1

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet politikih nauka
Odsjek za sigurnost i mirovne studije




Seminarski rad : Drugi svjetski rat
















Student : Senada Mahmi Profesor:
Maj, 2014

2

Sadraj:
1. Uzroci......................................................................................................................................... 3
1.1. Svijet prije rata................................................................................................................... .3
1.2. Poetak i uzroci rata............................................................................................................. 4
1.3. Sudetska kriza i izbijanje rata................................................................................................6
2. Oruane snage i planovi zaraenih sila............................................................................................... 7
2.1. Sile osovine.......................................................................................................................... 7
2.2. Saveznici................................................................................................................................ 8
3. Meunarodni odnosi........................................................................................................................ 11
3.1. Rat sa Poljskom......................................................................................................................... 11
3.2. Rat na Zapadu............................................................................................................................ 12
3.3. Rat sa Velikom Britanijom......................................................................................................... 13
3.4. Prepad na Tokio......................................................................................................................... 14
3.5. Bitka kod Koraljnog mora.......................................................................................................... 15
3.6. Bitka za Midway........................................................................................................................ 15
3.7. Borba za Sovjetski savez............................................................................................................ 16
3.8. Rat na Pacifiku........................................................................................................................... 17
3.9. Kurska bitka najvea .............................................................................................................. 18
3.10. Njemako- talijanski napad na Grku i zrani napad na Krit................................................... 19
3.11. Pomorske bitke na Atlanskom okeanu.................................................................................... 19
3.12. Sovjetsko finski rat............................................................................................................... 20
3.13. Njemaka agresija na Dansku i Norveku............................................................................... 20
3.14. Atlanska povelja..................................................................................................................... 21
3.15. Teheranska konferencija........................................................................................................ 21
3.16. Konferensija na Jalti............................................................................................................... 22
4.Posljedice........................................................................................................................................... 23
5.Zakljuak............................................................................................................................................ 24
3

1. Uzroci Drugog svjetskog rata
1.1.Svijet prije rata
Izbijanje drugog svjetskog rata bio je proces koji je trajao skoro cijelo jedno desetljee, i
kome je glavni katalizator bila Velika ekonomska kriza, koja je bila poela u SAD u listopadu
1929. godine,te nametnute sankcije i ratne odtete Njemakoj od strana sila pobjednica u 1.
svijetskom ratu. Velika ekonomska kriza se manifestirala kroz globalni rast nezaposlenosti i
siromatva, koje je mase stanovnitva u mnogim zemljama okretalo ekstremnim ideologijama
s lijeva i s desna, a u mnogim dravama dovodilo i do meuetnikih napetosti, pogotovo u
Istonoj Europi gdje je dolo do naglog porasta antisemitizma. U mnogim dravama,
pogotovo one koje su zaostajale za Britanijom i Francuskom, kriza je dovela do uvjerenja
kako versajski poredak predstavlja konicu njihovog ekonomskog razvoja te da se on mora
izmijeniti, ako je potrebno i oruanom silom, odnosno osvajanjem novih teritorija. Britanija i
Francuska, glavni zagovornici politike globalnog razoruanja, su takoer bili snano pogoeni
krizom koja je sprijeila njihovo ponovno naoruavanje.
Prva manifestacija tog procesa dogodila se u Japanu, koji je, kao zemlja bez vlastitih
izvora mnogih vanih resursa, bio snano pogoen ekonomskom krizom. Kao posljedica toga,
u japanskim vladajuim krugovima je poeo bujati militarizam, odnosno uvjerenje da Japan
moe osigurati prosperitet jedino na raun susjednih azijskih drava, odnosno europskih
kolonijalnih posjeda. Godine 1931. Japanci su izveli invaziju kineske provincije Mandurije
te u njoj uspostavili marionetsku vlast na elu s bivim kineskim carem Pu Yiem. Mnogi
japanski, a i drugi povjesniari smatraju upravo taj dogaaj stvarnim poetkom drugog
svjetskog rata. Zapadne sile, iscrpljene i prezaokupljene ekonomskom krizom, na njega nisu
reagirale te tako stvorile presedan koji e koristiti druge drave.
U Njemakoj Weimarskoj republici ekonomska je kriza pojaana ratno reparacijom, izazvala
je rekordnu nezaposlenost i naglo siromaenje, produbila sveope nezadovoljstvo odredbama
Versajskog mira koji se smatrao nepravednim te izazvala politiku nestabilnost i trajnu krizu
koju postojei demokratski poredak nije bio u stanju rijeiti. Poetkom 1933. je, obeavajui
rjeenje tih problema, na vlast dola Nacionalsocijalistika stranka Adolfa Hitlera te
uspostavila nacistiki reim. Temelj nacistike ideologije predstavljala je rasistika zamisao u
irenju njemakog ivotnog prostora (lebensraum) na istok, na raun slavenskih naroda. Na
krai rok se ta ideologija manifestirala kao proklamirani cilj okupljanja svih zemalja gdje ivi
njemaka manjina u jedinstvenu dravu - Veliku Njemaku. Nacistika vlada je postepeno
jednostrano odbacila odredbe versajskog ugovora te zapoela s ponovnim naoruavanjem u
svrhu postizanja tih ciljeva oruanim putem.
Italija, u kojoj je od 1922. godine na vlasti bio faistiki reim Benita Mussolinija, takoer je
bila bitno pogoena velikom ekonomskom krizom, koja je pokazala nedostatak vlastitih
resursa. Mussolini je doao do zakljuka da e ti problemi biti rijeeni irenjem Italije na
Balkan, Mediteran i Bliski istok, to je bilo proklamirano kao slubena politika pod geslom
obnove Rimskog Carstva. Ta je politika dovela Italiju i direktan sukob s bivim saveznicima
Britanijom i Francuskom, te pribliila Hitlerovoj Njemakoj. Kao prva ozbiljnija
manifestacija te politike se pokazao abesinijski rat, na koji su zapadne sile reagirale tek
mlakim ekonomskim sankcijama, dajui jo jedan primjer nevoljkosti da se na izazov
versajskom poretku suprotstave ikakvom ozbiljnijom akcijom.

4

U to vrijeme je SSSR pod vlau Staljina bio uglavnom netaknut ekonomskom krizom, ali i
preozaokupljen unutranjim problemima, prvenstveno kolektivizacijom zemlje - koja je
dovela do masovne gladi i velikih demografskih gubitaka - i industrijalizacijom, koja je pak
SSSR uinila velikom silom i u rekordno kratkom roku stvorila uvjete za transformaciju
Crvene armije u veliku i modernu oruanu silu. SSSR je nakon decenija diplomatske izolacije
nastojao poboljati odnose sa zapadnim silama, strahujui da bi se na temelju iskustava
graanskog rata mogla stvoriti velika koalicija s ciljem njegovog unitenja. SSSR je nastojao
strah zapadnih drava od irenja boljevizma na zapad umanjiti predstavljajui se kao prirodni
ideoloki saveznik u borbi protiv faistikih drava. U tu svrhu je preko Komunistike
internacionale promovirana politika Narodnog fronta, koja je za posljedicu imala stvaranje
lijeve vlade u Francuskoj, ali i izbijanje graanskog rata u panjolskoji.
panjolski graanski rat, kao i rat koji je godine 1937. izbio izmeu Japana i Kine, tzv. Drugi
kinesko-japanski rat, jasno je demonstrirao kako su Njemaka, Italija, Japan, a djelomino i
SSSR, bitno poboljali vlastitu ratnu tehnologiju, odnosno stekli prednost u odnosu na
zapadne sile. To je dovelo do postepene promjene pacifizmom voene politike u Britaniji i
Francuskoj - zapoelo je ponovno naoruavanje, a diplomatsko udovoljavanje njemakim i
talijanskim zahtjevima je dobila svrhu dobivanja vremena za neumitni oruani obraun,
umjesto spreavanja rata kao takvog.

