Udzbenici - 7. Razred

1
7. razred

2

Crtanje
Linearna perspektiva
Linearna perspektiva s dva oita
Linearna perspektiva, privid (iluzija) volumena na plohi
Slikanje
Tonska modelacija
Koloristika modulacija
Koloristika perspektiva
Grafika
Izraajnost crta sloene strukture
Ritmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija, radijacija
Proporcije (odnos vie veliina)
Modeliranje i graenje
Proporcija
Ritam plono istanjenih masa
Ravnotea
Arhitektura i dizajn
Ravnotea i ritam u kompoziciji
Materijalizacija teksture povrine
Ritam

3

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu utemeljen je 1954. godine kao Gradska galerija suvremene umjetnosti i
smjeten na Gornjem gradu. 2009. godine sagraena je nova zgrada MSU-a u Novom Zagrebu. Zgrada ima oblik
meandra (grkog ornamentnog ukrasa), motiv koji je proslavio umjetnik Julije Knifer, a konstrukcija ostavlja dojam
leteeg tepiha. Zapadna fasada prekrivena je velikim displejima na kojima se projiciraju videoradovi, filmovi i
slino, ime i prolaznici postaju posjetitelji muzeja. Zgrada sadri i kino Metropolis, a osim stalnog i promjenjivog
postava, u zgradi muzeja se odravaju kazaline i plesne predstave, performansi, filmski festivali, seminari i
simpoziji, a muzej ima i vrlo aktivnu pedagoku djelatnost. Osobitost muzeja je interaktivna umjetnika instalacija
umjetnika Carstena Hllera Dvostruki tobogan, dva golema zatvorena tobogana po kojima se posjetitelji mogu
sputati. Muzej sadri i kompletan umjetniki atelijer Ivana Koaria kao integralno umjetniko djelo u stalnom
postavu.

4

CRTANJE

5

Crtanje - Linearna perspektiva
Nauit emo: linearna perspektiva, stajalite, oite, horizont, kut gledanja, vidno polje.

Pogledajmo ovu fotografiju. Kada stojimo na pruzi, ini se kao se dvije paralelne tranice spajaju negdje u daljini. To
je, naravno, samo prividno, ali uoimo da sve linije koje smo povukli uz objekte koji se smanjuju, zavravaju u istoj
toci.

Ova se toka naziva oite, nedogled ili izbjeina toka. Oite je toka u kojoj se spajaju sve linije koje se
udaljavaju, a nalazi se na horizontu. Visina horizonta ovisi o naem stajalitu ili motritu, tj. o visini naih oiju.
Objekti koji su dalje ine se manji od onih koji su blie. Pogledaj pragove na pruzi oni ostaju vodoravni usprkos
udaljavanju, a stabla ostaju okomita bez obzira koliko daleka bila. Jedino se ono to se od nas udaljava ukosilo
prema oitu. Ovakva vizualna konstrukcija naziva se geometrijska ili linearna perspektiva. Perspektiva (latinski
prospicere vidjeti, razabrati) je nain prikazivanja prostora na plohi slike. Ovo moemo prikazati shemom:

Za vjebu konstruirajmo prikaz kocke iz kvadrata geometrijskom perspektivom s jednim oitem. Nacrtajmo prvo
kvadrat (slika 1). Zatim postavimo toku (oite) bilo kamo oko njega i povucimo linije iz svih kutova prema oitu
(slika 2). Nacrtajmo debljinu kocke (slika 3). Obriimo pomone linije (slika 4). Konstruirajmo na takav nain slovo E.

6


Prouimo jo i to kako se prikaz kocke u perspektivi mijenja ovisno o visini kocke u odnosu na horizont (gore-dolje) i
u odnosu na poloaj kocke prema oitu (lijevo-desno) (slika 5). Pogledajmo i konstrukciju sloenijeg oblika. Vano
je drati se istog pravila o okomicama, horizontalama i spajanju u oitu. Za prostorniji dojam dodali smo i sjene
(slika 6). Pokuaj sam/sama konstruirati prikaz nekog sloenog oblika u geometrijskoj perspektivi s jednim oitem.

slika 5 slika 6

Pogledajmo konstrukciju linearne perspektive na umjetnikim djelima.

Leonardo da Vinci: Posljednja veera, 1498.

Leonardo da Vinci: Perspektivna studija za poklonstvo kraljeva, 1480.
7


Rafael: Atenska kola, 1511.

Oite je na ovoj slici smjeteno na polovinu kompozicije, izmeu sredinjih likova Platona i Aristotela. Pogledaj
nacrtane crvene linije koje prate prema nedogledu rubove ploica na podu i arhitektonske vijence.

8


Zadatak 1

Pozorno pogledaj fotografije i pronai gdje je smjeteno oite na svakoj od fotografija. Koji dijelovi
prostora ostaju vodoravni usprkos udaljavanju, a koji dijelovi prostora idu koso prema oitu? Pronai
dijelove koji su uvijek okomiti? Olovkom nacrtaj jedan od prostora s fotografija pazei na pravila o
okomicama, horizontalama i spajanju u oitu.

Zadatak 2

Pronai stajalite ili motrite na fotografijama? Skiciraj olovkom jedno od proelja nebodera s fotografijia pazei na
spajanja u toki oita te na horizontale na crteu. Crte dovri tuem i perom.
9

Crtanje - Linearna perspektiva s dva oita
Nauit emo: linearna perspektiva s dvaju oita.

Pogledajmo ove prikaze kocke. Iako se prvi prikaz veoma esto koristi, on je netoan, jer se bone linije ne spajaju u
oitu. Drugi je prikaz toniji jer je konstruiran prema pravilima geometrijske ili linearne perspektive s jednim oitem
ili nedogledom. Meutim, kada pogledamo fotografiju drvene kocke, ustanovit emo da se razlikuje i od drugog
prikaza. Naime, i drugi prikaz (kao i prvi) jo uvijek prednju plohu prikazuje kao kvadrat, s pravim kutovima. Ukoliko
elimo vidjeti bonu stranicu kocke, tada je moramo zaokrenuti, pa e se i prednja stranica poeti udaljavati od nas,
kao i bona, i to prema svojem oitu.

Stoga, trebamo naoj konstrukciji dodati i drugo oite. Pokaimo konstrukciju kocke sa dva oita. Oba su oita na
istoj visini, jer su takve i nae oi. Obje toke se nalaze na liniji horizonta. Ako usporedimo pravilno konstruiranu
kocku s prvim, uobiajenim prikazom, vidimo da prednja stranica prestaje biti kvadrat im ju ponemo okretati. I
prednja stranica se suava prema nedogledu.
Ukoliko se kocka nalazi iznad nae glave, to jest iznad naeg horizonta i iznad oita, tada joj neemo vidjeti gornju
plohu ve donju. Pogledaj drugu ilustraciju, te fotografiju zgrade.

