METALNI MOSTOVI

1 Uvod
U 230 godina to je proteklo od izgradnje prvoga metalnog
mosta, Coalbrookdale u Engleskoj (1779, slika 1), metalni
su mostovi preli golem razvojni put.
Sloeni, a nerijetko i teki sklopovi iz prvog razdoblja ustupili
su mjesto pojednostavnjenimi nadasve lakimoblicima.
Slika 1: Most preko Severna kod Coalbrookdalea u Engleskoj, 1775 - 1779
1
1 Uvod
Nekoliko je imbenika omoguilo ovaj razvitak:
razvitak proizvodnje eljeza i preraevina ljeveno je
eljezo postupno ustupilo mjesto eliku visoke vrstoe,
razvitak postupaka spajanja dijelova zakovice su nestale,
a njihovo su mjesto preuzeli vijci visoke vrstoe i
zavarivanje,
razvitak postupaka izradbe i sklapanja,
pojava i razumna primjena armiranog betona spregnuta s
elikom,
usavravanje proraunskih postupaka i osobito razvitak
raunalne tehnike,
bolje poznavanje sigurnosti sklopova osobito graninih
stanja nosivosti i stabilnosti.
U zadnje vrijeme elini sklopovi osvajaju nova podruja
primjene i utjeu na dokidanje uvrijeenih rasponskih
granica isplativosti graenja elinih mostova.
2
1 Uvod
Glavne su prednosti metalnih sklopova:
izvrstan omjer prostorne teine i vrstoe,
opa brzina izvedbe, to utjee na gospodarnost,
glavnina radova izvodi se u tvornici, to jami viu kakvou,
visoka tonost izmjera sklopa,
razmjerno visoka trajnost, to se postie obnovljivom
zatitom od korozije,
mogunost naknadne zamjene dijelova,
mogunost prilagodbe sklopa za novu uporabu,
mogunost skladna oblikovanja sklopa, pri emu uloga
pojedinih dijelova jasno dolazi do izraaja.
Treba spomenuti i nedostatke:
razmjerno visoka cijena i
razmjerno visoki trokovi uzdravanja.
3
1 Uvod
Razmjerno niska cijena elika kao gradiva i sve via cijena radne
snage nagnale su inenjere na pojednostavnjivanje oblika
sklopova u smjeru sve ee primjene spregnutih nosaa.
Pri tomu se najee rabe samo dva glavna elina nosaa
presjeka I gdje god je to mogue.
Ova se primjena protee i na ukrutne sklopove ovjeenih
mostova.
Naravno, u tlocrtno zakrivljenih mostova napregnutih torzijom i
u mostova velika raspona moraju se rabiti sanduasti
sklopovi.
Valja rei nekoliko rijei o nazivu ovih mostova. Naziv
metalni mostovi rabi se ne samo iz obzira prema injenici
da se tu i tamo izvede i pokoji aluminijski most, nego i zbog
toga to su prvi metalni mostovi bili od ljevenog eljeza.
4
1 Uvod
Ipak, budui da se u Hrvatskoj od metalnih mostova grade
samo elini, u sljedeem emo izlaganju rabiti naziv elini
mostovi.
Veliki su se inenjeri esto bavili pitanjem granica isplativosti
graenja betonskih i elinih sklopova.
Tako je Fritz Leonhardt krajem 70.-ih godina predvidio kao
granini raspon ovjeenog mosta s betonskimukrutnim
sklopom:
700 m (za cestovne mostove) i
500 m (za eljeznike mostove).
Ve je 90.-ih godina dosegnut raspon 530 m cestovni most
Skarnsundet u Norvekoj.
Ovo svjedoi o brzini razvitka postupaka graenja velikih
mostova.
* * * * *
5
1 Uvod
U metalnih se mostova rabe potpuno jednaki nosivi sklopovi
kao i u betonskih:
gredni,
okvirni,
luni,
ovjeeni i
visei.
Gredni se pak sklopovi dijele na:
slobodno poduprte grede,
slobodno poduprte grede u nizu (vie se ne rabe),
grede s prijepustima,
gerberove grede (vie se ne rabe),
protene (kontinuirane) grede.
6
1 Uvod
Okvirni se sklopovi dijele na:
trozglobne,
dvozglobne,
dvozglobne okvire s kratkim bonim poljima,
upete okvire,
protene okvire i
razupore.
Luni se pak dijele na:
trozglobne,
dvozglobne,
upete,
vitke lukove s krutom gredom gore,
vitke lukove s krutom gredom dolje (Langerove grede),
dvozglobne lukove sa zategom i
lukove s kosim vjealjkama.
7
1 Uvod
Ovjeeni se sklopovi dijele s obzirom na raspored vjealjaka:
Sa zrakastim rasporedom vjealjaka,
S usporednim vjealjkama (harfasti raspored) i
S mahaljkastim (lepezastim) rasporedom vjealjaka.
Visei se sklopovi dijele po nainu sidrenja glavnog nosivog
ueta:
Ue usidreno u temelj (sidreni blok) i
Ue usidreno u ukrutni sklop (samousidrenje).
Jo bi jedna podjela bila mogua po vrsti ukrutnoga sklopa:
reetkasti,
ugoeni (engl. streamlined) limeni.
8
2 Dijelovi elinoga mosta
Dijelove elinoga mosta najbolje je prikazati na primjeru
reetkastoa eljeznikog mosta.
Pri tomu e se pojaviti i dijelovi kojih nema u drugih mostova, a
nedostajat e samo malo dijelova kojih ima drugdje.
Ponimo od uzdunog rasporeda mosta (slika 2.1).
Znaenja kratica:
PN popreni nosa, SUN sekundarni uzduni nosa
KS koni spreg DVS donji vjetrovni spreg
NIV niveleta DRK donji rub konstrukcije
Slika 2.1: Uzdzuni raspored reetkastog mosta
9
2 Dijelovi elinoga mosta
Slijede dvije vodoravne projekcije mosta:
tlocrt gornjega pojasa i
tlocrtni presjek iznad razine kolnika (slika 2.2).
Ovdje je sve vidljivo.
Valja samo spomenuti da su gornji pojasni tapovi reetke
ujedno i pojasni tapovi gornjeg vjetrovnoga sprega.
