OET1 El Strujni Krugovi CB

1
Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij Osnove elektrotehnike I

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi
II. ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI
ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI
Gibanje naboja u vodiu
Elektrina struja
ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI Gibanje naboja u vodiu
Elektrina struja
2 1 12
= U
+
+
+
+
+
+
+
+
+
1

-
-
-
-
-
-
-
-
-
2

vodi
arulja
Elektrina struja
Ako dva nabijena vodljiva tijela na razliitom
potencijalu spojimo vodiem, potencijali tijela e se
izjednaiti.
Pri tom izjednaavanju naboji s tijela na viem
potencijalu potei e kroz spojni vodi na tijelo na
niem potencijalu.
Takvo usmjereno gibanje naboja nazivamo elektrina
struja.
U primjeru smo u seriju sa spojnim vodiem postavili
elektrinu arulju.
Elektrina struja
Primjer: Elektrina arulja u seriji sa spojnim vodiem
2 1 12
= U
+
+
+
+
+
+
+
+
+
1

-
-
-
-
-
-
-
-
- 2

Dva tijela na Dva tijela na
razli razli itim potencijalima itim potencijalima
Pretpostavka:
2 1
Q Q = == =
2 1 12
= U
vodi
+
+
+
+
+
1

-
-
-
-
- 2

arulja
2 1
= == =
vodi
1

2

arulja
Postupak Postupak
izjedna izjedna avanja potencijala avanja potencijala
Izjedna Izjedna eni potencijali eni potencijali
Ako bi ukupna koliina naboja bila dovoljno velika,
arulja bi nakratko zasvijetlila, i potom se ugasila.
Elektrina struja bi tekla vodiem samo kratko vrijeme,
dok se potencijali tijela ne bi izjednaili.
Elektrostatska energija elektrinog polja se pri tome
pretvori u toplinsku energiju, koja usija arnu nit u
elektrinoj arulji.
Kad je sva elektrostatska energija utroena, strujanje
naboja prestane, i elektrina struja prestane tei.
Elektrina struja
2
Trajnu elektrinu struju moemo dobiti tako da naboje
na tijelu s viim potencijalom, koji struje prema tijelu s
niim potencijalom, stalno nadomjetamo.
To moemo postii ureajem koji openito nazivamo
izvorom elektrine energije.
U metalima elektrina struja se realizira kretanjem
elektrona.
U elektrolitskim vodiima (kiseline, luine ili otopine
soli) elektrina struja predstavlja kretanje pozitivno ili
negativno nabijenih dijelova molekula iona.
Elektrina struja
Plinovi pri normalnom pritisku i temperaturi
predstavljanju izolatore. Ako se pritisak jako smanji, ili
temperatura povea, oni se ioniziraju.
Pojedine molekule plina izgube pri tome neke
elektrone, i postanu pozitivno nabijene estice, a
slobodni elektroni predstavljaju negativno nabijene
estice. Takvo stanje plina nazivamo plazma.
Plazma je vodljiva, i takvo stanje imamo npr. u
fluorescentnim sijalicama.
Dakle elektrina struja moe pod odreenim uvjetima
tei i u plinovima.
Elektrina struja
Elektrina struja moe tei i u vakuumu.
U vakuumu nema nosilaca elektrinih naboja, pa bi
prema definiciji struje kao kretanju elektrinih naboja
struja bila nemogua.
Ako izmeu dvije vodljive elektrode ostvarimo u
vakuumu dovoljno jako elektrino polje da pojedine
elektrone otrgne od negativno polarizirane elektrode,
tada emo imati elektrinu struju.
Pri tome je nuno da ostvarimo uvjete da elektroni
trajno naputaju negativnu elektrodu katodu.
Elektrina struja
Takav sluaj imamo npr. u katodnoj cijevi (ekranu)
televizora.
Openito, bilo kakvo usmjereno gibanje elektrinih
naboja nazivamo elektrinom strujom.
U naim razmatranjima ograniit emo se iskljuivo na
takvu vrstu struje tzv. provodnu struju.
Uz provodnu struju postoji i tzv. pomana struja, pri
emu nema gibanja nabijenih estica. Takva se struja
pojavljuje u dielektriku kondenzatora pri njegovom
nabijanju ili izbijanju.
Elektrina struja
Uinci elektrine struje
Elektrina struja stvara vie uinaka.
Najee se govori o etiri osnovna uinka elektrine
struje:
toplinski uinak,
kemijski uinak,
svjetlosni uinak,
magnetski uinak.
3
Vodie ponekad dijelimo na dvije grupe:
vodii prve vrste (metali, grafit)
vodii druge vrste (elektrolitski vodii).
Prilikom prolaska elektrine struje kroz vodie prve i
druge vrste, oni se zagrijavaju.
Prolazak elektrine struje kroz plazmu - koja se
ponekad naziva etvrtim agregatnim stanjem -
takoer zagrijava plazmu.
Toplinski uinak elektrine struje
Tu pojavu moemo razumjeti ako shvatimo da
povienje temperature tijela predstavlja ustvari
poveanje amplitude titranja elementarnih estica
materije od kojeg je tijelo sazdano.
Prolaz elektrine struje kroz vodie poveava
amplitudu titranja molekula materije vodia, i time
podie njenu temperaturu.
Openito, toplinski uinak elektrine struje je pojava
da se neki vodii prilikom prolaska elektrine struje
zagrijavaju.
Pojava ima veliku primjenu u praksi, iako je esto
nepoeljna.
Kemijski uinak elektrine struje je pojava da se
elektrolitski vodii prilikom prolaska elektrine struje
kemijski mijenjaju.
Ta se pojava naziva elektroliza i ima iroku primjenu u
metalurgiji.
Veina metala se u istom stanju dobiva upravo
elektrolizom (bakar, aluminij i mnogi drugi).
Kemijski uinak elektrine struje
Ovim se postupkom moe takoer nanijeti tanak sloj
plemenitog metala na vodljivu povrinu nekog
predmeta.
Taj postupak galvanizacije ima iroku primjenu u
industriji.
Primjer je izrada nakita, ali i predmeta svakodnevne
upotrebe, npr. kromiranje dijelova vodovodnih
instalacija.
Mogue je galvanizirati i predmete iz plastike
(izolatore), ako se na njih najprije nanese sloj
vodljivog grafita.
Svjetlosni uinak elektrine struje je pojava da u nekim
sluajevima elektrina struja izaziva pojavu svjetlosti.
Pri tome pojava svjetlosti nije posljedica zagrijavanja
arne niti (kao u elektrinoj arulji), nego je posljedica
promjene energetske razine pojedinih elektrona u
samim atomima materije.
Takva se pojava deava pri prolasku struje kroz
plazmu, ili kroz neke poluvodie.
I ova pojava se esto koristi u praksi.
Svjetlosni uinak elektrine struje
Magnetski uinak elektrine struje je pojava da se u
okoliu elektrine struje pojavljuje magnetsko polje.
Ova pojava je neraskidivo povezana s elektrinom
strujom, ak i spomenutom pomanom strujom.
Dok se kemijski, toplinski i svjetlosni uinak pojavljuju
samo uz neke dodatne uvjete, elektrina struja uvijek
izaziva magnetsko polje.
Kao i tri ranije navedena uinka, i ova se pojava esto
koristi u praksi.
Magnetski uinak elektrine struje
4
Jakost i smjer elektrine struje
vodi
Q
t
Q
I =
Jakost elektrine struje
Jakost elektrine struje
U metalnim vodiima, kakvim se najee sluimo,
elektrina struja predstavlja usmjereno gibanje
slobodnih elektrona.
Pri tome pojedini elektroni naine vrlo kratak put prije
nego to se sudare s nekim drugim elektronom i
prenesu mu svoju kinetiku energiju, a sami se
zaustave.
Gledajui cijeli presjek vodia, u njemu kontinuirano
prolazi neki broj elektrona, odnosno nekakav iznos
