"IMAJU LI MRTVI KORISTI OD UCENJA SEDMINE?

"
Sa arapskog preveli: hfz. Nedad Ceman i mr. Almir Fatic
Bismillahi'r-rahmani'r-rahim. Ve's-salatu ve's-selamu ala erefil-murselin, sejjid
ina ve nebijjina, Muhammedin va ala alihi ve sahbihi edmein.
Bismillahi'r-rahmani'r-rahim. Ve's-salatu ve's-selamu ala erefil-murselin, sejjid
ina ve nebijjina, Muhammedin va ala alihi ve sahbihi edmein.
Izjavu: Mrtvi su, u svojim kaburima, na ispitu sedam dana, navode mnogi hadiski au
toriteti u svojim djelima.
- Od poznatog imama, iz reda tabiina, Tavusa, r.a., navedenu tvrdnju biljee Ahmed
ibn Hanbel u 'Kitabu'z-zuhd i hafiz hadisa Ebu Nu'ajm el-Isfahani u djelu 'El-Hil'
je.
- Od Ubejdea ibn Umejrea, r.a., za kojeg mnogi tvrde da je iz reda ashaba, a koji
je u svakom slucaju stariji i od Tavusa, r.a., biljei je Ibn Durejd u svom 'Musannef
u.
- Od Mudahida i Ubejdea ibn Umejrea, r.a., biljei je hafiz hadisa Ibn Redeb el-Hanbel
i u djelu 'Ehvalu'l-kubur.
Tako, zbirna ocjena ove tri predaje ima status (hukm) el-merasil el-mer'fua (mur
sel predaja koje su na nivou merfu predaja), kao to cemo poslije i dokazati. U pre
daji Ubejdea ibn Umejrea, r.a., navodi se i slijedeci dodatak: a dvolicnjak je na i
spitu cetrdeset dana.
Predaju sa ovim dodatkom navode slijedeci hadiski strucnjaci:
- hafiz hadisa Ibn Abdi'l-Berr u djelu 'Et-Temhid',
- imam Ibn Reik el-Maliki u 'erhu'l-muvetta
- imam Ebu Zejd el-Dezuli el-Maliki u 'E-erhul-kebir ale'r-risale',
- imam Ebul-Kasim ibn Nadi el-Maliki u 'erhu'r-risale,
- ejh Kemaluddin ed-Dumejri e-afi u 'Hajatul-hajevan i
- hafiz Ibn Hader el-'Askalani u 'Metalibul-alijje.
Predaja od Tavusa, r.a.
Imam Ahmed ibn Hanbel, r.a., u knjizi 'Kitabu'z-zuhd veli: Pricao nam je Haim b. Kas
im, a njemu El-Ede'i, a ovom Sufjan, da je Tavus, r.a., rekao: Mrtvi su, u svojim k
aburima, na ispitu sedam dana. Pa su smatrali lijepim da za njih, u tim danima,
dijele hranu.'
Hafiz hadisa Ebu Nu'ajm u 'Hil'jetu veli: Pricao nam je Ebu Bekr ibn Malik, a njemu
Abdullah ibn Ahmed ibn Hanbel, a njemu njegov otac Ahmed ibn Hanbel, da mu je p
ricao Haim b. Kasim, a njemu El-Ede'i, a ovom Sufjan, da je Tavus, r.a., rekao: Mrtv
i su, u svojim kaburima, na ispitu sedam dana. Pa su smatrali lijepim da za njih
, u tim danima, dijele hranu.'
Predaja od Ubejdea ibn Umejrea, r.a.
Ibn Durejd u svom 'Musannefu veli: El-Haris ibn ebi'l-Haris prenosi da je Ubejd ibn Ume
jr, r.a., rekao: Na ispitu su dvojica ljudi; vjernik i dvolicnjak. Vjernik je na
ispitu sedam, a dvolicnjak je na ispitu cetrdeset dana.'
Sada cemo izjavu koju razmatramo prokomentarisati sa petnaest aspekata.
Prvi aspekt
Prvi aspekt se odnosi na prenosioce (ravije). Svi prenosioci prvog seneda su pou
zdani. Tavus, r.a., je jedan od velikih tabiina. Za njega Ebu Nu'ajm u 'Hil'jetu v
eli: On je iz prve generacije stanovnika Jemena.