Boni je spreg na ovoj slici spreg za bone udarce (vijuganje).
nepomini leaj
pomini leaj
Slika 2.2: Tlocrt gornjega pojasa i tlocrtni presjek iznad razine kolnika
10
2 Dijelovi elinoga mosta
Pogledajmo jo sve i u popre-
nom presjeku (slika 2.3).
Pri tomu je nacrtan i elni okvir
(portal) kako bi se jasnije vi-
dio odnos prema eljeznikom
slobodnom otvoru (gabaritu).
To znai da su mjesto tapova
ispune glavnoga reetkastog
nosaa prikazani stupci elnog
okvira, ali je jasno da se i oni
nalaze tu suosno sa stupcima.
Slino vrijedi i za tapove gornjeg
vjetrovnoga veza.
Spreg za bone udarce i donji
vjetrovni spreg predoeni su
samo u batrljcima.
Slika 2.3: Popreni presjek eljeznikoga
reetkastog mosta
11
3 Poloaj kolnika u poprenom presjeku
S obzirom na poloaj kolnika elini se mostovi dijele u tri
skupine:
mostovi s kolnikom gore (pokriveni mostovi),
mostovi uputena kolnika (koritasti mostovi) i
mostovi s kolnikom dolje (zatvoreni mostovi).
Pokriveni mostovi odlikuju se dobrom preglednou i
injenicom da im popreni razmjetaj sklopa ne zavisi
od slobodnog otvora prometnice to prelazi preko
mosta.
Stoga su prikladni za autocestovne mostove, pri emu broj
uzdunih nosaa zavisi od raspoloive visine sklopa.
Ako je broj tih nosaa > 2 rasponski se sklop (RS) gradi tako da
uzduni i popreni nosai djeluju kao rotilj.
Na slici 3.1 predoeni su tipini popreni presjeci pokrivenih
mostova.
12
3 Poloaj kolnika u poprenom presjeku
U eljeznikih mostova tei se iz gospodarskih razloga za to
manjom irinom mosta, nerijetko malo veom od irine
kolosijeka.
Zbog toga je u ovakvih mostova nudan dokaz stabilnosti na
prevrtanje.
Koritasti se mostovi grade pri malim i srednjim rasponima
onda kada je raspoloiva visina vrlo skuena.
Razlikujemo dva osnovna tipa presjeka (slika 3.2).
Slika 3.1: tipini popreni presjeci pokrivenih mostova
13
Rjeenje s punostjenim glavnim nosaima (lijeva slika) esto se
primjenjuje u eljeznikih mostova.
Meutim, rjeenje s reetkastim glavnim nosaima (desna slika)
primjenjuje se, zbog niza nedostataka (osobito za cestovne
mostove), samo iznimno.
Najvaniji je nedostatak potekoa sa zajamenjem stabilnosti
tlanog pojasa.
3 Poloaj kolnika u poprenom presjeku
Slika 3.2: Popreni presjeci mostova s uputenim kolnikom.
a) punostjeni glavni nosai b) reetkasti glavni nosai
14
3 Poloaj kolnika u poprenom presjeku
Zatvorenimse mostovima nazivaju oni mostovi u kojih se
kolnik oslanja na donji pojas, a mogue je izvesti i gornji
vjetrovni spreg (slika 3.3).
U ovom se sluaju popreni raspored prilagouje zadanomu
slobodnom otvoru prometnice to prelazi preko mosta.
Meutim, pri veim rasponima eljeznikih mostova irina moe
biti i vea od one to ju namee slobodni otvor odreuje ju
gornji vjetrovni spreg (
gvs
= l /20).
Slika 3.3: Zatvoreni presjeci mostova s reetkastim GN.
a) cestovni most b) eljezniki most
15
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
Glavni nosai metalnih mostova svode se na dvije vrsti:
punostjeni (limeni) i
reetkasti.
Pri tomu limeni nosai modu biti:
rebrasta ili
sanduasta
poprenoga presjeka.
4.1 Punostjeni nosai
Punostjeni se nosai sastoje od pojasnica i hrptova.
Pojednostavnjeno reeno, pojasnice prenose par sila od
momenta savijanja, a hrptovi poprene sile.
Cilj je sklopovnog oblikovanja punostjenog nosaa postii
zdravu ravnoteu izmeu uinkovita iskoritenja gradiva i
jednostavnosti izvedbe.
16
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
Kako su momenti savijanja promjenjivi du raspona uinkovito
se iskoritenje gradiva postie:
pojaavanjem pojasnica i
prilagodbom uzdunoga
lika nosaa momentnom
dijagramu.
Na slici 4.1 prikazana su
rjeenja za slobodno
poduprti nosa.
Valja spomenuti da danas
potpuno prevladava
nastojanje da izvedba
bude to jednostavnija, a to
onda znai i da uzduni lik glavnog nosaa bude takav.
Dodatne kose
i vodoravne ukrute
Dodatne vodoravne
ukrute
Razinica
Slika 4.1: Slobodno poduprti
elini limeni nosai
Razinica
Razinica
17
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
Slika 4.2 predouje odgovarajua rjeenja za protene nosae
(ovdje preko dvaju polja).
I irina pojasnice moe imati vanu ulogu.
U koritastih eljeznikih mostova manjih raspona rabe se obini,
uskopojasni nosai.
U cestovnih mostova, s popreno nesimetrinimprometnim
optereenjem, poeljno je i kolniki sklop ukljuiti u rad
glavnog nosaa.
Razinica
Sustav okomitih ukruta
Razinica
Dodatne ukrute
18
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
Za poprenu raspodjelbu vanjskog optereenja bitna je i
torzijska krutost glavnih nosaa. Postupni razvoj u smjeru
to povoljnije poprene raspodjelbe predoen je na slici 4.3.
Slika 4.3: Prikaz razvitka
punostjenih glavnih nosaa
19
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
Punostjeni se nosai naelno dijele na:
uskopojasne i
irokopojasne.
U prvih se uzima da su uzduna naprezanja od M i N jednoliko
raspodijeljena po irini pojasa.
To znai da su tlano napregnute pojasnice osigurane od mjesne
nestabilnosti i da su posmina izoblienja pojasnica
zanemariva.
Nosa mora biti otporan na izboavanje i izvrtanje.
