F. Aa.

membri inferioris , arterije donjeg uda

Krvna opskrba noge dolazi preko vanjske ilijane arterije, a. iliaca externa.
1. Arteria iliaca externa, vanjska ilijana arterija
Arteria iliaca externa (sl. S1027 i S1097)je vanjski ogranak zajednike ilijane arterije. Prote e se
od sakroilijanog zgloba do preponske sveze, lig. inguinale, gdje prelazi u femoralnu arteriju.
Le i na medijalnom rubu miia m. psoas maor, pokrivena peritoneumom. Tu daje dva vea
ogranka, a. epigastrica inferior i a. circumflexa ilium profunda.
a. A. epigastrica inferior, donja epigastrina arterija
A. epigastrica inferior(sl. S834, S1018, S1027, S1097 i S1103) polazi malo iznad preponske
sveze. Usmjerena je prema medijalno i dolje ispod sjemenovoda, a potom zavija prema gore. Kod
ene prolazi ispod ispod nabora plica uteroinguinalis. Potom prolazi po stra njoj strani ravnog
trbunog miia, izmeu transverzalne fascije i peritoneuma. Probija ovojnicu ravnog trbunog
miia, ulazi u njega i anastomozira s gornjom epigastrinom arterijom, koja je ogranak unutarnje
torakalne arterije. Prate je dvije vene.
Ogranci donje epigastrine arterije su r. pubicus, te a. cremasterica u mukarca i a. ligamenti
teretis uteri u ene.
R. pubicus ide po unutranjoj strani sveze lig. lacunare i dolazi na stra nju stranu simfize, gdje se
dijeli u vie ogranaka. Odmah na poetku odvaja se r. obturatorius, koji anastomozira s r.
pubicus arteriae obturatoriae.
Ponekad je r. obturatorius dobro razvijen, pa se opisuje i kao a. obturatoria accesoria, na koju je
potrebno misliti pri operaciji ingvinalne hernije. Njezina ozljeda mo e dovesti do iskrvarenja
bolesnika. Stoga je ta arterija nazvana i corona mortis.
A. cremasterica ulazi u ingvinalni kanal i uz spermatini snop dolazi u skrotum. Opskrbljuje
krvlju m. cremaster i ovojnice testisa. Anastomozira s a. spermatica, a. ductus deferens i aa.
scrotales. Kod ene se ta arterija naziva a. lig. teretis uteri , a zavrava u velikim usnama.
b. A. circumflexa ilium profunda, dubinska kru na ilijana arterija
A. circumflexa ilium profunda (sl. S1097 i S1103)polazi ispod ispod donje epigastrine arterije,
s lateralne strane vanjske ilijane arterije. Usmjerena je lateralno, prema iljku, spina iliaca
anterior superior i le i u kutu izmeu prednje trbune stijenke i zdjeline fascije. U razini iljka,
spina iliaca anterior superior daje ogranak, r. ascendens. Ogranak je usmjeren prema gore
izmeu poprenog i unutarnjeg kosog trbunog miia. Anastomozira s a. epigastrica
superficialis. A. circumflexa ilium profunda opskrbljuje trbune miie.
2. A. femoralis, bedrena arterija
A. femoralis (sl. S1325) je nastavak vanjske ilijane arterije. Prote e se od preponske sveze do
ulaza u aduktorni kanal, gdje se nastavlja kao a. poplitea. U lacuni vasorum smjetena je
medijalno od iliopektinealne fascije, a lateralno od v. femoralis. Potom le i u podruju
femoralnog trokuta, izmeu miia m. pectineus i m. iliopsoas, pa na miiu m. adductor longus,
izmeu njega i m. vastus medialis, pokrivena m. sartorijusom. Konano ulazi u kanal, canalis
adductorius. V. femoralis, koja u gornjem dijelu le i medijalno od arterije, zavija spiralno oko
njenogmedijalnog ruba i dolazi na njenu stra nju stranu, i tako prolazi kroz aduktorni kanal.
Arteriju prati i n. saphenus, koji je gornjem dijelu smjeten lateralno od arterije, a potom je kri a
s prednje strane i dolazi joj medijalno.
Ogranci a. femoralis su:
a. epigastrica superficialis
a. circumflexa illium superficialis
a. pudenda externa superficialis
a. pundenda externa profunda
a. descendens genus.
A. epigastrica superficialis (sl. S1327) polazi 1 cm ispod preponske sveze, probija fasciju i
dolazi pod ko u, gdje je usmjerena prema gore i malo medijalno, sve do blizu pupka. Daje
ogranke za limfne vorove femoroingvinalnog podruja, za ko u trbuha i za m. obliquus externus
abdominis. Anastomozira s arterijama a. epigastrica superior et inferior i a. circumflexa ilium
profunda.
A. circumflexa ilium superficialis (sl. S1327) polazi malo ispod povrinske epigastrine arterije,
probija fasciju i pod ko om tee usporedno s preponskom svezom, lateralno prema iljku spina
iliaca anterior superior, gdje anastomozira s arterijom a. circumflexa ilium profunda. Daje
ogranke za ko u, okolne miie i za limfne vorove.
A. pudenda externa superficialis (sl. S1327) spolazi ispod preponske sveze, probija fasciju i
pod ko om je usmjerena prema medijalno, ispred natkoljenine vene. Grana se po pubinom
podruju i gornjim dijelovima vanjskih spolnih organa.
A. pudenda externa profunda (sl. S1333) polazi ispod preponske sveze, le i ispod fascije a
ispred natkoljenine vene, potom iznad pektinealnog miia. Potom probija fasciju i dolazi na
vanjske spolne organe kao rr. scrotales anteriores kod mukarca, odnosno rr. labiales
anteriores kod ene. Ovi ogranci anastomoziraju meusobno s istoimenim ograncima druge
strane, i s ostalim arterijama koje opskrbljuju vanjske spolne organe. Rr. inguinales su ogranci
koji opskrbljuju limfne vorove i ko u ingvinalnog podruja.
A. descendens genus (sl. S1332) polazi od femoralne arterije na njezinom ulazu u aduktorni
kanal, potom zajedno sa safenskim ivcem probija vastoaduktornu opnu i grana se. Rr.
articulares dolaze na koljeno i sudjeluju u izgradnji mre e, rete articulare genus. R. saphenus
usmjeren prema medijalnom kondilu, zajedno sa safenskim ivcem, i grana se po medijalnoj
strani gornjeg dijela potkoljenice.
