Spasilaki psi

KOSSP Zagreb

1

SPASILAKI PSI










Klub za obuku slubenih i sportskih pasa Zagreb
Zagreb, 05.09.2004.

Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

2

UVOD

Openito o pseim osjetilima
U usporedbi s ovjekom nosna upljina u pasa ima puno veu povrinu nosne sluznice
i vei broj mirisnih stanica na cm
2
. Pas posjeduje oko 220.000.000 mirisnih stanica, pamti oko
500.000 razliitih mirisa i do vrlo niskih koncentracija, ulo njuha 11.500 puta je osjetljivije
od ljudskog.
Sluh je takoer izvanredno dobro razvijen, pogotovo kod pasmina sa uspravnim
uima. Na razdaljini od 500m pas dobro razaznaje i lokalizira ak i ultrazvune valove,
nesluljive za uho ovjeka. Pas razlikuje frekvencije od 30.000 do 40.000 vibracija u sekundi
(ovjek 16.000 -20.000), visinu od 1/8 tona itd.
Saznanja koja posjedujemo o pseim sposobnostima uinila su pse neizbjenim ljudskim
pratiocima pa i pomagaima jo od davnina.
Kako je osjetilo njuha najrazvijenije osjetilo u psa, ono ga ini nezamjenjivim dijelom
svake spasilake potrane akcije. Sposobnost psa da uoi i prepozna razne mirise na velikim
udaljenostima, pa tako i miris ovjeka, neizbjeno je dovela do formiranja posebne kinoloke
humanitarne discipline: obuke spasilakih pasa.


Kratka povijest spasilakih pasa

Prvi zapisi o spasilakim psima datiraju iz 1707.
godine, a nalaze se u dokumentima vicarskog samostana Sv.
Bernard na istoimenom planinskom prijelazu gdje su
redovnici uzgajali bernardince koji su pronalazili zasute u
lavinama.
Prva knjiica koja govori o kolovanju pasa i to pasa
u sastavu sanitetnih jedinica je knjiica iz 1903. godine:
Upute za dresuru i upotrebu sanitetnog psa, A.Berdez (Bern, vicarska).
Sustavno kolovanje spasilakih pasa relativno je novijeg datuma i moe se rei da
zapoinje poetkom 20. stoljea kada su u rusko japanskom ratu (1904.1905.) psi u sastavu
sanitetnih jedinica bili upotrebljavani da u rovovima trae ranjenike i glasnim laveom
upozore na njih. Ta funkcija pasa nastavljena je i u Prvom svjetskom ratu (1914.-1918.).
Tokom Drugog svjetskog rata (1939.-1945.) drugaiji nain ratovanja uvjetovao je kolovanje
pasa za traenje u ruevinama. Takvi psi su djelovali u okviru Civilne zatite. Osobitu
vrijednost su pokazali u bitci kod Staljingrada gdje su pronali i tako spasili vie od 200.000
ranjenika. Spasilaki psi pokazali su se od izuzetne koristi takoer i nakon bombardiranja
Londona kada su ispod ruevina pronali velik broj ljudi.
U razdoblju izmeu dva svjetska rata, utvrena je i sposobnost pasa za traenje u
snjenim lavinama do ega je dolo gotovo sluajno. Naime, godine 1938., vicarski gorski
spasioc Feutz na jednoj je potranoj akciji, gdje se trailo 17 zasutih skijaa, opazio da se na
Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

3
lavini njegov pas na jednom mjestu udno ponaa, kopa u snijegu i laje. Spomenuto ponaanje
psa kasnije je nagnalo vicarskog gorskog spasioca i kinologa Ferdinanda Schmutza iz Berna,
da pokusno zapone s testiranjem i kolovanjem pasa za traenje unesreenih u lavinama.
S vremenom je dolo i do pojave spasilakih pasa za spaavanje iz vode to je
najnoviji vid njihove obuke.

Spasilaki psi u Hrvatskoj

Kao slubeni poetak rada sa spasilakim psima u
Hrvatskoj moe se navesti 2000. godina kada su prvi
lanovi Kluba za obuku sportskih i slubenih pasa Zagreb
(KOSSP Zagreb) zasluili nazive vodi spasilakog psa
poloivi sve potrebne ispite za vodie i ispite za traenje
nestalih osoba u prirodi. Ispiti su se polagali po programu
priznatom od Meunarodnog saveza spasilakih pasa (IRO
Internationale Rettungshunde Organisation) u
organizaciji Kinoloke Zveze Slovenije (KZS). Od te
godine se u KOSSP-u Zagreb sustavno provodi kolovanje spasilakih pasa i njihovih
vodia.
Moramo spomenuti izvanrednu suradnju s KZS-om, odnosno s Komisijom za
spasilake pse koja nam je tijekom ovih godina pomogla da steknemo odreeno znanje o
obuci spasilakih pasa i formiranju strunog kadra.