Prvo se postie povoljnim omjerompoluirine i debljine lima
(pojasnice) i privarivanjem ukruta (hrpteni limovi).
Izvrtanje se sprjeava ugradbom vodoravnih i poprenih
spregova.
20
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
Uvrijeeni presjeci uskopojasnih glavnih nosaa predoeni su na
slici 4.4.
Radi boljeg iskoritenja glavnih nosaa pojasnice se pojaavaju
privarivanjem dodatnih limova (lamela).
Gledano uzdu nosaa, ti se limovi pruaju na potezu gdje su
statiki nuni, a u poprenom presjeku mogu biti izvana
(slika b) ili unutar (slika c) osnovne pojasnice.
Slika 4.4: Uvrijeeni presjeci uskopojasnih glavnih nosaa
21
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
U oblikovno zahtjevnih mostova izvode se dodatne pojasnice
jednake irine, pri emu je obradba zavara znatno skuplja.
Obradba zavara za oba sluaja predoena je na slici 4.5.
Debljine limova odreene su iskustveno, u zavisnosti od
visine nosaa, a u eljeznikih su mostova pae i propisane.
Pri projektiranju valja dokazati mjesnu stabilnost i
posminu krutost pojasa.
Slika 4.5: Obradba zavara pri pojaavanju pojasnica
22
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
U irokopojasnih nosaa valja voditi rauna o sudjelujuoj
irini pojasnice.
Naime, zbog posminog poputanja pojasnice u smjeru
uzdunih naprezanja za ove nosae ne vrijedi Bernoullijeva
predpostavka o ravnosti presjeka i nakon savijanja.
Zbog meudjelovanja uzdunih i posminih naprezanja u
pojasu openito je sudjelujua irina promjenjiva du
raspona.
Budui da je glavni uzrok smanjenja uzdunih naprezanja od
hrpta prema rubovima pojasnice posmina podatljivost,
sudjelujua irina zavisi u odluujuoj mjeri od omjera b/l.
Sljedei je vaan imbenik vrst optereenja, tj. je li rasprostrto
ili pojedinano, te je li simetrino.
23
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
Prihvaenim postupkom odreivanja sudjelujue irine nastaju
proraunski presjeci, predoeni na slici 4.6.
Utjecaj vrsti optereenja na sudjelujuu irinu (b
s
) pojasnice
najprikladnije je predoiti u obliku dijagrama i to dvojako:
za razliite odnose b/l,
promjena b
s
du nosaa.
Oboje je shematski predoeno na slici 4.7.
Slika 4.6: Uvrijeeni proraunski presjeci
24
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1 Punostjeni nosai
Slika 4.7: Sudjelujue irine
a) za razliite odnose b/l b) promjena du nosaa
25
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1a Rotiljno djelovanje
Na mostovima male sklopovne visine i razmjerno velike
irine predvia se vie uzdunih nosaa popreno
povezanih nizom nosaa krutih pri savijanju.
Pri tomu i jedni i drugi nosai mogu biti torzijski popustljivi
to ne e onemoguiti povoljno rasprostiranje optereenja na
vie uzdunih nosaa.
Ovo zajedniko djelovanje nosaa u prenoenju optereenja
nazivamo rotiljnimdjelovanjem, a odgovarajui sklop naziva
se rotiljem.
Ulogu (rasprostrtih) poprenih nosaa moe preuzeti i AB
kolnika ploa.
Rotilji mogu biti pravokutni (znatno ee) ili kosi.
U mostova su u pravilu izravno poduprti samo uzduni nosai.
26
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.1a Rotiljno djelovanje
Na slici 4.8 predoeni su jednostavni rotilji s etirima
uzdunim nosaima.
Slika 4.8: Rotiljni sklop s etirima uzdunim nosaima
a) elini popreni nosai b) ploa nadomjeta PN-e
27
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Reetkasti su se nosai razvili iz punostjenih u II. polovici XIX.
st. jer je pri veim visinama nosaa hrbat bivao sve slabije
iskoriten.
Prvo su se rabili gusto razmjeteni krini nizovi tapova od
plosnog elika, a s vremenom se je broj tapova postupno
smanjivao.
Danas je taj razvoj doveo do posve jednostavnih oblika
reetaka s trokutastom ispunom, u skladu s injenicom da
gradivo biva razmjerno sve jeftinije, a rad sve skuplji.
Reetkasti su nosai nenadomjestivi u eljeznikih grednih
mostova veih raspona, dok se u cestovnih mostova rabe
iznimno rijetko.
Jo im je vano podruje primjene: ukrutni nosai viseih
mostova vrlo velika raspona (iznad 1.700 m).
28
4.1 Punostjeni nosai
4.2 Reetkasti nosai
Budui da je za reetkasti nosa potrebna razmjerno velika
visina sklopa, oni su openito krui od punostjenih, a zbog
preteno osnoga prijenosa sila u tapovima gradivo je
znatno bolje iskoriteno nego u uskopojasnih punostjenih
nosaa.
Razmjerno se jednostavno sklapaju dizalicama manje nosivosti.
Valja spomenuti da je upravo na sklapanju reetaka prvi put
primijenjeno slobodno preputanje, jo u XIX. st.
Optereenje se naelno prenosi u vorovima reetke, ali se u
zadnje vrijeme sve ee posee za sprezanjemkolnika i
glavnih nosaa i to i AB ploa i elinih rebrenica
(ortotropnih ploa).
Sprezanje s AB ploom odavno je uvrijeeno u cestovnih
mostova, ali ima sve vie primjera i eljeznikih.
29
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Glavni su dijelovi reetkastog nosaa:
pojasni tapovi i
tapovi ispune.
I u reetkastih je nosaa prvotno bila visina sklopa promjenjiva
du raspona, radi boljeg iskoritenja gradiva (slika 4.9).
Slika 4.9: Reetke promjenljive visine
30
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Danas se tei za to jednostavnijimoblicima iz reenih
razloga, pa se i pri vrlo velikimrasponima rabe usporedni
pojasi.
I ispuna je, kako je ve reeno, vrlo jednostavna trokutasta.
U strunom tivu engleskoga govornog podruja uvrijeeni su
povijesni nazivi reetaka s obzirom na ispunu.