3. A. profunda femoris, dubinska bedrena arterija
A. profunda femoris (sl. S1331-S1332) polazi 3-4 cm ispod preponske sveze, usmjerena je
prema dolje, izmeu miia m. adductor magnus i m. vastus medialis. Le i na miiu m. adductor
brevis, a pokriva je m. adductor longus. Ima tgri ogranka: a. circumflexa femoris medialis, a.
circumflexa femoris lateralis i aa. perforantes. A. circumflexa femoris lateralis (sl. S1332)
odvaja se s lateralne strane a. profundae femoris, blizu njezinog poetka. Usmjerena je prema
lateralno izmeu miia m. rectus femoris i m. vastus intermedius s jedne, te m. iliopsoas s druge
strane. Obilazi veliki trohanter i anastomozira s s medijalnom istoimenom arterijom. To je r.
ascendens, a osim njega daje i r. descendens , usmjeren prema dolje izmeu miia m. rectus
femoris i m. vastus medialis. Daje jo i grane r. superficialis, r. profundus i r. acetabularis. A.
circumflexa femoris medialis (sl. S13331-S1332) odvaja se s medijalne strane a. profundae
femoris. Usmjerena je u dubinu, izmeu miia m. pectineus i m. iliopsoas, potom zavija oko
vrata bedrene kosti i na njenoj stra njoj strani anastomozira s ograncima arterija a. obturatoria, a.
glutea inferior i a. circumflexa femoris lateralis. Daje r. ascedens, r. descendens , i r.
transversus. Aa. perforantes (sl. S1332) su tri ogranka koji se odvajaju od a. profunde femoris
jedan ispod drugog. Probivi se kroz aduktore, dolaze na stra nju stranu natkoljenice. Od
perforantnih arterija polazi i a. nutricia femoris.
4. A. poplitea, poplitealna arterija (sl. S1353-S1354)
A. poplitea je izravni nastavak a. femoralis. Prote e se od otvora, hiatus canalis adductorii, do
tetivnog luka, arcus tendineus musculi solei. U poetku le i na poplitealnoj plohi bedrene kosti,
potom na zglobnoj ovojnici koljenog zgloba, izmeu kondila femura i tibije, a nakon toga na
stra njoj strani poplitealnog miia. Dorzalno i lateralno od arterije je v. poplitea, s kojom je
vrsto vezana vezivnim tkivom, a dorzalno i lateralno od vene je n. tibialis. Cijeli taj snop u
gornjem dijelu pokriva m. semimembranosus, fascija, i obje glave miia m. gastrocnemius. Snop
je ulo en je u masno tkivo zajedno s poplitealnim limfnim vorovima. A. poplitea ne daje velikih
postraninih ogranaka, ve samo sitne ogranke, a ispod tetivnog luka, arcus tendineus m. solei,
dijeli se na zavrne ogranke.
Postranini ogranci su aa. surales (sl. S1354) koje odlaze u visini zglobne crte i usmjerene su su
svaka prema jednoj glavi miia gastroknemijusa, po kojima se granaju.
A. superior medialis genus (sl. S1354) odlazi u visini glava miia gastroknemijusa. Usmjerena
je izmeu bedrene kosti i tetive velikog aduktora prema naprijed. Daje duboke ogranke za miie
i povrne za mre u, rete articulare genus.
A. superior lateralis genus (sl. S1354) odlazi u istoj visini kao i lateralna arterija. Prolazi
izmeu bicepsa i medijalnog kondila bedrene kosti i grana. Sudjeluje u grai arterijske mre e
ivera, rete patellare .
A. media genus odlazi u visini zglobne crte. Probija zglobnu ovojnicu i grana se po ukri enim
svezama i po masnom tkivu udubine fossa intercondylaris.
A. inferior medialis genus (sl. S1354) odlazi malo ispod razine zglobne crte i slijedi gornji rub
poplitealnog miia. Prolazi izmeu medijalnog kondila goljenine kosti i medija lne kolateralne
sveze te se grana u mre i, rete articulare genus.
A. inferior lateralis genus (sl. S1354) odlazi u istoj visini kao i medijalna donja koljena arterija.
Prolazi izmeu lateralnog kondila goljenine kosti i sveze lateralne kolateralne sveze te se grana
u mre i, rete articulare genus.
Rete articulare genus (sl. S1351) je arterijska mre a smjetena ispod ivera, uz same kosti, a
tvore je arterije aa. genus superiores et inferiores, a. genus descendens, a. recurrens tibialis
anterior, a. recurrens tibialis posterior , a. recurrens tibialis i a. recurrens fibularis. Neposredno
pod ko om nalazi se arterijska mre a ivera, rete patellare , koja komunicira s koljenskom
mre om.
5. A. fibularis, fibularna arterija
A. fibularis (sl. S1358) se odvaja oko 2 cm ispod poplitealnog miia, usmjerena je prema lisnoj
kosti, izmeu miia, m. tibialis posterior i m. flexor hallucis longus, koji je ujedno i pokriva.
Potom je usmjerena okomito prema dolje do lateralne strane petne kosti. U donjem dijelu le i iza
fibularnih miia, a pokrivena je lateralnim rubom Ahilove tetive. Ogranci su joj a. nutricia
fibulae, koja ulazi u lisnu kost kroz hranidbeni otvor, i r. communicans, koji se odvaja iznad
no nog zgloba, usmjeren je prema medijalno i anastomozira s istoimenim ogrankom a. tibialis
posterior. R. perforans (sl. S1351) odvaja se 4-5 cm iznad razine no nog zgloba, usmjeren je
prema naprijed, probija meukotanu opnu i dolazi na prednju stranu, prolazi ispod tetive miia,
m. fibularis tertius, te anastomozira s okolnim arterijama. Anastomozom s a. malleolaris lateralis
anterior tvori rete malleolare laterale. Rr. malleolares laterales odlaze ispod r. perforans, te
ulaze lateralno u rete malleolare laterale. Daju grane, rr. calcanei, odvajaju se lateralnoj strani
petne kosti i tvore rete calcaneum.
6. A. tibialis anterior, prednja tibijalna arterija
A. tibialis anterior (sl. S1350-S1351)je prednji zavrni ogranak poplitealne arterije. Prote e se
od tetivnog luka, arcus tendineus m. solei, do sveze, lig. cruciforme cruris, gdje prelazi u a.
dorsalis pedis. Prolazi iznad gornjeg ruba meukotane opne i le i izmeu miia, m. tibialis
anterior i m. extensor hallucis longus. M. extensor hallucis longus u donjem dijelu kri a arteriju
sprijeda i dolazi s njene medijalne strane. Arteriju prate dvije vene i n. fibularis profundus, koji je
u njenom poetnom dijelu smjeten lateralno, potom je kri a sprijeda i dolazi medijalno od
arterije. lijeb izmeu miia u kojem le i arterija sprateim venama i ivcem naziva se sulcus
cruralis tibialis. Ogranci prednje tibijalne arterije su a. recurrens tibialis anterior i a. malleolaris
anterior lateralis et medialis.
A. recurrens tibialis posterior (sl. S1326) je nestalna arterija koja se odvaja s dijela arterije koji
je smjeten na stra njoj strani potkoljenice. Usmjerena je prema gore ispod poplitealnog miia i
dolazi do glavice lisne kosti. Tamo sudjeluje u stvaranju koljenske arterijske mre e.
A. recurrens tibialis anterior (sl. S1351) odvaja se od a. tibialis anterior prednjoj strani
potkoljenice. Usmjerena je prema gore, izmeu miia m. tibialis anterior i hrapavosti tuberositas
tibiae, te sudjeluje u tvorbi koljenske arterijske mre e.
