Mjerna tehnika

190
7. MJERENJE OBRTNOG MOMENTA I
SNAGE
Sadraj lekcije:
1. Uvod
2. Mjerenje obrtnog momenta pomou mjernih traka
3. Mjerenje obrtnog momenta pomou induktivnih senzora
4. Mjerenje obrtnog momenta mehanikim torziometrom sa
stroboskopskim indikatorom
5. Mjerenje obrtnog momenta mehanikim dinamometrima
6. Transmisioni dinamometri
7. Mjerenje snage pomou konica
8. Ostali naini mjerenja obrtnog momenta i snage

7.1. Uvod

Moment obrtanja djeluje na vratila, spojnice, doboe, zupanike itd. Moe
da bude stacionaran tj. da se ne mijanja sa vremenom, dM/dt = 0 i
nestacionaran da se mijenja sa promjenom vremena M(t) 0.
Mjerenjem dinamikog obrtnog momenta dobija se informacija o tome
kakvo je optereenje ispitivanog rotirajueg dijela, da li je ravnomjerno,
periodino, impulsno ili kombinovano. Taj podatak je vaan u sluaju
dijagnosticiranja tj. odreivanja tehnikog stanja sistema. Na osnovu
rezultata mjerenja moe se vriti uklanjanje nastalih poremeaja.
Drugi vaan razlog mjerenja obrtnog momenta je provjera postojeeg
konstruktivnog rjeenja rotirajueg sistema. esto je potrebno prije
isporuke takvih proizvoda; pumpi,motora, ili bilo kojih konstrukcija koje
sadre rotirajue dijelove, izvriti mjerenje obrtnog momenta.
Posebna panja posveuje se mjerenju obrtnog momenta na vratilima.
Moment M pomnoen sa ugaonom brzinom predstavlja mehaniku
snagu koju vratilo prenosi.
Postoje razliiti metodi i postupci mjerenja obrtnog momenta i snage.
Ureaji i mjerni sistemi koji se koriste za ove namjene rade na sljedeim
principima:
mehanikom,
elektrinom,
optikom itd.
Mjerenje obrtnog momenta najee se vri pomou tenzometarskih
mjernih traka. Trake lijepe na elastini torzioni dinamometar. To je elastini
Mjerna tehnika

191
dio koji se ugrauje izmeu motora i ulaznog vratila neke radne maine.
Ugradnja se vri pomou krutih spojnica koje omoguavaju radijalno i
aksijalno podeavanje vratila. Ukoliko nije mogue u pogonskim uslovima
izvriti ugradnju ovakvih jedinica, tada se pristupa lijepljenju trake na
elemente transmisije ime se postie potpuna tanost prenosa optereenja.
Mjerenje obrtnog momenta najee se vri pomou mjernih traka .a
princip moe biti mehaniki i elektrini (elektrootporne mjerne trake).

7.2. Mjerenje obrtnog momenta pomou mjernih traka

Mjerenje obrtnog momenta najee se vri pomou mjernih traka. Na
povrini vratila koja su optereena momentom uvijanja javljaju se najvei
tangencijalni naponi.

Slika 7.1. Mjerenje deformacija vratila
optereenog momentom uvijanja
Objanjenje principa mjerenja deformacija vratila optereenog na uvijanje
prikazano je na slici 7.1.
Mjerna traka duine AB = S zalijepi se pod uglom u odnosu na ono
vlakno vratila koje je najvie udaljeno od ose. Nakon dejstva momenta
uvijanja traka promijeni duinu tako da se od duine S povea na
S + S = AB', pri emu lijevi dio trake ostaje nepomian. Dva presjeka na
meusobnom rastojanju l uvijaju se za ugao
0
1
I G
l M

= ............................................................................. (7.1)
gdje je:
M
1
moment uvijanja (torzije),
Mjerna tehnika

192
G modul klizanja,
I
0
polarni moment inercije presjeka.
Taka B kraja trake nakon uvijanja pomjerila se u poloaj B' i opisala luk
r. Iz trougla ABB' po kosinusnoj teoremi slijedi:
) 90 cos( 2 ) (
2 2 2 2
+ + = + r S r S S S
............. (7.2)
Nakon kvadriranja dobije se:
sin 2 2
2 2 2 2 2
+ + = + + r S r S S S S S
.............. (7.3)
Poslije zanemarivanja malih veliina vieg reda dobije se:
sin = S r S S
............................................................ (7.4)
Dilatacija mjerne take moe se napisati u obliku:
sin
sin
0
1

= =

=
I G S
l M r
S
r
S
S
................................ (7.5)
Kako je
cos
l
S = , dobije se:
2 sin
2
0
1