Tako se ispuna s naizmjence uzlaznim i nizlaznim kosim
tapovima (slika 4.10a) naziva Warrenovom.
Slika 4.10a: Reetke
s Warrenovom ispunom
31
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Ispuna s nizom uzlaznih kosih tapova (preteno tlanih) nosi
Howeovo ime (slika 4.10b, gore), a ona s nizlaznimnizom
(preteno vlanih) kosih tapova Prattovo (slika 4.10b,
dolje).
Reetkasti su nosai to su predoeni na slikama 4.10a i 4.10b
tz. trapezasti nosai u kojih je kolnik smjeten uz donji
pojas reetke.
Slika 4.10b: Howeova (gore)
i Prattova (dolje) ispuna
32
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Warrenova je ispuna najprikladnija za reetkaste nosae
mostova jer su zbog promjenjivoga (prometnog) optereenja
kosi tapovi i inae naizmjence napregnuti tlakom i vlakom.
Na pitanje kojoj od drugih dviju vrsti dati prednost, odgovor je:
Prattovoj.
Visina sklopa (osni razmak pojasa) bira se priblino, u zavisnosti
od raspona:
slobodno poduprte grede h
k
/l = 1/7 1/9
proteni nosai h
k
/l = 1/9 1/10.
Oblikovno su prihvatljivije reetke bez okomitih tapova
(vertikala), slika 4.9a gore.
U tom se sluaju kosnici izvode neto strmije nego u drugih
ispuna: 55 65 prema vodoravnoj ravnini.
33
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Sljedei je oblik ispune s dvostrukim nizom kosnika: rombasta
ispuna (slika 4.10c).
U njih kolnik moe biti ili uz donji ili uz gornji pojas.
Izraz dvostruki rabi se zbog toga to u ovih reetaka poprenu
silu prenose po dva kosnika. Zbog toga se ovi nosai esto
zovu dvostrukimreetkama.
Slika 4.10c: Reetka rombaste ispune
34
4.2 Reetkasti nosai
Na kraju spomenimo i ispunu K, koja je takoer s dvostrukim
nizom kosnika (slika 4.10d).
Nedostatak joj je u tomu to se javljaju vea drugotna
(sekundarna) naprezanja (od savijanja) nego u drugih ispuna,
pa se je i ranije vrlo rijetko rabila. Zbog toga se gubi osnovna
prednost dvostruke ispune: tlani su tapovi upola krai.
Ipak, prikladna je za vodoravne spregove irokih mostova.
Slika 4.10d: Druga vrst ispune s dvostrukim nizom kosnika: K ispune
35
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Pri veim visinama RS-a (pri veim rasponima) razmak je
meu osnovnim vorovima vei od najpovoljnijih 10 12 m,
pa se ugrauju drugotne reetke (slika 4.11).
Na lijevoj je slici prikazana drugotna reetka unutar osnovne
Warrenove ispune s trima okomitim tapovima i dvama
kosnicima, ime je osnovni razmak meu vorovima
raetveren.
Desna pak slika predouje umetanje okomitih tapova u
rombastu ispunu.
Slika 4.11: Reetke s drugotnom ispunom.
Lijevo: dodatne potpore gornjem pojasu Desno: dodatne potpore donjem pojasu
36
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
tapovi bi teorijski trebali biti zglobno prikljueni u
vorovima i u poetku se tako doista i radilo.
Meutim, to je povezano s mnogim potekoama, ali i
nedostatcima, pa se danas pribjegava potovanju osnovnih
sklopovnih pravila:
to vea sklopovna visina jami mali progib ( l /1000).
Optereenja se unose u nosa preko vorova.
Osi tapova sijeku se u vorovima.
Vitkost tapova ograniava se na lambda = 50 60 kako
bi drugotna naprezanja ostala u prihvatljivim granicama.
vorni limovi moraju biti najmanjih moguih izmjera
radi smanjenja utjecaja upetosti u vorovima.
37
4 Vrsti nosaa metalnih
4.2 Reetkasti nosai
Prije su se (uglavnom jednostjeni) tapovi spajali
zakovicama.
Danas se rabe samo dvostjeni tapovi i spajaju se
zavarivanjem.
vorni su se limovi u zakovanoj izvedbi prikljuivali s vanjske ili
s unutarnje strane okomitih krakova dvostjenih pojasnih
tapova.
Danas su pak vorni limovi u istoj ravnini s okomitim krakovima
pojasnih tapova i sastavni su dio pojasa.
Pojasni tapovi prolaze neprekinuti kroz vorove, a
gradilini (montani) se nastavci izvode blizu vora, ali izvan
vornog lima.
Nastavci se izvode s pomou prednapetih vijaka ili
zavarivanjem.
38
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Izmjere tapova odreuju se iz ekstremnih sila, razliitih za
pojedine tapove.
Pri tomu se zadravaju obrisi tapova, a mijenja se debljina.
Uvrijeeni presjeci tapova predoeni su na slici 4.12.
Slika 4.12: Uvrijeeni popreni presjeci tapova reetke
39
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Primjeri vorova Warrenove reetke predoeni su na slikama
4.13a i b.
Slika 4.13a: Detalji vorova reetke
40
4 Vrsti nosaa metalnih mostova
4.2 Reetkasti nosai
Slika 4.13b: Detalji vorova reetke
41
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
U eljeznikih su se mostova sve do nedavno razlikovali
otvoreni i zatvoreni kolnici. Ovi su se drugi izvodili u
naseljima ili na prijelazu preko drugih prometnica.
Otvoreni su kolnici imali prednost u jednostavnosti, ali i u
injenici da eljeznika posteljica od drobljenca, koja je s
kolosijekom i privrsnim priborom teka oko 30 kN/m, ini
znatan dio stalnog optereenja.
Meutim, i zatvoreni kolnici imaju svojih prednosti:
Smanjuju buku pri prolazu vlaka preko mosta.
Zatiuju prostor ispod mosta.
Omoguuju strojno uzdravanje kolosijeka poput onoga na
otvorenoj pruzi.
Zbog toga se danas grade uglavnom zatvoreni kolnici.
42
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici
Tranice se polau na hrastove pragove koji donekle priguuju
udarce i smanjuju buku.