A. malleolaris anterior medialis (sl. S1360) odvaja se prije nego to a. tibialis anterior dopre do
stopala. Usmjerena je prema medijalnoj strani izmeu tetive miia m. tibialis anterior i
goljenine kosti.
A. malleolaris anterior lateralis (sl. S1360) odvaja se na istoj rezini kao i medijalna prednja
maleolarna arterija. Usmjerena je prema lateralno, ispod tetiva miia m. extensor digitorum
longus i m. fibularis tertius te sudjeluje u izgradnji lateralne gle anjske arterijske mre e, rete
malleolare laterale.
7. A. dorsalis pedis, arterija hrpta stopala
A. dorsalis pedis (sl. S1360) je izravni nastavak prednje tibijalne arterije. Prote e se od sveze,
lig. cruciforme cruris, do proksimalnog kraja prvog meukotanog prostora, gdje anastomozira sa
zavrnim dijelom a. plantaris lateralis. A. dorsalis pedis le i na hrptu stopala, neposredno uz
kosti, pokrivena fascijom i ko om. Smjetena je izmeu tetiva miia, m. extensor hallucis
longus, koji je s njene medijalne strane, i m. extensor digitorum brevis, koji je smjeten s njene
lateralne strane. Prati je n. fibularis profundus. Ima nekoliko ogranaka.
Aa. tarsales mediales (sl. S1360) su tanki ogranci, usmjereni prema medijalno i granaju se po
ko i medijalnog ruba stopala.
A. tarsalis lateralis (sl. S1360) usmjerena je prema lateralno i naprijed ispod miia, m. extensor
digitorum brevis, gdje se grana.
A. arcuata (sl. S1360) je nestalna arterija. Odvaja se proksimalno od prvog meukotanog
prostora. Usmjerena je prema lateralno ispod miia, m. extensor digitorum brevis. Anastomozira
s a. tarsea lateralis i a. plantaris lateralis. Sa svog konveksiteta alje aa. metatarsales dorsales za
2.-4. meukotani prostor.
Aa. metatarsales dorsales usmjerene su prema naprijed u odgovarajuim prostorima i le e na
dorzalnoj strani meukotanih miia. Na proksimalnom kraju aa. metatarsales dorsales
anastomoziraju s ograncima a. plantaris lateralis, rr. perforantes, koji probijaju meukotane
miie. Na distalnom dijelu aa. metatarsales dorsales dijele se na po dvije aa. digitales dorsales.
A. plantaris profunda je zavrni ogranak a. dorsalis pedis. Prolazi kroz proksimalni dio prvog
meukotanog prostora na stopalo, gdje se spaja sa zavretkom a. plantaris medialis i tvori luk,
arcus plantaris profundus
8. A. tibialis posterior, stra nja tibijalna arterija
A. tibialis posterior (sl. S1357-S1358) je drugi zavrni ogranak poplitealne arterija. Odvaja se
oko 2 cm distalno od a. tibialis anterior. U poetnom dijelu le i na stra njoj strani miia m.
tibialis posterior, potom izmeu miia m. flexor digitorum longus i m. flexor hallucis longus. U
gornjem dijelu pokriva je duboka fascija i miii, m. gastrocnemius i m. soleus, a u donjem dijelu
obje fascije i ko a. Prate je dvije vene i n. tibialis, koji le i dorzalno i lateralno od arterije. U
podruju medijalnog gle nja ispred arterije je tetiva miia, m. flexor digitorum longus, a iza
arterije je tetiva miia, m. flexor hallucis longus. Prije ulaza tarzalni kanal ispod fleksornog
retinakula, dijeli se na zavrne ogranke, a. plantaris medialis i a. plantaris lateralis. Od nje idu i
neke postranine grane.
R. circumflexus fibularis usmjeren je prema lateralno iza glavice lisne kosti, zavija oko nje i
dolazi na prednju stranu, gdje daje ogranke za koljensku arterijsku mre u.
A. nutricia tibiae odvaja se ispod polazita miia, m. soleus, i odmah ulazi u otvor, foramen
nutricium, na stra njoj strani goljenine kosti.
Rr. malleolares mediales (sl. S1358) odvajaju se u razini medijalnog gle nja, usmjereni su
prema medijalnoj strani, ispod tetiva miia, m. flexor digitorum longus i m. tibialis posterior, i
tvore u medijalnu gle anjsku arterijsku mre u, rete malleolare mediale.
Rr. calcanei (sl. S1358) odvajaju se uz medijalnu stranu petne kosti, anastomoziraju na s
ograncima fibularne arterije, rr. calcanei, i tvore mre u, rete calcaneare.
9. A. plantaris medialis, medijalna arterija tabana (sl. S1361, 1365)
A. plantaris medialis je medijalni zavrni ogranak a. tibialis posterior. Prolazi kroz medijalni dio
tarzalnog kanala te nastavlja tijek po medijalnom rubu stopala izmeu miia, m. adductor
hallucis, koji je pokriva, i tetive miia m. flexor digitorum longus . Na sredini stopala dijeli se na
dva ogranka, povrinski i dubinski.
R. profundus koji ulazi u sastav tabanskog arterijskog luka, arcus plantaris profundus.
R. superficialis je dulji ogranak koji le i na donjem rubu miia m. abductor hallucis i dopire do
prvog prsta, za koji mo e dati a. plantaris hallucis medialis ili se samo spaja s tom arterijom, koja
se odvaja od prve metatarzalne plantarne arterije.
10. A. plantaris lateralis, lateralna arterija tabana (sl. S1361 i S1364-S1365)
A. plantaris lateralis je lateralni zavrni ogranak a. tibialis posterior, a jae je razvijen od
medijalnog. Prolazi kroz medijalni dio tarzalnog kanala i usmjeren je prema lateralnom rubu
stopala izmeu miia m. flexor digitorum brevis i m. quadratus plantae. Potom s lateralnog ruba
zavija prema medijalno poput luka, izmeu miia mm. interossei plantares i m. adductor
hallucis. Anastomozira sa zavrnim ogrankom a. dorsalis pedis, a. plantaris profunda, i tvori
arcus plantaris.
Arcus plantaris (sl. S1365) daje ogranke za plantarnu stranu no nih prstiju. Rr. perforantes su
ogranci koji se spajaju s a dorzalnim metatarzalnim arterijama, aa. metatarsales dorsales.
Aa. metatarsales plantares (sl. S1365) prolaze kroz 2.-5. meukotani prostor i na njihovom
distalnom dijelu se granaju na po dvije aa. digitales plantares communes, koje se dalje dijele na
aa. digitales plantares propriae.


4. Venae membri inferioris, vene donjeg uda
Veinu krvi iz donjeg uda skuplja natkoljenina vena, v. femoralis. Ona u zdjelici nastavlja kao
v. iliaca externa. Iz medijalnog dijela natkoljenice krv se odvodi preko opturatornih vena, vv.
obturatoriae, a iz stra njeg dijela natkoljenice preko donje glutealne vene, v. glutea inferior.
