3.

VJEZBA I: PO G ON E LE KT RAN A
Uvod
Elektrane su postrojenja za proizvodnju veeih kol ie ina elektriene energije transformaci-
jom iz nekog drugog obi ika energije. Najeesce se radi 0 pretvorbi potencijalne energi-
je vode, toplinske (kemijske, nukleame) energije goriva iii kinetieke energiie zroku.
Zbog toga su za pogon generatora, kao izvora elektriene energije, u svakoj elektrani
predvidjeni pogonski strojevi (vodne turbine, parne turbine, plinske turbine, motori s u-
nutrasnpm izgaronjem,elisa za pogon vjetrom) kao i svi ostali uredjaji i naprave potreb-
ni za rod tih strojeva (za regulaciju, kontrolu, upravljanje i druge namjene).
iii radna cje!ina koju zajednoe_i!1E'::pogonski 5trOj} generator naziva se agre",:,_
gatom.
Buduei da se danas elektrone rijetko grade kao izolirana postrojenja, u kojima se elek-
triena energija proizvodi samo za odredjene potrosaee, vee su redovito dio elektroener-
getskog sistema, njihov pogon zavisi od rado drugih elektrana i nuzno je sve elektrane
u elektroenergetskom sistemu promatrati kao dio nedjeljive cjeline (p-itanje rasp-odjele
medju elektranama .
tricne Sto!!ize_t.r..QilsQye)o
U vjezbi ee se rozmotriti neka od pitanja vezana uz problematiku osnovne zadace elek-
trana - proizvodnju elektricne energije za jayne potrebe. tocki
postupku prvog uklapanja elektrane u razmatrat
cese rod elektrane u energetskom sistemu prekQ raga efekllu",
ne-generatol-a; . tre'com tockom bit ee .11.9 dolekosezno pi-
tanje optlmalnOg vodlenTapogOna;ietvrta tocka bavit ee se proble"mrm-a:'-'TKOKO
ma Ino isk()r isti ti',PJo ta-
cije (gledano u odnosu . _l.LpetqitoCki opisaLeeseJaboratorijska postro-
bi mogli $estom tockom zadani su
zadaci Sedma toeka sadrii rjesenja slozeni-
i ih zadataka o
1. STAVUANJE ELEKTRI\NE U paGaN
Gradnja jednog tako slozenog objekta kao sto je elektrana, bilo da je to hidro,
nuklearna, dizelska, plinska iii geotermijska elektrana, zavrSava pustanjem u pogon.
Rad oko stavljanja u pogon dijeli se na cetiri dijela:
LL Pripremni radovi
Pripremni radovi obuhvacaiu sva ispitivania i organizaciju:
- pregledati unutrasnjost velikih strojeva gdje su rodili monteri i radnici i gdje je uvi-
jek moglo nesto ostati zaboravl jeno {kod generatora opasno je mj esto zraen i raspor
4.
izmedju rotora i statora)
- ispitati funkcionalno sve spojeve obzirom da od toga zavisi pravilni rad instrumenata
preko koj ih zapravo nadziremo i pratimo rod kod stavljanja u pogon
- organizirati telefonske veze i vatrogasnu sluzbu
- obzirom da se elektrona dugo gradi i da kroz sve to vrijeme nije bilo opasnosti od napo-
na treba Ijude naroeito upozoriti da su kod stavljanja u pogon postala mnoga mjesta 0-
pasna i natpisima sva ta mjesta oznae iti
- osobitu paznju kod ispitivanja spojeva zahtijevaju mjesta koja mogu biti sama po sebi
opasna kao npr. spojevi uzbudnog stroja. Uzbudni stroj moze se sam uzbuditi, a radi
eventualnog krivog spoja moze se dogoditi da uopce nije moguce razbudjivanj e, te mo-
ze doci do toga da napon u kratko vrijeme dosegne iznos kojeg je posljedica proboj i
tezak defekt na generatoru
- nadalje, uloga osiguraea moze biti takodjer presudnog znaeaja; moze se lako dogoditi
da osigurae uopce nema spoja iii da izgori vee kod pogonske jakosti struje i tako moz-
da u odluenom trenutku napravi nepozeljni prekid. Zbog toga potrebno je temelj ito
ispitati osiguraee odnosno uloske u osiguraeima.
1.2. Stavljanje agregata u pogon
Kod prvog stavljanja u pogon agregat se ispituje samo mehanicki pa se prije toga mora
osiguroti da se agregat ni u kojem slucaju ne moze sam od sebe uzbuditi. Dakako, uvijek
treba racunati s time da ipak nesto moze zatajiti te je zbog toga potrebno predvidjeti
sve mogucnosti da se agregat sto prije razbudi i zaustavi. Postupak stavljanja u pogon
uvijek je isti: brzina vrtnje se postepeno dize (osim kod vodn ih turbina s vertikalnom 0-
sovinom jer se noseci lezaj ne podmazuje dovoljno ako se osovina ne okrece barem polo-
vinom nominalne brzine vrtnje), regulira se najprije rucno i tek se poslije prelazi na au-
tomatsku regulaciju brzine vrtnje. Primijeti Ii se pri tom iii cuje nesto nenorrnalno, naj-
bolje je odmah agregat zaustaviti i provjeriti 0 Cesto puta je tesko naci izvor abnormal-
nog suma; u takvim slucajevima ponekad se dogadja da se cak covj ek uvuce u agregat
kako bi sluhom utvrdio mjesto i uzrok suma
o
Uvijek, medjutim, kod toga ne smije se ni'S-
to riskirati; covjecj i zivot je najdragocjeniji.
Postoje velike razlike u pripremama upustanja agregata urad ovisno 0 tome da Ii je po-
gonski stroj pama iii vodna turbina (turbo iii hidroagregat).
Kod hidroagregata dovoljno je, uz prethodno napunjeni cjevovod, postepenim otvaranjem
ventila propustati vodu na lopatice vodne turbine i tako postici nominalni broj okretajao
Pri tome je potrebno paziti na udarce vode u dovodnom cjevovodu koji se izbjegavaju
postepenim laganim otvaranjem zatvaraca. Moze se dogoditi jos jedino da je
broj okretaja turbine manji od nominalnog pa to podrucje treba brzo prelaziti.
Prvo upustanje u pogoal turboagregata mnogo j e slozen ije. Katkada se vrsi jo'S prije svr-
setka svih montaznih radova da b i se sto prije pronasle i odstran i Ie pogreske aida bi se
ubrzalo susenje generatora 0
Smatra se da agregat koj i prvi put duJie vrijeme (24 sota) neprekidno radi opterecen no-
minalnom snagom zadovoljava uvjete pogona
o
Nakon toga slijedi pokusni pogon (10-14 dana) pod vodstvom narucitelja i uz sudjelova-
nje konstruktora, te predaja i preuzimanje postrojenja poslije konaenih savjesnih pregle-
dao Za vrijeme garantnog roka (obicno 1 godina) dobav/iae turbine treba dokazati za-
5.
jamceni potrosak pare i ostala jamstva, te no vlastiti trosak odstraniti manjkavosti nas-
tale pogreskama u materijalu i izvedbi.
Slikom 1 prikazat cemo, primjera radi, temeljni tok radova pri upustanju jedne konden-
zacione turbine uz napomenu do je dana samo gruba shema osnovnih radnji koje treba iz-
vrsiti i do pored njih postoji jos niz manipulativnih radova ciji opis proizvodjac daje uz
isporuku svoje opreme.
(1.1.) Prije upustanja turbine treba ocistiti sve prostore kroz koje prolazi para, ulje i
voda, cijevne vodove i ventile. Potrebno je ispitati nepropusnost i ispravnost pri-
kljucka navedenih uredjaja kao i ispravnost elektricnih prikljucaka.
(1.2.) Punjenjem uljnih posuda i cijevnog sustava uljem, otvaranjem ventila za paru i
svih prikfjucaka za odzracivanje i odvodnjavanje no samoj turbini (porno turbina
u stanju mirovanja ima temperaturu okolnog zraka po se za vrijeme zagrijavanja
u njoj skuplja kondenzat koji je potrebno odstranjivati), pustanjem urad konden-
zacionih pumpa i eiektora za zrak odnosno otvaranjem cijevnog voda za odusnu
paru postrojenje je spremno za upustanje.
(1.3.) Otvaranjem i brzim zatvaranjem ventila za upustanje dobiva rotor potrebni impuls
za pokretanjeo Iza toga odgovarajucim otvaranjem istog ventila drzimo broj okre-
taja turbine na 500 do 600 o/min istodobno pustajuci zapornu paru u
U ovom stanju promatramo postrojenje dulje vrijeme pri cemu se unutarnji dijelovi
turbine zagriiavaju:
- kontrol iramo tlak i temperaturu ulja (kod temperature od 40-45
0
C pustamo ras-
hladnu vodu u hladionik ulja)
- uocavamo eventualne tresnje i sumove.
Tek kada smo utvrdili ispravan rod turbine dizemo vakuum i broj okretaja do pogon-
ske vrijednosti promatrajuci reakciju regulatora broja okretaja kod potpuno otvo-
renog ventila za upustanje.
(1.4.) Kontrola ventila za brzo (rucno) zatvaranje kod nazivnog broja okretaja te kon-
trola (automatskog) zatvaranja kod povecanog broja okretaja. Time je zavrseno
pocetno stavljanje turbine u poaon. Prije slijedeceg upustanja i opterecivanja
stroja moramo kontrolirati lezajeve i brtve.
Opisanim radovima, medjutim, upustanje agregata u pogon nije izvrseno. Izvrse-
nim radnjama ostvarili smo tek prazni hod turbine. Do bismo opte.retili agregat,
moramo izvrsiti dodatne operacije:
(2.)7;) Obustavljamo tok rashladne vode za hladionik ulja i kontroliramo visinu ulja. 0-
tvaramo i preispitamo odzracivanja i odvodnjavanja, zatvaramo vodove ;:a odu-
zimanje pare.
(2.2.) Otvaramo glavni zasun za svjezu paru, regulator prilagodjujemo za najnizi broj
okretaja, aktiviramo ventil za brzo zatvaranje. Zatvaramo odzracivanja i pusta-
mo zapornu paru u brtveniee. Kondenzacione pumpe odzracimo i stavimo u pogon.
Upustimo ejektor zraka te stvorimo vakuum od eea 30 do 40%.
6.
(2.3.) Otvaramo ventil za upustanje te grijemo rotor kod 500 do 600 o/min. Pri tom kon-
troliramo da nije doslo do nesimetricnog rastezanja kuciSta turbine uslijed ugrija-
vanja. (Turbina koja se ne okrece ne smije se grijati jer postoj i opasnost iskrivlje-
nja kuciSta i rotora usl ijed nejednolikog grijanja.)
(2.4.) Dizemo broi okretaia stroia pri cemu prelazimo brzo preko kriticnog broia okreta-
ja te za nekoliko m inuta kod potpuno otvorenog venti la za upustanje postizemo
pogonski broj okretaja kad pocinje djelovanje regulatora. Uzbudjujemo generator,
kondenzacione pumpe dovodimo do punog dielovania te ukljucujemo hladionik u-
Ija. Prikljucujemo agregat na mrezu kod postignutog sinhronog broja okretaja
j ednakost i faza.
(2.5.) Polagano opterecujemo generator, odvodnjavanja prilagodjujemo staniu u pogonu
te otvaramo sve vodove za oduzimanje pare. S rastucim opterecenjem rastu tlako-
vi i temperature u agregatu te rastezu rotor i kuciste. Zbog toga potrebno je vr-
siti mjerenja i promatranja. Kontrola pogona sastoji se u stalnom vodjenju knjige
1.l.
1.2.
1.3.
1.4.
2.1.
2.2.
2.3.
s upisanim pokazivanjima najvaznijih mjemih instrumenata buduci da se iz prom-
jena mjernih velicina moze opaziti nastajanje steta na postrojenju. Primjerice:
porast tlaka u prostoru kola turbinskog stupnja kod nepromijenjenog opterecenja
znaci suzenje presjeka u lopaticju tog dijela turbine. Kod turbina visokog tlaka
ovu pojavu uzrokuje talozenje soli u kanalima. Naslage soli odstranjuju se ustrca-
vanjem vode iii ispiranjem vlaznom parom.
Pocetak upustanja agregata
~
CiScenje, ispitivanje nepropusnosti i ispravnosti svih prikljucaka.
I
Punjenje uljnog sustava, otvaranje ventila za paru, prikljucaka za odzracivanje
i odvodnjavanje. Pustanje u pogon kondenzacionih pumpa i ejektora za zrak te
otvaranje cijevnog voda za odusnu paru.
I
Pokretanje rotora turbine. Zagrijavanje turbine kod nizih brojeva okretaja. Posti-
zavanje nazivnog broja okretaja. Kontrola pogona i regulatora broja okretaja.
I
Kontrola ventila za brzo zatvaranje. Zaustavljanje. (Zavrsena kontrola rada
turbine u praznom hodu.)
I
Provodjenje kontrola prije ponovnog upustanja i opterecivanja agregata. Otvara-
nje odzracivanja i odvodnjavanja te zatvaranje vodova za oduzimanje pare.
I
Pripremni radovi za ponovno pokretanje turbine. Prilagodjavanje regulatora, ak-
tiviranje ventila za brzo zatvaranje, pustanje zapome pare u brtvenice, upuSta-
nje kondenzacione pumpe i ejektora.
I
Pokretanje rotora turbine. Kontrola jednolikog ugrijavanja.
I
J
2.4. Postizavan je pogonskog broja okretaja. Prikl jut ivanj e agregata na mrezu. ]
~ ~ I ~ ~ ~ ~ ,
J:
J
]
]
J
j
J
]
J!
7.
2.5. Opterecivanje agregata. Kontrola pogona.
Zavrsetak upustanja agregata
SI. 1. Blok shema upustanja agregata s kondenzacionom turbinom
Radovima izvrsenim pod (2. 5.) zavrseno je upustanje u pogon agregata s kondenzacionom
turbinom. Slicnim manipulacijama upustaju se u poaon i turbine s oduzimanjem pare i
protutlacne turbine. Turbina s oduzimanjem pare upusta se, naime, kao kondenzaciona
turbina (isklopi se regulator tlaka i zatvori ventil u vodu za oduzimanje pare) dok se pro-
tutlacna turbina upusta iii kao kondenzaciona s otvorenim ispusnim ventilom iii se upusta
kod protutlaka pri cemu se tlacn i regulator, ako postoj i, uvrsti tek kod punog broja ok-
retaja i kod opter.ecenog stroja.
Spomenimo na kraju da se vrijeme upuStanja do punog opterecenja racuna kod malih tur-
bina u sekundama, kod srednjih u minutama a kod najvecih snaga i visokih temperatura
u satima.
1.3. Elektricna ispitivanja
Elektricnom ispitivanju pristupa se tek kad su sva mehanicka ispitivanja zadovoljila. Naj-
prije uzbudimo uzbudnik, oprezno i polagano kako ne bi doslo do samouzbude i do brzog
dizanja napona, drieei pri tom, radi sUSenja, statorski namot u kratkom spoju. Tek kad
smo posusil i namot statora dizemo napon u statorskom namotu ispitujuti ga naponski kako
bi se uvjerili da kod transporta iii montaze nije doslo do osteeenja izolacije koja bi uzro-
kovala proboj. Buduei da posl ije stavljanja pod napon nismo mogli jos u potpunosti ispi-
tati zastitu dozemnog spoja, moramo, da ne dodje do vel ikih struja u slucaju proboja i ti-
me do tezih osteeenja, u krug prikljucka kod ispitivanja uklopiti jedan relativno velik
predotpor. Nakon toga pohebno je ispitati svu zastitu generatora o Tek zatim nastup::l
najsveeaniji trenutak - prvo sinhroniziranje generatora na mrezu. Prvo sinhroniziranje
obavlja se rucno; povjerava se iskusnom covjeku koji je vee mnogo puta sinhronizirao
jer za sinhroniziranje nije toliko bitno strucno znanje koliko refleksi i zivci cia se pravo-
dobno dade kontakt za uklapanje sklopke. (Prije sinhroniziranja treba, naravno, ispitati
i sinhronizacione uredjaje.) Poslije sinhroniziranja rukom jos se ispita automatska sinhro-
nizacija i zatim se - barem simbolicno - optereeuje generator s malim teretom tako da
agregat prvi puta preuzme djelomicno teret mreze.
1.4. Is pit i van j e n a m r e z i
Uklapanjem generatora na mrezu, dakle kad je agregat sam za sebe ispitan, dolaze sva
ispitivanja na mrezi. Prvo se ispituje rad automatskih regulatora brzine vrtnje i napona
generatora, a zatim zastita koja je u vezi s radom generatora na mrezi. Po zavrsetku
svih ispitivanja potrebno je jos barem unutar osam sati s cjelokupnim osobljem nadzirati
rod agregata, kako se ne bi dogodio kakav neocekivani kvar koi i se pokazuje nakon ne-
koliko sati. Tek tada smatra se da je stavljanje agregata, tj. elektrane u pogon zavrSeno.
'I
2. PARALELNI RAD SINHRONIH GENERATORA
Suvremeni elektroenergetski sistem (EES) sastoji se od elektrana koje su medjusobno i s
potrosackim podrucjima spojene elektricnom mrezom. Zbog zadovoljenja osnovne jed-
nadzbe EES: proizvodnja = potraznji (buduci da ne postoji mogucnost akumuliranja vecih
kolicina elektriene energije), predvidjaju se dnevni dijagrami potraznje i prema njima
opterecenja pojedinih elektrana. Radi kolebanja krivulje opterecenja elektrane, kako u
razdoblpma godine tako i u toku dana, u pravilu se u elektranama instalira nekoliko agre-
gata koji rade paralelno; pri malom opterecenju vise agregata moze biti iskljuceno pa ce
time ostali raditi s vecim iskoristenjem sto poboljScrva korisnost generatora i, naroeito,
pogonskih strojeva. Uz to se za vrijeme kvara jednog agregata isklopi samo dio snage a
ne snaga citave elektrane.
2.1. Djelatna snaga sinhronog generatora
U procesu pretvaranja mehanicke snage dovedene sinhronom generatoru u elektricnu sna-
ga pogonskog stroja koji okrece rotor generatora prenosi se na stator kao rezultat uza-
jamnog djelovanja glavnog,magnetskog toka, vezanog uz rotor i struja u statoru. Iznos
te snage, po fazi gerteratora, jednak je (sl. 2):
P = V I coscf (1 )
gdje je E inducirani napon (napon koji bi bio induciran na stezaljkama generatora kada
bi struja I postala jednaka nuli), V napon na stezaljkama generatora (napon mreze), I
struja opterecenja i Xd sinhrona reaktancija.
v
- - - - - ~ p
E
~ J
51. 2. Jednopolna shema generatora - rad na krutu mrezu
Da bismo prilagodili razmatranjima desni dio jednadzbe (1), izrazavamo ga ve.Jicinama
koje karakteriziraju generator koristeci pri tom naponski vektorski dijagram generatora
s izrazitim polovima (slo 3).
Kut 'f prema dijagramu na sl. 3 jednak je: <f ="'- ..J"gdje je'fkut izmedju napona E i
struje I, a,J' kut izmedju napona E i napona na stezal jkama generatora V. Ako uvrstimo
vrijednost za cf u (1) dobivamo:
P = V I cos ("V -11') = V I cos"f cos.J'+ V I sinY sin V" (2)
Iz dijagrama se vidi do je:
Vcon'r= E - IdXd = E - Isin,,"X
d
, ....
14 }
" .
. ~ 1
(3)