10


Nainimo sada sloeniju konstrukciju. Ucrtajmo unutar kocke slovo E. Vidimo dvije mogue konstrukcije, to znai
da prije samog konstruiranja trebamo odluiti rotiramo li svoj objekt (slovo E) ulijevo ili udesno. U oba sluaja
moramo povui pomone linije iz svih vrhova prema oitima. Neke pomone linije e postati nevidljive ukoliko je
prikazani objekt neproziran; te su linije na ilustracijama prikazane posvijetljene. Te nevidljive linije mogu se vidjeti na
kockastoj staklenoj ai, ili na prikazu staklene kue.

Uinimo konstrukciju jo sloenijom. Ovaj objekt ima razliite prednju, bonu i gornju stranicu. Pokuaj pratiti
pomone linije na svim kutovima i bridovima. Pogledaj to s dogaa sa zakrivljenim oblikom; krug u perspektivi
postaje elipsa.

11


Ren Magritte: Probodeno vrijeme, 1938.

Pokuaj zamisliti gdje bi zavrile pomone linije kamina, lokomotive, parketa, ukrasa na zidu, ogledala, svijenjaka i
sata kada bi se povukle prema oitima. Oba oita su daleko izvan same slike. Na kojoj visini je horizont?
12


Zadatak 1

Marijan Turkulin: Hotel Sheraton u Zagrebu, 1995.

Pronai oita na fotografijama i tako otkrij gdje se nalazi horizont. Olovkom skiciraj zgradu s fotografije. Laviranim
tuem, perom i kistom na glatkom papiru dovri crte. Obrati pozornost na odraz zgrade na staklenoj fasadi. Pronai
i njezina oita te je nacrtaj.

Zadatak 2

Skiciraj olovkom slovo pomou dva oita. Pazi da se obje toke oita nalaze na istoj liniji horizonta. Crte dovri
flomasterom.
13

Crtanje - Linearna perspektiva, privid (iluzija) volumena na plohi
Nauit emo: kadar, ablja, ptija, linearna ili geometrijska perspektiva.

Usporedimo ove dvije slike. Obje prikazuju nastup enskih likova, ali na lijevoj lik gledamo odozgo, a na desnoj
odozdo.

Edgar Degas: Zvijezda, 1877. Edgar Degas: Mlle La La u Cirkusu Fernando, 1879.

Kut gledanja koji odreuje poloaj kamere ili oka promatraa prema prizoru nazivamo rakurs. Razlikujemo gornji
rakurs, donji rakurs te visinu oiju ili razinu promatraa. Rakurs je odreen visinom stajalita promatraa.

Podsjetimo se konstrukcije geometrijske perspektive na primjeru kocke. Ako se horizont sa oitem nalazi iznad
kocke, tada smo iznad nje, vidimo joj gornju plohu te je to gornji rakurs. Ako se horizont i oite nalaze ispod kocke,
tada smo ispod nje, pa joj vidimo donju plohu. Usporedi to s gornjim slikama.
14


Kada konstruiramo geometrijsku perspektivu, gornji i donji rakurs nazivamo jo i ptija i ablja perspektiva. Ptija
perspektiva je pogled odozgo, kao da letimo poput ptice. ablja perspektiva je pogled odozdo, kao da sjedimo na
podu u visini male abe.

Henri Cartier Bresson: Hyeres, France, 1932.

Henri Cartier Bresson: Andre Pieyre de Mandiargues, Italija, 1933

Postavljanjem fotoaparata u gornji ili donji rakurs, odnosno u ptiju ili ablju perspektivu, fotograf dobiva mnogo
zanimljiviji dojam, nego da je fotografiju snimio u visini oiju. Fotograf ima mogunost izdvajanja kadra, jednog dijela
cjeline, te ima na raspolaganju razliite naine prikazivanja opaenog putem planova, rakursa, osvjetljenja, otrine i
drugih fotografskih sredstava. Zbog toga se ne moe rei da je fotografija objektivna, jer fotograf na nju moe
utjecati kao i slikar na svoju sliku.
15


Antonello da Messina: Sv. Sebastijan, 1477.

Pokai oite i horizont na ovoj slici. Koja je ovo vrsta geometrijske perspektive i kakav je rakurs prikaza?
16


Zadatak 1

Rimska Celsiusova knjinica u Efezu

Koju vrstu rakursa prepoznaje na fotografiji? Gdje se nalazi horizont? Koja je ovo vrsta linearne perspektive?
U tehnici ugljena na hrapavom papiru nacrtaj prostor s fotografije pazei na pravila linearne perspektive.

Zadatak 2

Pronai horizont i toku gledita na fotografijama.
Tuem i perom nacrtaj unutranjost jednog od sportskih objekata. Pripazi na dijelove prostora koji su vodoravni
usprkos udaljavanju, kao i na okomite dijelove koliko god bili udaljeni od nas. Posebnu pozornost obrati na dijelove
prostora koji su se ukosili prema oitu.
17

Usporedi: Kako je stvoren privid prostora na ovim crteima?

Albrecht Drer: Sv. Jeronim pri uenju, 1514.
18

Leonardo da Vinci: Sv. Ana, Bogorodica, dijete i sv. Ivan, 1508.
19

SLIKANJE

20

Slikanje - Tonska modelacija
Nauit emo: svjetlo, ton, tonska modelacija, privid zaobljenosti.

Kakva je razlika u mijeanju boja na ove dvije slike? Obje sadre tonove, stupnjevanje svjetla u boji. Dodavanjem
crne boja se potamnjuje, a dodavanjem bijele boja se posvjetljuje.

Romolo Venucci-Wnoucsek: Portret Francesca Dreniga, 1931. Victor Vasarely: Gestalt plavo, 1970.

Na desnoj je slici slikar stvarao ljestvicu tonova plave boja, odnosno tonsku gradaciju. Moemo prebrojiti koliko ima
tonova plave boje.
Za razliku od stupnjevanja u kojem se vide granice izmeu tonova, slikar lijeve slike koristi postepeno zatamnjivanje
i posvjetljivanje i kojem nema granica. Takav nain mijeanja boje nazivamo tonska modelacija. Ovakvim nainom
stvara se privid zaobljenosti likova na slici.
Pogledajmo usporedni prikaz tonske modelacije i tonske gradacije na primjeru tonova ute boje. Na prvoj se vrpci
ute boje vide jasne granice prijelaza od svjetloute do tamnoute; moemo izbrojati devet tonova boje. Na drugom
se prikazu vidi jednak raspon od svjetloute do tamnoute, ali prijelaz je jednolian, modeliran.

21


Josip Rai: Dama u bijelom, 1907. Vermeer van Delft: Djevojka s bisernom naunicom, 1665.

Prouimo boje na ovim slikama. Obje naslikane tonskom modelacijom, ali prva slika je veinom naslikana sivim,
nearenim tonovima. Kaemo da je naslikana akromatskim tonovima. Pogledaj akromatsku gradaciju na skali.

Kako bismo opisali boju druge slike? Moemo li rei je naslikana smeom bojom? Ne, bojama nazivamo samo one
koje su u spektru (dugine boje). Smea je ton, a ne boja. Pogledaj na donjim skalama kako od crvene i naranaste
zatamnjenjem nastaju tonovi smee boje.

22


Caravaggio: Obraenje sv. Pavla na putu u Damask, 1601.

