PLASTINOST

to je plastinost?
Koje su granice plastinosti?

Mesulam (2000)
Cijeloivotni proces koji posreduje
strukturalne i funkcionalne reakcije
dendrita, aksona i sinapsi
na novo iskustvo, troenje i ozljedu
Stvaraju li se nakon roenja novi
neuroni u mozgu?
Johnston (2001)
Sposobnost mozga da ui, pamti i
zaboravlja kao i njegov kapacitet za
reorganizaciju i oporavak nakon
oteenja
Sposobnost ivanog sustava da se
prilagodi ili promjeni na zadanu promjenu
Upotreba pojma plastinost na razliitim
razinama kognitivnog i ivanog sustava
PLASTINOST U
NEUROKEMIJSKIM
SUSTAVIMA



Ciklike ili razvojne
promjene u izraenim
neurotransmiterima
PLASTINOST U
STANINIM
NAKUPINAMA I
VEZAMA


Promjene u oblicima
povezanosti u mozgu
kao odgovor na
endogeni podraaj ili
na podraaj iz okoline

PLASTINOST U
PONAANJU



Promjene u
strategiji ili
pristupu rjeavanja
problema
Stiles 2000
Razvojna plastinost = strukturne i
funkcionalne promjene SS tijekom
prenatalnog razvoja

Adaptacijska plastinost = promjene
izazvane ozljedama ili lezijama odreenih
dijelova SS

Funkcionalna plastinost = promjene u
odraslom SS potaknute iz okoline
Rana prenatalna razvojna
plastinost
Privremeni oblici organizacije koji su
strukturno i funkcionalno bitno razliiti od
onih u odraslom mozgu

Proces ranog prenatalnog razvoja
obuhvaa isprepletene procese:
Neurulacije
Proliferacije
Migracije, diferencijacije
Sinaptogeneze
Produenja aksona i apoptoze tijekom
kojih se oblikuje funkcionalni SS
DOKAZI PLASTINOSTI NAKON RANOG -
PERINATALNOG OTEENJA
KOGNITIVNI ISHOD
S
T
R
U
K
T
U
R
A
L
N
I

I
S
H
O
D



Dokaz funkcionalne plastinosti
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
GOOD MILD DEFICIT BAD
NORMAL
SUBNORMAL
ABNROMAL
Kod sudionika s tekim kognitivnim oteenjem
umjerenom i tekom mentalnom retardacijom
utvreno je teko oteenje mozga svih
promatranih strukturnih obiljeja.


OGRANIENJA PLASTINOSTI NAKON
RANOG (PERINATALNOG) OTEENJA:
Infarkt cerebri medie (perinatalno)
lijeva hemisfera!
Samo blaga dispraksija i blage smetnje pamenja
hipoksija

obostrano
asimetrino

ment.
retardard.!
Rana postnatalna plastinost
Izmeu 8. mjeseca ivota i 2. godine odvija se
intenzivna
sinaptogeneza prekobrojno stvaranje
sinaptikih elemenata to odgovara razdoblju
razvoja govora i drugih kognitivnih funkcija!
(stvaranje i nestajanje)
Prekomjerno stvaranje sinapsi rezultira da
2godinjak ima dvostruko vie sinapsi u korteksu
od odraslog ovjeka!
Prekobrojno stvaranje traje otprilike do 16 te
godine
Mozak se mijenja cijeli ivot

Tijekom razvoja otprilike polovica
ivanih stanice odumire!

Apoptoza = oblik programirane smrti stanica
Vrlo je vjerojatno da e umrijeti neuroni koji su
uspostavili netone veze
Osloboeni prostor na postsinaptikim membranama
ispunjava se zavrecima aksona preivjelih neurona-
dolazi do reorganizacije sinapsi
Smrt neurona je normalan i vaan dio neuralnog
razvoja, nije vremenski ogranien i dogaa se u
razliitim dijelovima mozga kroz itavo vrijeme razvoja!
Promjene u broju sinapsi po jednom neuronu
Promjene u duini dendrita
Stvaranje dendritikih spina (trnova)
Mijenja se gustoa spina
Mijelinizacija

Iskustvo mijenja strukturu mozga!
Pretpostavlja se da strukturne promjene prate
pohranu u pamenje
Tzv. dugorona potencijacija u hipokampusu
sisavaca povezuje se s uenjem i pamenjem
dugotrajna facilitacija sinaptikog prijenosa do koje
dolazi nakon aktivacije sinapse intenzivnim
visokofrekventnim podraivanjem presinaptikog
neurona
Smatra se da je istodobna aktivacija presinaptikih i
postsinaptikih neurona kritini initelj u nekoliko
oblika neuralne plastinosti



Iskustvo mijenja strukturu mozga!

Poveanje kortikalne debljine, veliine
neurona, dendritikog grananja, gustoe spina,
broja sinapsi po jednom neuronu, broja glija
stanica povezuju se s promjenama u iskustvu
vizualno iskustvo razvoj stereoskopskog
vida i kolumni dominantnih za vid

izlaganje govornim kontrastima razvijanje
normalne percepcije govora
i auditorno-talamo-kortikalnih putova

zdrava i brina okolina - emocionalni razvoj i
razvoj kortiko-limbikog sustava
Novija istraivanja pokazuju:
1. Iskustvo ili neuralno oteenje mogu
relativno brzo izazvati reorganizcijske
promjene

2. to je razdoblje due, to e
reorganizacijske promjene biti vee
Neuralna reogranizacija i oporavak
funkcije nakon mozgovnog oteenja
Uloga je i dalje kontroverzna!
Problem: mozgovno oteenje izaziva niz
promjena koje se mogu pobrkati s pravim
oporavkom funkcije
Primjer:
poboljanje 1- 2 tjedna nakon ozljede moe
odraavati opadanje edema,
a ne oporavak samo neuralnog oteenja

Svako postupno poboljanje kasnije, mjesecima i
godinama nakon moe odraavati uenje novih
kognitivnih i ponaajnih strategija
a ne povratak izgubljenih sposobnosti

Oporavak funkcije je moda i manji nego
to veina ljudi vjeruje!

Oporavak vjerojatniji nakon malih nego
nakon velikih ozljeda!

Vjerojatnost oporavka vea kod mladih
nego starih pacijenata!
3 naina na koji se mozak mijenja
nakon ozljede i pokazuje plastine promjene
koje poboljavaju oporavak (Kolb & Gibb, 2001):
1. mogue su promjene u organizaciji
preostalih krugova u mozgu
2. razvoj novih krugova, to vjerojatno
ukljuuje stvaranje novih sinapsi
3. proizvodnja ivanih stanica i glije kako bi
se zamijenile barem neke ivane stanice
Postoje granice do kojih se mozak moe
mijenjati
Bez prikladne terapije, funkcionalni
oporavak se esto ne postie!
S intervencijama je potrebno zapoeti to
ranije!
Kolovoz 2003, srednja Dalmacija