I
I
,
,
'\
/
.J ,J /,.1
/
/
/
/
\
\
\
\
( v'
I "./f) ,
9.
SI. 3. Naponski vektorski dijagram generatora s izrazitim polovima
jer je: Id = I sin "'V
Iz (3) dobivamo:
E - V cos '\J"
I Sin "y = ----
Xd
S druge strane je: Vsin.J' = I X = I cos"" X , jer je: I = Icos,, pa je:
q q q q
V sin 0"-
I cos "V = - X;- ! 1. X: -:.. V tj)
Uvrstenjem izraza (4) i (5) za Isin,,, i Icos", u izraz (2) dobivamo:
\ .. : I
p = V Vsin '\J- V sin{t)= V
2
sin 2 -J- + V E _ Vsin =
X Xd 2X Xd 2X
d
q . q
EV . v
2
Xd - X
=-sln""+...L: ( __ -.9.) Sin 2tJ- \6)
Xd
d,
, '
, '
10.
Vidimo da djelatna snaga generotora ovisi 0 naponu mreze V, 0 naponu E koji j e odre-
djen uzbudom, 0 sinhronim reaktancijama Xd i Xq te 0 sin.J" i sin 2""'. Kako je kod
sinhronog pogona brzina vrtnje konstantna to je snaga proporcionalna momentu:
p= M' W
tako da se cesto mjesto snage navodi moment.
U slucaju turbogeneratora Xd = Xq pa je djelatna snaga jednaka:
P
EV. Q,.
=yslnV
d
(7)
Drugim clanom jednadZbe (6) V /2 (X
d
- Xq)/XQX sin 2'-"predstavljen je utjecaj ne-
jednakih reaktancija u uzduznom i popreenom smle:t. Taj se clan naziva " re luktantnim
(reaktivnim) momentom" i doprinosi snazi (generatora s izrazitim polovima) i u slucajevi-
ma kada je uzbuda jednaka nuli, tj. E = O. Daljnji je utjecaj reluktantnog momenta po-
vecanje maksimalne vrijednosti snage P, pomicanje maksimuma te snage u pravcu kutova
.J' <. 90
0
i izoblicavanje sinusnog oblika krivulje snage. Fizikalnu bit reluktantnog mo-
menta objasnit cemo sl. 4 navodeci umjesto svakog claljnjeg komentara da je reluktantni
moment rezultat dodatne deformacije magnetskog polja izazvane nastojanjem polja da se
zatvori duz puta najmanjeg magnetskog otpora i teznje magnetskih silnica k skracivanju.
JJ
I;
("'
L1
l
I
ill
roo
r-

