduciranim mikrozonama;
Gr
Gr

voda permanentno stagnira te dominiraju

voda permanentno stagnira te dominiraju
reducirane sivozelenkaste i plavi
reducirane sivozelenkaste i plavi

aste mikro zone.

aste mikro zone.
Hipoglej Hipoglej
Amfiglej Amfiglej
Epiglej Epiglej
Eutri Eutri ni kambisol ni kambisol
Luvisol Luvisol
Crvenica Crvenica
Aoh Aoh
(B)v (B)v
C C
A A
E E
Bt Bt
C C
A A
(B)rz (B)rz
R R
T
T

horizont
horizont
Tfi
Tfi

fibri
fibri

ni
ni
-
-
vlaknasta, slabo humificirana
vlaknasta, slabo humificirana
(manje od 1/3) organska tvar;
(manje od 1/3) organska tvar;
The
The

hemi
hemi

ni
ni
-
-
(
(
hemisis
hemisis
= polovi
= polovi

an), s
an), s
rednje
rednje
razgraena
razgraena
(1/3 do 2/3) organska masa;
(1/3 do 2/3) organska masa;
Ts
Ts

sapri
sapri

ni
ni
-
-
(
(
sapros
sapros
= truo), jako
= truo), jako
humificirana (vi
humificirana (vi

e od 2/3) organska tvar.

e od 2/3) organska tvar.
Semiglej Semiglej
A A
AC AC
G G
C C
Pseudoglej Pseudoglej
A A
Eg Eg
Bg Bg
C C
SPECIFI
SPECIFI

NE NOVOTVOREVINE
NE NOVOTVOREVINE
Uslijed premje
Uslijed premje

tanja mineralne i organske tvari

tanja mineralne i organske tvari
tijekom geneze i evolucije tla u solumu nastaju
tijekom geneze i evolucije tla u solumu nastaju
nakupine
nakupine
(novotvorevine). Razlikuju se od ostale
(novotvorevine). Razlikuju se od ostale
mase soluma vanjskom morfologijom, bojom i
mase soluma vanjskom morfologijom, bojom i
kemijskim sastavom, a mnoge su
kemijskim sastavom, a mnoge su
specifi
specifi

ne za
ne za
odreene tipove
odreene tipove
, odnosno horizonte tla.
, odnosno horizonte tla.

nakupine lakotopivih soli Na, Mg, Ca

nakupine lakotopivih soli Na, Mg, Ca
koje se
koje se
pojavljuju u halomorfnim tlima (iscvjetanje sode
pojavljuju u halomorfnim tlima (iscvjetanje sode
na
na
povr
povr

ini tla tijekom ljeta, kora ili bijele

ini tla tijekom ljeta, kora ili bijele

ile
ile
Glauberove soli
Glauberove soli

Na
Na
2 2
SO
SO
4 4

10H
10H
2 2
O;
O;

iscvjetanja i konkrecije gipsa

iscvjetanja i konkrecije gipsa
u aridnim i
u aridnim i
semiaridnim podru
semiaridnim podru

jima u obliku kore, pjega, micelija

jima u obliku kore, pjega, micelija
ili konkrecija (tzv. zemljina srca);
ili konkrecija (tzv. zemljina srca);

nakupine CaCO
nakupine CaCO
3 3
(vapnene pjege i mrlje u dubljjim
(vapnene pjege i mrlje u dubljjim
slojevima ispranih tala; pseudomiceliji i praporne
slojevima ispranih tala; pseudomiceliji i praporne
lutke u
lutke u

ernozemima);
ernozemima);

izlu
izlu

ine i nakupine seskvioksida,

ine i nakupine seskvioksida,

eljeza,
eljeza,
aluminija i mangana
aluminija i mangana
u tlima humidnih podru
u tlima humidnih podru

ja
ja
(pjege, jezi
(pjege, jezi

ci,
ci,

ile i mazotine naj

ile i mazotine naj

e
e

e rastosmee
e rastosmee
ili
ili

u
u

kastoraste boje
kastoraste boje
), tamne prevlake strukturnih
), tamne prevlake strukturnih
agregata, iscvjetanja vivijanita plavkaste boje;
agregata, iscvjetanja vivijanita plavkaste boje;