naboja.
Jakost elektrine struje predstavlja iznos naboja koji
proe presjekom vodia u jedininom vremenskom
intervalu.
Budui da se naboji ponaaju kao nestlaiva tekuina,
u bilo kojem presjeku vodia proe u nekom
vremenskom intervalu jednak iznos naboja.
Drukije reeno, struja ima jednaku jakost cijelom
duljinom vodia kojim tee, bez obzira na njegov
presjek.
Jedinicu mjere za jakost elektrine struje dobijemo iz
definicije jakosti struje:
[ ]
[ ]
[ ] t
Q
I = (amper)
Pokazalo se prikladnijim da se umjesto jedinice C/s
kao jedinice za jakost struje, amper definira kao jedna
od osnovnih jedinica meunarodnog sustava jedinica.
Naime realizacija ureaja za mjerenje jakosti struje je
jednostavnija nego za mjerenje naboja.
s
C
= == = A
s
As
= == = = == =
Ureaj za mjerenje jakosti elektrine struje nazivamo
ampermetar.
A
Shematska
oznaka
ampermetra
U elektrinim shemama ampermetar najee
oznaavamo s krugom i upisanim slovom A.
Ampermetar se ukljuuje u seriju s vodiem u kojem
mjerimo jakost elektrine struje.
5
Q
t
Q
I =
Smjer elektrine struje
Smjer elektrine struje
pozitivna struja
negativna struja
Q
Prema definiciji jakosti struje, ona predstavlja skalarnu
veliinu.
Pri tome smatramo da naboj ima pozitivan predznak.
Kretanje naboja u suprotnom smjeru predstavlja
negativan iznos elektrine struje.
Da bismo definirali pozitivnu ili negativnu vrijednost
struje, moramo definirati referentni smjer u vodiu.
Referentni smjer moemo proizvoljno odabrati, ali ga
se nakon toga moramo pridravati.
Promjena smjera kretanja pozitivnog naboja
ekvivalentna je zadravanju smjera i promjeni
predznaka naboja.
U metalnim vodiima kreu se slobodni elektroni, koji
imaju negativan naboj.
To znai da je smjer struje u vodiu suprotan smjeru
kretanja elektrona.
Naravno, ako bismo struju realizirali kretanjem
pozitivnih naboja (npr. pozitivnih iona), onda bi smjer
struje odgovarao smjeru kretanja naboja.
Trenutna vrijednost elektrine struje
o
t
i
t d
t i Q d d = == =
o t
i
( ) t i i =
Promjenljiva jakost struje
Konstantna jakost struje
t
Q
i
d
d
= == =
konst.
t
Q
i = == = = == =
Elektrinu struju definirali smo kao koliinu naboja koja
proe kroz povrinu presjeka vodia u jedinici
vremena.
Ako u svakom vremenskom intervalu prolazi vodiem
jednaka koliina naboja, jakost struje je konstantna.
Koliina naboja moe se mijenjati tijekom vremena, pa
tada imamo promjenljivu jakost struje.
U svakom asu jakost struje ima trenutnu vrijednost:
t
Q
i
d
d
= == =
6
Izmjenina struja trokutastog oblika
2 T T
i
0
[ [[ [ ] ]] ] s t
m
I
i
0
[ [[ [ ] ]] ] s t
Sinusoidalna Sinusoidalna struja u ovisnosti struja u ovisnosti
o vremenu o vremenu t ...
2 T T
2 t
...ili elektri ...ili elektri nom kutu nom kutu t t
Izmjenina struja sinusoidalnog oblika
m
I
t
T
I i
m
2
sin = == =
Budui da promjenljiva struja moe u svakom trenutku
imati drukiju vrijednost, moe i mijenjati smjer.
Takvu struju nazivamo izmjenina struja.
Izmjenina struja moe imati razliite oblike u ovisnosti
o vremenu.
Ako se oblik periodiki ponavlja, tada govorimo o
trajanju periode T, koja se mjeri u sekundama [s].
Recipronu vrijednost trajanja periode, tj. broj peroda
u jedinici vremena zovemo frekvencija:
Jedinica mjere za frekvenciju je:
T
f
1
= == =
(herc) [ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
Hz
s
1 1
= == = = == = = == =
T
f
U praksi se najee koristi izmjenina struja
sinusoidalnog oblika.
Uz poznatu frekvenciju f, odnosno periodu T, izraz za
takvu struju je:
Oznaka naziva se kruna frekvencija. f 2 = == =
Jedinica mjere za krunu frekvenciju:
t
T
I i
m
2
sin = == = t f I
m
2 sin = == = t I
m
sin = == =
[ [[ [ ] ]] ] [ [[ [ ] ]] ] [ [[ [ ] ]] ]
s
1
1 = == = = == = f
Gustoa elektrine struje
7
vodi
I
S
S
I
J =
Gustoa elektrine struje je jakost struje po jedinici
povrine presjeka vodia:
Jedinica mjere za gustou struje je:
S
I
J =
Ova jedinica nije jako praktina, pa se esto koristi
jedinica A/mm
2
.
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
2
m
A
= == = = == =
S
I
J
Vodi openito nema isti presjek cijelom duljinom, pa
gustoa struje openito varira du vodia.
Takoer je mogue da gustoa nije u pojedinom
presjeku vodia svagdje jednaka.
Gustoa struje na pojedinom mjestu presjeka vodia
ovisi o vie veliina, a jedna od njih je i frekvencija.
Pri visokim frekvencijama dolazi do potiskivanja struje
prema povrini vodia. Ta se pojava naziva skin-efekt.
Elektrini otpor
Ohmov zakon
ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI Elektrini otpor
Ohmov zakon
Pri protjecanju elektronskog plina kroz vodi pojavljuje
se otpor.
Ovisnost razlike potencijala U na krajevima metalnog
vodia konstantnog presjeka pri protjecanju elektrine
struje jakosti I ustanovio je Georg Simon Ohm i ona
glasi:
jakost struje
razlika potencijala
Ohm je ustanovio da je ta ovisnost konstantna, i ovaj
se izraz naziva Ohmov zakon.
konst. R
I
U
= == = = == =
Ohmov zakon
Jednostavnom algebarskom operacijom dobijemo
izraz:
Na krajevima vodia kroz koji tee elektrina struja
pojavljuje se razlika potencijala. Cijeli vodi nije na
istom potencijalu.
Ovo je bitna razlika u odnosu na pojave u
elektrostatici, gdje je cijeli vodi uvijek bio na istom
potencijalu.
IR U =
8
Elektrini otpor i elektrina vodljivost
Elektrini otpor
Prema Ohmovom zakonu elektrini otpor vodia
moemo ustanoviti mjerenjem jakosti struje i napona
na krajevima vodia:
Jedinica mjere za elektrini otpor iznosi:
I
U
R =
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]

A
V
= == = = == = = == =
I
U
R (ohm)
Uz elektrini otpor esto se koristi i reciprona
vrijednost otpora, koja se naziva elektrina vodljivost:
Jedinica mjere za elektrinu vodljivost je:
U
I
R
G = =
1
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
S
1
V
A
= == = = == = = == = = == =
U
I
G (simens)
Koristei izraze za otpor i vodljivost Ohmov zakon se
moe napisati na nekoliko jednako vrijednih naina:
U primjenama koristimo one izraze koji su za odreeni
problem najprikladniji.
I
U
R =
R
U
I = IR U =
U
I
G = GU I =
G
I
U =
Elektrini otpor vodljive ice
Elektrini otpor
U svojim pokusima Ohm je mjerio raspodjelu
potencijala du metalnog vodia (ice).
Tako je ustanovio i osnovnu zakonitost za odreivanje
otpora metalnog vodia konstantnog presjeka:
S
l
R =
gdje su:
- specifini otpor materijala vodia,
l - duljina vodia,
S - popreni presjek vodia.
9
Specifini elektrini otpor (otpornost) je elektrini otpor
vodia jedininog presjeka i jedinine duljine.
Jedinica mjere za specifini elektrini otpor je:
Specifini elektrini otpor
Ova je jedinica nepraktina, pa se esto koristi:
[ [[ [ ] ]] ] [ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
m
m
m
2
= == = = == = = == =
l
S
R
[ [[ [ ] ]] ] m 10
m
m m
6
2