Openito o spasilakim psima

Spasilaki pas prvenstveno trai i nakon pronalaska prati
miris ovjeka da bi o pronalasku osobe obavijestio svog vodia
(najee laveom).
Sam rad se moe podijeliti u tri faze:
1. traenje ljudskog mirisa tj. makrolokacija,
2. utvrivanje lokacije unesreene osobe tj. mikrolokacija
3. oznaavanje pronalaska unesreene osobe.

Pas se u potrazi za unesreenom osobom koristi mirisima iz zraka (otuda i engleski naziv
za ovaj nain rada: air-scenting dog) ali i s tla, oslukivanjem terena i tek na kraju oslanja se
na vizualne podraaje iz okoline.
Dobar spasilaki pas spoj je kvalitetnog i ustrajnog odgoja i kolovanja, znanja njegova
vodia, ali i iskustva, inteligencije, motiviranosti, talenta i genetskih predispozicija samog
psa. Znaajnu ulogu ima i odabir pasmine, okolina u kojoj se pas nalazi te jo bezbroj drugih
faktora koji spojeni u jednu jedinstvenu cjelinu daju dobrog i pouzdanog spasilakog psa.
Ova vrsta rada psa i njegova vodia u veini zemalja je organizirana kao volonterski tip
rada. kolovanje spasilakog psa je vrlo skupo jer trai kompletnu opremu za vodia i psa te
stalno mijenjanje mjesta treniranja, dakle esta putovanja. Jedan kompletno odkolovani pas
mora poloiti ispite koji su jako zahtjevni koliko za psa toliko i za samog vodia, jer svaki
ispit je ujedno testiranje psa i njegovog vodia kako se snalaze u novim situacijama (svaka
spasilaka akcija je jedinstvena na svoj nain). Spasilaki ispit ne ukljuuju samo traenje
"unesreene" osobe ve i ispite poslunosti i spretnosti na preprekama. Bez poloenog jednog
od ova tri dijela ispit se ne priznaje kao poloen. Spasilaki pas mora biti vrlo vodljiv i pod
Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

4
kontrolom svog vodia te mora biti u mogunosti nositi se sa svim preprekama koje mu se
nau na putu.
Da bi uope mogao biti uzet u obzir za kolovanje, pas mora biti izuzetno socijaliziran na
raznu vrstu buke, razliite ivotinje i okoli, na sva prijevozna sredstva itd. Osim kolovanja
psa, vri se i kolovanje njegova vodia. Razni zahtjevi koje pred sebe namee voenje
spasilakog psa, osim kinolokih znanja, zahtjevaju od vodia i odreena znanja iz raznih
drugih disciplina te samim tim i polaganje slijedeih ispita:
poznavanja opasnosti u ruevinama,
poznavanja opasnosti u gorama,
prve pomoi za psa,
prve pomoi za ovjeka,
osnova psihologije i odgoja pasa,
osnova alpinizma i
osnova orijentacije i topografije.

Polaganje ovih ispita za vodie osnovni je preduvjet koji se mora ispuniti da bi vodi
uope krenuo polagati ispite sa svojim psom.
Meunarodna matina organizacija koja pokriva rad spasilakih pasa je IRO
(Rettungshunde Organisation) koja, izmeu ostalog, regulira i pravilnike vezane uz ispite
spasilakih pasa. Svaka kinoloka organizacija koja u svom radu ima predviene ispite za
spasilake pse, mora svoje pravilnike uskladiti sa pravilnicima te organizacije. Matina
kinoloka organizacija u Hrvatskoj je Hrvatski kinoloki savez (HKS) pod ijim je okriljem
od 2004. godine i kinoloka disciplina; kolovanje spasilakih pasa.



KADA POETI S ODGOJEM I SOCIJALIZACIJOM PSA

Pitanje odabira prikladne pasmine za ovu kinoku
disiplinu svakako je jedno od najvanijih.
U samom startu, pas mora posjedovati odreene
psihofizike kvalitete i predispozicije koje e pomoi u
njegovu odgoju i kolovanju. Da bi pas bio sposoban
nesmetano se kretati po raznom okoliu, mora biti agilan i
relativno lake konstitucije. Vrlo teak pas teko e se kretati
primjerice po klizavom i nestabilnom tlu ruevine ili nanosu lavine. Visoka razina motivacije
i volje za radom takoer su jedni od primarnih zahtjeva jer u radu sa spasilakim psima nema
prisile.
Pasmine koje ispunjavaju sve navedene uvjete te su se u dosadanjoj praksi pokazale
kao najprikladnije su: belgijski i njemaki ovari, graniarski koliji, retriveri i sline pasmine
pasa. U zadnje vrijeme, iz kojekakvih razloga, uz radne linije dosta pasmina, pojavile su se i
tzv. izlobene linije istih tih pasmina. Vrlo esto, kod izlobenih linija (zbog primarnog
obraanja panje uzgajivaa na izgled) ne vodi se rauna o karakteru te pas iz takvog uzgoja
ne mora karakterno predstavljati pravi primjerak pasmine.
Naravno da pas mjeanac moe biti izvrstan kuni ljubimac jednako kao i rasni pas no
kod bavljenja radnom kinologijom, a napose kod kolovanja spasilakih pasa, postoji bezbroj
detalja u fazi socijalizacije koji kasnije bitno olakavaju rad s psom kao to to ine i prirodne
predispozicije psa, a s kojima smo kod rasnih pasa ipak unaprijed upoznati. Kad se zbroji
Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