1.2.Poetak i uzroci rata
S obzirom na njegovu sloenost kao i ideolokim i drugim podjelama koje je izazvao i koje
dan-danas traju, o uzrocima drugog svjetskog rata postoji daleko manji povijesni konsenzus
nego o uzrocima drugih oruanih sukoba u 20. stoljeuu.
Ipak se moe rei da je velik dio uzroka drugog svjetskog rata ima korijen u uzrocima prvog
svjetskog rata.
Njemaka, Italija i Japan su se u 19. stoljeuu relativno kasno profilirale kao moderne
industrijske drave, te su bitno zaostajale u stvaranju kolonijalnih carstava u odnosu na Veliku
Britaniju i Francusku. Njemaka je u prvom svjetskom ratu poraena, te je temeljem
Versailleskog mirovnog ugovora ostala bez kolonija te tako dovedena u jo inferiorniji
poloaj. Italija i Japan, iako na pobjednikoj strani, bili su bitno razoarani ratnim plijenom.
Nacionalizam, koji je predstavljao dominantnu ideologiju Europe 19. stoljea, pojaao je svoj
utjecaj u Istonoj Europi gdje su na ruevinama tri stara carstva - Osmanskog, Austro-
ugarskog i Ruskog - po proklamiranom principu prava na samoodreenje formirane
nacionalne drave. U veini sluajeva se granice novih drava nisu poklapale s etnikim
granicama, to je bilo stalan izvor iredentizma i napetosti, dok su neke novostvorene drave -
Kraljevina SHS, ehoslovaka i, djelomino, Poljska - po sastavu bile vieetnike i
optereene unutranjim napetostima koje su se naknadno odravale na meunarodnoj sceni.
Nacionalizam se takoer proirio i na Aziju, pogotovo posjede europskih kolonijalnih sila iji
su podanici svoj poloaj poeli smatrati izdajom versajskih principa. Nacionalizam se takoer
nastavljao iskazivati i kao rasizam, koji je imao vanu ulogu u pogoranju odnosa Japana i
SAD.

5

Trei faktor, koji se iskristalizirao tek nakon zavretka prvog svjetskog rata, bio je slom
predratnog ekonomskog poretka temeljenog na slobodnoj trgovini. Veina drava se nakon
rata okrenula protekcionizmu i autarhiji, to je bilo plodno tlo kako za meusobne sukobe,
tako i za ekonomsku nestabilnost koja e se odraziti u Velikoj ekonomskoj krizi.
Novi faktor predstavljala je i pojava dviju ideologija - faizma i komunizma -koje su, svaka
na svoj nain, predstavljale radikalnu alternativu poratnom svjetskom poretku te ije se
meusobno suparnitvo odraavalo i na meunarodnu politiku.
Izbijanje rata takoer je pospjeio i duboki i neprevladani kulturni i psiholoki ok izazvan
opsegom i posljedicama prvog svjetskog rata. Mnoge drave, pogotovo one koje su se
smatrale pobjednicama, nastojale su ponavljanje tako traumatinog iskustva izbjei
inzistiranjem na diplomaciji kao jedinom sredstvu rjeavanja meunarodnih sporova, dok je u
javnosti tih zemalja dominirao pacifizam i tenja za nereagiranjem na provokacije koje bi
mogle izazvati novi globalni sukob.


Sl.1. Winston Churchill, Franklin Delano Roosevelt, Josif Staljin


6


1.3.Sudetska kriza i izbijanje rata
Hitlerova Njemaka je prvu direktnu akciju krenja versajskog poretka poduzela godine 1936.
uglavnom simbolikom gestom slanja Wehrmachta na lijevu obalu Rajne, koja je prethodnih
godina bila demilitarizirana. Nedostatak bilo kakve reakcije na tu provokaciju je naciste
uvjerio kako e i ubudue moi poduzimati sline korake.
Nakon to je godine 1937. izmeu Njemake, Italije i Japana potpisan tzv. Antikominternski
Pakt - pretea budueg Trojnog pakta - Njemaka je godine 1938. poduzela nasilnu aneksiju,
tzv. Anschluss Austrije. Hitlerov reim je taj potez opravdavao provoenjem naela o pravu
na samoodreenje, odnosno injenicom da su mnogi Austrijanci sebe smatrali dijelom
njemake nacije od koje su odijeljeni umjetnom granicom.
Hitler je slian izgovor odluio primijeniti na Sudete - oblast ehoslovake gdje su Nijemci
inili veinu. ehoslovaka vlada je bila spremna da se pokuaju mijenjanja granica odupre
oruanim putem, raunajui na svoj status vjerne francuske saveznice. Meutim, britanska
vlada je drala da jo nije u potpunosti spremna za rat pa je nagovorila Francusku da zajedno s
njom 30. rujna 1938. sklopi Mnchenski sporazum kojim je Njemakoj priznato pravo na
Sudete. Ostavljena na cjedilu, ehoslovaka vlada je podlegla njemakom ultimatumu. Dok su
dio svjetske javnosti ovim dogaajima bio okiran i razoaran, veliki dio zapadne javnosti ih
je smatrao ispravljanjem versajskih nepravdi te iskoritenom prilikom za postizanje trajnog
mira u svijetu.
Te su se nade vrlo brzo izjalovile, kada su Maarska i poljska vlada iskoristile Hitlerov
presedan kako bi i one traile i na kraju dobile ehoslovaki teritorij. Do proljea 1939.
autoritet vlade u Pragu je bio tako uzdrman da se u Slovakoj, na njemaki poticaj, razvio
separatistiki pokret. Koristei to kao izgovor, njemake snage su u proljee 1939. okupirale
eku i uspostavile protektorat u sastavu Reicha, dok je Slovaka uspostavljena kao satelitska
drava.
Komadanje ehoslovake predstavljalo je ok i ponienje za zapadne sile koje su na gaenje
sporazuma reagirale garancijom nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Poljske i Rumunjske -
drava za koje se dralo da e predstavljati slijedee mete njemakog, odnosno maarskog
irenja. U meuvremenu je, koristei Hitlerov primjer, Mussolinijeva Italija izvrila invaziju i
bez borbe uspostavila vlast u Albaniji.
Hitler nije bio impresioniran tim garancijama te je kao slijedeu metu njemake teritorijalne
ekspanzije odabrao Danzig - luku na Baltikom moru pod upravom Lige naroda koju su i
Nijemci i Poljaci svojatali, ali u kojoj su Nijemci imali veinu stanovnitva. No, ovoga puta
su Poljaci, za razliku od ehoslovaka, iza sebe imali formalne zapadne garancije te bili
spremni na oruani otpor. Njemakoj vladi je postalo jasno da se kriza u njemaku korist ne
moe rijeiti drukije nego oruanom invazijom, za koju je planiranje otpoelo ve u proljee.
Hitler je bio uvjeren kako e zapadne sile na kraju Poljsku ipak ostaviti na cjedilu isto kao to
su bili ostavili ehoslovaku. Tome je u prilog iao debakl pregovora o eventualnoj vojnoj
suradnji koji su se u to vrijeme vodili u Moskvi izmeu anglo-francuskih i sovjetskih
predstavnika.
7

Na kraju se Staljin odluio kupiti vrijeme za pripreme za rat tako to je prihvatio Hitlerovu
ponudu za sporazum o podjeli interesnih sfera u Istonoj Europi. Potpisivanjem pakta
Ribbentrop-Molotov 25. kolovoza 1939. Njemaka se osigurala od eventualne sovjetske
intervencije u poljsku korist, odnosno eventualnog ratovanja na dva fronta. Nakon
insceniranog poljskog napada na radio-stanicu u Gleiwitzu, njemake oruane snage su 1.
rujna 1939. otpoele napad na Poljsku, ime je u Europi poeo drugi svjetski rat.


2.Oruane snage i planovi zaraenih sila
2.1. Sile osovine
Njemaka
Suprotno uvrijeenom miljenju, Njemaka u vrijeme izbijanja rata za njega nije bila
spremna, odnosno, po objektivnim kriterijima, bila je u mnogo inferiornijem poloaju s
obzirom na stanje na poetku Prvog svjetskog rata. S druge strane, u kvalitativnom smislu bila
je u velikoj prednosti u odnosu na svoje protivnike.
Njemaka vojska imala je tri grane. Najbrojnija grana bila je kopnena vojska, poznatija pod
nazivom Wehrmacht. Njome su zapovijedali vojni strunjaci kao von Manstein, Rommel,
Keitel, Jodl i drugi. Kopnena je vojska veinu rata vodila metodom koja je nazvana
Blitzkriegom ("munjeviti rat").
Luftwaffe, odnosno ratno zrakoplovstvo bilo je pod zapovjednitvom dopredsjednika
Gringa, letakog asa iz Prvog svjetskog rata, nanijela velike tete po Europi.
Kriegsmarine, tj. ratna mornarica, bila je trea grana Njemake vojske. Ona u pomorskim
bitkama nije postigla neke vee pobjede, unato tome to je bila pod vodstvom izvrsnih vojnih
strunjaka - admirala Dnitza i Raedera, a ponajvee uspjehe je postigla podmornika flota.
Italija
Brojano, od svih rodova vojnih snaga, talijanska mornarica je do pred Drugi svjetski rat
toliko ojaala da je mogla biti ozbiljnim protivnikom i francuskoj i britanskoj mornarici. Time
je postala 3. po snazi u Europi. Najkvalitetniji dio mornarice zasigurno su inile diverzantske
postrojbe, tzv.ljudi abe, koje su tijekom rata imale brojne uspjene akcije.
Mussolinijev je reim jednako veliki napor uloio u stvaranje kvalitetnog i relativno
modernog zrakoplovstva koje se 1930-ih moglo mjeriti s veinom velikih sila. Tome je
pogotovo u prilog ila doktrina generala Dueta koji je drao da e upravo avijacija biti kljuan
faktor pobjede u buduem ratu, odnosno da se nadmonom zrakoplovstvu nita ne moe
suprotstaviti.
Talijani su pomou raznih doktrina pokuali napraviti taktiku slinu blitzkriegu, no njihov
glavni nedostatak bila je slaba kopnena vojska.
8