= == = = == =
Za proraun vodljivosti zgodno je koristiti specifinu
elektrinu vodljivost , umjesto specifinog otpora:
Specifina elektrina vodljivost
Specifina elektrina vodljivost je vodljivost vodia
jedininog presjeka i jedinine duljine, pa vrijedi da je
ta vodljivost reciprona vrijednost specifinog otpora:
l
S
G =

1
=
Jedinica mjere za specifinu elektrinu vodljivost je:
I ovdje je esto praktinije koristiti jedinicu Sm/mm
2
,
umjesto S/m.
[ [[ [ ] ]] ] [ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
[ [[ [ ] ]] ]
2 2
6
2
mm
Sm
mm
m
S 10
m
S
m
m
S
= == = = == =
= == = = == = = == = = == =

S
l
G
Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
Elektrini otpor
Ohm nije imao dovoljno tone instrumente da bi
mogao ustanoviti da je elektrini otpor metalnog
vodia ovisan o temperaturi vodia.
Kasnija istraivanja su pokazala da se u uobiajenom
rasponu temperatura otpor kod neke temperature t
moe dovoljno tono raunati prema izrazu:
( (( ( ) )) ) 1
20
+ ++ + = == = R R
t
Temperaturni koeficijent otpora predstavlja relativni
porast otpora za porast temperature od 1
o
C, pa je
njegova jedinica mjere:
Razlika temperature (pozitivna ili negativna) u
odnosu na 20
o
C mjeri se u
o
C.
Kao referentna temperatura odabrana je tzv. sobna
temperatura od 20
o
C, jer ju je lako realizirati i
odravati.
[ [[ [ ] ]] ]
C
1
o
= == =
10
Vodii u elektrinim ureajima su esto na temperaturi
koja je znatno iznad 100
o
C, pa se ovaj porast otpora u
praksi esto ne smije zanemariti.
Temperaturni koeficijent odreuje se empiriki, i
razliit je za razliite materijale kataloki podatak.
Ovisnost otpora istih metala o temperaturi je obino
vea nego kod legura.
Neki nemetali imaju negativan temperaturni koeficijent
elektrinog otpora.
Elektrini otpor kod velikih promjena temperature
0
t
R

[ [[ [ ] ]] ] C
o
16 . 273 20
Elektrini otpor metalnog vodia pri velikom rasponu temperatura
Kod velikog raspona temperatura (npr. arne niti u
elektrinoj arulji) linearna aproksimacija otpora nije
vie dovoljno tona.
Ponekad se za izraune takvog otpora koriste izrazi
koji ovisnost otpora prikazuju kao parabolu drugog ili
ak treeg stupnja.
Mjerenja pokazuju da veina metala ima i pri
temperaturi apsolutne nule (-273.16
o
C odnosno 0K)
nekakav malen elektrini otpor.
Supravodljivost
0
t
R

[ [[ [ ] ]] ] C
o
16 . 273 20
Elektrini otpor supravodljivog vodia
Supravodljivost je pojava da neki vodii u potpunosti
gube elektrini otpor ako im se dovoljno snizi
temperatura.
Ta je pojava prvo primijeena kod ive.
Kasnije je ustanovljeno da to svojstvo posjeduju i neki
nemetali.
Prilikom pojave supravodljivosti sva elektrina struja
tee iskljuivo po povrini supravodia.
Gustoa struje unutar supravodia jednaka je nuli.
S pojavom supravodljivosti povezana je i pojava da
unutar supravodia ne moe postojati magnetsko
polje.
Supravodii gube svoja supravodljiva svojstva ako se
nau dovoljno jakom magnetskom polju.
Ta se pojava naziva quenching. Tako naalost nije
mogue pomou supravodia realizirati po volji jaka
magnetska polja.
Supravodljivost ipak ima svoju primjenu u praksi, iako
navedene nuspojave dosta ograniavaju primjenu.
11
Jouleov zakon
Elektrini otpor
Jouleov zakon
tekuina
termos-boca
termometar

A
R
I
Kalorimetrijski postupak odreivanja koliine topline
t
Jouleov zakon
Jedan od uinaka elektrine struje je toplinski uinak.
Kvantifikacija tog uinka moe se provesti
kalorimetrijom.
Uz poznatu (mjerenu) jakost elektrine struje u
koliina toplinske energije jednaka je:
t RI W
2
=
gdje je R elektrini otpor kroz koji tee struja, I je
jakost struje, a t je vrijeme.
Jouleov zakon
Koristei se izrazima za Ohmov zakon moemo izraz
za koliinu toplinske energije transformirati:
t RI W
2
= UIt = t
R
U
2
= t GU
2
=
Pri ovom ispitivanju elektrina struja imala je
konstantnu vrijednost.
Za prikazani pokus to je nuno, jer inae ne bi bilo
mogue ustanoviti navedenu ovisnost iznosa utroene
elektrine energije.
Rad i snaga elektrine struje
Elektrini otpor
Koliina rada (energije) u jedinici vremena predstavlja
snagu P, pa vrijedi:
Svi ovi izrazi vrijede za pretvorbu elektrine energije u
toplinsku.
Meutim izraz P=UI vrijedi za bilo kakvu pretvorbu
elektrine energije u bilo koji drugi oblik energije.
2
RI
t
W
P = = UI =
R
U
2
=
2
GU =
12
Ako struja ima promjenljivu vrijednost, onda se
elektrina snaga stalno mijenja.
Umjesto konanog vremena t moramo promatrati
infinitezimalno kratke odsjeke vremena dt:
R
u
2
= R i
2
=
Iako se elektrina struja stalno mijenja, snaga p je u
svakom trenutku jednaka umnoku trenutnih
vrijednosti struje i napona.
ui
t
W
p = == = = == =
d
d
Uz promjenljivu snagu ukupna je energija jednaka:
Elektrina energija jednaka je integralu elektrine
snage, odnosno integralu produkta struje i napona, u
promatranom vremenskom intervalu.

= == =
t
W W
0
d

= == =
t
t p
0
d

= == =
t
t ui
0
d
Ako se struja mijenja s konstantnom frekvencijom, u
svakom e periodu T izvreni rad A biti jednak:
Efektivna vrijednost periodiki promjenljive struje je
ona vrijednost istosmjerne struje I konstantnog iznosa
koja bi u istom periodu T izvrila jednaku koliinu
rada.
Efektivna vrijednost periodiki promjenljive struje

= == =
T
t Ri A
0
2
d
Efektivna vrijednost periodiki promjenljive struje:
T RI
2
=
Ovaj izraz vrijedi za bilo kakvu periodiki promjenljivu
struju.