Takoder, Ebu Nu'ajm prenosi da je Tavus, r.a., rekao: Zatekao sam pedeset ashaba
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
A drugi od njega biljee da je rekao: Zatekao sam sedamdeset ejhova iz reda Poslanik
ovih, s.a.v.s., ashaba.
A Ibn Sa'd kazuje da je ivio preko devedeset godina. Sufjan je Es-Sevri. Sreo se
sa Tavusom, jer je Tavus preselio oko sto tridesete god. po Hidri, kako neki navo
de, a Sufjan se rodio 97. god.
Medutim, tacno je i to da je vecina njegovih predaja od Tavusa sa posrednikom. A
El-Ed'ei je Ubejdullah b. Abdurrahman.
to se tice drugog seneda, Ubejd ibn Umejr je el-Lejsi, pripovjedac (el-kasi) iz Mek
ke. Muslim za njega veli.: On je roden u doba Vjerovjesnika, s.a.v.s. Dok drugi tv
rde: Vidio je Vjerovjesnika, s.a.v.s. Po ovom miljenju, on je jedan od ashaba. Prip
ovjedao je u Mekki u doba halife Omera, r.a. i on je prvi mekkanski pripovjedac.
El-Haris je ibn Abdurrahman b. Abdullah b. Sa'd b. Ebi Zijab ed-Devsi. Od njega
biljee imam-i Buhari u svom djelu 'Halku ef'ali'l-'ibad i Muslim u svom 'Sahihu. Tako
der, od njega prenose Ibn Durejd u svom 'Musannefu, ed-Deraverdi i drugi. Ibn Durejd j
e imam, Abdulmelik b. Abdulaziz Ibn Durejd el-Emevi. Ahmed b. Hanbel za njega veli: O
n je prvi pisao djela. A Ibn Ujejne je cuo kada je Ibn Durejd rekao: Niko nije klasif
icirao djela poput mene. Prenosio je od mnogih tabiina, a preselio je 149. god po
Hidri, kada je imao preko stotinu godina.
Drugi aspekt
U hadiskoj i usulskoj nauci je utvrdeno pravilo da ono to se prenosi u vezi onoga
to ne potpada pod domen razmiljanja, kao to su pitanja vezana za Berzah i Ahiret,
ima status ref'a (tj. da doticne predaje potjecu od Poslanika, s.a.v.s.) a ne va
kfa (tj. da ne potjecu od ashaba ili tabiina), makar prenosioci svoje predaje ja
sno i ne vezivali za Vjerovjesnika, s.a.v.s.
El-'Iraki na jednom mjestu u komentaru na 'El-Elfijju veli: Ono to je dolo od ashaba,
a doticno se ne moe dosegnuti promiljanjem, ima status mer'fu'a (tj. potjece od V
jerovjesnika, s.a.v.s.).
Imam Fahruddin Er-Razi u 'Mahsulu veli: Kada ashab izrekne neko miljenje koje ne spa
da u polje idtihada, onda se taj iskaz prihvata na nacin da ga je ashab morao cut
i od Vjerovjesnika, s.a.v.s., pokazujuci time lijepo miljenje prema doticnom asha
bu.
Kao to je npr. Abdullah ibn Mes'ud r.a., rekao: Ko ode sihirbazu ili vracaru, zani
jekao je ono to je objavljeno Muhammedu, s.a.v.s.'
A hafiz hadisa Ebul-Fadl el-'Iraki u komentaru na Tirmizijinu zbirku hadisa veli
: Ono to biljei autor od Omera ibnu'l-Hattaba, r.a., da je: Dova zastavljena izmedu
nebesa i zemlje, ne podie se, sve dok ne donese salavat na svog Vjerovjesnika, maka
r i bilo preneseno od Omera, r.a., ima status mer'fua, jer nije iz domena promilj
anja, vec je rijec o objavljenom znanju. Isto smatraju imami, kao i hadiski i us
ulski strucnjaci. Izmedu imama to je slucaj i sa afijem, r.a., to je on potvrdio u
svojim knjigama.
