HIDROLOGIJA

o Hidrologija znanost koja se bavi procesima upravljanja, mijenjanja i

nadopunjavanja vodnih zaliha na Zemljinoj povrini i tretira na
razliite faze u hidrolokom ciklusu
o Hidrologija znanost koja se bavi vodama iznad, na i ispod Zemljine
povrine, pojavljivanjem, otjecanjem i raspodjelom vode na okoli
ukljuujui i utjecaj na iva bia
o Hidrolozi svi koji se bave vodom
o Discipline unutar hidroloije!
hidrometeorologija bavi se vodom u atmosferi
potamologija prouava povrinske tokove i njihove vodne
reime
o hidrografija
o hidrometrija
limnologija bavi se jezerima
glaciologija ili kriologija bavi se ledom
HIDROGEOGRFIJA
o "ajvei moui objekt istraivanja u hidroeorafiji je hidrosfera u kojoj se
doa#a i hidroloki cikls
o Hidrosfera obuhvaa vodu u sva tri areatna stanja
o $o nekim definicijama hidrosfera obuhvaa tekuu vodu na Zemljinoj
povrini
o %azdioba hidroeorafije!
hidrorafija
drutvena hidroeorafija
reionalna hidroeorafija
o $ovezanost hidroeorafije s ostalim znanostima &bioloija voda,
hidroeokemija, hidroeoloija, hidrometeoroloija'
!O"E#$A "%OJ"&%A %ODE
o (oda je najrairenija tvar na Zemlji
o (oda je osnova za cjelokupan oranski ivot
o (oda je ezotina tvar pojavljuje se na Zemlji istodobno u sva tri
areatna stanja
GI#A$JE %ODE
o (oda se na Zemlji iba stalno i pod utjecajem enerije )unca
o *ore isparava obavljajui pritom posredniku ulou lavno izvornika slatke
vode koja ponovno dolazi na Zemlju padalinama
o +sparavanje s povrine mora najvei je izvor vlae u atmosferi
o 'ali hidroloki cikls
o voda s povrine mora isparava u atmosferu
o padalinama se veliki dio vraa natra u more
o %eliki hidroloki cikls niz pojava i procesa premjetanja, preobrazbe i
obnove vode na povrini Zemlje, u njezinoj unutranjosti i u
atmosferi
o padaline natapaju povrinu kopna, jednim dijelom otjeu po nanutim
stranama terena stvarajui potoke, rijeke, na pojedinim
mjestima jezera, a djelomino se procje#uju u tlo
o vlaa koju je tlo upilo djelomino odlazi u dubinu kao podzemna voda,
a djelomino isparava kroz evaporaciju ili kroz transpiraciju
biljaka
o dio vode iz podzemlja izvire i napaja rijeke i jezera, dok se dio iba
kroz podzemlje sve do mora
o voda koja je dospjela u atmosferu isparavanjem iz voda na i u kopnu,
nastavlja stalno ibanje vode u prirodi
o zranim strujanjima vlaa se prenosi na kopno dje se javlja kao kia
ili snije natapajui tlo
o ciklus zavrava otjecanjem vode rijekama u more
O#$O%A %ODE
o "amoo(no)a )ode stalna izmjena vode kroz ibanje izme#u kopna, mora
i atmosfere
o )amoobnova vode trajna je znaajka stalno ibanja vode
o "ajbre se obnavlja voda u ivim biima &bioloka voda', oko , dana traje
obnova vode u atmosferi, nekoliko je odina potrebno za obnovu
vode u rijekama, tlu, movarama i jezerima dok u ledenjacima,
morima i ledenim pokrovima obnova traje tisuama odina, a
najdulje u ledu u podzemlju &merzlota' dje je potrebno ak -. ...
odina
o / tlu se voda brzina obnove vode raste sa smanjenjem dubine
A*&O!*RIFI+A,IJA %ODE
o Atoprifikacija ili samo-i.enje )ode sposobnost vode da se sama
proisti i neutralizira opasnosti od otpada koji je u nju dospio
o )vojstvo autopurifikacije vode uvjetovano je postojanjem ivo svijeta
o u vodi ive autotrofni oranizmi koji rade oransku tvar i heterotrofni
oranizmi koji razra#uju oransku tvar
o ako se u vodi ostvari bioloka ravnotea izme#u heterotrofnih i
autotrofnih oranizama, uz dovoljno svjetlosti, dovoljnu
koliinu kisika i prisutnost mnoobrojnih oranizama, voda e
imati svojstvo samoienja
o Intenzitet autopurifikacije ovisi o brzini otjecanja, temperaturi vode i
strukturi korita
o 0utopurifikacija e biti najvea u brzoj vodi s mnoo kisika dje postoje
povoljniji uvjeti za prijelaz kisika iz zraka u tekuu vodu &orske
tekuice'
%ODA * !OD/E'LJ*
Dio vode koji dospije do tla i ne ishlapi ni ne otee, procje#uje se i ponire u
dublje slojeve
(oda u podzemlju prema ibanju!