Ipak, najvea talijanska slabost bio je moral, uzdrman traumatskim iskustvima bitaka na Soi
koje nije izbrisala ak ni pobjeda u prvom svjetskom ratu.
Japan
Od svih velikih sila Japan je godine 1939. imao najvie ratnog iskustva, zahvaljujui svojem
pohodu na Kinu koji ne samo da je na poetku postigao spektakularne uspjehe, nego je bio i
sjajna prilika za testiranje novih tehnologija, pogotovo na mornarikom i zrakoplovnom polju.
Japanska ratna mornarica bila je meu najjaima i najmodernijima. Nastojei odrati korak s
Britancima i Amerikancima, Japanci su bili skloni inovacijama i primjeni modernih
tehnologija i strategija. Meu njima veliku je vanost imala orijentacija na visoku
koordinaciju mornarice i avijacije, to je dovelo do gradnje nosaa aviona i stvaranja vrhunski
obuenog kadra mornarikih pilota sposobnih za najsloenije operacije. Japanci su takoer
veliku vanost udijelili povrinskim snagama, pri emu se razvio tzv. dugi torpedo koji e
postati jedno od najubojitijih oruja rata i omoguiti Japancima pomorsku nadmo na samom
poetku rata na Pacifiku.
Za razliku od mornarikog, japansko ratno zrakoplovstvo u sastavu kopnenih snaga po
kvaliteti aviona i pilota poneto je zaostajalo za veinom drava u svijetu, a poseban
nedostatak bila je orijentacija na neposrednu potporu kopnenim snagama.
Kopnene snage su, pak, slino kao i u Italiji, predstavljale najslabiju japansku kariku, iako je
to postalo vidljivo tek u kasnijoj fazi rata. Japanci su smatrali da e se budui rat odvijati po
slabo nastanjenim otocima gdje primjena tenkova ili sline moderne opreme nije tako bitna.
Tome su u prilog ila i iskustva iz Kine gdje su veliki uspjesi postignuti protiv, u pravilu
tehniki inferiornih, kineskih snaga. Zbog svega toga japanska je vojska po kvaliteti opreme i
oruja bila na razini prvog svjetskog rata, ali je sve to nadoknaivano fanatinom
indoktrinacijom i vrhunskom izvjebanou ljudi.


2.2. Saveznici
Velika Britanija

Slika 2.Britanski avion, model Spitfire, najbolji britanski avion u II. svj. ratu.
Velika Britanija godine 1939. ula je u rat s planovima prilino slinima onima s kojima se
ulo u Prvi svjetski rat.
9

Britanske kopnene snage bile su relativno malobrojne i profesionalne naravi, te su se na
poetku trebale koristiti u ogranienim akcijama, odnosno kao potpora brojnijoj francuskoj
vojsci, sve do trenutka kada se popuni novacima. S druge strane, malobrojnost je britansku
vojsku uinila jedinom potpuno motoriziranom vojskom u svijetu, te je kvalitetom i
obuenou ljudstva bila iznad europskog prosjeka. S druge strane, meuratni period
predstavljao je i svojevrsnu stagnaciju, jer su na temelju iskustava prvog svjetskog rata,
pogotovo u primjeni i taktici tenkova izvueni pogreni zakljuci.
Nedostatke kopnenih jedinica nadomjestila je Royal Navy, tj. Kraljevska mornarica, koja je
imala sve mogue vrste brodova. Od torpednih amaca pa do nosaa aviona. Koristili su
strategiju kao i u napoleonskim ratovima to je Britancima omoguilo voditi rat protiv cijele
Europe.
Najvredniji i najmoderniji dio britanskih oruanih snaga predstavljao je Royal Air Force, tj.
Kraljevsko ratno zrakoplovstvo. Bilo je sastavljeno od mnogih tipova aviona koji su
uglavnom sluili za strateko bombardiranje, no kasnije je vei naglasak stavljen na lovake
avione koji e braniti Britansko otoje i njegove industrijske centre, za to su razvijeni
kvalitetni lovci "Spitfire" i "Hawker Hurricane", od kojih se potonji pokazao i dobrim
izborom za potporu kopnenim snagama.
Francuska


Slika 3. Jedan od mnogobrojnih bunkera na Maginot liniji.
Francuska je 1939. godine bila pod snanim utjecajem iskustva prvog svjetskog rata koje se
odrazilo, kako na vojnu doktrinu, tako i na moral nacije.
Francuzi su zbog ofenzivne taktike u Prvom svjetskom ratu pretrpjeli velike gubitke u
ljudstvu. Zato su u ovaj rat odluili ui defenzivnije. Takvom je doktrinom postavljena
poznata "Maginot linija" koja se protezala uz granicu s Njemakom, a dralo se da je
neprobojna.
Francuzi su zbog velikih trokova odluili da na belgijskoj granici ne naprave takvu liniju, no
to su napravili i zato da bi potakli Belgiju da vie surauje sa Saveznicima. Francuska vojna
oprema bila je zastarjela, osim tenkova koji su bili najsuvremeniji u svijetu, no nisu doli do
izraaja u ratu zbog krive taktike.
Francuski zapovjedni kadar uglavnom su inili, osim izuzetaka kao to su general de Gaulle,
stari i nesposobni zapovjednici koji nisu bili prilagoeni novim vojnim taktikama i nainima
borbe.
10

Francuska ratna mornarica, s druge strane, bila je prilino moderna, ali ona u ratu, s obzirom
da je bila koncentrirana u Mediteranu, uglavnom nije dola do izraaja.
Francusko je ratno zrakoplovstvo, pak, bilo inferiorno njemakom brojem i kvalitetom. Tek je
krajem 1930-ih uloen odreeni napor da se ponu proizvoditi moderni tipovi aviona, no to je
bilo prekasno da bi se odrazilo na bojitu.
Sovjetski Savez
SSSR je od svih velikih sila godine 1939. imao najbrojnije oruane snage, kako po pitanju
ljudstva, tako po pitanju broja zrakoplova, tenkova i drugog suvremenog oruja. Pravi
razmjeri sovjetske vojne sile postali su oiti tek kasnije tijekom rata. Takoer, mnogo novca
uloeno je i u nabavu najmodernijih tehnikih sredstava za ratovanje.
No poetkom Staljinovih istki, cijela jedna generacija izvrsnih vojnih zapovjednika izbrisana
je s lica zemlje. Staljin je zbog svoje antipatije prema Trockom oslabio Crvenu armiju. No
Zimski rat, koji je izbio u Finskoj, prisilio je Staljina obnoviti kopnenu vojsku i ojaati
Crvenu armiju.
Sovjetsko zrakoplovstvo bilo je impresivno, no sluilo je uglavnom kao potpora kopnenim
jedinicama. to se tie sovjetske RM, bila je u podreenom poloaju zbog toga to je SSSR
imao malo izlaza na more, pa je bila najslabije razvijana.

SAD
Zbog oceana koji su ih odvajali od Europe i Azije, te u domaoj politici vladajueg
izolacionizma, SAD su 1930-ih vrlo malo ulagali u obranu, drei kako e se budui rat
izbjei, odnosno da SAD u njemu nee sudjelovati.
No izuzetak je bila mornarica, koja se razvijala sve vie i vie. Imali su sve tipove brodova, a
posjedovanje mnogih oceanskih otoka omoguilo je izgradnju luka izvan matinog kopna. To
je bila kljuna injenica u amerikim pobjedama na moru.
SAD je tada jo uvijek tehnoloki zaostajale. No zahvaljujui golemoj industrijskoj bazi te
veliini dobro obrazovanog stanovnitva bili su kadri u veoma kratkom vremenu razviti svoje
oruane snage.






