AMERIKA I RUSIJA

1. POECI AMERIKO-RUSKIH ODNOSA

- zbog zaokupljenosti europskim pitanjima i uvjerenja da Amerika ipak ne moe previe oslabiti Veliku
Britaniju, ruski carski dvor nije pokazivao vee zanimanje za razvijanje odnosa.
- unato prilino ladnom prijemu na koji su Amerikanci naili u !usiju, trgovina se poela vrlo dobro
razvijati.
- ameriki brodovi dovozili su papar, kavu, aj, pamuk, duan i eer, a iz !usije su odvozili platno, eljezo,
krzna, lan i kavijar.
- "#"$. godine, obje su zemlje u nastojanju da odre tu trgovinu, uloile mnogo napora da se odnosi ne bi
kvarili.
- zaokupljen potrebom obrane !usije, car nije imao vremena ni moguosti da se posveti rjeavanju
britansko-amerikog rata, a osim toga, Velika Britanija je upozorila da ne privaa ruske dobre usluge.
- ruski car dobio nadimak %vladar strave&.
Prvi rusko-ameriki sporaum
- nakon prestanka britansko-amerikog rata, odnosi su se ponovno normalizirali i takvi ostali cijelo "'. st.
- ruska kompanija koja se nazivala !usko-amerikom, a bavila se istraivanjima i trgovinom, poela je
uvelike naseljavati lovce i trgovce u okolici dananjeg (an )rancisca.
- zbog nemogunosti breg komuniciranja i prevelike udaljenosti, odravanje tog naselja vrlo skupo i teko
- 1!"#. $o%i&e potpisana je Ko&ve&'i(a o Pa'i)ikom o'ea&u i s(everoapa%&o( o*a+i S(ever&e Amerike
- prvi *ormalni sporazum izme+u dviju zemalja
- ameriko-ruska konvencija postala je znaajna i zbog toga to je 1!",. $o%i&e bila proglasena tzv.
Mo&roeva %ok-ri&a kojom se zatjevalo od svi ostali zemalja da ne koloniziraju zapadnu emis*eru i da
se ne mijeaju, posebno ne europske drave, u poslove ,ovog svijeta
- 1!,". u Pe-ro$ra%u je bio potpisan %vos-ra&i ameriko-ruski u$ovor o -r$ovi&i i p+ovi%*i, a u doba
krimskog rata Amerika je bla striktno neutralna
- u elji da istakne svoju neutralnost, 1!.#.$. bila je potpisana i posebna Ko&ve&'i(a o pravima &eu-ra+a'a
&a moru
Rusi(a i $ra/a&ski ra- u Ameri'i
- gra+anski rat u Americi bio je prva ozbiljna prilika da se ispita trajnost i vrstoa veza stvoreni izme+u
dviju veliki drava
- 1!01. pre%s(e%&ik 1i&'o+& (e pro$+asio *+oka%u (u2&i3 ameriki3 +uka
- oekivalo se da e )rancuska i Velika Britanija, koje su i dalje davale pomo -on*ederaciji, najaviti
otvoreni rat (jeveru, a to bi tada trebalo pripomoi njegovu padu
- rusko je stajalite bilo od poetka na strani .nije
- ruski je carski dvor i u sukobu izme+u (jevera i /uga vidio priliku da se donekle poremeti opa europska
ravnotea snaga i da se jo vie ojaaju ruske veze s Amerikom.
- za razliku od (jevera, koji se zalagao za buroasko-liberalna naela razvoja, /ug je bio vrto
kolonijalistiki organizirana
- !usija je od prvi dana odluno podravala .niju upozoravajui ostale europske sile koliko je odluna u
svom stavu
- !usija je pozvala Ameriku da njezini brodovi u ruskim lukama slobodno dovoze plijen, odnosno britanske
zarobljenine ratne brodove
- pokuaje -on*ederacije da uspostavi odnose s !usijom i da poalje svoje poslanike u 0etrograd !usija je
odbila tvrdei da se u !usiji .nija smatra punopravnim i jedinim predstavnikom amerikog naroda
- vrsta moralna i diplomatska potpora (jeveru, sprijeila je Veliku Britaniju da se aktivno ukljui u sukob
ameriki drava i da pomogne /ugu.
- u jeku veliki pobjeda .nije, "#12. godine, dvije eskadrile ruske ratne mornarice sveano su s najviim
poastima uplovile u (an )rancisco i ,e3 4ork gdje i je stanovnitvo oduevljeno doekalo
- napetost oko 0oljske dosegla je u to doba vrunac i !usija se bojala da bi njezinu paci*iku i baltiku *lotu
mogli naprosto blokirati )rancuzi i 5nglezi, zato je slanje *lote u Ameriku omoguilo njezino slobodno
manevriranje.
- s druge strane, za Ameriku je prisutnost ruske *lote bila snana mani*estacija podrke. 6ako brodovi nisu
neposredno sudjelovali u ratnim operacijama, oni su bili znaajan initelj u odnosima izme+u dviju
zaraeni strana
Ruska pro%a(a A+(aske
- nakon povlaenja !usa iz -ali*ornije i kanadskog 0aci*ika, Aljaska je bila manje vana
- !usko-ameria kompanija, koja je uglavnom operirala na tim podrujima, zapala je u velike dugove, to je
potenciralo i slabljenje !usije nakon krimskog rata i velikim odljevom stanovnitva s tog podruja
- Amerikanci su uloili znaajne napore da rijee pitanje Aljaske
- smatralo se da e nakon Aljaske biti sprijeene sve nove ruske inicijative za eventualnim naseljavanjem
zapadne emis*ere i da ce bez takvi udaljeni baza i ruski istraivaki napori biti tako+er uvelike smanjeni,
odnosno svedeni na ruske granice
- "#7'. Amerikanci su ponudili carskom dvoru 7 milijuna dolara za naputanje Aljaske
- "#18. godine carski dvor je pristao na ustupanje Aljaske, ali po dvostruko vioj cijeni, koja je sada iznosila
"9 milijuna dolara. ,o, kako se Amerikancima cijena inila previsokom, ponu+eno je kompromisno rjeenje
i Aljaska je prodana za 8.$ milijuna dolara.
- otkrilo se da se na njoj nalaze znaajna nalazita zlata, a i bogata na*tonosna polja otkrivena "'1'.
-Amerike namjere bile su prilino jasne.
- nakon zavretka rata mlada drava u velikoj ekspanziji eljela je zavatiti to vie novi prostora, a osobito
se isticala tenja da se prodire prema 0aci*iku
- (A: su iskoristile svoje dobre odnose s !usijom da zadobiju taj teritorij, koji je iskljuivao mogunost
daljni ruski prodora u Ameriku
- !usija se vjerojatno odluila za ustupanje Aljaske Americi, smatrajui da je i to manje zlo nego da taj dio
!usije postane britanski
Ruski i ameriki i&-eresi &a Da+ekom is-oku
-!uska penetracija na 6stoku zapoela je jo krajem "8. stoljea i ila je uglavnom u pravcu jaanja trgovine
s -inom
- !usija je nastupala kao zemlja koja je osim svoji proizvoda nudila i niz drugi proizvoda europski
drava, dok je -ina prodavala pamuk, svilu, aj, porculan i eer
- istodobno i druge europske velesile tako+er su jaale svoju prisutnost u -ini, a !usija nikako nije tjela
ispustiti iz ruku taj bogati izvor
- generalni guverner istonog (ibira ,ikolaj ;uravev bio je vrlo poduzetan osvaja novi podruja koji je
ubrzo stvorio nekoliko snani i dobro organizirani stanica du rijeke Amur, a poslao je i prvu ekspediciju
na (aalin.
- dio problema rijeen jer su u prijanjim razdobljima svi ruski napori da prodru na 6stok zapinjali zbog
komunikacija, ladnoe i opskrbe, to je me+utim, sada bilo postepeno rjeavano.
- izme+u "#71-"#7#. godine, dok je -ina bila u sukobu s Britanijom i )rancuskom, carska je !usija preko
svoji generala sklopila nekoliko ugovora koje se esto spominju i u dananjim kinesko-ruskim
polemikama.
- u$ovor i A($u&a 41!.!5 dao je !usiji sjeverni dio obale rijeke Amur i potvrdio je zajedniku okupaciju
podruja .suria.
- u$ovor i 6(e&'i&a 41!.!5 dao je !usiji iste trgovinske povlastice koje su prije imale )rancuska, 5nglska i
Amerika.
- u$ovor i Peki&$a 41!075 potvrdio je vrijednost svi ti ugovora i dao !usiji velika podruja izme+u
rijeke Amura, .suria i 0aci*ikog ocean.
- !usi su zapoeli izgradnju luke u Vladivostoku i 0ort Arturu, koje su ubrzo postale glavne trgovinske i
ratne luke na 0aci*iku.
- (jedinjene :rave su vidjele u ruskoj penetraciji veliki izazov amerikoj politici.
- ameriki poslanik u 0ekingu pisao je dravnom sekretaru ;arsallu da je vrijedno uloiti sve napore kako
bi se !usija sprijeila da proiruje svoje paci*ike granice, jer je to jedini nain da se izbjegne izravno rusko
%mijeanje u kineske unutranje poslove&.
- dok je na obje strane jaao napor da se na :alekom istoku ugrabe to bolje pozicije, ameriko-ruski odnosi
imali su neto manje znaenje.
- izbijanje rusko-japanskog rata "'9<. godine ponovno je bila prilika da se ispitaju ameriko-ruski odnosi i
da se uoi novi odnos snaga na 0aci*iku.
- za razliku od prijanjeg razdoblja ispunjenog prijateljstvom, u novim pojaanim kon*rontacijama amerike
simpatije bile su na strani /apana, dok je slubeni =aington nastojao zadrati neutralan stav.
- nakon velike bitke kod >uime, gdje je ruska ratna *lota pretrpjela teke gubitke, raspoloenje u (A:
poelo se polagano mijenjati. 0ostalo je oito da je /apan snana drava, sposobna za vo+enje ratni
operacija, ali i za nova osvajanja u Aziji.
- umjesto da private novog pobjednika, (A: su zakljuile da bi odranje rusko-japanskog balansiranog
odnosa vie odgovaralo amerikim interesima i da je nedopustivo da se na ruskom porazu uzdigne novi
pobjednik- snani /apan.
- svaki dan ratni operacija /apana stajao je oko milijun dolara.
-"'97. zapoeli su mirovni pregovori u 0ortsmoutu.
- /apan nije uspio u svojim zatjevima da dobije novanu naknadu za ratne tete niti da zadri zarobljene
ruske brodove, me+utim !usija je morala predati /apanu polovicu (aalina, poluotok ?iaotung zajedno s
lukama 0ort Artur i :aln@j i junomandursku eljeznicu.
- ;andurija je vraena -ini, a -oreja, zbog koje je i dolo do rata, proglaena je samostalnom dravom u
japanskoj s*eri utjecaja.
- predsjednik !oosevelt nazvan je %japano*ilom&.
- u to doba zapoele su i velike rasprave na ruskom dvoru o daljnjoj sudbini ameriko-ruski odnosa,
posebno s obzirom na :aleki istok.
- i dok se na jednoj strani stvarala grupa pristalica daljnjeg ameriko-ruskog prijateljstva i suradnje, na
drugoj strani jaala je grupa koja se zalagala za razvijanje novi odnosa s /apanom.
- ta je grupa pobijedila, ime su bile otvorene mogunosti za zajedniko rusko-japansko djelovanje u
;anduriji, a !usija je istodobno dobila pravo na vanjsku ;ongoliju.
- /apan je iz rata izaao kao vrlo snana drava, s velikim mogunostima za dalje akcije.
- u Americi i u !usiji ponovno je oivjela ideja o potrebi jaanja ameriko-ruski veza.
- prijatelstvo ipak nije doivjelo prijanje razmjere.
- Americi nije odgovarala ruska korumpirana i statina sredina u kojoj je car imao neograniena prava i bili
je zapanjena nee*ikasnou ruske dravne organizacije to i,naravno, nije moglo poticati na veu suradnju s
takvom zemljom.
- situacija se bitnije promijenila tek nakon napada njemaki podmornica na amerike brodove, to je u
travnju "'"8. dovelo (jedinjene :rave u zajedniki borbu protiv ,jemake i njezini saveznika.
- prilike za stvaranje novi odnosa prijateljstva izme+u carske !usije i Amerike ubrzo su nestale jer je
revolucija otvorila potpuno novo poglavlje u ameriko-ruskim, a poslije ameriko-sovjetskim odnosima.
". AMERIKA PO1I6IKA I S68ARAN9E :EM19E SO89E6A
- izbijanje revolucije u !usiji jo je vie ojaalo ameriko zanimanje za tu zemlju, s kojom su se sada
(jedinjene :rave nalazile u velikom ratnom savezu.
- iri krugovi ameriki biznismena vidjeli su velike potencijalne mogunosti suradnje s !usijom.
- sa svojim sirovinama i velikom mogunou apsorpcije ameriki roba !usija je bila znaajan i
potencijalno atraktivan partner, a osobito je to vrijedilo za dugoronost odnosa.
Ru;e&(e 'arima u Rusi(i
- svrgavanje cara i stvaranje nove dravne vlasti, (jedinjene :rave su doekale s velikim zadovoljstvom u
kojem se ipak nazirala zabrinutost za daljnje vo+enje rata.
- predsjednik Aeodore !oosevelt, poznat ne ba po proruskim osjeajima, tako+er je pozdravio pad
!omanovi istiui nove mogunosti akcije slobodni drava.
- Amerika je bila prva zemlja koja je dala kredite privremenoj vladi, a nekoliko razliiti delegacija
otputovala je iz (A: u !usiju.
- Amerika se politika usmjerila prije svega na pomaganje nove vlade i jaanje njezini mogunosti akcije.
Vjerovalo se da e to podrati !usija da i dalje nastavi svoje sudjelovanje u ratu.
- u izvjetajima koji su dolazili iz !usije, stalno se ponavljalo da privremena vlada treba sredstva i da je bez
intenzivne amerike pomoi teko predvidjeti daljnji razvoj doga+aja u !usiji.
- =oodro3 =ilson poslao je specijalnu delegaciju u !usiju pod vodstvom biveg dravnog tajnika 5lisa
!oota. ,jezin je zadatak bio da ispita stvarno stanje u !usiji, politike pozicije privremene vlade i da
istodobno razmotri mogunosti za djelotvorno koritenje amerike pomoi.
- poslije povratka iz !usije delegacija je podnijela dva izvjetaja o stanju dalekog saveznika.
- u jednom, koji je objavljen, tvrdilo se da je situacija pod kontrolim privremene vlade i da nema vei
problema za razvijanje ameriko-ruski odnosa u postcarskim uvjetima.
- u drugom izvjetaju, koji je podnesen =ilsonu, isticalo se da je privremena vlada suoena s golemim
problemima i da e pasti, a !usija se povui iz rata ako se ti problemi ubrzo ne rijee.
- demokratizacija reima bila je pozdravljena kao korak naprijed u jaanju veza s ostalim dravama
lanicama Antante i kao znaajna mogunost da se u novim uvjetima, uz suradnju buroazije, osigura
pobjedonosni zavretak rata.
- ameriki ambasador )rancis aktivno se zauzimao za davanje pomoi privremenoj vladi, neprestano
zatijevajui da se odobre nova sredstva za njezino djelovanje.
- u svibnju "'"8. godine doputovala je u !usiju ekipa ameriki strunjaka koja je trebala pomoi u
odravanju i modernizaciji ruski eljeznica, to je isto tako imalo veliko vojno znaenje.
- dolazi i delegacija amerikog >rvenog kria, koja tako+er pomae privremenoj vladi, a i nekoliko drugi
delegacija razni ameriki poduzea.
- amerika ambasada iz 0etrograda slala je stalno depee u kojima je kritizirala privremenu vladu da je
previe popustljiva u odnosu prema boljevicima.
- veina svi ti izvjetaja i depea zavravala je s *razomB ako (A: ne budu pomagale privremenu vladu,
%katastro*a je neizbjena&.
-8. studenog "'"8. izvrena je revolucija i zbaena je imperijalistika privremena vlada.
- prvi dana nakon stvaranja nove vlasti, u =asingtonu je odlueno da (A: nee stupati ni u kakve
kontakte s novom vlasti i nee je priznati.
Sov(e-i &u%e uspos-avu %ip+oma-ski3 o%&osa
- nova vlast u 0etrogradu obavijestila je $". studenog "'"8. diplomatskim putem (A: i druge zemlje koje su
imale svoje ambasade u 0etrogradu o stvaranju nove vlade (avjeta narodni komesara. Bio je pridodan i
tekst :ekreta o miru.
- ambasadori su prenijeli te poruke svojim vladama savjetujui im istodobno da ne odgovaraju na bilo kakve
sovjetske prijedloge.
- $#. studenog sovjetska je vlada predloila vladi (A: i dravama Antante da zaponu pregovore s
,jemakom, na to tako+er nije bilo odgovora.
- sovjetska vlada obavijestila vladu (A: o stupanju u pregovore s ,jemakom, me+utim ni tada nije uruen
nikakav odgovor.
- ameriki ambasador je 1 prosinca "'"8. obavijeten da predsjednik =ilson eli da se prekinu svi
neposredni kontakti sa sovjetskom vladom.
- etiri dana poslije )rancis je uputio predsjedniku (A: prijedlog o stvaranju reima vojne diktature u !usiji
s generalom -aledinom na elu.
- od tog trenutka zapoinje duga amerika djelatnost u !usiji, koja je nastojala svim sredstvima likvidirati
legalno postojeu vladu i vratiti na vlast rusku buroaziju.
Priprema a i&-erve&'i(u u Rusi(i
- u (jedinjenim :ravama ve je bio stvoren plan za borbu protiv sovjetske vlasti.
- predsjednik =ilson bio je odluan da se uini sve to treba kako bi se svrgnula sovjetska drava.
- tri tjedna nakon izvrene revolucije u Vladivostok je uplovila amerika krstarica %Brookl@n& s
komadantom amerike *lote na 0aci*iku admiralom Austinom -nigtom. Cn je bio aktivan u stvaranju
rusko-amerikog komiteta koji je zapravo postao arite kontrarevolucije.
- nova situacija je znatno oivjela aktivnost ostali diplomatski misija u !usiji i ve su se stvarali planovi
da se obori sovjetska vlast uz pomo vanjski snaga.
- ameriki tisak poeo je svakodnevno pisati o straotama sovjetske vlasti, rtvama revolucije, sprezi koja
postoji izme+u ,jemake i !usije i sl.
- posebno ogorenje amerike javnosti izazvala je tzv. (issanova misija.
- kao lan amerikog komiteta za javno in*ormiranje (isson je otputovao u 0etrograd i nakon povratka u
jesen "'"#. godine otkrio je da ima dokumente u kojima je %dokazano& da je oktobarska revolucija zapravo
njemako-ruska zavjera protiv zapadni savenika.
- poslije je ustanovljeno da su ti dokumenti bili najobiniji *alsi*ikat.
- (A: i ostale lanice Antante posebno su bile zabrinute zbog njemako-sovjetski pregovora o sklapanju
mira.
- u (A: je lansirana kampanja gdje se tvrdilo da e (A: pomoi svaku vladu koja pokae elju da se bori
protiv ,ijemaca.
- prije poetka odravanja Detvrtog sveruskog kongresa (ovjeta, koji je trebao odrediti odnos sovjetske
vlasti prema tekstu mirovnog ugovora s ,jemakom i rati*icirati ga, predsjednik =ilson je istaknuo
simpatije koje ameriki narod, i on osobno, gaje prema ruskom narodu.
- dan nakon potpisivanja Brest-litovskog mira ameriki ambasador )rancis, uz odobravanje (tate
:epartmenta, izjavio jeB %;i ne priznajemo Brest-litovski mir&, pozivajui istodobno sve
kontrarevolucionarne snage da krenu u borbu protiv ,jemake, ali i na svrgavanje sovjetske vlasti,
obeavajui im pri tome punu podrku i pomo (A:.