Pragovi mogu biti privreni za elini sklop nepomino i
pomino (slika 5.1).
nepomini prikljuak
pomini prikljuak
Slika 5.1: Nepomino i pomoino privrenje
eljeznikih pragova na otvorenom kolniku mosta
43
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici
Ovi kolnici moraju biti popoeni po cijeloj irini mosta kako bi
prolaz slubenog osoblja bio siguran.
Ranije je taj pod bio od drvenih mosnica, a u novije doba od
rebrastog lima (slika 5.2).
Na slici je prikazan i zatitni kutnik 10 160 15 kakav se rabi
na Njemakim dravnim eljeznicama.
Slika 5.2: Sigurnosni ureaji na otvorenom kolniku
44
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici
U mostova raspona do 40 m pragovi se mogu polagati izravno
na glavne nosae (slika 5.3,a).
Pri veim rasponima irina mora biti vea radi stabilnosti
(b l/20), pa se mora posegnuti za poprenim nosaima
(slika 5.3, b i c).
Sva su tri rjeenja primjenjiva kada je raspoloiva visina sklopa
dostatna.
Slika 5.3: Popreni presjeci otvorenoga kolnika eljeznikih mostova
45
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici
Pri maloj raspoloivoj visini rabe se inaice predoene na slici
5.4. Vano je nastojati da jedan od pojasa drugotnih uzdunih
nosaa (DUN) poklopi s jednim od pojasa poprenog nosaa
(PN).
U svim prikazanim sluajevima nuno je stabilizirati presjek
vodoravnim spregovima.
U sluaju reetkastih glavnih nosaa rjeenja su zapravo jednaka
ovima (osim onoga na slici 5.3, a).
Slika 5.4: Popreni presjeci otvorenoga kolnika eljeznikih mostova
46
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici
Popreni nosai najee su simetrini (ili blago nesimetrini)
limeni nosai presjeka I.
Na reetkaste glavne nosae (GN) prikljuuju se u vorovima
(razmak 5 10 m).
U punostjenih GN razmaci su u pravilu manji.
U koritastih mostova oni su sastavni dio vodoravnih spregova.
Kruto se veu s DUN i GN, pri emu ih ovi prvi lagano uvru
(tordiraju), a u druge su elastino upeti.
Stupanj upetosti zavisi od opega rjeenja poprenoga presjeka.
Tako u koritastih mostova zavisi od bone krutosti pojasa
GN, ali i o optereenju susjednih PN.
U zatvorenih mostova s reetkastim GN odreen je okvirnom
krutou. 47
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici
Na slici 5.5 predoen je rotilj to ga ine DUN-i i PN-i, a na
slici 5.6 prikljuak PN-a na GN.
Slika 5.5: Nosivi sklop otvorenoga kolnika
Slika 5.6: Prikljuak poprenog nosaa
na vii punostjeni GN
48
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
5.1.1 Otvoreni kolnici
Drugotni uzduni nosai (DUN-i) izrauju se od valjanih profila
I pri manjim rasponima, a od zavarenih limova pri veima.
Izvode se kao proteni
(kontinuirani nosai),
a nastavak na mjestu
PN-a prikazan je na
slici 5.7.
Proraunavaju se kao
nosai na popustljivim
potporama.
spojni lim
Slika 5.7: Spoj drugotnog
uzdunog i poprenog nosaa
49
5 Kolnici metalnih mostova
5.1 eljezniki mostovi
5.1.2 Zatvoreni kolnici
Kako je ve reeno na glavnim se eljeznikim prugama
zahtijeva prolaz posteljice preko mosta.
Korito za smjetaj drobljenake posteljice izvodi se od AB ili
kao elina rebrenica.
AB se ploa moe i spregnuti s GN-em, iako se ee rabi neto
skuplja, ali znatno laka rebrenica (slika 5.8).
Slika 5.8: Popreni presjek zatvorenoga kolnika sa zastorom od drobljenca
50
5 Kolnici metalnih mostova
5.2 Cestovni mostovi
Kolniki sklopovi cestovnih mostova danas se iskljuivo grade
kao zatvoreni, s tim to ih ima dvije vrsti:
AB ploa,
rebrenica (ortotropna ploa).
AB ploa moe ispod sebe imati eline nosae, a moe biti i
bez njih.
5.2.1 AB ploa
Rabi se na mostovima malih i srednjih raspona i redovito se
spree s elinim nosaima.
Moe se sprezati:
samo s uzdunim nosaima,
samo s poprenim nosaima,
s obojima.
51
5 Kolnici metalnih mostova
5.2 Cestovni mostovi
5.2.1 AB ploa
AB ploa redovito ima viestruku ulogu, pa treba provjeriti:
savijanje u smjeru okomitu na glavne nosae ili okomito na
poprene nosae ili dvosmjerno savijanje,
njezinu ulogu u raspodjelbi optereenja na glavne nosae,bez
obzira na to ima li poprenih nosaa,
njezinu spregnutost s glavnim i moda s poprenim nosaima,
njezinu ulogu u preuzimanju posminog tijeka sanduastih
GN,
Njezinu ulogu u vodoravnoj stabilizaciji sklopa.
Debljina joj se kree od 20 do 25 cm pri malim rasponima (do
4 m), a pri velikima (do 8 m) je promjenjiva: 25 cm u polju, a
40 cm nad potporama.
52
5 Kolnici metalnih mostova
5.2 Cestovni mostovi
5.2.1 AB ploa
Ako se ploa betonira na samomu mjestu, s tim to joj se oplata
oslanja samo na elini sklop, vrlo je vaan redoslijed
betoniranja.
Dosta se esto ploa izvodi od predgotovljenih dijelova. Pri
tomu valja davati prednost poprenimradnim rekama.
Prednapinjanje ploe u novije je doba poptpuno naputeno.
Beton mora biti vie vrstoe, najmanje C25/30.
O ulozi ploe u spregnutomu sklopu bit e rijei kasnije.
U poprenom presjeku ploa se redovito izvodi tako da prati
nagib kolnika.
Ravnost povrine ploe mora biti unutar dopustivih
odstupanja: 1 cm na 4 m duljine u bilo kojemu smjeru.