Vene donjeg uda dijele se u dvije skupine: povrinske vene, venae superficiales membri
inferioris, smjetene neposredno pod ko om, i dubinske vene, venae profundae membri
inferioris, koje prate arterije. Obje skupine komuniciraju preko probijajuih vena, vv.
perforantes, te se ujedinjuju u natkoljeninoj veni.
a) Vv. superficiales membri inferioris, povrinske vene donjeg uda
Svu krv iz no noga potko noga tkiva odvode dvije vene: v. saphena magna et parva.
Na plantarnoj strani stopala od svakog prsta polaze dvije vv. digitales plantares, koje se spajaju
u vv. metatarsales plantares. Ulijevaju se u popreni venski luk, arcus venosus plantaris,
smjeten odmah iza korijena prstiju. Od vv. digitales plantares odlaze prema dorzalnoj strani
stopala vv. intercapitulares. Na cijeloj je povrini tabana venska mre a, rete venosum plantare.
Na dorzalnoj strani stopala nalazi se druga venska mre a, rete venosum dorsale pedis. U tu
mre u ulaze vv. digitales dorsales pedis (sl. S1359) koje poinju na prstima, i vv. metatarsales
dorsales (Sl. S1359), koje se ulijevaju u venski luk, arcus venosus dorsalis pedis (sl. S1359).
Vv. digitales dorsales pedis primaju vv. intercapitulares s plantarne strane.
Arcus venosus dorsalis pedis (Sl. S1359) skuplja krv iz dorzalnog dijela stopala, a od njega
odlaze dvije glavne vene povrinskog venskog sustava donjeg uda, v. saphena parva i v. saphena
magna.
V. saphena parva (sl. S1346 i S1359) polazi s lateralnog dijela luka arcus venosus dorsalis
pedis. Usmjerena je prema gore lateralnom stranom stopala . Ide ispod i iza lateralnoga gle nja,
penje se po potkoljenici prema gore, le ei potko no uz n. suralis. Na gornjoj polovini
potkoljenice probija fasciju i ulazi u udubinu, fossa poplitea, izmeu dviju glava miia
gastroknemijusa. Ulijeva se poplitealnu venu, v. poplitea (sl. S1352). Postranini pritoci v.
saphena parva okolne su povrinske vene, a perforantnim venama vena je povezana s dubokim
no nim venama.
V. saphena magna (sl. S1327-S1329, S1345 i S1359) polazi s medijalnoga kraja luka arcus
venosus dorsalis pedis. Ide ispod medijalnog gle nja i penje se prema gore po medijalnoj strani
potkoljenice, a potom po medijalnoj strani koljena i natkoljenice. Na svojem putu prima sve
okolne potko ne vene, a anastomozira i s v. saphena parva i s dubokim venama donjeg uda. Na
gornjem medijalnom dijelu natkoljenice dolazi u udubinu fossa iliopectinea. Tu prima vv.
pudendae externae, vv. dorsales superficiales penis s. clitoridis, v. epigastrica superficialis i
v. circumflexa ilium superficialis. Prolazi kroz veliki otvor ploe, lamina cribriformis fossae
ovalis, ulazi u udubinu, fossa ovalis, i ulijeva se u v. femoralis. U veliku safensku venu ulijeva se
i v. saphena accessoria (Sl. S1327), koja skuplja krv iz povrinskih vena gornjega medijalnog i
stra njeg dijela natkoljenice.
Vena saphena magna esto se rabi kao izvor venskih presadaka, primjerice kad treba napraviti
premosnice na arterijama, najee na koronarnim arterijama. Kad se dio vene rabi kao
premosnica, treba se okrenuti tako da zalisci ne ometaju protok krvi. Odstranjenje velike safenske
vene malokad pravi problema tijeku krvi na donjem udu jer postoji mnogo anastomoza s drugim
venama. Nakon odstranjenja velike safenske vene krv iz povrinskog dijela noge ide u duboke
vene preko perforantnih vena.
Kliniki je va no znati da se vena saphena magna nalazi ispred medijalnog maleola. ak i kad se
ne mo e dobro vidjeti, primjerice u male djece ili u ljudi u oku (u njih su vene kolabirane),
velika safenska vena uvijek se mo e nai ako se zare e ko a ispred medijalnog maleola. Na taj se
nain u venu mo e staviti infuzijska igla. Kod ovog zahvata treba paziti na n. saphenus, koji prati
tijek vene ispred medijalnog maleola. Ako se ivac prekine, bolesnik se obino tu i na bol uzdu
medijalnog ruba stopala.
Otjecanje venske krvi iz donjeg uda najveim dijelom ovisi o tzv. miinoj pumpi, koja tjera krv
venama prema srcu, te o venskim zaliscima, koji sprjeavaju povratni tijek krvi. Kad taj sustav
oslabi, krv zaostaje u venama, one se proiruju i postaju varikozitetne. Kod zastoja krvi u
proirenim venama mo e nastati upala, koju najee prati i zgruavanje krvi (tromboflebitis).
Ugruak se mo e otkinuti i nastane embol, koji mo e venskom krvi otii u desnu stranu srca, a
onda u pluni optjecaj i tamo zaepiti krvnu ilu. Ako je ugruak malen, ne mora praviti
problema, ali veliki ugruci mogu uzrokovati ozbiljnu bolest i smrt.
b) Vv. profundae membri inferioris, dubinske vene donjeg uda
Dubinske vene potpuno odgovaraju arterijama. Svaku arteriju prate po dvije vene, vene
comitantes, ali samo do razine poplitealne vene. Nakon toga su samo postranini pritoci
dvostruki, a glavna je vena redovito jednostruka. Dubinske vene noge zapoinju od venskog luka
arcus venosus plantaris. Od njega polaze vv. tibiales posteriores. Iz rete venosum dorsale pedis
odlaze v. arcuata i v. dorsalis pedis, koje se spajaju i tvore vv. tibiales anteriores. Tibijalne
vene tvore poplitealnu venu, v. poplitea.
V. poplitea (sl. S1353) le i u zakoljenoj udubini, fossa poplitea, izmeu istoimene arterije, koja
le i dublje, i ivca, koji le i povrinski. Prima povrinsku venu v. saphena parva, a potom je
usmjerena prema gore, te nakon prolaska kroz otvor hiatus canalis adductorii, nastavlja se kao v.
femoralis.
V. femoralis (sl. S1329-S1332) je jednostruka vena koja prati istoimenu arteriju. U donjem dijelu
natkoljenice le i lateralno od nje, a na svojem putu prema gore kri a arteriju sa stra nje strane, i u
gornjem dijelu natkoljenice le i s njezine medijalne strane. U femoralnom trokut u prima pritok,
v. saphena magna, potom prolazi kroz lakunu vazorum i nastavlja se kao v. iliaca externa.
Pritoci su femoralne vene ovi: vv. perforantes, v. profunda femoris i vv. circumflexae femoris
mediales et laterales.
f. Nodi lymphoidei membri inferioris, limfni vorovi donjeg uda
Limfni se vorovi na donjem udu nalaze samo na dva mjesta - u preponskom i poplitealnom
podruju.