- amerika se vlada jo sredinom "'"#. godine poela ozbiljno pripremati za vojnu intervenciju u !usiji.
- 1. srpnja "'"#. u Bijeloj kui je donesena odluka o intervenciji.
- u srpnju "'"#. godine 5ngleska, )rancuska i (A: potpisale su sporazum s 0rezidijumom murmanskog
sovjeta, gdje su se ve iskrcavali savezniki vojnici, o opskrbi ranom stanovnitva tog podruja i obrani
protiv ,ijemaca.
- 2.kolovoza "'"#. vlada (A: objavila je deklaraciju o sudjelovanju u antisovjetskoj intervenciji.
- predloeno je /apanu da svaka zemlja poalje po nekoliko tisua vojnika kako bi se odrao Vladivostok i
pomoglo eoslovakom korpusu da se probije iz (ibira.
- u deklaraciji se isto tako tvrdilo da se (A: nemaju namjere mijeati u unutranja pitanja !usije.
- ubrzo je u sjevernim dijelovima (ovjetskog (aveza bilo oko <9 999 strani vojnika, od koji "2 999
Amerikanaca.
- na red je doao i :aleki istok. 0rebacujui amerike vojne snage iz ;anile i >ali*ornije, ubrzo se na
:alekom istoku nalo oko "9 999 ameriki vojnika.
- prisustvo strani vojni snaga na tlu !usije i njiove akcije ipak nisu bitnije pridonijele jaanju
kontrarevolucionarni snaga.
- zavretak prvog svjetskog rata znatno je oteao poloaj mlade sovjetske republike.
- u novog situaciji, kada snage Antante vie nisu imale drugog neprijatelja, (ovjetska !usija postala je
glavna meta.
- u (tockolmu je odran sastanak ataea ambasade (A: u ?ondonu, Buckera, i predstavnika sovjetske
vlade ?itvinova.
- na sastanku su bila pokrenuta pitanja o odnosima izme+u sovjetske vlasti i snaga Antante, a i mogunosti
kako da se rijee odnosi u svijetlu poslijeratni kretanja.
- sovjetska strana je zatijevala da se prekinu oruane intervencije u !usiji, istiui svoju spremnost da
normalizira odnose s kapitalistikim dravama.
- nakon to je obavijten, =ilson je zajedno s ostalim e*ovima drava Antante predloio da se sazove
posebna kon*erencija na 0rinevskim otocima u ;ramornom moru i da se na njoj raspravi rusko pitanje.
<u++i--ova misi(a
- u ;oskvu je bio upuen suradnik (tate :epartmenta Bullitt koji je trebao pregovarati sa sovjetskom
stranom.
- sastao se sa Dierinom i ?itvinovim, a primio ga je i ?enjin.
- sovjetski predstavnici privatili su ideju o mirovnoj kon*erenciji, ali su pri tome zatijevali da se za
vrijeme njezina odravanja obustave sve aktivnosti neprijatelja (ovjetske !usije i da zaraene strane ne
jaaju svoje snage. . dokumentu koji je tom prilikom zajedniki izra+en sovjetska vlada je pristala platiti
inozemne dugove bive carske vlade.
- uspjesi armije generala -olaka, negativna reakcija ?lo@da Eeorgea i *rancusko nastojanje da se pojaa
intervencija, postavili su u drugi plan mirovnu kon*erenciju i Bullittov izvjetaj.
- =illiam Bullitt, koji je uloio mnogo napora u pokuaju da se uspostavi dijalog sa sovjetskim
rukovodiocima, ogoren zbog takva stava ameriki politiara, uputio je i pismo predsjedniku =ilsonu u
kojem je izrazio svoje nezadovoljstvo.
- obraajui se raznim amerikim predstavnicima u !usiji, stalno se isticalo da je (ovjetska !usija
zainteresirana za normalan razvoj odnosa.
- "'"'. sovjetska vlada je imenovala ?. ;. ;artensa za predsjednika ,arodnog komesarijata vanjski
posloba u (A:.
- pokuao je stupiti u vezu sa (tate :epartmentom, me+utim, u tome nije uspio. (tate :epartment je izjavio
da od 7.lipnja "'"8. vlada (A: ima diplomatske odnose s !usijom preko slubenog predstavnika !usije u
=asingtonu, ambasadora Bameteva. ,o, unato tome, ;artens je pokuao djelovati u (A:.
- naglaavajui neprestano da je sovjetska vlast spremna platiti dugove carske !usije, ;artens je pokuao
nabaviti u (A: automobile, opremu, strojeve, prometna sredstva.
- martensove kupovne ponude dostigle su brojku od 299 milijuna dolara. Vlada (A: ubrzo je poela guiti
kontakt.
- poetkom "'$". godine ured je zatvoren, a ;artens se vratio u ;oskvu.
- ameriki izvoz u !usiju ti je godina bio vrlo malen i iznosio samo $99 999 dolara.
- jaanje antisovjetske propagande u (A: posebno se istaklo nakon osnivanje Aree internacionale i
stvaranje -omunistike partije (A:. (tavovi 6nternacionale ocijenjeni su kao poziv na opi ustanak protiv
postojei reima. -ako je -0 (A: potpuno privaala tu politiku, ubrzo je dobila epitet %sovjetskog agenta
u Americi&.
Preki% i&-erve&'i(e
- krajem druge polovice "'"'. godine kotrarevolucionarne snage u !usiji poele su dobitvati udarce gotovo
na svim *rontovima.
- poetkom sijenja "'$9. godine zapovjednik ameriki snaga na :alekom istoku dobio je nare+enje da
povue trupe iz (ibira. 5vakuacija je objavljena do poetka travnaj "'$9, ali je u okolici Vladivostoka i dalje
ostala amerika krstarica %(acramento&, dok je odjel ameriki vojnika bio stacioniran na !uskom otoku.
Aek krajem "'$$. godine %(acramento& je ukrcao taj odjel ameriki vojnika i tako je ameriko sudjelovanje
u intervenciji u !usiji bilo zavrenoF
- razlozi koji su sile Antante, a posebno (A:, naveli da prekinu intervenciju bili su mnogostruki.
- veina stanovnitva koje je ivjelo u siromatvu i bijedi bilo je spremno da se bori za novu sovjetsku vlast.
Ao je jasno pokazalo da boljevika partija ima veliku podrku naroda.
- osim toga, pokazali su da ideje Cktobra mogu prijei ruske granice i da novi socijalistiki sistem moe biti
opasan za svjetsku buroaziju.
- trea internacionala poela je ve djelovati, i u nizu konkretnij mani*estacija kojima se davala pomo i
potpora (ovjetskoj !usiji, vidjele su se mogunosti djelovanja te organizacije me+unarodnog proletarijata.
- (A: smatrala su da je mnogo bolje koncentrirati se na rjeavanje unutranji ameriki pitanja.
- (ovjetska je vlada nastojala da to prije dobije me+unarodno priznanje i da u zaetku razbije kapitalistiki
cordon sanitaire koji se stvarao oko !usije.
- (ovjetska !usija je pozivala vlade razni zemalja da uspostave s njom diplomatske odnose i nova vlast se
obvezivala da e priznati sve prijanje obveze carkse i privremene vlade, ali unato tome nije bilo
spremnosti da se s njom sura+uje.
- ?enjin je vie puta apelirao da se razvijaju me+udravni odnosi s kapitalistikim svijetom.
- dolo je do poljsko-ruskog rata G"'$9-"'$"H i Amerika je zduno bila na strani 0oljske.
- poljska vojska dobila je oruje i vojnu opremu iz (A:, vrijednost koje je bila ".8 milijardi dolara te je
Amerika dala zajam od "81 milijuna dolara.
- sovjetsko isticanja da je 0oljska lanica Antante i ?ige naroda, te apeliranje na zapadne drave da se
prona+e mirno rjeenje za sukob, Iapad nije privatio.
- nakon mira s ?itvom i 0oljskom i unitenja Vrangelove vojske (ovjetska !usija je otvorila novo poglavlje
u svom razvoju i uzela si vremena za izgradnju i obnovu ratom i revolucijom unitene zemlje.
- amerika diplomacija onemoguila je stvaranje ekonomski kontakata.
,. OD I:O1ACI9E DO USPOS6A819AN9A DIP1OMA6SKIH ODNOSA
- zavretak vojne intervencije u !usiji doekale su (A: i /apan u poveanoj nezaposlenosti. Brojni trajkovi
u 6taliji, ,jemakoj, Velikoj Britaniji i )rancuskoj onemoguili su normalan razvoj privrede.
- bila je posebno pojaana diplomatska aktivnost sa susjednim dravama kako bi se otvorio %prozor u svijet&
i stupilo na me+unarodnu politiku i ekonomsku scenu.
- i dalje nisu doputala (ovjetskom (avezu normalno ukljuivanje u me+unarodne odnose, a predvodnik i
glavni pokreta takve politike bile su (A:.
- budui da je situacija u 5uropi bila vrlo sloena i da se smatralo da nije mogue rjeavati pitanja
ekonomskog ozdravljenja bez sudjelovanja predstavnika tako velike zemlje, postepeno su nastajali prvi
bilateralni kontakti sa (ovjetskom !usijom.
- sovjetska je diplomacija u oujku "'$". godine uspjela zakljuiti sporazum o politikim i ekonomskim
pitanjima s Velikom Britanijom.
- nakon toga zakljuen je i sporazum o privremenom obnavljanju njemako-ruski trgovinski odnosa, to je
zapravo bio prvi ugovor koji je ,jemaka zakljuila nakon izgubljenog rata.
=+a% u Rusi(i
- "'$". godine !usiju je zavatila velika glad.
- vie od $9 milijuna ljudi s 0ovolja, sjevernog -avkaza i neki dijelova .krajine bilo je ugroeno od gladi.
- stvaraju se komiteti za pomo (ovjetskoj !usiji, koji su uspjeli za manje od godinu dana skupiti oko
milijardu maraka.
- posebno se zainteresirala amerika politika. Ibog niski cijena penice na burzama, mogunost izvoza ita
omoguila bi da se postigne nekoliko znaajni uinaka. 6zvoz ita oslobodio bi (A: vikova i stvorila bi se
umjetno via cijena kod kue. ( druge strane, time bi se pokazao autoritet i uspjenost amerike drave.
- amerika organizacija za davanje pomoi GA!AH kojom je rukovodio Jerbert Joover, tadanji ministar
trgovine, upustila se u pregovore sa (ovjetima.
- amerika je strana zatjevala da joj se zbog davanja pomoi omoguiB slobodna djelatnost bez ingerencije
sovjetski vlasti, sloboda ulaza i izlaza njezini predstavnika, sloboda kretanja po !usiji i pravo osnivanja
A!A komiteta na terenu.
- sovjeti su se isprva usprotivili tim zatjevima istiui da nee dopustiti stvaranja %drave u dravi&.
-$9.kolovoza "'$". ipak je potpisan sporazum kojim se sovjetska strana obvezala da e stvoriti potrebne
uvjete za rad A!A.
- A!A je preuzela obveze da opskrbi stanovnitvo, a posebno djecu, ranom, odjeom i medicinskom
pomoi, te obvezu da se njezini predstavnici nee baviti nikakvom politikom i komercijalnom djelatnou.
- "9 milijuna ljudi spaeno je od gladi zavaljujui toj organizaciji.
-me+utim, sovjetska strana je ubrzo poela kritizirati djelatnost A!A, posebno neki njezini predstavnika
koji su se angairali u podrivakoj, pa ak i obavjetajnoj djelatnosti.
- poetkom "'$$. slubeno je zatraeno od A!A ili da prekine takvu vrstu djelatnosti ili da napusti svoju
misiju u (ovjetskoj !usiji.
- znaajnu pomo gladnima davao je i ,ansenov komitet, na elu kojeg je bio slavni norveki istraiva
(jevera )ridtjo* ,ansen.
- "9. kolovoza "'$". Vrovni savjet Antante donio je odluku o stvaranju me+unarodne komisije koja bi
davala pomo gladnima u !usiji.
- akcija spaavanja izgladnjelog ruskog stanovnitva i potpisivanja prvi me+unarodni ugovora omoguili
su sovjetskoj vlasti da postepeno izlazi na me+unarodnu scenu.
- "'$<. ona je ve trgovala s "< zemalja. Kto je bio prvi uspje sovjetske diplomacije.
- vlada (A: bila je i dalje odluno protiv uspostavljanja kontakata.
Dip+oma-ski *o(ko- Rusi(e
- bojkot se posebno pokazao prilikom sazivanja =asingtonske kon*erencije o Aiom oceanu.
- na kon*erenciju je iznenada stigla i delegacija :alekoistone republike koja je odma objavila deklaraciju
u kojoj je istakla da je cilj njezina dolaska da uspostavi diplomatske i trgovinske odnose sa (A: i da
istodobno na -on*erenciji eli iznijeti svoje stavove o potrebi evakuacije japanski vojni snaga s podruja
:alekoistone republike.
- $#.listopada "'$". sovjetska je vlada pozvala sve vlade da zajedniki razmotre pitanje o ekonomskim
zatjevima u odnosu prema !usiji i da se na toj kon*erenciji izradi mirovni ugovor.
- (ovjetska se vlada obvezala da e priznati sve dorevolucionarne dugove. ,a sastanku u >annesu vrovno
je vijee Antante privatilo sovjetski prijedlog. ,a -on*erenciji su sporazumno izra+eni zajedniki uvjeti na
kojima se poslije eljelo pregovarati sa (ovjetskom !usijom.
- uoi odravanja sastanka u Eenovi, dravni sekretar >arles Juges obavijestio je sudionike sastanka da
(A: nee na njemu prisustvovati. -ao obrazloenje vlada (A: je navela da e se na kon*erencije
raspravljati vie o politikim nego ekonomskim pitanjima.
- prije poetka -on*erencije u (A: su ponovno oivjele nade u mogunost vojnog likvidiranja sovjetske
vlasti.
- u travnju "'$$. godine stigao je u =asington i ataman (emenev koji je zatijevao dodatna *inancijska
sredstva za nove akcije u !usiji.
- (A: su posebno bile zainteresirane da se tono odredi svota predratni i ratni dugova i virjednost
naknade vlasnicima zaplijenjene imovine.
- na kon*erenciji u Jaagu uz kompliciranje odnosa izme+u saveznika zbog na*te, odnosno na*tni koncesija
u !usiji, pojavile su se dvije razliite tendencije.
- jedna je ila za uspostavljanjem konkretni poslovni odnosa, dok je druga koju je posebno podrala
amerika diplomacija, nastojala pod svaku cijenu zadrati sovjetsku !usiju u izolaciji.
- isto tako kao i u 5uropi, (jedinjene :rave su nastojale iskljuiti (ovjetsku !usiju iz me+unarodni
odnosa na :alekom istoku.
- amerika vanjska politika trudila se odrati u stalnoj napetosti sovjetsko-japanske odnose kako bi, na
jednoj strani, blokirala (ovjete, a na drugoj sprijeila /apan da se previe izdigne u Aziji.
- u Americi su postojali i krugovi koji su bili protiv izoliranja i blokiranja (ovjetske !usije i koji su se
zalagali za normalizaciju odnosa i za njiovo daljnje razvijanje.
- krajem "'$2. AleLander Eumberg je pokuao organizirati sve te razliite grupe i pojedince da stvori novu
ameriku politiku prema socijalistikoj !usiji.
- "'$2. godine !a@mond !obins izradio je specijalni memorandum za predsjednika Jardinga.
;emorandum, u kojem je oirno obrazloio ekonomske i politike prednosti ako se prizna !usija.
0redsjednik Jarding, iako nije bio uvjeren u veliku korisnost takva poteza, odluio je poslati !obinsa u
povjerljivu misiju u (ovjetsku !usiju sa zatjevom da nakon toga podnese izvjetaj Bijeloj kui. ;e+utim,
smrt predsjednika Jardinga zatekla je !obinska na putu u ;oskvu, te se on vratio neobavljena posla,
vjerujui da je predsjednikovom smru njegov mandat prestao.
- pobornici uspostavljanja odnosa s !usijom pokuali su odma uvjeriti novog predsjednika >oolidga u
vanost tog poteza. >oolidge, koji je bio ovisan o Jugesa, odluno se suprostavljao ideji o uspostavljanju
normalni odnosa sa socijalistikom dravom.
- krajem "'$2. u svojoj poslanici -ongresu predsjednik >oolidge je traio da se uini niz ustupaka, a
ponajprije da se isplate kompenzacije amerikim biznismenima za imovinu koja im je nacionalizirana u
!usiji. Aek kad se ostvare ti uvjeti, vlada (A: je bila spremna dati !usiji moralnu i ekonomsku pomo.
Ameriko-sov(e-ski $ospo%arski o%&osi
- poeli su se postepeno razvijati ameriko-sovjetski privredni kontakti.
- dio ameriki veliki poduzea koja su tradicionalno imala kontakte s carskom !usijom uspostavile su
veze i s novom vlasti iako je opseg te trgovine bio prilino smanjen.
- "'$<. u ,e3 4orku je otvoreno sovjetsko trgovinsko predstavnitvo %Amtorg& kao zajedniko ameriko-
rusko poduzee.
-glavni dio tadanjeg amerikog izvoza bili su poljoprivredni strojevi.
- do znaajnog poveanja ekonomski odnosa dolazi poslije "'$1. godine, kada je obnovljena !usko-
amerika komora. ,jezin je cilj bio da %ojaa trgovinu, i openito unapre+uje ekonomske, komercijalne i
industrijske odnose izme+u (A: i !usije.
- godine "'$8, kada su prekinuti englesko-sovjetski diplomatski odnosi, slubeni je =asington pozdravio
takav ravoj doga+aj. (tate department je tada izjavio da svim dravama prijeti opasnost od %ekspanzije
komunizma& i da VB pokazuje put kojim treba krenuti.
- ameriki je biznis iskoristio priliku da preuzme veliki dio britanski poslova. .brzo su (A: postale glavni
opskrbljiva (ovjetskog (aveza od kojeg su (ovjeti kupili vie robe- veinom strojeva i industrijske oprema-
nego u svim ostalim zemljama zajedno.
- oivljeni ekonomski kontakti morali su utjecati na jaanje zanimanja za (ovjetski (avez, te su i glasovi
pristalica za normalizaciju bivali sve brojniji.
- tvrtke koje su poslovale u (((!-u i koje su vidjele mogunosti za daljnje irenje poslova zalagale su se za
normalizaciju odnosa, me+utim, na drugoj strani stajala je i velika skupina predstavnika amerikog biznisa
koji su se bojali sovjetskog veeg izvoza, a posebno tzv. dumping-cijena na amerikom tritu.
-?enjin je "'"#. godine smatrao da postoje objektivni uvjeti da se trgovina izme+u dviju veliki zemalja
neobino brzo razvije. 6stiui golema prirodna bogatstva !usije i amerike potrebe za sirovinama, te
mogunost golemi ameriki ulaganja u sovjetsku privredu, koja bi opet donijela amerikim biznismenima
velike pro*ite.
-jaanje odnosa trebalo je pomoi da se iskoriste neke suprotnosti me+u kapitalistima pojedini zemalja i da
se u pojedinim buroaskim zemljama trae ak i saveznici.
Uspos-ava %ip+oma-ski3 o%&osa SAD- SSSR
- trideseti godina ponovno je naglo ojaalo zanimanje za rjeavanje pitanja odnosa sa (((!-om.
-"'2$. -ongresu je podnesen prijedlog rezolucije kojim se zatijevalo da se uspostave odnosi sa (((!-om.