,...,
)
r"
51. 4. Tumacenje reluktantnog momenta
2.2. Rezimi rada sinhronog generatora na krutu mrezu
Pretpostavimo cia generator radi paralelno s "krutom mrezom", tj.'s mrezom cijp je snaga
u odnosu na snagu generatora tol iko vel ika da promjene u generatoru ne utjecu na prom-
jene u mrezi. U takvoj mrezi napon i frekvencija pretpostavljeni su konstantnim. Tada je
i napon na stezaljkama generatora konstantan i neovisan 0 induciranom naponu generatora.
Razlikujemo dva osnovna rezima paralelnog rada sinhronog generatora:
a) rad uz konstantnu uzbudnu struju i promjenlj(v moment na osovini pogonskog stroja i ti-
me promjenljivu djelatnu snagu generatora i
b) rod uz promjenljivu uzbudnu struju i stalan moment na osovini pogonskog stroja i time
konstantnu djelatnu snagu.
Jednostavnosti rodi promatrajmo rad turbogcneratora na krutu mrezu analizirajuci jednadzbu
J
11.
(7) uz pretpostavku zadovoljenja trazenja pod a). Buduci da je uzbudna struja konstan-
tna to je i glavni magnetski tok'V i njime inducirani napon E konstantan. Kako i para-
metar Xd (sinhronu reaktanciju) mgzemo smatrati stalnom velicinom, to se prema (7) sna-
ga P mijenja samo u ovisnosti 0 kutu-J', i to proporcionalno sin J", gdje je kut ,yo kut iz-
medju vektoro E (napona induciranog glavnim tokom"o/ g) i vektora V (napona induciranog
rezultirajucim magnetskim tokom u statoru,*'). 5vaki od induciranih napona zaostaje za
tokom koji ga stvaro za 90
0
pa je 'IJ', dakle, takodjer kut izmedju osi magnetskog toka
rotora i osi rezultirajuceg toka statora. Jasnoce radi prikazimo na sl. 5 tokove rotora i
statora kao dva sustava pol ova
a)
-
h)
c)
51. 5. Model rada turbogeneratora: a) rod pri 0 <. \J' <. 90
0
b) pri "" 90
0
c) rod u praznom hodu
U generatorskom podruc j u rada sinhronog stroja rotor prethodi statoru za kut,J i suglasno
tome vektor E vektoru V za isti kut. Silnice magnetskog toka u rasporu teku koso stvara-
juci odredjenu silu magnetskog privlacenja; uvijek prisutna tendencija magnetskih silnica
k skracivanju, upravno proporcionalna iznosu rastezanja, veze rotor i stator.
Buduci da je frekvencija mreze po pretpostavci stalna magnetski se tok statoray', a pre-
rna tome i polovi statora, vrti stalnom sinhronom brzinom. Dogovomo smatrajmo tok ne-
pomicnim i u odnosu na njega promatrajmo promjene polozaja rotora u ovisnosti 0 prom-
jeni momenta pogonskog stroja. Dovedemo Ii pogonskom stroju vecu kolicinu radnog medi-
ja (pare, vode, nafte i dr.) u odgovarajucem omjeru povecat ce se snaga stroja odnosno
zakretni moment na osovini generatoroQ Rezultat djelovanja toga povecanog momenta bit
ce udaljavanie polova rotora u odnosu na polove statora u smjeru vrtnje i time poveca-
nje Pri tom ce se magnetske silnice u rasporu sve viSe rastezati (sl. 5a), stvaraju-
ci sve vece protudjelovanje momentu pogonskog stroja; povecanje kuta '\J'i odgovaraju-
ceg protumomenta generatora nastavit ce se do trenutka izjednacenja momenta pogonskog
stroja i protumomenta generatora. Nakon toga daljnje povecanje kuta .J. prestaje i gene-
12.
rator produzava rad prijasnjom sinhronom brzinom ali s novim, u ovom slucaju vecim, ku-
tom '\J"i predaje u mrezu veci iznos djelatne snage (7). Nastavimo Ii s daljnjim poveca-
njem kuta '\J'snaga generatora rasti ce do = 90
0
0 Dal jnje povecanje kuta rJ" (momenta
pogonskog stroja) nece rezultirati razvijanjem vece snage generatora, nego ce se, cak
suprotno tome, poceti smanjivati protumoment generatora i snaga P. 5uviSak zakretnog
momenta trosit ce se na daljnje ubrzavanje rotora, dakle, na daljnje povecanje kutallY'
i time dolazi do novog smanjenja protumomenta generatora itd. Na slici 5b) to odgovara
trenutku "prekidanja" magnetskih silnica koje su do sada elasticno vezale rotor i stator
zbog cega se rotor pocinje ubrzano vrtjeti, vrtjeti asinhrono u odnosu na tok statora, po
se kaze da generator ispada iz sinhronizma, tj. prestaje raditi paralelno s mrezom.
Ako umjesto povecanja smanjujemo kut -J"dovest cemo generator urad u praznom hodu
(sl. 5c). U tom bi se slucaju osi obaju magnetskih sustava poklapale, magnetske bi se sil-
nice skratile do fizicke granice odredjene kon-
strukcijom stroja, kut oJ- bio bi jednak nu I i a ti-
me i djelatna snaga koju generator predaje u
mrezu. Konverzija mehanicke energije u elek-
tricnu ne bi se odvijala a porrebna mehan icka
energija za odrzavanje agregata u pogonu tro-
Sila bi se na otpore trenja i ventilacije za vri-
jeme okretanja agregata sinhronom brzinom.
Moment pogonskog stroja bio bi, dakle, za vri-
jeme praznog hoda konstantan. Postignemo Ii u
tom slucaju, variranjem uzbudne struje, jedna-
kost apsolutnih vrijednosti induciranog napona
51. 6.
E
Dijagram praznog hoda gene-
ratora u paralelnom radu s
krutom mrezom
E generarora i napona mreze V M, ostvari Ii smo
rezim rada sinhronog generatora opisan pod b).
Kako cemo kasnije vidjeti, napon mreze VM i
inducirani napon E generatora koji radi na mre-
zu djeluju jedan nasuprot drugome po ce za
razmatrani slucaj dijagram napona imati obi ik
prikazan na sl. 60
Struja generatora jednaka je nul i te je tok sna-
ga, bilo djelarnih, bilo jalovih, izmedju mreze i generatora jednak nuli.
Promijenimo Ii sada, npr 0 povecajmo, uzbudnu struju, iI i, kako se kaze, preuzbudimo
generator, javit ce se razlika napona buduci da apsolutne vrijednosti napona E i V
M
nisu
sada vise jednake (sl. 7). Ta razlika napona, ciji je vektor usmjeren u pravcu vektora E,
protjerat ce struju izjednacenja koja ovisi sarno 0 sinhronoj reaktanciji generatora buduci
do kruta mrezo predstavlja zanemorivu impedanciju 0 Struja I = (E + V M)jX d je. prakticki ja
lova struja, zaostaje iza razlike napona za 90
0
pa je u odnosu na generator cisto induk-
tivna a u odnosu na mrezu kapacitivna struja. Ako smanjimo uzbudnu struju u odnosu na
uzbudnu struju praznog hada iii, kako se kaze, poduzbudimo generator, opterecujemo
mrezu induktivnim teretom kako je to prikazano na sl. 8. Prema tome, mijenjanjem uzbu-
de mozemo generator opteretiti samo jolovom srrogom i ne mozemo vrsiti nikakvu preras-
podjelu djelatnog opterecenja; to je samo po sebi rozuml j iva jer da bismo generator opte-
retili djelatnom snagom moramo je generatoru dovesti pogonskim strojem.
\
E
SI. 7. Dijagram napona generatora
koji radi paralelno s krutom
mrezom za slucaj I E\> Iv M\
13.
E
51. 8. Dijagram napona generatora
pri radu no krutu mrezu za
slucaj \E\<\V
M
\
2.3. Uvjeti paralelnog ukljucivanja jednofaznih
sinhronih generatora
Utvrdimo sada uvjete paralelnog ukljucivanja sinhronih generatora iz zahtjeva do struja
izjednacenja! koja se moze pojaviti u trenutku uklapanja generatora no mrezu, bude sto
mania. Jednostavnosti radi promatrajmo prvo dva jednofazna generatora, sl. 9, od koj ih
jedan, Gl radi, a G2 trebamo prikljuciti paralelno s Gl. Razmotrimo uviete koji mora-
ju biti ispunjeni do bismo generator G2 mogli prikljuciti no mrezu.

j SI. 9. Paralelni rod iednofaznih generatora
;
14.
Zelimo Ii izbjeCi pojavu struje izjednacenja zakl jucujemo odmah do apsolutna vrijednost
induciranog napona generatora koji ukljucujemo mora biti jednaka apsolutnoj vrijednosti
napona mreze no koju se prikljucuje, a buduci do se radi 0 naponu promjenljivom i po
velicini i po predznaku, zahtjev se proteze no podudaranje trenutnih vrijednosti induci-
ranih napona generatora; neophodno je do inducirani napon generatora G2 koji se priklju-
cuje u bilo kojem trenutku bude jednak po velicini ali suprotan po smjeru naponu no sa-
birnicama, ti. naponu V 1 generatora G 1 u radu (sl. 10).
o
51. 10. Naponske krivulje generatora u trenutku ukljucivanja u paralelni rad
Zadovol javajuCi navedeno trazenje, potrebno je zapravo ispuniti cetiri zahtjeva:
,. efektivne vrijednosti induciranih napona moraju bitijednake
2. faze napona moraju biti jednake gledano so stezaljki dok gledano iznutra strujnog
kruga u protufazi
3. frekvencije moraju biti jednake: fl = f2 i
4. naponske krivulje obaju sus10va moraju po mogucnosti biti istog obi iko inace ce z b o ~
utjecaja razlike pojedinih harmonika teci takodjer struja izjednacenja.
Ostvarenje cetvrtog zahtjeva postize se konstrukcijom sinhronih strojeva dok ispunjenje
prvog, drugog i treceg zahtjeva ovisi 0 operacijama vdenim prilikom ukljucivanja gene-
ratora na zajednicke sabirn ice. Razmotrimo zato pojedinacno posl jedice nepridrzavanja
svakog od tih zahtjeva uz istodobno ispunjenje os1ola dva. Pretpostavimo prvo nejedna-
kost: IV,\/" IE210 U tom ce se slucaju u zatvorenom krugu koji tvore namoti s1otora obaju
generatora pojaviti razl ika napona ~ = V, + E2 (sl. 11), cij i je vektor usmjeren u stra-
nu vektora V
1
Pod djelovanjem tog napona poteci ce struja izjednacenja Ii kroz namo-
te statora generatora.
Zanemarimo Ii djelatni otpor s1otora, vrijednost struje bit ce:
gdje su Xl i X
2
sinhrone reaktancije generatora G, i G
2
0
Vektor struje Ii zaostaje u fazi iza 6E za 90
0
, dakle, zaostaje takodjer za 90
0
iza V
1
,
a prethodi za 90
0
induciranom naponu E2; analogno djelovanju struje izjednacenja kod
transformatora struja izj ednacenja u odnosu no generator s visim induciran im naponom
prakticki je induktivna i stvara uzduzno razmagnetizirajuci magnetski napon reakcije
armature koji smanjuje nap on V
1
dok u odnosu na generator s nizim naponom struja Ii je
. ,
I
(
15.
kapacitivna; magnetski napon reakcije armature povecava sada napon E
2
Struia !. iz-
iednacuje tako napone generatora u p:::lralelnom radu te se zato i naziva struio:11 iztedna-
tenja.
2.
51. 11. 5truja izjednacenja,
\V{7\E21
Buduci da su sinhrone reaktancije relativno ve-
like, trajna struja izjednacenja ne prelazi gra-
nice nominalne struje niti pri relativno velikoj
razlici napona .6.E ali je u samom trenutku llkla-
panja generatora na mrezu mogue ostor UdC1rGC
struje koj i na csovini moze izazvati opasnu me-
han icka naprezanja.
(Do Ii ta struja izjednacenja optereeuje pogon-
ski stroj i s tog gledista predstavlja opasnost?)
Neka je sada f2 t fl. Razlika napona 6. E u j'om
slucaju jednaka je:
6E = V
1
max sin 2lff
1
t+ E
2
max sin 2lff2t =
f1 - f2'. f1 + f2 ,
= 2 V cos (2 lf --- t) Sin (2lf ,.--;----- t)
max 2 2
buduci da je V
1
= E2 = V
max max max
Iz jednadzbe se vidi do se u opeem slucaju kao razlika napona dobiva neki napon h1i')k
teriziran produktom titranja sa srednjom frekvencijom {f
1
+ f?)j2 i treperenja (f1 - f
2
)/2.
Nastaje dakle kolebanje napona, tj. razl ika napona mreze I prikliucivanog general'o['u
mijenjat ee se u granicama od 0 do 2V
max
(sl. 12). Kolebanje ee se odvijati to sporiie,
sto je razlika frekvencije f1 i f2 mania
~ 51. 12. Kolebanja napona u slucaju nejednakosti frekvencija
Prikliucimo Ii stroi u nainepovoljniiem trenutku, tie kad je 6E = 2V
max
(f
1
f 2 ) dobtva-
mo potpuni kratki spoj s dvostrukim naponom posl jedica kojeg j e cetverostruki zakretn i
mo:-nent i moguci mehanicki 10m stroja, 5inhronizaciia velikih agregata, dakle, zohtiieva
veliku obazrivost!
...-oodatna razmatrania mozemo provesti P0:110CU vektorske slike napona V
1
i E
2
Prikazemo
Ii napone V 1 i E2 kao vektore od koj ih se jedan vrti kutnom brzinom w1 = TlT f
1
; (i drug i
n
, .:1" y
-;1
i "-'
I;i
iiil
I
)\1
j:.
,.J ) ::1:
1-1
:.
,\1
::1
::11
,3{
.>
;.,.

,
I \

c-
,.