Proui kako su naslikani ovi likovi. Radi li se o tonskoj gradaciji ili o tonskoj modelaciji? Moe li uoiti granice
izmeu tonova? Odakle dolazi svjetlo koje obasjava likove?
23


Zadatak 1

Tonskom modelacijom u tehnici tempere naslikaj jedan od krajolika. Obrati pozornost odakle dolazi svjetlo i potrudi
se da ti prijelaz izmeu tonovima bude jednolian.

Zadatak 2

Studija draperije, Leonardo da Vinci, 15. st. Studija draperije, Leonardo da Vinci, 15. st.

Naslikaj jednu od draperija u tehnici akvarela. U tehnici akvarela ne koristimo bijelu boju, ve svijetle i tamne tonove
dobivamo dodavanjem vie ili manje vode. Za dijelove slike koje eli da ostanu bijeli ostavi boju papira. Gradice
izmeu tonova izmodeliraj dok je boja jo vlana. Slikaj na hrapavom papiru
24

Slikanje - Koloristika modulacija
Nauit emo: koloristika modulacija, izraajnost (ekspresija), figurativni prikaz.

Dugine boje zovemo jo i boje spektra. Boje su u dugi uvijek jednako rasporeene: prva je crvena, pa naranasta,
uta, zelena, plava i na kraju ljubiasta.
Kada mijenjamo boje prema vrsti prema susjednoj boji u spektru, tada to nazivamo modulacija. Primjerice, nizanje
crvene prema naranastoj, pa prema utoj, ili nizanje zelene prema plavoj, pa ljubiastoj.
Podsjetimo se: u petom smo razredu pokazali kako se iste boje razlikuju prema svojim svjetlosnim vrijednostima.
Openito, tople su boje svjetlije od hladnih boja. Kada usporedimo boje spektra s akromatskim tonovima, moemo
nainiti usporednu ljestvicu njihove svjetline. Sada moemo usporediti jabuku naslikanu tonskom modelacijom s
jabukom naslikano koloristikom modulacijom osvijetljeni dijelovi naslikani su toplim bojama, a osjenani hladnim.
U koloristikom nainu slikanja ne koriste se tonovi boja, ve svjetlosne vrijednosti istih boja.

Pogledajmo nekoliko koloristiki naslikanih slika modulacijom, krajolik i mrtva priroda. Za razliku od tonskog
slikarstva koje ne naturalistiko (natura znai priroda, naturalistiko oponaa prirodu), koloristiko slikarstvo je esto
ekspresivno (ekspresija znai izraaj), izraava unutarnje stanje autora. U tu svrhu koriste se naglaeni potezi kista,
mrlje i izraene slikarske teksture. Prikazi mogu biti apstraktni (ne prikazuje se nita prepoznatljivo iz prirode) i
figurativni prikaz (prepoznajemo motive iz prirode). Ovo su primjeri figurativnih prikaza.

Oskar Herman: Pejza u jesen, 1973. Paul Czanne: Mrtva priroda s jabukama, bokalom i posudom za eer, 1906.

25


Ovo su portreti naslikani modulacijom. Usporedi ih s portretima naslikanim modelacijom u prethodnoj jedinici.

Oskar Herman: ena u plavom i utom, 1953. Karl Schmidt-Rottluff: Dvostruki portret S. i L., 1925.

Henri Matisse: ena sa eirom, 1905. Oskar Herman: Djeaci, 1973.
26


Ernst Ludwig Kirchner: Glava ene sa suncokretima, 1906.

Pronai teksture i obrisne linije na ovoj slici; kakvim su bojama naslikani?
27


Zadatak 1

Bakterije

Naslikaj temperom bakterije s fotografija. Osvijetljene dijelove naslikaj toplim bojama, a osjenane dijelove hladnim
bojama. Razmisli koje e boje stavljati jedne do druge. Dio slike moe naslikati tonskom modelacijom.

Zadatak 2

Vanja Radau: Franjo Krema Leonard i Petar Petrovi: Piet, 15. st.

Pozorno pogledaj skulpturu i reljef na fotografijama. Pronai osvijetljene i tamnije dijelove skulpture te one
dijelove koji su u sjeni. Koloristikom modulacijom u tehnici pastela naslikaj jedan od figurativnih prikaza s
fotografija.
28

Slikanje - Koloristika perspektiva
Nauit emo: koloristika perspektiva, dinamika boja.

Dok usporeujemo krugove tople i hladne boje, ini nam se kao da se topla boja razvija, iri i pribliava, dok se
hladna boja uvija, skuplja i udaljava. Ovo nazivamo dinamika boja.

Dinamiku boja su neki slikari iskoristili za prikaz dubine prostora, odnosno perspektive. Usporedimo ove slike: prva
je slika naslikana tonskom modelacijom, zaobljenost je prikazana sjenama i zatamnjenjima, a krajolik u daljini je
blijed i plaviast zbog mnogo slojeva zraka izmeu njega i nas kao promatraa.

Velazquez: Predaja Brede, 1635. Franz Marc: Krave pod drveem, 1911.

Desna je slika naslikana koloristiki. Na njoj nema tonova niti modelacije. Boje su postavljene tako da je ono to je u
prednjem planu naslikano toplim bojama (utom, naranastom i crvenom), a ono to je u daljini naslikano je hladnim
bojama (zelenom, plavom i ljubiastom). Ovakav nain prikazivanja dubine na plohi naziva se koloristika
perspektiva.
29


Istraimo ovo pravilo na jo nekoliko slika. Na prvoj slici vidimo granicu izmeu prednjeg plana naslikanog toplim
bojama i stranjeg plana naslikanog hladnim bojama. Na drugoj slici stranji plan poinje plavim zidom, a na treoj
slici prednji plan ine stabla toplih boja.

Maurice de Vlamnick: Bougival, 1905.

Paul Gauguin: Obitelj Schuffenecker, 1889. Maurice de Vlamnick: Krajolik s crvenim drveem, 1907.
30

Slikanje Koloristika perspektiva

Karl Schmidt-Rottluff: Kue nou, 1912.

Moe li na ovoj slici odrediti koji je prednji a koji stranji plan?
31


Zadatak 1

London, Engleska
Koliko planova vidi na fotografiji? Jesu li razlike izmeu planova jasne? Naslikaj pastelima vedutu Londona
koristei hladne boje za stranje planove i tople boje za dijelove grada koji su prednjem planu.

Zadatak 2

Naslikaj u kombiniranoj tehnici tempera i uljanog pastela prizor konja u prirodi iz romana Divlji konj Boidara
Prosenjaka. Ilustraciju naslikaj prema pravilima koloristike perspektive. Prisjeti se sadraja romana. Priu u romanu
nam pripovijeda sam Divlji konj (u prvoj osobi), ije doivljaje pratimo od rane mladosti pa do smrti. Radnja moe biti
smjetena na bilo kojem panjaku, rudniku i hipodromu. Autor priajui priu o ivotinjama i prikazujui nam njihov
unutarnji svijet u prenesenom znaenju govori o ljudima i njihovim odnosima.