-ao glavne dokaze u prilog priznanju istaknuto je da se ta zemlja uspjela stabilizirati, da je priznaju gotovo
sve drave i da su gra+ani (A: zbog nepostojanja obostrani odnosa iskljueni iz niza korisni poslova koje
obavljaju gra+ani drugi drava.
- u listopadu "'22. godine dolo je do razmjene pisama izme+u ).:. !oosevelta i predsjednika >6- (((!
;iajla -alinjina. . svom pismu od "9. prosinca !oosevelt je izrazio aljenje to drave koje imaju tako
dugu tradiciju prijateljstva nemaju normalne odnose. :a se to rijei !oosevelt je predloio da ponu
ameriko-sovjerski pregovori.
- predsjednik !oosevelt obavijeten je da (ovjeti privaaju pregovore i da su za svog predstavnika
imenovali narodnog komesara za vanjske poslove ;.;. ?itvinova.
- u pregovorima koji su zapoeli poetkom studenog obje su se strane obvezale da e se u svojim uzajamnim
odnosima pridravati naela nemijeanja i da e se suzdravati od bilo kakvi aktivnosti kojima bi bio cilj
pobu+ivanje ili pomaganje oruane intervencije. Cne su se isto obvezale da nee podupirati i potpmogati
vojne organizacije i grupe kojima je cilj borba protiv politikog i drutvenog sistema jedne od nji.
- diplomatski odnosi bili su uspostavljeni "1. studenog "'22. godine.
#. OD NORMA1I:ACI9E ODNOSA DO RA6NO= SA8E:NI>68A
- (A: su posljednja velika drava koja je priznala (ovjetski (avez Gdalje u tekstu ((H
- u (ovjetskom (avezu je ta normalizacija odnosa svaena kao veliki politiko M diplomatski uspje
- privredni odnosi su bili u jako dobroj suradnji s Amerikom
(( je smatrao da je Velika Britanija glavna snaga kapitalistikog svijeta M s obzirom na broj kolonija i
potlaeni naroda
- normalizacija odnosa s (A:-om je jaala opu sovjetsku me+unarodnu poziciju
- japanska agresivna djelatnost u Aziji M /apanci su u -ini "'2".g. stvorili i u (A: uvjerenje da to nije
kratkotrajna aktivnost, ve da e /apan nastaviti takvu politiku u kojoj se jasno isticala tenja za daljnjim
osvajanjima i stvaranjem posebnog mjesta u Aziji
- prvi ameriki veleposlanik u ;oskvi M ?.C.<U11I6 M ujedno i prvi strani diplomat kojeg je primio
(taljin
Poku;a( sk+apa&(a pak-a s (apa&om
- sovjetska strana je isticala zadovoljstvo zbog uspostavljeni diplomatski odnosa i mogunosti
zajednikog rjeavanja vani pitanja od obostranog interesa
- jedno od pitanja M aktivnost /apana na :alekom istoku
- nakon Bullitova dolaska u ;oskvu, sovjetski ministar vanjski poslova ;.;. ?6AV6,CV pokrenuo je
pitanje o mogunosti da se zakljui pakt o nenapadanju izme+u (A:, (((!-a, -6,5 i /A0A,A M
predloeno je da diplomatsku inicijativu pokrenu (A:
- u oujku "'2<. M Bullit prenio ameriki odgovor M !oosevelt spreman privatiti ideju, uz napomenu, da bi
trebalo proiriti krug drava M )!A,>.(-A, V5?6-A B!6AA,6/A i ,6ICI5;(-A M trebale su postati
punopravne lanice pakta
- zbog britanskog negativnog stava i amerike unutranje situacije, o prijedlogu se vie nije govorilo
(( je bilo osobito vano da stvaranjem pakta upozori /apan da su (A: spremne sura+ivati s ((-om M
?itvinov predlagao da eskadra ameriki brodova posjeti Vladivostok ili ?enjingrad M Amerikanci ideju nisu
privatili
- "'28. M /apan je pripremao novi napad na :aleki istok
- sovjetski veleposlanik Arojanskov u =asingtonu je dobio zadatak da ponovno ispita mogunosti za
obnavljanje ideje o tiooceanskom paktu
- vlada (A:-a nije reagirala na nove prijedloge Gveliko znaenje pakta ak i ako /apan ne potpieH M
predsjednik !oosevelt rekaoB %,e moemo vjerovati paktovima. Elavna garancija je snana *lota. Vidjet
emo kako e /apanci izdrati pomorsko takmienje.&
- s amerike strane M dva pitanja koja su esto ometala razvijanje odnosa izme+u (( i (A:-aB
o ". tradicionalno pitanje dugova carske !usije
"'2<. -ongres je izglasao tzv. /onsonov zakon kojim se zabranjivalo davanje kredita
svim zemljama koje su zaduene u (A:
(tate :epartment je poeo prijetiti kako e prekinuti ameriko M sovjetsku trgovinu
ako se ne naplate dugovi carske !usije
!azgovor ?itvinova i !ossvelta M spominjana svota dugova od 87 do "79 milijuna
dolara
o $. djelatnost -0 (A:, odnosno njezino aktivno sudjelovanje u radu -omiterne
0risutnost ameriki komunista na (edmom kongresu -omiterne Amerikanci su
ocijenili kao krenje dogovora !oosevelt M ?itvinov i dokaz da se (( mijea u
unutranja pitanja
Po+i-ika io+a'io&ima u SAD
- ameriki izolacionizam M razvijen u doba predsjednika !oosvelta kao otvoreno neprijateljstvo prema
njegovoj politici M oteavao sve akcije koje bi mogle voditi veem amerikom angairanju u svijetu
6zolacionizam je trideseti godina imao jasno istaknute drutveno M politike korijene i klasne interese
- teoretiari i politiki vo+e izolacionizma M JCCV5!, AA)A, VA,:5,B5!E, )6(J, !54,C?:( M
isticali da postoji veza izme+u izolacionizma i prolosti
- u novoj skupini izolacionizma djeluju vrlo razliite snage M paci*isti, *aisti, krupni kapital i ameriki
komunisti
- uoi velikog rata, golema veina amerikog stanovnitva je eljela da (A: ostanu izvan ratnog sukoba M
ivotni standard vei nego u najrazvijenijim europskim dravama, pa se smatralo da e sudjelovanje u
vojnom sukobu izazvati unutranje poremeaje
- krupni kapital je u toj situaciji vidio vrlo povoljne perspektive za svoj razvoj i mogunost (A:-u izlazak iz
krize M poveana industrijska proizvodnja,vojna proizvodnja i potronja
- krupni ameriki kapital nije privatio ideje ,5= :5A?A i nastojao ometati predsjednika !oosvelta gdje
god je bilo mogue M politika ,e3 :eala za njiov nain ivota GkapitalistiH opasnija od Jitlera
- u mjeavini razliiti pro*ila izolacionizma djelovale su i M izrazito pronjemake ili pro*aistike snage
0roturuzletovska struja M izolacionizam i kruni kapital M nemogunost angairanja Amerike
- u (( su postali svjesni da je nemogue raunati na Ameriku i da je ona praktiki udaljena od aktivne
djelatnosti u me+unarodnim odnosima
- stalno opsjednut uvjerenjem da e zapadne sile nastojati prebaciti glavni Jitlerov udarac na (( M osnova
>amberlainove politike M /.V.(AA?/6, uporno razmiljao o mogunostima traenja izlaza
- (taljin pokuao zapoeti nove pregovore s oba bloka koji su se ve postepeno stvarali
- kako bi se osigurao od ,jemake M (((! zapoeo pregovore o vojnoj suradnji s 5ngleskom i )rancuskom
M nisu bili uspjeni M poetak pripreme terena za sporazum s ,jemakom
Pak- o &e&apa%a&(u sssr @ &(emaka
- potpisivanje pakta s Jitlerom izazvalo veliko uzbu+enje i kritiku u (A:-u
- napad (((!-a na )insku, u kojem su (A: pokuale posredovati M zaotrio ameriko M sovjetske odnose
- bivi predsjednik Jerbert Joover M pisao da bi normaliziranje odnosa bila gigantska politika i moralna
greka
- i dok je (( za prvi ratni godina bio uvjeren da desetogodinji 0akt s ,jemakom odlae njemaku
opasnost, u (A:-a se vodila estoka borba izme+u izolacionista i intervencionista
- napad ,jemake na 0oljsku, Amerika je doekala izjavom o svojoj neutralnosti M embargo na slanje oruja
objema stranama
- krajem "'2'. M (A: M stvoreno nekoliko razliiti izolacionistiki organizacija M >itizens -eep America
out o* =ar >ommittee M na elu ikaki biznismen AV5!4 B!.,:AE5
- ,e3 4ork Aimes, >icago Aribune, a i sav tisak koncerna Jearsta M izravno su se angairali protiv
amerikog sudjelovanja u ratu
- !oosvelt sklapa ''-ogodinji ugovor s Britancima M predaja razaraa Velikoj Britaniji u zamjenu za zakup
baza u britanskim posjedima na zapadnoj emis*eri
- jesen "'<9. M stvorena nova organizacija izolacionista M American )irst >ommittee GA)>H M velik broj
istaknuti osoba iz amerikog politikog ivota
- jaanjem ratni operacija u 5uropi i ratnim uspjesima /apanaca u Aziji M izolacionisti gube popularnost, te
poinje razmiljanje o drukijim politikim kategorijama
- jaanjem *aistike agresije i poetni uspjesi *aistiki sila stvarala se potpuno nova situacija u kojoj je i
opasnost za (A: postala sve oitija
- unutranji razvoj, stabilnost i privredni napredak izravno su se poeli vezivati uz vanjskopolitiki kurs koji
je trebao omoguiti da (A: prona+u svoje mjesto u svijetu koji se mijenjao
Napa% &(emake &a sssr
- $$.lipnja "'<". M napad ,jemake na ((
- zamjenik dravnog sekretara (ummer =elles otro je napao nacizam i komunizam istiui da (A: imaju
dva neprijatelja, ali da je ipak vea opasnost Arei !eic
- ministar obrane (A: (timmson tvrdio da e se sovjetska armija odrati jedan ili najvie tri mjeseca
- (enator Jarr@ Aruman M pobornik izrazito desne strane politike orijentacije M javno objavio proklamaciju
politike koje bi se (A: morale pridravati u novim uvjetima
- svi ti doga+aji pogodovali su politici izolacionizma
- protivnike suradnje Amerike s ((, odnosno amerikog angairanja u ratu, podupirao je i katoliki kler koji
se pozivao na poslanicu :ivin redemptoris iz "'28. M komunizam je zlo i nitko tko eli spaavati kransku
civilizaciju ne moe mu pomagati
Hopki&skova misi(a u moskvi
- $<. ?ipnja "'<". 0redsjednik !oosevelt ponudio (( ekonomsku pomo i najavio ukidanje restrikcije koje
su bile stavljene na trgovinu sa (((!-om u razdoblju od "'2'. M "'<".
- !oosvelt je uputio svog povjerenika i savjetnika Jarr@ja Jopnkinsa u ;oskvu da na osnovi %?end leasea&
ugovori mogunosti za zajedniko djelovanje s (((!-om
- Jopkinsova misija imala je za obje strane posebno znaenjeB
Amerika je slanjem povjerljivog !oosveltova ovjeka najavila da sprema djelovati brzo i
e*ikasno
(matra da je zajedniki neprijatelj sada najvaniji problem
. (((!-u se smatralo da bi Amerika mogla dati veliku materijalnu pomo
6sto tako bi ukljuivanje ameriki snaga u rat vrlo brzo rijeilo njegovu daljnju sudbinu
- nakon Jopkinsova povratka u Ameriku M (tate :epartment je izjavio da je spreman pomoi ((-u u borbi
protiv oruane agresije
- izolacionisti nisu mirovali M dio sredstava za masovne komunikacije odluno je napadao vladu zbog
pomaganja ((
- u rujnu "'<". M vlada je pokrenula postupak za izmjenu zakona o neutralnosti
- prije toga je izdana naredba da se naoruaju ameriki trgovaki brodovi koji su plovili Atlantikom
- velika kampanja koju su vodili izolacionisti nije dala rezultata M me+unarodna i unutranja situacija
izmijenila je mogunosti akcije izolacionista i oni vie nisu mogli zaustaviti stvaranje savezniki odnosa
- napad japanske *lote na 0earl Jarbor M pridonijelo da se Amerika odlui za zajedniko djelovanje sa ((-
om
.. 8E1IKA KOA1ICI9A
- kraj "'<". god. B sile Csovine protiv anti*aistike koalicije
- ipak, unutar same anti*aistike koalicije postojao je niz nerijeeni pitanja koja su poela optereivati
saveznike odnose
S-vara&(e a&-i3i-+erovske koa+i'i(e
->urcill je tio osigurati britanske utjecaje na Balkanu i (rednjoj 5uropi te je predlagao savezniku
invaziju na Balkanu, dok je !oosevelt bio orijentiran na Atlantik i tio invaziju na kanalu ?a;ance
-ipak, odnosi izme+u VB i (A: su bili temeljeni na slinim principima i *inancijskim interesima, dok su
odnosi sa (ovjetskim (avezom bili vrlo osjetljivo podruje Gsvjesnost o %braku iz rauna&H
-glavna spona izme+u (((!-a i (A:-aB Velika Britanija
-sovjetski zatjevi da se otvori drugi *ront Gkoji bi odvukao dio njemaki snaga sa sovjetskog teritorijaH
nisu bili privaeni, ponajvie zbog pritiska Velike Britanije
-u zimi "'<$N<2. sovjetska vojna pobjeda kod (taljingrada oznaila je prekretnicu u ratnim operacijama i
(((! poeo intenzivnije razmiljati o odnosima unutar koalicije i poslijerantom svijetu
- u (A:-u prvi ratni godina vladalo izrazito prosovjetsko raspoloenje
-usprkos odlaganju otvaranja drugog *ronta, i (taljin je isticao rusko-ameriko prijateljstvo i uvjerenje da e
se takva suradnja i dalje nastaviti LEND LEASE 0!CE!A;
-na osnovi ?end leasea, sovjetska je armija poela dobivati pomo zapadni saveznika
-razlikuju se podaci o vrijednosti i opsegu te pomoi iz perspektive (A:-a i (((!-a
-najobjektivnija je procjena da je ?end lease bio maginalna pomo koja je u ratu dola preteito kasno
Ko&)ere&'i(e -ri ve+ike si+e
-"'<2. susret !oosevelta i >urcilla u >asablanci G(taljin pozvan ali nije prisustvovaoH
-odlueno da se saveznici zajedniki dre naela o bezuvjetnoj kapitulaciji ,jemake, ime je !oosevelt
elio uvjeriti (taljina u amerike namjere da se odbiju sve eventualne ponude o sklapanju separatnog mira
-u svibnju "'<2. u (((!-u objavljeno ukidanje -ominterne, to je, slubeno, trebalo pomoi da se
komunisti svi zemalja jo aktivnije bore u anti*aistikom *rontuO no, iza tog poteza se prvenstveno krila
(taljinova elja da se pokau njegove dobre namjere i da se razvijaju savezniki odnosi
-kon*erencija u Aeeranu "'<2.B vojna pitanja, kon*erencija u /alti "'<7.B savezniko svaanje poslijeratnog
svijeta
S-a+(i&ovi i&-eresi
-(taljin od poetka svatio da je antiitlerovska koalicija prilika za postizanje tradicionalni ciljeva, tj.
nacionalni interesa sovjetske drave
-od prvi dana zajednikog djelovanja, (taljin poeo pripremati teren za priznavanje sovjetski granica iz
"'2'.g. koje su zavaale i dio poljskog teritorija Gkomplikacije jer se poljska izbjeglika vlada nalazila u
?ondonu, a u (A:-u je djelovala vrlo brojna i organizirana poljska emigracijaH
-tio je i eliminaciju cordon sanitaire i da se stvori takav reim u istonoeuropskim zemljama koji e biti
prijateljski nastrojene prema (((!-u
-(taljin promatrao odnose na osnovi pobjede i poraza, smatrajui da pobjednik ima pravo i dunost
maksimalno iskoristiti rezultate pobjede Gzanemarivanje %klasni pozicija& u promatranju politiko-
diplomatski pitanja, nema niti pokuaja da se djelovanje (((!-a obrazloi teorijskim eksplikacijamaH
-kapitalistike zemlje svatile da je na temelju quid pro quo politike sa (taljinom mogue rjeavati sva
pitanja
-Aitova kritika (taljinaB %:a je (((! u Aeeranu, /alti i Berlinu zauzeo principijelan socijalistiki stav u
rjeavanju me+unarodni problema, a ne imperijalistiki, itava me+unarodna situacija bi se drugaije
razvijala i svijet bi danas imao mnogo eljeni mir&....&Ao je bio prvi moralni udarac, prvi jak osjeaj sumnje
u (((! i ispravnost njiove politike. ,as nije (taljin pitao to mislimo o svojoj sudbini. Cn je tad dijelio
/ugoslaviju na utjecajne s*ere 79B79 s jednom kapitalistikom dravom.&
->urcill tako+er svim silama teio da se zadri europska ravnotea snaga i da se u njoj stvore pogodne
mogunosti za britanske akcije
->urcill teio da se u 6stonoj 5uropi organiziraju prijateljski reimi prema (((!-u, a da ne budu
komunistikiO upravo u vezi termina %prijateljski reimi& (((! i zapadni saveznici nisu mogli uskladiti
stavove jer su pod tim podrazumijevali suprotne stvari
->urcillovi interesi na BalkanuB ".invazija na Balkanu kako bi se presjekao put >rvenoj armiji i
onemoguila sovjetska penetracija u 5uropi $. strateki vano podruje (ueza
-u svom velikom poodu na Berlin, >rvena armija se nala na teritoriju 0oljske i od 0oljaka koji su se
nalazili u (ovjetskom (avezu *ormiran je -omitet narodnog oslobo+enja u ?ublinu, koji je postepeno
dobivao prerogative vlade O 0oljska narodna armija, tako+er stvorena u (((!-u, postala je glavna vojna sila
nove poljske drave
-!oosevelt imao potpuno drugaiju politiku *ilozo*iju od (taljina i >urcillaB zaokupljenost
razmiljanjima o potrebi stvaranja novog svijeta u kojem bi se zajednikim snagama odstranile ratne
opasnosti
6e3era&ska ko&)ere&'i(a
-kon*erencija u AeeranuB prvi susret !oosevelta i (taljina
-planovi za vojnu suradnju izme+u triju zemalja koje tee to brem zavretku rata
-!oosevelt predstavio ideju %etiri policajca& G(A:, (((!, VB i -inaH, tj. svjetska organizacija koja je u
poslijeratnom svijetu trebala rjeavati glavna pitanja u me+unarodnim odnosima
-konano najavljeno otvaranje drugog *ronta M operacija CV5!?C!:
-u odnosima izme+u (taljina i !oosevelta posebnu panju dobilo poljsko pitanje
-u amerikim politikim krugovima nakon teeranske kon*erencije tvrdilo se da e nakon rata (((! postati
glavna sila i da e biti nemogue suprotstaviti se golemim sovjetskim armijama
-u listopadu "'<<. !oosevelt po etvrti put izabran za predsjednika (A:-a, republikanska politika suzbijanja
izolacionizma i veeg angairanja u me+unarodnim odnosima dobila nove poticaje
-paradoksalno je da ak ni u trenutcima kad se inilo da koalicija uspjeno djeluje, nije bilo zajednikog
britansko-sovjetsko-amerikog vojnog planiranja, odnosno da se (((! u vojnim pitanjima nije nikad
pridruio zapadnim saveznicima
Ko&)ere&'i(a &a (a+-i
-(taljin pristao ui u rat s /apanom
-rasprava o svjetskoj organizaciji
-poljsko pitanje rijeeno u odluci da se privati >urzonova linija kao granica u odnosu prema (ovjetskom
(avezu, dok je na zapadu 0oljska dobila dio njemakog teritorija
-Britanija zagovaraka praktinu ravnoteu snaga koja se trebala ogledati u prisutnosti )rancuske u
politikom ivotu 5urope i u naporu da se Amerika to vre vee uz razvoj odnosa na kontinentu Gjer bi u
(((! u suprotnom postao najvea europska sila to >urcill nije tio dopustitiH
-kon*erencija na kojoj je trebalo jasno odrediti ponaanje poslije rata, na simbolian je nain zavrila i
razdoblje velikog saveznitvaO dva mjeseca nakon /alte umro je !oosevelt, rat se pribliavao kraju, a velika
koalicija ula je u novu *azu u kojoj se ameriko-sovjetski odnosi poeli poprimati sasvim drugaije
obiljeje
0. AMERIKA I RUSI9A U PRA8CU H1ADNO= RA6A
Nai sporazumi sa SSSR su jednosmjerna ulica i tako dalje ne moe biti, rekao je Aruman "'<7. godine.