53
5 Kolnici metalnih mostova
5.2 Cestovni mostovi
5.2.2 Rebrenica
elini lim debljine najmanje 12 mm pojaava se uzdunim
rebrima na razmaku 300 mm, dok se poprena rebra
postavljaju na razmacima to ih mogu podnijeti uzduna.
Mali razmaci ublaavaju mjesno izobliivanje lima, koje bi tetilo
asfaltnom zastoru pod usredotoenim teretom.
Ipak, ovo se izobliivanje ne moe sprijeiti, pa zbog toga asfaltni
zastor bre propada nego na AB ploi.
Rebrenica je sastavni dio elinoga GN-a, a isplativa rjeenja
postiu se pri srednjim i veim rasponima (iznad oko 90 m).
Ona ima viestruku ulogu u sklopu, kao i AB ploa, s tim to je
proraun ovdje neto sloeniji.
54
5 Kolnici metalnih mostova
5.2 Cestovni mostovi
5.2.3 Zavrni radovi
U pogledu zavrnih radova na ovim mostovima nema bitnih
razlika u odnosu na one na betonskima.
To e se najbolje vidjeti iz sljedeih dviju slika.
Slika 5.9: Opi presjek
cestovnog mosta (gore i desno)
Slika 5.10: Kolniki zastor
na elinoj rebrenici
55
6 Spregovi
Spregovi su sklopovi s pomou kojih se vie ravninskih
dijelova mosta pretvara u stabilan prostorni sustav.
Njihova je glavna zadaa prijenos vodoravnih optereenja u
smjeru osi mosta i poprijeko na nju.
Druga im je vana zadaa ouvanje stabilnosti glavnih nosivih
dijelova.
elini most ima ove etiri vrsti spregova:
spreg za bone udarce,
koni spreg,
vjetrovne spregove i
poprene spregove.
Prva su tri u vodoravnim ravninama, a etvrti u okomitoj, a na
krajevima mosta moe biti i u kosima.
56
6 Spregovi
6.1 Spreg za bone udarce
Osnovna im je svrha preuzimanje bonih udaraca pri vijuganju
vlaka i ukruivanje drugotnih uzdunih nosaa (DUN-a).
Na slici 6.1 predoene su uvrijeene sheme ovih spregova.
Slika 6.1: Uvrijeene sheme spregova za bone udarce
57
6 Spregovi
6.2 Koni spregovi
Osim to prenose sile koenja i pokretanja vlaka ovi spregovi
prenose i utjecaj rada GN-a na kolniki sklop.
Obino se ugrauju u ravnini donjega vjetrovnoga sprega, pa im
se tapovi djelomice poklapaju (uz primjereno pojaanje).
Uzduna je vodoravna sila to otpada na jedan spreg 1000
1200 kN.
Na slici 6.2a prikazane su statike sheme ovih spregova.
Slika 6.2a: Koni spregovi
58
6 Spregovi
6.2 Koni spregovi
Na slici 6.2b predoena je statika shema konoga sprega za
dvokolosjeni most (lijeva slika), a na desnoj polovici slike
koni spreg kakav se ugrauje na krajevima mosta.
Razmjetaj konih spregova uzdu mosta vezan je za
meudjelovanje kolnika s GN-ima mosta.
eli li se taj utjecaj svesti na najmanju mjeru, u kolnik se
moraju ugraditi razdjelnice tako da na jedan spreg otpadne
60 m duljine kolosijeka.
Slika 6.2b: Koni spregovi
59
6 Spregovi
6.3 Vjetrovni spregovi
To su vodoravni sklopovi to bono stabiliziraju GN-e i
ugrauju se u razini njihovih pojasa.
Pri malim visinama RS-a dostatan je jedan vjetrovni spreg (VS),
dok je pri veim visinama nudan i spreg u razini gornjega
pojasa.
Obino je glavni VS onaj to
preuzima djelovanje vjetra
na vozila na mostu, te bo-
ne udarce, a moda i cen-
trifugalnu silu.
Treba ga postaviti to blie
hvatitu vodoravne sile, jer
se tako smanjuje njezino
djelovanje na GN-e (slika 6.3)
Slika 6.3: Utjecaj vodoravnih
sila na glavne nosae
60
6 Spregovi
6.3 Vjetrovni spregovi
Razmjetaj vjetrovnih i poprenih spregova pri razliitim vrstima
GN-a predoen je na slici 6.4.
Valja voditi rauna o meudjelovanju GN-a i VS-a. Pri tomu
izoblienje pojasa GN-a od osnovnih djelovanja na nj
utjee na sile u tapovima ispune VS-a, dok se udio te ispine
u odteretnomdjelovanju na GN moe zanemariti.
Slika 6.4: Razmjetaj vjetrovnih i poprenih spregova
61
6 Spregovi
6.4 Popreni spregovi
Popreni se spregovi (PS) bitno razlikuju u zavisnosti od
poloaja kolnika u poprenom presjeku.
Tako se za zatvorene mostove (kolnik gore) rabe PS-i predoeni
na slici 6.5.
U gornjem su dijelu slike prikazani lagani, reetkasti, PS-i, a u
donjemu krui, limeni PS-i.
Slika 6.5: Popreni spregovi za mostove s kolnikom gore
62
6 Spregovi
6.4 Popreni spregovi
Osim toga bitno se razlikuju PS-i na krajevima mosta od onih
izmeu.
Prvi prenose sva vodoravna optereenja na leajeve mosta i
imaju ukrutnu ulogu (uvanje oblika poprenoga presjeka),
dok drugi uglavnom slue kao ukrute, ali i preuzimlju torzijska
djelovanja.
Na slici 6.6 prikazani su PS-i koritastih i zatvorenih presjeka.
Slika 6.6: Popreni spregovi
koritastih i zatvorenih presjeka
63
7 Spregnuti sklopovi
AB ploe odavna su rabljene kao kolnike ploe elinih
mostova, ali je do primjene sprezanja, tj. uinkovite primjene
dvaju gradiva od kojih svako dolazi do izraaja sa svojim
prednostima, dolo gotovo sluajno.
Naime, tz. Savski most (Kolni most) u Zagrebu, izgraen 1939.
bio je proraunan kao nespregnuti, ali je spregnut zato to
su inenjeri ugradili modanike po osjeaju. Prigodom
pokusnog optereivanja mosta uvidjelo se je kako je
sprezanje uinkovit postupak to potpunijeg iskoritavanja
vlastitosti gradiva: betona u tlaku, a elika u vlaku.