5
gomila truda i rada koji se ulau u kolovanje spasilakog psa, sve vodi prema jednom
zakljuku: najbolje je namjenski uzeti rasnog psa iz radne linije za koga pouzdano znamo da
svojim karakteristikama predstavlja najbolju osnovu za ono to elimo.
Kako zadaci budueg spasilakog psa pred njega postavljaju iznadprosjenu
socijalizaciju, idealno je sve predpripreme zapoeti sa tenetom u dobi od oko 7-8 tjedana.
Razdoblje izmeu 7. i 12. tjedna starosti teneta kljuno je za njegovu socijalizaciju, ali i
poetak odgoja i kolovanja. U tom periodu, tene je najprijemljivije za razne utiske, zvukove
i sve ostale elemente i osjete koji ine jednu kvalitetnu socijalizaciju. U tom razdoblju tene
najbre ui i usvaja nova znanja to kasnije olakava daljnje kolovanje. Proputena ili loa
rana socijalizacija, kasnije se moe pokazati kao glavni problem u kolovanju koji dalje
nerijetko moe isto kolovanje posve i onemoguiti te sav dotadanji uloeni trud i novac
potpuno anulirati.
Mora se uzeti u obzir injenica da kolovanje spasilakog psa traje najmanje dvije
godine. Radni vijek takvog psa je u veini sluajeva do njegove osme godine (psima lake
konstitucije i dobre kondicije radni vijek moe biti i dui). Ova injenica je jo jedan razlog
zato zapoeti sa kolovanjem spasilakog psa to ranije.


ODABIR TENETA

Vano je uzeti tene od dobrog i iskusnog uzgajivaa, koji
prilikom uzgoja pazi na zdravlje i karakter tenaca. Jedna od
najbitnijih stvari prilikom odabira teneta jest dobra procjena
njegova karaktera. Pas koji je najpogodniji za kolovanje naginje
sangvininom tipu. On je staloen, dobre koncentracije,
uravnoteenih reakcija na vanjske podraaje. Takoer, treba
odabrati tene za koje postoje naznake da lako rjeava
problemske situacije. Nadalje, tene ne smije biti plaljivo niti agresivno.
Danas postoje nizovi testova (TTC Temperament Test Control) koji prilino
uspjeno utvruju karakterne predispozicije teneta, a samim time odreuju i pogodnost
svakog individualnog tenca njegovom buduem vlasniku tj. vodiu. Uzevi u obzir sve
reeno, najbolje je posluati savjet uzgajivaa koji je bio sa tencima od njihova roenja te ih
time najbolje poznaje i najbolje moe obaviti procjenu njihove naravi.

Napomena:
Svaki vodi mora dobro poznavati svog psa kako bi u procesu kolovanja i kasnijih
potranih akcija mogao pravilno protumaiti njegovo ponaanje, artikulaciju i govor tijela.
Ista pravila vrijede i u obrnutom sluaju: pas se kroz rad i suivot s vodiem navikava na
njegovo ponaanje, pokrete, geste, artikulaciju i ostale karakteristike to bitno pridonosi
meusobnom razumijevanju te olakava rad. Iz istih razloga, jasno je da je vrlo loe npr.
kupiti ve odkolovanog psa i njime se dalje neometano baviti daljnjim treniranjem jer bi u
tom sluaju nedostajao spomenuti izgraeni odnos koji bi u nastavku rada bio stalna
potekoa.


Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

6
SOCIJALIZACIJA PSA


Odgoj teneta namjenjenog za kolovanje
spasilakog psa ukljuuje vie stavki.
Prije svega, tu je faza rane socijalizacije koja zapoinje
jo u leglu kod uzgajivaa, a podrazumijeva
upoznavanje teneta novoj okolini izvan legla, pripreme
za upoznavanje drugih ljudi izvan uzgajivaeve obitelji i
upoznavanje s njima itd.
Dobro provedena faza rane socijalizacije i dobar genski pasminski tip predstavljaju savrene
predispozicije za daljnje kolovanje.
Odlaskom teneta u novi dom, samo se nastavlja socijalizacija i njena nadgradnja. Pravilnom
socijalizacijom pas se navikava da staloeno reagira na podraaje i situacije iz okoline:
a) buku strojeve, pucanj, vozila tj. prometala, zvuk udarca razliitih materijala jedan o
drugi ili o drugu povrinu, eksplozije te sve ostale razne vie ili manje uobiajene
zvukove,
b) vidne podraaje vatru, nenadane pokrete i predmete,
c) nepoznate ljude i ivotinje,
d) razliite vrste okolia tj. prolaska kroz razne materijale prohodne ume, bunje,
ikare, pijesak, stijenje, ljunak, slanu i slatku vodu, utu, snijeg itd.,
e) prevoenje u raznim prijevoznim sredstvima automobilom, autobusom, tramvajem,
vlakom, kamionom, ralicom, ski-iarom, brodom, avionom, helikopterom itd.,
f) da podnosi noenje u rukama vodia ili strane osobe,
g) da na naredbu vodiu donosi predmete nainjene od razliitih materijala drva,
metala, plastike itd. i
h) da svladava razne prepreke koje mogu biti vrsto poloene na tlu ili visinske
nestabilne ili stabilne, nainjene od vrstog ili poroznog materijala.