slobodna ili ravitacijska voda
vezana ili opnena ili pelikularna voda
(oda u podzemlju prema hidrodinamikim znaajkama!
voda prozrane zone
voda temeljnica
uklijetena voda
%ODA !RO/RA0$E /O$E
"ajvei dio tekue vode u podzemlju potjee od atmosferskih padalina
!ro1ra-na 1ona tlo ili stijene kroz koje se iba voda nakon poniranja od
povrja kopna do razine vode temeljnice
$raznine u prozranoj zoni djelomino su ispunjene vodom, a djelomino
zrakom
(oda u prozranoj zoni
gravitacijska voda procje#uje se pod utjecajem sile tee i
strukture kapilara kroz stijensku podlou do vode
temeljnice
kapilarna voda slobodna voda koja se pod utjecajem kohezije,
adhezije i ravitacije vertikalno iba u kapilarama
higroskopna ili adsorpcijska voda upijena vodena para iz
zraka koju molekularne sile dre uz stijenu
adhezijska voda vezana voda koja poput tanke opne
nadsvo#uje hiroskopnu vodu
Higroskopnost sposobnost stijene da upija vodenu paru iz zraka
+ohe1ija sposobnost molekula vode da uspostavljaju vodikove veze s
bliskim molekulama
%ODA &E'ELJ$I,A
%oda temeljnica voda koja ispunjava sve praznine u zoni podzemlja sa
slobodnom povrinom dje je teren zasien
%odonosni sloj ili akvifer sloj stijena ispod prozrano sloja u kojem su
sve povezane praznine ispunjene vodom temeljnicom
Vodno lice slobodna povrina vode temeljnice
/ kinom razdoblju temeljnica je blia toporafskoj povrini neo u sunom
razdoblju
Za vrijeme visoko vodostaja rijeka e prihranjivati vodu temeljnicu
poveavajui zalihe vode u podzemlju
Za vrijeme sue rijeka se opskrbljuje vodom iz temeljnice
Plitka temeljnica podzemna voda iznad prvo nepropusno sloja
Duboka ili odvojena temeljnica podzemna voda izme#u dva nepropusna
sloja
*+LIJE2&E$A %ODA
*klijetena )oda voda uklijetena izme#u propusnih slojeva zbo ea
se njena povrina nalazi pod tlakom
Arteka )oda voda koja iz podzemlja pod snanim tlakom izbija na
toporafsku povrinu
"(arteka )oda voda koja se iz podzemlja pod tlakom izdie, ali ne
istjee na povrinu
Arteki (nari izvori vode nastali buenjem ornje nepropusno sloja
ispod koje se nalazi voda temeljnica koja izbija na povrinu u
snanim mlazovima zbo jako bono tlaka
GI#A$JE %ODE * !OD/E'LJ*
(oda temeljnica stalno se iba pod utjecajem sile tee, hidrostatsko tlaka i
trenja
!ropsnost hidroeoloko svojstvo stijene da proputa vodu
izraava se koeficijentom filtracije k 1k2 3 darc4
propusnost stijene je dobra ako je k 5 -.
67
m8s
propusnost stijene je slaba ako je -.
67
5 k 5 -.
69
m8s
stijena je nepropusna ako je k : -.
69
m8s
!oro1nost hidroeoloko svojstvo stijene da moe zaprimiti i zadrati
vodu
voda se zadrava u porama prazninama du kojih se dodiruju
estice stijene
poroznost je mala ako je do 7;, srednja ako je izme#u 7; i
<.; i velika ako je iznad <.;
$rimarna poroznost nastaje u procesu stvaranja stijene
)ekundarnu poroznost stijena zadobiva poslije nastanka radom razliitih sila
i procesa
)manjenje veliine estica stijene poveava njenu poroznost
,IR+*LA,IJA %ODE * +R2*
/ krkim predjelima nema povezano sloja vode temeljnice ve se voda
kree podzemnim pukotinama pod utjecajem ravitacije i
hidrostatsko tlaka
"a dodiru propusnih i nepropusnih stijena ili zbo visoko tlaka, voda iz
podzemnih pukotina nalo i u velikim koliinama izbija na povrinu
o )rela izvori podzemne vode u kru
o )rlje izvori podzemne vode na morskom dnu
#o.ate )ode vode koje izviru iz vrela u kojima se iz odre#enih razloa
mijea slatka i slana voda
Podzemna razvodnica odvaja pripadnost podzemnih voda odre#enim
sljevovima
LED $A /E'LJI
=edeni pokrovi i ledenjaci ine ->?@; ukupno obujma vode na Zemlji
=ed pokriva -A BA- -.. km
<
ili --; povrine kopna na Zemlji
)nije i led obuhvaa samo <; vode na Zemlji, no u njima je sadrano ,.;
ukupne slatke vode
=edenjaki led stvara se preobrazbom od snijea preko firna
*etamorfoza snijea u led!