11

3. Meunarodni odnosi poslije prvog svjetskog rata:
- Parika mirovna konferencija (1919-20.)
- Washintonska konferencija (1921.-22.)
- Njemaka prestaje plaati ratne reparacije (Dawesov plan) dobiva kredite
- U Italiji dolazi do pobjede faizma 1922.g. ulazi u Rijeku (1920.) osvaja Etiopiju 1935.
Albaniju 1939.godine.
- Japan od 1931. zapoinje osvajanje, Mandurije, dijelove Kine i izlazi iz Drutva naroda.
U Njemakoj je osnovana Nacionalsocijalistika radnika partija Njemake (1920),osniva
SA-Sturm Abteilung (jurine odrede) i SS-Schutzstaffel (zatitni odredi), Hitler 1923.
pokuava izvriti dravni udar, u zatvoru pie Mein Kampf, na izborima 1933. g. dobiva
veinu u parlamentu, prije toga zapalio je Reichstag, 1934. posije smrti predsjednika
Hindenburga proglasio se voom i predsjednikom vlade (Fiihrer und Reichskanzelar), poinje
progon idova - I934.g. no dugih noeva -ienje idova. Ekonomska kriza omoguuje
Hitleru da zaposli veliki broj mladih, ljudi u vojnoj industriji. 1936. osnovana Osovina Rim -
Berlin; 1937. -Antikominterna pakt, 1936. ulazi u demilitariziranu Ranjsku oblast.
Proizvodnja je porasla od 1933. do 1939. 12. puta. Njemaka sudjeluje u panjolskom
graanskom ratu 1938. proveden je Anschlus, iste godine (1938) izveden je napad na
ehoslovaku odrana Munchenska konferencija. 1939. sporazum Ribentrop -Molotov
Poinje pritisak na Poljsku. Rat zpoinje 1.9. 1939.g- na elu Poljske nalazi se Ri-Smiglij.
Postojala su dva pokuaja da se diplomatskim putem rijei pitanje Poljske:
a) Francuska i Velika Britanija meutim Njemaka i dalje zahtjeva Dancing i koridor stoje
Poljska odbila.
b) od Musolinija koji je zakazao konferenciju za 5.IX. ali tada je naravno ve bilo kasno.
3.1.Rat u Poljskoj
Poljska armija je imala mobiliziranih 30. divizija i 17 divizija je izvrilo koncentraciju. pod
vodstvo Rii- miglija (Rvdz-Smigli Edvard). Poljska komanda je odluila da brani granini
pojas dug 1600. km. umjesto na liniji Nerva - Visla - Dunajec koja je bila kraa oko 1000.
km. Na osnovu Ludendorffovih (Erch von) uenja o voenju totalnog rata Nijemci su usvojili
doktrinu munjevitog rata (Blitzkrieg); Njemaka je imala ukupno 103. divizije (55.
pjeadijskih, 7 tenkovskih, 3.brdske 4. motorizirane 4. manje.) zranu flotu od 4.000. aviona.
35. divizija bilo je rasporeeno na Sigfridovu liniju. Za napad na Poljsku odreeno je 60.
divizija (7. tenkovskih, 3.brdske) 2ooo. aviona 2.5oo. tenkova, oko 2miliona vojnika.
Rasporeene u pet armija.
a) dvije armije su ule u Poljsku iz istone Pruske
b) dvije armije su ule sa juga preko Slovake
c) jedna armija je ula kod Poznatija
12

Vidi se da je njemaka armija imala etverostruku nadmo u ljudstvu i dvanaest puta u
tenkovima. Grupa Nijemaca odjevena u Poljske uniforme izvrila je napad na njemaku radio
stanicu. Za svega tri dana Nijemci su postigli velike uspjehe kod Malve, estohove i leziji.
Time je bio presjeen Poljski koridor i izolirana poljska mornarica. Poljaci pokuali
organizirati obranu Varave: meutim Nijemci su 5. IX. - porazili Poljake kod Pjotrukuva, a
zatim 10. IX. kod Radoma, trea nj. armija je forsirala Narev i odvojila Moldinsku armiju od
Nareske. etvrta nj. armija prodirala je prema Varavi. Rii- migli je povukao armije na
liniju Narev- Visla -Dunajec. Njemci su opkolili kod Kutna Poljsku Pomeransku i Poznanjsku
armiju i zarobili 170ooo. Poljaka. Pokuaj organiziranja obrane na liniji Narev- Visla -
Dunajec nije uspio; deseta njemaka armija forsirala 12. IX. Vislu i Warshava je bila
opkoljena. 16. IX. poeo je napad na Warshavu iz zraka i kopna. 17. IX. Crvena armija
Bjeloruski front pod komandom generala Kowalewlova i Ukranjski pod komandom generala
Timoenka prela je poljsku granicu. Istog dana poljska vlada sa 32ooo vojnika bjei u
Rumunjsku. U Lawovu 22. rujna Crvenoj armiji se predala se karpatska armija, a 26. IX.
Nijemcima Ijubljinska i krakovska armije. U Warshavi je poginulo oko 55.000 ljudi i
oteeno oko 60% zgrada, Warshava se predala 27. IX. 1939.Otpor je jo pruan kod
Modlina i Helea. U Moskvi je zakljuen sporazum o podjeli Poljske:
>SSSR-u pripada'=202.400 km2 i 12.600.000 stanovnika
>NJEMAKOJ - pripada IS5.6000.km2 i 21.600. 000 stanovnika
Granica ide Augustov- Osrolenka- Nur na Bugovu odatle zapadnom obalom Buga do Sokalja
otuda do Jaroslava na Sanu pa uz ovu rijeku do Karpata.

3.2.RAT NA ZAPADU

FRANCUSKA je izgradila Mainovljevu liniju (1927.-29), od vicarske do rijeke Meza (400
km.) Granica prema Belgiji slabo je utvrena. Prema Italiji Francuzi su u Alpama izgradili
rovove. Nijemci su prema Mainovljevoj liniji izradili Zigfridovu liniju. U V. Britaniji je 2. 9.
1939. uvedena opa vojna obaveza i objavljena mobilizacija. U britansku novu vladu uli su
W. Cherchill i E. Eden koji su bili podbornici odlunog otpora Hitleru.
Sklopljen je zajedniki vrhovni ratni savez izmeu Britanije i Francuske koja je takoer
izvrila mobilizaciju (od 2. do 22, rujna). 6. listopada Hitler nudi Britraniji i Francuskoj mir,
ali ve 9. listopada izdaje direktivu za napad na Nizozemsku, Luxemburg i Belgiju. 4. IX.
1939. zapoela je ofenziva u sarskoj oblasti, IV. i V. armija prele su granicu 6. rujna sa
zadatkom da napadnu Zigfridovu liniju. Meutim kada su uvidjeli da je slom Poljske armije
neminovan oni su 29. IX. obustavili sve aktivnosti te poeli prebacivati snage prema Belgiji.
I6.X. Nijemci su odbacili Francuze do Mainovljeve linije. V. Britanija je prebacila u
Francusku 500.000 vojnika i 89.000. vozila. Meutim saveznici nisu poduzeli nikakvu
ofenzivu. --(udni rat) Njemci su potopili dva broda Athenia i Courageones. Nijemci 10.
svibnja 1940. poduzimaju ofenzivu ( Fal Gelb) rasporeene u tri grupe: Grupa armija A)
13

prema Belgiji i Luxeinburgu Grupa armija B) od donje Rajne do Nizozemske Grupa Armija
C) na francusko -njemakoj granici
BELGIJA- 22. divizije: 10 uz Albertov kanal; 2. u okrugu Liega; 2 u rijeku Mese ostalo u
unutranjosti; 3 10 aviona
NIZOZEMSKA - du granice na liniji Grebbe 4. divizije; na liniji Peel 6 bataljuna; izmeu
Roterdama i Amstrdama I. korpus; juno od rijeke Val 3. korpusa; 124.
Zrakoplova i 44. hidrozrakoplova. LUXEMBURG - nema vojske
Ujutro 10 V. Nijemci su izvrili napad na 100. aerodroma u ovim zemljama. Nizozemska i
Belgija su pozvale u pomo saveznike izvrili prodor do rijeke Dyle. Njemaki napad na For
Eben, i mostove u Albenovom kanalu su uspjeli. U tri dana Nijemci su zranim desantima
zauzeli su vana strateka mjesta. Zbog neuspjeha smjenjena je vrhovni komadam francuske
vojske Gamlen Maurice i postavljen M. Vegan (Weygand) 12. lipnja dolaze Nijemci do rijeke
Mezi, a zatim kod Verdena, Grupa armija A)- prodrla je preko Ardena na komandu Erich von
Manstein. Za 25. dana njemci su unitili 71. diviziju - 10. nizozemskih, 22. belgijsku, 9.
britanskih, 30. francuskih i oko 1.200.000. vojnika. 28. svibnja kapitulirala je Belgija 29.
svibnja Italija je donijela odluku o ulasku u rat. Druga faza (5.-25. lipnja) Novu obranu
Francuzi su organizirali na Eni i Somi. Nijemci 31. svibnja donose direktivu o unitenju
Francuske armije (plan Rot).
Grupa armija B) izvrila je ofenzivu na Somi i 9. Lipnja je razbijena Francuska; Grupa armija
A) poela je ofenziva na Enni. 10. lipnja Musolini je objavio rat Francuskoj. I I. lipnja
Nijemci preli Marnu, Tenkovska grupa Kleist okruuje Maino liniju 12. lipnja Pariz je
proglaen otvorenim gradom, a dva dana nakon toga u njega su ule njemake trupe. 15,
lipnja probijena je Maginot linija. Povlaenje francuske armije pretvorilo se u rasulo sa 5. mil.
izbjeglica. 16. lipnja Peten je uspostavio je vladu i ponudio mir. 22. lipnja potpisan je mir u
Kompjenjskoj umi a 24. u Rimu. 2/3. Francuske je okupirana, ratna flota je rasformirana,
pripojene Alzas i Lorenu.