T
t Ri
0
2
d

= == =
T
t i
T
I
0
2
d
1
Efektivna vrijednost struje uvijek je manja od
maksimalnog iznosa struje I
m
.
Jedina iznimka je istosmjerna struja, odnosno struja
koja se sastoji od negativnih i pozitivnih impulsa
jednake amplitude.
Najee koritena izmjenina struja je sinusoidalnog
oblika, ija je efektivna vrijednost:
2
m
I
I = == =
STRUJNI KRUGOVI
Jednostavan strujni krug
13
Spojni vodovi
Spojna toka
Spojni vod
Krianje dva spojna voda bez elektrine veze
ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI Jednostavan strujni krug
Osnovni elementi strujnog kruga
Za spajanje nam u realnosti slue ice od vodljivog
materijala (u pravilu bakra), koje nazivamo spojnim
vodovima.
U shemama spojne vodove predstavljamo punim
crtama, koje na mjestu spajanja mogu biti oznaene
ispunjenim ili praznim kruiem.
Elemente strujnog kruga moramo spojiti, tako da
elektrina struja moe kontinuirano tei.
U naim emo razmatranjima spojne vodove smatrati
idealnima, tj. smatrat emo da nemaju elektrinog
otpora.
Ako spojni vod ima elektrini otpor koji se ne smije
zanemariti, tada e to biti posebno naznaeno.
Ako se vodovi u realnosti kriaju bez elektrinog spoja
to moe biti oznaeno shematski tako kao da jedan
vodi zaobilazi drugi.
Elektrini izvor je pretvara neke druge energije
(kemijske, mehanike, svjetlosne) u elektrinu
energiju.
Unutar elektrinog izvora elektrini naboji se s mjesta
nieg potencijala prenose na mjesto s viim
potencijalom.
Elektrini izvor
Shematski prikaz
elektrinog izvora
+ -
E
Sila koja te naboje prenosi s nieg na vii potencijal ne
moe biti Coulombova sila.
Taj unutarnji napon (razliku potencijala) nazivamo
elektromotorna sila (EMS).
Smjer elektromotorne sile je od nieg prema viem
potencijalu.
U jednostavnom strujnom krugu s jednim elektrinim
izvorom smjer elektromotorne sile podudarat e se sa
smjerom struje u krugu.
Troilo predstavlja pretvara elektrine energije u
neku drugu energiju.
U naim razmatranjima promatrat emo troilo kao
pretvara elektrine u toplinsku energiju, tj. kao
elektrini otpor.
Ureaj koji kao osnovno svojstvo ima elektrini otpor
naziva se otpornik, i obino oznaava s R.
Troilo
R
Shematski prikaz
troila
14
Naponska jednadba strujnog kruga
R
+ -
E
I
+ -
U
R
U
I =
IR U =
IR E = == =
Ako elektrini izvor spojimo vodovima s troilom
dobijemo jednostavan elektrini strujni krug.
Na troilu e se pojaviti napon, koji e kroz troilo
potjerati elektrinu struju.
Ta struja tee kontinuirano cijelim strujnim krugom.
Jakost elektrine struje bit e odreena Ohmovim
zakonom:
R
U
I =
Elektromotorna sila izvora i napon na troilu bit e u
ravnotei dok strujnim krugom tee elektrina struja.
Jednadba koja definira naponske odnose u strujnom
krugu zovemo naponska jednadba strujnog kruga:
IR E = == =
Protunapon
Dok nekim elektrinim otporom tee struja, na njemu
postoji napon u skladu s Ohmovim zakonom:
Taj napon se zove protunapon (pad napona ili napon
na troilu).
Protunapon postoji samo ako kroz otpor tee struja.
To je bitna razlika u odnosu na elektromotornu silu na
elektrinom izvoru, koja postoji i ako elektrinim
krugom ne tee struja.
IR U =
Protunapon
Serijski spoj otpora
15
+
I I I = =
2 1
2 1
U U U + =
-
I
R
1
+ -
U
1
R
2
+ -
U
2
I
U
R =
I
U U
2 1
+
= = + =
I
U
I
U
2 1
2 1
R R + ++ +
E
U strujnom krugu moemo imati spojeno u seriju vie
otpora.
Struja kroz sve otpore je jednaka, pa openito za n
otpora spojenih u seriju vrijedi:
=
=
n
i
i
R R
1
Naponi na svakom od otpora bit e proporcionalni
iznosu otpora, pa openito za serijski spoj vie otpora
vrijedi:
n i
n i
R : :R : :R :R R
U : :U : :U :U U
L L
L L
3 2 1
3 2 1
= == =
= == =
Realan naponski izvor
Do sada smo o elektrinom izvoru govorili kao o
idealnom elementu, koji nema nikakav elektrini otpor.
U stvarnom svijetu takav izvor nije mogue izraditi.
Realan izvor uvijek pokazuje i svojstvo elektrinog
otpora.
+ -
E
Idealan naponski izvor
Za shematski prikaz realnog naponskog izvora
sluimo se nadomjesnom shemom.
Nadomjesna shema ukljuuje idealni izvor spojen u
seriju s unutarnjim otporom izvora.
+ -
E
R
0
Nadomjesna shema realnog naponskog izvora
16
Taj otpor ne postoji u obliku otpornika, ali realan izvor
pokazuje svojstva kao da se sastoji od idealnog izvora
i otpornika.
To znai da utjecaj unutarnjeg otpora izvora treba
uzeti u obzir pri analizi rada elektrinog kruga.
Taj utjecaj ima posljedice na iznos elektrine struje
kroz elektrini krug i na energetsku bilancu kruga.
Strujni krug s realnim naponskim izvorom
Strujni krug s idealnim
naponskim izvorom
R
+ -
E
+ -
U
I
-
I
+
E
R
+ -
U
R
0
Strujni krug s realnim
naponskim izvorom
E U = == =
E U = == =
0
IR
R R
E
I
+ ++ +
= == =
0
U strujnom krugu s realnim naponskim izvorom struja
e imati vrijednost:
Napon na troilu e iznositi:
= U
0
IR E
U strujnom krugu s idealnim naponskim izvorom
elektromotorna sila izvora E bila je jednaka naponu na
troilu.
Ako koristimo realan naponski izvor, struja koja tee
kroz otpor izvora izazvat e napon na otporu IR
0
, pa
e napon na troilu U biti manji od E.
To smanjenje napona moramo uzeti u obzir pri
odreivanju struje kroz strujni krug.
Strujno-naponski dijagram kruga s realnim naponskim izvorom
-
I
+
E
R
+
-
U
R
0
+
-
RI U =
0
R
E
I
k
= == =
E
I 0
RI E U = == =
U
I
radna toka
U
- +
E
U=E
R
0
+
-
-
I
k
+
E
U=0
R
0
+
-
optereenje R>0
prazni hod I=0 A
kratki spoj R=0
17
Grafiki prikaz napona na izvoru i troilu nam daje
dobar uvid u stanje u krugu s realnim izvorom.
Radnu toku odreuje presjecite pravaca koji
predstavljaju napon na stezaljkama izvora i napona na
troilu.
Ukoliko je otpor troila jednak nuli, krugom e tei
struja kratkog spoja I
k
.
Ako je krug otvoren, na stezaljkama e se pojaviti
napon praznog hoda E.
Teorem maksimalne snage
P
R
0
max
P
0
R R =
Snaga na troilu u ovisnosti o otporu troila
R I P
2
=
( (( ( ) )) )
2
0
2
R R
R E
+ ++ +
= == =
4 4
0
0
2
E I
R
E
P
max
= == = = == =
Maksimalnu snagu na troilu dobit emo onda kada je
otpor troila R jednak unutarnjem otporu izvora R
0
.
Do ovog zakljuka moemo doi traenjem
maksimuma za iznos snage deriviranjem funkcije
snage i primjenom uvjeta dP/dR=0.
Ako je zadovoljen uvjet R=R
0
kae se da je krug
prilagoen po maksimalnoj snazi.
U tom se sluaju jednaka snaga troi na troilu i
unutarnjem otporu izvora.
Stupanj djelovanja
Stupanj djelovanja ureaja omjer korisno
upotrijebljene energije Wi privedene energije W
u
:
u
W
W
= == =
Energija privedena ureaju W
u
je uvijek vea od
korisno iskoritene energije W za iznos W
g
koji se
troi u samom ureaju:
W W W
u g
= == =
Korisna snaga (radna):
t
W
P = == =
Stupanj djelovanja ureaja omjer korisne snage i
ukupne snage:
g
P P
P
+ ++ +
= == =
Snaga gubitaka:
t
W
P
g
g
= == =
Prvi Kirchhoffov zakon
KIRCHHOFFOVI ZAKONI
18
Prvi Kirchhoffov zakon proizlazi iz injenice da se
elektrini naboj ponaa kao nestlaiva tekuina i glasi:
odnosno:
Algebarska suma struja u bilo kojem voru elektrine
mree jednaka je nuli.
ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI Kirchhoffovi zakoni
Pri tome smatramo da struje koje ulaze u vor imaju
jedan, a one koje izlaze iz vora suprotan predznak.