32

Usporedi: Prikaz sa strane naziva se profil. Koji je od ovih profila naslikan tonskom modelacijom, a koji koloristikom
modulacijom? Usporedi rukopise slikara.

Oskar Herman: Lik, 1973.
33

Leonardo da Vinci: Portret ene, 1490.
34

GRAFIKA

35

Grafika - Izraajnost crta sloene strukture
Nauit emo: gustoa crte, struktura crtama.

Do sada smo nauili da su strukturne ili gradbene one crte koje grade neki oblik, bez obrisne crte. esto se koriste
zajedno s teksturnim crtama kojima ispunjavamo oblik i i stvaramo karakter povrine. Razliitom gustoom toaka i
crta stvaraju se sloene strukture kojima se moe doarati svjetlo, sjenu, pa ak i razliitost boja na nekom crteu.
Usporedi crtee i slike istog autora koje prikazuju isti motiv. Kako je variranjem gustoe toaka i crta na crteima
postignut dojam naslikanih ploha i njihovih boja?

Vincent van Gogh: uta kua, 1888. Vincent van Gogh: uta kua, 1888.

Vincent van Gogh: itno polje s empresima, 1889. Vincent van Gogh: itno polje s empresima, 1889.

36


Ovi su pravokutnici ispunjeni crtama, kruiima i crtama razliite gustoe koji se jednolino ponavljaju, pa ih
nazivamo rasteri. Pogledajmo jo radova sa strukturama. Ponekad struktura dolazi od odabranog materijala.

Miroslav utej: Aestetic sensation 1, 1962. Vilko iljak: Mijeane grupe 060/74, 1975.

Ante Kuduz: Ekran-A, 1999. Miroslav utej: Serigrafija sa etiri kruga, 1972.
37


Ljubomir Stahov: Krajolik XI, 1978.

Niui liniju do linije, umjetnik je stvorio strukture koje mjestimino podsjeaju na neto grbavo, izguvano, organsko
(ivo). Pokuaj i sam/sama nizati krivulju do krivulje na ovaj nain i stvoriti slian dojam na papiru.
38


Zadatak 1

Polja mandarina u dolini Neretve
Pozorno pogledaj fotografije. Kakve oblike i karaktere povrine uoava?
Izradi matricu za linorez s motivima polja mandarina. Obrati pozornost na karakter povrina s fotografija. U izradi
matrice koristi se razliitom gustoom i karakterom crta. Izradi grafiki list i potpii ga.

Zadatak 2

Izradi matricu za linorez za naslovnicu knjige Smogovci Hrvoje Hitreca. Razliitim strukturnim i teksturnim crtama
prikai kvart gdje se odvija radnja romana. Ne zaboravi izraditi naslov romana i ime njezinog autora. Pripazi kako
e izraditi slova na matrici: mora ih izrezati zrcalno obrnuto no to pie! Otisni grafiki list i potpii ga olovkom.
Radnja romana odvija se u Zagrebu, u kvartu Peenica, u onom dijelu toga kvarta gdje su se smjestile male
obiteljske kue s vrtovima i krivudave uliice nastale mimo svih urbanistikih planova. U romanu se taj dio zove
Naselak. Odmah na samom rubu Naselka nikla je deveterokatnica s novim stanovnicima, nazvana Neboder.

39

Grafika - Ritmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija, radijacija
Nauit emo: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija, radijacija.

Ritam je izmjena ili ponavljanje nekih elemenata. Nabrojimo neke vrste ritmova.

Vojnici u maru, Grka, 420. g. p. n. e.
Dominacija je jednako ponavljanje istog elementa: a-a-
a-a-a Na reljefu se ponavljaju vojnici koji svi izgledaju
jednako.

Victor Vasarely: Zebre, 1950.
Alternacija je izmjena dvaju elemenata (alter znai
drugi): a-b-a-b-a-b Izmjenjuju se crne i bijele pruge
na zebrama.

Paul Klee: Fuga u crvenom, 1921.
Varijacija je mijenjanje redoslijeda zadanih oblika, ili
mijenjanje oblika zadanim redoslijedom: a-c-c-b-a-b-c-
b Oblici koji se niu postaju sve svjetlijeg tona, te se
smanjuju i malo mijenjaju oblik.

Julije Knifer: Bez naziva, 1975.
Gradacija je naglaavanje elemenata poveavanjem,
svjetlinom ili nekako drugaije: A-A-A-A-A-A-A-A
Oblik meandra na slici postaje sve vei i vei.

Trg Etoile, Pariz
Radijacija je zraenje, irenje iz zajednikog sredita.
Trg se zove Etoile (Zvijezda) jer se ulice zvjezdasto ire
od slavoluka.

40


Ritam ne mora biti samo u likovnim umjetnostima. Moemo ga i uti u glazbi, kretati se u ritmu i pratiti ga u vremenu.
Gdje sve u prirodi uoavamo ritam? Osjetimo kucanje srca, posluajmo svoje korake, pratimo izmjenu dana i noi,
plime i oseke, godinjih doba
Pogledajmo fotografije koje su zabiljeile ritmove oko nas.

Maks Horvat: Snjena grafika No 1, 1978. Slavka Pavi: Kompozicija, 1956.

uro Griesbach: Ljuljaka, 1963. Ante Roca: Ritam II, 1957.
41


Joan Mir: Selo Prades, 1917.

Slikar je oranice, breuljke i raslinje prikazao ritmikim nizanjem. Uoi alternacijski ritam u plavim i ljubiastim
lukovima, gradacijski ritam u izlomljenim linijama koje se smanjuju u oblik trokuta, varijacijski ritam u linijama raznih
boja u prednjem planu. Vidi li jo ritmikih oblika?
42


Zadatak 1

Antoni Gaudi: Dimnjaci s Palae Gell (1885.1889.) Antoni Gaudi: Casa Batllo, Barcelona

Kakve vrste ritmova prepoznaje na fotografijama. Izradi matricu za monotipiju s prikazom krovova kua s
dimnjacima. Inspiriraj se Gaudievim dimnjacima pazei na raznolikost ritmova.

Zadatak 2

Rimski mozaik, Villa Romana de La Olmeda, Palencia, panjolska Rimski mozaik, Villa Romana de La Olmeda, Palencia, panjolska

Izradi matricu za linorez s prikazom jednog od rimskih mozaika s fotografija. Obrati pozornost na vrste ritmova koje
prepoznaje na mozaicima. Moe dodati i svoje oblike i ritmove u matricu. Otisni grafiki list i potpii ga.

43

Grafika - Proporcije (odnos vie veliina)
Nauit emo: omjer, razmjer, kanon, proporcija

Usporedimo lijevu kocku i desni kvadar nainjen od dvije kocke. Kakav je njihov odnos veliina? Kvadar je dvostruko
vei od kocke; u njega stanu dvije kocke. Odnos dviju veliina naziva se omjer. Kaemo da je njihov omjer jedan
prema dva, odnosno 1 : 2.

Sean Scully: Kopno, more, nebo, 1999.

Prouimo sada fotografiju Kopno, more, nebo. Elementi nabrojani u naslovu zauzimaju jednaku koliinu prostora na
fotografiji, fotografija je kompozicijski podijeljena na treine. Odnos kopna prema cijeloj fotografiji je 1 : 3.