Ovako je ako se predaja prenosi od ashaba, onda je u pitanju mer'fu'-muttesil, a
ako se predaja prenosi od tabiina, onda je u pitanju mer'fu-mursel, kao to navod
i i Ibnu's-Salah u djelu 'Neziru'l-mes'ele. Isti stav jasno izrice i imam El-Bejhe
ki.
U svom 'uabu'l-imanu on biljei da je Ebu Kalabe rekao: U Dennetu postoji dvorac za pos
tace (mjeseca) redepa. Potom dodaje: Ovo to se prenosi od Ebu Kalabea, a on je od ta
biina, ne moe se reci osim isto prenoseci od onoga ko je iznad, od onoga kome dol
azi Objava.
Takode u 'uabu'l-Imanu, El-Bejheki biljei da je Ebu Kalabe rekao i sljedece: Ko bude
cuvao (tj. redovno ucio) deset ajeta iz sure El-Kehf, bit ce sacuvan deddalskog is
kuenja. Ko petkom prouci (suru) El-Kehf, bit ce sacuvan od dume do dume; ako doceka
Deddala, nece mu nauditi, a na Kijametskom danu ce doci sa licem poput mjeseca u
noci utapa. Ko prouci Jasin, bit ce mu oproteno. Ko ga prouci a bude gladan, bit c
e zasicen. Ko ga prouci a bude zalutao, bit ce upucen. Ko ga pruoci a bude neto i
zgubio, doticno ce naci. Ko ga prouci na hranu za koju se boji da nece biti dovo
ljna, postat ce dostatna. Ko ga prouci pored onog ko umire, bit ce mu olakano. Ko
ga prouci pored porodilje koja ima teak porod, bit ce joj olakano. Ko ga prouci k
ao da je proucio Kur'an jedanaest puta.
Svaka stvar ima srce, a srce Kur'ana je Jasin. Iza toga dodaje: Ovako nam je prenee
no od Ebu Kalabea, a on je od prve grupe tabiina, i on to ne moe kazati, ako je i
spravno preneeno, osim porsedstvom prenoenja (od onoga ko je primao Objavu).
Abdurrezzak biljei da je Ikrime, r.a., rekao: Safovi stanovnika zemlje su po uzoru
na safove stanovnika nebesa. Pa kada se izgovaranje rijeci amin', sa zemlje, podu
dari sa izgovaranjem rijeci amin', na nebesima, robu biva oproteno! Ove rijeci zabi
ljeio je i hafiz hadisa Ibn Hader el-'Askalani u 'Komentaru na Buhariju i dodao: Ovak
o neto se ne moe reci promiljajuci.
Tako se i ova predaja (u vezi sa sedminom), koju upravo razmatramo, tice berzahs
kih stanja, u kojima promiljanje i idtihad nemaju nikakvog udjela. Ova stanja je m
oguce saznati samo posredstvom objavljenog znanja, od onoga kome je dolazila Obj
ava. Predaje se vezuju za Ubejdea ibn Umejra i Tavusa, a oni su od prve grupe tabi
ina, tako da predaje imaju status mer'fu-mursel hadisa, a ako se dokae da je Ubejd
ibn Umejr od ashaba, onda je cak u pitanju mer'fu-muttesil.
Da ovakve predaje od tabiina imaju status ref'a do Poslanika, s.a.v.s., potvrduj
e i slucaj kojeg biljei Ibn ebi'd-Dun'ja svojim lancem prenosilaca od Ebu Dafera M
uhammeda b. Alija, koji je ispricao:
Ali ibn Husejn (tj. Zejnu'l-Abidin) je spomenuo slucaj da (neposluan) rob, kada bu
de poneen prema svome kaburu i kada bude obradovan vatrom, zovne svoje nosace (tabu
ta): Braco moja, vi ne znate ta sam ugledao. Va brat je obradovan vatrom! Teko meni zb
og onoga to sam od pokornosti prema svome Gospodaru propustio! Preklinjem vas All
ahom, svako dijete, komiju, prijatelja i brata, da me sprijecite od moga kabura!