= == =
= == =
n
k
k
I
1
0
1
I
1
I
2
I
3
I
4
I
5
I
5 2 4 3 1
I I I I I + ++ + = == = + ++ + + ++ +
2
I
3
I + ++ +
4
I + ++ +
5
I 0 = == =
vor s vie struja
Prvi Kirchhoffov zakon - algebarska suma struja u
voru elektrine mree jednaka je nuli:
Drugi Kirchhoffov zakon
Kirchhoffovi zakoni
- +
a
b c
E
Potencijalni dijagrami
I
IR
- +
IR U
c a ac
= =
E IR U
b a ab
+ ++ + = == = = == =
E IR
a b
= == =

a c b
a

c

b

ac
U
E
Potencijalni dijagram
Element strujnog kruga
Naponske prilike u dijelu strujnog kruga moemo
prikazivati pomou potencijalnih dijagrama.
Pri tome na ordinati imamo potencijal, a apscisa nam
slui samo za oznaavanje pojedinih toaka u
strujnom krugu.
Ponekad se dobivene relacije za dio strujnog kruga
nazivaju Ohmovim zakonom za element strujnog
kruga.
Ovaj je naziv opravdan uzme li se u obzir da je Ohm
ustvari mjerio upravo raspodjelu potencijala du
vodia kroz koji je tekla elektrina struja.
-
+
-
Zatvorena petlja
sloenog strujnog kruga
a
1
R
2
R
3
R
4
R
-
+
- +
+
-
+
-
-
-
+
+
+
1
I
2
I
3
I
4
I
a a
R I E R I E R I E R I E = == = + ++ + + ++ + + ++ + + ++ +
4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 1 1
4 4 3 3 2 2 1 1 4 3 2 1
R I R I R I R I E E E E + ++ + = == = + ++ + + ++ +
1
E 2
E
3
E
4
E
19
Umjesto za element strujnog kruga moemo naponsku
jednadbu napisati za bilo kakvu zatvorenu petlju
sloenog strujnog kruga.
Pri tome moemo slobodno odabrati smjerove struja u
pojedinim dijelovima petlje.
U skladu s odabranim smjerovima oznaimo smjerove
padova napona na pojedinim otporima.
U prikazanom primjeru je algebarska suma
elektromotornih sila bila jednaka algebarskoj sumi
napona na otporima pri odabranom smjeru obilaenja
petlje.
Navedeni rezultat vrijedi sasvim openito i naziva se
drugi Kirchhoffov zakon:
U bilo kojoj zatvorenoj petlji sloene elektrine mree
algebarska suma protunapona jednaka je algebarskoj
sumi elektromotornih sila u toj istoj petlji.
ili rijeima:

= == = = == =
= == =
n
k
m
k
k k k
E I R
1 1
Paralelni spoj otpora
Kirchhoffovi zakoni
R
Paralelni spoj otpora Ekvivalentni otpor
I
U
L
1
R
2
R
k
R
n
R
L
U
I
1
I
2
I
k
I n
I

= == =
= == = + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == =
n
k
k n k
I I I I I I I
1
3 2 1
L L
k
k
k
UG
R
U
I = == = = == =
UG =
Pri paralelnom spoju otpora zbrajaju se reciprone
vrijednosti pojedinanih otpora, odnosno vodljivosti.

= == =
= == =
n
k
k
G U I
1

= == =
= == =
n
k
k
G G
1

= == =
= == =
n
k k
R R
1
1 1
Iznos ekvivalentnog otpora dobije se kao reciprona
vrijednost ekvivalentne vodljivosti:
Za dva paralelna otpora rauna se prema:
2 1
2 1
R R
R R
R
+
=

= == = = == =
= == = = == = = == =
n
k k
n
k
k
R
G
G
R
1 1
1
1 1 1
20
Kombinirani spoj otpora
Kirchhoffovi zakoni
Otpori mogu biti spojeni u sloene mree.
Ne postoji opi izraz po kome bi se mogla raunati
vrijednost ekvivalentnog otpora.
Pri raunanju ekvivalentnog otpora postupak se sastoji
od dva osnovna koraka koji se po potrebi ponavljaju:
serijski spojeni otpori se zbroje,
paralelno spojeni otpori se preraunaju preko vodljivosti.
Pri odreivanju struje kroz pojedine grane postupak se
provodi obrnutim putem.
Kombinirani spoj otpora
Serijski spoj izvora
Kirchhoffovi zakoni
+ -
E
1
+ -
E
2
+ -
E
3
R
01
R
02
R
03
Shematski prikaz tri realna izvora spojena u seriju
a b
03 02 01 0
R R R R + + =
0
R
Shema ekvivalentnog
elektrinog izvora
a b
3 2 1
E E E E E
ab
+ ++ + = == = = == =
E
Za n u seriju spojenih realnih izvora vrijedi:.
Elektrini izvori mogu biti spojeni u seriju tako da
njihove elektromotorne sile djeluju u istom ili suprotnim
smjerovima.
Elektromotornu silu takvog spoja dobijemo kao
algebarsku sumu elektromotornih sila u seriju spojenih
izvora.
Ekvivalentni unutarnji otpor dobijemo kao zbroj svih
unutarnjih otpora pojedinih izvora.
k

= == =
= == =
n
k
k
E E
1

= == =
= == =
n
k
k
R R
1
0 0
Paralelni spoj izvora
Kirchhoffovi zakoni
21
E
2
+
a b
-
E
1
+
-
+
-
R
01
R
02
Paralelni spoj dvaju
realnih naponskih izvora
02 01
2 1
0
R R
E E
I
+ ++ +