,ovi ameriki predsjednik okruio se pristaama tzv. vrstog kursa prema (ovjetskom (avezu. Aruman je
bio uvjeren da Amerika sve manje treba (ovjetski (avez. :olo je i do obustave ?enda lease programa i
brodovi su vraeni s mora. Aako je nekadanje jedinstvo iz rata doivjelo nagli zaokret za vrijeme
Arumanove vladavine.
6ruma&ov vrs-i kurs
6ako su iz redova Arumanovi suradnika dolazila otra kritiziranja (((!-a, ipak nije odma dolo do raskida
svi veza. :a bi se odrali kontakti, Jarr@ Jopkins je bio poslan u ;oskvu kako bi objasnio razloge za
novu ameriku politiku i istodobno se upoznao sa sovjetskim stajalitima. ,akon toga, prilikom stvaranja
.,-a Aruman je primio ;olotova i zatijevao da se u skladu sa sporazumom iz /alte izvri revizija poljske
vlade u Varavi, odnosno da se proiri krug politiara u njezinu sastavu. Cn je vrlo otrim rijeima upozorio
;olotova da je to jedan od glavni zatjeva (A:-a i da (ovjetski (avez mora tim zatjevima udovoljiti ako
eli odrati suradnju s Amerikom i primiti ameriku pomo.
0oljsko pitanje, Arst, ulazak amerikog garnizona u Berlin, pitanja okupacijski zona u Austriji, duge
rasprave o pravu veta u .,-u, bili su glavni povodi oko koji se postepeno kristalizirala nova linija
sukobljavanja u ameriko-sovjetskim odnosima, a koja e poslije zavatiti goleme dijelove svijeta.
/edini Arumanov cilj bio je taj da ne dopusti daljnje jaanje sovjetski utjecaja i proirenje sovjetske moi.
Csjeajui taj novi pravac amerike politike i uvjeren u jaanje sovjetski pozicija, britanski premijer
>urcill uurbano je predlagao novi sastanak velike trojice. Cn je novim sastankom vidio priliku da se
razjasne stavovi i da se utvrdi zajedniko stajalite u odnosu prema sovjetskoj Pimperijalistikoj politiciP.
6pak, pravi razlog njegovog straa bio je taj da bi trupe (A:-a mogle napustiti 5uropu i tako dovesti VB u
potlaen odnos prema (((!-u.
Po-s%amska ko&)ere&'i(a
-on*erencija je poela "8. srpnja i trajala do $. kolovoza "'<7. godine. Ao je bio najdui i ujedno posljednji
sastanak vo+a triju sila. .oi poetka kon*erencije u ,e3 ;eLicu je uspjeno izvrena eksplozija atomske
bombe, a to je trebalo posluiti kao simbol nove amerike moi. Aruman je esto isticao da P !use treba
staviti na njiovo mjesto i (A: e preuzeti globalno vodstvoP.
-ada je (taljin saznao za atomsku bombu, nije bio previe uzbu+en. :va su mogua razloga - moda je sve
to ve prije znao ili nije ozbiljno svaao mo ovog novog oruja. 0okuaje zapadni saveznika na
kon*erenciji da se razgovara o stanju u istonoeuropskim zemljama (taljin je odbio, jer je rekao da se radi o
suverenim dravama i da se nema to raspravljati. Aako+er, veliki su problemi bili i po pitanju ,jemake, a
(taljin je rekao da ne eli podjelu niti unitenje ,jemake. Britanija je posebno bila zainteresirana za
rjeavanje njemakog pitanja u sklopu iri europski poslijeratni kretanja. ,aime, VB se bojala da bi
(((! i s njim povezane drave mogle postii takvu prevagu da ne bi bilo mogue sauvati zapadnu 5uropu
od osvajanja.
. vezi s novanom naknadom, tako+er su se vodile velike rasprave. 0o pitanju ,jemake (((! se pozivao
na odluke sastanka u /alti, prema kojem je od $9 milijardi dolara reparacije (ovjetski (avez trebao dobiti
polovicu. 0osebno nestrpljiv tijekom pregovora bio je Aruman, koji je nekoliko puta zaprijetio da e
napustiti kon*erenciju.
.dovoljavajui amerikim zatjevima i obeanju danom predsjedniku !ooseveltu, (taljin se sloio da u
drugoj polovici kolovoza (ovjetski (avez stupi u rat protiv /apana. Ao je ujedno bio najvei ustupak
Arumanu. (((! je tako dopustio (A:-u da se organiziraju vojne promatrake meteoroloke stanice.
Ameriko *a'a&(e *om*e &a 9apa&
1. kolovoza ameriki zrakoplovi bacili su prvu atomsku bombu na Jiroimu pri emu je poginulo #9.999
ljudi, a tri dana poslije baena je i na ,agasaki. #. kolovoza (((! je najavio rat /apanu, a ve "9. kolovoza
/apan je bio spreman za kapitulaciju. ;e+utim, problem bacanja atomske bombe stvorio se naknadno zato
jer se u njemu nije vidjelo vojno opravdanje, s obzirom da je /apan ve bio na koljenima i samo je bilo
pitanje kada e kapitulirati.
Aruman je u upotrebi atomske bombe i demonstraciji stravini posljedica vidio mnogo vee politike
ciljeve. Atomskom je bombom Aruman elio upozoriti svijet, posebno (taljina, kakvu sve mo posjeduje
(A:. Velika koalicija koja je u ratnim danima imala samo jedan ciljB vojno likvidiranje *aistiki snaga pri
kraju rata, sve je jasnije pokazivala da se uz taj veliki vojni cilj nije izgra+ivala osnovica stvaranja
diplomatsko-politikog ili ideolokog jedinstva. . (A:-u su protivnici suradnje sa (ovjetskim (avezom
isticali da se s njima moe pregovarati jedino s pozicije sile i da se mir moe ostvariti samo silom.
SAD kao &a(moA&i(a %r2ava
0oslijeratni svijet, u kojem je poraena *aistika Csovina i u kojem se postepeno razbijala velika
pobjednika alijansa, davao je izvanredne pogodnosti amerikoj ekspanziji na svim podrujima. Amerika
buroazija bila je svjesna svoji mogunosti akcije i sredstava koja su joj bila na raspolaganju.
. ratu golemi razmjera (A: su se pojavile kao najsnanija svjetska sila, spremna i sposobna pomoi
svojim saveznicima i izravno se angairati u borbama do konane pobjede. Ibog tog velikog vojnog
angamana amerika je *lota dola u sva mora, a amerike vojne baze i vojnici bili su na svim kontinentima.
. toku ratni godina i neposredno nakon :rugog svjetskog rata amerike ekonomske pozicije tako+er su
bitno ojaale i (A: je dominirao na svim poljima.
Dok mi i samo mi imamo atomsku bombu, moemo diktirati nau politiku itaom sijetu, govorio je bivi
ameriki predsjednik Jerbert Joover. Ao je jasno govorilo o dominaciji (A:-a na svim poljima, a
)rancuska i VB su privatile dominantu ulogu (A:-a.
S-a+(i&ova pos+i(era-&a po+i-ika
. svojim gledanjima na poslijeratni svijet (taljin je vjerovao da bi se mogla odrati suradnja veliki sila iz
godina rata. Dak je i insistirao na amerikoj pomoi i zanosio se planovima o zajednikom ekonomskom
djelovanju. 6pak, nije raunao na to da Aruman drugaije razmilja, za razliku od !oosevelta.
Amerikanci su u (ovjetskom (avezu vidjeli veliku opasnost. ,aime, iako se iz (taljinova ponaanja tijekom
rata moglo uoiti da su oni zainteresirani za novo vlastito postavljanje, koje treba sovjetskom dravnom
interesu osigurati ulogu priznate svjetske sile, dio ameriki politiara vidio je u tome opasnost od iroke
me+unarodne komunistike akcije usmjerene na ruenje kapitalizma, najprije u 5uropi, pa sve do (A:-a.
Dak niti (taljinovo pridravanje sporazuma nije otklonilo sumnje u sovjetske namjere. (ovjetska politika,
usmjerena na iroku penetraciju na svim podrujima gdje je bilo mogue i gdje su zapadni saveznici to
doputali ili privatili, jo je vie uvjeravala odre+ene amerike krugove u nemogunost poslijeratne
suradnje sa (((!-om i nunost raspada antiitlerovske koalicije.
0roirenje proturjenosti i nesporazuma u vezi s teritorijalnim pitanjima o novoj poslijeratnoj slici sve je
vie pomagalo uvjerenje da je (ovjetski (avez glavna opasnost za amerike interese i interese njiovi
saveznika, koji su se konano sloili da private ameriku liniju prema (((!-u. ,a kaju jedino to su (A:
uspjele dobiti je ravnotea snaga i tako nisu uspjeli dobiti apsolutnu prevlast. Cne su morale privatiti ulogu
ogranienog lidera.
6eme+(i a&-ikomu&ima
-rivnja za ogranienje (A:-a prebaena je na (ovjetski (avez, koji je istaknut kao najvea opasnost za
daljnji razvoj itavog svijeta. Cvdje se pojavila i druga strana, tako je tajnik (tate :epartmenta rekao da je
P(ovjetski (avez uinio vie ustupaka Iapadu nego to je sam dobioP. Ibor razni problema u (A:-u je
nastao snaan antikomunizam kao ideoloka podlog amerike vanjske politike globalni razmjera i
istodobno kao spiritus moens amerikog unutranjeg razvoja. (toga su u (A:-u na svaki (ovjetski potez
gledali negativno i taj postepeno izgra+ivani sustav suprotstavljanja velikom savezniku iz antiitlerovske
koalicije dobio je sve odlike snane ideoloko-politike doktrine na kojoj su se mogla pro*ilirati taktika i
strategijska rjeenja neposredno u Americi i svijetu.
B. H1ADNI RA6
=inston >urcillO Eovor u )ultonuB Gnajava Jladnog rataH pozvao je na stvaranje %zajednice koja govori
engleskim jezikom&, u tenji da se smanji sovjetska aktivnost u 5uropi i sprijei njezino irenje.
Gpovezivanje 5ngl i (A:-aH. Csvrnuo se i na stanje u ,jemakoj, istiui kako sovjetska politika namjerava
iskoristiti njem. teritorij za stvaranje komunistike drave. ,o bio je optimistian mislei na prednost
%sredstvo zastraivanja& tj. atomsku bombu.
C3ur'i++ov poiv &a s-vara&(e u(e%i&(e&e Europe
(taljin je >urcillov govor ocijenio kao %opasan akt usmjeren na sijanje nepovjerenja, neslaganja i
razbijanja suradnje savezniki zemalja&. Kto je nanjelo tetu miru i sigurnosti. .sporedio ga je sa Jitlerom.
0roljee "'<1.- Ameriki general >la@ zabranio daljnje isporuke (((!-u iz amerike zone. 0rvo korak k
tome trebalo je biti partnerstvo izme+u )ranc i ,jemake.
/esen "'<1. M amer. Aajnik B@rnes poziva njemake nacionalne snage da sura+uju sa Iapadom. Aako+er
porie 0otsdamski sporazum i dovodi u pitanje granicu na Cdr@ i ,isi.
(((!-istovremeno s druge strane nastoji uvrstiti svoje pozicije i zapoeti obnovu zemlje. . istonoj 5uropi
komunistike i radnike partije stvarale su osnove novog drutveno politikog i ekonomskog pokreta. 0rvi
poslijeratni izbori u kojima su pobijedili komunistike parije Gosim u ;a+arskojH Iapad je ocijenio
nelegalnim i suprotnim naelima demokracije.
Iapadne sile su se protivile pokuajima da (((! sudjeluju u kontroli bivi talijanski kolonija.
>urcill je izjavio da (ovjetski (avez ima u 5uropi $99 divizija, to je (taljin opovrgnuo i rekao da i je
samo 19 i da e i smanjiti na <9 divizija te je ponovio kako vjeruje u suranju sa Iapadom.
(taljin je tvrdio da e i u posijeratnom svijetu glavne suprotnosti biti izme+u kapitalistiki zemalja
poistovjeujui posijeratnu situaciju nakon ". 6 $. (vjetskog rata.
(taljinov govor u povodu proglaenja novo petogodinjeg plana "'<1. . (A:-u je protumaen na
najrazliitije naineB
- :io politiara vidio je u njemu deklaraciju 2.svj.rata.
- :rugi su vjerovali da je veim dijelom govor upuen novom auditoriju u kolonijalnim posjedima ili
da i se poziva da prije+u na kapitalistiku *azu razvija.
- ,ajvei broj amera je vjerovao da spominje mogunost izbijanja rata izme+u kapitalistiki drava
Gnesigurnost i opasnostH
6ruma&ova %ok-ri&a
:va dana nakon poetka pregovora u ;oskvi, na kojima je Vijee ministara etiriju veliki sila zatijevalo
mogunost za pripremu mirovnog ugovora s ,jemakom, predsjednik Aruman je proglasio novu doktrinu
koja je po njemu ubrzo nazvana 6ruma&ova %ok-ri&a.
( <99 milijuna dolara pomoi Erkoj zapoela je nova znaajna era amerike vanjske politike u kojoj je
Arumanova doktrina stavila temelje globalnoj strategiji vanjskopolitike akcije. Arumanova je doktrina bila u
osnovi najblia ;onroevoj doktrini i politici otvoreni vrata u Aziji.
G;onroeva doktrinaB cilj odrati devetnaestostoljetnu ravnoteu sile izme+u tzv. ,ovog i (tarog svijeta, u
poslijeratnim danima, kada je Amerika postala vaan imbenik u svjetskoj politiciH.
Arumanova je doktrina morala sprijeiti komunizam da ne poremeti uspostavljenu ratnu ravnoteu izme+u
6stoka i Iapada. Arumanova doktrina nije bila program iskljuivo dravne akcije u me+unarodnim
odnosima, gdje se razliiti interesi, napose veliki sila, esto otvoreno sukobljavaju.
Csim suzbijanja sovjetski interesa na dravnom planu, Arumanova se doktrina zauzimala i za suzbijanje
ideologije komunizma, otvarajui mogunosti amerikoj globalnoj intervenciji u itavom nizu udaljeni
podruja koja teritorijalno i ekonomski nisu imala i nemaju nikakve veze s amerikim dravnim interesima.
/edina opasnost bile su zemlje koje nisu priznavale ameriku privatnu inicijativu, a na elu ti zemalja bio je
(ovjetski (avez. Iatita globalnog kapitalizma postala je osnovica amerike globalne politike u koju su
uloena znaajna vojna, ekonomska, politika i ideoloka sredstva. Ia (taljinovu politiku :rugi svjetski rat
bio je prilika da se ojaaju pozicije (ovjetskog (aveza i da se iza+e na me+unarodnu scenu.
S-a+(i& i H+a%&i ra-
Ia (taljinovu politiku :rugi svj.rat je bio prilika da se ojaaju pozicije (ovjetskog saveza i bio je prilika da
se ojaaju pozicije (ovj.(aveza i da se izi+e na me+unarodnu scenu. ,o njiova sredstva s obzirom na
Ameriku su bila mnogo manja a kvaliteta drugaija.
(taljinova poltika isticala je vanost i potrebu za jaanjem sovjetske drave, te je potisnula tzv.proleterske
akcije, a komunistike i radnike partije G-ominterna pa 6n*ormbiroH bije lu podre+ene naamjerama
sovjetske politie akcije. Iapadni saveznici su bili spremni da u toku rata s njim rjeavaju pitanja
poslijeratnosg ure+enja svijeta.
(taljin se zadovoljio teritorijalnim akvizicijama i bio je najvie zainteresiran da se zadre granine linije
odre+ene u ratu. -asnijom Qdanovljevom teorijom o postojanju dvaju suprotni tabora, borba za socijalizam
je zatvorena iskljuivo u granice tzv.socijalistikog tabora.
(ocijalizam se po (taljinovu svaanju trebao izgra+ivati jedino u tzv.socijalistikom taboru, a ostali djelovi
svijeta su na taj nain bili preputeni sjelovanju kapitalistiki snaga.
Mars3a++ov p+a&
Iapoeo je proces organiziranog okupljanja snaga oko dvaju suprotni polova. ,ajprije su V.B. i )rancuska
"'<8. u :unkergueu sklopili novi savezniki sporazum, bez pretodnog savejtovanja sa (((!. Ameriki
dravni tajnik ;arsall iznio je svoj plan o davanju amerike ekonomske pomoi poruenoj 5uropi.
0lan je bio ponu+en svim europskim zemljama, pa tako i (((!-u. (ovjeti su napali ameriki zatjev o
uskla+ivanju planova razvoja i njiovo usuglaavanje sa (A:-om, to je moglo dovesti europske zemlje u
jo veu ovisnost o (A:-u. Ao su bili razlozi zbog koji je (((! odbio prijedlog. (votom od "1,< milijarde
dolara (A: je uspio podii zapadnoeuropsko gospodarstvo i oslabiti razvijanje komunistiki ideja koje su
upravo na tlu poruene 5urope mogle imati plodno tlo.
!otkraj "#$%. razbuktao se gra+anski rat u -ini koji je u prvi plan stavio snage -omunistike partije -ine.
& eljai "#$'. u D(!-u je izvren socijalistiki prevrat mirnim putem i -0 Deoslovake preuzela je vlast.
""(lipnja "#$' u (A:-u je donesena Vanderbergova rezolucija, kojom se zatijevalo da se zakonodavnim
pute ukloni tradicionalno naelo amerike vanjske politike o nezakljuivanju stalni politiki saveza s
europskim zemljama.
)raanj "#$# osnovan ,AAC sjevernoatlanski savez.
<er+i&ska kria
,a tlu njemake se stvaraju suprotnosti koje sve vie u sukob (((!-a i (A:-a ukljuivela njemce.
(tvara se jedinstvema zona zapadni saveznika u koju se poetkom "'<'. ukljuila i *rancuska okupaciona
zona. ,akon pokuaja zapada da nametne svoju valutu i Iap.Berlinu (ovjetski savez je zabranio uvoz
zapadne marke u Berlin. Iapadne sile su na to odgovorile organiziranjem zranog mosta sa Iapadnim
Berlinom.
Berlinska kriza koja je trajala godinu dana, bila je prva kon*rontacija u doba Jladnog rata.
0rva berlinska kriza je znatno pojaala vojne aspekte kon*rontacije veliki sila i pomogla jaanje vojnog
*aktora na objema stranam
. ,jemakoj je na prvim poslijeratnim izborima pobijedila -ransko-demokratska unija, a prvi kancelar je
bio Adenauer. Aako je nastala (avezna !epublika ,jemaka. (((! je protestirao i pristupio slinom
rjeenju. Aako je u Berlinu proklamirana :emokratska !epublika ,jemaka i ,jemaka se podijelila.