+
"----'<
f

16.
brzinom w2 = 2 lf f2 iii, preglednije, zamislimo jedan od vektora nepomicnim a drugi
da se u odnosu na prvi vrti s razl ikom kutnih brzina <.0
1
i c..U2' dolazimo do sl. 13; vektor
E2 moze se podudarati s vektorom VI' nalaziti se s njime u protufazi iii zauzimati neki
medjupolozaj.
"'" '\
/
\
,
I
/
I
51. 13. Struje izjednacenja,
fl ,. f2
Neka su u trenutku uklapanja vektori VI i E2
rasporedjeni prema sl. 13. Njihova geometrllska
suma daje rezultirajuci napon pod cijim dje-
lovanjem tece struja Ii zaostajuci iza 6E u fazi
prakti,:ki za 90
0
(djelatni otpor namota statora
zanemaruj emo).
Osnovna razl ika u odnosu na struju izjednace-
nja u prethodnom slucaju (IV{> IE21) je da se
sada struja izjednacenja, kako je to vidlj ivo iz
dijagrama, gotovo podudara u fazi s naponom
E2 i nalazi u protufazi s naponom VI; struja iz-
jednacenja sada je djelatna struja koja ne samo
da opterecuj e generator nego se odrazava i na
radu pogonskih strojeva; moze se dogoditi da
promatran i generator ne sarno sto nece uc i u sin-
hronizam nego ce cak iz sinhronizma ispasti i
drugi generatori koji paralelno rade. Nuzno je,
dakle, za lakse ukljucivanje na mrezu postici
sto manju razliku u frekvencijama koja ce se,
nakon ukljucenja u paralelan rad, zahvaljujuci
tzv. sinhronizirajucoj sili potpuno izgubiti, tj.
u mrezl i u prikljucenom generatoru uspostavit ce se jednake frekvencije". Slicne prilike,
doduse drukcije prouzrokovane, javit ce se i u slucaju nepodudaranja faze:
6 E = V
1
sin u.) t + E sin (w t + <f ) = 2 V sin (CJJ t + f /2) cos 'f /2
max 2max max
(V = E = V )
1 max 2max max
Sada ee najnepovoliniji trenutak za uklapanje nastupiti kada je </'= 0 jer ce tada maksi-
malna razl ika napona iznositi 2V max' Za sinhronizaciju mora biti Cf = 180
0
, gledano iz-
nutra, dakle naponi V
1
i E2 moraju biti[ kako je vee naglaseno, u protufazi. Po tome je
dakle prilikom prikljucenja jednofaznih generatora na mrezu neophodno ispuniti zahtjeve:
1. efektivna vrijednost napona prikljucenog generatora i njegova frekvencija moraju biti
prakticki jednake efektivnoj vrijednosti napona mreze i njenoj frekvencij i
2. ukljucivanje mora biti izvedeno u trenutku kada je suma: ul + e2 = 0, tj. kada su na-
poni Vl i E2 u prorufazi.
Svako narusavanje tih zahtjeva moze izazvati nenormalne pojave il i cak kvar. Kako sin-
hroniziramo? Da bismo utvrdili trenutak u kome mozemo uklopiti generator na mrezu treba
"sinhronizirajuee" fazne zarulje spoj iti na stezoljke generatora i sabirnice mreze prema
sl.14.
Prvi nacin spajanja faznih zarulja nazivamo tamnim, a drugi svijetlim spojem. Kada je,
naime, ul == - e21 onda je napon na stezaljkama faznih iarulja u prvoj shemi jednak nuli
i one se gase a u drugoj shemi zarulje su dobile dvostruki medjufazni napon mreze i jarko
svijetle; trenutak uklapani a generatora na mrezu odgovara stoga trenutku gasenja zaruJia
,

1

'f
-
.,

a
17.
spojenih prema prvoj shemi odnosno trenutku punog sjaja prema drugoj shemi.
aJ
51. 14. Shema prikliueivanja iarulja: a) tamni spoj
b) svjetli spoj
b)
2.4. Uvjeti paralelnog ukljucivanja trofaznih generatora
Uvjeti paralelnog ukljucivanja do koph smo dosli razmatrajuci rad jednofaznih generato-
ra vrijede u potpunosti i za trofazne generatore s time da ih se mora dopuniti s jos jed-
n im, petim, zahtjevom: redosl ijed faza koji prikljucujemo i generatora koji
vee rade mora biti isti. Ako bi naime smjer okretanja okretnog polja u jednom od sustava
(npr. smjer okretnog polja generatora koji se uklapa na mreiu) bio suprotan od smjera 0-
kretanja polia drugog sustova (u ovom slucaju mreie), dobili bismo prilike potpuno jedna-
ke onima koje smo dosoda obradjivali. Razlika bi bila jedino u tome sfo bi se sada pojave
odigravale 5 dvostrukom frekvencijom jer bi se obje naponske zvijezde odnosno oba troku-
ta okretali jedan u jednom a drugi u drugom smjeru po bi relativna brzina obaju bila jed-
nako dvostrukoj brzini jednog.
U danasnje vrijeme upotrebljavaju se za sinhronizaciju iii automatski uredjaji iii kombi-
nacija tri instrumenta: dvostrukog voltmetra, dvostrukog frekvencmetra i sinhronoskopa.
Na ovom mjestu spomenimo, samo kao skolski primjer, mjesoviti spoj sa iaruljama (51o 15)
kop opticki zomo predstavlja vrtnju vektora napona.
Kada je sinhronizam postignut, podudaraju se zvijezde vektora jednog i drugog sistema
(sl. 16) po iarulja a ima napon nula a druge dvije linijski napono Ako se soda jedna no-
ponska zvijezda vrti u odnosu na drugu, ovisno 0 relativnoj brzini vrtnje generatora, na-
poni na iaruljama a i b se poveeavaju a napon no iarulji c smanjuje. Rasporedimo Ii ia-
ru1ie u krug, dobit ce se utisak da se svjetlo vrti od iarulje do iarulje. Sinhroni hod bit
ce postignut trenutkom mirovanja svjetlo i zatamnienja iarulje a. Vrtnja svjetlosnog efek-
to ulijevo (udesno) pri rasporedu iarulja prema sl. 16 znaci presporu (prebrzu) vrtnju sin-
hronog stroja. To je ujedno i velika prednost mjesovitog spoja; vidi se odmah do Ii je stroj
prebrz iii prespor. Spomenimo jos do se na trofaznim sinhron im strojevima visokog nopono
uredjaj i za sinhronizaciju prikljucuju preko mjernih naponskih transformotora; neophodno
ie tada uvieriti se do tronsformatori pripodaju istoi grupi spoja kako bi se izbjeglo nepra-
vilno ukljucivanje.
-----t_----
R
----.--.------5
---+-+-1------ T
a
51. 15. Mjesoviti spoj iarulje, tre-
nutak uklapania generatora
na mreiu
5
"'/ t <,
51. 16. Dijagram napona, trenutak
uklapanja
2.5. Ukljucivanje sinhronih generatora
metodom samosinhronizacije
Kod nemimih pogonskih prilika nemoguce je zadovoljiti sve zahtjeve k09 kojih se traii
odredjena toenost i, sto je najglavnije, vrijeme. 5troj cemo dakle uklopiti pribliiivsi se
vise iii manje sinhronizmu. Izmedju oba sustava postojat ce neka razlika napona no sin-
hronizaciona sila bit ce obicno dostatno jaka da stroj povuce u sinhronizam. Tom prilikom
postavlja se samo pitanje pogodnijeg trenutka za uklapanje; da Ii je bolje uklopiti prebr-
zi iii prespori stroj. Uklopimo Ii prebrzi stroj, kocit cemo ga sinhronizmom i rasterecivati
mreiu. U suprotnom slucaju stroj ce djelovati kao motor jer ce ga mreia morati dodatno
ubrzavati; jasno je da ce se time mreia jos viSe opteretiti i stroj teie doci do sinhroniz-
rna. U posljednje vrijeme u nekim se elektroenergetskim sustavima (555R) uvrijeiilo uk-
Ijucivanje sinhronih generatora u mreiu metodom samosinhronizacije (grubo sinhronizaci-
ja). Bit metode je u slijedecem: generator se pokrene pogonskim strojem brzinom koja se
moze razlikovati od sinhrone 2 do 3% i ukljuci na mreiu bez uzbude pri cemu se namot
rotora, da bi se izbjegao prenapon u trenutku ukljucenja, kratko spaja iii premoscuje ot-
pomikom. Nakon toga se odmoh ukljucuje uzbuda i generator ulazi u U tre-
nutku ukljucenja razl ika napona jednaka je naponu mreie (zanemarimo Ii napon induciran
remanentnim magnetizmom) po u statoru nastaje strujni udarac koji nekoliko puta prema-
suje nominalnu struju i na osovini generatora uzrokuje mehanicka naprezanja koja, medju-
tim, kako pokazuju pokusi, nisu velika ni opasna za stroj. Ispitivanja su utvrdila da se
metodom samosinhron izacije mogu uspjeSno ukljJJcivati kako turbogeneratori tako i hidro-
generatori snaga od 1 do 5000 kVA (lit. 6) a takodjer i sinhroni kompenzatori, ida se
vrijeme za koje ce se struja statora sniziti do svoje nominalne vrijednosti krece u grani-
cama od 1 do 7 sekundi. Metoda samosinhronizaci je pojednostavnjuje proces ukljuciva-
nja, zahtijeva malo vremena i moze biti lako automatizirana, sto je od narocitog znaca-
ja pri odstranjivanju posljedica vecih kvarova kada se generatori moraju brzo ukljucivati
na mrezu pri znatnom kolebanju napona i frekvencije i kada je rod sinhronizacionih ure-
n
J-:
t
19.
djaja toliko otezan da ponekad postaje nemoguc.
Moguce varijacije metode samosinhronizacije sastoje se u sinhronizaciji preko prigusni-
ca (ogranicuju struju izjednacenja), koje se poslije snizenja struje izjednacenja kratko
spoje, bilo do je stroj u uzbudjenom il i neuzbudjenom stanju (ovisno 0 tome 0 kakvim se
generatorskim jedinicama radi).
2.6. Sinhronizirajuea snaga
Sposobnost generatora da nastavlja rad sinhrono s mrezom cak i pri znatnim promjenama
momenta pogonskog stroja, a time i kuta naziva se sinhronizirajueom snagom. Naime,
ako j e rotor pomaknut iz pravog polozaja pod kutom -J", koj i odgovara optereeenju, u ne-
ki novi polozaj nastati ce il i preticak momenta il i manjak momenta no uvijek takvog
djelovanja do se rotor vraca u svoj pravi polozaj '\9-. Prirast momenta odnosno odgovaraju-
ci prirast snage podijeljen s prirastom kuta d-J- ima dimenziju W (watta), buduci da kut
mjerimo u radijanima, pa sezato i govori 0 " sinhronizirajucoj snazi". Deriviranjem izra-
za (7) dobivamo izraz za sinhronizirajueu snagu turbogeneratora:
d P EV
P S = = X d cos....:r
(8)
odakle se vidi do je sinhronizirajuca snaga generatora proporcionalna kosinusu
Usporedjujuci izraze (7) i (8) dolazimo do zakljucka da je kod ,}-= elektromagnetska
snaga koju razvija generator jednaka nuli ali zato njegova sinhronizirajuca snaga dostize
maksimum. Obmuto, kod -J- = 90
0
, generator razvija maksimalnu snagu al i je njegova sin-
hronizirajuea snaga jednaka nuli po ne moze raditi paralelno s drugim generatorima.
Prakticki vee mnogo prije 90
0
generator poeinje raditi nestabilno, pojavljuju se koleba-
nja koja uvjetuju do kut sinhronih generatora obicno ne prelazi 2:P. U tom slucaju
vrijednost je sin.J" = 0,42 a cos '\9"= 0,90, tj. u nominalnom rezimu snaga P je manja iii
jednaka 0,42 Pm 0,42 Pm), a za sinhronizirajueu snagu vrijedi osnos: 0,4 Pm.
2.7. Prilagodjavanje opterecenja sinhronog generatora
Namjena je sinhronog generatora da dobavlja kako djelatnu tako i jalovu energiju. Za
djelatna optereeenja odlutujuea je prvenstveno tzv. karakteristika vrtnje pogonskog stro-
ja kojom je dana ovisnost brzine vrtnje 0 snazi pogonskog stroja ostvarenpj kod odredje-
nog otvora ulaznog ventila parnih turbina, kod odredjenog otvora lopatica kod vodnih
turbina iii kod odredjenog ustrcavanja goriva u cilindar dizelskih motora. Karakteristika
vrtnje je padajuca, tj. brzina vrtnje opada sa snagom (51. 17).
Buduci da sinhroni generator ima konstantnu sinhronu brzinu vrtnje, pogonski stroj mora,
kako se vidi sa slike, pri nekom punjenju dovoditi generatoru snagu P
G
Ako sada zelimo
PG povecati iii smanjiti moramo promijeniti punjenje pogonskog stroja; time se povisi iii
snizi takodjer karakteristika brzine vrtnje. Kod drukciieg punjenja, ciiu karakteristiku
brzine vrtnje pred5tavlja viSa krivulja na 51. 17, sinhroni ee generator davati u mrezu
snagu P
G
, kod i5te, sinhrone, brzine vrtnje.
20.
n
Fg,
p
51. 17. Karakteristike vrtnje pogonskog stroja
I
Na osnovi prethodnih razmatranja znademo da ce povecano punjenje pogonskog stroja . I
(npr. parnoj turbini povecamo dovod pare iii vodnoj turbini dovod vode) rezultirati ubrza- I
njem generatora. Promotrimo, s nesto ra'zlicitog stajalBta od prethodnog, posljedicu tog I
ubrzanja. Cim se, naime, rotor samo za neki kut ~ ubrza prema okretnom polju statora, ,
odredjenom naponom i frekvencijom krute mreze, dobijemo, kod nepromijenjenog induci- I
ranog napona E (uzbudu nismo mijenjali), pomak vektora E unaprijed, dakle, u vektorskom
dijagramu prema sl. 18, pomak u lijevo; time se odmah javlja razlika napona AE koja ce
potjerati struju izjednacenja.
E
51. 18. Pojednostavljeni vektorski
dijagram sinhronog generatora
u slueaju radnog opterecenja
uz uvjet E = VM
5truja izjednacenja zaostajat ce za razl ikom
napona ~ za 90
0
(impedanciju krute mreze
pretpostavl jamo jednaku nul i a isto tako i radn i
otpor sinhronog generatora) i bit ce za mrezu
prakticki radna struja (prisutna je i kapacitivna
komponenta! - obratiti paznju na kut izmedju!
vektora V M i vektora Ii na sl. 18) pa ce genera-) I
tor davati radnu snagu iznosa koji ce biti odre-
djen velicinom kuta -J'odnosno, uz zanemarenje
gubitaka, snagom koju pogonski stroj preko oso-
vine predaje generatoru. Opteretimo Ii, medju-
tim, osovinu sinhronog stroja mehanickim tere-
tom vektor E ce zaostajati za vektor<?m V M. Do-
bit cemo sinhroni motor koji radnu snagu uzima ',',
iz mreze.
Isti zakljucak slijedi i iz slike 17. Vidljivo je
da tocka pogona putuje po pravcu nazivne sinhrone brzine vrtnje i da moze pasti takodjer
u negativno podrucje snage; u tom slucaju stroj' ce djelovati kao motor i tjerat ce pogon-
ski stroj.
Pretpostavimo soda do sinhroni stroj radi usporedno s krutom mrezom, ti. mrezom stalnog
napona i frekvencije ida mozemo regulirati punjenje pogonskog stroja te mijenjati uzbudu.
Razmotrimo pogonska stanja koja mozemo ostvariti:
J.
f
I