= == =
0
I
Paralelni spoj dvaju izvora predstavlja ve i u praznom
hodu zatvorenu strujnu petlju.
Ako elektromotorne sile E
1
i E
2
nisu potpuno jednake,
u praznom hodu e tei struja izjednaenja I
0
.
Budui da nastojimo da unutarnji otpori izvora budu
to manji, struje izjednaenja mogu biti znatne.
U praznom hodu e napon na stezaljkama paralelno
spojenih izvora uvijek biti iznosa izmeu vrijednosti
elektromotornih sila jednog i drugog izvora.
Ako su elektromotorne sile oba izvora jednake, pri
optereenju e struje kroz pojedine izvore biti obrnuto
proporcionalne unutarnjim otporima:
01
02
2
1
R
R
I
I
=
-
E
2
Paralelni spoj dvaju realnih izvora optereen vanjskim troilom
E
1
+ -
+ -
+
R
01
R
02
R
1
I
2
I
I
2 1
I I I + =
0
01 1 02 2 2 1
= == = + ++ + R I R I E E
0
01 1 1
= == = R I IR E
Ako elektromotorne sile oba izvora nisu jednake, pri
optereenju treba rijeiti mreu primjenom
Kirchhoffovih zakona.
Pri tome treba napisati dovoljan broj jednadbi da bi
se mogle odrediti sve nepoznate veliine.
U prikazanom primjeru nepoznate su tri razliite struje,
pa su potrebne tri jednadbe.
U nekim se sluajevima moe desiti da kroz neku
granu uope ne tee struja.
METODE RJEAVANJA
ELEKTRINIH KRUGOVA
ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI Metode rjeavanja
Grana elektrine mree dio mree koji se sastoji od
serijski vezanih izvora i otpora kroz koje prolazi struja
iste jakosti.
vor elektrine mree toka ili mjesto na mrei gdje
se sastaju tri ili vie grana.
Kontura elektrine mree bilo koji zatvoreni strujni
krug (zamka) koji dobivamo pri obilasku po granama
mree.
Pretpostavka: zadane su elektromotorne sile i otpori
traimo nepoznate struje u granama.
Osnovni pojmovi
22
Metode rjeavanja
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
Mrea sadri:
g... grana,
... vorova,
n... nezavisnih kontura (svaka sljedea kontura razlikuje
se od prijanjih barem za 1 granu).
Za izraun struja u svim granama treba imati g
linearnih nezavisnih jednadbi:
(-1) jednadbi za struje u vorovima (I Kirchhoffov zakon)
n= g-+1 naponskih jednadbi II Kirchhoffovog zakona.
Elektrina mrea sa
etiri vora i est grana
Potreban broj jednadbi (=4, g=6):
-1=3 strujne jednadbe I Kirchhoffovog zakona,
n=g-+1=3 naponske jednadbe II Kirchhoffovog zakona.
E
1
E
2
R
6
+
-
+
-
+ -
E
3
R
2
R
1
R
3
R
4
R
5
a
b
c
d
I
5
I
4
I
1
I
3
I
6
I
2
I
II
III
+ -
+ -
+ -
+
-
+
-
+
-
a ... 0
6 2 1
= == = + ++ + + ++ + I I I
b ... 0
5 3 2
= == = + ++ + I I I
c ... 0
6 4 3
= == = I I I
Jednadbe vorova strujne jednadbe:
Jednadbe kontura - naponske jednadbe:
5 5 2 2 1 1 2 1
R I R I R I E E = == = I ...
5 5 4 4 3 3 3
R I R I R I E = == = II...
6 6 3 3 2 2 3 2
R I R I R I E E + ++ + + ++ + = == = + ++ + III ...
Smjerove kontura moramo pretpostaviti:
napon ima pozitivan predznak, ako pri obilasku konture
prolazimo kroz izvor u smjeru njegovog napona - u
suprotnom ima negativan predznak,
umnoak otpora i jakosti struje je pozitivan ako obilazimo
promatrani otpornik u pretpostavljenom smjeru struje - u
suprotnom ima negativan predznak.
Smjerove struja u vorovima moramo pretpostaviti.
Preporuka:
struje koje ulaze u vor imaju pozitivan predznak,
struje koje izlaze iz vora imaju negativan predznak.
Metode rjeavanja
Metoda napona vorova
23
Direktna primjena Kirchhoffovih jednadbi je
nespretna potrebno je rjeavati sustav jednadbi s
toliko nepoznanica koliko ima grana.
Metoda napona vorova i druge metode koriste
manje jednadbi.
Metoda napona vorova sastoji se u sljedeem:
jedan vor se proglasi referentnim, s potencijalom 0V,
postave se jednadbe za struje u ostalim vorovima,
postave se jednadbe potencijala za sve grane i iz njih se
izraze struje,
dobiveni izrazi za struje se uvrste u jednadbe za struje u
vorovima.
Elektrina mrea sa
1
3
Potreban broj jednadbi ukupno -1:
- -1=3 strujne jednadbe I Kirchhoffovog zakona,
- g=6 jednadbi potencijala za grane iz kojih se izraze struje.
E
1
E
2
R
6
+
-
+
-
+ -
E
3
R
2
R
1
R
3
R
4
R
5
0
I
5
I
4
I
1
I
3
I
6
I
2
2
+ -
+ -
+ -
+
-
+
-
+
-
0
6 2 1
= == = + ++ + + ++ + I I I
0
5 3 2
= == = + ++ + I I I
0
5 4 1
= == = + ++ + I I I
Jednadbe vorova strujne jednadbe:
Jednadbe potencijala:
6 6 1
0 R I = == =
1 ...
2 ...
3 ...
Struje:
6 1 6
G I = == =
3 3 3 2
0 R I E + ++ + = == =
3 3 2 3
) ( G E I + ++ + = == =
4 4 3
0 R I = == =
4 3 4
G I = == =
2 2 2 2 1
R I E + ++ + = == =
1 1 1 3 1
R I E + ++ + + ++ + = == =
5 5 3 2
R I = == =

2 2 1 2 2
) ( G E I + ++ + = == =
1 1 3 1 1
) ( G E I = == =
5 2 3 5
) ( G I = == =
Umjesto otpora - vodljivosti:
1
1
1
R
G = == =
2
2
1
R
G = == =
L
6
6
1
R
G = == =
Dobiju se 3 jednadbe s nepoznanicama
1
,
2
i
3
:
2 2 1 1 1 3 2 2 6 2 1 1
) ( G E G E G G G G G + ++ + = == = + ++ + + ++ +
3 3 2 2 5 3 5 3 2 2 2 1
) ( G E G E G G G G G = == = + ++ + + ++ + + ++ +
1 1 5 4 1 3 5 2 1 1
) ( G E G G G G G = == = + ++ + + ++ + + ++ +
Dobiveni potencijali se uvrste u izraze za struje.
Uvodimo oznake:
6 2 1 11
G G G G + ++ + + ++ + = == =
2 12
G G = == =
1 13
G G = == =
suma vodljivosti svih grana
prikljuenih na vor 1
suma vodljivosti izmeu vorova 1 i 2
suma vodljivosti izmeu vorova 1 i 3
Na jednak nain definiramo G
21
, G
22
, G
23
, G
31
, G
32
G
33
-
slijedi sustav jednadbi:
2 2 1 1 13 3 12 2 11 1
G E G E G G G + ++ + = == =
3 3 2 2 23 3 22 2 21 1
G E G E G G G = == = + ++ +
1 1 33 3 32 2 31 1
G E G G G = == = + ++ +
Openito vrijedi za k-ti vor:
kk
G - suma vodljivosti svih grana prikljuenih na vor k
- suma vodljivosti izmeu vorova k i j
kj
G

= == =

= == =
= == =
k j
j
kj kj
k j
j
jk j kk k
G E G G
1 1
alg
kj
E - suma napona izmeu vorova k i j
Elektromotorna sila E
kj
je pozitivna ako je njezin napon
usmjeren k voru, u protivnom je negativna.
24
Metode rjeavanja
Metoda konturnih struja
Metoda konturnih struja takoer smanjuje broj
nepoznanica za odreivanje struja u odnosu na
direktnu primjenu Kirchhoffovih jednadbi.
Metoda konturnih struja sastoji se u sljedeem:
odaberemo nezavisne konture (ukupno n),
odredimo smjer struja svake konture preporuka: u smjeru
kazaljke na satu,
pretpostavimo struju nezavisne grane (grana koja pripada
samo toj konturi) u smjeru struje konture,
za svaku konturu napiemo naponsku jednadbu,
rjeavamo sustav od n jednadbi s n nepoznanica.
Openito vrijedi za k-tu konturu:
kk
R - suma svih otpora koji se nalaze unutar konture k
- suma svih meanjih otpora izmeu kontura k i j
kj
R
kk
n
k j
j
kj j kk k
E R I R I = == =

= == =1
kk
E - suma svih elektromotornih sila konture k
Elektromotorna sila E
kk
je pozitivna ako je njezin napon
u smjeru konture, u protivnom je negativna.
k
I - struja promatrane konture k
j
I - struja bilo koje druge konture j
I
a
E
1
E
2
R
6
+
-
+
-
+ -
E
3
R
2
R
1
R
3
R
4
R
5
a
b
c
d
I
e
I
d
I
c
I
f
I
b
I
II
III
+ -
+ -
+ -
+
-
+
-
+
-
Elektrina mrea sa
Struje kontura:
a
I I = == =
1
I ...
1
I I
a
= == =
II ...
d
I I = == =
2

