PAMENJE

Lozena Ivanov
Odjel za psihologiju
Sveuilite u Zadru

PAMENJE je mogunost usvajanja, zadravanja i
koritenja informacija.

Uenje je vie usmjereno na usvajanje informacija.
Pamenje je vie usmjereno na zadravanje
informacija i kasnije koritenje istih.
To nije samo pohranjivanje injenica, nego je to i
dinamian proces (na osnovu drugih znanja stvaramo
novo).
ORGANIZACIJA pamenje mora biti izuzetno
dobro organizirano zato to nam neke informacije
brzo trebaju.

DVA SU GENERALNA PRISTUPA :

strukturalisti koji objanjavaju kako je pamenje
organizirano, tj. gdje se pohranjuju informacije
bave se procesima tj. zanima ih koji su i kako se
pohranjuju- pristup procesiranja informacija
Razine zapamenosti:
- razina traga, kada se ponovno uenje sadraja koje
nismo u stanju reproducirati (ponoviti) niti prepoznati,
odvija bre i uspjenije nego uenje sadraja koje nikad
nismo uili,
- razina prepoznavanja, kada sadraje nismo u stanju
reproducirati, ali ih moemo prepoznati meu ostalim
sadrajima,
- razina reprodukcije, kada sadraje koje smo uili
moemo u potpunosti obnoviti,
- razina automatizacije, kada sadraje koje smo uili u
svakoj prilici i u svako vrijeme moemo brzo, vjeto i u
cijelosti obnoviti.

SENZORNO
PAMENJE
KRATKO-
TRAJNO
PAMENJE
DUGO-
TRAJNO
PAMENJE
informacije
pronalaenje
panja
ponavljanje
kodiranje
Tok kretanja informacija kroz razliite faze pamenja
SENZORNO PAMENJE - traje jako kratko, od
nekoliko milisekunda do nekoliko sekundi

vrste senzornog pamenja :
- ikoniko pamenje - vidno - traje oko sekunde
- ehoiko sluno traje oko 2-4 sekunde
Omoguuje nam prepoznavanje podraaja
Da bi prepoznavanje bilo uspjeno trebaju biti ukljuene
informacije iz dugotrajnog pamenja
Ovo pamenje je ogranienog kapaciteta.

SENZORNO
PAMENJE
KRATKO-
TRAJNO
PAMENJE
DUGO-
TRAJNO
PAMENJE
informacije
pronalaenje
panja
ponavljanje
kodiranje
Tok kretanja informacija kroz razliite faze pamenja
KRATKOTRAJNO PAMENJE (radno pamenje)
traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta

FUNKCIJE KRATKOTRAJNOG PAMENJA
- ako nam informacija ne treba za kasnije, onda je
ponavljanjem zadravamo onoliko dugo koliko nam je
potrebna, a zatim je gubimo;
- ako nam je potrebna za kasnije onda je nastojimo
tako kodirati da je to uspjenije pohranimo u DTP;
- kada nam je potrebna neka informacija koju ve
imamo u DTP, onda je iz DTP vratimo u KTP i
koristimo
se s njom koliko nam je potrebno (radno pamenje).


Kapacitet KTP je ogranien na
5-9 estica.

8 3 6 2 4 5 (6 estica)

2 4 - 3 1 - 6 8 (3 estice)

6 3 5 7 5 4 (2 estice)

SENZORNO
PAMENJE
KRATKO-
TRAJNO
PAMENJE
DUGO-
TRAJNO
PAMENJE
informacije
pronalaenje
panja
ponavljanje
kodiranje
Tok kretanja informacija kroz razliite faze pamenja
Superior
temporal
gyrus
Precentral
gyrus
Inferior
frontal gyrus
Znaajne aktivacije povezane
s radnim pamenjem
Lijeva hemisfera
Znaajne aktivacije povezane
s radnim pamenjem
Desna hemisfera
Precentral
gyrus
Superior
temporal gyrus
Superior
parietal
lobe
DUGOTRAJNO PAMENJE


ima neogranieni kapacitet
Prevladava miljenje da su jezine informacije
organizirane u vorove i pohranjene u obliku
semantike mree.

Za pronalaenje informacija znaajni:
- znaci za dosjeanje koji omoguavaju ulaz u
ira
podruja DTP u kojima bi se mogla nalaziti traena
informacija, i
- znaci za kodiranje, znaci koji su koriteni
prilikom pohrane informacija.

ahisti dobro pamte raspored figura iz stvarne
ahovske partije.
Raspored nasumino razmjetenih figura teko ue i
loe pamte zato to nemaju smisla.

Pamenje se dijeli na:
1. deklarativno pamenje odnosi se na znanje
injenica
- semantiko pamenje
- epizodiko pamenje
2. proceduralno pamenje odnosi se na znanje o
tome kako neto uiniti.
Po emu je poznat Sigmund Frojd?
Gdje se nalazi kosi toranj?
Navedi napoznatije njemake marke automobila!
Koji je esti planet u sunevom sustavu?
Koji je glavni grad Hrvatske?