21.
a) nastoiimo Ii tjerati sinhroni stroj brzinom vrtnje manjom od nazivne on postaie motor;
predstavlja za mrezu omski otpor jer u nj tece prakticki djelatna struia (cos 4' 1)/
b) nastojimo Ii sada povecatl brzinu vrtnje pogonskog stroja (povecanjem punjenia), sin-
hroni motor postat ce generator; prema sl. 18 davat ce djelatnu energiju u mrezu (na-
pomenimo da ce kako u slucaju a) tako i u slucaju b) stvarna brzina stroja ostati kon-
stantna (sinhrona) jer smo pretpostavili da je frekvencija "krute" mreze na koju radi
generator konstantna),
c) regulacijom uzbude, npr. smanjenjem, prouzrokovat cemo da ce sinhroni sl-roi primal!
iz mreze induktivnu struju. Sinhroni stroj predstavljat ce za mrezu prigusnicu kojoi ;8
potrebna jalova energija. Vel imo da je stroj poduzbudjen,
d) pojacamo Ii uzbudu stroj ce davati jalovu struju (energiju) u mrezu. U tom slucaju ce
predstavljati za mrezu kondenzator (kompenzator faze). Velimo da je stroj preuzbudien.
U c) i d) govorili smo samo 0 sinhronom stroju, cime smo htjeli istaknuti da je mogao dje-
I ova t i u odnosu na m rezu i kao generator i kao motor.
Iz dosadasnjeg razmatranja slijedi da u paralelnom radu sinhronog generatora 5 mrezom
promj ena nj egove uzbudne struje izaziva samo promjEimu jalove komponente struje u stato-
ru i da ne mijenja njegovu djelatnu snagu. Medjutim, kod strojeva koji na istoi oso','iI1i
imaju uzbudnik utjece promjena uzbudne struje na pogonski stroj koji mora osiguroti sna-
gu, osim generatoru, takodjer i uzbudniku. Buduci do je snaga uzbudnika prema snazi
sinhronog generatora relativno mala, utjecaj se promjene uzbudne struje na pogOr1:U ctroj
zanemaruj e.
2.8. Prebacivanje tereta pri paralelnom
radu sinhronih generatora
Da bismo ostvarili prebacivanje opterecenja s jednog generatora na drugi, moramo ?i'Ornt-
jeniti dotok pare, vode itd.
Promatrajmo elementarni sistem, izgradjen od dva jednaka trofazna generatora G
1
i
5 njihovim pogonskim strojevima PS
1
i PS
2
, koji isporucuje snagu S prema "jednopo1noi
shemi na 51. 19.
s
SI. 19. Paralelni rod dva agregata
Djelatno (i jalovo) opterecenje moci ce se podijeliti proizvoljno izmedju obC! gr" ',-il'ora
odgovarajucim prilagodjivanjem otvora ventila pogonskih strojeva (i velicina uzbudnih
struia) i ovisit ee, buduci da paralelno vezani sinhroni generatori moraju irnol"i
istu brzinu vrtnje, skoro iskljucivo 0 karakteristikama vrtnje njihovih pogonsldh :;'Toieva.
(\
II
-
'./
",
I
rl, .
--"",
22.
No sl. 20 pune I inij e PSl i PS
2
predstavl jaju karakteristike vrtnje pogonskih strojeva kod
konstantnog punjenja; horizontalna linija AB predstavlja ukupno opterecenje a P
1
i P2 su
date snage generatora G
1
i G
2
(gubitke zanemarujemo). Povecamo Ii soda punjenje po-
gonskog stroja 2, njegova ce se karakteristika vrtnje pomaknuti premo gore no crtkanu Ii
niju P5
2
,. Crtkana horizontalna linija A' B' predstavlja soda snagu koja odgovara optere-
cenju; primijetimo do se data snaga generatora 2 time povecala od P
2
no P
2
, dok se sna(
generatora 1 smanjila od P
1
no P
1
, uz istodobno povecanje frekvencije razmatranog sish
mo. Do bismo frekvenciju vratili no normalnu, potrebno je jos malo opterecenja prebacit
s generatora 1 no generator 2; to cemo ostvariti smanjenjem punjenja pogonskog stroja 1,
cime ce se njegova karakteristika vrtnie spustiti no isprekidanu liniju PS
1
,. Ukupno opte
recenje predstavliat ce soda linija A"B", a odate snage generatora bit ce P11I i Pi' (pri-
mijetimo do je za sva razmatrana stanja opterecenje stalno: AB = A' B' = All Btl, tj. ukup,
opterecenje nije se mijenjalo). No taj nacin mogu se frekvencija sustava i raspodjela djE:
latnog opterecenja izmedju generatora regulirati promjenom punjenja pogonskih strojeva
(napomenimo do kod ovih razmatranja nije uzet u obzir automatski regulator pogonskih
strojeva).

p
/'
./
R"
2
0' 0
'2
o
51. 200 Karakteristike vrtn je pogonskih stroi eva
3. UVJET NAJPOVOUNIJE RASPODJELE OPTERECENJA
IZMEDJU AGREGATA U ELEKTRANI
kJ, f::
-=- t
"
U elektroenergetskom sistemu postoji veci broi termoelektrana i hidroelektrana razlieitif
karakteristika (parametri pare, velie ina agregata, vrsta goriva, pad i volumen akumula-
cionog bazena hidroelektrana itd.) po se pojavljuje problem kako rasporediti ukupnu snc
gu potrebnu potrosacima medju elektrane sistema odnosno postavlia se pitanje koliko tre-
ba do bude opterecena pojedina elektrana do bi se s jedne strane zadovoljila potroznja
potrosaca a s druge strane do bi se potrebna energija proizvela uz sto nize troskove. Bud
ci do se moze predvidjeti dnevni dijagram opterecenja, problem se svodi no odredjivanie

1
I
i
1
0;
1
,
l
I
"i
t
):

!
I
I
!i
i"
,i
r


. k,:),
.. \
# .. :
.. 7
23.
programa pogona za svaku pojedinu elektranu uz zadovoljenje postavljenih uvjeta. U da-
Ijem izlaganju, zbog slozenosti odredjivanja programa pogona hidroelektrana i termoelek-
trana, obratit ce se paznja samo na pitanje raspodjele opterecenja medju agregatima jed-
ne j edine e lektrane c ij i je "vozn ired" tj. c ij e j e opterecenj e poznato.
3.10 Energetske karakteristike
Za svaki agregat u elektrani moguce je mjerenjem odrediti odnos izmedju korisne i dove-
dene energije pa po tane i odnos izmedju korisne (P) i dovedene snage (D): D = f(P), tj.
odrediti osnovnu energetsku karakteristiku.
Ako u koordinatnom sustavu na apscisu nanesemo korisnu snagu a na ordinatu dovedenu sna-
gu, dobit cemo o"snovnu energetsku karakteristiku prema sl. 21,
0
[kJ/tj
N
lv'

2_ \) \lCIJ) +L 11 l PN
- L

tV:: 1
qPi
a
()
"Jfc.
2J e'1,r ( 1-\ )
P [kw]
SI. 21. Osnovna energetska karakteristika agregata u elektrani
gdje su D utrosena energija za pogon agregata (kJ/h) odnosno troskovi za pogon (Din/h)
u jedinici vremena, a P snaga (kW) na osovini agregata. Iz osnovne karakteristike mogu-
ce je odrediti i diferencijalnu energetsku karakteristiku (sl. 22) definiranu relacijom:

dP
koja prikazuje porast potrosnje energije odnosno porast troskova pogona za jedinicni po-
rast opterecenja (JjkW h, odnosno Din/kW h) pa se naziva i karakteristiko:n diferenciial-
nog potroska.
Osnovna i diferencijalna energetska karakteristika predstavljaju osnovu za odredjivanje
raspodjele opterecenja.
'\