Kakav je omjer veliine glave ovjeka prema cijeloj njegovoj visini. Prebrojimo na skulpturi: omjer glave i visine
ovjeka je otprilike 1 : 7. Ponekad je omjer bio drugaiji. Dogovorena mjera za prikaz naziva se kanon. Kanoni su se
vremenom mijenjali. Staroegipatski kanon dijelio je visinu ovjeka mreom na devetnaest jedinica, a na jedanaestoj
jedinici bio je pupak. Leonardov crte upisan u krunicu pokazuje kako je irina neijih ruku jednaka njegovoj visini.

Lizip: Apoksiomen, 330. p.n.e. Leonardo da Vinci: Studija prema Vitruviju, 1490. Egipatski kanon
44


Omjeri veliina na licu mogu se i namjerno promijeniti. Prikaz lica s namjerno preuvelianim odnosima veliina
naziva se karikatura.

Leonardo da Vinci: Studije karikatura glava Pet grotesknih glava, 1490 Groteskna glava. 1505

Omjeri mogu biti razliiti: 4 : 2, 3 : 8, 1 : 10000 (sjeti se omjera na zemljopisnim kartama) itd. Omjere moemo i
izraunati: omjer 6 : 3 iznosi 2 (6:3=2). Usporedimo sada ova dva omjera: 16 : 8 i 64 : 32. to im je zajedniko?
Kada ih izraunamo (odnosno podijelimo), oba omjera imaju jednak rezultat, 2. Ova zajednika vrijednost naziva se
koeficijent proporcionalnosti. Moemo smisliti niz takvih omjera s istim koeficijentom: 2 : 1, 4 : 2, 8 : 4, 100 : 50, itd.
Kada su dva ili vie omjera izjednaeni, tada njihov odnos nazivamo razmjer. Latinski naziv za razmjer je proporcija,
a grki analogija. Mogue je nainiti proporcijske nizove brojeva. Primjerice, u nizu: 1 : 2 : 4 : 8 : 16 : 32 : 64 svaki
je sljedei broj dvostruko vei od prethodnog. Ovaj niz naziva se geometrijski niz. Saznaj na satu matematike koji jo
proporcijski nizovi postoje.
Proporcijski nizovi mogu se stvoriti brojevima, ali i drugim elementima. etvrtinka je takoer dvostruko vea od
osminke, njihov omjer takoer iznosi 2. Jedan trka moe trati dvostruko bre od drugog, jedan eki moe biti
dvostruko vei od drugog, pa ak i ton zvuka moe biti dvostruko vii od prethodnog (to se naziva oktava). Pritisak
na polovinu ice na gitari daje za oktavu vii zvuk od trzanja prazne ice.

Proporcijama, dakle, moemo povezivati razliite elemente i veliine zajednikom vrijednosti. Pogledajmo primjer:
dvostruko vei kvadar prema kocki u jednakom je omjeru kao etvrtinka prema osminki, prema veem ekiu prema
manjem, prema dubljem tonu prema njegovoj vioj oktavi, te prema broju 2 prema broju 1.

45


Paul KLee: U struji est pragova, 1929.

Ova apstraktna prikazuje vizualizirane geometrijske proporcijske nizove. Sliku treba gledati vodoravno, s lijeva
nadesno.Dugake horizontalne slojeve se dijeli na polovice (1:2), pa svaku polovicu na nove polovice itd. Gledano s
lijeva na desno, od jedne pruge nastaju dvije, od dvije etiri, od etiri osam: 1 : 2 : 4 : 8. To je geometrijski niz.
Pogledaj donji detalj.

46


Zadatak 1

Obrati pozornost na omjere na fotografijama. Kakav je omjer veliine ovjeka u odnosu na prostor u svakoj od
fotografija? Na kojim fotografijama pojedini omjeri kod ljudske figure nisu izjednaeni?
Izradi matricu za linorez s prikazom ljudi na tulama u prostoru ulice s ljudima iji je omjer glave i visine otprilike
1:7. Izradi grafiki list i potpii ga.

Zadatak 2

Pronai razliite omjere na proeljima zgrada s fotografija. Jesu li omjeri na fotografijama izjednaeni?
Izradi matricu za karton tisak s prikazima razliitih omjera inspirirajui se proeljima zgrada s fotografija. Izradi
grafiki list i popii ga.

47

Usporedi: Gdje su i kakvi su ritmovi na ovim grafikama? Na kojem je radu uoljivo proporcionalno smanjivanje
likova? Gdje vidi odnos pozitiva i negativa na oba rada?

Victor Vasarely: Helios K, 1960.
48

Maurits Cornelis Escher: Ogranienje kvadrata, 1964.
49

MODELIRANJE I GRAENJE

50

Modeliranje i graenje - Proporcija
Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjer), zlatni rez

Podsjetimo se: omjer je odnos izmeu dvije vrijednosti. Razmjer (proporcija ili analogija) je izjednaenje vie omjera.
Omjer se oznaava kao a : b, primjerice ako je a=12 a b=4 onda je omjer 12 : 4 = 3. Proporcija se oznaava kao a :
b = c : d, primjerice 12 : 4 = 15 : 5. Kada to izraunamo, dobivamo 3 = 3; ovdje je 3 koeficijent proporcionalnosti.

Posebno je zanimljiva jedna proporcija koju esto nalazimo u prirodi, a i u ljudskom tijelu. Ta je proporcija nazvana
zlatni rez. Zlatni rez oznaava se znakom (ita se fi), a iznosi otprilike 1,618 (to je iracionalan broj bez kraja).
Zlatni rez nastaje geometrijskom konstrukcijom prikazanom na ilustraciji. Unutar kvadrata malu dijagonalu (koja
spaja polovinu i kut) estarom spustimo na produenu bazu i dobivamo plavu duinu oznaenu slovom B. Podiemo
okomicu do visine stranice kvadrata oznaenu kao A. Ta je duljina obojena crvenom, zbrojena s duljinom B i
dobivena je duina C ija je duljina: C = A + B. C duina obojena je zelenom bojom. Proporcija se oznaava kao a :
b = c : d, ali ovdje su umjesto etiri (a, b, c i d) dovoljne samo dvije veliine, a i b (c je njihov zbroj). Stoga formula
zlatnog reza glasi: a : b = b : (a + b). Kaemo da je omjer manje veliine prema veoj (a : b) jednak omjeru vee (b)
prema cjelini (a + b). Ako u formulu ukljuimo brojane vrijednosti omjera (a : b i b : c) rezultat e biti otprilike 0,618;
ako podijelimo vei s manjim (b : a ili c : b) rezultat e biti 1,618 Broj decimala ii e u beskraj. Pogledaj kako su
presjeci krakova peterokrake zvijezde podijeljeni prema zlatnom rezu, i kako se ovjek upisuje u zvijezdu.