Modanici kao sredstvo za sprjeavanje meusobnoga
sklizanja razliitih slojeva nosaa bili su i otprije poznati u
drvenih sklopova. Ovdje su samo preinaeni, u skladu s
vlastitostima sprezanih gradiva.
Valja spomenuti da se spregnuti sklopovi rabe i izvan mosto-
gradnje, pa i uz uporabu drugih gradiva (npr. drvo beton). 64
7 Spregnuti sklopovi
Uvrijeeni popreni presjeci
cestovnih mostova predo-
eni su na slici 7.1.
Valja uoiti da se pri manjim
rasponima rabe gotovi
valjani nosai, za neto vee
simetrini limeni (sastavljeni
zavarivanjem, a za najvee
nesimetrini limeni nosai.
Slini se presjeci rabe i za
ukrutne sklopove ovjeenih
mostova.
Jedno su se vrijeme rabili
sanduasti elini nosai, dok
je to danas znatno rjee.
Slika 7.1: Popreni presjeci suvremenih
spregnutih cestovnih mostova 65
7 Spregnuti sklopovi
Najvanije vrsti modanika predoene su na slici 7.2
Slika 7.2: Uvrijeeni modanici
spregnutih mostova
Lijevo: kruti
Desno: vitki
66
7 Spregnuti sklopovi
Uvrijeene proraunske predpostavke:
elik i beton izotropna su elasto-plastina gradiva.
Tokasto razmjetena spojna sredstva nadomjetaju se
proteno raspodijeljenima.
Nema odizanja ploe od nosaa, tj. jednaka je zakrivljenost
betonskog i elinog dijela.
Presjeci ostaju ravni nakon savijanja.
Mehanike vlastitosti betona i elika opisuju se uvrijeenim tz.
radnim dijagramima.
Pri tomu su razmjerna skraenja ograniena na 3,5
o
/
oo
, dok su
razmjerna razvlaenja elika naelno neograniena, a
skraenja su uvjetovana skraenjem betona (obino na 5,0
o
/
oo
).
Djelovanju skupljanja i puzanja betona mora se posvetiti osobita
pozornost u proraunu.
67
7 Spregnuti sklopovi
Uinak sprezanja najbolje se vidi iz usporedbe naprezanja u
nespregnutu i poptuno spregnutu presjeku (bez djelovanja
skupljanja i puzanja betona, slika 7.3).
Slika 7.3: Djelovanje savijanja. Gore: nespregnut presjek; Dolje: poptuno spregnut presjek
68
7 Spregnuti sklopovi
Preraspodjelba naprezanja u presjeku pod djelovanjem
skupljanja i puzanja betona predoena je na slici 7.4.
Valja uoiti da je prirataj naprezanja u eliku znatno vei uz
rub to je izravno povezan s ploom.
Za izmjere elinoga presjeka najee je mjerodavno
naprezanje na donjemrubu, ali treba voditi rauna i o
naprezanjima na gornjem rubu, gdje moe biti ugroena
stabilnost.
naprezanja
Slika 7.4: Preraspodjelba naprezanja zbog puzanja betona
69
7 Spregnuti sklopovi
Na slici 7.5 predoen je popreni presjek spregnutoga
zatvorenog eljeznikoga mosta.
Slika 7.5: Popreni presjek spregnutoga zatvorenog eljeznikog mosta
70
8 Rebrenice
Ve je spomenuto kako se rebrenice (ortotropne ploe)
spreu s pojasima GN-a radi uinkovitijega djelovanja.
Rebrenica se sastoji od ravnog lima deb. 12 20 mm ukruena
nizom uzdunih rebara (UR) na razmaku od oko 300 mm
to proteno prolaze kroz poprene nosae (PN).
Razmak PN-a zavisi od krutosti
UR-a i kree se od 1,8 m do
4,5 m.
Ravni je lim ujedno i pojas UR-a
i PN-a.
Shema razmjetaja UR-a i PN-a
predoena je na slici 8.1.
PN-i su u pravilu obrnuta pres-
jeka T, a UR se rade dvojako:
kao otvorena ili zatvorena.
Slika 8.1: Tlocrtni popreni
raspored dijelova eline rebrenice 71
8 Rebrenice
Uvrijeeni popreni presjeci UR predoeni su na slici 8.2.
Obje vrsti rebara imaju svoje prednosti i nedostatke, ali valja
istaknuti tri kljune injenice:
Zbog osjetno vee krutosti
zatvorenih UR-a PN-i se
izvode na veim razmacima.
Zavarivanja je u zatvorenih
UR-a upola manje nego u
otvorenih, to je njihova
nakjvea prednost.
Izvedba je zatvorenih UR
znatno sloenija i zahtjevnija,
to je njihov jedini nedosta-
tak.
Slika 8.2: Popreni presjeci uzdunih rebara.
a) otvorena UR; b) zatvorena UR
72
8 Rebrenice
Na slici 8.3 prikazani su detalji prikljuaka otvorenih i
zatvorenih UR-a na PN-e.
Slika 8.3: Detalji prikljuaka UR. Gore: otvorena UR; U sredini i dolje: zatvorena UR
73
9 Izvedba
Tri osnovna postupka izvedbe elinih mostova jesu:
sklapanje na stojeoj skeli,
postupno navlaenje i
postupno preputanje (slobodna konzolna gradnja).
U prvom sluaju predgotovljeni se komadi dopremaju na
mjesto ugradbe s pomou autodizalica ili plovnih dizalica i
spajaju na mjestu zavarivanjem ili s pomou prednapetih
vijaka.
Pri postupnom navlaenju
predgotovljeni se komadi
prvo okrupnjavaju na pri-
kladnoj skeli, a zatim nav-
lae s pomou kolica s
valjcima (slika 9.1).
Postupak je osobito prikladan
za gredne mostove i nadlu-
ne sklopove lunih mostova.
Slika 9.1: Kolica s valjcima
za uzduno navlaenje
74
9 Izvedba
Lijep primjer ovako izvedena mosta jest kolniki sklop mosta
preko Krke na AC Zagreb Split, slika 9.2.