Sve su ovo dogaaji i situacije kojima je potrebno to vie izlagati tene i povezivati sve
navedeno s pozitivnim potkrepljenjima. to tene pozitivnije proe kroz vie ovakvih
situacija, to je vea vjerojatnost da e na svaku iduu novu reagirati s vie samopouzdanja i
manje stresa. Ne smije se ispustiti iz vida injenica da odgoj budueg spasilakog psa
podrazumijeva njegovu potpunu psihiku stabilnost i samopouzdanje koje u odreenom
momentu moe biti od presudne vanosti u nekoj potranoj akciji.
Takoer, odgoj budueg spasilakog psa, osim vremena, truda i novaca, zahtjeva znanje i
strunost vodia jer se loim tempiranjem i odlukama moe upropastiti i najbolje tene.



Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

7
KOLOVANJE

Tek nakon pravilnog odgoja, moe zapoeti kolovanje.
kolovanje ukljuuje vjebe poslunosti, vjebe spretnosti na
preprekama i vjebe traenja. Sve navedene vjebe svojevrsna su
simulacija prave akcije gdje se od psa oekuje da bude savreno
vodljiv, u potpunoj kontroli svog vodia te da spretno, nesmetano
i bez straha prelazi preko raznih tipova prepreka pretraujui
svaki tip terena.
U svrhu kvalitetnog kolovanja i treniranja potrebno je to ee mjenjati mjesta
treninga. Kod treniranja u umama neophodno je osim lokaliteta mijenjati i tip umske
vegetacije i vrstu tla. Kad se radi o ruevini, potrebno je vjebati na razliitim tipovima i
starosti ruevina. Isto vrijedi i za trening lavina i rad pasa na tragu.
to vie mjesta za trening promijenimo, to dobijamo iskusnijeg, a samim time pouzdanijeg
psa.
U veem broju spasilakih akcija trae se naalost osobe koje su nestale prije vie
dana te postoji velika vjerojatnost da vie nisu ive. U takvim akcijama ne moemo sa
sigurnou predvidjeti kako e pas reagirati u trenutku kada doe do tijela. Neki psi e
reagirati isto kao u sluaju da se radi o pronalasku ive osobe (oznaavat e pronalazak
laveom), drugi se pak psi mogu iznenaditi kada osjete njima nepoznati miris i nakon
kratkotrajnog istraivanja napustiti e tijelo ne upozorivi vodia na njihov pronalazak.
Ako se od pasa eli oekivati da oznaavaju pronalaske neivog ljudskog tijela, potrebno ih je
za tu namjenu i obuavati. Obuka bi se sastojala od upoznavanja pasa sa mirisom mrtvih tkiva
razliite starosti. Nakon to bi se pas tijekom kolovanja priviknuo na takav miris, nauilo bi
ga se da oznaava pronalazak mirisa nakon ega bi bio nagraen od strane vlasnika. Budui
da se mirisi tkiva sastoje od velikog broja razliitih estica vano je da pas naui da trai onaj
dio mirisa koji je zajedniki svim mrtvim tkivima. Radi toga, veliku vanost u kolovanju
pasa koji trae mirise ljudskog ima upoznavanje sa to vie razliitih tkiva i to razliite
starosti.


ISPITI

Do 2004. godine u Hrvatskoj nije postojao vaei pravilnik i
kadar pri Hrvatskom kinolokom savezu (HKS-u) potreban za
organiziranje meunarodno priznatih ispita pa su se ispiti polagali u
susjednoj Sloveniji.
Godine 2005., oekuje se polaganje prvih ispita u Hrvatskoj.
Ispitni pravilnik HKS-a za provjeravanje znanja spasilakih pasa i vodia
usklaen je s odlukama Meunarodnog pravilnika za rad spasilakih pasa
i obuhvaa slijedee kategorije i stupnjeve:


Ispit spasilakog psa za traenje u prirodi 1. stupnja SP TP/1 (FCI: RH FL/A)
Ispit spasilakog psa za traenje u prirodi 2. stupnja SP TP/2 (FCI: RH FL/B)

Ispit spasilakog psa za traenje u ruevini 1. stupnja SP TR/1 (FCI: RH T/A)
Ispit spasilakog psa za traenje u ruevini 2. stupnja SP TR/2 (FCI: RH T/B)

Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

8
Ispit spasilakog psa za traenje po tragu 1. stupnja SP TT/1 (FCI: RH F/A)
Ispit spasilakog psa za traenje po tragu 2. stupnja SP TT/2 (FCI: RH F/B)

Ispit spasilakog psa za traenje u lavini 1. stupnja SP TL/1 (FCI: RH L/A)
Ispit spasilakog psa za traenje u lavini 2. stupnja SP TL/2 (FCI: RH L/B)
Ispit spasilakog psa za traenje u lavini 3. stupnja SP TL/3 (FCI: RH L/C)

Svaki ispit sastoji se od tri discipline:

1. Poslunost
2. Savladavanje prepreka
3. Traenje ''nestalih osoba''

Postoje i dozvoljene dobne granice pasa za pristupanje pojedinim ispitima:

Ispit spasilakog psa 1. stupnja - obavezna starost psa je najmanje 18 mjeseci.
Ispit spasilakog psa 2 stupnja. - obavezna starost psa je najmanje 19 mjeseci.
Ispit spasilakog psa 3. stupnja - obavezna starost psa je najmanje 20 mjeseci.