=
W G
M
............................................................ (7.6)
gdje je:
W
0
= I
0
/r polarni otporni moment inercije poprenog presjeka
Veliina sin2 ima maksimalnu vrijednost +1 za = 45 i 225 i vrijednost
-1 za =135 i 315.
Maksimalna dilatacija je:
2
0
1
max
W G
M

=
................................................................... (7.7)
Na slici 7.2. ematski je prikazano povezivanje mjernih traka sa kliznim
prstenovima kao i Wheatstone-ov most za mjerenje obrtnog momenta.
etiri mjerne trake zalijepljene su pod uglovima 45, 135, 225 i 315.
Prilikom uvijanja dvije mjerne trake R
2
i R
3
se izduuju, a trake R
1
i R
4

skrauju.
Mjerna tehnika

193

Slika 7.2. Mjerni sistem za mjerenje obrtnog momenta:
a) raspored mjernih traka, b) mjerni Wheatstone-ov most
Svaka traka ima otpor R i relativnu promjenu otpora .
R
R
R
r

=
Mjerni most ine etiri aktivne trake, a mjerna sprega je ujedno i
temperaturno kompenzirana. Izlazni napon koji se mjeri je:
2
) 1 (
2
) 1 (
r N
r r
N M
R U
R
R R
R
R R
U U =

+
=
....................... (7.8)
Ako se uvede oznaka za faktor mjernih traka K=R
r
/ dobije se napon:
N M
U K U =
.................................................................... (7.9)
Na osnovu izvedenog izraza za raunanje deformacije i izmjerenog
napona izrauna se moment uvijanja:
2
2
0
max 0 M M
N
M
t
U K
U K
U W G
W G M =

= =
................ (7.10)
Klizni prstenovi, slika 7.3., treba da imaju to manji spoljanji prenik zbog
smanjenja obodne brzine, trenja i zagrijavanja na mjestu kontakta. Oni se
meusobno, a veza kliznih prstenova i vratila se postie pomou aure od
izolacionog materijala. Izmeu kliznih prstenova postavljaju se odstojne
aure, slika 7.3.
Mjerna tehnika

194

Slika 7.3. Veza kliznih prstenova i vratila

7.3. Mjerenje obrtnog momenta pomou induktivnog
senzora

Slika 7.4. Torziometar : 1-jezgro, 2-kalem, 3-torzioni elastini element,
4-nosa jezgra, 5-vratilo
Induktivni pretvara za mjerenje obrtnog momenta zove se torziometar.
Torziometar prikazan na slici 7.4. sastoji se od jezgra kod kog je jedna
strana slobodna, a druga vrsto vezana za vratilo 5. Na slobodnom kraju
jezgra 1 namotani su kalemi 2. Usljed uvijanja elastinog dijela vratila 3
induktivni pretvara koji ima etiri kalema povezana u Wheatstone-ov most
Mjerna tehnika

195
djeluje kao diferencijalni transformator dovodei do neravnotee mosta.
Usljed obrtanja javlja se napon direktno proporcionalan obrtnom momentu i
registruje se na registracionom instrumentu.

7.4. Mjerenje obrtnog momenta mehanikim
torziometrom sa stroboskopskim indikatorom

Za mjerenje obrtnog momenta koji djeluju na centrifugalnim pumpama,
ventilatorima, kompresorima i elektromotorima koriste se tenziometri sa
stroboskopom. Tenzometri se postavljaju izmeu pogona i izvrnog
mehanizma. Elastini dio torziometra prenosi obrtni moment zbog ega se
uvija. Na osnovu ugla uvijanja rauna se obrtni moment. Ovakva vrsta
torziometra koristi se za mjerenje konstantnih obrtnih momenata. Na slici
7.5. prikazana je jedna konstrukcija torziometra.

Slika 7.5. Konstrukcija torziometra sa stroboskopskim oitavanjem:
1-elastini tap, 2-cijev, 3,4-prirubnice, 5,6,7- diskovi, 8-aksijalni prorez,
9-sijalice, 10-optika, 11-oklop, 12-postolje
Elastini tap 1 smjeten je u cijevi 2, na ijem kraju je prirubnica 3, a na
suprotnom kraju je prirubnica 4, za koju je vezan drugi kraj elastinog
tapa. Uvijanje tapa je ogranieno na taj nain to su tap i cijev
djelimino nazubljeni. Pomou prirubnice 4, torziometar se spaja sa
vratilom radne maine. Na obodu diska 7 urezana je skala, a ispod njega je
disk 6 na kome se nalazi indeks. Nasuprot indeksa na disku 5 postoji uski
aksijalni prorez 8 kroz koji se moe posmatrati poloaj indeksa u odnosu na
skalu. Za osvjetljenje indeksa koristi se sijalica 9, a oitavanje se vri
pomou optikog sistema 10.
Mjerna tehnika

196
Oitavanje mjerene vrijednosti vri se na principu stroboskopskog efekta,
slika 7.6. Oznake na skali mogu se raspoznati bez obzira na obrtanje
diskova.