Ljudsko tijelo itavo je proporcionirano prema ovom razmjeru. Na ilustraciji su samo neki od mnotva odnosa u
vrijednosti koeficijenta proporcionalnosti zlatnog reza (fi) =1,618... Vei dio odnosa oznaen je plavom bojom i
velikim slovom M to znai major (velik), a mali dio crvenom bojom i malim m to znai minor (mali). Ovi odnosi
veliina daju dojam sklada (harmonije) i ljepote. Pogledaj odnose zlatnog reza na staroegipatskoj skulpturi.

51


Unutar zlatnog pravokutnika postoji kvadrat i manji odsjeak koji su u omjeru zlatnog reza. Ako u tom odsjeku
ucrtamo kvadrat ostat e novi, manji odsjeak koji je takoer u razmjeru zlatnog reza. Tako moemo nastaviti s
podjelama u sve sitnije odsjeke (vidi donje crtee), a na kraju suprotne kutove svih kvadrata moemo povezati
jednom spiralom.

Ova se spirala naziva udesna spirala (latinski spirala mirabilis), i vrlo se esto pronalazi u prirodi. Pogledaj puevu
kuicu, koljku, toke na paunovu repu, ovnov rog, sjemenke u suncokretu i galaksiju.

52


Robert Smithson: Spiralni kej, 1970.

Ovo djelo je nainjeno buldoerima i pripada pravcu koji se zove land art (umjetnost zemlje). Umjetnik je intervenirao
u prirodu stvarajui udesnu spiralu koja proizlazi iz zlatnog reza. Na taj se nain briu granice izmeu ljudskog
stvaralatva i prirode.
53


Zadatak 1

Ovaj zadatak izvodi u paru. Podsjeti se na satu tehnike kulture kako izraditi ablone geometrijskih tijela. Izradi
nekoliko geometrijskih tijela kvadra i kocke koristei se proporcijama zlatnog reza. Obrati pozornost na geometrijsku
konstrukciju zlatnog reza prikazanu na ilustraciji iz lekcije. Poigraj se sa dobivenim geometrijskim tijelima i sa svojim
parom kombiniraj razliite kompozicije.

Zadatak 2

Petar Ilji ajkovski: Labue jezero

Za ovaj zadatak ti je potrebna ica, aluminijska folija i papir. Pazei na proporcije zlatnog reza izradi skulpturu
balerine ili baletana od ice. Pripazi na omjere unutar proporcija tijela. Konstrukciju od ice obloi folijom i ukrasi je
papirom.
54

Modeliranje i graenje - Ritam plono istanjenih masa
Nauit emo: usijecanje, rotacija, plono istanjena masa.

Ritam je izmjena i ponavljanje elemenata. Vizualni ritam moe biti prikazan pravocrtno, ali i kruno, kao donjim
primjerima. Kruenje (okretanje, vrtnju) jo nazivamo i rotacija.
Poveemo li ritmiki nanizane crtice na krunici s njenim sreditem dobit emo dojam zraenja ili radijacije. Takav
ritam nazivamo radijalni ritam ili zrakasti ritam. Ovakav emo ritam uoiti na bicama kotaa, krikama narane ili
pahuljama snijega. Gdje se jo moe vidjeti radijalni ritam?

Rozeta u katedrali u Chartresu, 1260. Paka ipka Victor Vasarely: Barson, 1967.

Trg Etoile, Pariz
55


Plono istanjena masa je trodimenzionalno tijelo male visine (debljine). Plono treba razlikovati od plohe koja je
dvodimenzionalna. Ako poveemo radijacijski ritam s plono istanjenom masom, prepoznat emo neke poznate
objekte, primjerice avionski propeler, vjetrenjau ili ventilator. Prva skulptura sadri radijalni ritam, a druga varijacijski
ritam plono istanjenih masa.

Shiva Natraja, Indija, 13. st. Vojin Baki: Razlistala forma,
56


Asteki kalendar, oko 1300.

Radijacija oblika na ovom reljefu se kombinira i proima s koncentrinim nizanjem oblika. Krunost ovog kalendara
podsjea na ciklinost vremena; nakon svake godine poinje nova, nakon to se izmijene sva godinja doba, ciklus
uvijek poinje iznova. Ritminost oblika proizlazi iz funkcije kalendara koji dijeli godinu na dnevne i tjedne dijelove.
57


Zadatak 1

The Absolute Towers, Mississauga, Canada Nikken Sekkei: Spiral Tower, Nagoya, Japan

Opii oblike s fotografija. Uoava li ritam i rotaciju na fotografijama?
Od tanjeg kartona izradi i modeliraj neobinu zgradu ili neboder pazei na ritam i rotaciju plono istanjenih masa.
Ovaj zadatak izvodi u paru.

Zadatak 2

Od debljeg kartona izrei geometrijske likove i njihovim meusobnim usijecanjem i rotiranjem izradi skulpturu na
kojoj e prevladavati zrakasti ritam.

58

Modeliranje i graenje - Ravnotea
Nauit emo: statika, ravnotea, proupljena masa

Barbara Hepworth: Podijeljeni krug, 1970. Henry Moore: Leea figura: rupe, 1978.

Ove dvije skulpture, osim masu od koje su sainjene, sadravaju i rupe kroz koje prostor slobodno struji. Masu koja
je proupljena tako da omoguava prostoru da prolazi kroz nju nazivamo proupljena masa. Masa i prostor se na
ovakvim tijelima proimaju, poput pozitiva i negativa.

Ravnotea je ujednaen (uravnoteen) odnos lijeve i desne strane. Pogledajmo ove klackalice: obje su u stanju
ravnotee, ali svaka na drugaiji nain. Matematikim rjenikom, odnosi na prvoj klackalici mogu se izraziti kao 2 =
2; dvoje djece na lijevoj strani jednako je teko kao dvoje djece na desnoj. Na drugoj klackalici odnos se moe
izraziti kao: 2 = 1 + 1; jedna odrasla osoba na lijevoj strani jednako je taka kao dvoje djece zajedno na desnoj
strani. Tako je i s utezima na vagi.
59


Na treoj klackalici matematiki je neizvedivo prikazati odnose jednadbom 2 = 1. Umjesto toga, potrebno nam je
fizikalno objanjenje o momentu sile koji se javlja na kraku, odnosno o dvostranoj poluzi. Na duljem kraku (djeak,
krak sile) djeluje manja sila nago na kraem kraku (odrasli, krak tereta), i to onoliko puta manja koliko je puta krak
dulji. Dakle, odrasli (tei) mora biti privuen k osi da smanji krak. Ovo djeluje i na likovnim djelima; pogledaj primjer.

Joan Mir: Osoba koja baca kamen na pticu, 1926.

Ove skulpture nainjene su tako da im je ravnotea vrlo osjetljiva. Vjetar i strujanje zraka mogu joj pomicati dijelove.
Ovakva pomina skulptura naziva se mobil. Mobilno znai pokretno; sjeti se automobila, romobila ili mobitela. I ovdje
je mogue ispitivati razliite vrste ravnotee.

Alexander Calder: Mali pauk, 1940. Alexander Calder: Zamka za jastoga i riblji rep, 1939.
60


Edgar Degas: Plesaica gleda taban desne noge, 1895.

Na ovoj skulpturi kipar istrauje ravnoteu i statiku, odnosno stabilnost svoje skulpture. Poloaj koji je zauzela
plesaica je vrlo nestabilan; isprobaj ga sam/sama. Kamo treba staviti ruku kad je noga u ovom poloaju?
61


Zadatak 1

Aaron Curry Aaron Curry

Od debljeg kartona izradi skulpturu irafe. Inspiriraj se skulpturama s fotografija. Pripazi na statiku skulpture. Karton
oboji temperom. Listolike are koje irafa ima po svojoj koi takoer oboji, a nekoliko ara izrei u kartonu tako da
na njihovim mjestima dobije rupu.

Zadatak 2

Izradi skulpture slobodnim i geometrijskim oblicima. Poigraj se kompozicijom oblika i postigni ravnoteu na skulpturi.
Za izradu skulpture moe koristiti icu razliitih debljina, karton, glinamol ili kombinaciju istih materijala.

62

Usporedi: Na kojoj od ovih skulptura uoava ritam? Koja sadri proupljenu masu?

63

64

ARHITEKTURA I DIZAJN

65

Arhitektura i dizajn - Ravnotea i ritam u kompoziciji
Nauit emo: znak, znaenje, itljivost vizualne poruke, grafiki dizajn.

Grafiki dizajn je vrsta primijenjene umjetnosti koja se bavi oblikovanjem serijski umnoenih vizualnih komunikacija.
Dizajnom oblikuju vizualne (vizualno znai vidljivo) poruke u svrhu informiranja, obrazovanja ili uvjeravanja (recimo,
u reklamama), a te se poruke umnoavaju kako bi dole do to veeg broja ljudi. Grafiki dizajneri oblikuju plakate,
logotipove (zatitne znakove), ovitke i unutranjosti knjiga, kalendare, naljepnice za ambalau, pa i sama slova.

Evangelijarij iz Kellsa, 8. st. Rimska kapitala Arapsko pismo

Slova se sastoji od crta, ali i meuprostora izmeu crta. Crte u katkad deblje, katkad tanje, katkad ravne a katkada
zakrivljene. Meuprostor crta moe se ponekad obojiti. Kada se slova ispisuju rukom pazei na oblike slova, tada se
to naziva kaligrafija. Kada se slova oblikuju i ispisuju strojno, kompjutorski ili u tiskarskom slogu, govorimo o
tipografiji.

Victor Lardent: Times New Roman, 1932. Paul Renner: Futura, 1936.
66


Znak je nositelj neke poruke. On je dogovorena zamjena za neto. Rijei su znakovi; primjerice rije stolac je znak
za objekt na kojem se moe sjediti. Na drugim jezicima dogovoren je drugaiji znak za taj isti objekt (primjerice, na
engleskom je to chair).
Znak ne mora biti verbalni; moe biti i vizualni, njime aljemo vizualne poruke. Rukom moemo nainiti kretnju koja
znai pozdrav, prometni znakovi slikom prenose poruku, a Morseovi znakovi zvukom. Vizualni i verbalni znak mogu
slati razliite poruke: rije UTO obojana plavom bojom alje verbalno poruku uto, a vizualno poruku plavo.
UTO
Piktogrami su vrsta znakova koji poruke alju shematskim sliicama. Sliica treba biti prepoznatljiva radi itljivosti
vizualne poruke, a moe ju se razumjeti neovisno o jeziku koji gledatelj govori (verbalni natpisi nerazumljivi su
strancima). U piktograme ubrajamo prometne znakove i mnogobrojne sliice koje nas okruuju.

Logotip je grafiki znak koji predstavlja neku organizaciju. Logotip treba osigurati jedinstven i lako prepoznatljiv
identitet onoga to predstavlja. Mora se lako pamtiti, zbog ega treba biti jednostavan. Prepoznatljivost treba ostati i
prilikom smanjivanja, zbog ega treba izbjegavati tanke linije i sitne elemente. Mora imati jasne granice. Pogledaj
zatitni znak marke automobila Opel: osim to krug asocira na slovo O, to takoer moe biti i oma koja obuzdava
munju simboliki poruujui kako ovi automobili imaju snagu koja je zauzdana korisnikom.

Zvonimir Koreti: Plakat za Festo, 2006.

67


Boris Ljubii: TIME FUTURE, 2001.

Dizajner je na plakatu povezao 2001. godinu sa simbolinim rijeima time (vrijeme) i future (budunost). Na rubu
plakata je kalendar. Broj godine pretvoren je u sunane naoale, to gledatelja moe asocirati na kombinacije rijei i
oblika kao to su: svijetla budunost s vremenom, ili se moe obratiti panju na obojena stakla naoala kojima sivo
vrijeme postaje arena budunost; i slino. Slova su takoer odabrana prema tipografskim fontovima Times i Futura.
68


Zadatak 1

U kombiniranoj tehnici tua i kolaa naini logotip koji e predstavljati tebe. Promisli po emu si prepoznatljiv i
poseban, koje boje i oblici te najbolje predstavljaju. Obrati pozornost da logotip treba biti lako pamtljiv. Dizajniraj i
slova na logotipu.

Zadatak 2

Kombiniranom tehnikom kolaa i flomastera dizajniraj plakat za zatitu imia. Saznaj na satu biologije razloge
ugroenosti imia i o vrstama imia. Dobro promisli o svrsi plakata i odlui o koliini verbalnog i vizualnog znaka
na plakatu. Osmisli i oblik i veliinu slova na plakatu.

69

Arhitektura i dizajn - Materijalizacija teksture povrine
Nauit emo: varijacija, ergonomija

to je neobino s ovim stolom i stolicama? Preveliki su za uobiajenu upotrebu, ovjeku je teko popeti se gore,
upotrebljavati ih, a vjerojatno ne stanu niti u kuhinje ili stanove uobiajenih oblika. Stoga u ovom sluaju ne govorimo
o dizajniranim stolicama i stolovima, ve o umjetnikim izlobenim djelima.
Ukoliko elimo projektirati i proizvoditi stolce na kojima se moe sjediti, moramo znati koliko su ljudi prosjeno visoki,
koje su im mjere tijela i na koje naine uglavnom sjede, odnosno to smatraju da im je ugodno. To treba izmjeriti.
Time se bavi ergonomija.

Ergonomija je znanstvena disciplina prouava odnos izmeu ovjeka i predmeta koje ovjek koristi. U poetku je
zadatak ergonomije bio uiniti radnu okolinu (prvenstveno na strojevima) sigurnom od ozljeda (znanost o radu).
Danas ergonomija daje podatke i upute prema kojima moemo dizajnirati predmete i prostor oko nas, tako da budu
ne samo sigurni, ve i udobni, lako razumljivi i jednostavni za upotrebu.
Dakle, ergonomija istrauje dimenzije i mogunosti ljudskog tijela (antropometrija), razmiljanje i ponaanje ovjeka
(psihologija rada, kognitivna ergonomija), zato da bi upotrebni predmeti bili prilagoeni korisniku i postigli veu
uinkovitost. Ergonomija je veoma vana za arhitekturu i dizajn. Primjerice, vrata ne smiju biti ni prevelika ni
premala, pa je za njihovu proizvodnju potrebno znati koliko je visok prosjean ovjek.

Le Corbusier: Modulor
70


Upotrebni predmeti mogu se raditi od razliitih materijala, a materijali mogu imati razliite povrine i teksture, to sve
utjee na izgled proizvoda. Za industrijski (produkt) dizajn je kljuna upotrebljivost oblikovanog predmeta i ugodnost
upotrebe. Takoer, vana je i cijena proizvodnje koja utjee na cijenu prodaje. Pogledaj razliite primjere naslonjaa
i stolnih svjetiljki od razliitih materijala. Promjenu oblika koja je djelomina a ne potpuna nazivamo varijacija. Koliko
god bili razliiti ovi oblici, oni su svi ipak prepoznatljivi, kao naslonjai ili kao svjetiljke, zbog zajednikih svojstava.

Shiro Kuramata: How High the Moon,1986. Michael Franklin: Tenk stolac No. 2

George Carwardine: Anglepoise, 1932. Karl J.Jucker i Wilgelm Wagenfeld, 1924. Marianne Brandt i Hin Bredendieck, 1929.

Zranim tunelom se ispituje otpor zraka.
Aerodinaminim oblikovanjem automobila se otpor
zraka smanjuje, a time se smanjuje i potronja
goriva, to kupca ohrabruje za kupovinu ovog
proizvoda.
71


Razliiti oblici naoala uvjetovani su prvenstveno njihovom svrhom. Moe li meu ovima prepoznati naoale za
plivanje, zatitne naoale, za popravljanje vida, sunane naoale i skijake naoale?
Upotrijebi matu: emu bi mogle posluiti naoale s velike fotografije, s brisaima i signalnim svjetlima?
72


Zadatak 1

Pogledaj fotografije stolova i odredi njihovu namjenu. Razmisli koji stolovi su umjetnika izlobena djela, a koji
stolovi mogu sluiti svojoj svrsi.
Izradi od kartona razliitih debljina radni stol na kojem bi rado uio ili boravio pred raunalom. Pripazi da su
dimenzije i oblik stola prilagoeni proporcijama tvoga tijela i da ti se vizualno svia. Stol oboji temperom, a dijelove
stola ukrasi teksturama koje e dobiti razliitim savijanjem kartona.

Zadatak 2

Zna li da su perike bile neizostavan dio rokoko mode u 18-om stoljeu? Bilo je nezamislivo pojaviti se u javnosti, pa
ak i u vlastitoj kui pred lanovima obitelji bez perike. Slaganje frizure i osmiljavanje perika u doba rokokoa
postalo je gotovo umjetnost za sebe. Vie o rokoko razdoblju saznaj na satu povijesti. Zadatak izvodi u paru. Od
bijelog papira iz mape dizajniraj periku. Najprije modeliraj oblik proporcionalan glavi tvoga para koji moe izraditi
pomou papirnih traka. Na taj oblik lijepi raznovrsne oblike koje e dobiti razliitim savijanjem papira. Varijacijom i
gradacijom oblika od papira moe dobiti zanimljive povrine. Na kraju sata napravite modnu reviju perika.
73

Arhitektura i dizajn - Ritam
Nauit emo: alternacija, interval

Interval je razmak, meuprostor, udaljenost izmeu nekih elemenata. Moemo govoriti o vremenskom intervalu
(koliko se esto neto ponavlja) ili o muzikom intervalu (razmaku izmeu bilo koja dva tona: prima, sekunda, terca,
oktava, polustepen, itd.),
Ponavljanje je vezano i uz ritam. Ritmovi se temelje na razliitim uzorcima (obrascima) ponavljanja u kojima se
pojavljuju i intervali razmaci ponavljanja ili razmaci obrazaca. Ritam ne smijemo mijeati s tempom koji oznaava
brzinu; ritam ne moe biti bri ili sporiji, to se odnosi na tempo. Ritmove pronalazimo svuda oko nas, pa i u nama:
ritam kucanja srca, ritam koraka, ritam disanja, ritam dana i noi, ritam godinjih doba.
Ritam, takoer, postoji i u arhitekturi. Moemo ga uoiti u ponavljanju ili izmjenama prozora, stupova, ukrasa na
fasadama, a negdje i u ponavljanju krovova. Pogledajmo primjere.

Dornstetten, Njemaka Chichn Itz, Meksiko

Pagoda Nara, Japan Pagoda Changzhou-Wenbi, Kina Kompleks u Pisi, Italija
74


Mogue je nainiti usporedbu izmeu intervala na ritmu prozora i muzikog ritma. Prozori na ovoj zgradi niu se u
jednolinom obrascu: izmeu dva najvea prozora treeg kata (izmeu dvije crvene okomice) nalaze se po dva
prozora srednje veliine u prizemlju, odnosno po etiri najmanja prozora prvog kata. Ove omjere usporedili smo s
notnim vrijednostima polovinke, etvrtinke i osminke.

Dudeva palaa, Venecija, Italija Friedensreich Hundertwasser: KunsthausWien, 1991.

Parlament, London, Engleska

Karnak, Egipat Santa Maria Maggiore, Rim, Italija
75


Absolute Towers, Marilyn Monroe i njen prijatelj, Mississauga, Kanada, 2012.

Ove zgrade zarotirane su oko svoje osi za 209 stupnjeva. Zbog svojih krivulja prozvana je prema glumici Marilyn
Monroe. Velik broj katova ini snaan vizualni ritam u kojem sudjeluju i katovi itavog Absolute City Centre
kompleksa koji ini ukupno pet zgrada. Ritam je varijacijski jer je svaki kat malo drugaiji, iri ili ui i zaokrenut.
76


Zadatak 1

Plaa u Brightonu

Kakve ritmove prepoznaje na fotografijama? Nabroji vrste ritmova na fotografijama.
Inspiriraj se kuicama na plai s fotografija i naslikaj ih u tehnici tempera. Pripazi na ritam boja i oblika,njihovu
izmjenu i intervale.

Zadatak 2

Mrgari na otoku Krku

Pozorno pogledajte fotografije s prikazom mrgara. Mrgari su suhozidne tvorevine graene u obliku cvijeta. Slue za
prikupljanje i razvrstavanje ovaca. Na koje oblike iz prirode te podsijeaju? Gdje prepoznaje ritam na fotografijama?
Koju vrstu ritma primjeuje?
Tuem i perom na bijelom glatkom papiru nacrtaj mrgare sa fotografija. Obrati pozornost na ritmiko ponavljanje
kamena u mrgarima i na ritam prostora od kojih su mrgari sastavljeni.
77

Usporedi: Koje od ovih djela sadri ritam boja i oblika, a koje ritmiku fakturu povrine?

Branko Rui: Make u etnji, 1984.
78

Kremlj, Moskva, Rusija
79

PRONAI RAZLIKE

Notre-Dame, Pariz, 1345.

Ove se dvije slike razlikuju u pet razlika. Moe li ih pronai?

Udzbenici - 7. Razred

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Udzbenici - 7. Razred

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

You might also like