Vjebe poslunosti sastoje se od hodanja uz nogu bez povodnika (na temelju zadane
sheme), puzanja, sjedi u hodu, lezi i stoj u hodu s opozivom, donoenja predmeta sa zemlje,
slanja psa naprijed sa polijeganjem i odleavanja s ometanjem. U sklopu ovih vjebi,
provjerava se mirnoa psa na pucanj i buku strojeva.

Vjebe spretnosti na preprekama ukljuuju slijedee prepreke:

pomini most klackalica vodoravne ljestve




daljinska prepreka tunel neprijatni materijal






Na ispitu za traenje u lavinama od psa se takoer trai da hoda za vodiem po
utabanoj snjenoj stazi, pokae mirnou pri transportu na ralici, snjenim saonicama,
sjedenici, helikopteru ili drugim prijevoznim sredstvom. Kod vodia se dodatno provjerava
znanje traenja s lavinskim detektorom.


Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

9
VJEBE, TABORI, NATJECANJA I SEMINARI

Kako bi se to vie napredovalo u treningu pasa i obogatila
te nadogradila vlastita saznanja od velikog je znaaja razmjena
iskustava s drugim vodiima spasilakih pasa. Svakom
dvosmjernom komunikacijom izmeu vodia nadograuje se
znanje, a neke metode kolovanja ponekad se zamjenjuju novima i
boljima. To je proces koji neprestano traje i kojeg valja pomno i
stalno odravati.
U tu svrhu slue razne pokazne vjebe i tabori gdje se razmjenjuju iskustva i mogu
esto vidjeti novi principi kolovanja. Tabori traju po nekoliko dana, a imaju ponekad i do
200 sudionika. Iz praktinih razloga postoje ljetni i zimski tabori. Na ljetnim taborima sa
psima se treniraju situacije traenja "unesreenih" osoba u prirodi i ruevinama dok se na
zimskim taborima trenira traenje u lavinama.
Iz istih razloga razmjene iskustava, ali i provjere utreniranosti i funkcionalnosti pasa i
vodia, postoje i spasilaka natjecanja. Ona mogu biti lokalna i meunarodna.
Naravno, da bi treniranje spasilakih pasa bilo uspjeno i kvalitetno, za to mora
postojati struni kadar kojeg je potrebno odkolovati. kolovanje strunog kadra dugotrajno
je i skupo jer licencama voditelja teaja za spasilake pse ili licenciranog sudakog kadra
prethodi velik broj odsluanih seminara, odvoenih teajeva, stairanja, poloenih ispita za
ljudstvo i poloenih ispita sa vlastitim psom.












Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

10
AKCIJE

Openito

Nestala osoba prijavljuje se Policiji koja potom
obavjetava Civilnu zatitu u svojem sastavu, a ova po potrebi
aktivira Gorsku slubu spaavanja (GSS) i vodie sa spasilakim
psima (trenutno samo lanove KOSSP-a Zagreb).
Svaka akcija u sebi sadri odreen stupanj rizika za vodia i
psa te je stoga od vitalne vanosti pobrinuti se za njihovu
sigurnost. To obuhvaa:

a) osiguranje vodia i psa u sluaju nezgode,
b) potrebna zatitna cjepiva protiv zaraenih krpelja i za ljude i za pse te cjepiva protiv
tetanusa,
c) protuotrove na ugrize otrovnih paukova i zmija,
d) opremu za vodia: radno zatitno odijelo, gojzerice, kvalitetnu odjeu i obuu u za
kiu (ovo se pokazalo kao najvei problem, budui da je kvalitetna oprema financijski
vrlo zahtjevna i veini vodia nedostupna), kacigu, atorsko krilo, karimat, komplet za
pruanje prve pomoi, radiokomunikacijsku opremu, karte, eonu i runu svjetiljku
daklekog dometa, hranu, vodu, svu potrebnu opremu u sluaju lavinskih uvjeta,
e) opremu za psa: zatitne psee lapice u sluaju teko prohodnog i po izgledu opasnog
tipa ruevine, komplet Prve pomoi, hranu, vodu
f) ukoliko se radi o lavini ili ruevini, obavezno je osiguranje od daljnjih nanosa kod
lavine ili moguih daljnjih uruavanja, istjecanja plinova, para, kemikalija i ozljeda
raznih instalacija u sluaju traenja na ruevini.