!J<J/kWh]
!Din/kWh]
24.
SI. 22. Diferencijalna energetska karakteristika agregata u elektrani
3.2. Uvjet najpovoljnije raspodjele opterecenja za dva stroja
Kod odredjivanja najpovoljnije raspodjele opterecenja radi se stvarno 0 odredjivanju mi-
nimuma dovedene snage
o
Da se postigne najpovoljnija raspodjela optere6enja medju a-
gregatima, mora biti:
Osim toga, vrijedi:
p = p 1 + P 2 = konst.
Buduci da je:
D1 =f(P1)
D2 = f(P
2
)
to je:
a jer je:
P = P - P
2 1
to ie, uz P = konst.:
Matematski su uvjeti minimuma dovedene snage:
(10)
(11 )
( 12)
(13)
(14 )
25.
dD
--=0
d P 1
>0
U prvi izraz uvjeta (15) mozemo umjesto D uvrstiti D1 + D2 pa dobivamo:
Deriviranjem jednadzbe (11) po P1 dobivamo:
, d P
2
0=1+- iii.
d P1
dP2=-dPl
po je premo tome:
d D1 _ d D2
d P ~ -dP;
d D1 d D2
--- --- = 0 odnosno
dP
1
dP
2
'
(15)
(16)
(17)
(18)
(19)
(20)
Uvjet zo minimum dovedene snage je, dakle, postignut kada je ukupno opterecenje ras-
podijeljeno medju strojevima tako da su diferencijalni potroSci (diferencijalne energetske
korokteristike) za odgovarajuce opterecenje strojeva mediusobno jednaki, odnosno da je:
'21 \
{ I
Buduci da je druga derivacija funkcije onda pozitivna kado prva derivacija s porastom
varijable stolno roste, za zadovoljenje nejednakosti:
2
~ )0
d p2
1
potrebno je do diferencijalni potrosak roste s porastom korisne snage sto je ispunjeno za
gotovo sve elemente elektroenergetskog sustavo.
Anolognim razmotranjimo doslo bi se do zakljucka do sve receno za slucaj dvaju strojeva
vrijedi i u slu::oju vise strojevo, tj. do ce se postici najpovoljnija raspodjela opterecenja
oko se pojedini strojevi tako opterete do diferenciialno potroSci koji odgovaraju optere-
cenj ima strojeva, budu medjusobno iednaki (sl. 23).
U slucaju ogregato jednokih osnovnih energetskih karakteristika jasno je apriori (buduci
do su i diferencijolne korokteristike medjusobno jednake) do ce najbolia raspodjela biti
postignuto kodo se teret jednoliko raspodijeli medju strojeve u pogonu. Koii ce strojevi
biti u pogonu do bi bio zodovoljen uvjetminimuma dovedene snage (stomanji gubici praz-
nog hodo!), zokljucit cerno iz sumarne korokteristike osnovnih energetskih karakteristiko
(sl. 24).
51 icno rozmotranjo provest cemo i u slucoju odredjivanjo raspodj ele opterecenjo izmedju
dva agregata iednakih diferencijalnih potrosaka a razlicitih energetskih karakteristika
buduci do nom zo taj slucaj odgovor na pitanie koji agregat staviti u pogon ne moze dati
podatok 0 diferencijalnom potrosku (sl 25).
l!:
26.
p.,
'--__ --'.....& ...... ___ ..L-__________________ ..L..-__
13 p 'P
SI. 23. Prirnjer odredjivanja surnarne karakteristike diferencijalnog potroska triju strojeva
i raspodjele ukupnog opterecenja P na strojeve 1, 2 i 3
o
300
-
-
200
-

SI. 24. Surnarna energetska karakteristika elektrane s tri jednaka agregata
p
(1 - energetska karakteristika za slucai kada ie iedan agregat u pogonu,
2 - dva agregata u pogonu i
3 - energetska karakteristika za slucaj kada su tri agregata u pogonu)
o
A B
P
27.
p
dOe
dP
51. 25. Osnovne energetske karakteristike agregata s jednakim diferencqalnim
potroscima
4. G RAN ICE OPTERECENJA SINHRONOG GENERA TaRA
Generatori u elektranama predstavljaju veliku vrijednost i obzirom no nabovnu ciienu i
obzirom na stete koje nastaju u slueoju nemoguenosti proizvodnje elektricne energiie po
je stoga potrebno predvidjeti kako zaStitu, koja ee bilo sprijeciti da dodje do osteeenja
generatora bilo ograniciti.osteeenja zbog vee nastalog kvara, tako i sto sigurnije vodje-
nje pogona generatorao Jasan je zahtjev da generator ne smijemo optereeivati preko nje-
, g6vih dopustenih graniea jer bismo u tom slucaju skratili propisanu mu zivotnu dob iii ga
cak potpuno unistili. Da ne dodje do takvih osteeenja, potrebno je poznavati pogonske
osobine generatora pri raznim opterecenjima i promjenama napona mreze, tj. potrebno jc
u svakom trenutku znati, iii znati odrediti, postavljena ogranicenja opterecenja slnhro
nog generatora. U svakom trenutku, samom kontrolom instrumenata, pogonsko osoblje mo-
ralo bi znati smije Ii se generator jos dodatno opteretiti radnom i jalovo:n energiionl, do
I i sarno jalovom il i sarno radnom, da Ii induktivnom il i kapaeitivno:n. Odgovori na ta pi-
tanja olaksani su postojanjem pogonske karte sinhronog generatora.
4.1. Pogonska karta sinhronog generatora
Dva su puta moguea pril ikom izrade pogonske karte:
a) pogonska karta erta se na osnovu nazivnih podataka generatora
b) na stroju snime se radne tocke vodeei racuna 0 zagrijavanju statorskog i rotorskog
namota, 0 pogonskom stroj u i 0 stab i Inosti generatora
Polazeci od tocke a), pomnozimo Ii sve napone u, nesto mo::Hficiranom, naponskom vek-
torskom dijagramu generatora s izrazitim polovima (sl. 26) s - j V /X
d
, dobit cemo vck-
torski dijagram snaga generatora s izrazitim polovima (sl. 27).
I, I
\
'"
28.
V Xci-XI.
X2,
____
'1-. f 0 (
Af -Iv) -: f\fj : 0 c
51. 26. Naponski vektorski dijagram generatora s izrazitim polovima
p
2. Xd-xa.
V XdX,.
a.
51. 27. Vektorski dijagram snaga generatora s izrazitim polovima
29.
Buduci do napon no stezaljkama generatora smatramo konstantnom velicinom, vektorski
dijagram snaga ima isti oblik kao i naponski diiagram a jedina je razlika u zaokrenutos-
ti za 1[/2 u smjeru kazaljke no satu (mnozenje s - j) te pozitivni smisao imaginarne osi
(da bismo dobili snagu no prikljucnicama generatora moramo mnoziti konjugirano komplek-
sni izraz za struju s naponom V no stezaljkama generatora).
U dijagramu snaga ucrtavamo soda gran ice opterecenja generatora (51. 28):
----
Prak.tttna
gran/co
stabilnosti
Teoretska
gr .
stab. ~ /
~ /
-f
~ 7 1J-
\ I
-
---
p
51. 28. Pogonska karta generatora 5 izrazitim polovima
- granicu opterecenja radi llgrijavanja statora (granica je predstavljena kruznicom i ne
ovisi 0 odnosu djelatne i jalove snage; radna toeka mora se nalaziti unutar iii no rubu
kruga jer bi inace vrlo I3rzo stradala izolacija statorskog namota zbog visoke tempera-
ture)
- granicu opterecenja radi pogonskog stroja (bez obzira no karakteristike generatora i
maksimalna i minimalna djelatna snaga generatora ogranicene su pogonskim strojem)
- granicu opterecenja radi uzbude (radno podrucje generatora u induktivnom i kapacitiv-
no:n dijelu smanjeno je zbog ogranicenog opterecenja uzbudnog kruga. Kako je namot
rotora dimenzioniran za uzbudnu struju nazivnog opterecenja to mozemo definirati na-
zivnu uzbudu kao uzbudu koja je potrebna za nazivno opterecenje. Buduci da ne zeli-
mo preopterecivati uzbudni namot rotora, nazivna odnosno maksimalna uzbuda jedno je
od dva ogranicenja opterecenja zbog uzbude; s druge strane je uzbuda. ogranicena mi-
nimalnom dozvoljenom struiom uzbude koja ne smije biti manja od 10% nazivne uzbude
do bi bilo osigurano djelovanje regulatora)
- granicu opterecenja radi granice staticke stabilnosti (momentu pogonskog stroia u sva-
kom trenutku suprotstavljen je protumoment generatora uvjetovan opterecenjem. Podruc-
je u kojem je moguce odrzavati ravnotezu izmedju to dva momenta nazivamo stabilnim
za razliku od nestabilnog gdie ce generator, ako ie vezan no krutu mrezu, ispasti iz s i n ~
hronizma odnosno iz pogona).
Granice opterecenja generatora so slike 28 odredjene su uz pretpostavku rada generatora
s nazivnim naponom. U pogonu je medjutim cesto potrebno odstupiti od nazivnog napona
bilo radi potrebe prilagodjavanja potrosacima bilo radi proizvodnje jalove snage. Potrebno
ie zbog toga razmotriti pri I ike za slucaj rada generatora premo sl. 29. i 30.
Q
cap
..
30.
p
o
P"
So
1rS",
SI. 29. Granice opterecivanja generatora s izrazitim polovima kod povisenog napona
p
" ,
o
I I
V5
n
5 n
SI. 30. Granice opterecivanja generatora s izrazitim polovima kod snizenog napona
Isto tako cesto se postavlla zahtjev do se generator tako projektira do daje nazivnu sno:
i za slucaj rada s povisenim i sa snizenim naponom. Tako npr. uz opseg regulacije nap(
10% od nazivnog napona generator treba proizvoditi nazivnu snagu uz nazivn i faktor
snage. Za taj slucaj dana j e pogonska karta no sl. 31.
Razmotrimo soda jos jedan pojam vezan uz mogucnost opterecivanja sinhronog generato
ra - pojam preopteretivosti generatora
~ ; ~ ..
<?
Qcap
o ij Q .
.... ~ <Q"'''- ';;.;,.
~ ,
1.
p
o
..f.{'". y"a.
I ><d
51. 31. Pogonska karta generatora 5 izrazi1'im polovima koji moze raditi 5 nazivnom snagom kod
pov iSenog iii sn izenog napona od 10%
'<' -- "-'.........
p"
w
s"s ~
-12. (,I' g
0,9
Qind
32.
4.2. Preopteretivost generatora
Staticka stabilnost generatora, tj. granicna snaga koju moze pri polaganom porastu opte-
recenja i pri konstantnom naponu mreze razviti sinhroni stroj, karakterizirana je pojmom
preopteretivosti generatora.
Pod preopteretivosti generatora podrazumijeva se omjer maksimalne teoretske snage koju
razvija generator pri nominalno:n naponu i nominalnoj uzbudnoj struji i snage generatora
u nominalnom rezimu:
V E
n n
P
Xd
k
m
t ==p==
V E
- sin '\F-
.r'
pr
n
n n . '\9'-
n
-X-Sin
d n
(4.1.)
Preopteretivost generatora je, dakle, to veca sto je manji kut..:r
n
Korisno je upozoriti na cinjenicu da je razmatranje granica snage sinhronog generatora
samo poseban slucaj opcenitijeg problema proucavanja ogranicenja snage koju se stabilno
moze prenijeti vodom. Analizirajmo stanje dano sliko:n 32 zanemarujuci kapacitet i od-
vod veda. Krug na slici sastoji .se od dva izmjenicna napona En i V vezanih preko im-
pedancije Zd kroz koju tece struja Ino Vektorski dijagram kruga je na sl. 32b.
Snaga koja se predaje na pocetku voda jednaka je:
P = E 0 I cos ('\J' + cf )
n n n n n
(4.20 )
/ gdje je: '\J" + Cf. fazni kut struje I U odn05U na napon E
n n n n
Iz vektorskog dijagrama na sL 32b sl ij edi:
(4.3.)
odnosno:
E V
I == _'2. cos 'f - _n cos ('\J- +
n Zd z Zd n
cf ) - i sin <f - V n sin (.J--- + Cf )1
z Zd z Zd n z 'j
(4.4. )
Dalje vrijede jednakosti:
V sin'L9- = I Zd sin t
n n n
(4.5. )
V cos '\9" == E - I Zd cos t
n n n
(4.6. )
gdje je:
t = Y' - (<& + cp )
z n n
(sl ika ! )
I