3.3.BITKA ZA VELIKU BRITANIJU

Dana 16. srpnja odredio je Hitler da potajno ponu pripreme za operaciju "morski lav" . RAF
(Roval Air Force, tj. kraljevske zrane snage) je imala 704 aviona a Nijemci su imali 1392
bombardera i 1290 lovaca. U 1940. do 17. rujna kada je Hitler odgodio operaciju morski lav
RAF je izgubio 215 lovaca, ali je oborio 269 aviona i_Luftwaffe. Dana 24. kolovoza zapoeo
je napad na London, no odmah je uzvraeno napadom na Berlin. Duce je napao Grku, ali je
bio poraen. Ribbentrop i Ciano potpisali su u Beu sporazum prema kojem je Maarska
14

dobila 40% Rumunjske Transilvanije, a Bugarska juni dio Dobrue. Jugoslavija i Grka su
napadnute 6 travnja, Jugoslavija se predala 17/18 travnja a Grka 6 dana kasnije. Britanci su
izgubili 15 tisua ljudi Nijemci 5300. Zarobljeno je 300 000 Jugoslavena i 200 000 Grka.

Prvi napadi na Britaniju poeli su 10 srpnja. Britaniju su osobito uvali radari na koje je
Gring naredio da se dalje ne vre napadi. Hitler je 16. srpnja 1940.izdao naredbu "Morski
lav". Goring je 15. kolovoza pokuao unititi RAF. RAF je izgubio 78 aviona. Od 24.
kolovoza otprilike tisuu aviona kree svakog dana protiv Britanije. Britanci su imali velike
gubitke, izgubili su 1/4 avijatiara. No Gring 7. rujna '40. poinje sa nonim
bombardiranjem Londona. Te noi poginulo je 400 ljudi u Londonu, no Londonani su se
estoku odupirali, gasei vatru i obnavljajui zgrade. Napadi su prestali kada je dio aviona
prebaen na Istono bojite.

3.4.PREPAD NA TOKIO

Na poetku 1942. Japanci su imali vrlo malo gubitaka (oko 5000)a imali su. puno uspjeha u
osvajanju teritorija. Sedmog prosinca 41.izvrili su napad na Perl Harbor i imali pun uspjeh.
Dolo se na ideju da se napadne Tokio, ideja je bila da se avioni dignu sa nosaa avion,
bombardiraju i spuste na teritorij koji kontroliraju snage ang Kaj eka. Za napad su odreeni
avioni Mitchell B-25, koji su preureeni, umjesto donje mitraljeske kupole stavljeni su
rezervoari za gorivo ukupno oko 5 200, litara, skinuta je nianska sprava "Norden" i
postavljena jednostavnija, postavljeni su mitraljezi i mogli su nositi samo 3 bombe od 225
kilograma. Nosa aviona Hornet isplovio je 2. travnja iz San Franciska u pratnji dviju
krstarica 4 razaraa i jednog tankera. Brodom je komandirao Halsevm komandant eskadrilom
bio je Doolittele. No 18. travnja su otkriveni u 7. 38 min. tako da su bili dalje 300. tj.
(1300)kilometara nego to su predviali. Nosa se uspio povui bez posljedica, avioni su
proli puno loije , nakon to su izvrili bombardiranje doli su do kineske obale ali je dolo
do nevremena. Od 16 posada, 14 ih se spasilo, od 80 pilota 71 se spasio, niti jedan ?Avion
nije spaen Napad je donio moralnu injekciju saveznicima i Japanci su od tada drali etiri
zrakoplovne grupe oko Tokija koje nisu mogli koristiti u borbama. Japanski planovi
1) Napad na otoke Tulugi u Solomonovu arhipelagu i na luku Port Moresby na Papui u Novoj
Gvineji
2) Zauzimanje Midwaya, ime bi se ojaala obrana japanskih posjeda, ugrozio Pearl Harbor i
izazvala amerika pacifika flota na odlunu bitku kojom bi stekli prevlast.
3) Iskrcavanje na zapadne Aleute, da bi se odvratila panja saveznika od napada na Midway.
4) Proboj na jugoistoku prema Novoj Kaledoniji, otocima Fii i Samoi, da bi prekinuli veze
SAD-a s Australijom i stvorili povoljni uvjeti za prodor na australski kontinent.
15

3.5.BITKA U KORALJNOM MORU
Japanci su 23. sijenja 1942. zauzeli Rabaul u Novoj Britaniji, a potom su zauzeli Laeu i
Salamaue ne sjeveroistoku Nove Gvineje. Amerikanci su takoer napali Rabaul sa nosaa
aviona Lexinton, no prije toga je dolo do zrane bitke u kojoj su Amerikanci izgubili 2
aviona a Japanci 10. Amerikanci su angairali dva nosaa aviona Lexinton i Yorktown.
Americki avioni su napali Rabaul ali s vrlo malo uspjeha. Japanci su imali puno vie uspjeha
bombardirajui australsku luku Darwin u kojoj su unitili 12 brodova, 18 aviona, 14000 barela
(1 barel=1621) kerozina. Poslije toga Japanci su takoer vrlo uspjeno napali luku Broome u
zaljevu Roobuck unitivi 30 aviona, a izgubivi samo dva lovca. Dana 17 oujka 1942.
komandantom jugozapadnog pacifikog podruja imenovan je McArthur. Japanci su opijeni
ovim uspjesima odluili osvojiti luku Port Moreskv, kako bi mogli kontrolirati stanje u
Australiji dok su od osvajanja same Australije odustali. Za napad na luku odreeni su 11
transportnih brodova, dva nosaa aviona, 6 razaraa te dvadeset i peta zrakoplovna flota.
Amerike snage su bile sastavljene od dva (gore spomenuta nosaa aviona i pripadajuih
brodova. Treeg svibnja komandant svih amerikih snaga Frank J: Fletcher naredio je napad
na Talagi. Sedmog svibnja izvren je napad na nosaa aviona Ghoho i on je potopljen. Japanci
nisu uspjeli pronai amerike nosae aviona pa su potopili jedan tanker i jedan razara. Istog
dana dolo je do zrane bitke u kojoj je oboreno 10 japanskih dva amerika aviona. Osmog
svibnja Amerikanci su otkrili ,grupu Shokaku i Zuikaku te odmah otpoeli sa napadima.
Uspjeli su ostetiti Shokaku, a Zuikaku su promaili, Sada su i Japanci otkrili nosae aviona te
su uspjeli potopiti Lexington. Bitka u Koraljnom moru bila je prva pomorska bitka iza bitka
"iz horizonta". Bez artiljerije. Japanci nisu uspjeli izvriti iskrcavanje kod Port Moresbya i
prvi puta su zaustavljeni. U bici kod Midweja nisu mogli koristiti oba nosaa aviona (
Shokaku i Zuikaku -izgubio avione) dok su Amerikanci mogli koristit Yorktowon.



3.6.BITKA ZA MIDWAY
Japanci su eljeli postii dva cilja: a)da mogu kontrolirati izlazak amerike
flote iz Peari Harbora; b) da izmame amerike nosae aviona na otvoreno i
potope ih. Japanska vojska je bila rasporeena u pet flota:
1) Glavnina pod vodstvom Isourua Vamamota sastojala se od 7 bojnih
brodova, nosaa aviona i 2 nosaa hidro aviona.
2)Udarna eskadra pod vodstvom Nagume koja se sastojala od dvije
divizije 1. nosai aviona Akagi i Kaga i 2. nosai aviona Hirvu j Soryu, oba
dvije sa prateim brodovima.
16

3) Zdrueni desantni odred pod vodstvom Nobutakeom Kondom. Imao je 10 krstarica, 24
razaraa, 2 laka nosaa, 16 transportera, i 6 tankera te 5000 ljudi.
4) Eskadrila sjevernog podruja pod vodstvom Boshira Hosogaye posjeduje 2 laka nosaa
aviona, 12 razaraa, 4 krstarice.
5) Isturene podmornike snage imale su 16 podmornica
Amerikanci su raspolagali sa:3 nosaa aviona, 9 razaraa, 19 podmornica, 6 krstarica, 4
tankera. Brodovi su isplovljavali tijekom cijelog mjeseca svibnja, a do prvih bitaka dolo je 3
lipnja. Ameriki avioni su napali japansku flotu s malo uspjeha oteen je samo jedan tanker.
No odluujui dan bio je 4. lipnja kada su Amerikanci najprije izvrili neuspjeni napad i od
14 oboreno im je 10 aviona. U 10h. i 26 min. napadnuti su ponovno japanski nosai aviona sa
amerikim avionima "Dauntlessa". Od etiri nosaa tri (Akagi, Kaga i Soryu) su potopljena a
ameriki su ostali cijeli. No Japanci se nisu predali ve su uspjeli potopiti Yorktown, U 17.
sati Amerikanci su napali Hiryu i uspjeli ga takoer potopiti. Slijedeeg dana 5. lipnja
bombardiranje Amerikanaca nije ba bilo uspjeno dok su se su se Japanci pregrupirali.
estog lipnja japanski razara Mikuma je potopljen, ali i ameriki Hammann. Rezultati bitke
bili su: Amerikanci su izgubili jedan nosa aviona i razara, 140 aviona, 550 poginulih.
Japanci su izgubili 4 nosaa aviona, 1 krstaricu, 2 razaraa, 322aviona 3 500 ljudi. Iz ovoga
je vidljivo da Japanci nisu uspjeli u svojoj ofenzivi na Midway, a njihovo napredovanje na
Pacifiku je zaustavljeno.