2
I I
d
= == =
III ...
f
I I = == =
3

3
I I
f
= == =
2 1
I I I
e
= == =
3 1
I I I
b
= == =
2 3
I I I
c
= == =
Struje grana:
Jednadbe konturnih struja:
2 1 2 3 5 2 5 2 1 1
) ( E E R I R I R R R I + ++ + = == = + ++ + + ++ +
3 3 3 5 4 3 2 5 1
) ( E R I R R R I R I = == = + ++ + + ++ + + ++ +
3 2 6 3 2 3 3 2 2 1
) ( E E R R R I R I R I + ++ + = == = + ++ + + ++ + + ++ +
Sreeno:
2 1 13 3 12 2 11 1
E E R I R I R I + ++ + = == =
3 23 3 22 2 21 1
E R I R I R I = == = + ++ +
3 2 33 3 32 2 31 1
E E R I R I R I + ++ + = == = + ++ +
Uvedene oznake:
5 2 1 11
R R R R + ++ + + ++ + = == =
5 12
R R = == =
2 13
R R = == =
- suma svih otpora koji se
nalaze unutar konture I
- meanji otpor izmeu kontura I i II
- meanji otpor izmeu kontura I i III
5 12 21
R R R = == = = == =
5 4 3 22
R R R R + ++ + + ++ + = == =
3 23
R R = == =
2 13 31
R R R = == = = == =
6 3 2 33
R R R R + ++ + + ++ + = == =
3 23 32
R R R = == = = == =
I kontura ...
II kontura ... III kontura ...
25
Metode rjeavanja
Metoda superpozicije
Metoda superpozicije struja grane g jednaka je sumi
svih pojedinanih struja to bi ih u toj grani
prouzroili pojedini naponi, svaki sam za sebe.
Metoda superpozicije sastoji se u sljedeem:
struju u jednoj grani izraunamo tako da kratko spojimo sve
elektromotorne sile osim jedne,
izraunamo struju u toj grani samo uz taj napon,
izraunamo redom struje kroz tu granu i uz svaki od ostalih
napona,
suma pojedinih struja je traena struja promatrane grane,
postupak treba ponoviti za svaku granu.
Metoda vrijedi samo za linearne odnose u mrei.
Zadana elektrina mrea
+ -
E
1
E
2
+
-
R
2
R
1
R
3
I
2
I
1
I
3
Zadatak:
Treba odrediti struju I
2
kroz otpornik R
2
!
+
E
1
-
R
2
R
1
R
3
I
2
'
I
1
' I
3
'
0
2
= == = E
3 2
3
1 2
' '
R R
R
I I
+ ++ +
= == =
1. korak: Djeluje samo napon E
1
!
3 2
3 2
1
1
1
'
R R
R R
R
E
I
+ ++ +

+ ++ +
= == =
0
1
= == = E
2 1
1
3 2
' ' ' '
R R
R
I I
+ ++ +
= == =
2. korak: Djeluje samo napon E
2
!
I
2
''
R
2
R
1
R
3
I
1
'' I
3
''
-
E
2
+
3. korak: Ukupna struja je jednaka zbroju pojedinanih struja!
( (( ( ) )) ) ' ' '
2 2 2
I I I + ++ + = == = ' ' '
2 2
I I = == =
2 1
2 1
3
2
3
' '
R R
R R
R
E
I
+ ++ +

+ ++ +
= == =
Metode rjeavanja
Naponski i strujni izvori
Optereenje realnih naponskih izvora - napon na
stezaljkama se smanjuje u odnosu na
elektromotornu silu zbog protunapona na
unutarnjem otporu izvora:
Nadomjesna shema
realnog naponskog
izvora
0
IR E U = == =
-
+

U
E
R
0
+
-
R
+
-
I
26
Idealni naponski izvor definiran je kao izvor konstantnog
napona.
Idealni strujni izvor definiran je kao izvor koji uvijek daje
struju konstantne jakosti, bez obzira na prikljueno
troilo.
Realne naponske izvore moemo prikazati pomou:
idealnih naponskih izvora,
idealnih strujnih izvora.
Jednadbu podijelimo s R
0
i izrazimo struju:
Napon realnog naponskog izvora:
0
IR E U = == =
0
0 0
I I
R
U
R
E
I
k
= == = = == =
U prikljueno vanjskom troilu moemo imati istu struju
ako imamo izvor konstantne struje I
k
kojem je
paralelno, unutar izvora, prikljuen otpor R
0
.
-
+

U
E
R
0
+
-
R
+
-
I
Realni izvor prikazan
idealnim naponskim
izvorom
Realni izvor prikazan
idealnim naponskim
izvorom
-
+

U
R
0
R
+
-
I
I
0
I
k
Na unutarnjem otporu idealnog strujnog izvora je napon:
0 0
R I U = == =
Kroz unutarnji otpor idealnog strujnog izvora prolazi
struja:
0
0
R
U
I = == =
Realni izvori, predoeni idealnim strujnim izvorima,
mogu se zamijeniti idealnim naponskim izvorima, sa
serijskim unutarnjim otporom R
0
:
0
R I E
k
= == =
Nadomjesni izvor vie naponskih izvora
Serijski spoj vie naponskih izvora rjeava se
postepeno:
naponski izvori se pretvore u ekvivalentni naponski izvor,
unutarnji otpori se nadomjeste jednim otporom.
Ekvivalentna elektromotorna
sila za n izvora:

= == =
= == =
n
i
i
E E
1
Ekvivalentni unutarnji otpor za n
izvora:

= == =
= == =
n
i
i
R R
1
0 0
+
-
-
+
-
+
+
-
-
+

U R
E
1
R
01
+
-
I
E
2
R
02
E
3
R
03
-
+

U R
+
-
I
E
R
0
Nadomjesni naponski izvor Serijski spoj 3 naponska izvora
27
Ekvivalentna elektromotorna sila:
3 2 1
E E E E + ++ + = == =
Ekvivalentni unutarnji otpor:
03 02 01 0
R R R R + ++ + + ++ + = == =
Paralelni spoj vie naponskih izvora rjeava se
postepeno:
naponski izvori se pretvore u strujne izvore,
unutarnji otpori se pretvore u vodljivosti,
strujni izvori se pretvore u ekvivalentni strujni izvor,
ekvivalentni strujni izvor se pretvori u ekvivalentni naponski
izvor,
ekvivalentna unutarnja vodljivost se pretvori u unutarnji
ekvivalentni otpor.
E
3
R
-
+

U
G
G
01
+
-
I
G
02
G
03
I
k1
I
k2
I
k3
Paralelni spoj 3 naponska izvora
Paralelni spoj 3 ekvivalentna strujna izvora
E
2
E
1
R
01
+
-
+
-
I
R
02
+
-
R
03
+
-
-
+

U
+
-
Nadomjesni strujni izvor

U
-
+
G
0
G
+
-
I
I
k
-
+

U R
+
-
I
R
0
Nadomjesni naponski izvor
E
Ekvivalentna unutarnja vodljivost:
03 02 01 0
G G G G + ++ + + ++ + = == =
Ekvivalentni strujni izvor:
3 2 1 k k k k
I I I I + ++ + = == =
Ekvivalentni naponski izvor:
0
G
I
E
k
= == =
0
0
1
G
R = == =
Ekvivalentni naponski izvor:
0
G
I
E
k
= == =
0
0
1
G
R = == =
Openito - ekvivalentni strujni izvor za n strujnih izvora :

= == =
= == =
n
i
ki k
I I
1

= == =
= == =
n
i
i
G G
1
0 0
28
Nadomjesni izvor vie strujnih izvora
Serijski spoj vie strujnih izvora rjeava se postepeno:
strujni izvori se pretvore u ekvivalentni naponski izvor,
ekvivalentni naponski izvor se nadomjesti jednim strujnim
izvorom.
Pritom treba uzeti u obzir smjerove struja:
struje u jednom smjeru treba uzeti s jednim predznakom,
suprotno usmjerene struje imaju protivan predznak.
+
-
-
+