)ri razdoblja *ladno+ rata,
". od "'<<. M "'<1. stvarali su se temelji razliiti svaanja
$. od "'<8. M "'<'. postavljene su glavne doktrine, provedeno okupljanje snaga
2. od "'79. M "'77. najvia *aza, postupno gubljenje intenziteta
(ve doktrine imale uglavnom izrazito antisovjetsko znaenje. 6ako je idejni tvorac vanjskopolitike
koncepcije containmenta Eeorge -ennan tvrdio da je njegova glavna tenja bila da se najprije ogranie
sovjetske akcije, injenica je da je amerika politika, osnovana na Arumanovoj doktrini i koncepciji
containmenta, bila vrlo aktivna u okruivanju socijalistiki zemalja. -ao odgovor na okupljanje oko (A:-
a, (ovjetski je (avez osnovao 6n*ormbiro G"'<8H. ,akon lansiranja ;arsallova plana i sovjetskog
odbijanja, zapoeo je rad na stvaranju ekonomskog instrumenta povezivanja socijalistiki drava (5V-a
G"'<'H. (((! je izvrio prvu atomsku eksploziju.
. posljednjoj, najvioj *azi ladnog rata, na azijskom je tlu nastalo RvrueS kon*rontiranje koje je, iako nije
izravno ukljuilo glavne protagoniste M (A: i (((! M ipak znatno utjecalo na daljnje pogoravanje njiovi
me+usobni odnosa. -orejski rat G"'79-"'7<H okupio je snage dvaju suprotni blokova.
!elativno de*enzivnu ideju o suzbijanju komunizma poela je sve vie zamjenjivati %ok-ri&a masov&e
o%ma%e u kojoj se isticalo da lokalni odgovor komunistikoj agresiji nije dovoljan. 0o miljenju idejnog
tvorca doktrine /ona )ostera :ullesa, Rnain da se zaplai agresor treba omoguiti slobodnoj zajednici
volju i sposobnost da energino odgovori na svim mjestima i svim sredstvima vlastita izboraS Gatomska
bombaH. ,o, itava je doktrina u osnovi bila pogreno postavljena i nikada nije poela djelovati.
-oncepcije oslobo+enja i tzv. !oll back komunizma iz 6stone 5urope, lansirale su tezu o novoj koncepciji
kojom se iz obrane prelazi u napad. Ao je trebalo znaiti da e u pogodnom trenutku (A: nastojati vojnim
sredstvima osloboditi 6stonu 5uropu i odbaciti komunizam do granica (((!a.
!. PRE81ADA8AN9E H1ADNO= RA6A
-Jladni rat-stanje %ni rata ni mira&, nemogunost rjeavanja uzajamni sukoba, rivalstvo, borba izme+u
razliiti dru.-pol. i ekonom. sustava, bipolarni me+unar. odnosi zatvoreni u blokovske okvire, nema mjesta
za neutralne drave-takav model ubrzo se pokazao nestabilnim jer ne moe trajno zadovoljiti elje svi
drava
-stvaranje (! ,jemake rezultiralo je *ormiranjem :! ,jem., a stvaranje ,AAC-a GP<'.H Varavskim
ugovorom GP77.H
=+av&i i&i-e+(i s+a*+(e&(a H+a%&o$ ra-a
15 *+okovski &evea&e em+(e
-zemlje Azije i A*rike-usporedno s dekolonizacijom i stvaranjem vlastite dravnosti, tamo nicala nova
*ilozo*ija me+unar. odnosa-tenja novostvoreni zemalja da ostanu izvanblokovske i ouvaju steeni
suverenitet
- stvarna snaga i broj izvanblok. zemalja nije velik, ali su nositelji novi svaanja me+unar. odnosa i
prevladavanja Jl. !ata
-6ndija od osnivanja nezavisne drave P<8. stalno teila nepristupanju blokovima
- /ugoslavija-aktivno se angaira u ouvanju nezavisnosti 79.-i
- ,aserov 5gipat
-dezintegracija na istoku i na zapadu tekla je na razliit nain, s drugaijim sadrajima i pravcima akcije, ali
cilj je bio isti
-tradicionalni odnosi pridonijeli tome da je usporedno sa slabljenjem Jl. rata jaao i postepeni napor
razliiti drava unutar blokova za me+usobnim komuniciranjem- zapreke postavljene blokovskom
podjelom pokazale se umjetnima i nisu mogle opstati
"5 vo(&o--e3&o+o;ki ravo(
-gomilanje oruja, stvaranje novi sredstava za masovno unitenje-ni jedna strana nije tjela zaostati
-eLplozijom ". sovjet. bombe P<'. iskljuen je jednostrani monopol posjedovanja najmonijeg orujaO svaki
novi vojni pronalazak izazvao slinu reakciju s dr. strane- neprestani nuklearni paritet Gstatus TuoH
,5 S-a+(i&ova smr- 4C.,.5
-(taljinova zastarjela politika dovela (ov.(avez u izrazito de*enzivno stanje izoliranosti od svijeta,
gomilanje oruja..-razvijanje de*ormacija u unutranjem razvoju %socijalistikog tabora&
-poststaljinovsko rukovodstvo suoeno s pitanjima strategije, unut. politike i vanjskopolitikog otvaranja
-prema (taljinu, upravo zbog toga to e (ovjet. (avez biti uvuen u nenuklearni rat kapitalistiki zemalja,
nije trebalo stvarati strategiju upotrebe nukl. oruja
-prema ;aljenkovu Gsovjetski premijerH- alokacija sredstava za vojnu proiz. znaajna za razvoj (ovj. (av.O
ulae sredstva u izradu nukl. oruja- nastoji stvoriti je*tino, ali ipak strano oruje-razvoj lake industrije,
poveanje standarda- u oujku P7<. najavio eLploziju termonuklearne bombe i rekao kako vo+enje rata
novim orujem predstavlja unitenje svjetske civilizacije- ta ideja uzajamnog zastraivanja nije naila na
opu podrku- ubrzo smijenjen
-na njegovo mjesto dolazi Jruov- ponovno vraa prioritet tekoj industriji, povean vojni budet i
zapoela modernizacija vojni snaga- "9 god kasnije vraa se na maljenkovu politiku i dolazi do njegove
iznu+ene ostavke
-nova vanj. politika (ov. (av.-modernizirano i poveano ministarstvo vanj. poslova orijentira se na 5uropu-
potpisivanje dravnog ugovora s Austrijom P77. , rjeavanje odnosa s )inskom i normalizacija odnosa s
/ugom, uspostavljanje diplom. odnosa sa (! ,jem., novi odnosi s ,! -inom-(av. (av. je tretira s vie
panje i nastoji dobiti kinesku podrku u stvaranju novi odnosa
-u (A:-u P72. na vlast dolaze republikanci s predsjednikom 5iseno3erom i dravnim tajnikom /onom
)osterom :ullesom- antisovjetizam i doktrina %oslobo+enja& G%politika koja e oivjeti stalne oslobodilake
utjecaje svojstvene slobodi..&H- ostali na vlasti do P1".
-Berlinski nemiri P72.- zbog poveani nadnica i neadekvatnog ivotnog standarda u :! ,jem., ugueni
snagama sov. Armije- amer. republikanska politika %oslobo+enja 6stone 5urope& nije zaivjela u praLi
-zavretak ratni operacija u -oreji i 6ndokini potvrdio uspostavljen ravnoteni odnos $ bloka na voj-pol.
0olju
De&evska ko&)ere&'i(a 41!.B.C...5
-sastanak predsjednika < veliki sila Gnekadanji saveznika iz vremena antiitler. -oalicijeH
-(ovj. (av. nastojao iskoristiti Qenevu kao a*irmaciju svog novog poloaja u vanj. pol. Gprekid ratovanja u
Aziji, pozitivni rezultati u 5.!, diplom. uspjesi u novooslobo+enim zemljama, odlian odnos s ,!
-inomUH- eli se opet pokazati kao velika sila koju priznaje i zapad
-svibanj P77.-osnivanje Varavskog ugovora
-(5V Gsavjet za uzajamnu ekonom. pomoH-zapoeo normalno djelovati
-(A:- nerado pristao na sastanak, ali ipak vjerovao da e voditi gl. rije i moi nametnuti teme i rjeenja
Gzbog tekog stanja u (ovj. (av.- prevladavanje poststaljinova kulta linosti, nova pol. linija, ekonom.
kriza..H- eli (ovjetima nametnuti rjeenje za razoruanje
-razliite poetne pozicije suprotstavljeni strana na sastanku- pokuaj (A:-a da raspravlja o 6 5.!- odbio
(ovj. (av. Gkau da se radi o suverenim dr. o kojima se nema to raspravljatiH, a kada su (ovjeti pokrenuli
pitanje Aajvana i -ine, Ameri isto reagirali
-ugovor je trebao biti sastavni dio sovjetski inicijativa za stvaranje (.(AAVA 5.!. -C?5-A6V,5
(6E.!,C(A6- predvi+alo se da se lanice obaju blokova dog. oko rjeavanja sporova i konzultacija o
vanim pitanjima, pa kasnije i rasputanje blokova-(A: na to odg. da bi trebalo prvo ujediniti ,jem. i na
tome je rasprava stala
-(A: predlae svoj plan o razoruanjuMotvaranje kontrole glavni vojni punktova veliki silaV %0?A,
CAVC!5,CE ,5BA&- korjeniti zaokret u odnosima veliki sila- unaprijed pripremljene elaboracije o
lokaciji vojni snaga, vri se stalna inspekcija iz zraka, trajno i ispravno uoavanje voj. odnosa- krajnji ciljB
mogunost stvaranja objektivne osnove za daljnje korake u razoruanju
-plan %otvorenog neba& nisu privatili (ovjeti- vidjeli opasnost postizanja jednostrane prednosti zapada
-iz dananje perspektive, Qenevska kon*. nije donijela nita posebno, me+utim s obzirom na ono to je
uslijedilo poslije, smatra se kao poetak nove *aze odnosa (A:-a i (((!-a -%:.J Q5,5V5&- (ovjeti i
Ameri se uspjeli dog. oko potrebe zajednike razmjene miljenja o me+unar. odnosima
-$2.8.P77. zavrena kon*. M dogovoreno da se ministrima vanj. posl. povjeri daljnji rad na izradi prijedloga za
stvaranje sustava eur. sigurnosti i suradnjeW rjeavanje njem. pitanjaO odlueno je i da se obnovi rad
pododbora .,-a za pitanja razoru.
Prov(era &ovi3 amer-sov(. o%&osa &a me/u&ar. p+a&u u praEi
-5gipat eli nacionalizaciju (ueskog kanala- Britanci zaprijetili silom, (ovjet. (av. najavio GP71.H da bi vojna
intervencija u 5giptu ugrozila svjetski mir Gto je svjedoilo o novim sovj. pozicijama u tom dijelu svijetaH
-"'.8. (A: i V.B odbile *inanciranje izgradnje Asuanske brane-5gipat odluio nacionalizirati kanal
- zapad pokuao pokrenuti akciju .,-a protiv 5gipta, ali (((! stavio veto
- (((! bio zauzet rjeavanjem pitanja nemira u ;a+. i 0olj.- 6zrael je za to vrijeme s *ranc. i brit. snagama
zapoeo voj. intervenciju u (uezu- trebala proi glatko, ali (((! zaprijetio da e protiv napadaa
upotrijebiti raketno oruje ako se ne povuku i istodobno pozvao vladu (A:-a da zajedniki rijee krizu-
(A: nije privatio sovj. prijedlog, ali nije ni sura+ivao sa saveznicima
- 7."9.P71. izraelske, brit. i *ranc. snage morale napustiti 5gipat Gostale bez amer. pomoiH-rjeavanje te krize
u kojoj se prvi put pojavio (ovj. (avez na Bliskom istoku kao voj-pol. inilac jasno je potvrdila promijene u
me+unar. odnosima
-/.).:ulles- veliki strateg %oslobo+enja& i %odbacivanja komunizma&- nije poduzeo nita kako bi iskoristio
nemire u ;a+ i 0olj. protiv (ovjeta- teza o %0C?6A6>6 ,A !.B. !AAA& Gumjetnost dolaenja do ruba rata
bez da se u njega u+eH- rizik ulaska u rat sa (((!-om znaio bi rizik razaranja Amerike, a ta bi cijena bila
previsoka, pa je uskoro politika balansiranja %na rubu rata& postala prolost
-P71. godina nije oznaila kraj Jl. rata, ali su krize soc. drava G;a+., 0olj.H i sueska avantura potvrdile novo
uspostavljen odnos gl. 0rotagonista
F.KOE=:IS6ENCI9A U AMERIKO-RUSKIM ODNOSIMA
GG. ko&$res KPSS
- 1F.0.$o%i&e odran $9. kongres -omunistike partije (ovjetskog (aveza G-0 ((H
- postavlja -eme+(e &ove sov(e-ske va&(skopo+i-ike s-ra-e$i(e
M rjeavanje pitanja kulta linosti i njegovi posljedica, problemi svjetskog razvoja i poloaj (ovjetskog
(aveza u me+unarodnim odnosima
- utvrdio postojanje snanog sovjetskog socijalistikog sustava s jedne strane, te tzv. pojasa mira s druge M
sve nesocijalistike drave koje su se zalagale za miroljubive odnose Gnajbrojnija skupina u tom pojasu bila
iz redova novooslobo+eni a*roazijski zemaljaH
- isticanje znaenja razvoja socijalistiki drava i narodnooslobodilaki pokreta M zakljuak da jaaju
snage napretka i socijalizma, a slabe snage kapitalizma V mogue je iskljuiti rat iz me+unarodni odnosa
- ta ideja o mogunosti otklanjanja rata iz ivota drutva neposredno je bila vezana uz svaanje
MIRO19U<I8E AK6I8NE KOE=:IS6ENCI9E M treba postati nova cjelovita strategija politike akcije
Gustvari, to je povratak nekadanjim lenjinovskim svaanjima koegzistencije, a istodobno i napor da se
socijalizam istakne kao novi, bolji i privlaniji sustav koji e snagom svog primjera utjecati na borbu masa
irom svijeta i na njiovo opredjeljenjeH
- istaknut odnos izme+u novog tipa me+unarodni odnosa i 6:5C?CK-6J !AI?6-A privaanjem
nove politike, uz nastojanje da se zajedniki i sporazumno rjeavaju sporna pitanja i unapre+uju me+usobne
veze, ipak ,5 postavlja znak jednakosti izme+u suprotni sustava i da se 6:5C?CK-A BC!BA ,5
,A;/5!AVA ,A0.(A6A6 6?6 CA.06A6F
- koristei se %duom Qeneve&, (( nastojao to vie unaprijediti kontakte s nizom zemalja M sovjetska
politika, za razliku od amerike, podravala zemlje koje se nisu eljele prikloniti niti socijalizmu niti
kapitalizmu M Jruov i (( vidjeli u njima nove saveznike
1a&sira&(e spu-&ika
- najvanije promjene u razvoju sovjetske vojne sile i njezina uklapanja u poststaljinistiku
vanjskopolitiku strategiju
- Jruov se odluio za brzo prevladavanje jaza izme+u (A:-a i (ovjetskog (aveza M posebno
ubrzavao proizvodnju interkontinentalni balistiki raketa sposobni da prenose nuklearni teret M tio brzo
i s mnogo manjim trokom dostii silu (A:-a
- #. +is-opa%a 1F.B. u svemir lansiran SPU6NIK M prvi umjetni satelit puten u Iemljinu orbitu
oznaio POE6AK NO8O= S8E SKUP19E= SUPARNI>68A NA PODRU9U 8O9NE
6EHNO1O=I9E
- ameriki je teritorij prvi put u povijesti postao tako+er %ranjiv& i dostian odma zapoelo
traenje nove doktrine vojno-politikog djelovanja
- ta nagla nuklearna razvijenost ((-a imala je i veliko propagandno djelovanje na Iapadu M izazvala
prve ozbiljne sumnje u adekvatnost vojni, politiki i ekonomski priprema na kojima su zapadne drave
dosad osnivale obranu
- u ,AAC savezu postalo jasno da vie ne postoji mogunosti za ostvarenje nekog jednostranog
vojnog kursa s pozicije sile
-
6ra2e&(e &ove %ok-ri&e &a apa%u
- ubrzo sastanak britanskog premijera Ma'mi++a&a i amerikog predsjednika Eise&3oHera
novi program zajednike akcije M nova DOK6RINA O IMEJU:A8ISNOS6I&
sporazum s 6talijom i Aurskom o razmjetaju ameriki raketa srednjeg dometa sposobni da
prenose atomske bojeve glave
sporazum da se pojaa znanstveno-istraivaki radO (A: e razmotriti mogunost otkrivanja
atomski tajni lanicama
. pitanje dola republikanska %ok-ri&a IMASO8NE ODMA:DE& koja je teite dosad stavljala na
nuklearno oruje i zanemarivala ostale oblike vojne sile
Eeneral 6aK+or bio pobornik %ok-ri&e IE1AS6INE REAKCI9EL M potreba da se obrati vea panja
razvoju konvencionalni oruani snaga i oruja M naglasak na elastinom odgovoru odgovarajuom vrstom
oruja M na svaki se napad treba odgovoriti istom vrstom oruja ,a ne vie automatski nuklearnim orujem
kao u pretodnoj doktrini.
Aakve promjene u amerikoj doktrini imale dalekosene posljedice za daljnji razvoj ,AAC saveza
naputanje doktrine masovne odmazde bio je znak postizanja odre+ene nuklearne ravnotee izme+u (A:-a i
((-a. 6stodobno, nova doktrina elastine reakcije je istaknula i mo+u-nost o.enja L/0ALN12 RA)/3A M
(A: je upozorio saveznike da ne eli riskirati upotrebu nuklearnog stratekog oruja u svakom sukoba i da
u tim novim uvjetima eli pojaati svoje konvencionalno naoruanje i napustiti ideju o stvaranju vlastiti
nukl.snaga.
;e+utim, zapadnoeuropske lanice ,AAC-a to su svatile kao ameriki pokuaj naputanja saveznika
o Kri-ike %ok-ri&e e+as-i&e reak'i(eM
- privaanje te koncepcije bio ostavilo 5uropu nezatienom u eventualnom sukobe jer bi
snage zapadnoeuropski zemalja bile vrlo brzo poraene, a teritorij Iapadne 5urope potpuno
uniten
- (A: eli od 5urope napraviti svoj poligon i dopustiti da Iapadna 5uropa nestane u
eventualnom sukobu ne upotrebljavajui svoje nuklearno oruje
- pokuaj da se stvori novi plan zajednike obrane Gspajanje amerike elje za neirenjem sukoba i
zapadnoeuropski zatjeva za obaveznom upotrebom stratekog nuklearnog oruja u sluaju
europskog sukobaH M p+a& MC-177 M neuspjean jer ga )rancuska nije eljela privatiti
. me+uvremenu em+(e :apa%&e Europe zakljuile da im ne prijeti opasnost od socijalistiki drava i da
je vrijeme da se SU:<I9E AMERIKI MONOPO1 U :APADNO9 EUROP6. 0ostalo je jasno da u
traenju novi atributa u stvaranju snane sile i provo+enju nezavisne politike, posjedovanje nuklearnog
oruja moe imati veliko znaenje i omoguiti znatno smanjenje izdataka za konvencionalno naoruanjeO
svatili i da 81AS6I6A SAMOS6A1NA O<RANA MODE OSI=URA6I NA9<O19U I
NA9ENIKASNI9U :A>6I6U O NO8 PRA8AC AKCI9E UNU6AR NA6O-a I NO8 PO1ODA9
AMERIKE P
Sov(e-sko-ki&eski suko*
- novi sovjetski kurs ubrzo je izazvao i neposrednu opoziciju u redovima kineski rukovodilaca GMao
Ce 6u&$5
- prvi sporovi "'7#. M pitanje obrane M (ovjetski (avez nije bio spreman otkriti -ini atomske tajne niti
proiriti sukob oko Xuemoja i ;acua na kongresu -0 !umunjske u ljeto "'19.godine dolo do
sukoba izme+u -0 -ine i -0(( V razdvajanje nekada jedinstvenog %socijalistikog tabora&
Prvi pos(e-i
- 1F.F. (A: pozvao Niki-u Ser$e(evia Hru;ova u slubeni posjet
- U svi*&(u 1F07. o*ore& i&a% Sver%+ovska ameriki ;pi(u&ski rakop+ov U-" s pi+o-om
=arrK(em PoHersom 5iseno3er preuzeo itavu odgovornost na sebe, tvrdei da se takvi letovi
redovito obavljaju nad ((-om V to znailo da je sovjetski zrani prostor povrediv Jruov
zatraio slubenu ispriku, kanjavanje odgovorni i obeanje da se takve akcije nee poduzimati u
budunosti, no 5iseno3er nije elio privatiti sovjetske zatjeve.