Slika 9.2: Postupno navlaenje elinog nadlunoga sklopa
mosta preko Krke na AC Zagreb Split
75
9 Izvedba
Postupno preputanje izvodi se s pomou dizalica derrick, koje
su naelno sline nosivom sklopu krletke za izvedbu
odsjeaka betonskih mostova (slika 9.3).
Predgotovljeni komadi dopremaju se
pod mjesto ugradbe plovilima
ili kopnenim prijevoznim sred-
stvima, a odatle ovim dizalicama.
Na takav su nain graeni, primje-
rice, ukrutni sklop ovjeenog
mosta dr. Franje Tumana kod
Dubrovnika (slika 9.4), te luk i
nadluni sklop obnovljenog
mosta preko Novskoga drila
(stari Masleniki most, slika
9.5).
Slika 9.3: Dizalica derrick za sklapanje
dijelova elinog mosta (gore)
Slika 9.4: Prizor graenja Dubrovakog mosta (dolje)
76
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
a) Kolni most na Savskoj cesti u Zagrebu
Prvi most u svijetu sa spregnutim kolnikim sklopom, izgraen
1939. slika 10.1.
Slika 10.1: Uzduni raspored i popreni presjek kolnoga mosta na Savskoj cesti u Zagrebu
77
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
b) Most preko Save kod Stare Gradike
Prvi veliki most u Hrvatskoj s Warrenovom reetkom, izgraen
1956. slika 10.2.
Slika 10.2: Popreni presjek i uzduni raspored
mosta preko Save kod Stare Gradike
78
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
c) Most preko Save kod Oraja (upanje)
elini gredni most najveeg raspona u Hrvatskoj, izgraen
1968. sruen 1991. obnovljen 2000. slika 10.3.
Slika 10.3: Uzduni raspored i popreni presjek
mosta preko Save kod Oraja (upanje)
79
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
d) Most preko Drave kod Donjeg Miholjca
elini gredni most nepromjenjive visine sanduka, najvei
raspon mosta preko Drave, izgraen 1974. slika 10.4.
Slika 10.3: Uzduni raspored
i popreni presjek mosta
preko Drave kod Donjeg Miholjca
80
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
e) Most preko Drave u Osijeku (kod Tvre)
Na mjestu cestovnog mosta izgraena 1962. pa sruena 1991.
izgraen je jedan od najljepih gradskih mostova u Hrvatskoj
(slika 10.5).
Slika 10.5: Uzduni raspored i
popreni presjek mosta preko
Drave u Osijeku (kod Tvre)
81
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
f) Most preko Dunava kod Erduta
Najmlai od triju velikih mostova to povezuju Hrvatsku sa
susjednom Vojvodinom, izgraen 1984. (slika 10.6).
Slika 10.6
82
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
g) Cestovni most preko Kupe u Karlovcu
Primjer gradskog mosta s elinim rasponskim sklopom u
zakovanoj izvedbi, izgraen 1947. (slika 10.7).
Slika 10.7: Uzduni raspored i popreni presjek ceste preko Kupe u Karlovcu
83
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
h) Obnovljeni most preko Novskoga drila (stari
Masleniki most)
elini luk najveeg raspona u Hrvatskoj, izgraen 1959. sruen
1991. obnovljen 2005 (slika 10.8).
Slika 10.8: Popreni presjek i uzduni
raspored staroga Maslenikog mosta
84
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
i) Most dr. Franje Tumana u Dubrovniku
Prvi (i za sada jedini) ovjeeni most u Hrvatskoj sa spregnutim
ukrutnim sklopom, izgraen 2002. (slika 10.9).
Slika 10.9
85
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
j) Most preko Krke kod Skradina na AC Zagreb - Split
Prvi veliki luni most sa spregnutim nadlunim sklopom i jedan
od pet najljepih mostova u Hrvatskoj, izgraen 2005. (slika
10.10)
Slika 10.10
86
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
k) Most preko Mirne na Istarskoj AC
Najdulji spregnuti most i jedan od najljepih u Hrvatskoj,
temeljen na zabijenim elinim pilotima, izgraen 2005. (slika
10.11).
Slika 10.11
87
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
l) Obnovljeni most preko Save kod Jasenovca
Prvotni rasponski sklop od PB mosta izgraena 1973. i sruena
1991. nadomjeten je 2005. elinim, jer bi onaj od PB bio
preteak uz potovanje zahtjev na trajnost (slika 10.12).
Slika 10.12
88
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
m) Most hrvatskih branitelja u Rijeci
Malen, ali vrlo skladno oblikovan elini most, izgraen 2001.
(slika 10.13).
Slika 10.13
89
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
n) Dolinjak Martinica na istonom prilazu Rijeci
Most sa spregnutim RS izgraen 2006. u izvanredno
nepovoljnim okolnostima geometrije ceste i graenja (slika
10.14).
Slika 10.14
90
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
o) Most preko Drave na Zapadnoj zaobilaznici Osijeka
elini most preko Drave najveeg raspona u Hrvatskoj,
izgraen 2007. (slika 10.15).
Slika 10.15
91
10 Primjeri izvedenih mostova
10.1 U Hrvatskoj
p) Most preko Mure na AC Zagreb - Budimpeta
Zajedniko djelo hrvatskih i maarskih inenjera. Maari:
projekt i nadzor; Hrvati: izvedba i ispitivanja. Izgraen 2008.
(slika 10.16).
Slika 10.16 92
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
a) Visei mostovi velikih raspona u SAD
93
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu b) Most Akashi Kaikyo u Japanu
94
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
b) Most Akashi Kaikyo u Japanu
95
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
c) Europski visei mostovi
96
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
Utjecaj vrsti ukrutnoga sklopa na utroak elika
97
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
d) Razvitak ovjeenih mostova
98
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
d) Razvitak ovjeenih mostova
99
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
e) Most Normandie na uu Sene u Francuskoj
100
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
f) Most resund izmeu Danske i vedske
101
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu g) Kamenarski most
(Stonecutters Bridge) u Hongkongu
102
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
h) Dolinjak Millau u Sredinjoj visoravni u Francuskoj
103
10 Primjeri izvedenih mostova
10.2 U svijetu
i) Most Rion Antirion preko Korintskog tjesnaca u Grkoj
104