o -> etapa svjee napadali prainasti snije ima vrlo malu specifinu
teinu &.>-.. 8cm
B
', no nakupljanjem padalina u krutom
stanju se zunjava u prvotni snjeni pokriva
o <> etapa pri temperaturi bliskoj leditu siuni se kristali spajaju u
snjene pahuljice koje se pod utjecajem promjene
temperature i povremenih odmrzavanja i smrzavanja
prekristaliziraju u ledena zrna me#u kojima postoje manje ili
vee praznine to je firn ija je ustoa izme#u .>B7. i .>,..
8cm
B
o B> etapa kada svjei snije prekrije firn, na firn djeluje tlak pa se firn
iz zrnate strukture pretvara u kompaktni led ija je ustoa
.>9-A, 8cm
B
Regelacija termodinamiki proces koji utjee na odmrzavanje firnsko
leda pod veim tlakom te na smrzavanje smanjenjem tlaka
Ledenja-ki led je kompaktna i homoena masa kojoj poroznost iznosi .
+riosfera ukupna povrina na Zemlji na kojoj je rairen led
Snjena granica visinska ranica na reljefnim oblicima iznad koje se
snije zadrava stalno
)njena ranica je nisko tijekom vlane i hladne zime, a u suhom i vruem
ljetu je vrlo visoko
)nije se dulje zadrava u konkavnim oblicima i na osojnim padinama neo
na uzvienjima i prisojnim padinama orografska snjena granica
Klimatska snjena granica prosjena visina i razina za nakupljanje snijea i
nastajanje leda na irem prostoru
"a junoj hemisferi snjena ranica je na razini mora ve pri A<C) dok je na
sjevernoj hemisferi na razini mora na oko ,BC"
RA"!ODJELA LEDA * HOLO,E$*
Zemlja je prema novijim podacima u holocenu zale#ena na povrini od -A>B
milijuna km
<
"ajvei je obujam leda na Zemlji u polarnim krajevima &99>@;'
Deorafska raspodjela leda na kopnu!
0ntarktika 9.; leda
Drenland i otoci u polarnom dijelu )jeverne 0merike 9>@;
leda
izvan polarnih krajeva .>A; leda &visoke planine 0zije, visoki
predjeli Eordiljera, 0ljaska'
Ledeni pokro)i povezane oleme mase leda kontinentskih razmjera
na 0ntarktici pokrivaju -B milijuna km
<
na Drenlandu pokrivaju < milijuna km
<
!laninski ledenjaci ledeni tokovi nastali najee u rijenim dolinama
=edeni pokrovi i planinski ledenjaci stvaraju se iznad snjene i ine 9,>97;
ukupne koliine leda na Zemlji
)rednji vijek ledenjako leda traje 9A,. odina
planinski ledenjaci na 0lpama stari su oko stotinjak odina
sredinji dijelovi ledeno pokrova na 0ntarktici stari su oko <..
... odina
'er1lota ili permafrost led koji se nalazi u stalno smrznutom tlu
=ed se pojavljuje i na povrini tekuica, jezera i mlaka u hladnijem dijelu
odine
'orski led stvara se padom temperature, a ledite ovisi o slanosti
pri stvaranju morsko leda prvo se doa#a kristalizacija soli
kojom se on odvaja od vode, a potom desalinizirana
voda prelazi u vrsto stanje
moe biti u obliku ledenih polja, ledenih brjeova, ledenih
otoka i ledenih santi
9B; ledenih brjeova nalazi se u moru oko 0ntarktika
pojavljuju se od polova do @@C" i BAC)
*orski led prekriva oko ?; svjetsko mora
=edeni brjeovi potjeu od ledenjaka i ledenih pokrova, velikih su dimenzija,
a veim su dijelom uronjeni u vodu dok je samo desetina brijea
iznad morske povrine
/ zale#enim krajevima linijom firna &ranicom ravnotee' odvojeni su
izvorini ili sabirni te otjecajni ili zavrni dio
u sabirnom dijelu bilanca snijea i leda je pozitivna
akumulacija nakupljanje snijea od padalina, snijea
noeno vjetrom i lavinama, nakupljanjem inja i
zale#ene snjenice
u otjecajnom dijelu bilanca snijea i leda je neativna
ablacija odmrzavanje leda, otjecanje sonice,
isparavanje, odnoenje snijea vjetrom
=ed se iba pod utjecajem vlastite mase, sile tee, temperature i postojee
naiba
JE/ERA
Je1ero udubljenje na povrini kopna ispunjeno vodom
/kupna povrina jezera na Zemlji iznosi < 7.. ... km
<
ili ->,; kopnene
povrine Zemlje
Elasifikacija jezera s obzirom na ispunjenost vodom!