Nodi lymphoidei inguinales vorovi su smjeteni u preponskom podruju (sl. S1328-S1329).
Dijele se na povrinske, nodi inguinales superficiales, i dubinske vorove, nodi inguinales
profundi .
Povrinski preponski vorovi nalaze se uz preponsku svezu (nodi superomediales et
superolaterales) i u fosi ovalis uz venu safenu magnu (nodi inferiores). Gornji vorovi primaju
povrinske limfne ile trbune stijenke, vanjskih spolnih organa i postraninog dijela
natkoljenice, a donji limfne ile meice i cijele noge. Odvodne limfne ile povrinskih
preponskih vorova odlaze dijelom u duboke preponske vorove, a dijelom i izravno u zdjeline
limfne vorove.
Duboki preponski vorovi smjeteni su dublje u preponskom podruju, te primaju uglavnom
dubinsku limfnu mre u donjeg uda, ali i dio limfnih ila iz povrinske mre e. Nalaze se uz v.
femoralis, na mjestu gdje se u nju ulijeva v. saphena magna. Ima ih dva ili tri, a stalan je samo
nodus distalis.
Nodi poplitei le e u masnom tkivu zakoljene udubine (sl. S1352). Dijele se u povrinske, nodi
superficiales, i dubinske, nodi profundi. Ima ih 4 do 5, a primaju povrinske i dubinske limfne
ile potkoljenice. Njihove odvodne limfne ile ulaze u preponske limfne vorove.
Katkad mogu postojati i vorovi na potkoljenici. Najee je to prednji tibijalni vor, nodus
tibialis anterior (sl. S1350). On le i uz prednje tibijalne krvne ile, na prednjoj strani donjeg
dijela potkoljenine meukotane opne. Prima duboke stopalne limfne ile.
3. Nn. lumbales (L1-L5) et sacrales (S1-S5), n. coccygeus (Co)
Prednje grane slabinskih i kri nih ivaca i trtinoga ivca skupljaju se u veliki lumbosakralni
ivani splet, plexus lumbosacralis (tabl. SI-27, sl. S53). Iz spleta polaze ivci za neke dijelove
trupa i svi ivci za donje udove. Ogranci lumbosakralnoga spleta dijele se u tri skupine: plexus
lumbalis (L1-L4), plexus sacralis (L4-S4) i plexus coccygeus (S4-Co) (tabl. SI-27, sl. S53).
a) Plexus lumbalis, slabinski splet
Slabinski splet tvore prednje grane prvih etiriju lumbalnih ivaca (sl. S53).
Prvi lumbalni ivac (L1) prima anastomozu od 12. interkostalnog te se dijeli u tri grane: n.
iliohypogastricus, n. ilioinguinalis i komunikacijsku granu za 2. slabinski ivac.
Drugi lumbalni ivac (L2) prima anastomozu od prvoga lumbalnog, daje n. genitofemoralis,
jedan korijen za n. cutaneus femoris lateralis i komunikacijske grane za trei lumbalni, preko
kojeg sudjeluje u nastanku n. obturatoriusa.
Trei lumbalni ivac (L3) prima anastomozu od drugog, daje drugi korijen za n. cutaneus
femoris lateralis, drugi korijen za n. obturatorius i korijen n. femoralis.
etvrti se lumbalni ivac (L4) dijeli u tri grane. Najvea tvori n. femoralis, druga je korijen za n.
obturatorius, a trea se spaja s petim lumbalnim ivcem i sudjeluje u tvorbi lumbosakralnoga
ivanoga debla, truncus lumbosacralis , koje spaja lumbalni i sakralni splet.
Dakle, lumbalni ivani splet daje est ivaca:
n. iliohypogastricus
n. ilioinguinalis
n. cutaneus femoris lateralis
n. femoralis
n. genitofemoralis
n. obturatorius
Iz lumbalnog se spleta neposredno odvajaju i kratki miini ogranci, rr. musculares, koji
inerviraju obli nje miie: mm. intertransversarii laterales, m. quadratus lumborum, m. psoas
major i m. psoas minor.
N. iliohypogastricus (Th12, L1) polazi od prvoga lumbalnog ivca (sl. S1093-S1904). Nalazi
se najprije meu snopovima m. psoasa, zatim ide lateralno i dolje iza bubrega po prednjoj
strani m. quadratusa lumborum. Probija aponeurozu s koje polazi m. transversus abdominis, te
ide izmeu miia m. transversusa abdominis i m. obliquus abdominis internus. Dalje probija
m. obliquus abdominis internus i ide izmeu vanjskoga i unutarnjega kosoga trbunog miia,
usporedo s preponskom svezom. Konano ulazi u vaginu ravnoga trbunog miia i tu
zavrava granom r. cutaneus anterior (sl. S815).
ivac daje motornu i osjetnu inervaciju (tabl. SII-387). R. cutaneus lateralis et medialis
inerviraju gornji dio glutealnog podruja (sl. S1321-S1322 i S1336), odnosno podruje oko
pubinog (hipogastinog) podruja (sl. S815). Rr. musculares inerviraju unutarnji kosi i
popreni trbuni mii (tabl. SII-66).
N. iliohypogastricus daje i aferentni i eferenti dio abdominalnog refleksa (sl. S602). U tom
refleksu dodirivanje ko e donjeg dijela prednje trbune stijenke izaziva laganu i valovitu
kontrakciju trbunog miija.
N. ilioinguinalis (Th12, L1) polazi isto tako od prvoga lumbalnog ivca. Ima jednaki tijek
kao i iliohipogastini tijek, samo se nalazi ispod njega (sl. S1093-S1904). Zavrna grana prati
funiculus spermaticus u preponskom kanalu i kroz anulus inguinalis superficialis izlazi pod
ko u (sl. S1119). Motorno inervira unutarnji kosi i popreni trbuni mii, a osjetno medijalnu
stranu bedra, korijen penisa i prednji dio skrotuma u mukarca (nn. scrotales anteriores) i
mons pubis i prednji dio velikih usana u ene (nn. labiales anteriores), (tabl. SII-387 i sl.
S1321).
N. genitofemoralis (L 1, L 2) polazi od drugoga lumbalnog ivca. Ide prema naprijed i dolje
kroz m. psoas maior i na izlasku iz njega podijeli se u dvije grane: r. genitalis et femoralis(sl.
S1092). R. genitalis, medijalna grana n. genitofemoralisa, silazi po m. psoasu, prolazi kroz
ingvinalni kanal, te izlazi kroz anulus inguinalis superficialis pod ko u. Motorno inervira m.
cremaster, a osjetno inervira ko u skrotuma u mukarca i velikih usana u ene (tabl. SII-387 i
sl. S1321). R. femoralis, lateralna grana n. genitofemoralisa, silazi lateralno od m. psoasa, iza
testikularnih, odnosno ovarinih krvnih ila, te ispod preponske sveze dolazi u femoralni
trokut (sl. S1143 i S1327). Osjetno inervira ko u bedra (sl. S1321).