Slika 7.6. Princip rada torziometra sa stroboskopom
Gledanjem kroz prorez indeks i skala se vide u jednom trenutku pri svakom
obrtanju diskova, tj. vidi se samo bljesak.
Kako se bljesak javlja pri svakom obrtanju stvara se utisak mirne slike. Za
brojeve obrtaja vratila manje od 600 u minuti slika treperi. I pored toga
brzina obrtanja kao i njen smjer mogu biti proizvoljni, vodei rauna da
naprezanja diskova usljed centrifugalne sile ne prekorae dozvoljenu
granicu.
Kalibracija torziometra vri se pomou dvije poluge koje se uvruju na
prirubnice 3 i 4 iji se suprotni krajevi optereuju jednakim tegovima.
Duina poluge pomnoena sa teretom daje veliinu momenta koji
optereuje elastini tap. Pratea dokumentacija svakog torziometra je
dijagram kalibracije koji pokazuje zavisnost obrtnog momenta i ugla
uvijanja tapa. Ugaona brzina mjeri se pomou tahometra.
Na osnovu izmjerenog momenta pomou torziometra i ugaone brzine
pomou tahometra moe se odrediti snaga P = M .
Tanost torziometra iznosi 0,5% za optereenje do polovine punog
optereenja predvienog za dati elastini tap. Za optereenje od etvrtine
do polovine punog optereenja tanost mjerenja je 1%. U kompletu za
mjerenje postoji nekoliko elastinih tapova razliitih prenika od kojih svaki
ima svoj opseg mjerenja. Mjerenje se vri onim tapom kod kog je
optereenje izmeu polovine i punog optereenja.
Mjerna tehnika

197
7.5. Mjerenje obrtnog momenta mehanikim
dinamometrima

Najjednostavniji tip apsorpcionog dinamometra je prony konica, koje su
striktno razvijene na istoj frikciji (trenju) preko kog se konvertuje
mehanika energija u toplotu. Postoji vie tipova prony konica, dva su
prikazana na slici 7.7.

Slika 7.7. Dva tipa prony konice
Drugi tip dinamometra funkcionie na slinim principima a to je vodena
konica, koja koristi trenje u fludu, koja usljed toga u fluidu razvija toplotu
na raun ulazne mehanike energije. Najjednostavniji primjer dinamometra
sa koenjem vodom je prikazan na slici 7.8. Kapacitet je funkcija dva
faktora a to su brzina i nivo fluida (vode). Apsorpcija snage je
aproksimativno funkcija kvadrata brzine, a apsorpcija na odreenoj brzini
moe biti kontrolirana podeavanjem nivoa fluida (vode).
Mjerna tehnika

198
Ovaj tip dinamometra moe biti napravljen za znatno vee kapacitete nego
obina prony konica, jer se razvijena toplota moe lako odvsti
cirkulacionim sistemom kako radnog medija (fluida), tako i hlaenjem
kuita. Kuite dinamometra je oslonjeno na leajeve sa valjanim
kotrljajnim tijelima, time je omoguena rotacija. Kod svakog drugog ureaja
apsorpcionog tipa elementi tee da rotiraju sa ulaznim vratilom gonjene
maine. Kod prony konice, apsorpcioni element je cijeli sklop konice,
dok je to kod vodene konice kuite. U svakom sluaju rotacija je
posljedica iji je uzrok ureaj na kome se mjeri sila.

Slika 7.8. Presjek tipine vodene konice
Mjerna tehnika

199
Mjerenjem sile na poznatom polupreniku, obrtni moment moe se dobiti iz
izraza:
T = Fr
Ako je poznata ugaona brzina, snaga je definisana relacijom:
P = 2 T
gdje su:
T obrtni moment
F sila mjerena na polupreniku r
P snaga
broj obrtaja u sekundi

7.5. Transmisioni dinamometri

Transmisioni dinamometri se mogu smatrati pasivnim ureajima. Postoje
razliiti tipovi transmisionih dinamometara. Razliiti tipovi se koriste kod
zupastih sklopova, te kod remenih i lananih prenosnika.