o perenirenda je1era udubljenja koja su stalno ispunjena vodom
o intermitirenda je1era udubljenja koja su redovito, ali periodiki
ispunjena vodom
o epi1odi-ka je1era udubljenja povremeno ispunjena vodom
Elasifikacija jezera prema razini mora!
depresija jezero s razinom vode ispod razine mora
kriptodepresija jezero kojemu je povrina vode iznad, a dno
ispod razine mora
"ajvie jezera ima u ledenjakim i perilacijalnim predjelima
"ajdublja jezera nastala su u tektonskim rovovima
Elasifikacija jezera prema nainu postanka!
o tektonska je1era dublja udubljenja nastala tektonskim
pomicanjem Zemljine kore &Fajkalsko, Gananjika'
o )lkanska je1era vodom ispunjeni krateri uaslih vulkana
o ledenja-ka je1era udubljenja nastala zbo prera#ivanja
ledenjakih dolina ili u cirku
o rije-na je1era plia udubljenja nastala iza sedrenih barijera
o krka ili rna je1era duboka udubljenja nastala uruavanjem
svoda
o reliktna jezera ostaci nekad veih jezera &Falatonsko jezero u
*adarskoj'
Elasifikacija jezera prema lavnoj tekuici! izvorino jezero, rijeno jezero,
zavrno jezero
Elasifikacija jezera prema postanku! prirodna i umjetna jezera
!RIROD$A JE/ERA
!rirodna je1era jezera nastala prirodnim procesima bez utjecaja ljudsko
rada
Slojevitost jezera temperatura se u jezeru smanjuje od povrine prema
dubljim slojevima
Obrnuta slojevitost jezera temperatura se u jezeru poveava od
povrine prema dubljim slojevima
)lojevi jezerske vode!
o epilimnion povrinski sloj vode u jezeru izloen izravnim utjecajima
atmosfere
o metalimnion prijelazni sloj vode u jezeru u kojem se nalo
smanjuje temperatura
o hipolimnion hladni dubinski sloj vode u jezeru
Germika klasifikacija jezera!
jezera u tropima s uvijek toplom vodom u epilimnionu
jezera u vlanim predjelima tropa samo jednom odinje
izmjenjuju vodu &ponajvie zimi'
jezera u suhim predjelima topa ee izmjenjuju vodu,
ali sezonski &u toku jedno odinje doba'
jezera u suptropima s velikim promjenama temperature u
odinjem hodu
temperatura u epilimnionu je stalno via od H@CI
potpuna izmjena vode doa#a se u hladnom dijelu
odine
jezera umjerenih irina s promjenljivo toplom i hladnom
vodom
izravna slojevitost vode u toplom dijelu odine
obrnuta slojevitost u hladnom dijelu odine
jezera u subpolarnim krajevima
potpuna izmjena vode dvaput odinje poetkom ljeta
i poetkom jeseni
jezera u polarnim krajevima s uvijek hladnom vodom
temperatura epilimniona je stalno ispod H@CI
Elasifikacija vode s obzirom na izmjenu vode!
holomikti-ka je1era sva se voda mijea jednom ili vie puta
odinje
monomikti-ka je1era jednom odinje se izmjeni sva
voda
o hladna monomiktika jezera voda se izmjeni
ljeti
jezerska voda je hladna, s temperaturom
ispod H@CI
o topla monomiktika jezera voda se izmjeni
zimi
dimikti-ka je1era dvaput odinje se izmjeni sva
voda u udubljenju
jezerska voda je topla, s temperaturom
stalno iznad H@CI
polimikti-ka je1era jezera u tropima dje se izmjena vode
doa#a postupno u zavisnosti od dnevno zarijavanja
i nono hla#enja jezerske vode
oligomikti-ka je1era voda se rijetko i samo djelomino vrlo
sporo mijea tijekom odine
meromikti-ka je1era mijeanje vode je djelomino u
zavisnosti od ustoe &slanoe' izme#u hipolimniona i
epilimniona
amikti-ka je1era nema mijeanja vode jer je vrlo slana ili je
zale#ena
Elasifikacija jezera prema primarnoj proizvodnji!