Akcijama smiju prisustvovati samo punoljetne osobe. Budui da poziv za akciju ne
poznaje vrijeme niti mjesto, a sve se bazira na istom volonterizmu, vodii spasilakih pasa
esto su primorani traiti slobodne radne dane na poslu te si sami organizirati i platiti prijevoz
do mjesta traenja.

Priprema akcije

Priprema zapoinje pozivom svim vodiima i njihovim
odazivom (postoji potreba za koritenjem jednog slubenog broja
prijenosne telefonske linije za ekipu spasioca s psima za sada se, u
sluaju poziva u akcije, koriste privatni telefonski). Nakon saznanja
o broju raspoloivih vodia i pasa, odreuje se zborno mjesto i
vrijeme te se organizira zajedniki prijevoz. Poeljno bi bilo da
ekipa za spaavanje sa spasilakim psima posjeduje kombi s kojim
bi to prije mogli stii do mjesta odravanja akcije. Naalost, trenutno se vodii snalaze s
vlastitim automobilima to ponekad predstavlja veliki problem. Takoer, odreuje se voa
akcije. Vano je napomenuti da spasilaka ekipa KOSSP-a Zagreb u akcijama usko
surauje s lanovima Gorske slube spaavanja (GSS). U veini akcija ostvarili smo
izvanrednu suradnju s GSS-om Zagreb koji ima veliko iskustvo u akcijama spaavanja
unesreenih osoba.


Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

11
Poetak akcije

Dolaskom na mjesto sastanka kree prva faza. Ustanovljava se
broj i opis traenih osoba, konfiguracija terena i nain pretraivanja.
Trajanje akcije zavisi o konfiguraciji terena i tipu i prohodnosti
vegetacije ali i o fizikoj i radnoj spremnosti vodia i pasa.
Prije samog poetka traenja obavezna je priprema psa tj.
motivacija koja slui za motiviranje psa na traenje. Motivacija se
sastoji od psu vidljivog skrivanja markiranta, putanja psa u traenje
te obilate nagrade prilikom pronalaska koja slui psu kao motiv za daljnju pretragu jer
stalno oekuje pronalazak markiranta i svoju zasluenu nagradu.
Najei nain pretraivanja je traenje u tzv. strijelcima gdje su vodii poredani u
vrstu jedan do drugoga na odreenom i uvijek istom meusobnom razmaku (manje ili vie
metara) te se jednakom brzinom pomiu prema naprijed. U ovakvoj se formaciji uvijek
prethodno odreuje da li e vodii gledati lijevog ili desnog od sebe (ovisi o pravcu kretanja)
te po njemu ravnati svoje kretanje i upozoravati u sluaju da ne moe pratiti ritam vodeeg
lana.
Drugi nain pretrage je da pojedinci ili manje grupe njih dobivaju u zadatak pretraiti
manji ili ui komad zemljita.
Prije samog rasporeivanja bilo koje formacije, nuno je paljivo voditi rauna o
mogunostima i iskustvu vodia i pasa. Kod traenja u strijelcima gotovo uvijek se na rubove
postavljaju iskusniji psi. Upotrebom radio-stanica omoguava se komunikacija meu
vodiima koja mora biti stalno omoguena.

Tijek akcije

Ovisno o konfiguraciji terena i vrsti vegetacije dolazi do
povremenih ponovnih sastajanja i pregrupiranja te kraih stanki
za odmor. Psi se uvijek alju naprijed ispred ljudi kako ih nitko ne
bi ometao i kako mirisi ostalih ne bi predstavljali mirise koje e
pas pratiti i time nepotrebno gubiti energiju ali i razinu
motivacije. Povremeno je potrebno, ukoliko akcija traje dulje,
opet napraviti motivaciju psa kao na poetku.

Kraj akcije

Kraj akcije predstavlja pronalazak nestale osobe ili
obustavu daljnje potrage toga dana ili obustavu potrage uope.
Kako god akcija zavrila, na kraju obavezno slijedi
razgovor i analiza protekle akcije. To omoguuje uvid u eventualne
pogreke te spreavanje istih u budunosti. Takoer se primjeuje
svaka dobra strana akcije te uoava njena korisnost i upotrebljivost
u kasnijim potraivanjima nestalih osoba.


Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

12
PRIMJERI INOZEMNIH AKCIJA

U sluajevima katastrofa velikih razmjera, nerijetko
dolazi do potrebe organiziranja veih spasilakih jedinica. U
tom sluaju, drave koje se odazovu pozivu za pomo, alju
svoje najbolje izvjebane vodie i pse.





Bombardiranje Oklahoma City-ja, 23.4.1995.
Vie od 100 ljudi umrlo je pogoeno eksplozijom akivirane eksplozivne naprave koju
je u zgradu Alfred P. Murrah postavio Timothy McVeigh.
Traenje u ruevinama sruene zgrade koja je stalno prijetila daljnjim uruavanjima,
trajalo je 24 sata tokom vie od 13 dana. Pronaeno je vie tijela i dijelova tijela.