nakupine SiO
nakupine SiO
2 2
u obliku bijele kremene pra
u obliku bijele kremene pra

ine na
ine na
povr
povr

ini strukturnih agregata ili bjelkastih jezi

ini strukturnih agregata ili bjelkastih jezi

aka,
aka,

ila i d
ila i d

epova;
epova;

nakupine izlu
nakupine izlu

evine i organske uklopine

evine i organske uklopine
(korijenje, miceliji gljiva, pjege, jezi
(korijenje, miceliji gljiva, pjege, jezi

ci humusnih
ci humusnih
kiselina, sedimenti humata)
kiselina, sedimenti humata)

razli
razli

ite tvorevine faune tla

ite tvorevine faune tla
-
-
hodnici ki
hodnici ki

nih glista,
nih glista,
larvi insekata, koproliti (ekskrementi ki
larvi insekata, koproliti (ekskrementi ki

nih glista),
nih glista),
krotovine (hodnici krupnijih rovilica: krtice, mi
krotovine (hodnici krupnijih rovilica: krtice, mi

evi,
evi,
hr
hr

ci, ...).
ci, ...).
Neke od navedenih specifi
Neke od navedenih specifi

nih pedodinamskih
nih pedodinamskih
tvorevina mogu se evidentirati tako da se u
tvorevina mogu se evidentirati tako da se u
ozna
ozna

avanju horizonata i pothorizonata dodaju kao

avanju horizonata i pothorizonata dodaju kao
simboli. Naj
simboli. Naj

e
e

e kori
e kori

teni simboli su:

teni simboli su:
Solon Solon ak ak- - iscvjetanje soli iscvjetanje soli
Solonec Solonec - - alkalna reakcija alkalna reakcija
Pseudomicelije CaCO
Pseudomicelije CaCO
3 3
-
-

ernozem
ernozem
Iscvjetanja vivijanita
Iscvjetanja vivijanita

glejni horizont
glejni horizont
Konkrecije (nakupine) i mazotine seskvi oksida
Konkrecije (nakupine) i mazotine seskvi oksida
Konkrecije R
Konkrecije R
2 2
O
O
3 3
Mazotine R
Mazotine R
2 2
O
O
3 3

ca
ca

akumulacija kalcij karbonata

akumulacija kalcij karbonata

sa
sa

akumulacija lakotopivih soli, osim gipsa u

akumulacija lakotopivih soli, osim gipsa u
koli
koli

inama ve
inama ve

im od 0,25% za kloridno
im od 0,25% za kloridno
-
-
sulfatno
sulfatno
zaslanjivanje i ve
zaslanjivanje i ve

e od 0,15% za sodno
e od 0,15% za sodno
zaslanjivanje
zaslanjivanje

cs
cs

akumulacija gipsa
akumulacija gipsa

na
na

sadr
sadr

aj natrija na CEC
aj natrija na CEC
-
-
u iznad 7% od
u iznad 7% od

T
T

(Bt,na u solonecu)
(Bt,na u solonecu)

cn
cn

akumulacija konkrecija bogatih seskviokisidima i

akumulacija konkrecija bogatih seskviokisidima i
manganom
manganom

m
m

jaka cementacija horizonta

jaka cementacija horizonta

b
b

fosilni horizont
fosilni horizont

vt
vt

verti
verti

nost (lat.
nost (lat.
verto
verto
= okrenuti)
= okrenuti)

a
a

hidromorfna forma humusa

hidromorfna forma humusa

p
p

izmjena tla obradom

izmjena tla obradom
Principi hrvatske klasifikacije
Principi hrvatske klasifikacije
tala
tala
I.
I.
ODJELI
ODJELI
-
-
na temelju na
na temelju na

ina vla
ina vla

enja i
enja i
kvalitete vode:
kvalitete vode:

automorfna
automorfna

vla
vla

enje samo oborinama

enje samo oborinama

hidromorfna
hidromorfna

suficit povr
suficit povr

inske ili
inske ili
podzemne vode
podzemne vode

halomorfna
halomorfna

zaslanjena ili alkalna

zaslanjena ili alkalna

subakvalna
subakvalna
-
-
u plitkim vodama
u plitkim vodama
staja
staja

icama
icama
II.
II.
KLASE
KLASE
imaju jednotipsku grau profila tla i
imaju jednotipsku grau profila tla i
analogne stadije razvoja.
analogne stadije razvoja.
III.
III.
TIP TLA
TIP TLA

ini osnovnu jedinicu klasifikacije,

ini osnovnu jedinicu klasifikacije,
a odreen je
a odreen je
:
:

graom profila
graom profila
,
,

osnovnim procesima transformacije i

osnovnim procesima transformacije i
migracije tvari,
migracije tvari,

sli
sli

nim fizikalno
nim fizikalno
-
-
kemijskim svojstvima
kemijskim svojstvima
horizonata.
horizonata.
Podjela tipova na
Podjela tipova na
ni
ni

e jedinice
e jedinice
je na temelju
je na temelju
jedinstvenih kriterija za svaki tip, uva
jedinstvenih kriterija za svaki tip, uva

avaju
avaju

i
i
svojstva koja uvjetuju varijabilnost.
svojstva koja uvjetuju varijabilnost.
I.
I.
Odjel
Odjel
Klase:
Klase:
1.
1.
Nerazvijena tla
Nerazvijena tla
: (A)
: (A)
-
-
C profila
C profila
2.
2.
Humusno akumulativna tla
Humusno akumulativna tla
: A
: A
-
-
C profila
C profila
3.
3.
Kambi
Kambi

na tla
na tla
: A
: A
-
-
(B)
(B)
-
-
C profila
C profila
4.
4.
Eluvijalno iluvijalna tla
Eluvijalno iluvijalna tla
: A
: A
-
-
E
E
-
-
B
B
-
-
C profila
C profila
5.
5.
Antropogena tla
Antropogena tla
:
:
P
P
-
-
C profila
C profila
6.
6.
Tehnogena tla
Tehnogena tla
: I, II, III
: I, II, III
II.
II.
Odjel
Odjel
Klase:
Klase:
1.
1.
Pseudoglejna
Pseudoglejna
:
:
A
A
-
-
Eg
Eg
-
-
Bg
Bg
-
-
C profila
C profila
2.
2.
Nerazvijena hidromorfna
Nerazvijena hidromorfna
:
:
(A)
(A)
-
-
I
I
-
-
II profila
II profila
3.
3.
Semiglejna
Semiglejna
:
:
A
A
-
-
C
C
-
-
G profila
G profila
4.
4.
Glejna
Glejna
:
:
A
A
-
-
G profil
G profil
5.
5.
Tresetna (Cretna):
Tresetna (Cretna):
T
T
-
-
G profil
G profil
6.
6.
Antropogena
Antropogena
:
:
P
P
-
-
G profil
G profil
III. Odjel
III. Odjel
Klase:
Klase:
1.
1.
Akutno zaslanjena (solon
Akutno zaslanjena (solon

aci):
aci):

Asa
Asa
-
-
G ili Asa
G ili Asa
-
-
CG grae profila
CG grae profila
-
-
u Hrvatskoj 121 ha
u Hrvatskoj 121 ha
2.
2.
Alkalizirana tla (soloneci
Alkalizirana tla (soloneci
):
):

A
A
-
-
Bt,na
Bt,na
-
-
C grae profila
C grae profila
-
-
u Hrvatskoj 411 ha
u Hrvatskoj 411 ha
IV. Odjel
IV. Odjel
Klase:
Klase:
1.
1.
Nerazvijena subakvalna
Nerazvijena subakvalna
:
:
(A)
(A)
-
-
C ili (A)
C ili (A)
-
-
G profila
G profila
2. Subakvalna tla
2. Subakvalna tla
: profila A
: profila A
-
-
C ili A
C ili A
-
-
G
G
3. Antropogena
3. Antropogena