3.7.BORBE U SOVJETSKOM SAVEZU
Dogaaji u zimi 1941/42 pokazali su da je Crvena armija sposobna oduprijeti se Nijemcima.
Uspjeli su obraniti Lenjingrad i Moskvu. Ljudima je to ulijevaio novo samopouzdanje. No,
Staijin je poduzeo ofenzivu kod Harkova gdje je doivio veliki poraz i izgubljeno je 70. 000
ljudi. U ljeti (28 lipnja) Hitler poduzima novu ofenzivu (plan Blau) prema Staljingradu i
Kavkazu jer mu trebaju nafta i rude. Njemaka 6.armija pod vodstvom feldmarala Ernesta
Paulosa angairala je 100 divizija i oko 1500 aviona. Rusi su pak pod vodstvom generala
Tirnoenka imali 130 divizija. Nijemci su napredovali strahovitom brzinom i efikasnou,
zauzeti su Vorone, Rosrov i 21. kolovoza Nijemci su duboko uli u Kavkaz. Hitler je likovao
" Rus je pobijeen". No, trebalo je jo osvojiti Staljingrad. Napad je zapoeo 19. kolovoza '42.
Staljingrad je bombardiran i zapaljen, nafta na Volgi je gorjela, zgrade su pretvorene u prah i
pepeo. No, iako se Hitler hvalio svojim prijateljima u minhenskoj pivnici (8. Xl.)da je
Staljingrad zauzet to ipak nije bilo tako. Ofenziva je sve slabije napredovala i Hitler se
obraunavao sa svojim generalima, smijenjen je general List (komandant grupe armije A.);
Heidera (komandant kopnene armije). Njemaki pohod na Kavkaz usprkos osvajanju velikog
naftonosnog polja Majkopa( kojeg su Rusi zapalili ),Novorossijsk i poluotoka Taman nije
uspio jer nisu uspjeli osvojiti Grozni i njihov napad je stao oko sredine studenog.
17

Napad na Staljingrad postao je jo ei, Nijemci su uspjeli potpuno okruiti 62. i 64.
sovjetsku armiju i izbili su na rijeku Volgu. U rujnu (od13.do 22.) Nijemci su uspjeli podijeliti
62 armiju na dva dijela i zauzeti sredinje pristanite u Staljingradu te su uspjeli okruiti
industrijski dio Staljingrada Orlovku.
Dana 14. listopada zapoeo je jo ei napad von Paulusa i borbe su se vodile za svaku
tvornicu, Snage sovjetskog generala ukova uspjele su se ipak odrati iako je 11. studenog
poduzeta nova ofenziva.
Sovjeti su odluili poduzeti protuofenzivu "Uran". Ofenziva je poela 19. studena '42. Do 30.
studenog zaokruena je Njemaka 6 armija. Kada su Nijemci shvatili svoj poloaj odluili su
se za probijanje obrua izvana (operacija Wintergevvitter), to je trebala izvesti 4. oklopna
armija. Meutim oni u tome nisu uspjeli, a Hitler je i dalje drao da von Paulus (6. armija) ne
smiju napustiti Staljingrad. Dvadeset petog prosinca Nijemci su bili u vrlo tekom stanju,
(dobivaju juhu bez mesa i sedamdeset grama kruha na dan, nemaju uniformi). Opskrba
njihovih trupa s iz dan u dar. pogoravala jer su Rusi zauzeli sve oblinje aerodrome na
udaljenosti od 200 km od Staljingrada. Osmog sijenja Rusi predloili predaju Nijemcima, to
je jasno Hitler odbio, iako je von Paulus to elio. Njemaki otpor je slomljen 31. sijenja '43.
Poginulo je oko 150 000 vojnika (Nijemaca i Rumunja) zarobljeno 91 000 i sam feldmaral
Paulus.

3.8.RAT NA PAC1FIKU
"PRESKAKANJE OTOKA"
Godine 1943. Amerikanci se odluuju za novu strategiju voenja rata. Vie ne ele osvajiti
otok po otok nego presakau one otoke za koje su zakljuili da su previe utvrdeni. Dio svojih
snaga Amerikanci su iz Atlanskog oceana prebaciii u Tihi ocean. Amerikanci su osobito radili
na proizvodnji ratne opreme (do 1944. imali su 100 nosaa aviona) u emu su imali velike
potencijale. Japan nije nikako mogao slijediti ovu ratnu proizvodnju, a osobito mu je
nedostajalo ljudstva. General MacArthur odredio je 30. lipanj kao poetak ofenzive na Novu
Gvineji. I Solomonske otoke. Napad je izveden na tri toke: 1) na otoke Wodlark i Kiriwinu,
2) na zaljev Nassau, 3)na Novu Georgiju, a sve ovo trebalo je posluiti za napad na Rabaui.
Najprije se vodila borba za luku Segi koju su uspjeli osvojiti Amerikanci zahvaljujui
generaiu Kennedyu. No, borbe u Novoj Georgiji bile su vrlo teke. Dungla (komarci,
movara, visoke biljke) je nanosila nepremostive tekoe amerikim vojnicima. Petog
kolovoza Amerikanci su uspjeli osvojiti aerodrom Munde. Uz velike rtve Nova Georgija je
osvojena 25 kolovoza '43. U toku borbe za Midway (lipanj'42)japanske snage su zauzele
otoke Attu i Kisku u Aleutima. Amerikanci su izradili plan za ponovno osvajanje otoka Attu.
Napad je zapoeo 11. svibnja, a japanski otpor koji je u poetku brojao 2600 Ijudi, prestao ie
29. svibnja, nakon sto su izgubili 2350 ijudi. Otok Kisku, a time i Aleuti oslobodeni su 15.
kolovoza nakon to su ga Jgpanci napustili bez borbe. Velika vaznost u operacijama na
Pacifiku pridavala se tome tko e ovladati Solomonskim otojem i podrujem Nove Gvineje.
Saveznici su uspjeli osvojiti zaljev Nassau i luku Lae )16. rujna '43). Borba za drugu luku
Finch Harbour trajaia je uz velike rtve sve do 24. studenog '43. a onda je poeo napada na
18

glavni cilj cijele operacije Rabaul. Izvedena su dva velika napada na Rabaul, ali on ipak nije
osvojen. No Saveznici su u ovim operacijama osvojili vei dio Solomonskog otoja. SAD-e
su odluile u ljeti 1943. napasti Gilbertove otoke, koji su trebali postati vana strateka baza
za osvajanje Marshailovih otoka i Caroline.
Operacija se zvala "Operacija Galvinac", a imala je za zadatak osvajanje otoka Tarawe,
Makina i Naura. Napad desantom na Tarawom i Makin, nakon dugotrajne pripreme, zapoeo
je 20. studenoga '43. Makin je zauzet 24. studenog, a nekoliko dana kasnije i Tarawom cime
su zauzeti Gilbertovi otoci. Na njima su napravljene baze za napad na Marshallove otoke.
Napad na Marshalove otoke zapoeo je 3O.sijecnja '44 iskrcavanjem na Majuro, a 4. veljae
1944. zauzet je najvei koraljni greben na svijetu Kwajalein. Do kraja veljae '44 zauzeti su
Marshallovi otoci uz svega 384 poginula nasuprot 3400 Japanaca. Napad na Marijanske otoke
i Novu Gvineju zapoeo je u travnju, a vodio ga je general MacArthur. Nova Gvineja je
osloboena 1. listopada 1944.