Potres u Izmitu, Turska, 17.8.1999.
Potres katastrofalnih razmjera (7,4 R) koji je pogodio Izmit u Turskoj, do temelja je
sravnio velik broj zgrada i rezultirao velikim brojem mrtvih. Zahvaljujui pomoi pasa,
pronaen je velik broj mrtvih ali i odreen broj preivjelih.

Potres u Taiwanu, 20.9.1999.
Strahovit potres jaine 7,6 R ubio je vie od 2000 ljudi, a jo na tisue ih je nestalo pod
ruevinama. Organizirane su spasilake jedinice iz cijelog svijeta.
Ova je misija psima predstavljala specifian i osobito teak zadatak jer je veina fasada
zgrada bila pokrivena keramikim ploicama koje su pri uruavanju stvorile velik i debeli sloj
sitne praine. Dio keramike koji nije bio u potpunosti uniten, napravio je vrlo opasan i
sklizav teren za vodie i pse. Tu se od izuzetnog znaaja pokazala vanost vjebi savladavanja
prepreka. Opasnost od zaostalih potresnih udara neprestano je prijetila pa se kroz ruevinu
moralo prolaziti izuzetno sporo i lagano.
Nakon velikog broja pronaenih, akcija je zavrena sedmog dana od poetka potrage.

Napad na Svjetski trgovaki centar (WTC), New York, 11.9.2001.
Nakon najveeg teroristikog napada u amerikoj povijesti, 11.9.2001., zapoela je
akcija spaavanja. Sa svih krajeva Amerike poslana je pomo u ljudstvu, spasilakim psima i
tehnici. Kako bi akcija proticala to bolje, osigurana su posebna mjesta tj. sobe za kvalitetan
odmor vodia i pasa.
Zrak je bio prepun dima, sitne praine i pepela koji je oteavao disanje ali i traenje
spasilakih pasa. Radilo se o zaista ogromnom podruju pretraivanja koje je mobiliziralo na
stotine spasioca. Takoer, buka strojeva koji su otkopavali i razmicali ruevine, bila je
zagluujua. Podruje je podijeljeno na kvadrante od kojih je svaki imao dva tima spasilakih
pasa i jednu osobu zaduenu za sigurnost (traenje u kordonima). Svako sumnjivo podruje
pretraeno je sa dva psa na nain uobiajen za traenje u ruevinama: nakon prvog, isto
mjesto pretrauje drugi pas.
U 10 dana koliko je trajala potraga sa psima, pronaeno je tisue ljudskih tijela i
njihovih ostataka.
U znak sjeanja na te dogaaje, podignut je i spomenik spasilakim psima na
Manhattan-u.
Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

13
PRIMJERI AKCIJA U HRVATSKOJ

Budui da Hrvatska ne predstavlja osobito trusno podruje s opasnostima velikih razmjera,
dosadanje akcije bile su iskljuivo na umskim podrujima.

Akcija spaavanja nestale osobe, Sljeme, Zagreb, 18.10.2003.

Spasilaki tim Kluba za obuku slubenih i sportskih pasa
"Zagreb", pripadnici Gorske slube spaavanja Zagreb, Policije i
Civilne zatite okupili su se u 8 h kako bi detaljno dogovorili plan
potrage. U ovakvim akcijama psi na sebi nose posebno napravljene
oprsnice koje su jasan znak da se radi o psima spasiocima.
Oprsnice su napravljene od specijalnog materijala koji je vidljiv sa
vee udaljenosti ali i u okolnostima gdje vidljivost nije najbolja.
Nakon nevjerojatno malo vremena, kojih 20-ak minuta, ekipa KOSSP-a Zagreb pronala je
unesreenu osobu i potraga je uspjeno zavrena. Naena osoba naalost nije vie bila iva.

Akcija traenja nestale osobe, Pleivica, 23.01.2004.

Traio se mukarac starije dobi pod pretpostavkom da vie
nije iv. Oteavajua okolnost bio je prvi snijeg koji je napadao
upravo no nakon njegova nestanka.
Potrani tim inili su lanovi spasilake ekipe KOSSP-a
Zagreb, lanovi GSS-a Zagreb i lanovi GSS-a Karlovca
koji je podruje pretraivao dva dana ranije. Trailo se u
strijelcima. Pretraivano podruje nije bilo lagano: nanos snijega
od nekih 20 do 30cm nije toliko usporavao kretanje koliko sam teren koji je na nekim
mjestima bio izrazito strm i mjestimino zaleen. Veina traenja odvijala se u gustoj
boikovini, nespretnoj kako za ljude tako i za pse: napadani snijeg maksimalno ju je slegnuo
tako da se na nekim mjestima hodalo pola metra iznad tla, a ve idueg trenutka bilo u gustom
trnju boikovine. Potraga je trajala od 9 h ujutro do 15:30 h.
Neki psi zavrili su akciju s trnjem zabijenim po raznim mjestima na tijelu. Usprkos naporima
svih traitelja, nestali na alost ipak nije pronaen.


Akcija spaavanja nestale osobe, Sljeme, Zagreb, 20.03.2004.