Eol
f)-v"", U- - ) ::::- <h )., t-<,':l IS - l ('> d..,Pt >J., / j
/_<--) (i, '. ):. (,) J l! t: ) I} l' ')
33.
Ra
x'd
c=::J
y
.. I
n
+1
a)
SI. 32. a) nadomjesna shema
tV
b)
b) naponski vektorski di iagram prijenosnog voda
,)<--Mk..r r- l ... -v '.}\ r"kz i-u..vO ."- l-vv-.l_-L/z." iv
Izracunamo Ii iz (4.5.) I Zd sin ('\J" + 'f ) i uvrstimo u (4.6.), dobivamo:
n n n
E V
_'\:-C;;:::c;:-\T
I cos ('\J' + 'f ) = Zn cos'<f - Zn cos (.J-- + 'I' )
n n n d z'd n z
(4.7. )
E2 R
p _ n d
E V
., \
h-,v,;..l. -Ii
n - -Z2 -
n
Z
n cos + <.f )
d n z
f 1 (408.)
d
Rd
buduci do ie: cos cp
z Zd
Rd
S r::A. mozemo oznaciti kut 90
0
- <f = arctg --, po zamienom u (4.8.) imamo:
z z Xd
E2 Rd E V
p = - cos (90
0
+ - ci )
n ZL Zd n z
d '.
-y..
Konacno, ier vriiedi iednakost: cos (90
0
+ X) = -sin X, dobivamo:
E2 REV
-'I')
Z2 Ld n z ,-'
d .
(4.9.
(
/J 1 (' \
.. ,
-'j,
j,'':
I: '
l
34.
Ukoliko mozemo zanemariti, sto je najcesce slucaj, djelatni otpor izraz (4. 10.) pop rima
oblik:
E V
n n
P :::: --::-:---
Xd
n n
(4.11.; Sin
Dobili smo jednadzbu ekvivalentnu jednadzbi (7) kojom je odredjena djelatna snaga turbo-
gene ratora.
Maksimalna snaga, uz navedena ogranicenja (konstantni naponi En i Vn te Rd = 0), bit
ce:
E V
P
max
n n
Xd
sto se dogadja kad je kut r\t' :::: 90
0
(turbogenerator!)o
n
(4012.
1
Pogledajmo na kraju mogucnosti i posljedice povecanja preopteretivosti (stabilnosti) gene-
ratora u pogonu.
Pretpostavimo Ii da su snaga generatora i napon mreze s kojom generator paralelno radi
zadani, moze se, kako slijedi iz jednadzbe (4.11.) preopteretivost generatora povecati,
il i, sto je isto, smanj iti kut ""'n (4. 1), na dva nacina:
- povecanjem induciranog napona
- smanjenjem sinhrone reaktancije.
Prvi je nacin ostvariv u pogonu ali nije preporucljiv; zelimo Ii, naime, povisiti inducira-
ni napon, moramo povecati uzbudnu struju, sto moze dovesti do pregrijanja uzbudnog na-
mota ukoliko nije predimenzioniran. Pored toga, kao sto smo vidjeli, u generatoru se po-
javljuje jalova struja pa se radi izbjegavanja pregrijavanja namOta statora generator ne
opterecuje u punoj mjeri, ukoliko i opet nije predimenzioniran, djelatnom snagom.
Drugi nacin moguc je samo pri proracunu generatora; da se smanji sinhrona reaktancija
potrebno je povecati zracni raspor (X
d
:::: (5). Pri tom povecavamo otpor na putL
glavnog magnetskog toka pa moramo, da bi glavni tok ostao nepromijenjen, povecati mag-
netski napon uzbude, sto zahtijeva povecanje prostora za uzbudni namot.
PovecavajuCi preopteretivost sinhronog generatora, povecavamo dakle u oba slucaja nje-
gove dimenzije i cijenu; stabilniji generatori imaju relativno najveci rasp or i skup\ji su u
odnosu na nestabilnije generat0re koji su jeftiniji i koji imaju stoga manji zracni raspor i
manju preopteretivost.
5. OPIS P05TROJENJA
U laboratoriju za Elektricna postroienja nalaze' se dvije modelne elektrane: "plava"
trana (koja je model hidroelektrane) i "zelena" elektrana (s istosmjernim motorom kao
pogonskim strojem)o Obje elektrane prikljucene su na "centralnu plocu" laboratorija
o
u
<.-
..
I
35.
5.1. Opis postrojenja hidroelektrane
Agregat laboratorijske HE smjesten je pokraj ploce hidroelektrane, na kojoj su smjesteni
instrumenti i zastitni releji i izvedena shema glavnog strujnog kruga, a sastoji se od pel-
ton turbine, gelleratora i izbudnog stroja. Turbina, proizvod tvomice "Litostroj" iz Lju-
bljane, koristi protok od 0,027 m
3
jsek na brutto "padu" od 70 m; pumpni agregat smjesten
u podrumu laboratorija crpi naime vodu iz rezervoara i pod pritiskom od cca 7 bar dovodi
je turbini. Poslije izvrsenog rado voda pada u rezervoar (vidjeti shemu na ploci HE). A-
gregat je opskrbljen turbinskim regulatorom broja okretaja ali se regulacija ne provodi,
kao sto je uobicajeno, regulacionom iglom vee otklanjacem mlaza kako bi se osigurao kon-
stantan protok u krugu centrifugalna pumpa - turbina - rezervoar.
Navodimo radnje upustanja agregata u pogen:
- upustiti asinhroni motor koji pokreee centrifugalnu pumpu (komandno-potvrdnom sklop-
kom dovede se mrezn i napon motoru pri cemu i e kotac upuStaca u krajenjem desnom po-
lozaju. Tada je naime u rotorski krug asinhronog motora ukljucen maksimalni otpor upus-
taca kojeg 5 trenutkom uklaponia motora na mrezu treba postepeno s'manjivati okreta-
njem kotaca upustaca ulijevo, pazeei pri tom na otklon ampermetra koji ne smije prije-
ci vrijednost od 80 A. Upustanje pumpnog agregata ne smije trajati duze od 15 sek da
se ne bi upustac previse ugrijao. Smanjeniem otpora u rotorskom krugu asinhronog mo-
tora na nulu kratko se spajaju klizni prstenovi na rotoru i time je radnja upustanja pum-
pnog agregata zavrSena.)
- vel ikim kotacem na turbinsko:n regulatoru pomaknuti otklanjac mlaza tako da voda uda
o
,
ra u lopatice turbine (agregat ee se eolako ubrzavati te ga rucnom regulacijom mozemo
zavrtj eti na sinhron i broj okretaja. Zel imo Ii da se broj okretaja regul ira automatski,
maknut cemo polugu kraj velikog kotaca i zavrtjeti ga dovoljno ulijevo dopustajuei slo-
bodno njihanje kl ipa servo uredjaja. Prilagodjavanje broja okretaja u automatskoj regu-
laciji vrsit cemo malim kotacem na vrhu turbinskog regulatora.).
Napomena: Generator mora biti u neuzbudjenom stanju sve do postizanja nominalnog broil,
okretaja. Tek zatim se generator polako uzbudjuje i time dovocli u stanje prc.; .. -
nog hoda.
5.2. Opis postrojenja "zelene" elektrane
Agregat "zelene" elektrane smjesten je ispred (zelene) ploce s instrumentima, slijeporl"l
shemom glavnog strujnog krugo te zastitnim relejimo, a sastoji se od istosmjernog kompa-
undiranog motora (koji preuzima ulogu pogonskog stroja), generatora i uzbudnog strojo.
Upmvljacki pult agregata nalazi se uz sam agregat.
okretaja agregata regulira se mijenjanjem napO:1a na stezaljkama istosmjernog motora;
ilopajan j e motora vrsi se, naime, preko trofaznog punoupravl j ivog tiristorskog mosta 250 V,
120A(sl.33).
t
Ovisno a trenutku dolaska impulsa na vrata tiristora propustaju oni veci iii manji dio vala
prilagodjavanjem potenciometra smjdtenog na uprav/iackom pultu dirigiramo h',-'
nutke dolaska impulsa iz upravljackih uredjaja na vrata tiristora mijenjajuci tako nap(jr:
'iU izlazu iz mosta (nopon no stezo/ikomo istosmjernog rnotora) od 0 do 250 V i time b. Ji
R
S
T
.'
. 'It! I
36.
\UU.t-
\--'
IUu.}--
Rm
SI. 33. Sheme napajanja istosmjemog motora
okretaja motora odnosno agregata. Na pultu je smjesten i regulator uzbudne struje isto-
smjernog motora ~ na sl. 33) pomocu kojega bi takodjer bilo moguce {kako?} mijenjati
broj okretaja agregata ali sto se normalno izbjegava {zasto?}. Na sl. 34 prikazana je
shema upravljanja agregata "zelene" elektrane pomocu koje svaki student moze objasniti
ulogu elemenata za upravljanje na upravljackom pultu.
Prvo je potrebno prcvjeriti do Ii je generator neuzbudjen; kotac regulatQra uzbudne stru-
je generatora {r5 na sl. 34} mora se nalaziti u krajnjem lijevom polozaju. Zatim ukljucu-
jemo tipkalom smjestenim na upravljackom pultu tiristorski most i dizanjem napona {po-
tenciometrom} na izlazu iz mosta pokrecemo i ubrzavamo agregat. Kod 200 V napona no
istosmjernom mostu {voltmetar za mjerenje napona smjesten je na pultu} agregat ima pri-
bl izno sinhronu brzinu vrtnje.
Okretanjem kotaca regulatora uzbudne struje generatora dizemo n a p o ~ na generatoru pos
tizuci stanje praznog hoda. Promjenu frekvencije mozemo pratiti na frekvencmetru ugra-
djenom na pul tu koj i ce poceti pokazivati tek kod napona eea 200 V (zasto?). Kada voir
metar i frekvencmetar pokazuju 380 V odnosno 50 Hz generator je spreman za sinhronizo
el\u.
5.3. "Centralna ploca"
Na "eentralnoj ploci" prikazana je slijepa shema laboratorijskog EES koji se sastoji od
tri laboratorijske elektrane, "krute
ll
mreze predstavljene posebnom elektranom neizmjer-
ne snage, pet dalekovoda predstavlienih 111[11 shemama i tri potroSaca smjestenih u potro-
sackom polju. Pomocu grebenastih tropolnih pre'klopki moguce je cetiri elektrane, pet
dalekovoda i tri potrosaca spojiti u bilo koiu kombinaeiiu, cime je omoguceno koncipiro,
nje proizvoljne strukture laboratorijskog EES.
, I,
. I
,
37.
2
E4
3
B SG
M
4
b1
9
'
9
2
9
3
9
4
9
5
2
R-S
R-W-T
V A Hz kW kVAr

-
Jti,
i ti
,
n
1
3


r 1 b2 r2

b3
ru-
:u-
10
1-
b6
b7 r3
@[2J
Q
b4@
A g8 .
b5&
QCJ
zo-
--. __ .-._---" .--" .--
/ I
L. /
6..::...1
!
EB
r5
/
rt..

"0-
f 1
r------,
L _____ -I

1 SI. 34. Upravljacki pult agregata "zel
ene
" elektrane
Oz na ka
b
3
b
4
b
5
b
6
b
7
b
S
f1
gl
g2
g3
g4
g5
g6
g7
gs
g9
910
gl1
g12
r
1
r
2
r3
r
4
r5
3S.
o PIS FUN KCIJA
Cetvoropoloiajna preklopka za ukl juc ivanje voltmetra E
4
g1 (R-O,
R-S, S-T, T-R)
Preklopka za prebacivanje upustaca pogonskog motora (rucno-au-
tomatski
Komandno-potvrdna sklopka za sinhronizaciju pomocnim sklopnikom
Tipkalo za uklop pogonskog motora
Tipkalo za isklop pogonskog motora
Sklopka za uklop glavne sklopke sinhronog generatora
Tipkalo za iskljucivanje glavne sklopke SG i razbude
Sklopka za prebacivanje regulatora napona SG (rucno-automatski)
Mjemi shunt za mjerenje struje pogonskog motora
Voltmetar
Ampermetar
Frekvenc-metar
Watmetar (kW)
Watmetar (kWAr)
Ampermetar
Voltmetar
Ampermetar uzbude pogonskog motora
Ampermetar armature pogonskog motora
Vol tmetar r m ~ u r e pogonskog motora
Ampermetar I.n:bude SG
Voltmetar uzbude SG
Potenciometar za automatsko upustanje pogonskog motora
Potenc iometar za rucno upustan j e pogonskog motora
Podesivac napona kod automatske regulacije SG
Rucni regulator pogonskog motora
Rucni regulator napona SG
" \
39.
Krajnje lijevo polje "centralne ploce" sluzi za sinhronizaciju bilo koje od elektrana po-
mocu dvostrukog vol tmetra, dvostrukog frekvencmetra i synhronoskopa.
Sredisnji dio "centralne ploce" sadrzi jednopolne modeie dalekovoda. 5 prednje strane pri-
kazane su "If" sheme dalekovoda s instrumentima za mjerenje napona, struje, djelatne i
jalove snage i to posebno no pocetku i no kraju svakog od pet dalekovoda dok je so straz-
nje strane moguce spajanjcm proizvoljnog broja od ukupno 36 trofaznih "If" shema u svaki
od dalekovoda modelirati dalekovod vece iii manje duzine.
5. 3u 1. Potrosac i
No krajnjem desnom dijelu "centralne ploce" smjesteno je polje potrosaca. U svakom od
tri potrosacka odvoda mjeri se napon, struja, djelatna i jalova snaga.