U
-
+

U
E
R
R
01
+
-
I
R
02
R
03
I
k1
I
k2
I
k3
R
+
-
I
R
0

U
-
+
R
0
R
+
-
I
I
k
Serijski spoj 3 strujna izvora
Nadomjesni naponski izvor
Ekvivalentna elektromotorna
sila:
03 02 01 0
R R R R + ++ + + ++ + = == =
03 3 02 2 01 1
R I R I R I E
k k k
+ ++ + = == =
0
R
E
I
k
= == =
Openito: ekvivalentna elektromotorna sila za n strujnih
izvora:

= == =
= == =
n
i
i ki
R I E
1
0
Ekvivalentni unutarnji otpor za n strujnih izvora:

= == =
= == =
n
i
i
R R
1
0 0
0
R
E
I
k
= == =
Paralelni spoj vie strujnih izvora rjeava se postepeno:
svi strujni izvori se premjeste na jednu stranu mree, a
unutarnje vodljivosti na drugu stranu,
struja ekvivalentnog strujnog izvora je jednaka zbroju struja
svih izvora,
ekvivalentna unutarnja vodljivost jednaka je zbroju unutarnjih
vodljivosti svih izvora.
-
+

U
G
G
01
+
-
I
G
02
G
03
I
k1
I
k2
I
k3
Paralelni spoj 3 strujna izvora
-
+

U
G
+
-
I
G
02
G
03
I
k1
I
k2
I
k3
G
01
Preureena shema paralelnog spoja 3 strujna izvora
29

U
-
+
G
0
G
+
-
I
I
k
03 02 01 0
G G G G + ++ + + ++ + = == =
3 2 1 k k k k
I I I I + ++ + = == =
Ekvivalentni strujni izvor za n strujnih izvora :

= == =
= == =
n
i
ki k
I I
1

= == =
= == =
n
i
i
G G
1
0 0
Metode rjeavanja
Theveninov teorem
Theveninov teorem
Theveninov teorem:
struja I kroz otpor R neke linearne mree moe se odrediti
tako da se preostali dio mree nadomjesti gledan sa
stezaljki tog otpora jednim naponskim izvorom E
T
i
unutarnjim otporom R
T
,
iz zadane sheme treba odstraniti otpor R tako da stezaljke na
koje je bio prikljuen ostanu otvorene,
napon E
T
je napon praznog hoda na otvorenim stezaljkama,
otpor R
T
je otpor cijele preostale mree, gledan sa stezaljki,
kad je R odstranjen, a sve elektromotorne sile mree
premotene (unutarnji otpori moraju ostati), a strujni izvori
odspojeni.
+
-
Theveninov teorem
R
E
1
R
1
+
-
I
R
2
R
3
a
b
-
+

ab T
U E = == =
Theveninov napon na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
a
E
1
R
1
+
-
R
2
b
R
3
Theveninov teorem

T
R
Theveninov otpor na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
a
R
1
R
2
b
R
3
Theveninov napon:
2
2 1
1
R
R R
E
E
T

+ ++ +
= == =
Theveninov otpor:
3
2 1
2 1
R
R R
R R
R
T
+ ++ +
+ ++ +

= == =
30
+
-
Theveninov teorem
E
T
R
+
-
I
R
T
Nadomjesni Theveninov izvor
a
b
Struja kroz otpor:
R R
E
I
T
T
+ ++ +
= == =
Metode rjeavanja
Nortonov teorem
Nortonov teorem
Nortonov teorem:
struja I kroz otpor R neke linearne mree moe se odrediti
tako da se preostali dio mree nadomjesti gledan sa
stezaljki tog otpora jednim strujnim izvorom I
N
i unutarnjim
paralelnim otporom R
T
,
iz zadane sheme treba odstraniti otpor R i kratko spojiti
stezaljke na koje je bio prikljuen,
struja I
N
je struja koja tee kroz kratko spojene stezaljke,
otpor R
T
je Theveninov otpor - otpor cijele preostale mree,
gledan sa stezaljki, kad je R odstranjen, a sve
elektromotorne sile mree premotene (unutarnji otpori
moraju ostati), a strujni izvori odspojeni.
Nortonov teorem
R
E
1
R
1
+
-
+
-
I
R
2
R
3
a
b
Nortonova struja kroz kratko spojene stezaljke (bez otpora R)
a
E
1
R
1
+
-
R
2
b
R
3
I
N
Nortonov teorem

T
R
Theveninov otpor na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
a
R
1
R
2
b
R
3
Nortonova struja:
3 2
2
3 2
3 2
1
1
R R
R
R R
R R
R
E
I
N
+ ++ +

+ ++ +

+ ++ +
= == =
Theveninov otpor:
3
2 1
2 1
R
R R
R R
R
T
+ ++ +
+ ++ +

= == =
Nortonov teorem
Nortonov strujni izvor

U
-
+
R
T
R
+
-
I
I
N
Struja kroz otpor:
R R
R
I I
T
T
N
+ ++ +
= == =
31
Metode rjeavanja
Millmanov teorem
Millmanov teorem
Millmanov teorem:
ako imamo vie paralelno spojenih grana, a samo dva vora a
i b, onda moemo odrediti napon izmeu ta dva vora,
pomou tog napona odredimo struje u pojedinim granama.
Millmanov teorem
Napon izmeu vorova:
- vodljivost j te grane
j
G

= == =
= == =
= == =
n
j
j
n
j
j j
ab
G
G E
U
1
1
j
E - suma elektromotornih sila j te grane
Struja j-te grane:
j ab j j
G ) U (E I = == =
+
-
Millmanov teorem
Paralelni spoj 4 grane
R
4
E
2
E
1
R
1
+
-
I
4
R
2
E
3
R
3
+
-
-
+

ab
U
a
b
I
1
Napon izmeu vorova:
4 3 2 1
3 3 2 2 1 1
G G G G
G E G E G E
U
ab
+ ++ + + ++ + + ++ +
+ ++ +
= == =
Millmanov teorem
Struja prve grane:
1 1 1
G ) U (E I
ab
= == =
Struja etvrte grane:
4 4
G ) U ( I
ab
= == =
Struja etvrte grane ima negativan predznak tee u
suprotnom smjeru od pretpostavljenog!
Metode rjeavanja
Transfiguracija zvijezde i trokuta
32
U elektrinim shemama mogu otpori biti tako spojeni da
se njihov rezultantni otpor ne moe jednostavno
odrediti.
Takve kombinacije otpora treba transfigurirati.
Transformacijom se ne smiju promijeniti niti strujne, niti
naponske prilike u ostatku mree.
Najee su transfiguracije trokuta otpora u zvijezdu i
zvijezde u trokut.
Transfiguracija trokuta u zvijezdu
R
13
R
12 R
23
2
1
3
R
3
R
2
0
R
1
31 23 12
12 31
1
R R R
R R
R
+ ++ + + ++ +

= == =
31 23 12
23 12
2
R R R
R R
R
+ ++ + + ++ +

= == =
31 23 12
31 23
3
R R R
R R
R
+ ++ + + ++ +

= == =
Transfiguracija zvijezde u trokut
R
13
R
12 R
23
2
1
3
R
3
R
2
0
R
1
3
2 1
2 1 12
R
R R
R R R

+ ++ + + ++ + = == =
1
3 2
3 2 22
R
R R
R R R

+ ++ + + ++ + = == =
2
1 3
1 3 31
R
R R
R R R

+ ++ + + ++ + = == =

OET1 El Strujni Krugovi CB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OET1 El Strujni Krugovi CB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij Osnove elektrotehnike I

You might also like