R. genitalis je aferentni, a r. femoralis eferentni dio kremasterinoga refleksa u mukarca. U tom
refleksu dodirivanje anteromedijalne strane bedra izaziva podizanje testisa u skrotumu.
N. cutaneus femoris lateralis (L 1, L 2) ide ispod lateralnog ruba m. psoasa i dalje po m.
ilijakusu, pokriven njegovom fascijom. Ide ispod preponske sveze, te po lateralnoj strani
fascije late i osjetno inervira lateralni dio bedra (sl. S1143, S1321, S1327 i S1330).
N. obturatorius (L 2-L 4) izlazi ispod medijalnog ruba m. psoasa majora. Ide po lateralnoj
stijenci zdjelice i ulazi u opturatorni kanal ispred i lateralno od opturatornih krvnih ila (sl.
S1101). U kanalu se dijeli u dvije zavrne grane, r. anterior et posterior (tabl. SII-387, sl.
SS1331-S1332). R. anteriorprolazi izmeu pektinealnoga i vanjskoga opturatornog miia.,
zatim izmeu m. aduktora longusa i brevisa, te se dijeli na rr. musculares, koji inerviraju m.
adductor longus i brevis, m. gracilis i m. pectineus, te r. cutaneus, koji ide izmeu m.
aductora longusa i m. gracilisa, dolazi pod fasciju, probija je, te inervira ko u medijalne strane
natkoljenice (sl. S1321 i S1327). Inervira i ovojnicu zgloba kuka. R. posterior ide izmeu
miia m. adductor brevis i m. adductor magnus. Inervira m. adductor magnus i m. adductor
minimus. Kadto postoji i n. obturatorius accesorius, koji nastaje od stra njih korjenova L3
i L4. Ide uz medijalni rub psoasa i inervira motorno n. pectineus, a senzibilno ovojnicu zgloba
kuka.
N. femoralis (L 1-L 4) najvei je ivac lumbalnoga spleta. Izlazi ispod lateralnog ruba m.
psoasa, silazi u lijebu izmeu m psoasa i m. ilijakusa (sl. S1143), izlazi ispod preponske
sveze kroz lakunu muskulorum na bedru i tu daje zavrne ogranke (sl. S1330-S1331). Cijelim
svojim tijekom kroz zdjelicu i bedro daje rr. musculares, koji u zdjelici inerviraju m. iliopsoas
i m. pectineus, a na bedru m. sartorius i m. quadriceps femoris (tabl. SII-387). Osjetno
inervira ahuru zgloba kuka, te ko u natkoljenice i potkoljenice. Rr. cutanei anteriores
inerviraju ko u prednje i unutarnje strane natkoljenice i pokosnicu prednje strane bedrene
kosti (sl. S1321 i 1327). N. saphe nus je osjetna grana femoralnog ivca, koja ide s
femoralnim krvnim ilama u aduktorni kanal (sl. S1331), probija stijenku kanala zajedno s a.
genus descendens (sl. S1332) i ide prema natrag oko tibijalnoga kondila femura. U visini
tuberositas tibiae probija kruralnu fasciju i prati v. safenu magnu sve do medijalnog maleola,
te zavrava u ko i medijalnog ruba stopala (sl. S1345). U aduktornom kanalu n. saphenus
alje ogranak, r. infrapatellaris, koji probija prednj u stijenku kanala i fasciju te se grana po
ko i medijalnog i donjeg dijela koljena (sl. S1345). Na potkoljenici n. saphenus daje za
medijalnu stranu potkoljenice rr. cutanei cruris mediales (sl. S1345).
N. femoralis daje aferentni i eferentni dio patelarnoga refleksa (sl. S602). U tom refleksu
istezanje lig. patellae, primjerice laganim udarcem neurolokog ekia, izaziva kontrakciju
etveroglavog miia.
b) Plexus sacralis, kri ni splet, i plexus cocygeus, trtini splet
Kri ni splet, plexus sacralis, nastaje spajanjem lumbosakralnoga debla, truncus lumbosacralis ,
i prednjih grana prvih etiriju sakralnih ivaca (S1-S4) (sl. S53).
Truncus lumbosacralis (L4-L5) svojim prednjim dijelom sudjeluje u nastanku tibijalnog dijela
ishijadinoga ivca (sl. S53), kojemu donosi motorne i osjetne niti za stra nji dio bedra,
potkoljenice i tabana. (sl. S1320). Svoj im stra njim dijelom sudjeluje u nastanku gornjega i
donjega glutealnog ivca i fibularnog dijela ishijadinoga ivca. Nosi motorne i osjetne niti za
stra nji dio kuka, prednji dio potkoljenice i dorzum stopala (sl. S1319). Zbog ovakvoga
pridru ivanja lumbosakralnoga debla sakralnomu spletu, koje je uvjetovano razvojem donjeg uda
(sl. 7-1), postaje jasna segmentalna inervacija donjeg uda: sjedimo na S3, a hodamo na S1.
Prvi sakralni ivac izlazi kroz prvi otvor na pelvinoj strani kri ne kosti, prima truncus
lumbosacralis i ogranke drugoga i treega sakralnog ivca, te tvori n. ischiadicus .
Drugi i trei sakralni ivac alju ogranke koji sudjeluju u tvorbi ishijadinoga ivca, a drugi
ogranci sudjeluju u tvorbi pudendalnoga ivca, n. pudendus.
Plexus sacralis le i na prednjoj strani kri ne kosti, na piriformnom miiu (sl. S1096). Svi
njegovi ogranci izlaze iz zdjelice kroz veliki ishijadini otvor, foramen ischiadicum majus, osim
ogranka za piriformni mii, ko nih ogranaka i ogranaka za miie zdjeline pregrade.
Trtini splet, plexus coccygeus, mre ica je ivanih vlakana iz dvaju zadnjih kri nih (S4 i S5) i
jedinoga trtinog ivca (Co), (sl. S53). Le i na pelvinoj strani kokcigealnog miia (sl. S1101) i
daje nn. anococcygei, koji inerviraju m. coccygeus i dio m. levatoris ani (tabl. SII-222).
Senzibilno inerviraju ko u trtice, te ko u izmeu trtice i anusa (tabl. SII-388, sl. S1127).
Oteenja su sakralnoga spleta rijetkost, a najee ih uzrokuju tumori zdjelice koji pritiskuju na
ogranke spleta. Pritisak na ivac obino uzrokuje boli u nozi.
Ovdje emo opisati n. pudendus i najva nije grane sakralnoga spleta. N. ischiadicus e biti
posebno opisan zbog svoje veliine i va nosti.
Glavni ogranci sakralnoga spleta veinom su motorni za okolne miie (tabl. SII-387):
n. musculi obturatorii interni
n. musculi piriformis
n. musculi quadrati femoris
n. gluteus superior (prati gornje glutealne krvne ile, izlazi iz zdjelice kroz foramen
suprapiriforme, ide naprijed i lateralno, dolazi izmeu gluteusa mediusa i minimusa (sl.