+
510 35. Prigusnica so zeljezom s pomicnim jarmom
Potrosaci su koncipirani kao jednofazni potrosaci ito:
jednofaznesnage16kWsa 16otcjepa(1 kW, 2kW
r
3kW, .. )
Potrosaci
r
koncipirani kao zicni otpornici, smjesteni su U podrumu laboratorija a mqe-
njanje otcjepa moguce je preklopkama smjestenim no zidu laboratorqa desno od potro-
saekog polio (izmedju "centralne ploce" i "zelene" elektrane),
- induktivn i r i ednofazne maksima Ine snage 10 kVA s kontinuiranom regulacijom snage.
su kao prigusnice so zeljezom 5 pomicnim jarmom kojega pokrece mal i elek-
tromotor daljinski upravljan tipkalima no prednjoj strani potrosackog polio (sl. 35). Po-
trosae i su sm j esten i u podrumu.
I '
i '
l
, ,
, '

o 5 0

-H-
----,0 R

V-, .,...
.-11-
I

0)-
-H-
T

o
0
0

0
o
I
!
-"1
l
<>-1 o ... H<)
o-H-o o-J

o1l-Cl
40.
- pojedinacne snage od 1 kVAr
za napon 380 V.
U podrumu je smjesteno ukupno 24 kondenza-
tora. Prikljucci svakog kondenzatora izvedeni
su (na straznju stranu potroSackog polia) na a-
paratne stezaljke cime je omoguceno proiz-
voljno kombin iranje jedinicn ih potrosaca od
1 kVAr i ostvarenje tako simetricnih iii nesi-
metricnih trofaznih potrosaca.
Na straznjoj strani potrosackog polja izvedeni
su svi spomenuti potrosaci kao jednofazne jedi-
nice, iz kojih je spoievima moguce stvarati tro-
fazne potrosace, proizvoljnog faktora snage i
proizvoljne simetrije (sl. 36)
R'Jdi sprijecavanja krivih manipulacija prilikom
sinhron izacije generatora provodi se blokada po-
mocnih strujnih krugova za sinhronizaciju koja
je za laboratorijski sinhronizacioni uredjaj pri-
kazana na sl. 37.
51. 36. Jednofazne potroSacke jedinice
,
o
41.
o
_____ Jr.i= --
u
o
~
c
o
L..
.s::
~
en
o
N
g
o
g>
L..
...Y.
.s::
C
:J
"-
.....
en
.s::
c
'u
o
g
c' ..
a
-0
o
...Y.
o
co
, .
42.
6. ZADACI
6. 1. U medjusobnoj diskusiji objasniti regu/aciju broja okretaja istosmjernog motora na-
ponom armature (tiristorski most) i po/jem (rucni regulator na s/. 33).
6.2. Upustiti agregat "ze/ene" e/ektrane u prazni hod pretpostavivsi da su svi pripremni
radovi potrebni kod prvog upustanja zavrseni (toe. 1.1.).
Prik/jueiti agregat na mrezu pomocu uredjaja za sinhronizaeiju na "eentra/noj plo-
ci" i po nalogu "dispecera" (demonstratora) voditi pogon elektrane. Pogonska karta
sinhronog generatora dana je na sl. 38 odnosno s/. 39.
6.3. Ponoviti radnje pod 6.2. al i za "plavu" e/ektranu.
6.4. Prik/juciti jedan od laboratorijskih generatora na mrezu metodom samosinhroniza-
eije (tocka 2.5.).
6.5. Pokazati kako se odredjuje opterecenje pojedinog agregata ako je poznato ukupno
opterecenje P. U elektrani su instalirana dva agregata cije difereneijalne karakte-
ristike poznajemo.
6.6. Rastumaciti kako bi se odredi la raspodjela opterecenja izmedju dva agregata jed-
nakih difereneija/nih a razl ic i tih osnovnih energetskih karakteristika.
6.7. Da Ii se - obzirom na danasnje stanje u izgradnji generatora - grade veci turbo iii
hidrogeneratori i zasto?
6.8. Sinhroni generator 10 MVA ima nazivni cost.! indo = 0,8. Koliku maksima/nu induk-
tivnu a kol iku kapae itivnu jalovu snagu moze generator dati uz nazivnu struj u ako
se pretpostavi tehnicki minimum kotla 75% te ako se zanemari ogronicenje zbog uz-
bude?
6.9. Ova jednaka generatora nazivne snage 4000 kW rade paralelno. Regu/atori turbina
na generatorima namjesten i su tako da frekvencija pada I inearno s porastom opte-
recenja. Kod prvog generatora iznos je frekveneije 52 Hz u praznom hodu a 50 Hz
pri nazivnom teretu. Odgovarajuca promjena frekvencije kod drugog generatora je
52 odnosno 49,41z. Odredi te:
a) kako ce se raspodijeliti opterecenje od 6000 kW na svaki agregat i kolika ce bi-
ti frekveneija?
b) ko/iko je maksimalno dozvoljeno djelatno opterecenje oba generatora pod uvjetom
da se genera tori ne preopterete?
7. RJESENJA
Regu/aeiju broja okretaja (n'= Elk S1 gl) istosmjernog motora moguce je provesti na dva
osnovna nae ina; promienom napona armature E iii krace "regulaeijom napona" i promj e-
nom magnetskog pol ja, S1 gl, odnosno II regulaeijom pol ja". Regulae ijom napona moguce
.43.
P[kWJ
16
16
51. 38. Pogonska karta sinhronog generatora dobivena na osnovu snimanja (ruena regula-
cija napona)
P [kW]
16
14
12
10
8
6
2
QC'lP [kVAr] Qind[kVAr'
~ . ~ ~ ~ L __ ____ I __ I ____ I __ -LI __ __ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ L ~ ~ ~ ~ __ ~ ~ ~ __ __
16 14 12 10 8 6 I. 2 0 2 4 6 8 10 12 14 16
51. 39. Pogonska karta sinhronog generatora dobivena na osnovi sn imanja (automatska
regulacija napona)
44.
ie broi okretaja regulirati od nule do broia okretaja koji odgovara nazivnom naponu mo-
tora. Kod toga moment motora:
M=k fl I
1
uz konstantnu, obicno nazivnu, uzbudnu struju ovisi 0 struji armature I.
(1 )
Nasuprot tome, regulacija poljem provodi se promjenom magnetskog toka f1 gl mijenjaju-
ci uzbudnu struju u porednom krugu motora. Opseg regulacije u ovom slucaju nije velik
jer kod malih iznosa polja dolazi, zbog male velicine momenta (1), do nestabilnog rada
motora.
5hemu spoja regulacije broja okretaja istosmjemog motora "zelene" elektrane prikazuje
sl. 40.
p
ImpC/Lsnl
Yye<fqj
RST
Trans/or:
38o/1go V
iran.sfot"
h7ofor'
RST
c,
+
___
11
51. 40. 5hema spoja regulacije broja okretaja pogonskog motora "zelene" elektrane
Trofazni punoupravljivi tiristorski most napaja se preko transformatora a upravlja iz jednog
impulsnog uredjaja. Impulsnim uredjajem utjecemo na velicinu kuta paljenja a time I na
iznos srednje vrijednosti ispravljenog napona odnosno napona armature motora
c
Promjenu napona armature motora za razne kuteve paljenja prikazuje sl. 41. Drzimo Ii
napon armature konstantnim rucnim regulatorom RR, sl. 40, mozemo :nijenjati struju u uz-
budnom krugu i na taj nacin utjecati no promjenu polia (odnosno magnetskog toka) a time
i broj a okreta j a.
A
45.
J
, R
So
T
0[=30
o
0(:=-60
0
S
U ~
ii.-120 0 kuteve paljenja
m otoro za razne a armature 51. 41. Promjena napon
,

,
,
46.
6.9. a) Uvjet paralelnog rada je:
I
'0
, ..
f = f = f
1 2
Iz sl. 42 dobivamo:
f -f f -f
o 0 In
tg<f =--=---
1 P
1
P
1
n
f -f f -f
o 0 2n
tg <f = --= -----;:;----
2 P 2 P
2n


P
fin P
51. 42. Karakteristike vrtnje generatora
Podijelimo Ii gornje jednadibe, dobivamo:
f - f f -
0 0
f 1 n
I' l' '-.0
----
=
---
P
1

f
-
f f -
f2n
0 0
---
=
P
2
P
2n
P
2
f - f
o In
P
1
- - f - f ' i e r j e: P 1 n = P 2n
o 2n
P 2 f 0 - f 1 n 52 - 50 2
--=--=-----=---=0 8
P
1
fo - f2n 52 - 49,5 2,5 '
\\.,
-:.
(
fL
P
2
= 0,8 P
1
= 0,8 (6000 - P2) = 4800 - 0,8 P
2
jer je:
h
FJn
P
t"
I
A;, r, -=
I'
r-
I L'1
'It
_\A .,

--- ..-'"
\'L -\ "" 1
-=0 '-
,

- .\ -).."
P"

.-
r"",
,
I
'I
,
i
I
l
I
47.
4800
P = --- = 2 666 6 kW
2 1,8 '
--.
P = P - P = 6000 - 2 666 6 = 3333 4 kW
r' \ ;
'1\1 -
1 n 2 " j . \\ v,
-b/ -'\"v,
P1 3333,4 3333,4 i.n
f = fo - (fo - f1n) = 52 - (52 - 50) 4000 = 52 - -2000- = 52 - 1,68 32 Hz
b) M a k s i m a I n a s nag a jed n 0 g g en era t 0
P = 4000 kW
max
f1 . = f2 . = 50 Hz
min min
P'
f . = f - (f - f ) --
2mln 0 0 2n P
2n
.t..o _
-1i, ,
, P 2n 4000 4000
P = (fo - f2min)f:.-r-2 = (52 - 50) 52 _ 49,5 = 2
0
2
-;5= 3200 kW
o n
'I
,\7 ...
Maksimalno je opterecenje kojim mogu biti opterecena ova dva generatora u paralelnom
radu, dakle:
P = 4000 + 3200 = 7200 kW.
maxn
8. LITERA TURA
1. H. Pozar: Nove mogucnosti za odredjivanje raspodjele opterecenja u elektroenergetskim
sistemima, Zagreb 1969, JAZU, Odiel za matematicke, fizicke i tehn icke nauke.
2. A. Dolenc: Stavljanje velikih elektrana u pogon, Zagreb 1957, Zbornik predavanja sa
seminara: II Elektroindustrijska problematika velikih elektrana".
3. J.Miler: Pame i plinske turbine, I. dio, Zagreb 1955, Tehnicka knjiga.
40 J. Miler: Parne i plinske turbine, II. dio, Zagreb 1955, Tehnicka knjiga.
5. H. Pozar: Ekonomicna raspodjela opterecenja, Zagreb 1953, Skolska knjiga.
6. L. M. Piotrovskij: Elektricni strojevi, Zagreb 1967, Tehnicka knj iga.
7. R. Wolf: Ispitivanje elektricnih strojeva II, Zagreb 1964, Sveuciliste u Zagrebu.
3. A. E. Fitzgerald - C. Kingsley: Elektricne masine, Beograd 1962, Naucna knjiga.
9. J.L.Kosow: Electric Machinery and Control, London 1964, Prentice-Hall, Inc.
10. F.Avcin - P.Jereb: Ispitivanje elektricnih strojeva, Ljubljana 1968, Tehnicka zalozba
Siovenij e.
11. H. Pozar: Proizvodnja el ektricne energije, Svezak II, Zagreb 1966, Sveuc il iste u
Zagrebu.