Slika 7.9. Transmisioni dinamometar sa gredom i mjernim trakama za
mjerenje obrtnog momenta
Osnovu transmisionih dinamometara ini elastina epruveta koja je
kalibrirana za odreena naprezanja. Dinamometri ovog tipa su dostupni u
izvedbama od 12 do 3500 Nm. Transmisioni dinamometar sa gredom i
Mjerna tehnika

200
mjernim trakama za mjerenje obrtnog momenta prikazan je na slici 8. Ovaj
tip dinamometara je osjetljiv na promjene temperature.

7.6. Mjerenje snage pomou konica

Mjerenje snage vri se:
transmisionim i
apsorpcionim metodama
Prethodno navedene metode mjerenja obrtnog momenta i preko njega
preraunavanja snage spadaju u transmisione metode. Metoda mjerenja
snage pomou konica spada u apsorpcione metode. Zavisno od toga da li
se radi o energetskim mainama kao to su turbine, motori sa unutramjim
sagorijevanjem, ili o radnim mainama kao to su pumpe, ventilatori,
kompresori, maina se prilikom odreivanja obrtnog momenta pogoni ili
koi.
Za mjerenje snage motora najee se koriste elektrine konice tzv.
elektrodinamometri. Na slici 7.10. prikazan je elektrodinamometar kod
kojeg je rotor oslonjen na dva leita u postolju.

Slika 7.10. Elektrodinamometar
Stator se zajedno sa polovima oslanja na vratilo preko dva kotrljajua
leaja tako da se oko vratila moe zakretati, odnosno njihati. Ogranienje
zakretanja postie se graninicima A i B na postolju. Za stator su vezane
dvije poluge. Na kraju jedne poluge nalaze se tegovi za uspostavljanje
ravnotee prije mjerenja.
Prilikom mjerenja korisne snage ispitivanog motora, elektrodinamometar
radi kao generator. Rotor se pri obrtanju, slika 7.11, obre, a tegovima
mase m
t
uspostavlja se ravnotea. U provodnicima A i B rotora usljed
Mjerna tehnika

201
djelovanja magnetnih polova stvara se struja I. Provodnici presijecaju
magnetno polje pa se javljaju sile F-F, koje obrazuju spreg suprotnog
djelovanja u odnosu na obrtanje. Sile reakcije F'-F' obrazuju spreg
suprotnog smjera koji nastoji da zakrene stator. Moment motora jednak je
vrijednosti momenta sila F'-F' i iznosi:
l g m l F M
t t
= =
............................................................ (7.11)
gdje je:
F
t
sila tegova
l udaljenost sile od ose vratila.

Slika 7.11. Sile u elektrodinamometru kada radi kao generator
Snaga motora moe se odrediti nakon to se izmjeri broj obrtaja n odnosno
ugaona brzina
60
2
n l m g M P
t
= =

.................................................. (7.12)
Vrijednost snage izraunate prema navedenom izrazu treba uveati za
iznos gubitaka trenja u leitima vratila i ventilacionih gubitaka. Dodatne
vrijednosti gubitaka se odrede i kao konstante pridodaju izmjerenim
vrijednostima za svako pojedinano mjerenje.

7.7. Ostali naini mjerenja obrtnog momenta i snage

Mjerenje pojedinanih veliina vri se ponaosob jednim instrumentom.
Meutim za mjerenje snage ili stepena iskoritenja, koji su po prirodi
proizvod ili kolinik dvije mehanike veliine koristi se sloenija oprema ili
vie ureaja. Tako npr. za mjerenje snage treba odrediti obrtni moment i
Mjerna tehnika

202
broj okretaja tj. moraju se izmjeriti dvije nezavisne veliine i nai njihov
proizvod.
Primjer 1.
Za odreivanje snage motora koristi se konica, koja se hladi vodom. Pri
tome se rad trenja pretvara u toplotu, od ega 25% odlazi u okolicu, a
ostalo se predaje rashladnoj vodi. Ako se voda zagrije za 30C i pri tom
troi 1500 kg/h rashladne vode, specifinog toplotnog kapaciteta
4,2 kJ/kgK, onda odrediti:
a) snagu motora i
b) koioni moment na obimu konice ako motor ima 1200 min
-1
.

Rjeenje:
a) Snaga motora se pretvara u toplotu, a 75 % te toplote se predaje
rashladnoj vodi, s toga vrijedi sljedei bilans
0,75L = m
w
c
w
t ,
iz kojeg se dobija traena snaga motora:
kW t c m L
w w
70 30 2 , 4
3600
1500
75 , 0
1
75 , 0
1
= = = .
b) Iz izraza za snagu motora
,
30
n
M M L

= =


dobija se izraz za obrtni moment motora, dakle slijedi
. 559
1200
10 70 30 30
3
Nm
n
L
M =