eutrofna jezera boata su hranjivim sastojcima i
proizvodnjom oranske tvari
o brzo se troi kisik koji se sporo nadokna#uje
oligotrofna jezera siromana hranjivim sastojcima i
proizvodnjom oranske tvari
o velika prozirnost i boatstvo kisikom
distrofna jezera siromano oranskom proizvodnjom
o sme#e boje od humusnih sastojina, mala
prozirnost
o u njima se pretvara mulj u treset
Sapropel oranski mulj koji se stvara od potonulih biljnih i ivotinjskih
ostataka u vodi
Repre1entati)na je1era
&iticaca najvie i najvee slatkovodno plovno jezero &B,-< m nadmorske
visine'
o u tropskom dijelu 0nda na visoravni 0ltiplano
o ima <7 pritoka od kojih je najvee je rijeka %ams
o protono i endoreiko jezero
"perior najvee jezero me#u (elikim jezerima u )jevernoj 0merici &,<
@-@ km
<
'
o protono je
o lavni pritok je rijeka )t> =ouis, a vodu odvodi )t> *ar4
elika jezera najvei su obujam slatke vode u tekuem stanju
o jezera su povezana i ine jedinstven hidroloki sustav na Zemlji koji
se odvodnjava rijekom )t> =aJrence
&anganjika najdublje i najboatije jezero sa slatkom vodom u 0frici &B<
9.. km
<
'
o protono jezero, odvodnjava a rijeka =ukuu
o ezoreiko jezero, pripada 0tlantskom slijevu
%iktorija najvee jezero u 0frici i na ekvatoru, tree najvee u svijetu
o protono jezero, najvaniji pritok je Eaera, a vodu odvodnjava rijeka
(iktorijin "il
o polimiktiko, ezoreiko jezero
o pripada sljevovima )redozemno mora i 0tlantika
o 9.; vode dobiva padalinama
0ad jezero na rubu )ahare
o povrina jezera ovisi o padalinama
o ,7; vode dobiva iz tekuica, ostatak padalinama
o uvorno jezero nita a ne odvodnjava, 9.; ispari, a -.; se
procje#uje prema temeljnici
o najvaniji pritok je rijeka Ihari
#ajkalsko je1ero najvei spremnik slatke vode na Zemlji, najdublje jezero
i najvea kriptodepresija na Zemlji
o povrina mu je na @77 m, a dno na 6-<,A m
o lavni pritok je rijeka )elena, a odvodnjava a 0nara, pripada
slijevu )jeverno ledeno mora
o dimiktiko, oliotrofno jezero
Ohridsko je1ero najboatije slatkovodno jezero u *akedoniji
o najveu koliinu vode dobiva iz brojnih izvora
o protono, oliotrofno jezero
o vodu odvodnjava Irni Drim
%ransko je1ero na Iresu najboatije slatkovodno jezero u Hrvatskoj
o najvea kriptodepresija u Hrvatskoj, povrina je na -B m, a dno na
6A->7 m
o voda je padalinsko podrijetla
o oliotrofno jezero
'rt)o more najdublja depresija s povrinom na 6B9< m, a dnom na 6?9B
m
*'JE&$A JE/ERA
*mjetna je1era jezera nastala izra#ivanjem brana &nasipa' ili
iskoritavanjem prirodnih vodonepropusnih udubljenja od strane
ovjeka
Elasifikacija umjetnih jezera prema mjestu izradnje i namjeni!
spremnici za vodu u rijenoj dolini &koritu'
spremnici za vodu na slobodnom prostoru
(elika umjetna jezera imaju povrinu veu od -.. km
<
i dubinu veu od -.
m
"ajvee umjetno jezero na svijetu je trenutno jezero (olta na istoimenoj
rijeci s povrinom ,?B. km
<
o nakon (olte najvea umjetna jezera u jezero Ihurchill na istoimenoj
rijeci u Eanadi te Eujbievsko jezero na rijeci (oli u %usiji
'O0%ARE
'o-)are dijelovi kopna zasieni slatkom ili slankastom vodom i obrasli
specifinom iz koje se daljnim procesima postupno stvara treset
*ovare se prostiru na <>A, milijuna km
<
ili na <>-; kopnene povrine
Zemlje
"ajvea movarna podruja su u Kunoj 0merici
"ajvea movarna podruja!
o 0mazonija
o zavala Eona
o Zapadnosibirska nizina &tu su i najdeblje naslae treseta @>7 m'
Gipovi movara!
ni1inska mo-)ara &livadna ili travna' opskrbljuje se vodom iz
podzemlja
)isoka mo-)ara &u kojoj prevladava obraslost' opskrbljuje
se vodom iz tekuica
mska mo-)ara prijelazni tip
(rste movarnih tala!
mineralno movarno tlo
organsko movarno tlo
mineralno!organsko movarno tlo
*ovarna tla sadre .>.B; slatke vode
&E+*3I,E
&ek.ice voda u pokretu koja protjee od izvora prema uu u smjeru
naibanja reljefa
Rijeka najee stalna tekuica koja vodu dobiva od padalina, iz izvora i
podzemne vode
!otok povremeni vodeni tok to a hrane padaline ili nestalne izvorske
vode
Rije-ni ssta) sustav koje ine lavni rijeni tok s pritocima
$odjela tekuica s obzirom na protok vode i povrinu porjeja!
Potok do <. m
B
8s povrina porjeja do -. ... km
<
"ala rijeka <. do <.. m
B
8s povrina porjeja od -.... do
-..... km
B
rijeka <.. do <... m
B
8s povrina porjeja od -.. ... do - ...