Traio se nestali mukarac za kojeg se sumnjalo da moda
vie nije iv.
Tim su sainjavali lanovi spasilake ekipe KOSSP-a
Zagreb i lanovi GSS-a Zagreb Nakon osnovnih informacija
o nestalome, uslijedio je razgovor o podruju pretraivanja,
smjeru kretanja i nainu traenja. Podruje je obuhvaalo teren
izmeu estinskog lagvia i Medvedgrada s jedne i druge strane,
a dogovoreno je da e se traiti u 3 grupe: jedna grupa kretat e se uzbrdo prema
Medvedgradu, druge dvije sputat e se s Medvedgrada, jedna sa istone, a druga sa zapadne

Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

14
strane. Svaki tim sastojao se od jednog ili vie pripadnika GSS-a i KOSSP-a. Radilo se
uglavnom o relativno preglednom terenu bez nekog veeg gustia.
Nestalu osobu je pronaao pripadnik GSS-a Zagreb nakon 2 h traenja. Bio je to na
alost uspjeli pokuaj samoubojstva sa najtraginijim moguim ishodom.

Akcija traenja nestale osobe, Stubike toplice, 29.06.2004.

Akcija traenja je trajala dva dana s tim da je izmeu akcija
bio dan pauze za spasioce sa psima dok su taj dan traili lanovi
Gorskih slubi i specijalnih postrojbi policije na teko pristupanim
terenima. Akcija se odvijala na veinom obraenim povrinama
(kukuruzitima, poljima penice i sl.). Budui da je unesreena osoba
nestala sedam dana prije akcije postojala je mogunost da se nalazi u
jednom od obraenih povrina i da nije vidljiva zbog visokog i gustog
raslinja. U ovoj akciji psi su se pokazali kao nezamjenjiva pomo jer se oni ne oslanjaju na
traenje osobe vidom (kao to to radi ovjek) ve se oslanjaju iskluivo na osjetilo njuha.
Naalost niti uz pomo pasa traena osoba nije pronaena.

Spasilaki psi
KOSSP Zagreb

15
ZAKLJUAK

Spasilaki psi kao dio spasilakog tima ine neodvojivi dio
potranog lanca u kojem svaka karika ima zasebnu i tono
odreenu svrhu. Svojim viestruko istananijim osjetilima pas na
zahtjevnijem terenu zamjenjuje do 30-ak ljudi u akciji spaavanja.
Vrijednost odkolovanog spasilakog psa izuzetno je visoka, a od
neprocjenjive je vanosti u svakoj potranoj akciji.
U godini dana lanovi spasilake ekipe KOSSP-a Zagreb
sudjelovali su u 4 akcije od kojih su dvije zavrile uspjeno tj. pronalaskom traene osobe.
Budui da su sve akcije odrane u uoj blizini Grada Zagreba sigurni smo da postoji potreba i
za ekipama za spaavanje pomou spasilakih pasa i u drugim djelovima Hrvatske. Od 2005.
godine planiramo uz pomo Civilne zatite i Hrvatskog kinolokog saveza kroz kolovanje
strunog kadra za obuku spasilakih pasa proiriti ovaj vid rada na ire podruje Republike
Hrvatske.
Budui da kolovanje spasilakog psa, osim odreenih financijskih sredstava, iziskuje
i iznadprosjenu socijalizaciju na bezbroj raznih elemenata (a sve iskljuivo u humane svrhe)
od sve vee vanosti se pokazuje potreba za suradnjom i pomoi drave i donatora, koji bi
mogli pomoi npr. izgradnjom poligona za vjebu, prilozima u opremi itd. Potrebno je
takoer ishoditi mnoge dozvole za posjet mjestima na koja psi inae nemaju pravo pristupa:
aerodromima i sletnim pistama, raznim vrstama iara, pravo pristupa policijskim i vojnim
poligonima, polusruenim ili sruenim objektima, umskim podrujima itd.
U svim navedenim velikim meudravnim i inozemnim akcijama, psi i vodii
prevoeni su raznim prijevoznim sredstvima. Tamo gdje je razdaljina bila velika, prijevozna
sredstva bili su avioni u kojima su psi prevoeni na mjestu pored vodia: sjedalima ili
prostorima izmeu sjedala. U svakoj akciji, uspjenost potrage velikim dijelom ovisi i o brzini
njenog zapoinjanja. to akcija kasnije zapone, manja je vjerojatnost pronalaska preivjelih.
Tu se od presudne vanosti pokazuje socijalizacija psa na brza prijevozna sredstva poput
aviona ili helikoptera koje za psa vjerojatno predstavljaju najstresniji prijevoz prvenstveno
zbog velike buke koju proizvode. Potreba za aviotransportom najee do izraaja dolazi kod
meudravnih akcija izazvanih nenadanim katastrofama gdje se u najkraem moguem roku
mora prevaliti to vea razdaljina i vrijeme reakcije skratiti na potpuni minimum te tako
poveati izgledi preivjelih.
Spaavanje vie ili samo jednog ljudskog ivota nema cijenu i zato su od esencijalne
vanosti financijska i materijalna pomo, ali i podrka i razumijevanje na mjestima gdje je to
potrebno.