Ke&&e%K(ev I$ra&% s-ra-e$KL
- /.). -enned@ novoizabrani predsjednik (A:-a
- Arebao stvoriti novi program akcije, odgovoriti na pitanja suprotnosti unutar zapadnog svijeta,
jaanje nacionalno-oslobodilaki pokreta u Aziji i A*rici, dinamina kretanja u ?atinskoj Americi
- (premnost (A:-a da pone drugaije bilateralno rjeavati odre+ena svjetska pitanja -enned@jev
Erand (trateg@ inicirao proces preispitivanja cijele amerike vanjske politike na temelju nove
me+unarodne stvarnosti
- 0redstavnik novog suvremenijeg i politiki *leksibilnijeg pravca
- !avnopravnije ponaanje prema lanicama
- 0osebna panja obraena socijalistikim zemljama M nastavljena politika razdvajanja Gpriznavanje
samo europski socijalistiki dravaH, ali oite promjene M (( kao ravnopravan nuklearni protivnik i
snaan predstavnik socijalistikog svijeta dobio je posebno mjesto u novoj politikoj liniji
-
- %NeH 1i&e& M -enned@ rekao da je i (A:-u i (((!-u zajednikoB
". obje ele biti oslobo+ene izdataka za naoruanje
$. ni jedna ne eli nuklearni rat
2. ni jedna ne eli da nuklearno oruje do+e u ruke drugi nacija
<. obje ne ele udisati radioaktivnu prainu
- -enned@jeva linija je otvorila odre+ene mogunosti za stvarno privaanje miroljubive
koegzistencije u odnosima izme+u dviju svjetski sila W postavila temelje za stvaranje nove amerike
vojne strategije
- 1F01. i+o2io OSNO8NE SM9ERNICE NO8E O<RAM<ENE PO1I6IKE SAD-a obrana
mora biti spremna za elastian odgovor odgovarajuom vrstom oruja M (A: naputa :ullesovu
doktrinu masovne odmazde i automatsku upotrebu nukl.oruja zagovara jaanje ostali rodova
klasinog naoruanja i postepeno stvaranje koncepcije lokalni ratova kao stvarno mogui sukoba u
suvremenom svijetu
O E1AS6INA REAKCI9A POS6A1A S1UD<ENA 8O9NA S6RA6E=I9A SAD-aP
-
- (astanak -enned@ja i Jruova u Beu M susret trebao potvrditi elju za stalnom razmjenom
miljenja i istaknuti posebne poziciju dviju veliki drava, no u sreditu bilo pitanje ,jemake i
razoruavanja te njemako pretendiranje da sama ima svoje nuklearno oruje, kao i kinino
- . trenutku uspostavljanja dijaloga izme+u vodei sila dvije velike krizeB "'1". :! ,jemaka
odluila graditi Berlinski zid W 1F0". -ubanska raketna kriza
Ku*a&ska rake-&a kria
- (( na -ubi poeo postavljati rakete srednjeg dometa M dio amerikog teritorija bio neposredno
%pokriven& &a(kri-i&i(a )aa &ako& ".sv.ra-aP
- !ezultat krizeB povlaenje sovjetski raketa s otoka, uz obvezu (A:-a da nee pokuati napasti
-ubu
- ;ogui razlozi zato je (( postavio raketeB
a5 elio prisiliti (A: da se odrekne zatite Aajvana, a to bi unaprijedilo sovjetsko-kineske odnose i
uvrstilo -ineze u uvjerenju da im je sovjetska nuklearna zatita dovoljna
*5 (( u to vrijeme bio slabiji te na taj nain elio uspostaviti stvarnu ravnoteu
'5 da je -uba zatraila rakete jer se u -enned@jevoj administraciji govorkalo o potrebi napada na
-ubu
- 0ronalazak rjeenja pokazao vrijednost nove me+unarodne situacije i mogunosti sporazumijevanja M
potvrda za nove odnose u kojima su obje strane svjesne potrebe da se trae nova zajednika rjeenja
- Cdma nakon krize uspostavljena I3o- +i&eL kao izravni instrument koji omoguava stalno
kontaktiranje na najviem nivou izme+u ;oskve i =asingtona
- .govor o zabrani atomski eksperimenata, (porazum o zajednikom koritenju vanjskog svemirskog
pojasa
- .spostavljanje zranog prometa, sklapanje konzularne konvencije i prve vee sovjetske kupovine
ita u (A:-u,U
- -enned@jeva *ormula iz 1F0,.$o%i&e o prelasku iz I)ae ko&)ro&-a'i(e u )au pre$ovara&(aL
imala golemo znaenje
- . -enned@jevo doba koegzistencija se ugradila kao odnos koji ima samo jednu alternativuB ratO a ta
alternativa nije bila privatljiva ni za jednu ni za drugu stranu
U*o(s-vo ke&&e%Ka i 3ru;ov+(eva os-avka
- $$. studenog "'12. godine ubijen je -enned@, a ,.(. Jruov daje ostavku, to zaustavlja na neko
vrijeme ve postignute odnose, no oni vie nisu ili silaznom linijom
- Jruovljev odlazak javnost je popratila brojnim kritikama iz unutranje politike, te nakon toga i vanjske
Gme+unarodni odnosiH, a zamjerao mu se subjektivizam i netolerantnost
- zapoinje velika rasprava o obrani jer je Jruov tvrdio da je razvoj raketne tenike uinio zastarjelim
ostale klasine rodove vojske, te je smatrao da svi lokalni sukobi dovode do globalni sukoba
- ostali vojni rukovodioci nisu dijelili njegovo miljenje, te je sukladno tome dolo do reorganizacije
sovjetske privrede, gdje je ponovno stavljen naglasak na teku industriju i jae je naglaena vrijednost
svi rodova vojske
- no raketna utakmica izme+u (A:-a i (((!-a se i dalje nastavila, nastojei smanjiti napredak
- novo je sovjetsko vodstvo izgradilo program za vanjsku politiku - poinje vie potpomagati Vijetnam, a
"'17. godine otvoreno je u ;oskvi i predstavnitvo )ronta narodnog oslobo+enja
- pomaganje Vijetnamu trebalo je pokazati Americi da nema selektivan pristup pojedinim socijalistikim
zemljama
- drugo podruje na kojem se sovjetsko rukovodstvo zapoelo akciju bila je 5uropa - tjeli su lansirati
ideju o potrebi sazivanja -on*erencije o europskoj sigurnosti i suradnji - *ormalno bi priznavanje
postojei odnosa ojaalo sovjetske pozicije u svijetu, a u ;oskvi se raunalo i na potrebu smirivanja
odnosa u tom dijelu svijeta kako bi se s vie panje mogla pratiti kretanja u sovjetsko-kineskim
odnosima
- tree ne podruje - nastavljena sovjetska aktivnost u zemljama tzv. treeg svijeta Gekonomska snaga i
vojna pomoH
- jaanje sovjetski utjecaja tako+er se pokazalo na bliskom istoku
Poe'i % Q-e&-e
- pojava ameriki predsjednika /onsona, ,iLona i )orda
- dugotrajna amerika agresija na Vijetnam dobro je iskoritena na sovjetskoj strani
- unato tome u ovom razdoblju su postignuti konkretni rezultati - dYtente je *aza me+unarodnog
poputanja, koja je nastala nakon uspjenog rjeavanja kubanske krize
- ostvaren je niz sporazuma
- dYtente je za sovjetski savez postao ponajprije potreba odravanja stalnog odnosa s Amerikom, te je
sovjetsko rukovodstvo nastojalo upozoriti (A: da se (ovjetski (avez mora tretirati kao ravnopravni
sudionik u pitanjima upotrebe iroke skale razliiti vrsta oruja Gklasinog i nuklearnogH - korijeni
stalne utakmice u naoruanju
- od "'7#. do "'1#. (ovjetski (avez upetorostruio je svoje izdatke za obranu i svemirska istraivanja
Gnovo sovjetsko rukovodstvo *inanciralo je vojskuH
- "'11. poinje proizvodnja veliki interkontinentalni raketa i stvaranje antiraketnog pojasa oko
;oskve
- nakon pojaanja *lote, "'1#. pojavljuju se prvi brodovi u 6ndijskom oceanu Gvelike vojne manevre
PPCceanPPH
- modernizirane vojne snage u 6stonoj 5uropi
- "'11. na :vadeset i drugom kongresu izjavljena je elja za unaprije+enijem odnosa, ali uz uvjet da
(A: obustave politiku agresije, to se objasnilo time da je besmisleno svaanje da velike sile mogu
unaprijediti svoje odnose na raun interesa drugi zemalja
- u me+uvremenu odnosi su bili ispunjeni uzajamnim optubama i naporima da se iskoriste trenutne
tekoe Gkinesko-sovjetski sukob, tekoe sa komunistikim i radnikim partijama, ameriki angaman
u Vijetnamu, reakcija ameriki saveznikaH, te su u tim okolnostima pojaane sovjetske inicijative o
europskoj sigurnosti i suradnji
- u lipnju "'1#. godine potpisan je .govor o neirenju nuklearnog oruja kojim su se dvije velike drave
posebno obvezale da e jamiti sigurnost svim zemljama koje se obveu da nee proizvoditi i koristiti
se nuklearnim orujem
- nakon potpisivanja .govora, sovjetsko je rukovodstvo odluilo privatiti ponudu o poetku pregovora
o stratekom naoruanju - (A?A Gkoju je ponudio ameriki predsjednik /onsonH
- kriza u Deoslovakoj "'1#. godine djelomino je usporila ovaj proces
- u srpnju "'1'. godine sovjetski je ministar vanjski poslova A.A.Eromiko izjavio kako u pitanjima
odravanja mira (((! i (A: mogu nai zajedniki jezik - te je iste godine u listopadu potpisan je
ameriko - sovjetski ugovor o zabrani polaganja nuklearnog oruja na dno mora i u podmorje oceana
NiEo&ova po+i-ika prema sssr-u
- dolaskom na vlast predsjednik ,iLon najavio jeB
- politiku vijetnamizacije - praena je povlaenjem prvi ameriki snaga iz Vijetnama, te
- Euamsku doktrinu - po kojoj se teret sigurnosti i obrane prebacuje neposredno na azijske zemlje
- u studenome "'1'. godine u Jelsinkiju su zapoeli pregovori o smanjivanju stratekog naoruanja - prvi
znak da se u okvirima irokog Zdetentea[ stvara novaslika ameriko-sovjetski odnosa
- ,iLon je svatio da je uspostavljenje dijaloga sa (ovjetskim savezom vrlo vano, te je "'89. godine, na
proslavi $7-godinjice .jedinjeni naroda najavio prvi puta amerike namjere
- ameriki predsjednik se zauzimao za traenje mogunosti da i (A: i (ovjetski (avez pokau svoju volju
i spremnost da izgrade takve odnose koji e odgovarati tenjama itavog ovjeanstva
- ,iLon je tvrdio kako prije svega treba teiti odranju mira, a ne ostvarivanju kratkoroni prednosti
- ,iLon je tako+er evocirao nekadanju suradnju (A:-a i (((!-a Gsaveznici u 66. svj. ratu, tvorci .,-aH,
te tvrdio da je suradnja mogua
- ,iLon se zauzimao za zajednike napore u pravcu Zdiscipliniranja sile[, to bi trebalo pridonijeti da
upravo dvije najsnanije drave svojim akcijama jame za maksimalnu stabilnost unato postojeim
ideoloko-politikim i ekonomskim razlikama
- ,iLon se ponovno vratio traenju zajedniki crta u naznaavanju zajednikog nacionalnog interesa
supersila, to bi trebalo pomoi u uspostavljanju novi odnosa
- prema ,iLonu i -issingeru Gtadanjeg vanjskopolitikog savjetnika predsjenikaH postoje < znaajna
initelja koja se sve vie istiu na jednoj i drugoj straniB
1. nijedna od dviju najsnaniji nuklearni strana ne eli ui u sukob koji bi imao nuklearne posljedice
- trajno pronalaenje diplomatsko-politiki rjeenja
". obje snage imaju velika izdavanja za naoruanje
,. ,iLon tvrdi da obje zemlje, (A: i (((! kao najvee industrijske drave imaju veoma skromne
uzajamne industrijske i trgovinske kontakte te da bi njiovo proirenje bilo u obostranom interesu
#. ,iLon je izrazio misao o tome da dvije supersile svoje takmienje postave na nove osnove i da
umjesto vojno-politike kon*rontacije okrenu svoje akcije prema zemljama u razvoju, to bi
izmijenilo kvalitetu suoavanja i moglo pomoi nerazvijenim podrujima
- ,iLon je tako+er pozvao (((! da utjeu na arapske zemlje, te da pomognu u traenju novi putova u
me+unarodnoj suradnji i postavljanju bilateralnog takmienja na nova podruja
NiEo&ov pos(e- moskvi
- ,iLonova je ekipa isticala vlastite zatjeve koji bi trebali utjecati na smanjenje sovjetskog globalnog
angamana
- pozivajui (ovjetski (avez na pregovore, (A: su se koristile svakom prilikom da napadnu sovjetsku
politiku na Bliskom istoku, optuujui (((! za produenje krize Gostavljanje mogunosti odravanja
kon*liktni situacijaH
- "'8$. godine !icard ,iLon je, kao prvi ameriki predsjenik posjetio (ovjetski (avez
- u nizu ugovora koji su bili potpisani u ;oski me+u najvanijima su B
- .govor o ograniavanju antiraketni sustava
- .govor o mjerama za ograniavanja stratekog o*enzivnog oruja
- .govor o ograniavanju de*entivnog nuklearnog oruja - predvidio je mogunost izgradnje takvi
sustava u svakoj zemlji na dva mjesta - osim prijestolnice, svaka strana ima pravo zatititi svoje raketno-
nuklearne instalacije
- u tekstu drugog ugovora koji je bio manje jasan, istaknuto je da e obje zemlje zadrati postojeu razinu
svoji interkontinentalni raketa i podmorniki raketa
- novi brojani odnos raketa bio je praen i odgovarajuim paritetom na polju megatonae jer je (ovjetski
(avez izjednaio taj odnos
- "'82. godine uvedene su prve cirkularne rakete s vie bojevi glava G;6!VH - nova utrka u naoruanju
-
- u ;oskvi je tako+er potpisana i Iajednika deklaracija o osnovnim naelima odnosa izme+u (A: i
(((!-a Gkodeks novog ponaanjaH B
- u uvjetima postojanja nuklearnog oruja nema druge alternative za dvije zemlje, nego osnivanje njiovi
odnosa na naelima mirne koegzistencije
- obje strane pridaju posebnu vanost spreavanju situacija koje bi mogle opasno poremetiti njiove
odnose
- one e stoga uiniti sve da bi izbjegle vojno kon*rontiranje i sprijeile izbijanje nuklearnog rata
- u svojim uzajamnim odnosima dvije sile e nastupati suzdrano i bit uvijek spremne za pregovaranje i
mirno rjeavanje razlika i sporova
- svaka od potpisnica e izbjegavati da ostvari jednostranu korist na raun druge strane
- Gpriznavanje sigurnosni interesa osnovani na naelima jednakosti i odricanja ili prijetnje silomH
- *ormirana je i zajednika ameriko-sovjetska komisija koja je trebala da ispita stvarne mogunosti
ekonomske suradnje - prvi korak - sovjetska kupovina ita u (A:
- postignut sporazum o sovjetskim otplatama Z?end lease[
- zapoeli su pregovori i o najveem zajednikom ekonomskom potvatu koji je trebao osigurati amerika
sredstva i opremu za dobivanje sovjetske na*te i plina, koji bi se kasnije prevozili u (A: - ovaj posao
trebao je kompenzirati pitanje debalansa u trgovini Gotplata amerikog itaH
- no nije postignuta suglasnost oko Vijetnama Gno tada je izgra+en zajedniki stav o mogunostima
amerikog izlaska iz vijetnamske krizeH
- "'82 - $<. kongres -0 (ovjetskog (aveza pozitivno je ocijenio razvoj me+unarodni odnosa i politiku
(ovjetskog (aveza Gjaanje veza sa zapadnoeuropskim dravama i ameriko-sovjetski odnosiH
<re2&(ev u Ameri'i
- u lipnju "'82. godine ?eonid Brenjev posjetio je (A:
- rezultat posjeta bio je (porazum o speravanju nuklearnog rata u kojem su obje sile ponovno izrazile
zajedniku elju da izbjegnu upotrebu nuklearnog oruja Gza neke autore ovo je znak da je Jladni rat
zavrenH, sklopljenje na prijedlog (((!-a, neogranienog je trajanja i ima veliko politiko i vojno
znaenje
- potpisana su jo dva sporazuma
- (porazum o mirnoj upotrebi atomske energije
- (porazum o ograniavanju nuklearnog oruja
- najava zajednikog potvata u svemiru G(ojuz-ApoloH i potpisivanje novog ugovora o znanstveno-
tenikoj suradnji nije utjecalo na sklapanje novi ekonomski ugovora
- debata o skandalu =atergate djelovala je i na dijalog dviju velesila
- u -ongresu je sprijeavano davanje klauzule (A:-a (((!-u, kao i davanje ameriki kredita i kreditni
jamstava amerike vlade Gsenatori /ackson i VanikH
- ponaanje dviju strana oko izbijanja rata "'82. godine na Bliskom istoku udaljilo je vrijednost stvarni
potpisani angamana
- poremeaji u odnosima izazvani blikoistonim ratom i ekonomske posljedice koje je uzrukovao embargo
na*te nisu izmijenile glavni pravac ameriko-sovjetski odnosa, ,iLon nije tio odustati od razvijanja
veza sa (ovjetskim (avezom, a smatrao je da mu interes i podrka druge strane mogu biti korisni u
naporu da zadri predsjedniki poloaj
- sovjetsko rukovodstvo je budno pratilo razvoj unutranjim ameriki kretanja, nastojei svojim potezima
olakati ,iLonov poloaj
- $8.91.-92.98."'8<. - drugi posjet !icarda ,iLona ;oskvi - potpisan jeB
- desetogodinji ugovor o ekonomskoj, industrijskoj i tenolokoj suradnji,
- ugovor o zabrani eksperimenta nuklearnim orujem jaim od "79 kilotona,
- protokol o suzdravanju od izgradnje drugog AB;-pojasa,
- ugovor o zapoinjanju pregovora o meteorolokim orujima,
- sporazum o tome da se .govor o limitiranju o*enzivni strategijski oruja proiti novim sporazumom
koji bi vrijedio od "'#7. godine, a zavatuo bi ogranienja kvalitativne i kvantitativne prirode,
- sporazum da se -on*erencija o europskoj sigurnosti i suradnji odri na najvioj razini uz sudjelovanje
e*ova drava i vlada svi zainteresirani zemalja,
- da -omitet za razoruanje nastavi rad i da se to prije pokrene rad Qenevske mirovne kon*erencije o
Bliskom istoku Gosnova rjeavanja tok problema je !ezolucija .,-a br. 22#H
NiEo&ov impea'3me&- i kri-ike po+i-ike %Q-e&-e
- pod pritiskom a*ere =atergate, ,iLon naputa Bijelu kuu 9'.98."'8<. godine - novi predsjednik
Eerald )ord, koji namjerava nastaviti ameriku politiku prema (ovjetskom (avezu
- $2. i $<. studenog "'8<. godine susreli su se )ord i Brenjev u Vladivostoku, gdje je potvr+ena
odlunost obiju strana da se nastavi sadanja politika
- zbog unutranji politiki razloga u (A:-u se nakon ,iLonova odlaska poelo govoriti o krizi
PdetenteP
- za (ovjetski (avez detente je od poetka je znaio politiku poputanja napetosti, ali se nije pomiljalo
na smanjivanje sovjetski vanjskopolitiki ciljeva, a u (A:-u je detente bio svaen kao instrument
kojim bi se sovjetsko rukovodstvo prisililo da se sporazumima vee sovjetska vojna sila - generalna
linija koja iskljuuje GnuklearniH rat bila je i dalje glavna okosnica amerike politike
- pod velikim je udarom bio tvorac ameriko-sovjetske suradnje - Jenr@ -issinger
- no neovisno o politici detente ostalo je jo dosta kanala za neposrdno me+usobno komuniciranje
- "'87. godine u Jelsinkiju je uspjeno zavrena -on*erencija o europskoj sigurnosti i suradnji na kojoj
je donesen Iavrni dokument kao svojevrsna nova povelja europski odnosa
- znatno su se zakomplicirali pregovori u okviru (A?A-a M poveani radijus mogue upotrebe unio je
nov odnos u usporedbama vrijednosti dvaju suprotni arsenala oruja, te je tee postii sporazum koji
bi ograniio silu
- s obzirom na to, kritiari politike PdetenteP u (A:-u imali su dokaze da zastupaju politiku
suprostavljanja aranmana koji ugroavaju ameriku sigurnost
- ameriki -ongres poinje kritizirati politiku administracije i kritizirati niz poteza, te su se odnosi
stvarali u dvije instanceB
- na jednoj strani u okviru )ordove administracije kao egzekutive
- na drugoj strani u okvirima -ongresa koji nije bio naklonjen razvijanju ti odnosa Gnpr. odbio je
Iakon o trgovinama koji bi (((!-u dao statut najpovlatenije nacije
- oekivalo se da e pojaani ameriko-sovjetski odnosi pomoi bri tenoloki razvoj unutar (((!-a,
no to je sada izgledalo sve nedostinije
- na $7. kongresu -0 (( "'81. ?eonid Brenjev je sa zadovoljstvom ustanovio elju )ordove
administracije da se razvijaju mirni odnosi izme+u dviju zemalja, te se donose dokumenti koji su bili
politika i pravna osnovica za uzajamnu suradnjuB
- Iajednika deklaracija o osnovnim naelima uzjamni odnosa izme+u (ovjetskog (aveza i (A:-a, te
- (porazum o sprjeavanju nuklearnog rata
- Brenjev je tvrdio da dio utjecajni krugova G-ongresH lano prikazuju sovjetsku politiku, te da je bilo
pokuaja mijeanja u (((!-ovu unutranju politiku, no odluan je u ostvarivanju unaprije+enja
ameriko-sovjetski odnosa
- u okviru predizborne predsjednike kampanje i okolnosti konkurencije, predsjednik )ord bio je
prisiljen izmijeniti svoj stav
- nakon toga procurila je tzv.(onnen*eldova doktrina, koja je jasno istakla interese dviju supersila,
njiovi tzv. prava i granica akcije G(ovjetski (avez elio je upozoriti da glavna linija amerike
politike prema (ovjetskom (avezu ostaje ista, te da se u njoj i dalje nastoje priznati neka, navodnom
posebna prava jedne i druge supersile
- no, razdoblje detente bilo je nepovratno ugra+eno u realitete me+unarodni odnosa, te je bilo vrlo
teko oekivati stvaranje nekog novog modela odnosa izme+u supersila, bez obzira na personalne
promjene
- to ne znai da detente nije podloan promjenama, no linija odnosa koju je uspostavio, odranje
svjetskog mira, nije se mogla izmijeniti
11. POS19EDN9A NA:A AMERIKO-SO89E6SKO= DR6EN6E U KRA9 SSSR-a
0olitiku detanta, koju je posebno razvila ,iLonova administracija, nastavio je i predsjednik Eerald )ord,
koji je nakon impeacmenta naslijedio ,iLona.