... km
<
velika rijeka vie od <... m
B
8s povrina porjeja vea od -
... ... km
<
Elasifikacija tekuica prema koliini vode u koritu!
o stalne ili perenirende rijeke u koritima stalnih tekuica stalno ima
vode
u umjerenim irinama dje je uvijek vie od <7. mm padalina
o sezonske ili intermitirende rijeke u sunim razdobljima &ljeti' korito
rijeke je redovito bez vode
u stepskima krajevima dje je koliina padalina uvijek manja
od 77. mm
o povremene ili epizodne rijeke korita su najee bez vode
u pustinjskim i krkim krajevima
vadi u )ahari, creeks u 0ustraliji i )jevernoj 0merici, ponornice
u krkim krajevima
ELE'E$&I &E+*3I,E
I1)or mjesto na kojem voda temeljnica izbija na toporafsku povrinu
o vrelo mjesto na povrini kopna dje izbija voda iz podzemlja
topljivih stijena
+orito udubljenje na povrini Zemljine kore koji otjee voda
!ad &K' nanutost terena potreban naib koji uvjetuje otjecanje vode
o apsoltni pad visinska razlika izme#u izvora i ua
o relati)ni pad prosjean pad tekuice iskazan u m8km uzduno
profila
Pad tekuice pad razine vode u koritu pri razliitim vodostajima
#al$eg linija koja spaja najdublje toke u koritu
*1d4ni presjek tek.ice zbroj svih padova od izvora do ua
Dljina tek.ice &=' udaljenost od izvora do ua
o rijeni kilometar udaljenost mjesta tekuicom od ua
oe!icijent razvijenost tekuice odnos izme#u stvarne i zrane
udaljenosti
!opre-ni presjek tek.ice transverzalni profil korita od lijeve na desnu
obalu tekuice
O(ale &/' strana tekuice ledano od izvora prema uu
%odostaj tek.ice &L' visina vode iznad nulte toke u koritu
o moe biti niski, srednji i visoki &cm'
o mjeri se limnirafom, rafiki se prikazuje nivoramom
o vodostanje vremenska promjena vodostaja
o modus najuestaliji vodostaj
o medijana poluodinji prikaz vodostaja
#r1ina otjecanja &v' put koje estica vode prije#e u jedinici vremena
&m8s'
o matica pojas najvee brzine otjecanja vode
'okri profil &)' dio popreno presjeka korita ispunjeno vodom
!rotoka &M' koliina vode koja otjee u jedinici vremena mimo odre#eno
mjesta kroz mokri profil
o dobiva se umnokom srednje brzine otjecanja i povrine mokro
profila &m
B
8s'
Re4im tek.ice &N6r' nain na koji se rijeka opskrbljuje vodom ili
raspodjela karakteristinih vodostaja ili protoka tijekom hidroloke
odine
jednostavni % pluvijalni, nivalni, ledenjaki
kombiniranih % pluvijalno6nivalni, nivalno6ledenjaki
*.e mjesto dje prestaje rad tekuice &dje tekuica utjee u jezero,
more, druu rijeku, endoreiki prostor'
ELE'E$&I !ORJE0JA
!orje-je dio prostora to a odvodnjava tekuica sa svojim pritocima
Ra1)odnica ranica izme#u dva porjeja ili dva slijeva
Povrina razvodnica krivulja koja obiljeava toporafsko porjeje
"lije) kopnena povrina s koje voda otjee prema jezeru, moru ili oceanu
Dijelovi kopna s obzirom na uvjete otjecanja vode!
o egzoreika podruja podruja s kojih voda otjee prema moru
&vanjsko otjecanje vode'
o endoreika podruja podruja s kojih voda otjee prema unutranjim
kopnenim zavalama
o areina podruja podruja s kojih zbo klimatskih razloa &aridnost'
uope nema otjecanja
&ifurkacija pojava kad se u rijeka rava i otjee u dva porjeja i dva
razliita slijeva
Povrina slijevanja padalina dio toporafsko porjeja koji je nanut u
smjeru otjecanja vode, a odre#uje se povrinskom razvodnicom
"ubinska #podzemna$ razvodnica promjenjiva krivulja koja odre#uje
hidroloko porjeje u podruju dje voda ponire i nastavlja otjecanje
u podzemlju
"uljina porjeja duljina lavne tekuice uz produenje do razvodnice
Prosjena irina porjeja odnos povrine porjeja i duljine lavne
tekuice
%ndeks relje!a broj koji pokazuje razliku izme#u najvie i najnie toke u
porjeju
Relativni relje! odnos indeksa reljefa i duljine porjeja
Prosjeni pad relje!a utjee na brzinu i duljinu otjecanja
Pritok tekuica koja utjee u druu tekuicu
Gsto.a rije-ne mre4e odnos duljine svih tokova prema ukupnoj povrini
porjeja
"pecifi-no otjecanje &O' koliina vode koja otjee s povrine etvorno
metra porjeja u sekundi
GR*!IRA$JE &E+*3I,A
$rema Hortonu!