S1341); inervira ta dva miia i m. tensor fasciae latae)
n. gluteus inferior (ide ispred m. piriformisa, a iza n. ischiadicusa, izlazi iz zdjelice kroz
forameninfrapiriforme zajedno s donjim glutealnim krvnim ilama (sl. S1340-S1341), dolazi
pod m. gluteus maximus i inervira ga).
Ozljeda gornjega glutealnog ivca uzrokuje kljenut srednjega i maloga glutealnog miia, koji su
najva niji abduktori u zglobu kuka. Zbog toga osoba razvija gegajui hod.
Ozljeda donjega glutealnog ivca uzrokuje kljenut velikoga glutealnog miia, pa je uspravljanje
trupa, odnosno ispru anje u zglobu kuka ote ano. Kod takve kljenuti, primjerice, osoba se teko
penje uz stube i ustaje sa stolca.
Osjetni ogranak sakralnog spleta je n. cutaneus femoris posterior:
N. cutaneus femoris posterior ide izmeu m. piriformisa i sakralnog i izlazi iz zdjelice
zajedno s donjim glutealnim ivcem kroz foramen infrapiriforme (sl. S1340). U glutealnoj je
regiji pokriven velikim glutealnim miiem, prati ishijadini ivac i na bedru se nalazi izmeu
m. bicepsa femorisa i m. semitendinozusa, ispod fasciae latae. Postranini su mu ogranci nn.
clunium inferiores, za ko u donjeg dijela glutealne regije, i rr. perineales za perineum i
labia maiora u ene i skrotum u mukarca (tabl. SII-387). Zavrni ogranak inervira ko u
stra njeg dijela natkoljenice (sl. S1322).
Mjeoviti ivac sakralnoga spleta jest n. pudendus:
N. pudendus izlazi iz zdjelice kroz forameninfrapiriforme, ide iza spine ishijadine kosti i
zajedno se s a. pudendom internom vraa u zdjelicu kroz foramen ischiadicum minus. Dolazi
na lateralnu stijenku ishioana lne udubine, gdje se nalazi u podvostruenju fasciae obturatoriae
zajedno s opturatornim krvnim ilama. U visini kvrge, tuber ossis ischii, dijeli se u dvije vrste
ogranaka: nn. anales inferiores i nn. perinerales. Nn. anales inerviraju ko u oko anusa. Nn.
perineales svojim miinim ograncima, rr. musculares, inerviraju miie meice (tabl. SII-
222). Osjetne grane perinealnih ivaca razlikuju se u mukarca i u ene. U mukaraca nn.
perineales daju nn. scrotales posteriores i n. dorsalis penis za inervaciju ko e monji i
penisa (sl. S1127), a u ene nn. labiales posteriores i n. dorsalis clitoridis za inervaciju
istoimenih tvorbi (sl. S1131).
N. ischiadicus
Ishijadini ivac, n. ischiadicus , najvei je ivac u ovjejem tijelu prote e se od zdjelice pa
sve do vrha prstiju na nozi. Dijelimo ga na dva dijela, od kojih se jedan dio nastavlja kao n.
tibialis, a drugi kao n. fibularis communis.
Fibularni se ivac u klinikoj praksi naziva peronealnim, n. peroneus communis; slu beno
anatomsko nazivlje doputa uporabu obaju naziva.
Kadto su oba ivca rastavljena odmah u poetku, tako da i ne postoji jedinstveni n. ischiadicus.
U tom se sluaju mo e vidjeti od kojih korijena odlazi jedan, a od kojih drugi dio ishijadinoga
ivca.
N. ischiadicus izlazi kroz forameninfrapiriforme iz zdjelice, lateralno od pudendalnih krvnih ila
donje glutealne arterije, a medijalno od donjega glutealnog ivca (sl. S1340). Ide dalje izmeu
velikog tubera femura i ishijadinog tubera. Le i na oba miia mm. geme lli i m. quadratus
femoris. Medijalno od njega nalazi se a. glutea inferior, koja daje hranidbene ogranke za ivac
(sl. S1340). Sa stra nje strane je n. ischiadicus pokriven velikim glutealnim miiem. Na
natkoljenici le i na velikom aduktornom miiu, a pokriva ga caput longum musculi bicipitis
femoris. Potom ide izmeu duge glave bicepsa i semimembranozusa. U vrhu poplitealne udubine
obino se dijeli u dvije grane: medijalnu, veu, n. tibialis, i lateralnu, manju, n. fibularis
communis. N. ishijadikus motorno inervira stra nju skupinu miia natkoljenice i sve miie
potkoljenice i stopala. Senzibilno inervira ko u stra nje strane natkoljenice, posterolateralne i
prednje strane potkoljenice i stopala.
U gotovo treine ljudi ivano stablo ishijadinog ivca podijeljeno je na tibijalni i peronealni dio
ve na izlazu iz zdjelice. U tih ljudi n. peroneus communis najee prolazi kroz m. piriformis.
Ako ivac prolazi izmeu tetivnih dijelova miia, mo e biti pritisnut miiem. posebice u
portaa. Oteenje ishijadinog ivca tada se oituje klinikom slikom tzv. sindroma piriformisa.
Najea ozljeda ishijadinog ivca nastaje zbog hernijacije intervertebralne ploe, koja onda
pritie na spinalne korjenove od kojih nastaje ishijadini ivac. Klijenut ivca dovodi do slabosti
svih miia na nozi.
Ishijadini ivac mo e se ozlijediti i pri davanju intramuskularnih injekcija u glutealnom
podruju. Stoga se injekcije moraju davati u superolateralni dio toga podruja kako bi se izbjegla
ozljeda ishijadikusa koji se nalazi inferomedijalno (v. pog. 5, str. 235).
N. fibularis (peroneus) communis (L 4-S 2), manja grana ishijadinog ivca, a inervira
miie i ko u anterolateralnog dijela potkoljenice i dorzalnu stranu stopala. Od gornjeg kuta
poplitealne udubine ide uzdu medijalnog ruba m. bicepsa, zavija oko njega, ide oko vrata
lisne kosti i dolazi u lateralni dio noge (sl. S1351). Dijeli se na dvije zavrne grane, n.
fibularis superficialis et profundus. Prije podjele na povrinski i dubinski fibularni ivac,
odvaja se n. cutaneus surae lateralis (sl. S1340). Taj ivac probija kruralnu fasciju i dolazi
na lateralnu stranu i dio stra nje strane potkoljenice, koju osjetno inervira (sl. S1321-S1322 i
S1346). Daje ogranak r. communicans fibularis, kojim se spaja s osjetnim ogrankom
tibijalnog ivca, n. cutaneus surae medialis (sl. S1346), te oba zajedno nastavljaju tijek po
stra njoj strani potkoljenice kao n. suralis. Mali ogranci zajednikoga fibularnog ivca
inerviraju i koljenski zglob.