Jer, izmedu vaeg druga i vatre nije ostalo nita osim da me zakopate u zamlju. A mel
eki tada povicu: Dolazi, o, Allahov neprijatelju! Pa kada bude sasvim blizu kabura
, rob uzvikne: Ja nemam ni zagovornika ciji bi se zagovor primio, niti prisna pri
jatelja. A poto bude sputen u kabur, bude tako estoko udaren da se od toga prestrae s
va stvorenja, osim dina i ljudi. A kada bude prema kaburu poneen Allahov ticenik i
kada bude obradovan Dennetom, on zovne svoje nosace (tabuta): Braco moja, zar ne z
nate da sam obradovan zadovoljstvom od Allaha, Dennetom i spasom od Allahove srdbe
i vatre?! Pourite sa mnom do mog kabura! A meleki tada povicu: O, Allahov prijatel
ju, dodi ka Gospodaru Plemenitom, koji za malo dobro djelo obilno nagraduje. Na A
llahu, molimo te da mu njegov kabur prijatnim ucini, sve do ulaska u Dennet! A poto
bude sputen u kabur doceka ga miris rejhan iz Denneta, koga osjete sva stvorenja koj
a duu imaju, osim ljudi i dina.
Ebu Dafer dalje kazuje: Kada bi Ali ibn Husejn kazivao neto slicno ovim hadisima, p
lakao bi i govorio: Bojim se Allaha da vam ovo ne otkrijem, a kada, pak, o ovome
govorim, onda me grijenici ismijavaju.
A to se i desilo kada je Ali ibn Husejn spomenuo hadis u kome mejit zovne svoje
nosace, pa je Damre bin Ma'bed, covjek iz plemena Beni Zuhre, rekao: Tako mi Alla
ha, o Alija ibn Husejne, da mejit govori svojim nosacima to to kae, uhvatio bi se,
sa svog kreveta', za njihove ruke. Tada su prisutni grijenici prasnuli u smijeh, a
Ali bin Husejn se naljutio i proucio sljedecu dovu: Moj Allahu, ako Damre porice
ono to je objavljeno Muhammedu, Tvom Poslaniku, kazni ga kaznom u kojoj ce ocajan
ostati! Iz toga, nakon cetrdeset dana, iznenada umrije Damre. Pa je Aliji ibn Hu
sejnu, po noci, doao Damretov ticenik Muslim ibn uajb, kojeg smo poznavali kao dobr
og covjeka, rekavi: Svjedocim da sam cuo Damreta, poznao sam njegov glas, bio je i
sti kao kada je bio iv, kako vice u svom kaburu: Duge li nevolje za Damreta! Od te
be se okrenuo svaki prijatelj! Izloen si vatri dehimskoj, u njoj konaci i boravi. Tada
je Ali ibn Husejn rekao: Od Allaha traimo Njegovu zatitu! Ovo je kazna za one koji
su se smijali i nasmijavali ljude hadisom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Pogledaj kako je Ali bin Husejn ispricao hadis ne vezavi ga za Vjerovjesnika, s.a
.v.s., oslanjajuci se na znanje o tome, poto spomenuta tema ne spada u podrucje p
romiljanja, nego se samo moe cuti i prenositi od onoga kome je dolazila Objava. Te
k nakon to se stvar dogodila (tj. vezano za Damrea), hadis je vezao za Allahovog
Poslanika, s.a.v.s.
Da ukratko zakljucimo: Hadiski strucnjaci su saglasni da predaje sa ovakvim tema
ma imaju status ref'a, tj. da potjecu od Vjerovjesnika, s.a.v.s.
Treci aspekt
Kada smo potvrdili da Tavusova izjava (eser) imama status mer'fu'-mursel hadisa
i da mu je isnad (lanac prenosilaca) vjerodostojan, onda se takav eser uzima kao
dokaz kod trojice imama: Ebu Hanife, Malika i Ahmeda, i to bez drugih uvjeta. to
se tice naeg imama afija, r.a., on mursel predaju uzima kao dokaz pod uvjetom da
bude pojacana (el-i'tidad) drugom predajom, sa istom temom. Bilo da to potvrdi d
rugi prenositelj iz reda tabiina ili neko iz reda ashaba koji je sa tim saglasan
. U naem slucaju, pojacanje postoji jer se isto prenosi i od Mudahida i Ubejdea ibn
Umejrea, a njih dvojica su iz reda tabiina ako i ne bi racunali da je Ubejd od as
haba. Ovo su, dakle, dva druga mursela koja pojacavaju prvi.