o teku'ice prvog reda tekuice koje nemaju pritoka
o teku'ice drugog reda tekuice koje primaju pritoke prvo reda
o teku'ice tre'eg reda tekuice koje primaju pritoke druo i prvo
reda
o P
o teku'ica najve'eg reda lavna tekuica od izvora do ua u koju se
ulijevaju sve drue tekuice u porjeju
$rema )tahleru!
o teku'ice prvog reda izvorine tekuice
o teku'ice drugog reda tekuice koje nastaju spajanjem dvaju
izvorinih krakova
o teku'ice tre'eg reda tekuice koje nastaju spajanjem tekuica prvo
i druo reda
o P
O&JE,A$JE %ODE
Intercepcija zadravanje kapljica vode na kronjama stabala ili krovovima
zrada prije neo dospiju do tla
dio te zadrane vode upija predmet na kojem se kapljice
nalaze, a dio isparava natra u atmosferu
+ntercepcija je vea kod crnoorice neo kod bjeloorice
$adaline koje dospiju do tla procje#uju se i poniru ili se skupljaju u
udubljenjima na povrini kopna
Qtjecanje vode prema vremenu pojavljivanja!
izravna protoka nastaje u tijeku padalina i odmah se ukljuuje
u otjecanje
posredna protoka vodom se opskrbljuje iz temeljnice i sa
zakanjenjem se prikljuuje otjecanju
odrava otjecanje vode u koritu rijeke kad nema
padalina i u sunom razdoblju
'e5otjecanje dio padalina koji se procje#uje kroz stijene i otjee bono
prema koritu tekuice
oe!icijent otjecanja odnos izme#u otjecanja vode i koliine padalina
%odostaj visina vode iznad nulte toke u rijeci, jezeru, movari, moru
%odostanje promjena vodostaja tijekom neko vremena
&imnigra! ili nivogra! automatski vodomjer koji stalno biljei sve
promjene vodostaja
(ivogram rafiki prikaz vodostaja
)idrogram rafiki prikaz protoka
'idroloka godina zapoinje kad su vodostaji najnii u tekuicama, na
jezerima, movarama i najmanje zalihe vode u tlu i podzemlju
hidroloka odina poinje ->-.>, a zavrava B.>9>
+LA"IFI+A,IJE &E+*3I,A
$rema toporafsko6reljefnim znaajkama!
o rijeke u planinama imaju vee brzine otjecanja kao posljedica
izrazitijih padova i vee enerije reljefa
o rijeke u nizinama teku ravnomjernije preko blaih naiba terena i
najee krivudaju ravniarskim dijelovima
o prijelazni tipovi rijeka
Deorafsko6klimatska klasifikacija!
porjeja u humidnim krajevima obilje vode i usta razranata
mrea tekuica s brojnim pritocima
porjeja u aridnim krajevima male koliine vode i rijetke
tekuice s malim brojem pritoka
Elasifikacija s obzirom na poloaj izvora, korita i ua!
o dijareike tekuice rijeke kojima je izvor i ue u humidnom, a
ostali dio toka u aridnom prostoru &(iger'
o endoreike tekuice rijeke koje teku iz humidnih prema aridnim
krajevima &olga'
o areike tekuice rijeke koje su itavim tokom u aridnim predjelima
i njihovim koritima voda tee pokatkad &)umboldt *iver,
+adi'
Elasifikacija prema nainu opskrbe vodom!
kinica tekuica koja se opskrbljuje vodom iz leda
snjenica tekuica koja se opskrbljuje vodom iz snijea
sonica tekuica koja se opskrbljuje vodom iz leda
RE6I'I &E+*3I,A
*ijeni reim kompleks pojava koje utjeu na opskrbu tekuica i promjenu
njihovih stanja
Jednosta)ni re4imi obuhvaaju tekuice koje se opskrbljuju sonicom,
snjenicom i kinicom
o karakteriziraju ih jedno razdoblje s maksimumom otjecanja i jedno
razdoblje s minimumom otjecanja
o razmjerno velike fluktuacije izme#u visokih i niskih vodostaja
o porjeja tih tekuica nalaze se u klimatski i reljefno homoenom
prostoru
"lo4eni re4imi obuhvaaju tekuice koje se opskrbljuju sonicom,
snjenicom i kinicom s vie minimuma i maksimuma tijekom
odine
o izvorni sloeni reimi karakteristini su za manja porjeja i krae
tekuice na kojima se redovito javljaju dva maksimuma i
minimuma vodostaja
o promjenjivi sloeni reimi pojavljuju se u veim porjejima i duljim
tekuicama koje se opskrbljuju od leda, snijea i kie i teku
kroz krajeve razliito reljefa i klima
Kednostavni reimi!