1. N. fibularis (peroneus) superficialis jedan je od zavrnih ogranaka zajednikog fibularnog
ivca. Ide najprije koso prema naprijed izmeu fibulae i m. fibularisa longusa. Inervira m.
fibularis longus et brevis. Ide zatim po dugom ispru au prstiju, probija fasciju stopala podijeli
se u dva zavrna osjetna ogranka: n. cutaneus dorsalis medialis et intermedius (tabl. SII-387
i sl. S1321). Od ovih grane polaze nn. digitales dorsales pedis, koji inerviraju dorzalnu stranu
prstiju, osim dodirnih strana 1. i 2. prsta i lateralne strane 5. prsta (sl. S1359).
N. fibularis (peroneus) profundus druga je zavrna grana zajednikoga fibularnog ivca. Ide
prema naprijed, probija prednju miinu potkoljeninu pregradu (sl. S1295), ide potom kroz
m. extensor digitorum longus, te dolazi lateralno od prednjih potkoljeninih krvnih ila (sl.
S1351). S njima ide najprije izmeu miia m. tibialis anterior i m. extensor digitorum longus,
zatim izmeu miia m. tibialis anterior i m. extensor hallucis longus. Dolazi na stopalo
prolazei ispod fleksornog retinakula zajedno s tetivom m. extensoris hallucis longi. Na
stopalu ide izmeu dugog i kratkog ispru aa palca i zavrava u prvom meukotanom
prostoru. U svojem tijeku daje rr. musculares za miie m. tibialis anterior, m. extensor
digitorum longus, m. extensor hallucis longus, m. extensor digitorum brevis i m. extensor
hallucis brevis. Daje i osjetne ogranke za pokosnicu potkoljeninih kostiju i ovojnicu
gle anjskoga zgloba. Zavrni su mu ogranci nn. digitales dorsales pedis za dodirne strane
palca i 2. prsta (s. S1360).
Ozljeda zajednikoga peronealnog ivca uzrokuje kljenut miia koji ekstendiraju stopalo,
tako da ono dolazi u polo aj plantarne fleksiju uz malu inverziju. Noga je zbog toga prividno
produljena, a hod je karakteristian, kao u pijetla: zbog nemogunosti ekstenzije stopala, noga
se mora dosta odignuti od podloge da stopalo ne bi smetalo iskoraku.
Proksimalna ozljeda ivca najee nastaje zbog hernijacije intervertebralnoga diska ili
intramuskularne injekcije u inferomedijalni kvadrant glutealne regije.
Distalna ozljeda ivca obino nastaje zbog pritiska na mjesto gdje ivac prolazi preko fibule,
primjerice prigodom prijeloma kosti, stalnoga pritiska gipsane udlage koja zavrava ispod
koljena ili dugotrajnoga sjedenja prekri enih koljena.
N. tibialis je vea grana n. ischiadicusa, koja inervira miie stra njeg dijela potkoljenice,
ko u medijalne maleolarne regije, tabana i lateralnog ruba stopala. Nastavlja tijek
ishijadinog ivca okomito kroz poplitealnu udubinu. Nalazi se odmah ispod fascije, a iza i
lateralno od poplitealne vene (sl. S1340). Potom ide izmeu dviju glava m. gastroknemijusa,
prolazi ispod luka, arcus tendineus musculi solei (sl. S1356), i ide izmeu povrinskog i
dubokog sloja stra njih potkoljeninih miia (sl. S1357). Zatim ide prema medijalno po
tibijalnom miiu, prolazi iza tibijalnog maleola i ispod njega dijeli se na dvije zavrne grane,
n. plantaris medialis et lateralis (sl. S1363).
Na svojem putu daje ogranke za miie, rr. musculares, koji inerviraju miie stra nje strane
potkoljenice: m. triceps surae, m. plantaris, m. popliteus, m. tibialis posterior, m. flexor
digitorum longus, i m. flexor hallucis longus (tabl. SII-388). Od grane za poplitealni mii
odvaja se mala osjetna grana, n. interosseus cruris, koja inervira meukotanu opnu.
Na samom poetku n. tibialisdaje i osjetne grane za koljeni zglob. Osjetna mu je grana n.
cutaneus surae medialis, koji se udru uje s lateralnim suralnim ivcem fibularnog ivca u n.
suralis (sl. S1346). N. suralis daje ogranke za lateralnu stranu gle anjskoga zgloba, rr.
calcanei, a na lateralnoj strani stopala nastavlja se u n. cutaneus dorsalis lateralis, koji inervira
lateralnu stranu stopala i lateralnu stranu 5. prsta.
Zbog svojega dubokog polo aja izmeu potkoljeninih miia, ozljeda tibijalnog ivca nije toliko
esta kao ozljeda fibularnog ivca. Oteenje ivca najee uzrokuje ozljeda u poplitealnoj
udubini ili ozljeda medijalnog gle nja. Ozljeda tibijalnoga ivca u poplitealnog udubini dovodi
do kljenuti miia na stra njoj strani potkoljenice i na tabanu, tako su nemogui plantarna fleksija
stopala i prstiju te abdukcija i adukcija prstiju. Hod je ote an, a stajanje na prstima nije mogue.
Mo e se razviti i pand asta noga. Nema refleksa Ahilove tetive, ondosno kontrakcije tricepsa
sure ako se neurolokim ekiem lagano udari po Ahilovoj tetivi. Ozljeda tibijalnog ivca u
gle anjskom podruju ili pritisak na njega ispod fleksornog retinakula dovodi do nemogunosti
abdukcije i adukcije palca i gubitka osjeta na tabanu.
Zavrne grane tibijalnog ivca medijalni su i lateralni plantarni ivac.
1. N. plantaris medialis je vei, rasprostire se po medijalnoj strani tabana, a odgovara n.
medianus u na ruci. Inervira miie tabana: m. abductor hallucis, m. flexor digitorum. brevis,
caputmed. m. flexor hallucis brevis i dva medijalna lumbrikalna miia (tabl. SII-388 i sl.
S1364). Osjetno inervira ko u plantarne strane medijalna tri prsta i polovinu etvrtoga prsta.
Osjetne su mu grane nn. digitales plantares communes, koji se izmeu prstiju dijele u nn.
digitales plantares proprii.
2. N. plantaris lateralisneto je manji, odgovara palmarnoj grani ulnarnog ivca na ruci.
Inervira miie i ko u lateralne strane tabana (tabl. SII-388). Dijeli se na povrinsku i duboku
granu, r. superficialis et profundus (sl. S1365). R. profundus daje motorne ogranke za
miie mm. lumbricales (II-IV), caput transversum m. adductoris hallucis i mm. interossei u
1. do 4. intermetatarzalnom prostoru. R. superficialis motorno inervira miie maloga prsta
(m. abductor digiti minimi, m. quadratus plantae, m. flexor digiti minimi brevis, m. opponens
digiti minimi) i mm. interossei 4. intermetatarzalnog prostora. Osjetnim granama nn.
digitales plantares communes, koji se dijele na nn. digitales plantares proprii, inervira
ko u plantarne strane lateralnog dijela et rtoga i cijelog petoga prsta (sl. S1265).