,a iduim izborima je pobijedio demokratski kandidat /imm@ >arter koji poinje s novim pristupom prema
(((!-u.
0rijanje su administracije ameriko-sovjetske odnose stavljale u sredite svoji djelatnosti, a >arter mijenja
taj pristup i umjesto inzistiranja na detantu postavlja pitanje ljudski prava u sredite svojeg angamana.
- "'8'.g. >arter i Brenjev u Beu potpisuju (A?A 66 M sporazum o ograniavanju naoruavanja, no nikad
nije rati*iciran zbog sovjetskog ulaska u A*ganistan.
. rujnu "'8'.g 79 999 sovjetski vojnika ulazi u A*ganistan te se tako zapoinje novi sukob koji e trajati
sve do povlaenja sovjetske vojske "'##.g.
>arterova doktrina M %svaki pokuaj izvanjske snage da zadobije kontrolu nad podrujem 0erzijskog zaljeva
biti e odbijen svim raspoloivim sredstvima ukljuujui i upotrebu vojne sile&.
"'#7.g. M Eorbaov izabran za novog lidera (((!-a te se odma upustio u perestrojku Gre*ormuH golemi
razmjera.
Vodio je politiku popustljivosti i pokuao izbjei skupo natjecanje pokrenuto (:6-jem G(trategijskom
obrambenom inicijativom (A:-aH jer je to znailo vie sredstava za re*orme.
0rvi zatjev za izlaskom iz (((!.a M 5stonija
#."$. P'". M predsjednici !usije, .krajine i Bjelorusije *ormiraju Iajednicu nezavisni drava GI,:H. . nju
su ule sve bive sovjetske republike, osim baltiki i Eruzije, a trebala je sluiti kao sovjetska verzija
>ommon3ealta.
$7."$. P'". M Eorbaov predaje svoju *unkciju predsjednika (((!-a i tim je inom ta super sila prestala
postojati.
!azlozi propastiB
Cbjektivni M teko ekonomsko stanje, potroena ideologija, velika preangairanost i rasipanje snaga,
nedostatak vremena za privaanje re*ormi koje je nudio Eorbaov, nedostatak sredstava, pasivnost i
neprijateljstvo prema tim re*ormama.
(ubjektivni initelj M Eorbaov, koji je bio duboko uvjeren da se golema socijalistika drava moe
brzo re*ormirati te je moda prebrzo priao re*ormama koje nisu bile dovoljno promiljene niti su
davale naznake da e biti uspjene.
1". S68ARAN9E NO8E RUSI9E I ODNOSI SA SAD-om
Eeorge Bus je bio predsjednik (A:-a koji je doekao kraj ((-a, stupio je na poloaj u veljai "'#'.
<us3 i Nova Rusi(a
!aspad sovijelistikog politikog sustava u 5uropi i budunost ,jemake Bus i Eorbaov su razmatrali na
pomorskom sastanku na brodovima (lava i Belknap. Eorbaovu je Bus nudio globalno partnerstvo , ali je
na drugoj strani morao i pratiti ponaanje )rancuske i Velike Britanije, odnosno njiove reakcije na
njemako ujedinjenje. -riza koja je nastala u /ugoslaviji i deklaracija o nezavisnosti (lovenije i Jrvatske jo
su vie zabrinuli Busa i njegove suradnike. Busev je tim pokuao sprijeiti dezintegraciju (((!-a.
,astala je rasprava u administraciji o tome to je boljeB podrati centar ili pomoi raspadu ((-a.
/eljcin je privaen kao demokratski lider !usijei zapoela je nova *aza odnosa u kojoj, kako pie Ibignie3
Brzezinski, nije nedostajalo retorike, ljubazni poteza, ali je sve ti bilo strateki isprazno. !usija je
zavaala 89\ biveg teritorija i tek 79\ stanovnitva (((!-a i prolazila je kroz duboku krizu. Brzezinski
je rekkao da su kaos i korupcija napravili vic od tzv Pnove /eljcinove demokracijeP.
Buseva administracija bila je zabrinuta zbog nekadanjeg sovjetskog nuklearnog arsenala. !aspadom
zemlje on s enaao u posjedu !usije, .krajine , Bjelorusije i -azastana.
"''". Eorbaov i Bus su potpisali sporazum (AA!A " koji je sada u svom nazivu imao znaajnu rije
PredukcijaP, (((! je trebao smanjiti svoje snage, a kasnije je potpisan i (AA!A $ ali ni jedan sporazum nije u
stvarnosti realiziran.
9e+('i&ova 2e+(a a u+askom u :apa%&u s-ruk-uru
!uska politika-izrazito otvorena prema Iapadu. /eljcin i ministar vanjski poslova -ozirjev tjeli su izvriti
to bru i potpunu integraciju !usije u zapadni sustav. ,ovi lideri tjeli su izgraditi !usiju bez njezina
identiteta s punim privaanjem zapadnog identiteta i svi vrijednosti zapadnog drutva.
Amerika i druge zapadne zemlje nisu urile s pruanjem pomoi !usiji. !usija je primljena u ;;) i
(vjetsku banku, a kasnije je uz snano protivljenje /ona ;ajora i Jelmuta -ola ukljuena i u E-8. /eljcin
je na svim stranama traio pomo, ali je najvie oekivao od nove >lintonove administracije. ,ovi ameriki
predsjednik Bill >linton snano se zaloio za pruanje pomoi !usiji. ,a sastanku E-8 u Aokiju !usiji je
odobreno <2,< milijarde dolara pomoi. ;e+utim, primjeuje Brzezinski, veina ti sredstava bila je
jednostavno pokradena.
/eljcinova je politika u poetku podrala sve akcje Iapada protiv (rbije u .jedinjenim narodima i C5((-u.
(porazum (AA!A $ prepolovio je ruski nuklearni arsenal. . elji da zadovolji ameriku politiku, !usija je
obustavila prodaju oruja ?ibiji, 6raku i /ugoslaviji i podrala je bombardiranje 6raka kao i kasnije
nametnute sankcije.
. samoj !usiji pogorala se ekonomska situacija. -rajem "''2. ak je $N2 !usa smataralo da su sve re*orme
postavljene s ciljem slabljenja zemlje.
0rvi znaci promjena u ruskom stavu prema Americi pokali su se "''$. kada je Vrovni sovjet donio
rezoluciju kojom se trai provo+enje sankcija protiv svi strana u /ugoslaviji M radikalna promjena ruskog
stava. !uski krugovi "''2. su izradili novu rusku vojnu doktrinu koja polazi od tvrdnje da je ruska
neposredna peri*erija podruje ruskog geopolitikog interesa i -ozirjev je to proirio izjavom da je itav
bivi teritorij ((-a od vitalnog interesa za !usiju. :obila ponudu da se ukljui u 0artnerstvo za mir.
LDer2av&i'iST apa%&(a'i i 'ivi+ia'io&is-i
)aza /eljcinove politie potkraj "''2. doivljavala je svoj kraj. 0roces stvaranja ruske politike najee se
analizira modelom podjele na zapadnjake i euroazijate-usmjerene prema zapadu ili prema Aziji. /edan od
vodei analitiara ruske politike A.As@gankov vri podjelu naBzapadnjake, dravnike i civilizacioniste.
IA0A:,/A>6-predvo+enji /eljcinom i -ozirjevim napravli su greku kada su zapoeli re*ormu iz sredine
ne vodei rauna o stvarnom stanju ruskog drutva i njegovoj nespremnosti na re*orma.
:5!QAV,6>6- zalau se za jaanje ruske drave, iskoristili su unutarnje i vanjske okolnosti da bi potraili
sredstva promjena u pravcu ruske drave i da bi se obranili od brzopletog nametanja zapadnog identiteta.
>6V6?6IA>6C,C(A6;A Mje nedostajao naboj revolucionarnog renja ruske ideje i mogunosti promicanja
ruskog interesa izvan granica. 0rotiv identi*ikacije ruskog i zapadnog identiteta i automatski svega to je
dolazilo sa Iapada.
/eljcin jo ostao na vlasti. ,a unutarnjem planu rat s Deenijom, secesionistike prijetnje, -avkaz i tzv
zamrznuti sukobi bili su pokazatelji nerijeeni odnosa koji u velikoj mjeri utjeu na poziciju !usije kao
velike drave. :olazi do jaanja pozicije deravnika koji su odraavali stavove ruske politike i
intelektualne elite koja je u irenju ,AAC-a vidjela najveu opasnost i prijetnju. (nano su ojaali nakon
izbora u !usiji "''2. i "''7. i jedan od lidera ove skupine /evgenij 0rimakov je postao ministar vanjski
poslova. 0rimakov naglasak stavlja na nove kategorije kao to suB Pnacionalne idejeP, Pvelike sileP i PeuroazijaP.
5uroazija postaje znaajna tema , politika prema -ini, 6ndiji i islamskim zemljama.
Primakov+(eva ak-iv&a ruska po+i-ika
0rimakov- !usija mora polaziti od vlastiti interesa i mora imati aktivnu vanjsku politiku. ,ikada nije
privatio tezu o amerikom vodstvu niti tvrdnju da e unipolaran svijet biti liberalan i demokratski. 0o
njemu multipolarnost je budunost svijeta koja razvijena na pravi nain mora jamiti svim zemljama njiovo
odgovarajue mjero u me+. odnosima. 6sticao da bez razvoja odnosa s -inom, 6ndijom i /apanom !usija ne
moe biti velika sila.
-oncept !uske nacionalne sigurnosti iz "''8. de*inira dvije najvee opasnosti za !usijuB
novu geopolitiku i me+unarodnu situaciju
negativne procese u nacionalnom gospodarstvu
Kirenje ,AAC-a za !usiju vie psioloki nego vojni problem. "'88. potpisan je Aemeljni akt o uzajamnim
odnosima, sigurnosti i suradnji izme+u !usije i ,AAC-a i stvoreno (talno zajedniko vijee, ali !usija nije
dobila pravo veta.
"''7-"''1 otvorene su sve kreditne linije !usiji kako bi se zajamila /eljcinova pobjeda i onemoguilo
komuniste.. vijeme ruskog suprotstavljanja intervenciji ,AAC-a u /ugoslaviji "'''. podrke nije bilo i
ruski premijer 0rimakov je morao provatiti sve uvijete ;;)-a uz veliko smanjenje domaeg prorauna.
Balansiranje me+u velikim silama bilo je lake ostvariti retoriki.
0rimakovljeva vanjska politika osobito se pro*ilirala na 7 podrujaB
suprotstavljanje ,AAC-u u njegovoj politici prema /ugoslaviji i kasnijim rjeenjima na -osovu
otporu protiv vojnog rjeenja u 6raku
razvijanju odosa s ,! -inom i azijskim dravama
jaanju napora za povezivanje !usije i Iajednice nezavisni drava
suprotstavljanju unipolarnom amerikom vodstvu i stalno promoviranje multipolarnosti
6pak, podrka /ugoslaviji samo deklarativna, a dogodio se i napad na 6rak. -ritike iz (A:-a zbog Deenije i
nepotivanja ljudski prava.
Bombardiranje /ugoslavije predstavljalo je prekretnicu u razvoju ruske svijesti. Vlasti i obini gra+ani poeli
su svaati da bez !usije svijet moe biti pretvoren u jedan veliki ;c:onalds do kojega e put biti utrt
raketama.
"'''. smijenjen 0rimakov, a rusi poeli djelovati u multinacionalnim snagama na -osovu.
Cdran prvi sastanaj Iajednikog vijea ,AAC-!usija i privaena Iajednika strategija 5.-a i !usije
0utin izabran za predsjednika $999.
1,. AMERIKO-RUSKI ODNOSI U :NAKU =EOR=EA <USHA I 81ADIMIRA PU6INA
1. Ra+ika ime/u Pu-i&a i apa%&(akaM
,a elo ruske drave 0utin je doao neoekivano i brzo. ( premijerskog poloaja izabran je za predsjednika.
,jegovi politiki potezi pokazali su kontinuitet ruske postsovjetske politike. Inaka koja ga najee prati
svodi se na ocjenu da je rije o pragmatinom lideru koji ne podlijee velikim emocijama i koji svjesno
gradi rusku politiku na ruskim ciljevima i interesima.
". Pu-i& i -v. 'ivi+ia'io&is-iB od nji je privatio poziv za jaanje patriotizma, ali ne i neke nove svjetske
podjele ili stupanje u koaliciju s raznim snagama.
Temeljna odrednica Putinovog poetnog pogleda na Rusiju,identina osnovnim pogledima dravnika koji
su uvijek isticali da je u temeljima svakog uspjea mona drava
,a unutarnjem planu mir posti+nut s 4eenima "##5( +( pokazao se kao promaen. /aao je otpor ruskoj
politici, a eenske vlasti nisu bile u stanju zaustaviti pobunjenike.
Rusi(a i SAD &ako& 11.7F."771.
!usija je tada dobila svoju novu ulogu. ,akon napada na Ameriku me+u prvima je izrazila solidarnost sa
(A:-om i najavila pomo. .spostavljen je ruskoameriki obavjetajni kanalB otvoren je ruski zrani
prostor za prelet u A*ganistan, uz rusku privolu amerike vojne snage nale su se u .zbekistanu,
Aa+ikistanu, -irgistanu, Aurkmenistanu i Eruziji, a u obnovu A*ganistana krenuli su i !usi.
Iajednika borba protiv terorizma omoguavala jeB
o 6zgradnju novi amer.-ruski odnosa
o :obivanje amerike podrke za ruski ulazak u =AC
o /ae ameriko angairanje na tlu !usije
Prvi lju!ljanski susret "##$%g%& uspostavljeno razumijevanje i prijateljstvo koje se na sastancima od AeLasa,
pa do ;oskve uvrivalo na zajednikim interesima i pogledima na razvoj ;0C.
O-vore&a pi-a&(a
U Moskvi u svi!nju "##".dogovoreno rjeenjeB smanjenje nuklearni bojni glava sa tadanji 1 999 na
najvie "<99 u sljedei "9 godina s obje strane.Gamerike i ruskeH
.govor iz $99$. pokazao je da je !usija prestala biti supersila i da je Amerika moe tretirati bez neki
posebni ruski atributa.
Ameriko jednostrano povlaenje i' ugovora o A(M B pokazana je amerika elja da se ide u unilateralnu
novu tenoloko-vojnu utakmicu koju niti !usija, ni bilo koja druga zemlja ne moe pratiti.
Iemlje koje Amerikanci nazivaju )i'opa*enima+& 6rak, 6ran, ?ibija, -uba, s.-oreja i (irijaB optuivane za
destabilizacije u ;C, a u Busovoj varijanti svrstane su u zemlje zla iz kojeg dolaze najvee teroristike
prijetnje suvremenoj civilizaciji.
"##"%g% u Rimu& stvaranje mogunosti da !usija postane neka vrsta pridruenog lanstva ,AAC-a i da
zajedno s punopravnim lanovima raspravlja o pitanjima borbe protiv terorizma.