3.9.KURSKA BITKA NAJVEA
KONFROTACIJA TEHNIKE

Nakon velike bitke za Staljingrad linija fronte ila je od Azovskog mora do Lenjingrada.
Linija je bila izlomljena kod Orela, Harkova i Kurska. Kod Kurska je linija biia oko 500 km
na zapad, i zbog toga su Nijemci bili prisiljeni poduzeti ofenzivu jer im je ova izboinama
presijecala mnoge komunikacije koje su bile bitne za odravanje istone fronte. Zapovijed za
operaciju "Zitadelle" Hitler je izdao 15, travnja '43. i odmah nakon toga zapoele su velike
pripreme i najvea koncentracija ratne tehnike, istovremeno ve prije izdavanja zapovijedi
general ukov je zapoeo s organiziranjem obrane; Rusi su tako izgradili 300 km dugu
obrambenu liniju i 150 km duboku sa oko 1. 400 000 vojnika, Hitler je kao datum napada
odredio 5, srpnja u 3 sata ujutro. No ruska obavjetajna sluba je doznala taj podatak i ruski
napad je zapoeo u 2 sata i 20 minuta 5. srpnja 1943. Time je postignuto iznenaenje i
Nijemci su imali velike gubitke. Nijemci su izveli napad na potezu Orel - Kursk pod zatitom
1000 komada artiljerijskog orua, Nijemci su do 9, srpnja uz velike gubitke uspjeli pomaknuti
frontu 12 kilometara u dubinu. U podruju Prohorovke dolo je do najvee tenkovske bitke u
Drugom svjetskom ratu u kojoj je sudjelovalo 1200 tenkova. Njemaka ofenziva trajala je do
23. srpnja kada je Hitler naredio prestanak ofenzive. Rusi su sa druge pak strane izvrili
protuofenzivu na podruju izboine Orel. Ruske jedinice su do 29. srpnja zauzele Bolhov, a 5.
kolovoza '43 zauzet je Orel. Ve 5. kolovoza Rusi su zapoeli ofenzivu na izboini (podruju)
Harkova. Rusi su uspjeli zauzeti Belgorod 5. kolovoza, a 23. kolovoza Harkov. Odmah po
zavretku bitke kod Kurska Crvena armija je zapoela sa pripremama za novu ofenzivu sa
eljom da prodre do rijeke Dnjepar. Rusi su napredovali na potezu od Veiia do
Novorossijska (oko1500km). Teka borba za prodor prema Dnjepru vodila se izmeu 21. i 23.
rujna '43. kod Poltave. Kada su Nijemci napustili Poltavu put prema Dnjepru bio je otvoren.
Crvena armija je izbila na Dnjepar od Lojeva do Zaporoja u duini od 700 km. Ruska
19

komanda je odluila da se forsiranje Dnjepra obavi iz pokreta. Trinaesta sovjetska armija prva
je 2. rujna prela Dnjepar. Prelaskom Dnjepra stvoreni su preduvjeti za oslobaanje Ukrajine.
Nijemci su odluili braniti Kijev. No, na brzinu organizirana obrana nije mogla dugo izdrati,
6. studenog Crvena armija je ula u Kijev, U ovim operacijama uniteno je oko 40 njemakih
divizija a Nijemci su skoro istjerani sa ruskog teritorija.
3.10.NJEMAKO-TALIJANSKI NAPAD NA GRKU I ZRANI NAPAD NA KRIT

Nakon to je Bugarska pristupila Trojnom paktu, Hitler je izdao direktivu Marita za napad na
Grku (13.12.1940.). 1.3.1941. Bugarska je i slubeno pristupila Trojnom paktu. Napad na
Grku poeo je istovremeno s napadom na Yugoslaviju 6.4.1941. Grka se je branila u
Istonoj Makedoniji, meutim nakon tri dana te snage su se predale. Zapadno-makedonsko
armija zapoela je ofenzivu prema Albaniji ali ju je nakon dva dana morala obustaviti. 23.4. u
Solunu je potpisan ugovor o kapitulaciji. Kod Termopila su se borile i Britanske trupe. Nakon
toga poela je evakuacija i dio ljudi je prebaen na Krit, a dio u Egipat. Nakon toga Hitler je
odluio da zauzme Krit. Pripreme su trajale od 25.4. do 19.5 sa snaim bombardiranjem.
Napad na Krit zapoeo je 20.5. Napad je izveden zranim desantom. Najprije je zauzeta
zrana luka Maleme. Do 1. lipnja zauzet je Krit koji je bio vana baza na Bliskom istoku.

3.11.POMORSKE OPERACIJE NA ATLANSKOM OCEANU

Atlantski ocean vaan je zbog dopremanja hrane Velikoj Britaniji. Njemaka je znala da bi
porazom Britanije na Atlantiku dobila puno i zbog toga gradi podmornice. Francuska i Italija
nemaju interese na Atlantiku nego na Sredozemnom moru. U poetak izbijanja rata Britanska
(lota imala je zadatak prebaciti vojnike i opremu u Francusku te prijevoz robe iz SAD-a.
Britanci su odmah na poetku rata blokirali njemaku obalu i Doverski prolaz su minirali.
Njemci su odmah po poetku rata zapoeli sa podmornikim djelovanjima. 3. rujna 1939.
potopili su putniki brod Atenija (Athenia). Nakon toga Hitler je zabranio potapanje putnikih
brodova jer je namjeravao sklopiti mir s Britanijom.
12.1 I. njemaka podmornica potopila je Britanski nosa aviona Kereides (Courageous).
Britanska baza domovinske flote bila je u Skapa Flou. Napad na bazu izveden je 13/14. 10. i
njemaka podmornica U-47 uspjela je potopiti britanski brod Rojal Ok (Royal Oak). Od
sredine studenog njemci neogranieno potapaju putnike brodove, ipak nisu imali tako veliki
uspjeh. Puno vei uspjeh imali su miniranjem. Uspjeli su na taj nain potopiti 27 trgovakih
brodova i jedan razara. Sreom Britanci su uspjeli otkriti nain funkcioniranja magnetskih
mina i elektrinim napajanjem trupa demagnetizirati trupe. Njemaka je takoer uspjeno
potapala brodove napadom avijacije. Prosjeno mjeseno sedam brodova i 48 brodova u
svibnju 1940. Na atlantskom oceanu uspjeno su djelovala dva njemaka tzv. depna broda
"Deutzland" i "Admiral graf Spee" [pe). Potopili su oko 20 britanskih brodova. Britanci su
doekali brod "Admiral graf Spee" i stupili s njim u borbu. Njemaki se brod povukao u luku
Montevideo, ali kad je komadam saznao snagu britanske mornarice digao je brod u zrak pred
20

La Platom. Njemaki tanker "Altmark" snabdijevao je sa naftom Admirala i preuzimao
posade potopljenih Britanskih brodova. Britanci su ga uspjeli otkriti u Norvekoj kod Bergena
i 16. veljae uspjeli su ga potopiti i osloboditi zarobljene Britance.

3.12.SOVJETSKO-FINSKI RAT

Finska je bila vezana s Njemakom i V. Britanijom. Rusi su eljeli nametnuti svoj utjecaj pa
su predloili zamjenu teritorija. Finci su to odbili i pregovori su prekinuti. 28.11.1939.
prekinut je ugovor o nenapadanju. 30.11. sovjetske trupe su prele granicu. Finci su se
suprotstavili s 9 pjeadijskih divizija, 22 lovaka bataljuna, 60 tenkova i 150 aviona. Finska je
imala izgraenu Manerhajmovu liniju na Korelijskoj prevlaci u dubini od 90 km. Sovjetu su
za napad odredili oko 28 divizija i 1000 tenkova i 800 aviona. Sovjetska armija je napala na
potezu Ladoko jezero -Finski zaljev. Sovjetske snage su napredovale i 12.12. izbile su pred
Manerhajmovu liniju. Tu su se morale zaustaviti jer nisu bile dovoljno opremljene. Finci su
uspjeli odbaciti na sjeveru: jedinice, Osobito su uspjeno ratovale skijake jedinice. Sovjetske
jedinice 19.12. 1939. pribliile su se takozvanom Ledenom putu ali su bile primorane
zaustaviti se. Rusi su obrazovali marionetsku komunistiku vladu, Kusinena Otta s kojom je
skolopljen ugovor o uzajamnoj pomoi i prijateljstvo. Novu ofenzivu Rusi su zapoeli 1.
veljae sa novim i brojnijim snagama. Probijena je Manerhajmova linija i 12.3.1940 Finska je
morala potpisati mir. Sovjetski savez je pripojio teritorij do Vipurija.