Ako, pak, uzmemo u obzir da je Ubejd ibn Umejr iz reda sahaba, onda se njegova pre
daja tretira kao mer'fu'-muttesil hadis.
Tavusova izjava (eser) je u tom slucaju njezino pojacanje (ahid) koje je uzdie na
stepen vjerodostojnosti. I hafiz hadisa Ibn Abdi'l-Berr je esere Ubejdea ibn Umejr
ea uzimao kao dokaz.
A imam-i Nevevi u komentaru na Muslimov 'Sahih veli: Kada se mursel hadis prenosi i
od drugog ravije (prenosioca) koji potvrduje prethodni, onda ga uzdie na stepen
vjerodostojnosti i tada se uzima dokazom, tako da na tu temu onda postoje dva vj
erodostojna hadisa.
Cetvrti aspekt
Tavusove rijeci: Pa su smatrali lijepim, spadaju u poglavlje kada neko od tabiina
kae kanu jef'alune', a o tom pitanju strucnjaci hadisa i usula imaju dva miljenja.
Jedni vele da i taj dio izjave ima status ref'a i da ima znacenje da su to ljudi
praktikovali u vrijeme Vjerovjesnika, s.a.v.s., i da je on to znao i odobravao.
Drugi vele da se doticni dio izjave vezuje za ashabe a ne i za Vjerovjesnika, s
.a.v.s. Potom, postoji razilaenje i o pitanju da li je to bila praksa svih ashaba
ili samo nekih od njih.
Er-Rafi u 'erhu'l-musnedu veli: Rijeci poput ovih upucuju na to da je to bilo poznato
u Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., vremenu i da zbog istog niko nije negodovao. Stoga
, Tavusove, r.a., rijeci: Pa su smatrali lijepim, ako imaju status ref'a, onda one
upotpunjuju mursel-hadis i tada on obuhvata dva znacenja. Prvo je potvrda jedno
g akaidskog temelja, tj. da su mrtvi na ispitu sedam dana, a drugo je potvrda eri
'atskog propisa, tj. da je lijepo (mustehab) za mrtve dijeliti hranu u toku tih
sedam dana, kao to je i lijepo traiti za mrtve postojanost (tesbit) nakon ukopa, t
j. uciti talkin. Ako se uzme u obzir da su njegove rijeci izvjece o praksi svih a
shaba, onda se njegova predaja smatra spojenom (muttesil), jer je Tavus, r.a., d
ocekao mnoge ashabe, pa je izvjestio ono to je vidio da oni cine. Ako se, pak, uz
me u obzir da je to bila praksa nekih ashaba, onda je izjava spojena (muttesil)
do tih ashaba koji su to praktikovali, a koje je on zatekao.
Uzimajuci u obzir bilo koji od spomenutih stavova, hadis je prihvacen (makbul) i
valjan je dokaz (hudde), jer je stvar u tome da je hadis muttesil ili da je murse
l koga potvrduju dva druga mursela, da je u pitanju praksa svih ili pojedinih as
haba ili, pak, citavog ummeta toga vremena. Ovo je ukratko sa aspekta prihvatlji
vosti Tavusove, r.a., izjave i podlonosti da bude prihvacena kao dokaz, sa strane
hadiske i usulske znanosti, a Allah najbolje zna.
Peti aspekt
Imam Abdu'l-Delil bin Musa el-Kasrevi u 'uabu'l-imanu prenosi da je imam Ebu Zejd el
-Dezuli rekao: Zagrobni ivot (berzah) se sastoji iz tri djela: mjesta, vremena i st
anja. Njegovo mjesto se prostire od kabura do Illijjuna, kojeg nastanjuju due sret
nih i od kabura do Siddina, kojeg nastanjuju due nesretnih. Njegovo vrijeme obuhvat
a vrijeme u kojem ce stvorenja u njemu boraviti, otkako je umro prvi covjek ili
din pa sve do Dana proivljenja. A to se tice njegovog stanja, neki su u blagodatima
, neki u kaznama, a neki su zadrani sve dok se ne rijee dvojice meleka ispitivaca.
