OVJEKOV UTJECAJ NA OKOLI

KLIMATSKE PROMJENE U PRIRODI I

NJIHOVE POSLJEDICE
INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
2. polovica 18. stoljea

Prijelaz iz manufakturne proizvodnje na tvorniku

Parni strojevi

Izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta, zemni plin)
-> CO

Industrijska revolucija tvornika proizvodnja
UGLJIKOV (IV) OKSID (CO)
CO je sastavni dio atmosfere (prije 500 milijuna
godina u atmosferi ga je bilo 20 puta vie, u
razdoblju jure se smanjila njegova koncentracija te
je zatim sve vie opadala i naglo se smanjila prije
oko 50 milijuna godina).

Izgaranje fosilnih goriva povealo je koncentraciju
CO u atmosferi za 35% od poetka industrijske
revolucije.


UGLJIKOV (IV) OKSID (CO)
Tlo, zrak i oceani apsorbiraju 70% Suneve
energije koja dospije na Zemlju, nakon toga
ponovno emitiraju energiju, iji dio apsorbiraju
uglavnom vodena para i CO te ju ponovno
emitiraju na Zemlju.

Taj proces omoguuje povoljne uvjete za ivot na
Zemlji (bez njega bi temperatura bila oko -18 C).

Ravoj industrije utjecao je na porast koncentracije CO u atmosferi
EFEKT STAKLENIKA

Zbog velike koncentracije CO vie se Suneve
energije zadrava u atmosferi.

Zadnjih godina u atmosferu isputa se preko 8
milijardi tona CO (najvei dio preuzimaju oceani i
postaju kiseliji, manji dio ume, a ostatak se taloi u
atmosferi poveavajui efekt staklenika) .


Efekt staklenika
EFEKT STAKLENIKA
Efekt staklenika poveava i velika koliina metana
koji se oslobaa pri procesima proizvodnje polimera
i specijalnih plinova za hlaenje (za npr. rakete).


Udio metana u atmosferi od poetka industrijske
revolucije poveao se za ak 148%!

EFEKT STAKLENIKA
o Na taloenje metana i CO u atmosferi utjeu i
automobili kojih je sve vie.

o Statistika kae da, unato openito looj financijskoj
situaciji u Hrvatskoj, prodaja novih automobila
konstantno raste.

POSLJEDICE EFEKTA STAKLENIKA
Nagli porast temperature.

Molekule tetnih plinova spajaju se s kapljicama
vode i nastaju kisele kie.
Otapanje polarnih kapa podizanje razine mora



OZONSKE RUPE
Ozon molekularna varijacija kisika.

Nalazi se u visokim slojevima atmosfere i sprjeava
tetno Sunevo zraenje.

Opadanje razine ozona stanjivanje ozonskog
omotaa.

OZONSKE RUPE
Posljedica staklenikih plinova.

Spojevi freona i halona razdiru molekule ozona i
jedno vrijeme su se masovno upotrebljavali.

Nalaze se u boicama lakova za kosu,
dezodoransa.
Ozonska rupa nad Antarktikom
Pojam koji oznaava smanjeni udio umskog
pokrova.

Razni su uzroci zbog kojih dolazi do deforestacije,
najpoznatiji uzronici su umski poari i sjea
uma.

Taj proces negativno djeluje na biljni i ivotinjski
svijet koji tamo obitava.
DEFORESTACIJA
Sjea ume
DEFORESTACIJA
Deforestacijom dolazi do poveanja koncentracije
ugljikovog dioksida u atmosferi.

Posjeena stabla vie ne mogu pomoi u uklanjanju
ugljikovog dioksida iz atmosfere.

Prema podacima dobivenim na temelju mnogih
istraivanja pretpostavka je kako e na svijetu do
2030. godine ostati samo do 10% ouvanih i
zdravih uma, a 10% bit e u nekvalitetnom stanju.
Sve vie se javlja svijest o vanosti uma
GLOBALNO ZATOPLJENJE LA?
Teorija: globalno zatopljenje je nain manipulacije
ljudi koristei medije.

Metode kojima se istrauje globalno zatopljenje
nisu pouzdane.

Osnovna prijevara javnosti je ta da oni preuuju
da zadnjih 16 godina globalna temperatura NE
raste, iako zadnjih 16 godina koncentracija
ugljikova dioksida raste bre nego ikad.

GLOBALNO ZATOPLJENJE LA?

Vie znakova upuuju na to da ulazimo u novo ledeno
doba nego na to da prolazimo kroz razdoblje
zatopljenja:

- suneva aktivnost i dopiranje suneve svijetlosti na
Zemlju najmanja je u posljednjih 100 godina.

- temperature se zapravo sputaju ispod prosjeka.

- proporcionalno s poveanjem vulkanske aktivnosti
smanjuje se i prosjena temperatura.


GLOBALNO ZATOPLJENJE LA?

- u samo tjedan dana krajem studenog 2013. u
SAD-u je zabiljeena kombinacija od vie od 2000
rekordno niskih temperatura i snijenih padalina.

- snijeg pada i u dijelovima svijeta za koje je to
neuobiajeno: Egipat, Saudijska Arabija, Sahara...

Egipat prekriven snijegom
Meave su sve ea pojava
GLOBALNO ZATOPLJENJE LA?
U zadnje dvije godine, koliina leda koji prekriva
Arktik porasla je za 50%.

GLOBALNO ZATOPLJENJE LA?
Svakako, nas ne oekuje globalno zatopljenje
nego upravo suprotno, slijedi nam Veliko ledeno
doba koje se zove Milankovievo ledeno doba i
koje traje oko 70 tisua godina i ono neminovno
dolazi. Glavni argument je taj da je takvih ledenih
doba u proteklih milijun godina bilo 10 i sad zadnje
veliko ledeno doba je nestalo prije 11 tisua godina
kada je nastupilo veliko globalno zagrijavanje koje
sada odlazi. No, sad u vam rei glavni argument
za kojeg mi nije jasno zato mediji to preuuju...
GLOBALNO ZATOPLJENJE LA?
Naime, takozvano mini globalno zagrijavanje bilo
je u 10. i 11. stoljeu. Tada se rastopila veina leda
na Grenlandu, veina ledenjaka na Arktiku. Ja
klimatolozima diljem svijeta zamjeram to preuuju
nepobitne injenine fenomene. Na primjer, nije
jasno tko je uzrokovao sva silna povijesna globalna
zagrijavanja? Ako je sada ovjek i industrija kriva,
postavlja se pitanje to je bilo prije kada industrije
nije bilo?: rekao je dr. sc. Vladimir Paar, profesor
na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u
Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti.
ZAKLJUAK
Bez obzira na razne teorije, vane su injenice:

Koncentracija CO , metana i ostalih tetnih plinova
sve je vea zbog industrije.

Kisele kie unitavaju usjeve, a takoer su
uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Deforestacijom se pogorava problem poveanja
koncentracije CO jer je sve manje drvea koja
proizvode kisik.
ZAKLJUAK
Jedino ovjek moe popraviti tetu koju je on sam
prouzroio moda ne moemo zaustaviti Zemljine
prirodne promjene, ali moemo utjecati na to da
na zrak bude ii, da nae ume budu zelenije, a
naa djeca odrastaju u zdravom i istom okoliu!
Nikolina Maligec i Ela sabolec, 3.d.