Vijee "' plus " u sklopu ,AAC-a , trebalo je biti oblik snanog djelovanja koje bi !usiji dalo mogunost
rada u vojnim pitanjima. !ijeilo bi i neka pitanjaB
o 5uropski prostor postao bi integriran u euroatlantskim odnosima
o (tvorili bi se uvjeti za sprovo+enje jedne jedinstvene ,AAC politike
o 5liminirale bi se ruske kritike na ,AAC
O-pori &ovim o%&osima s Rusi(om
!usija je teila da postane demokratska drava poput ostali novi demokracija, no u Americi su nazona
miljenja koja !usiju svrstavaju u kategoriju drave koja stoji izme+u suparnika i partnera.
o !usija nije prevladala svoj nekadanji koncept supersile iz vremena (((!-a, a i teko se miri sa
dananjim statusom
o !uski interesi u svim kriznim zemljama od 6rana do (.-oreje suprotstavljeni su amerikima
o !uska politika u Deeniji dokaz je da je ta politika daleko od privaanja zapadni demokratski
standarda
Ruske kri-ike Pu-i&ovo$ pri*+i2ava&(a :apa%u
,a ruskoj strani ovaj veliki iskorak prema Iapadu koji je u velikoj mjeri inicirala Amerika tako+er se
suoavao s potekoama. 0redsjednik 0utin je u prvom mandatu uivao zavidnu popularnost ruski ljudi i
njemu se vjerovalo , te je mogao suvereno voditi i stvarati rusku politiku, posebno vanjsku. Nakon susreta s
6us*om u Ljubljani u 0utinovoj ekipi je ocjenjeno da postoje dobri izgledi za razvijanje ameriko-ruski
odnosa i da nekadanje ladnoratovsko razdoblje predstavlja prolost. (toga je bio uloen veliki napor u
razvijanje irokog dijela !usije i Amerike uz isticanje da je !usija zainteresirana i spremna krenuti prema
5uropi.
!usija se pretvorila u velikog izvoznika na*te i plina, te je po mnogoemu postala klasina na*tna zemlja.
6 dok se u !usiji ponovno najavljivalo da je izala iz ekonomski tekoa 0utin je javno obznanio da je to,
prije svega, rezultat vie cijene na*te na svjetskom tritu. Ckupivi u velikom broju svoje nekadanje
kolege iz -EB-a, 0utin je vjerojatno smatrao da su mu oni najodaniji, ali isto tako da je u tom probranom
dijelu i moda najbolji dio kadrova koji su kvali*icirani i odani projektu izgradnje nove !usije. 0utin nije bio
nezadovoljan dotadanjim odnosima sa (A:. Bio je svjestan da je !usija napravila previe ustupaka, a da
neka konkretna pomo nije dola. :ostatno je spomenuti da su poetkom $999. investicije iz (A:-a bile
vee u Dekoj nego u !usiji, to je samo potvrdilo teze 0utinovi kritiara koji smatraju kako Americi nije
stalo do toga da !usija bude moderna i razvijena drava. .pravo u svojoj vanjskoj politici i velikom
otvaraju prema Iapadu, 0utin je vidio ansu prevladavanja ti kritika.
-ritiari 0utinove politike poli su od tvrdnje da je !usija do sada previe dala i da gotovo nita ne dobiva
od Iapada. .z kontrolu nuklearnog oruja, Amerika je jednostrano izala iz AB; i kree u izgradnju
svemirskog tita ostavljajui !usiju postrani.
0ritike se koncentriraju oko nekoliko kljuni* teza,
"H 0roirenje ,AAC-a jo od prvog kruga pa do najave novi lanica vidjelo se kao neprijateljski cilj u
kojem Iapad jasno pokazuje svoju elju za pribliavanjem i dolaskom na ruske granice.
$H !usko djelovanje nakon "".9'.$99". , pruanje pune podrke Americi i pomaganje amerikog ulaska
u centralnu Aziju ocijenjeni su kao izrazito suprotni ruskim dugoronim interesima, amerike vojne
snage u bivim sovjetskim republikama vide se kao pretodnica koja ima za cilj borbu protiv
terorista, ali koja isto tako treba sauvati amerike ekonomske pozicije, tj. omoguiti njiovo irenje
2H 6ako je Amerika osjetila terorizam na svom prostoru ona je bila nespremna podrati i pomoi rusku
borbu protiv %eenski separatista& koje su inae 0utin i njegovi kritiari nazvali teroristima
<H .kupno djelovanje (A: u doba zavretka Jladnog rata vidi se kao elja za egemonijom i
kontrolom cijelog svijeta
Pu-i&ova %ok-ri&a i kri-iari
Iaokret koji je ruska vanjska politika napravila nakon "".9'.$99".. u velikoj mjeri moe se pripisati
predsjedniku 0utinu i njegovoj elji da se iskoristi trenutak za poboljanje ameriko-ruski odnosa i za
pribliavanje !usije Iapadu.
!utinoa doktrina utemeljena je na da elementa,
"H .vjerenju da je za provo+enje re*ormi i izlazak !usije iz krize nuno dobiti pomo izvana
$H Ccjeni da je terorizam kao me+unarodna aktivnost opasna i za !usiju
0utinova doktrina otvorila je put za nove rusko-amerike odnose i za novu *azu veza na relaciji ,AAC-
!usija.
-omunisti i nacionalisti, iako s razliiti pozicija napali su 0utina za izdaju nacionalni interesa. Na
ko&$resu KP U MoskviT u u si(e&(u "77"..$ :(u$a&ov je rekao da je Eorbaov predao partiju. /eljcin
razruio (((! zbog stjecanja predsjednikog poloaja, a 0utin se praktiki odrekao geopolitikog naslje+a
nae drave. ;e+u zatjevima koji su polazili od poboljanja vlastitog poloaja trailo se izme+u ostalog i
obnovu %socijalizma i planske privrede&. Ia rusku politiko-intelekt. 5litu zaokret u prvom 0utinovom
mandatu prema Iapadu nije bio privatljiv. ;anji dio ruski intelektualaca privatio je proces globalizacije,
dok je veina ostala na stajalitu da u novim uvjetima !usija treba biti centar nove alijanse koja bi stalno
izazivala pozornost (A:, predstavljajui ve svojim postojanjem neku vrstu snane alternative ,AAC-u.
1#. AMERIKO-RUSKI ODNOSIM OEKI8AN9A I NO8E REA1NOS6I
Cdnosi se promatraju na nekoliko razina. ;e+unarodna dimenzija ostaje glavna analitika sastavnica svake
analize. :vije zemlje koje su prole razliite *aze u svojim odnosima, nakon kraja Jladnog rata i raspada
(ovjetskog saveza , nalaze se ponovno u *okusu posebne pozornosti. 6ako NR Ki&a svojim ubrzanim i
golemim rastom najavljuje velike promjene u odnosima na vru svjetske politike, a tu je svakako I&%i(aT
<rai+, ipak je i dalje oito da se rusko-ameriki odnosi uzimaju kao posebno vani i znaajni. F.U
&uk+ear&i3 *o(&i3 $+ava nalazi se u rukama Amerike i !usije, da bi se dobila predodba njiove nuklearne,
ali i vojne ukupne moi.
0romjene u !usiji i AmericiB !usija je u stanovitom politikom i ekon. usponu, kao i njezin indeks, -v. so)-
poHer. ( duge strane Amerika jasno pokazuje poetne znakove opadanja svoje moi, to naravno ima
relativno znaenje i trajat e svakako nekoliko desetljea.
Pu-i&ova s-a*i+ia'i(a Rusi(e
Cjaala je kontrola vlasti , uspostavljen je ijerarijski autoritet i na tim temeljima moe se ve sada govoriti
o snanom nastojanju !usije da se ponovno vrati u krug vodei svjetski sila. & dru+oj 7azi mandata
realizirao je glavne postulate naznaene prilikom svog izbora za predsjednika. !usija je prestala biti slaba i
neorganizirana drava. !usko gospodarstvo biljei stalan rast i nadoknadilo je sve propuste uinjene u
/eljcinovo doba. . sedam zadnji godina ekonomski tempo iznosi 1\ , a sadanji ruski E:0 zauzima
deseto mjesto u svijetu. ruski doodak po glavi stanovnika je na razini srednje razvijeni zemaljaB sa 299
milijardi dolara zlatni rezervi !usija je trea sila u svijetu, a u isto vrijeme otplauje svoje dugove.
:olaskom 0utina na predsjedniki poloaj $999.g. krenuo je snaan program neorganizacije i unaprje+ivanja
poloaja vojske. Vojna potronja povean za 29\. 0o bogatstvu prirodni izvora golemi ruski teritorij
pokriva $"\ ukupni svjetski rezervi , a u odnosu na (A: to je tri puta vie , u odnosu na ,! -inu est
puta vie. . svim *azama razvoja ruske drave, pa kasnije one sovjetske , vojni poziv i vojska imali su
posebno znaenje. Ao je simbol ruske moi prestia i zbog toga su godine traenja bile toliko tee ruskoj
vojsci, ali i ruskim gra+anima koji su upravo u padu poloaja ruske vojske vidjeli i ukupan pad poloaja i
vrijednosti svoje drave.
Amerika ime/u $+o*a+ia'i(e i aos-a(a&(a
Amerika unutarnja situacija znatno je drukija. & tranju 899'( ak '"\ posto Amerikanaca odgovorilo je
da smatraju kako je Amerika na %pogrenom kolosjeku&. . doba global. krajem Jladnog rata Amerika je
obilno pro*itirala. :oivjela je snaan porast na svim sektorima, nezaposlenost je bila izrazito niska....Dak i
0ustinjska oluja nije izazvala nikakve ekonomske poremeaje u zemlji i bila je primarno promatrana kao
snaan dokaz ameriki politiki i vojni mogunosti. :oga+aji od "".9'.$99"..donekle su usporili rast
investicija u Ameriku, ali se zemlja brzo sabrala i unato velikog vala borbe protiv terorizma kod kue i u
svijetu nastavljeno je normalno *unkcioniranje drave. . drugoj *azi Busovog mandata , te usporedno s
problemima u A*ganistanu i 6raku, spominje se i recesija, pad zaposlenostiU.umjesto da private ostale
drave kao ravnopravne partnere u procesu globalizacije, amerika administracija sumnjiava je u razvoju
trgovine, otvaranja, imigracije i investicija jer se umjesto nekadanjeg procesa u kome su Amerikanci,
kapital i roba ili vani, sada se doga+a suprotni proces. 6znimno visoki vojni budet M 799 milijardi dolara,
dodatna potronja u A*ganistanu 6 6raku, te slabi izgledi da e te operacije biti dovrene u kratko vrijeme jo
vie utjeu na stanje kod kue. Pro)esor NVE--vora' ko&'ep-a Iso)- poHer & trdi da je amerika so7t
po:er to se tie politike komponente u opadanju, ali da zato ostaju kultura i amerike rijednosti kao one
dije daljnje komponente koje nisu naete( )ome se moe dodati da je amerika ekonomija jo uijek
najkompetentnija u itaom nizu industrija i to posebno oni* ezani* uz budu-i razoj, nanote*nolo+ija,
biote*nolo+ija i mini *i+*tec*(
O% s-ra-e;ko$ par-&ers-va %o ko&)ro&-a'i(e
!usija je velika drava s najveim teritorijem na svijetu, znaajno proirena na Iapadu i na 6stoku, na
raskru civilizacija koje se sudaraju i koje mogu u stanovitim situacijama predstavljati nova znaajna
trita. !usija je bogata sirovinama i energentima , to je zemlja velikog potencijala i strateki sposobnosti.
8ri(eme &ovo$ I3+a%&o$ miraL
0ad berlinskog zida , kraj europski socijalistiki drava, raspad Varavskog ugovora i rasputanje
(ovjetskog saveza, amerika politika doekala je kao situaciju u kojoj je pobijedila amerika strana i koja
na toj osnovi ima pravo diktirati uvjete ponaanja. 0raktine mjere koje je Iapad, tio postaviti nad
!usijom, bile su u obliku nadgledanja postkomunistikog ekonomskog razvoja, stupnja odnosa s bivim
republikama, realizacije zapadni projekata tranzicije i pokuaja zapadnog demokratskog modela u !usiju.
. tom sklopu bio je vidljiv i snaan ameriki pritisak da se ne realizira nikakvo novo okupljanje bivi
(ovjetski republika s !usijom. . konkretnim potezima koji su uslijedili >lintonova administracija prekrila
je strateka obeanja dana !usiji o tome da se ,AAC nee iriti na istok i zapoela je veliki proces irenja
,AAC-a koji se nastavlja. Busova administracija jednostrano se povukla iz AB; sporazuma i pribliila
,AAC !usiji unato injenici da je !usija bila me+u prvima koja se ukljuila u antiteroristiku koaliciju
nakon "".9'.$99". i koja je pruila logistiku pomo i podrku amerikim vojnim naporima u A*ganistanu.
Amerika je u svom snanom unipolarnom djelovanju ula u tradicionalnu s*eru ruske sigurnosti i
energetski rezervi od Baltika, .krajine, Eruzije, pa do centralne Azije i -aspijskog mora.
A&-irake-&i ;-i-
6zgradnja antiraketnog tita u 0oljskoj i Dekoj nadovezuje se na davnu ameriku inicijativu iz !eaganovog
vremena to je tada bila postavljena kao nova visoka tenoloka stepenica u svemirskom takmienju. :anas
je nemogue vui te paraleleB me+unarodna situacija je znatno drukija od vremena Jladnog rata i !usija
nije ono to je bio (ovjetski (avez, raketni tit ima ipak nekoliko elemenata koji imaju posebnu teinu,
osobito gledano iz ruske perspektive.
Amerika politika eli ostariti iestruke koristi,
o 0utem instaliranja radara u Dekoj raketa u 0oljskoj obje zemlje bi bile snano integrirane u
amerikom sustavu sigurnosti, to bi svakako imalo posebno dugorono znaenje i za njiovo
mjesto u ,AAC-u, ali i u 5.
o .z nastojanje za politikim suzbijanjem i zatvaranjem !usije, u skladu s tako+er starim naelima
politike containmenta i uz pribliavanje ,AAC-a ruskim granicama, antiraketni tit bi se uklopio u u
taj opi napor za zatvaranjem !usije i smanjivanjem znaenje njezine nuklearne sile
o Ao bi bio poetak izgradnje globalnog antiraketnog sustava koji bi jednom u budunosti mogao
predstavljati vaan instrument nove amerike moi
o :obivanje nuklearne superiornosti sruilo bi doktrinu .zajamnog sigurnosnog unitenja na kojoj je
jo 89-i godina poivao koegzistencijski odnos dvaju vodei nuklearni sila
Amerika strana privatila je antiraketni titi u 5uropi kao vrijedan i vaan instrument svoje politike i od
njega e teko odstupiti. ,jegova politika, sadanja i budua vrijednost je golema, a ako se tome doda i
budui napredak vojne tenologije i mogunost da se povea stvaranje realizacije, tada projekt dobiva jo
veu strateku vrijednost.
<ukure;-a&ski summi- NA6O-a "77!. potrdio je u Deklaraciji sa sastanka na r*u kao i u Deklaraciji
3ije-a NA)/;Rusija potrebu daljnji* diskusija oko teme raketno+ tita <+dje postoje razlike= to znai da -e
dije strane nastaiti pre+oore na razliitim razinama i da -e nastojati prona-i rjeenje koje bi moda na
neki nain ukljuilo i Rusiju u suradnju(titi je danas postao politika realnost( 1zraena je anda da -e
Rusija nastaiti suradnju u okiru >?E;a i da to moe pomo-i u daljnjem procesu naoruanja u Europi(
>ire&(e NA6O-a &a is-ok
Na sas-a&ku e+&ika ruske vo(ske i pre%s(e%&ika Pu-i&a "..7B."77B. predsjednik je izjavio da postoje tri
neposredne opasnosti u Rusiji,
"H 0redloena izgradnja antiraketnog tita u istonoj 5uropi
$H 6zgradnja vojni baza u europskim zemljama
2H Kirenje ,AAC-a
!roirenje,
"H ;a+arska, 0oljska, Deka, izvedeno u jeljcinovo doba i !usija je primijenila seriju prijetnji,
pomirbeni ponuda i na kraju privatila postojee stane.
$H Kirenje prema istoku zavaa zemlje lanice Iajednice nezavisni drava ime se teritorij Iajednice
postavlja kao veliko podruje budue politike kon*rontacije ,AAC-a i !usije
2H Bjelorusija, ;oldavija, .krajina i Eruzija, Eruzija pozvana zbog daljnjeg ,AAC-ovog irenja u
azijskom podruju Iajednice nezavisni drava
Ameriki i&-eresi a ;ire&(e NA6O-a &a Ukra(i&u i =rui(u
Cd raspada (ovjetskog (aveza amerika je politika nastojala pruiti pomo novom ukrajinskom
rukovodstvu istiui potrebu razvijanja dobri odnosa.
Nakon naranaste reolucije u &krajini znaajno je porastao ameriki interes za &krajinu, a 899@( , Kijev
je pozan da u.e u NA)/( Amerika vidi ukrajinsku vojsku kao veliki rezervoar ljudstva i u akcijama
me+unarodnog karaktera. . *azi kada bude opremljena i obuena moe biti znaajan dodatak amerikim
snagama u operacijama. Kto se tie Eruzije, za nju je amerika politika jako zainteresirana. Eruzija je vi+ena
kao saveznik na podruju crnomorske regije koju se eli povezati s ,AAC-om u sustav koji se prostire od
5urope do >entralne Azije i A*ganistana.
1nteres Amerike za Aruziju aan je zbo+,
o Eruzijska vojska dobila je pomo od (A:-a o opremi, naoruanju i obuci
o Amerika politika podrala je jaanje veza Eruzije s ,AAC-om, a u sadanjoj *azi zagovara ;A0
kao posljednju stepenicu prije ulaska u ,AAC
o (A: podravaju gruzijska stajalita oko Csetije i Abazije s naglaskom da ta situacija ne smije
vjeno trajati
o Amerika politika uloila je napore kako bi se nastavio politiki pravac gruzijske ruiaste evolucije
i ojaala borba protiv korupcije i kriminala
!ra skupina zemaljaB 0oljska, baltike zemlje, koje zagovaraju da se ,AAC dalje iti, da se time slabi
!usija i da se na taj nain, kako to zemlje misle, jaa njiova pozicija i ujedno europska sigurnost
Dru+a skupina zemlja, imaju dobre tradicije odnosa s !usijom ili one koje su vezane uz energetsku
sigurnost naklonjenu na !usiju, da ne ele nikakvu dodatnu destabilizaciju odnosa s !usijom, niti su
spremne pristati na ulazak .krajine i Eruzije u ,AAC.
Ruski po$+e%i &a ;ire&(e NA6O-a
6deja koja se rodila u doba /eljcina o stvaranju Iajednice nezavisni naroda trebala je biti veliki ruski
odgovor na dezintegraciju (ovjetskog . (aveza i smatralo se da e se zbog gospodarski, kulturni ,
znanstveni i socijalni veza bez vei tekoa odrati Iajednica, kao rsta saeza u kojoj -e Rusija imati,
"H Vodee politiko mjesto
$H Biti promotor i organizator suradnje na svim podrujima od politike do gospod., tenologije,
tenologije, kulture i sl.
.laskom .krajine u ,AAC >rno more bi postalo sigurna zona za ,AAC lanice i bio bi uspostavljen
strategijski koridor izme+u zapadni interesa u centralnoj Aziji i na Bliskom istoku.
Nova oekiva&(a
,ova ekipa koja u+e u Bijelu kuu morat e se postaviti spram !usije koja vie nije (ovjetski (avez i nije
supersila, ali u svakom sluaju predstavlja veliku dravu u nastojanju, pa bi trebaloB
o 0riznati !usiju kao jednu od veliki drava koja ima svoje dugorone tradicije, ciljeve i nacionalne
interese koji nisu uvijek sukladni s amerikim ali oko koji je ipak mogue postii sporazum
o Arebalo bi odustati od irenja ,AAC-a na .krajinu i Eruziju jer je to u suprotnosti s ruskim
nacionalnim interesima i moe dovesti do borbe izme+u !usije i Amerike
o Arebalo bi sprijeiti utrku u naoruanju i to prije zapoeti konstruktivne pregovore s ruskom
stranom