3.13.NJEMAKA AGRESIJA NA DANSKU I NOVERKU

Norveka, Danska, vedska i Finska potpisale su u Stockholmu deklaraciju o neutralnosti
27.5.1938. Njemaka i Danska potpisale su pakt o nenapadanju (31.5.1939.). Kada je zapoeo
sovjetsko-finski rat, Norveka, vedska i Danska su proglasile neutralnost. U Norvekoj
djeluje peta kolona na elu sa Vitkunom Kvislingom. Britanci takoer ne potuju
neutralnost nego postavljaju mine u Norvekim vodama. Hitler je naredio izradu plana
napadana Dansku i Norveku pod ifrom Weserrubung. Napad je zapoeo 9.4.1940.
Njemaka je bombardirala zranu luku kod Kopenhagena. Danska je pristala na njemaki
ultimatum i predala se, Nijemci su ostavili Danskog kralja i vladu. Napad na Norveku
zapoeo je 9.4. 1940.izveden desantom na norveke gradove. Vlada i kralj su se povukli u
Hamar to je iskoristio Kvisling i naredio prestanak mobilizacije. Njemci su vrlo brzo zauzeli
Narvik i Arendal. 10.4. Britanci su sa Islanda napali Njemaku flotu i unitili 10 njemakih
razarai jednu podmornicu. vedska je proglasila neutralnost i nije pomogla Norvekoj.
Britanci su se iskrcali kod Ondalsnesa, Narvika i Nansosa, ali su se ubrzo morale povui
poetkom svibnja. 25.5 Britanci su zauzeli Narvik ali su onda snage prebaene na zapadni
front, zajedno s tim jedinicama otila je i Norveka vlada i kralj. Svaki otpor je prestao 10.6.
kada je u Trotheimu potpisana kapitulacija, 24.6. Nijemci su uspostavili Njemaki
komesarijat. Nijemci su izgubili 5296 vojnika i 242 aviona, ali su izgubili dosta mornarice; 3
21

krstarice, 10 razaraa, 8 podmornica, Njemaka je dobila odline baze za rad u Atlantiku i
brojne rude.


3.14.ATLANTSKA POVELJA

Na brodu Princ od Weisa sastali su se Roosevelt i Churchill te su 14. VIII, 1941 uputili
slijedeu izjavu:
1) SAD i Velika Britanija ne trae nikakvo teritorijalno proirenje,
2) svaka teritorijalna promjena mora biti u skladu sa slobodno izraenom voljom naroda,
3) narodi imaju pravo izabrati sebi oblik vladavine po svojoj volji; to pravo treba vratiti
svima kojima je oduzeto,
4) sve drave imaju pod jednakim uvjetima pristup trgovini i sirovinama svijeta potrebnim za
njihov privredni razvitak,
5) organiziranje suradnje radi poboljanja stanja radnika privrednog napretka i socijalne
sigurnosti,
6) nakon unitenja nacistike tiranije uspostavljanje takvog mira koji e osigurati ljudima
opstanak slobodan od straha i oskudice,
7) slobodan promet morima za sve, bez ikakvih ogranienja
8) narodi svijeta se moraju odrei upotrebe sile dok se god ne ustanovi stalni sistem ope
sigurnosti, treba razoruati opasne narode.


3.15.TEHERANSKA KONFERENCIJA

Zbog neslaganja oko otvaranja druge fronte u Europi dolo je do nesuglasica izmeu SAD-a,
Velike Britanije i SSSR. Churchil je uspio nagovoriti Roosvelta i Staljina na sastanak.
Njihovom sastanku prethodio je sastanak vanjskih poslova (Molotov, Eden i Cordell Hull) u
Moskvi od 15. do 31. listopada 1943. Na tom sastanku dolo je do pribliavanja stajalita i
dogovoren sastanak u Teheranu koji je bio pod upravom Britanaca i Rusa. Na putu prema
Teheranu Roosvelt i Churchil su se u Kairu sastali sa ang Kaj ekom. Sastanak je odran od
28. studenog do 1. prosinca 43. Prilikom .konferencije odrane su etiri plenarne sjednice. Na
prve tri raspravljalo se o vojnim problemima i operaciji "Owerlord". Zakljueno je da Tursku
treba ukljuiti u rat, za zapovjednika operacije Owerlord odreen je Eisenhower, a
istovremeno treba zapoeti ofenziva Crvene armije. Iskrcavanje je trebalo zapoeti u maju
22

44. zakljueno je da se osnuje Organizacija ujedinjenih naroda. Velika polemika se vodila oko
Poljske, gdje je Staljin elio njezine istone pokrajine, Staljin je uspio takoer za sebe izboriti
i pribaltika zemlje osim Finske. Pitanje Njemake nije do kraja rijeeno, ali je dogovoreno da
se podijeli na pet autonomnih drava i da se obnovi Austrija. Oigledno je da je najvie koristi
imao SSSR.

3.16.KONFERENCIJA NA JALTI

Kada je bila oita pobjeda Saveznika dolo je do novog sastanka na Jalti (Krim) na kojem je
trebalo rijeiti mnoga bitna pitanja. Sastanak je odran od 3. do 11. veljae 1945. do
Dogovoreno je slijedee: -. Njemaka e se podijeliti na etiri okupacione zone, Berlinom e
rukovoditi Saveznika komisija, Njemaka e se pacifirati,
- nastavljeno je izgraivanje UN-a,
- U Poljskoj e se osnovati vlada narodnog jedinstava, od Lubinskog komiteta i vlade u
Londonu,
- SSSR e ui u rat protiv Japana, a za uzvrat e dobiti Kurilsko otoje,
u Jugoslaviji e se sastaviti vlada" Tito-ubai.













23

4.Posljedice rata
Taan broj ljudskih rtava u ratu nepoznat je i do danas. Broj se procjenjuje na oko 55
milijuna ljudi, to je najvei broj do danas. Broj ranjenih bio je viestruko vei, to, s obzirom
na tadanji broj stanovnika planeta Zemlje, Drugi svjetski rat ini najkrvavijim sukobom u
povijesti.
Rat je doveo do dramatinih demografskih promjena u mnogim dijelovima svijeta. Cijele su
etnike zajednice ili desetkovane ili prisilno raseljene. Najalosniji su primjer tog
desetkovanja i muenja europski idovi i Romi. idovi koji su preivjeli holokaust uglavnom
su se iselili u SAD i Aziju gdje su stvorili Izrael.
Od protjeranih naroda to su bili Nijemci (iz Istone Europe).
I materijalni gubici bili su veliki. U ratu su nestali i mnogi dijelovi kulturne batine, za to su
najbolji primjer Varava, koju su, nakon neuspjelog ustanka godine 1944., Nijemci u
potpunosti razorili, te Dresden iji je vei dio godine 1945. spaljen u saveznikom
bombardiranju.
Sl.4. Njemaki teritorijalni gubici











24

5. Zakljuak
Na poznati pisac Abdulah Sidran kae : "Rat je veliko zlo, koje hoda u kuu doe, u duu
ue i kuu i duu uzme"(Sarajevski tabut). Definitivno da je na veliki Sidran govori istinu u
ovim rijeima, dokazi su i gubici i stradanja ljudi irom svijeta u mnogim ratovima. Svaki rat
je u sutini isti, jer svaki donosi stradanja, smrt i tugu , unitava kako materijalno tako i
duevno stanje jedne drave.
Drugi svjetski rat smatra se najveim i najduim krvavim sukobom u novoj historiji. Poeo je
napadom Njemake na Poljsku 1. Septembra 1939. godine. Brzo se proirivao na sve
kontinente i obuhvatio je gotovo sve drave svijeta. Rat je trajao est godina i zavrio je
kapitulacijom Japana 2. septembra 1945. godine. Posljedice koje je ostavio rat prisutne su i
danas u mnogim dravama. Njemaki, italijanski i japanski faisti poveli su osvajaki rat s
ciljem da izvre novu podjelu svijeta i stvore novi poredak u kojem e imati ekonomsku,
politiku i vojnu dominaciju, uspostaviti vladavinu terora i nasilja i unititi svaki oblik ljudske
slobode, dostojanstva i humanizma.
Drugi svjetski rat donio je rtve u itavom svijetu. Ukupan broj vojnih i civilnih rtava
iznosio je 41 620 600-51 942 900. Mobilisano je ukupno oko 110 miliona osoba dok je bilo
angaovano oko 80 000 tenkova, 500 000 artiljerijskih oruja i preko 5 miliona mitraljeza. To
je bio najkrvaviji sukob u historiji sa preko 50 000 poginulih.
Drugi svjetski rat bio je krvavi sukob koji nikome nije donio nita dobro. On je donio samo
veliki broj poginulih, zarobljenih i nestalih. Veliki broj civila je ubijen u bombardovanjima
gradova. To je bio oruani sukob koji je donio u svijet veliko razaranje koje se u pojedinim
dijelovima osjeti i danas.












25

6. Literatura
1. Vojna enciklopedija, Drugo izdanje, Beograd,1970.godina
2. Vojna historija hrestomatija, Sarajevo, juna 1977.godine
3.Vinston F.eril II svjetski rat, 1938-1945.godina
4.http://bs.wikiquote.org/wiki/Rat
5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat