TEHNIKI PRIRUNIK REBRASTIH POLETILENSKIH CIJEVI ZA GRADSKU I

INDUSTRIJSKU ODVODNJU I KANALIZACIJU

Italiana Corugatti zahvaljuje svim dobavljaima i inenjerima koji su
sudjelovali u realizaciji ovog prirunika
2
K A Z A L O

PREDSTAVLJANJE

1. SUSTAVI POSLOVNE KAKVOE
1.1 SHEME ISPITIVANJA

2. UVOD

3. POLIETILEN

3.1. POVIJESNI PRIKAZ
3.2. OPE ZNAAJKE
3.3. OTPORNOST NA KEMIJSKE AGENSE
3.4 STABILNOST KOD ZRAENJA
3.5 STABILNOST KOD ATMOSFERSKIH UTJECAJA
3.6 PONAANJE U DODIRU S VELIKOM TOPLINOM
3.7 OTPORNOST NA ABRAZIJU
3.8 TERMIKA DILATACIJA
3.9 NISKE TEMPERATURE

4. PROIZVODNJA

5. PROIZVODNI PROGRAM

6. POLAZINI NORMATIVI

7. ZAJEDNIKA ZATITNA OZNAKA PIIP/a

8. HIDRAULIKI PRORAUN
8.1 PRIMJER HIDRAULIKOG PRORAUNA

9. MEUSOBNO DJELOVANJE CIJEVI I TLA

10. IZRAUN DEFORMACIJA

10.1 STATIKO OPTEREENJE
10.2 DINAMIKO OPTEREENJE
10.3 KUT POLIJEGANJA
10.4 DUGORONA TJEMENA NOSIVOST (TVRDOA)
10.5 MODUL SEKANTE TLA
10.6 PODACI O RAZLIITIM VRSTAMA TLA
10.7 OPTEREENJA NASTALA UTJECAJEM PROMETA
10.8 UTJECAJ POTPORNOG KUTA
10.9 MODUL OTPORNOSTI TLA
10.10 PRIMJER IZRAUNA DUGORONIH DEFORMACIJA ZA CIJEVNE
VODOVE
10.11 SAETI TABLINI PRIKAZ REBRASTIH MAGNUM CIJEVI

3
11. POLIJEGANJE CIJEVI

11.1 PRIJEVOZ
11.2 SLAGANJE I SKLADITENJE
11.3 POSTELJICA CIJEVI
11.4 PUNJENJE ROVA
11.5 HIDRAULIKO ISPITIVANJE

12. SUSTAVI SPAJANJA

12.1 SPAJANJE SPOJNICOM
12.2 SPAJANJE NAGLAVCIMA
12.3 VARENJE
12.4 FAZONSKI KOMADI

13. ZAKLJUAK

BILJEKE































4
P R E D S T A V L J A N J E


ITALIANA CORRUGATI je moderna tvornica u kojoj se proizvode rebraste
polietilenske cijevi za optiku kanalizaciju, drenau, fekalnu kanalizaciju, odvodnju
oborinskih voda i cijevi za usporavanje protoka vode postavljenim pod velikim
nagibom.

Komercijalna marka cijevi je



ITALIANA CORRUGATI se gotovo odmah nametnula i ponjela uspjeh na tritu, pa
je tako razvila brojna iskustva, koja ukljuuju tehnika i rukovodstvena iskustva u
vie od deset godina rada, kao i uporabu najnovijih postrojenja i sustava, to je ini
jednom od vodeih kua u ovom sektoru.

Karakteristina komercijalna struktura jest pripadnost tzv. SYSTEM grupi, to
omoguuje ITALIANA CORRUGATI potpunu i iroku ponudu proizvoda i usluga.







5
Proizvodni asortiman ITALIANE CORRUGATI




Industrijski i ostali kanalizacijski sustavi Cijevi za elektrine i telekomunikacijske mree




Cijevi za poljoprivredu i okoli Cijevi namijenjene usporavanju protoka
vode kod visokog nagiba cijevi



6
1. SUSTAV POSLOVNE KVALITETE





Tijekom godine 1998. ITALIANA CORRUGATI S.r.l., je za proizvodnju
polietilenskih rebrastih cijevi dobila od Talijanskog instituta za plastiku (Italian
Institute for Plastics I.I.P.) iz Milana, certifikat kvalitete SQP, zajedno s certifikatom
br. 38. SQP certifikat potvruje podudarnost standarda kvalitete ITALIANE
CORRUGATI i standarda UNI EN ISO 9002.

Sustav kvalitete ITALIANE CORRUGATI potvrdiv je i dokumentiran uvidom u tri
razine dokumenata:

Prirunik o kvaliteti
Postupci i ponaanje
Operativne upute

Prirunik o kvaliteti je dokument politike kakvoe, koji ukljuuje sveukupne radnje i
oznauje najvie postavljene i ispotovane kriterije, a prema predloenoj normi
kvalitete (UNI EN ISO 9002).

Kod uputa o postupcima, opisuju se naini, uvjeti i odgovornost kod izvoenja
radova, to odgovara kriterijima u Priruniku, a mogue ih je u istom i pojedinano
navesti.

Operativne upute predstavljaju potrebnu dokumentaciju za izvoenje izvrnih radova,
te sadre vrlo precizne upute i pojedinosti izvrenja neke radne operacije ili upuuju
u radne detalje.

7
1.1 SHEME ISPITIVANJA





Temeljni princip rada osoblja ITALIANE CORRUGATI je sljedei:
Kvaliteta, sigurnost...ali i informacija.
U stvari, ITALIANA CORRUGATI vodi, kako u okviru vlastite kue, tako i na
stranom tritu, stalne informacijske kampanje, putem formacijskih teajeva,
znanstvenih sastanaka, tehnikih publikacija, software programa, itd...
I ovaj se tehniki prirunik ukljuuje u takav program i predstavlja koristan vodi za
projektante, upravitelje radova, tvrtke izvritelje radova i korisnike proizvoda uope.
Za daljnje informacije o posebnim problematikama i pojedinostima primjene,
preporuujemo potraiti savjet od naih tehniara.

Nabavka materijala
Proizvodnja
Ispitivanje finalnog proizvoda
Pakiranje i skladitenje
Otprema
Laboratorijska ispitivanja
Kontrola procesa proizvodnje i kontrola proizvoda
Laboratorijska ispitivanja
Kontrola pakiranja i skladitenja
Kontrola tereta za otpremu
8
2. UVOD

Ve vie od dvadeset godina, polietilen visoke gustoe (PEAD) uvelike se koristi i u
Italiji za postavljanje cjevovoda za pitku vodu, odvodne kanalizacijske, industrijske i
civilne cjevovode, transportne cjevovode i distribucijske mree plina metana.
Ovaj se tehniki prirunik obraa onim projektantima, tehniarima i izvoaima
radova, koji potrebuju informacije o najnovijim postignuima u domeni polietilenskih
cijevi namijenjenih kanalizacijskim sustavima ili gravitacijskim sustavima openito.
Rebraste cijevi za otpadne vode upravo su i prouavane s namjerom da se spoje
mogunosti koje prua polietilen i iskoriste izrauni inenjerskih studija o mehanikoj
otpornosti cjevovoda.

9
3. POLIETILEN

3.1 Povijesni prikaz

Upotreba izraza plastini materijali, zapravo podrazumijeva one makromolekularne
organske spojeve koji pokazuju plastine kvalitete za vrijeme nekih faza izrade.
Polietilen je otkriven u Velikoj Britaniji 1933. godine. Dobijen je polimerizacijom
etilena, koji je uz daljnju doradu, zajedno s polipropilenom, postao najtraeniji
plastini materijal.
Oito je da su najopsenija istraivanja provedena u razdoblju izmeu prvog i drugog
svjetskog rata, kada su plastini materijali postali znaajno tanji i finiji, u odnosu na
nedostatke tradicionalnih materijala.
Proizvodnja plastinih materijala tijekom godina doivjela je veliki porast, pa je tako
od 100.000 tona svjetske proizvodnje 1930. godine porasla na 50.000.000 tona
godine 1970., da bi dosegla 55.000.000 tona proizvodnje samog polietilena u 2001.
godini. Istraivanja trita predviaju rast potronje od 5 % samo za polietilen za
godinu 2002.

3.2 Ope znaajke

Polietilen je termoplastini polimer sintetiziran s proizvodima dobijenima tijekom
procesa razlaganja sirove nafte.
Polimer, kao to je polietilen, jest velika molekula u kojoj se fundamentalna jedinica
monomer, stalno ponavlja da bi stvorila polimerski lanac.
Monomer polietilena je etilen ija kemijska kompozicija jest C2H4 (sl.7)

Slika 7.




Razbijajui dvostruku vezu atoma ugljika i dodajui jednu po jednu ove jedinice,
dobija se polietilen linearne strukture, nazvan homopolimer (sl. 8).

Slika 8.



Na slici 2. vrijednost n prikazuje broj monomera koji ine molekularni lanac. Za
komercijalne polietilene, ova vrijednost varira od 2.000 do preko 40.000.
10
Za vrijeme polimerizacije polietilena, mogu se dodavati druge molekule, nazvane
komonomeri (buten, esen) kako bi se dobio lateralni okvir na izvorni molekularni
lanac. Jedna tako dobivena molekula, zove se kopolimer.
Duljina molekularnog lanca, irina statistike podjele molekularne teine i tip
kopolimerizacije (bilo kvalitativne ili kvantitativne) jesu parametri koji odreuju fizika
i mehanika svojstva polietilena (tab. 1 i 2.).

Tablica 1
Mehanika svojstva
Svojstva Udm Vrijednost Standard
Koeficijent slabljenja vune sile Mpa 24 ISO 527
Koeficijent sile loma (50 mm/min) Mpa 33 ISO 527
Izduenje istezanjem (50 mm/min) % 7 ISO 527
Izduenje lomom (kod loma) % > 700 ISO 527
Modul elastinosti na vuu Mpa 700 ISO 527
Modul elastinosti na savijanje Mpa 1050 ISO 527



Tablica 2
Kemijska i fizika svojstva
Svojstva Udm Vrijednost Standard
Gustoa na 20 C g/cm >9,830 ISO 527
Pokazatelj protonosti (190 C, 5 kg) g/10 0,3 1,6 ISO 4451
Termika stabilnost min >20 ISO 1133
vrstoa Shore D 61 EN 728
Moment razmekavanja Vicat C 127 ISO 868
Sadraj crnog uglja % 2 2,5 ISO 6964


3.3 Otpornost na kemijske agense

Otpornost na kemijske agense rebrastih MAGNUM cijevi odreuje se, nakon 55-to
dnevnog ispitivanja na polietilenskim ploama dimenzija 50 x 25 x 1 mm.
Rezultati, koje donosi i UNI ISO / TR 7474 normativ, prikazani su u tablici 3.

Prikaz simbola:

R = otporan irenje < 3 % ili gubitak teine < 0,5 % bez znaajnog
izduenja materijala kod toke loma

LR = djelomino otporan irenje 3-8 % ili gubitak teine 0,5 5% i/ili smanjenje
izduenja kod toke loma < 50 %.

11
NR = neotporan irenje > 8 % ili gubitak teine > 5 % bez znaajnih
varijacija izduenja kod toke loma >50%

A = mijenjanje boje


Tablica 3
Kemijska otpornost polietilena
Kemijska supstanca 20 C 60 C
Plinski acetat R LR
Acetat kroba R R
Butil acetat R LR
Etil acetat LR NR
Olovni acetat R R
Vinski acetat, koncentrat za upotrebu R R
Aceton R R
Aromatske kiseline R R
Masne kiseline (> C 7) R LR
Acetna kiselina (10 %) R R
Ledena acetna kiselina (100%) R LR-A
Lojna kiselina R R
Benzensumporna kiselina R R
Benzojna kiselina R R
Borna kiselina R R
Hidrobromna kiselina (50%) R R
Butilna kiselina R LR
Cijanovodina kiselina R R
Limunska kiselina R R
Klorovodina kiselina (svih koncentracija) R R
Plinovita, mokra i suha klorovodina kiselina R R
(Mono)kloroacetatna kiselina R R
Klorosumporna kiselina NR NR
Kromska kiselina (80%) R NR-A
Dikloroctena kiselina (50 %) R R
Dikloroctena kiselina (100 %) R LR-A
Hidrofluorna kiselina (40 %) R LR
Hidrofluorna kiselina (70 %) R LR
Vodena florosilikatna kiselina (do 32 %) R R
Mravlja kiselina R
Fosforna kiselina (25 %) R R
Fosforna kiselina (50 %) R R
Fosforna kiselina (95 %) R LR-A
Naftalinska kiselina (50 %) R R
Glicerinska kiselina (50 %) R R
Glicerinska kiselina (70 %) R R
Mlijena kiselina R R
Maleina kiselina R R
Monokloracetatna kiselina R R
12
Duina kiselina (25 %) R R
Duina kiselina (50 %) LR NR
Uljna kiselina R LR
Solna kiselina (50 %) R R
Klorna kiselina (20 %) R R
Klorna kiselina (70 %) R NR-A
Propilenska kiselina (50 %) R R
Propilenska kiselina (100 %) R LR
Silicijska kiselina R R
Sumporna kiseliina R R
Hidrosulfatna kiselina R R
Sumporna kiselina (10 %) R R
Sumporna kiselina (50 %) R R
Sumporna kiselina (98 %) R NR-A
Stearinska kiselina R LR
Jantarska (sucinska) kiselina (50%) R R
Taninska kiselina (10 %) R R
Vinska kiselina R R
Trikloracetatna kiselina (50 %) R R
Trikloracetatna kiselina (100 %) R LR/NR
Klorirana voda (dezinficijens za cijevi) R
Morska voda R R
Oksigenirana voda (30%) R R
Oksigenirana voda (100%) R R
Terpentin NR NR
Akrilonitrit R R
Alilijski alkohol R R
Benzilni alkohol R R/LR
Forforilni alkohol R R-A
Etilni alkohol R R
Glinica R R
krob R R
Tekui amonijak (100%) R R
Plinoviti amonijak (100 %) R R
Anhidridni ocat R LR-A
Ugljeni anhidrid R R
Sumporni anhidrid NR NR
Suhi sumporni anhidrid R R
Mokri sumporni anhidrid R R
isti anilin R R
Anisol LR NR
Benzin R R/LR
Sodijski benzoanat R R
Benzol LR LR
Duini bikromat (40%) R R
Pivo R R
Sodijski bisulfit u razvodnjenoj vodenoj otopini R R
Boraks, svih koncentracija R R
Vodeni bromid od 1 % R R
13
Vodeni bromid do 10 % R R
Brom R R
Bromid R R
Butanol R R
Butantriol R R
Butilglikol R R
Butoksil (metoksilbutanol) R LR
Izbjeljiva od sodijklorita LR NR
Kamfor R LR
Sodij karbonat R R
Pelinji vosak R LR/NR
Ketoni R R/LR
Cijankalij R R
Cikloheksan R R
Cikloheksanol R R
Cikloheksanon R LR
Glicerinski klorovodik R R
Sodij klorit (50 %) R R
Klorobenzol LR NR
Kloroform LR/NR NR
Kloroetanol R R-A
Vlani plinoviti klor LR NR
Tekui klor NR NR
Suhi klor LR NR
Bezvodni aluminijski klorid R R
Amonijski klorid R R
Barij klorid R R
Kalcij klorid R R
Etilenski klorid (dikloretan) LR LR
Magnezij klorid R R
Metilen klorid LR LR
Kalijev klorid R R
Sodij klorid R R
Sumporni klorid NR
Klor tionil NR NR
Cink klorid R R
Feroklorid R R
ivin klorid (sublimat) R R
Kreozot R R-A
Krezol R R-A
Kromat tekueg kalija (40%) R
Dekalin R LR
Tekui dekstrin (zasienost 18%) R R
Sintetiki deterdenti R R
Dibutilnaftalin R LR
Metilni dikloracetat R R
Diklorbenzol LR NR
Dikloretanol LR LR
Dikloretilen NR NR
14
Diizobutilketon R LR/NR
Dimetilformamid (100 %) R R/LR
Dioksan R R
Emulgatori R R
Vanjski alifati (zasieni hidrokarboni) R R/LR
Eter R/LR
Dibutil eter R/LR NR
Dietilni eter R/LR LR
Petrolejski eter R LR
Izopropilini eter R/LR NR
Etilendijamin R R
Etilezanol R R
Etilglikol R R
Euron G R R
Fenol R R-A
Fluor NR NR
Florid tekueg amonijaka (20%) R R
Formaldehid (40%) R R
Formamid R R
Fosfat R R
Frigen LR NR
Ispuni plin iz florohidrine kiseline R R
Karbon oksid R R
Karbon anhidrid R R
Salitrene pare R R
Klorohidrina kiselina (svih koncentracija) R R
Mokra sumporna kiselina (svih koncentracija) R R
Sumporni anhidrid (slaba koncentracija) R R
Nitratni plinovi R R
elatina R R
Glicerin R R
Glikol (koncentrat) R R
Glukoza R R
Mast za suilice R LR
Halotan LR LR
Hidrazin hidrat R R
Hidrogen R R
Barij hidroksid R R
Kalijev hidroksid (otopina od 30%) R R
Natrijev hidroksid(otopina od 30%) R R
Kalcijev hipokrorid R R
Natrijev hipoklorid R R
Izooktan R LR
Izopropanol R R
Tekui kvasac R R
Marmelada R R
Melasa R R
Mentol R NR
iva R R
15
Metanol R R
Metilbutanol R NR
Metiletilketon R LR/NR
Metilglikol R R
Etilni monokloracetat R R
Metilni monokloracetat R R
Morfij R R
Nafta R LR
Naftalin R LR
Nitrat srebra R R
Nitrat amonijaka R R
Kalijev nitrat R R
Sodijev nitrat R R
Nitrobenzol R LR
O Nitrotoluol R LR
Oleum NR NR
Eterina ulja (esencije) LR LR
Mineralna ulja R R/LR
Terpentinska ulja R
ivotinjska i biljna ulja R R/LR
Diesel ulje R LR
Laneno ulje R R
Ulje kokosovog oraha R LR
Parafinsko ulje R R
Ulje sjemena kukuruza R LR
Silikonsko ulje R R
Mineralna maziva ulja R R/LR
Ulje za transformatore R LR
Oksidklorid fosfora R LR-A
Oktilkrezol LR NR
Ozon LR NR
Ozon u otopini za obradu vode R
Fosforni pentoksid R R
Kalijev permanganat R R-A
Petrolej R LR
Piridin R LR
Poliglikol R R
Vona pulpa R R
Kalijev karbonat R R
Propanol R R
Propilenglikol R R
Pseudokumul LR LR
Zasiena salamura R R
Bakrene soli R R
Soli nikla R R
eerni sirup R R
Loj R R
Alkalinski silikati R R
Natrijevi silikati R R
16
Soda kautika R
Sulfati R R
Sulfat aluminija R R
Sulfat amonijaka R R
Sulfat magnezija R R
Sulfat amonijaka R R
Sulfat ugljika LR
Natrijev sulfat R R
Otopina za viskozno predivo R R
Kitovo sjeme R LR
Voni sokovi R R
Otopina za razvijanje fotografija R R
Tetrabrometan LR/NR NR
Tetrakloretan R/LR NR
Ugljini tetraklor LR/NR
Tetrahidrofuran R/LR NR
Tetralin R LR
Tinktura joda DAB6 R LR-A
Tiofen LR LR
Natrij tiosulfat R R
Toluol LR NR
Tributilsulfat R R
Trikloretilen (trielin) LR/NR NR
Triklorid antimona R R
Triklorid fosfora R LR
Trietanolamin R R
Tutogen U R R
Tween 20 i 80 R R
Urea R R
Pare broma LR
Vazelin R/LR LR
p-Xilol LR R
Sumpor R R


3.4 Otpornost na zraenje

Polietilenske cijevi su se ve dulji niz godina pokazale vrlo prikladnima za otjecanje
otpadnih radioaktivnih voda, kao i za vodove rashladne vode u tehnici nuklearne
energije. U svakom sluaju, pod uvjetom da se ona podjednako raspodijeli za vrijeme
uporabe cijevi, rebraste MAGNUM cijevi podnose koliinu zraenja sve do 10 KJ/kg.

3.5 Otpornost na atmosferske prilike

Atmosferske prilike, a osobito utjecaj kratkih valova sunevih UV zraka, uz
djelovanje atmosferskog kisika, mogu nakon dulje izloenosti i boravka na
otvorenom, naeti i otetiti polietilenske cijevi, kao uostalom i sve prirodne i plastine
materijale. Upravo iz tog razloga se rebraste MAGNUM cijevi proizvode od
17
masteriziranog polietilena s dodatkom ae i stabilizatora koji ga tite od starosti i
vanjskih utjecaja.

Slika 9.




3.6 Otpornost na toplinu

Polietilen, za razliku od drugih plastinih materijala, iako je zapaljiv, ne razvija
korodivne plinove ili ostatke; u stvari od njegovog sagorijevanja razvija se CO, CO2 i
voda, kao i kod drugih ugljikovodika.

3.7 Otpornost na abraziju

MAGNUM rebraste cijevi, zahvaljujui niskom modulu elastinosti, niskom stupnju
hrapavosti, te hidrofobnim svojstvima koji smanjuju meusobno djelovanje
protonog fluida i stijenke cijevi, karakterizira visoka otpornost na abraziju, te su
stoga osobito pogodne za radove s abrazivnim materijalima kao to je npr. mulj ili
pijesak i ljunak.

Komparativni pokusi na polietilenskim cijevima, te na cijevima od metala ili od
kamenih materijala, pokazali su trajnost 3 puta veu od metalnih vodova, a do 5 puta
veu od cementnih cijevi. (Tab. 4).


CEMENT PRFV ELIK PVC GRES PE
20 h 25 h 34 h 50 h 60 h 100 h

Izvor Univerzitet u Darmstadtu (Njemaka)

Standard prEN 13476 doslovce kae: Cijevi i spojevi prema ovome standardu
otporne su na abraziju. Za posebne sluajeve abrazija se moe odrediti prema nainu
ispitivanja koje donosi EN 295-3.
Standard EN 295 3 ukratko donosi nain provjere otpornosti na abraziju
poluporculanskih cjevi, kao i traenu protonost istih.
Cijevi MAGNUM su podvrgnute testovima provjere otpornosti na abraziju pri
INSTITUTU ZA VODOGRADNJU I VODOPRIVREDU u Darmstadtu (Njemaka) i to
18
prema normativu DIN 19566, dio 2., koji podrobnije opisuje EN 295-3 i iste
modaliltete protonosti. Ispit je poloen.
Zbog gore izloenog, moe se potvrditi da su rebraste MAGNUM cijevi osobito
pogodne za vodove u rudarskoj industriji, asanaciju zemljita, kanalizacijske sustave,
itd.











19

INSTITUTU ZA VODOGRADNJU I VODOPRIVREDU ZAVOD ZA POKUSE
Tehniki univerzitet Darmstadt

TEST NA ABRAZIJU PREMA DIN 19566 DIO 2.


Izvjee br. 601/00
Materijal izrade: PE rebraste cijevi
Nominalna irina: DN 250
Proizvoa: ITALIANA CORRUGATI
Piego Fraz. Monterone
I-52038 Sestino (AR)
Na zahtjev: ITALIANE CORRUGATI, i-52038 Sestino (AR) od 27-09-2000.
Test na abraziju za PE rebrastu cijev promjera DN 230



Rezultat:

Testirano je pola cijevi ITALIANA CORRUGATI na 400.000 ispiranja s ciljem
osiguravanja pouzdanog rezultata. Svaki je test prekidan na 25-, 50-, 75-, 150-, 200-,
300- i 400-tisua ciklusa, da bi se mjerila abrazija. Test je napravljen prema DIN
19566 , dio 2. standardu (aneks br. 1). Ovaj je test razvio na laboratorij i poznat je
kao Darmstadtska metoda. On u potpunosti odgovara zahtjevima propisanim
dravnim odredbama za nekoliko vrsta plastinih cijevi, tj. poliester, PVC, ili staklom
pojaane plastine cijevi.

U privicima 2.1 i 2.2 su ponuene i fotografije cijevi na samom poetku i na kraju
testa na abraziju. Utjecaj abrazije jasno se vidi na fotografijama. Vanjski crni materijal
vidljiv je kroz unutarnjii crni PE sloj.

Priloeni privitak br. 3, pokazuje nacrt abrazije am mjeren tijekom testova sukladno
broju ciklusa. Moe se vidjeti da je abrazija gotovo linearna s obzirom na broj ciklusa
po cijevi. Mjerenja se mogu opisati kvadratnom funkcijom am = 0,00102 (Zadnji
krug/1000) + 3,03 107 (Zadnji krug/1000) . Iz ovoga se moe izraunati abrazija
nakon 100 000 na ciklusa prema am 100 = 0,105 mm. Ovakove su vrijednosti izmjerene
samo kod vrlo dobrih PE-HD cijevi.


INSTITUTU ZA VODOGRADNJU I VODOPRIVREDU
Potpis
Dr.ing.H.J.Dallwig
Darmstadt, 29.studenog 2000.

Privici: 1. DIN 19566, dio2., izvadak
2. Fotografije novih cijevi i nakon 400.000 ciklusa
3. Dijagrami, abrazija kao funkcija ciklusa

20

3.8 Termika dilatacija

Polietilen, kao i veliki dio plastinih materijala, ima visoki koeficijent linearne dilatacije
(rastezljivosti) (otprilike 2x10 4 C-1), pa je potrebno ovaj fenomen stalno imati na
umu, osobito u sluajevima neukopanih cijevi, koje su stoga podlone stalnim
varijacijama temperature.

Jo jedna velika prednost rebrastog oblika vanjske stijenke rebrastih MAGNUM cijevi
jest taj, da je rastezljivost cijevi dijelom ograniena tim rebrima. Rezultat je
smanjeno izduenje cijevi od cca 50 % s obzirom na klasinu glatku cijev PEAD.


3.9 Niske temperature

Posebni zahtjevi trita omoguili su nam i brojna iskustva i na podruju provoenja
tekuina na niskim temperaturama.

Temperatura krtosti polietilena, izmjerena prema metodi ASTM D 746, manja je od
-118 C, stoga uporaba cijevi na niskim temperaturama ne predstavlja problem.

Trenutno se biljee iskustva kod uporabe do - 40 C, pri kojima su se rebraste PE
cijevi odlino ponaale kako u fazi montae, tako jo i danas kod aktivne uporabe.

Slika 10.



21
4. Proizvodnja

Tehnologija koja se primijenjuje u proizvodnji rebrastih cijevi MAGNUM zapravo je
njemakog podrijetla. Cijev je proizvedena koekstruzijom dvije stijenke na korugatoru
za nabiranje (Sl.13.), kalibrator, koji je oblikuje i daje joj njen karakteristian profil.

Vanjski se dio priljubljuje na kalupe korugatora, koji urezuje rebra na nain da
ostavlja praznine izvana, a zrak unutra, dok unutarnji dio klizi po vodom hlaenom
kalibratoru. (Sl. 12)

Dvije se stijenke toplinom priljubljuju jedna uz drugu unutar korugatora, ne
stvarajui meusobno trenje, koje moe biti uzrokom razdvajanja stijenki i
poputanja slojeva. Na ovaj nain dvije stijenke rebrastih MAGNUM cijevi tvore jednu
cjelinu unutar strukture same cijevi.

Nakon faze oblikovanja cijevi, slijedea faza je rashlaivanje, u kojoj cijev prolazi
kroz bazene za rashlaivanje, u koje se po cijeloj povrini cijevi podjednako prska
voda, kako bi se izbjegle prehladne ili pretople zone, jer bi moglo doi do rastezanja
materijala kad se iz bazena izvue na temperaturu okoline.

Nakon izvlaenja iz rashladnog bazena, cijev se oznai lijevanom tintom. Oznake na
cijevi (kako je predvieno prEN 13476-1 standardom) daju sve osnovne parametre,
kao nominalni promjer, materijal od kojeg je izraena, kategorija tvrdoe, datum
proizvodnje, kao i marku cijevi (npr. MAGNUM), kao oznaku kue koja je cijev
proizvela.

Izvlaka je postavljen izmeu bazena za rashlaivanje i sustava za rezanje, to je
aparatura koja slui za ujednaeno izvlaenje cijevi iz korugatora i pod konstantnom
brzinom.
Takav kompjuterizirani nain rezanja omoguuje rezanje na zaglavlju cijevi tako da
ujedno omoguuje jednostavnu instalaciju sustava za spajanje (brtvljenje i naglavci).

Slika 11.



Slika 12.

22


Slika 13.


Slika 14.



23
5. Proizvodni niz

Rebraste MAGNUM cijevi za beztlane provodne sustave tekuina, sukladno prEN
13476 tip B standardu, pokrivaju iroki dimenzionalni niz, od DN110 do DN 1.200
mm. U nastavku su prikazane karakteristike cijevi prema vaeim normativima (Tab.
5). Rebrasta MAGNUM cijev odgovara svim normativnim standardima, a nudi i
poveane vrijednosti unutarnjeg promjera, to omoguuje veu nosivost.

Tablica 5

prEN 13476-1 oujak 1999



Vidi sliku 14.
24
6. Polazini normativi


Prve strukturirane cijevi koje su se pojavile na tritu, njemakog su podrijetla, pa je
tako jasno da su i prvi polazini normativi stvoreni u okviru DIN sustava.

DIN 16961 propisuje cijevi ija je stijenka izvana profilirana, a iznutra glatka, ne
propisujui profil same cijevi. U okviru ovog normativa se standardiziraju i unutarnji
promjer cijevi, nain izrauna hidraulikih mjerenja, ali i pojanjava problematika
odreivanja irine iskopa, te ne-standardiziranih sustava spajanja, kod kojih nije
predviena minimalna debljina stijenke niti dimenzija profila.

Godine 1996., pojavio se djelomino upotpunjen standard DIN 16566, koji daje
shemu za razliite profile (pune i uplje), a navodi i minimalnu debljinu stijenke.

Na europskoj razini je ve due vremena, u zavrnoj fazi izrade normativ koju je
pripremio CEN TC 155, pa je tako ve u srpnju 2000. obraena do faze prEN13476-1.
Ovaj se normativ odnosi na ukopane beztlane sustave odvoda prljavih i oborinskih
voda koritenjem PVC-U, PP i PE cijevi.

U ovaj novi meunarodni standard su uvrtene dvije nominalne serije cjevovoda: one
normirane na temelju unutarnjeg promjera (DN/ID) i one normirane na temelju
vanjskog promjera (DN/OD),

Jo jedna vana klasifikacija prema peEN 13476-1 jest standardizacija profila, u
onom dijelu koji se odnosi na nacrte i dimenzije.

Profili tipa A su oni s obje glatke stijenke (vanjska i unutarnja), napravljeni kao
sandwich tako da je jedan na drugog naslagano vie slojeva, dok su profili tipa B
cijevi s glatkom unutarnjom stijenkom, a vanjska stijenka je kao kod rebrastih cijevi.

Rebrasta MAGNUM cijev je cijev proizvedena prema prEN 13476-1 standardu,
izraena prema vanjskom promjeru (DN/OD), tipa B.
Osim brojnih karakteristinih zahtjeva koje postavlja prEN 13476-1 standard,
naglaena je vanost odreivanja tjemene nosivosti (SN), parametar koji oznaava
otpornost cijevi na pritisak ili gnjeenja, nastala vanjskim optereenjem.

Ovaj normativ odreuje sljedee vrijednosti tjemene nosivosti cijevi:

Za DN 500 mm SN4 SN8 SN16
Za DN > 500 mm SN2 SN4 SN8 SN16

Polazini standard za odreivanje tjemene nosivosti je EN ISO 9969, prema kojemu
se vri izraun SN na temelju pritiska na, ili gnjeenja cijevi pri stalnoj brzini sve do
deformacije unutarnjeg promjera cijevi od 3% od inicijalne vrijednosti.
Vrijednost SN pokazuje tjemenu nosivost cijevi u kN/m.

Slika 15.
25


U sljedeim tablicama navedene su fizika i mehanika svojstva rebrastih MAGNUM
cijevi za kanalizaciju prema prEN 13476-1 standardu iz srpnja 2000.

Fizika svojstva PE cijevi

Svojstvo Propisano Dokazani parametri
Polazini
normativi
Karakteristika Vrijednost
Oven test CIJEV SE NE
SMIJE RASLOJITI,
POKAZATI LOM,
ILI MJEHURE
TEMPERATURA
VRIJEME
URANJANJA
e 8 mm
e > 8 mm
(110 2) C

30 min
60 min
ISO 12091
Meltov indeks MAKSIMALNA
RAZLIKA OD
INICIJALNE
VRIJEDNOSTI
0,25 g /10 min
TEMPERATURA
OPTEREENJE

190 C
5 kg
ISO 1133
e: maksimalna debljina stijenke cijevi


Mehanike karakteristike PE cijevi

Svojstva Propisano Dokazni parametri
Polazini
normativi
Karakteristika Vrijednost
Tvrdoa
prstena
od propisane
vrijednosti
Sukladno EN ISO 9969 EN ISO 9969
Dokaz o
udarcu




TIR 10 %
Temperatura
Uvjeti
Udarni klin
Masa udaraa
DN 110
C
Voda/zrak
d90

0,5 kg
EN 744
26
DN 125
DN 160
DN 200
DN 250
DN 315
Visina pada
DN 110
DN 125
0,8 kg
1,0 kg
1,6 kg
2,5 kg
3,2 kg

1600 mm
2000 mm
Fleksibilnost
Obujma
Uobiajeno
savijanje, nema
pukotina po
zavretku
pokusa


Nagnjeenje


30 % Dem


EN 1446
Vrijednost
Creep
4 za
iskrivljenje
na 2 godine

Sukladno EN ISO 9967

EN ISO 9967

27
7. Atest kvalitete PIIP/a br. 287

Talijanski Institut za plastiku, priznat na temelju Zakona br. 120 od /1975,
nadleno je tijelo UNI-ja za dodjelu zatitne oznake za plastine materijale.
Ova zatitna oznaka PIIP/a ukljuuje sve kue koje izrauju proizvode sukladno
prEN 13476-1 standardu od srpnja 2000, te se obveu potovati uvjete predviene
statutom.
Oznaka PIIP/a dodjeljuje se nakon serije preliminarnih ispitivanja o proizvodnji,
metodologiji kontrole i vrednovanju opreme u laboratoriju proizvoaa, kao i provjere
sustava za spajanje (naglavci ili spojnice + brtve) sukladno normativnim
parametrima.

ITALIANA CORRUGATI ima koncesiju za oznaku PIIP/a br. 287 za cjevovode:


Slika 16.



28
8. Hidrauliki proraun

Dimenzije cijevi, nosivost i brzina uz stupanj punjenja i nagib cijevi, izraunavaju se
klasinom Bazin metodom.
Jednadbe prema kojima se izraunava provodnost jesu Chezyjeva jednadba u
odnosu na Bazinovu. Varijable koje se koriste odreene su sljedeim parametrima:

Tablica 6.

Varijabla UdM Opis
Q m/s Nosivost
V m/ s Brzina
S m Mokri dio cijevi
P m Opseg mokrog dijela cijevi
Rh m Hidrauliki radijus, po vrijednosti S/P
i Nagib cjevovoda
c Koeficijent hrapavosti cijevi







Budui da je nosivost prikazana kao:



a mijenjajui u zadnjoj jednadbi vrijednosti prethodnih, dobijemo vrijednost
nosivosti Q izraen formulom:


Za nagib i = 1 % = 0,01, formula se pojednostavljuje u:

U sluaju PEAD se koristi koeficijent hrapavosti jednak 0,06. U izraunu iz datog
primjera uzet je koeficijent 0,1 da bi se dobili konzervativniji rezultati.
29
Treba imati na umu da je za druge tipove cjevovoda koeficijent hrapavosti u pravilu
vei od koeficijenta polietilena (Tab. 8).

Za nagib koji nije 1 %, vrijednosti nosivosti Qi brzine Vjesu:



Vrijednost faktora pretvorbe prikazan je u priloenim tablicama (Tab.7).



Tablica 7.

Vrijednost za nagib od 0,1 promila do 100 promila.



30
Tablica 8.

PRIKAZ USPOREDBE
Apsolutna hrapavost koeficijenti izrauna koeficijent predostronosti


MATERIJALI
COLEBROOK
Cijevi
COLEBROOK
K mree
MANNING WILLIAMS BAZIN
elik 0,6-1 85 130-140
elik obloen
plastikom
0,2 2-4 100 140-150
elik obloen
bitumenom
0,6-1,2 95 130
Giz 2-4 80 80
Bitumirani giz 0,6-1,2 2-4 85 95
Giz obloen
centrifugiranim
cementom
1 83 95
Centrifugirani
cement
1 2,5 95 145 0,23
Glatki cement 0,6-1 3 90 100 0,23
Grubi cement 3-4 4 80 80 0,46
Radni cement 3-4 4 73 90 0,36
Fibrocement 0,6-1 1-1,5 100 145 0,06
Poluporculan 1,2-1,9 2-2,5 68-80 90-95
PRFV 1-2 (centrif.) 1,5-2,5 80-90 130-140
Plastini
ekstrudirani
materijali
0,06 0,25-0,5
PE ekstrudirani 0,06 0,25-0,5 105 150 0,06
PE spiralno
strukturiran
0,2-05 0,6 95 135
PE rebrasto
strukturirane cijevi
0,06 0,25-0,5 105 150 0,1
PVC 0,06 0,6 95 135

ATV smatra za ekstrudirane plastine cijevi (PE) kod postavljenih mrea: K= 0,25 bistre vode
K= 0,40 bistre vode s
obustavnim dijelovima
K= 0,50 za tamne
kanalizacijske vode

Slika 17.


31
Primjer hidraulikog prorauna za rebrastu cijev
MAGNUM dn 315


Ispitivana cijev: Rebrasta MAGNUM cijev
Vanjski nominalni promjer: 315 (mm)
Unutarnji promjer D: 272 (mm)
Nagib u promilima: 10 Hrapavost: 0,1


h/D Visina punjenja h S Rh K Q V
mm cm Cm I/s m/s
0,00 0,00 0,0 0,0 0,00 0,00 0,00
0,05 13,60 10,9 0,9 42,18 0,43 0,40
0,10 27,20 30,2 1,7 49,41 1,96 0,65
0,15 40,80 54,7 2,5 53,40 4,64 0,85
0,20 54,40 82,7 3,3 56,05 8,40 1,02
0,25 68,00 113,6 4,0 57,97 13,15 1,16
0,30 81,60 146,6 4,6 59,44 18,79 1,28
0,35 95,20 181,2 5,3 60,59 25,19 1,39
0,40 108,80 217,0 5,8 61,52 32,23 1,48
0,45 122,40 253,6 6,3 62,27 39,76 1,57
0,50 136,00 290,5 6,8 62,88 47,64 1,64
0,55 149,60 327,5 7,2 63,39 55,71 1,70
0,60 163,20 364,0 7,6 63,79 63,81 1,75
0,65 176,80 399,8 7,8 64,10 71,75 1,79
0,70 190,40 434,5 8,1 64,34 79,34 1,83
0,75 204,00 467,5 8,2 64,49 86,36 1,85
0,80 217,60 498,3 8,3 64,56 92,54 1,86
0,85 231,20 526,4 8,2 64,53 97,57 1,85
0,90 244,80 550,8 8,1 64,39 100,98 1,83
0,95 258,40 570,2 7,8 64,05 101,95 1,79
1,00 272,00 581,1 6,8 62,88 95,29 1,64


32

Drugi nain koriten u hidraulikom proraunu cjevovoda je onaj baziran na Prandtl-
Colebrookovoj jednadbi:


U kojoj je Re Reynoldsov broj izraen formulom



Iz ove jednadbe se daljnjim izvoenjem dobije vrijednost koeficijenta (koeficijent
gubitka nosivosti, uzet u formuli


Koriteni simboli objanjeni su u tablici 9, koritenim vrijednostima.


Tablica 9.

Varijabla UdM Opis
Koeficijent gubitka nosivosti
K Apsolutna hrapavost (0,2)
m/s Kinematski viskozitet (1,142 x 10-6)
D m Unutarnji promjer


33
9. Meusobno djelovanje cijevi i tla

Cijevi postavljene u rovove ili zemljane nasipe izloene su vanjskim optereenjima,
zbog teine materijala za zatrpavanje i pokrova (statiko optereenje), te
optereenjima nastalima prolazom prijevoznih sredstava i sl. povie njih ili u
neposrednoj blizini cjevovoda (dinamiko optereenje). Kad cijev postavljena u rov
postane podlona vanjskom optereenju, stvara se interakcijski odnos izmeu cijevi,
materijala za zatrpavanje i stijenki rova. Kod krutih cijevi prije polaganja cjevovoda,
deformacija je gotovo zanemariva, a u nekim je sluajevima uope nema. Uzgon
terena u ovom sluaju slui samo da bi smanjio tenziju stijenke
nastalu lateralnim optereenjem samog terena. Kod krutih cijevi, osim toga,
vrijednost optereenja je via nego kod fleksibilnih cijevi, a koncentrira se na izvore
optereenja, bilo superiorne ili inferiorne, prebacujui se u trenutku savijanja
(deformacije) na stijenku.

Treba osim toga uzeti u obzir i ulijeganje zemljita oko postavljenjih cijevi, te znati da
je ono drukije kod postavljenih krutih u odnosu na fleksibilne cijevi: u stvari, kod
krutih cijevi ulegnue terena zbog ulegnua samog tla dogaa se zajedno s
ulijeganem stijenke rova, dok je ulijeganje za fleksibilnu cijev sukladno ulijeganju
sredita rova.

Kod fleksibilnih cijevi, pak, deformacija dosie vrlo osjetljive vrijednosti: uzgon
potpornog materijala za punjenje zapravo ograniava samu deformaciju. (Sl.18).
Optereenje je smanjeno, podjednako je rasporeeno i pretvara se u kompresionu
silu. (Sila koja djeluje po itavom obujmu cijevi)
Stoga je kod polaganja cijevi, vano dobiti dovoljan kontrast tako da na odgovarajui
nain nabijemo zemlju kojom se puni rov, na taj nain ograniimo deformaciju, tako
da ona bude prihvatljiva.

Slika 18.



Dakle, to je vea tvrdoa zemlje za punjenje rova i strukture oko cijevi, vei je i
otpor cijevi na vanjske utjecaje.

34
Reakcija sustava tlo zemlja za punjenje objanjava se modulom elastinosti zemlje
za punjenje, koji direktno ovisi o stupnju kompaktnosti terena te modulu elastinosti
stijenke rova. U cilju smanjenja deformacija i tenzija bitna je tvrdoa zemlje kojom se
zatrpava rov.
Za fleksibilne cijevi, koristi se Spanglerova metoda, koja uzima u obzir injenicu da
modul elastinosti terena nije konstanta, ve da je konstanta modul sekante (dobiven
iz modula elastinosti pomnoenog s radijusom kanala).

Njemakim normativom ATV-A 127 predlae se, meutim, jedan kompleksniji
izraun, koji koristi vrijednosti modula elastinosti podijeljene s obzirom na vrstu tla:
tj. tlo za punjenje s bone strane, materijal za punjenje iznad cijevi, vrst terena za
stijenke rova i dno rova bez posteljice cijevi.

Iz svega iznijetog, vidljivo je koliko je vano pronai tonu ravnoteu izmeu tvrdoe
cijevi i vanjskog optereenja, zbog ega bi trebalo imati u vidu da se cijev pomie
dok traje zatrpavanje rova. Ipak, usporeujui s fazama nakon zatvaranja,
najkritinija faza, moe biti faza zatvaranja rova, jer u kasnijim fazama dolazi do
samokompaktnosti materijala za punjenje.

Kod krutih cijevi materijal za punjenje prvotno nema potporna svojstva, kao to je to
sluaj kod fleksibilnih cijevi. Ako se ne obavi kako treba, postupak zbijanja materijala
prenosi na cijevi impulsivna i vibraciona dinamika optereenja, koji u nekim
sluajevima mogu dovesti do kriznih situacija (napuknua, propadanja, lomovi) .
Fleksibilne cijevi reagiraju na takva pomicanja kroz elastinu deformaciju, kojoj je
suprostavljeno okolno tlo.
35
10. Izraun deformacije

Kako je vidljivo iz prethodnih poglavlja, sustav tlo rov meusobno djeluje s cijevi
koja je podlona vanjskom optereenju i to na nain da se, zapravo, suprostavljaju
deformaciji. Jednadba kojom se izraunava deformacija MAGNUM rebrastih cijevi je
klasina jednadba, koja proizlazi iz Springlerove metode, u kojoj podaci koji se
odnose na rov, materijal za punjenje i kompaktnost tla nisu neposredno prisutni, ve
se izraunavaju kroz izraun ostalih prisutnih faktora.


gdje je


Varijabla UdM Karakteristike
De Mm Varijacije vanjskog promjera zbog vanjskog optereenja
d1 Faktor poveanja optereenja (1,5 2,0)
P0 N/m Statiko optereenje tla
Pt N/m Dinamiko optereenje zbog prometa
K Konstanta tla
SN50 kN/m Dugorona obodna krutost
E kN/m Modul sekante tla

Prema gornjoj formuli deformacije nastale pritiskanjem tla su manje od 5% od
vanjskog promjera cijevi .


10.1 Statiko optereenje

Statiko optereenje nastalo na cijevi, prouzroeno je teinom tla koje je pokriva,
odgovarajue pomnoeno s koeficijentom korekcije koji ovisi o karakteristikama tla i
geometrijskom obliku rova.


Kod kojega je:

Varijabla UdM Karakteristike
P0 N/m Statiko optereenje tla
C Koeficijent optereenja tla
t N/m Specifina teina materijala za punjenje
De m Vanjski promjer cijevi
B m irina rova prema povrinskom dijelu cijevi


36
Slika 19.


Vrijednost C se dobija iz

kod ega je:


Varijabla UdM Karakteristike
C Koeficijent optereenja tla
K Rankinov koeficijent

Koeficijent trenja izmeu materijala za punjenje i
stijenke rova
rad Unutarnji kut trenja doneenog materijala
H m Visina rova mjerena s povrinskog dijela cijevi
B m irina rova na povrinskom dijelu ukopa cijevi


10.2 Dinamiko optereenje

Optereenje nastalo utjecajem prometa, te povrinsko optereenje nadodaju se
statikom teretu i utjeu na izraun deformacije cijevi.

U opisanim formulama koristi se povrinsko optereenje Q koje ukljuuje i dinamiko
optereenje nastalo prometom i statiko optereenje nastalo utjecajem fiksnih
struktura koje optereuju rov (temelji, zgrade itd.).

37
Formula izrauna povrinskog optereenja izlazi iz Boussinnesqove teorije, uz pomo
koje se rauna vertikalna napetost nastala zbog povrinskog tereta na bilo kojoj toci
terena.


pri emu je:


Varijabla UdM Karakteristike
Pt N/m Dinamiko optereenje
z N/m Vertikalna napetost
Q N Ukupno povrinsko optereenje
R m Vodoravna udaljenost od toke optereenja


Slika 20.


Vertikalna napetost se smatra jednako raspodijeljena po jedinici duine i irini, koja
je jednaka vodoravnom promjeru cijevi.
Iz formule proizlazi da se dinamiko optereenje smanjuje po kvadratnom metru
dubine pokrova, zbog ega optereenje postaje to vee u sluaju kad je visina
pokrova manja od 2 m.

38
Dinamiko optereenje je osim toga optereenje koje nije prisutno kao konstanta, a
ako ga stalno ukljuimo u izraun dobijemo vrne vrijednosti (konzervativne
rezultate) u izraunu deformacije.

10.3 Nosivi kut

Izraz konstante dna vezan je za vrijednost nosivog kuta (potpornog kuta, obino
iskazan kao 2), a u ovom je izraunu pokusno definiran.
Vrijednost K praktino se odnosi na temeljitost kojom je pripremljena posteljica za
cijev.

Slika 21.



Dobro bi, dakle, bilo pripremiti posteljicu koja dozvoljava potporni kut vei od 90 ,
nastojei postii uvjete za maksimalan potporni kut ( 180 ) s tono odmjerenom
kompaktnou materijala za punjenje oko cijevi. Vrijednosti K prikazani u tablicama
mogu se linearno interpolirati za potporne kutove razliite od onih u tablicama.


10.4 Dugorona tjemena nosivost

Tjemena nosivost (SN) cijevi odreena je prema prEN 13476-1 standardu ISO 9969,
a izraunata je nakon provedenih pokusa, pri zbijanju pod stalnom brzinom, sve do
stalne deformacije unutarnjeg promjera od 3 %.
Vrijednost dugorone tjemene nosivosti u meusobnom je odnosu s kratkoronom
nosivou na isti nain kao to su to moduli elastinosti (0,395).


10.5 Modul sekante tla

Modul sekante tla, ili modul otpornosti, ovisi o stupnju kompaktnosti terena.
Konstantan je za svaki promjer cijevi, a klasificiran prema ASTM 2487 (vidi poglavlje
9.9).


39
10.6 Podaci o razliitim vrstama materijala za punjenje (tab. A)

Vrsta tla
Specifina
teina tla
Kut trenja materijala za
punjenje
Rankinov
koefiicijent
N/m rad K
Gips 19.600 18 0,31 0,53
Suha ilovaa 15.700 22 0,38 0,45
Mokra ilovaa 19.600 12 0,21 0,66
Suha rasuta zemlja 12.750 12 0,21 0,66
Suha zbijena zemlja 17.200 15 0,26 0,59
Ispremijeana zemlja 15.700 31 0,54 0,32
Vrlo kompaktno tlo 18.150 32 0,56 0,31
Mokra zbijena zemlja 19.600 33 0,58 0,29
Tucanik 17.200 25 0,44 0,41
Tucanik s pijeskom 16.700 26 0,45 0,39
Masna suha ilovaa 15.700 14 0,24 0,61
Masna mokra ilovaa 20.700 22 0,38 0,45
Blato 15.700 25 0,44 0,41
ljunak 17.200 37 0,65 0,25
Suhi pijesak 14.700 31 0,54 0,32
Kompaktni pijesak 17.200 33 0,58 0,29
Vlani pijesak 18.700 34 0,59 0,28
Veliko kamenje 15.700 37 0,65 0,25

Podaci o razliitoj vrsti materijala za punjenje (tab. B)

Vrsta tla
Kut trenja materijala
za punjenje i rova

Gips 0,33
Suha ilovaa 0,41
Mokra ilovaa 0,21
Suha rasuta zemlja 0,21
Suha zbijena zemlja 0,26
Ispremijeana zemlja 0,60
Vrlo kompaktno tlo 0,62
Mokra zbijena zemlja 0,65
Tucanik 0,47
Tucanik s pijeskom 0,49
Masna suha ilovaa 0,25
Masna mokra ilovaa 0,41
Blato 0,47
ljunak 0,75
Suhi pijesak 0,60
Kompaktni pijesak 0,65
Vlani pijesak 0,67
Veliko kamenje 0,75
40


10.7 Optereenja prouzroena prometovanjem

Vrsta optereenja Ukupno optereenje (kN) Optereenje po kotau (kN)
Gusti promet 600 100
Srednji promet 450 75
Srednji promet 300 50
Rijetki promet 120 20
Rijetki promet 60 20
Automobili 30 10



10.8 Utjecaj potpornog kuta

2
0 90 120 180
K
0,110 0,096 0,090 0,083



10.9 Modul otpornosti tla

ASTM 2487


Mijeani
materijal
Kompaktni materijal
Proktorov indeks < 85 % 8590 % > 95 %
Relativna gustoa < 40 % 4070 % > 70 %
Tlo E (N/mm)
Niska granulacija; tlo srednje i visoke
plastinosti
0 0 0 0,35
Niska granulacija; tlo srednje i visoke
plastinosti s manje od
25 % grubih zrnaca
0,35 1,38 2,76 6,9
Niska granulacija; tlo srednje i visoke
plastinosti s vie od 25 % grubih zrnaca;
tla s grubom granulacijom s vie od 12 %
finih zrnaca
0,69 2,76 6,9 13,8
Gruba granulacija s manje od 12 % finih
zrnaca
0,69 6,9 13,8 20,7
Mijeani materijal 6,9 0 0 0


41
10.10. Primjer izrauna dugorone deformacije za ukopane cijevi


Verifikacija deformacije pod teretom za rebraste MAGNUM cijevi
Proraun je napravljen uz pomo Spanglerove metode za fleksibilne cijevi


Dimenzije cijevi

Nominalni promjer cijevi (u mm) DN 315
Tjemena nosivost prema EN ISO 9969 (u kN/m) SN 4

Podaci o rovu
Dimenzije rova
irina izmjerena na vrhu cijevi (u m) B 0,5
Visima izmjerena na vrhu cijevi (u m) H 4
Materijal za punjenje i nain kopanja rova
Specifina teina materijala za punjenje (u N/m)
t
17.200
Unutarnji kut trenja materijala za punjenje (u ) 33
Koeficijent trenja kod materijala za punjenje i stijenki rova 0,65
Faktor samokompaktnosti d1 1,5
Potporni kut (u ) 2 0
Konstanta dna rova (izraunata vrijednost) K 0,11
Modul sekante tla (u N/mm) E 2,76


Slika 22.




Povrinsko dinamiko optereenje

Vanjsko optereenje (u kN/kota) Q 100
Vodoravna udaljenost od toke ooptereenja (u m) r 0






42
Slika 23.



Verifikacija deformacije

Deformacija cijevi u mm 6,715
Smanjenje promjera u postocima 2,13% Prihvatljiva vrijednost


Krajnja dozvoljena granica deformacije promjera je 5 %.

N.B. U gornjem primjeru, kao i u primjerima koji slijede, u izraunu je, za
materijal za punjenje, uzet u obzir iskljuivo kompaktni pijesak.

43
Verifikacija deformacije pod teretom za rebraste MAGNUM cijevi
Proraun je napravljen uz pomo Spanglerove metode za fleksibilne cijevi


Podaci o rovu
Dimenzije rova
irina izmjerena na vrhu cijevi (u m) B 0,5
Materijal za punjenje i nain kopanja rova
Specifina teina materijala za punjenje (u N/m)
t
17.200
Unutarnji kut trenja materijala za punjenje (u ) 33
Koeficijent trenja kod materijala za punjenje i stijenki rova 0,65
Faktor samokompaktnosti d1 1,5
Potporni kut (u ) 2 0
Konstanta dna rova (izraunata vrijednost) K 0,11

Dinamiko optereenje

Vanjsko optereenje (u kN/kota) Q 100
Vodoravna udaljenost od toke ooptereenja (u m) r 0


Slika 24.


Slika 25.



44
10.11 Zakljune tablice za MAGNUM rebraste cijevi

ITALIANA CORRUGATI


Verifikacija deformacije pod teretom za rebraste MAGNUM SN 4 cijevi
Proraun je napravljen uz pomo Marston-Spanglerove metode za fleksibilne cijevi.


Vrsta tla Mijeano rasuto tlo
Vrst materijala za punjenje Suhi pijesak
Visina nabora vode od zemlje do cijevi Nema
Vrst prometa (DIN 1072) HT60 (teki = 100 kN/kotau)
Potporni kut 2 = 0


Lista simbola

B = irina ukopanog rova mjerena na vrhu cijevi
H = visina pokrova cijevi mjerena na krajnjem vrhu ukopane cijevi
LP = visina posteljice cijevi
R = vrst kompaktnosti materijala za punjenje oko cijevi: rasuti
L = vrst kompaktnosti materijala za punjenje oko cijevi: blaga (Proctor < 85%)
M = vrst kompaktnosti materijala za punjenje oko cijevi: srednja (Proctor>85-95%)
A = vrst kompaktnosti materijala za punjenje oko cijevi: visoka (Proctor < 95%)


Slika 26.




45
deformacija % deformacija % deformacija %


deformacija % deformacija % deformacija %



deformacija % deformacija % deformacija %

46
11. Polijeganje cijevi

11.1. Prijevoz

Prevoenje i iskrcavanje rebrastih MAGNUM cijevi mora se vriti iznimno paljivo, te
osobito paziti da se ne oteti unutarnja stijenka cijevi i krajevi cijevi: nije
preporuljivo koritenje kuka za hvatanje s unutarnje strane cijevi, ve uporaba traka
ili konopa vlakaa, koji nee zarezati stijenke cijevi.

Slika 27. Slika 28.



11.2 Skladitenje i slaganje

Mala teina cijevi, kao i visoka otpornost na nagnjeenje rebrastih MAGNUM cijevi,
omoguuje skladitenje i slaganje istih bez osobitih problema.

Slika 29. Slika 30



11.3 Posteljica cijevi

Dno rova mora se pripremiti od vrlo finog materijala niske granulacije, na nain da
nema grubih izboina ili neravnina koje bi otetile stijenke cijevi.
Bilo bi dobro napraviti posteljicu za cijev od pijeska ili drobljenca i to najmanje dva
puta veu od profila cijevi, kako bi se izbjegao dodir rebara cijevi s grubim
povrinama.

irina prokopa se smanjuje, preporua se rov 1,5 puta vei od nominalnog promjera
cijevi.

47
Vea tjemena nosivost MAGNUM cijevi dozvoljava njenu primjenu i kod veih dubina
rova i ini ih pogodnima ak i kod lokaliteta kod kojih je povieno mobilno
optereenje (cestovnog ili eljeznikog prometa)


11.4 Punjenje rova

Punjenje rova je najosjetljiviji dio polijeganja cijevi, jer neodgovarajue punjenje
moe negativno utjecati na samu cijev.

Neovisno o tipu instalirane cijevi, punjenje rova se vri na nain da se slojevi polijeu
svakih 30 cm, te se zbijaju jedan na drugi, jer bi loa kompaktnost kasnije mogla
dovesti do propadanja tla. Prihvatljiva vrijednost kompaktnosti tla odgovarala bi 90
95 % Proktorovog indeksa.

Kompaktnost se postie odgovarajuim materijalima, najvie u podruju pokrova
neposredno iznad cijevi, koristei odgovarajui materijal i finu granulaciju istog.
Otprilike 30 cm iznad cijevi dobro je koristiti fini materijal i finu granulaciju, nakon
ega se koristi dobar materijal za dodatnih 70/80 cm . Nakon jednog (1) metra, moe
se koristiti materijal iskopan iz samog rova.


11.5 Hidrauliko ispitivanje

Nakon izvrenog spajanja cijevi, dobro je napraviti hidrauliko isipitivanje istih na
nain da se zaepe dva kraja cijevi i tako izoliran dio cjevovoda podvrgne laganom
tlaku (0,5 bara).

Kod ispitivanja treba imati na umu elastinost cijevi, zbog ega se prethodno rauna i
koliina vode koja kroz nju prolazi, a koja slui za ponovno uspostavljanje ispitnog
pritiska. Mogu je i lagani pad ispitnog pritiska. Ovakav pad pritiska nastaje zbog
dilatacije cijevi, a ne zbog putanja na spojevima cijevi.

48
12. Sustavi spajanja cijevi

U cjevovodima se osobita pozornost i vanost pridaje spajanju cijevi, jer se samo
tako moe jamiti nepropusnost i izbjegavanje gubitaka vode.

Fleksibilnost MAGNUM rebrastih cijevi omoguuje tri razliita sustava spajanja:

- naglavkom (s jednom brtvom)
- spojnicom (s dvije brtve)
- sueonim polifuzijskim varenjem

U odnosu na sustav spajanja spojnicom, spajanje naglavkom smanjuje broj operacija
potrebnih za spajanje cijevi, zapravo smanjuju vrijeme spajanja , te jame bolju
nepropusnost cijevi.

U cilju upotrebe cijevi bilo koje duine, u koliko se za to ukae potreba prilikom
spajanja i polaganja cijevi, sistem spajanja spojnicom je na raspolaganju u cijelom
proizvodnom programu rebrastih MAGNUM cijevi.

Slika 31.

Spajanje naglavkom


1 brtva
1 radnja umetanja



Slika 32.

Spajanje spojnicom



2 brtve
2 radnje umetanja



12.1 Spajanje naglavkom

Spajanje rebrastih MAGNUM cijevi naglavkom vri se posebnim naglavkom koji se
nalazi na kraju svake cijevi.

Duljina naglavka omoguuje umetanje vie korugacija cijevi u unutranjost druge
cijevi, te na taj nain jami ispravan kontinuitet dviju cijevi.

Naglavci odgovaraju propisima prEN 13476-1 od srpnja 2000.

49
Prije spajanja cijevi, potrebno je u radionici preventivno izvriti dvije radnje kako bi
ubrzali postupak spajanja, te osigurali ispravno postavljanje cijevi i to kako slijedi:

- Prvo je potrebno oistiti vanjsku stijenku cijevi, unutarnji dio naglavka i brtve,
kako nataloena neistoa ne bi potaknula gubitke (istjecanje) za vrijeme rada
cijevi.
- Druga radnja koju je potrebno osigurati jest odreivanje duljine dijela cijevi koji
ulazi unutar naglavka do njenog oznaenog dijela .
Operacija spajanja dogaa se, dakle, kako slijedi:

1. umetanje brtve na muku stranu cijevi,
2. podmazivanje dijela koji dolazi u kontakt sa brtvom i naglavkom ( preporua se
biorazgradivo mazivo na bazi vode),
3. umetanje cijevi unutar naglavka.


Slika 32. Slika 33. Slika 35.


Brtva u EPDM proizvedena je sukladno normi EN 681 1, a napravljena je na nain
da jami savrenu hidrauliku nepropusnost cijevi, kako prema unutra, tako i prema
vani (infiltracija vanjskih voda u cijev).

Za dobru funkciju brtve, potrebno je njen kraj usmjeriti u suprotnom smjeru od
mjesta umetanja cijevi.

Slika 36 i 37



Cijevi MAGNUM koriste dva razliita sustava naglavka:
- sustav SWS (Spin Welding System)
- intergrirani sustav.

50
Sustav spajanja naglavkom SWS kod MAGNUM rebrastih cijevi, koristi tono odreeni
PEAD naglavak, koji se, ve u fazi proizvodnje, zavari na kraju cijevi; naglavak se
nabije do oznaenog dijela, te se automatski zavari na tri mjesta na krunici (na prva
dva rebra cijevi, te na oznaenom dijelu unutar samog naglavka).
Cijevi na taj nain stiu na gradilite ve sa naglavkom i to po odgovarajuoj duini,
onako kako to zatrai naruitelj.

Slika 38.



Sustav spajanja naglavkom SWS koristi se za MAGN UM DN d.e. 250 315 400
500 mm, a njegove su prednosti, u odnosu na sustav spajanja spojnicom, sljedee:

- nepropusnost spoja: tri automatska vara u istom ambijentu, bolja su od runog
spajanja sa brtvom na gradilitu,
- broj radnji potrebnih za spajanje je prepolovljen,
- bre postavljanje cijevi.

Za MAGNUM cijevi DN d.e veeg od 400 mm, upotrebljava se sustav
EKSTRUDIRANOG naglavka, koji se radi u samoj fazi proizvodnje. U ovom sluaju
cijev se proizvodi s dva karakteristina elementa na krajevima, i to:

- aa (enski naglavak)
- muki kraj

Naglavak se napravi ve u fazi proizvodnje s odgovarajuim kalupima, a sastoji se od
vanjske stijenke cijevi (koja je sada glatka, umjesto rebrasta). Vanjski promjer
naglavka odgovara vanjskom promjeru cijevi.

Slika 39. Sustav ekstrudiranog naglavka MAGNUM 500 630 800-1000-1200


51


Muki dio je dio druge cijevi koji se umee unutar naglavka kako bi se dvije cijevi
spojile. Muki dio naglavka EKSTRUDIRANOG MAGNUM sustava, sastoji se od prva
tri rebra cijevi umanjene visine profila u odnosu na druge, u cilju da se isti mogu
umetati unutar naglavka.
Tjemena nosivost (SN) spoja EKSTRUDIRANIM MAGNUM sustavom zajamena je
umetanjem naglavka na korugacije mukog dijela cijevi.

Kod EKSTRUDIRANOG MAGNUM sustava, brtva se namjeta u odgovarajue
uljebljenje prvog prstena korugacije mukog dijela. Ovakav nain omoguuje
pozicioniranje brtve prema sredinjem dijelu spoja, te spajanje cijevi uz jednu puno
manju brtvu.

Sve prednosti navedene za sustav spajanja naglavkom SWS, navode se i za
EKSTRUDIRANI MAGNUM sustav, za koji jo treba nadodati da stabilnost vanjskog
promjera u svim tokama spoja omoguuje savreni kontinuitet cijevi na posteljici , a
to je osobito pogodno kod gravitacije sa vrlo niskim padom, jer radnici ne moraju
prilagoavati posteljicu s obzirom na varijacije promjera u tokama spajanja, niti
nadomijetati iste.

12.2 Sustav spajanja spojnicom

Spojnica za spajanje rebrastih MAGNUM cijevi iznutra je glatka i tono po sredini
duine spojnice je oznaena ljebom koji omoguuje centriranje u odnosu na krajeve
cijevi koji se spajaju.

Duljina spojnice omoguuje umetanje vie rebara unutar istog, kako bi se osiguralo
ravno spajanje (kontinuitet) dviju cijevi.

Spojnice odgovaraju normama prEN 13476-1 od srpnja 2000, kojima se regulira
njihova izrada od PE, PP ili PVC materijala.

Za spajanje spojnicom, zapravo se ponavljaju sve one radnje kod spajanja sustavom
naglavka, gore ve opisane.


Slika 40.

52

12.3 Sueono zavarivanje

Debljina dviju stijenki (e4) rebrastih MAGNUM cijevi, omoguuje spajanje cijevi i
sueonim zavarivanjem. Tehnika zavarivanja ista je kao i kod glatkih cijevi, a jami
savrenu nepropusnost cijevi. Cijevi se sijeu u vrlo kratkom dijelu, tako da toplina
ne oteti rebra cijevi. Parametri zavarivanja (vrijeme i tlak), isti su oni koji se koriste
za sueono zavarivanje glatkih cijevi tankih stijenki.

12.4 Fazonski komadi

Odvodni cijevni vodovi potrebuju i fazonske komade uz pomo kojih se rade lukovi,
derivacije, redukcije, inspekcije, prikljuci, zatvori, itd., koji su neophodni da bi ovaj
sustav ispravno radio i posluio svojoj svrsi.
Spajanje dijela cijevi i odgovarajueg fazonskog komada odvija se na isti nain, ve
opisan za spajanje cijevi: spojnicom, naglavcima ili sueonim zavarivanjem.

ITALIANA CORRUGATI zahvaljujui suradnji s SYSTEM GROUP, moe koristiti
strukturu i usluge tvrtke specijalizirane za proizvodnju gore navedenih fazonskih
komada.

Fazonski komadi izrauju se od istih cijevi kao i MAGNUM, pa na taj nain samom
izradom jame maksimalnu kompatibilnost i najvii stupanj nepropusnosti i spoja. Na
isti nain se prave okna (inspekcijska , sa ili bez kinete, rasteretna okna, itd.). Svi
fazonski komadi i okna izrauju se prema standardu ili po zahtjevu, crteu, tj. prema
narudbi.
Iskusno tehniko osoblje, svakodnevno bogatije novim iskustvima, nudi zajedniki
rad na odgovarajuem projektu, savjete, te iznalaenje i prepoznavanje najboljeg
sustava, ovisno o zahtjevu, stalno stojei na raspolaganju potencijalnom kupcu.
Mogue je zajedniki pronai rjeenja koja omoguavaju spajanje, prikljuke,
derivacije, itd., za cijevne vodove od nekog drugog materijala a ne samo od
rebrastog polietilena.
53

13. Zakljuna rije za rebraste odvodne cijevi

Nabavka i polijeganje cijevi od PEAD materijala dvostruke stijenke, izvana rebraste
a iznutra glatke, dobijenog koekstruzijom dviju stijenki, u skladu s atestnom oznakom
PIIP/a, proizvoaa s certifikatom prema UNI EN ISO 9002 standardu.

Unutarnja glatka stijenka plave je boje zbog lake inspekcije i sustava provjera
telekamerama.

Profil, dimenzije i mehanika svojstva cijevi moraju odgovarati odredbama prEN
13476-1 od srpnja 2000. godine za cijevi od PE materijala, tip B.

Vanjski nominalni promjer bit e......mm, klasifikacija tjemene nosivosti mjerena
prema EN ISO 9969, bit e SN......(ili ............kN/m).

Spojevi samih cijevi i fazonskih komada rade se odgovarajuim naglavcima ili
spojnicama s elastomerinim brtvama koje su pozicionirane na prvo rebro na samom
kraju cijevi ili sueonim zavarivanjem.

Rov, posteljica, punjenje, zbijanje, prekrivanje zemljom i putanje u pogon posebno
se obrauju.
54

Obavijesti i podaci iz ovog tehnikog prirunika u potpunosti su dokumentirani; ime
se tvrtka ITALIANA CORRUGATI S.r.l. oslobaa svake odgovornosti.

Zakoni o sigurnosti i radnoj higijeni moraju se primjenjivati u svim sluajevima,
nepotivanje tih zakonskih odredbi oslobaa nas svake odgovornosti.