ledenjaki reim tipian za porjeja koja su prekrivena -76
<.; ledenjacima &*hona'
o najvei vodostaji su ljeti kada led kopni zbo
relativno visokih temperatura
o najmanji vodostaji su zimi kad se voda smrzava
zbo niskih temperatura
oceanski kini reim tipian za prostore koji su pod
izravnim ili neizravnim utjecajem mora &Iharente'
o najvei vodostaji su zimi kada padaju zimske kie
o najmanji vodostaji su ljeti kad su zalihe vode zbo
visokih temperatura smanjene
tropski kini reim uvjetovan je raspodjelom padalina &'
o najvei vodostaji su u ljetnim razdobljima
o najmanji vodostaji su u zimskim razdobljima
o oko ekvatora moe doi do pojave dvaju
maksimuma vodostaja uvjetovana zenitnim
poloajem )unca
snjeni reim planinskih krajeva &'
o najvei vodostaji su u toplom dijelu odine kada
dolazi do kopnjenja snijea
o najmanji vodostaji su u hladnom dijelu odine
snjeni reim nizinskih krajeva karakteristian za
unutranje kontinentalne krajeve Rurope &'
o najvei vodostaji su u proljee kad dolazi do
nalo kopnjenja snijea
)loeni reimi!
o izvorni sloeni reimi!
snjeni prijelazni reim znaajan za tekuice u 0lpama,
$irinejima i planinskom zapadu )jeverne 0merike
o lavni maksimum vodostaja je u estom mjesecu
&snjenica'
o sekundarni maksimum je krajem odine &zimske
kie'
o rijeke su itavo ljeta boate vodom
snjeno(kini reim &Dave dS0spe'
o lavni maksimum vodostaja je u proljee zbo
otapanja snijea
o sekundarni maksimum vodostaja je krajem odine
&zimske kie'
o razdoblje od sedmo do deseto mjeseca
karakteriziraju mali vodostaji
kino(snjeni reim tipian je za tekuice na kojima je udio
kinice vei od udjela snjenice u stvaranju
maksimalnih vodostaja
o prvi maksimum moe se pojaviti od sijenja do
svibnja od kia i snjenice
o drui maksimum pojavljuje se u studenom,
prosincu, sijenju i lipnju uvjetovan
iskljuivo kiom
kini reim s dvije velike vode karakteristian za prostor
oko ekvatora
o maksimumi vodostaja su nakon svako ekvinocija
kini reim s vie od dva maksimuma ustanovljeni su u
brdsko6planinskim predjelima sjevernom Kapanu i
zapadnom 0lpskom predorju
o maksimumi vodostaja su u Kapanu uzrokovani
retardacijom snjenice i kinicom monsuna
o maksimume vodostaja na 0lpskom predorju
uzrokuju kie kombinirane sa snjenicom,
zatim ljetne kie i konano oceanske
zimske kie
o promjenjivi sloeni reimi!
snjeni ili prijelazno(ledenjaki reim karakteristian za
orja u kojima poinju porjeja velikih tekuica
snjeno(kini reim &%ajna, $o, Darona, *issouri'
snjeni reim &*ississipi, Dunav'
reim s dvostrukim ili trostrukim kinim varijetetima
&"il, "ier, Eono, 0mazona'
+A+%O3A %ODE $A +O!$*
Eakvoa vode ovisi o tvarima koje su otopljene u njoj
Anali1a otopljenog kisika smanjenja koliina kisika ukazuje na
oneienost vode oranskim proizvodima
o F$E bioloka potronja kisika
o E$E kemijska potronja kisika
pH )rijednost kemijski pokazatelj pomou koje se mjeri kiselost vode
o voda ima karakteristian pH izme#u A i ,
&)rdo.a )ode koncentracija kalcijeva karbonata u vodi
"tpanj sapro(nosti temelji se na injenici da pojedine biljke i ivotinje
rastu i ive u odre#enim specifinim uvjetima i mou posluiti kao
mjerilo za kakvou vode
#akterioloka s)ojst)a )ode odre#uju se ustoom kolioformnih klica
&"FE' i pokazatelj su prisutnosti fekalija
Dradacija kakvoe vode!
I, razred voda izvorne kakvoe koja se izravno moe koristiti
za pie, upotrebljava se u prirodnom stanju za opskrbu
stanovnitva i potrebe prehrambene industrije
II, razred voda koja se upotrebljava za vodoopskrbu uz nuno
provedeno proiavanje, koristi se za rekreaciju i
uzoj riba
III, razred voda slabije kvalitete, nepoodna za vodoopskrbu,
ali poodna za manje osjetljivu industriju i za potrebe
poljoprivrede
I, razred voda najslabije kakvoe koje su nepoodne za
koritenje