Njegove rijeci: a neki su zadrani sve dok se ne rijee dvojice meleka ispitivaca, jasn
o ukazuju na to da su due zadrane dok se ne zavri kaburski ispit, a to vrijeme traj
e sedam dana, kako je vec navedeno. Ovo potvrduje prethodno. A takoder ga potvrd
uju i rijeci koje, u djelu 'Ehvalil-kubur, biljei hafiz hadisa Ibn Redeb el-Hanbeli
od Mudahida: Due su u kuburima sedam dana, od dana ukopavanja mejita, ne naputaju ih
. Ovo su sve eseri koji jedne druge potvrduju.
esti aspekt
Svi ucenjaci su sloni da se rijeci na ispitu odnose na ispitivanje dvojice meleka:
Munkira i Nekira. Postoje mnogi hadisi koji to potvrduju, tako Buhari biljei slij
edeci hadis: Objavljeno mi je da cete u kaburima biti na ispitu, pa ce biti recen
o: ta zna o ovom covjeku? Vjernik ce odgovoriti: To je Muhammed, Allahov Poslanik' Ahme
d i el-Bejheki biljee hadis: to se tice kaburskog ispita, zbog mene cete biti na is
pitu, za mene cete biti pitani. Pa ako bude dobar covjek, bit ce posaden da sjed
ne u svom kaburu te ce biti upitan: U koga si vjerovao' Ibn Ebi'd-Dun'ja biljei od E
bu Hurejrea da je Poslanik, s.a.v.s., upitao Omera: Kako ce biti tvoje stanje kad
a ti dodu Munkir i Nekir? Omer je upitao: A ko su Munkir i Nekir? Rece: Kaburski is
pitivaci!' En-Nesa'i biljei slijedeci hadis: Neki covjek je upitao: Allahov Poslanic
e, zato ce svi vjernici u svojim kaburima biti na ipitu, osim ehida? Odgovorio je: D
osta mu je ispita to to su sablje sijevale nad njegovom glavom!'
Sedmi aspekt
Ako neko prigovori: U drugim hadisima nije jasno naveden broj od sedam dana', na
to cemo mu ovako odgovoriti: Nije jasno navedeno ni negiranje tog broja, niti je
spomenuto da ce ispit biti jedanput ili vie puta, nego su nevedeni opceniti hadi
si koji sve to obuhvataju. Pa ako se bar u jednom hadisu spomene broj sedam, ond
a nam je obaveza da ga prihvatimo. Spomenuta situacija u hadiskoj nauci se naziv
a prihvaceni dodaci od pouzdanih prenosilaca (zijadatu's-sikati'l-makbule), a u us
ulskoj tumacenje opcenitog ogranicenim (hamlul-mutlak alel-mukajjed), za to strucnj
aci poznaju mnogobrojne primjere.
Vecina hadisa o kaburskom ispitu je dola u opcenitoj formi, a u dva hadisa se spo
minje da se pitanje pri jednom ispitu ponavljaju po tri puta, pa se opcenitost (
mutlak) u drugim, tumaci ogranicenjem (mukajjed) u ovim hadisima. Ta dva hadisa
navode Ibn Ebi Hatim u svom 'Tefsiru od Ebu Katadea, r.a., sa dobrim senedom (hase
n) i Ibn Mirdevejh u svom Tefsiru od Ibn Abbasa, r.a., sa slabim senedom (da'if). S
licna je situacija i to da se u nekim hadisima spominje dolazak dvojice meleka i
spitivaca a u nekim dolazak jednog meleka. El-Kurtubi za tu situaciju veli: Medu
njima nema kontradiktornosti, jer hadis u kome se spominje dolazak jednog meleka
ne negira da osim tog jednog meleka ne dolazi niko drugi. Takoder, i mi velimo:
U hadisima opcenog smisla se ne navodi da nema ispita nakon prvog dana, tako da
nema kontradikitornosti izmedu tih hadisa i hadisa u kome se navodi broj od seda
m dana.
Osmi aspekt
Ako neko upita da li je ponavljanje pitanja nakon prvog dana ispitivanje iznova
ili je u pitanju samo potvrdivanje, odgovor na to pitanje je slijedeci: U pitanj
u je potvrdivanje (te'kid) na ista pitanja, vezana za Gospodara, vjeru i Vjerovj
esnika, s.a.v.s. U hadisu se navodi da mejiti neci biti pitani osim samo za nave
deno, to potvrduju i ucenjaci u svojim djelima.