SEMANTIKO PAMENJE - koje se odnosi na
pamenje rijei, pojmova, gramatikih pravila,
odnosno pamenje openitog znanja i injenica o
svijetu


Gdje ste i kad uli koji je glavni grad Hrvatske?
Dan kada ste poloili prijemni ispit za fakultet
Posljednje ljetovanje
Maturalna veera
Prvi poljubac
Svaa s najboljim prijateljem
Batine koje ste dobili od roditelja, itd.

EPIZODIKO PAMENJE koje se odnosi
na vremensko odreivanje toga kad su se zbili
dogaaji i njihovo vremensko-prostorno
povezivanje, odnosno pamenje vezano za
specifine dogaaje, objekte, ljude.


Zakopavanje dugmadi
Plivanje
Vonja bicikla
Sviranje instrumenta
Pletenje
Matematike operacije, itd.

PROCEDURALNO PAMENJE - odnosi se
na znanje o tome kako neto uiniti (npr.
vjetine).
Ukljuuje tri faze:
- kognitivnu fazu, shvatiti to treba napraviti
- fazu povezivanja, povezati u cjelinu
- automatsko odvijanje vjetine

PODJELA PAMENJA S OBZIROM NA GRADIVO:
simboliko pamenje osnovna znanja
motorno pamenje pamte se pokreti, radnje,
vjetine

logiko pamenje uenje sa smislom
mehaniko pamenje uenje napamet

PODJELA PAMENJA S OBZIROM NA NAMJERU
namjerno uenje za ispit
nenamjerno reklame
Zaboravljanje je pojava gubitka sjeanja koja se oituje
u nemogunosti obnavljanja onih sadraja koji su
prethodnim uenjem inili dio ovjekova iskustva.
Krivulja retencije za Krivulja retencije nakon
ponavljanja u uenju spavanja i budnosti

distribuirano
zbijeno
spavanje
budnost
dani nakon usvajanja sati nakon usvajanja
Osnovni uzroci zaboravljanja:
- postupno osipanje tragova pamenja, tragove
pamenja koje ne koristimo due vrijeme jednostavno
gubimo;
- nemogunost pronalaenja informacija, ako
nemamo dobru strategiju pronalaenja informacija u
DTP neemo je moi pronai kad nam zatreba, to je
isto kao da je nemamo;
- represija, potiskivanje onih sadraja koji su nam
neugodni ili ih se bojimo;
- retroaktivna interferencija, uenje novih sadraja
je uzrok zaboravljanja onih sadraja koje smo
prethodno uili.

proaktivna interferencija - kad neto to smo ranije
nauili ometa ono to danas uimo. Oteava uenje
Zajedniki naziv za obje interferencije je NEGATIVNI
TRANSFER.
POZITIVNI TRANSFER kad uenje jednog gradiva
olakava uenje drugog.
Transfer
Ono to utjee na transfer je slinost materijala i opi
i specifini transfer.
OPI TRANSFER- transfer opih informacija-
prenose se nekakva pravila
SPECIFINI TRANSFER- kad je rije o specifinim
znanjima iz nekog podruja (kad znanje abecede
koristimo kad traimo rije u rjeniku)
BILATERALNI TRANSFER efekt vjebanja s jedne
polovice tijela prenosi na drugu
UNILATERALNI TRANSFER da se vjetina
prenosi s jednog dijela tijela na drugi unutar jedne
polovice tijela (ono to znamo lijevom rukom u stanju
smo napraviti i lijevom nogom).
Pamenje se odvija u odreenom KONTEKSTU
- mjesto estice u nizu
- koliina sadraja koji se ui
- strategija organiziranja ili ponavljanja
- aktivnosti nakon uenja
- povezanost s emocijama
- povezanost sa situacijom
- povezanost s osobinama linosti
- stavovi o pamenju
- dob
- spol
FIZIOLOKA OSNOVA PAMENJA ILI UENJA

S tim se bave razliite struke, interdisciplinarnost

U osnovi kratkotrajno pamenje REVERBEACIJSKI
KRUGOVI - KRUENJE ELEKTRINOG IMPULSA-
uzbuenje meu neuronima koji su povezani. Novi
podraaji prekidaju taj krug i zato je ono osjetljivo

MAKROSTRUKTURALNO GLEDITE prouava se
kako se stvaraju nove veze meu vie neurona
MIKROSTRUKTURALNO GLEDITE prouava
promjene unutar jednog neurona


- ANATOMSKE TEORIJE da se sam izgled stanice
mijenja u pamenju

- NEUROBIOKEMIJSKE TEORIJE promjene u
makromolekuli u samoj stanici. Istraivane su
bjelanevine i nukleinske kiseline (pretpostavka je da
RNK slue kao klju)
Promjene koje se dogaaju u SINAPSAMA
Mnemotehnike tehnike za poboljanje pamenja.
Slue zadravanju sadraja koje bismo najvjerojatnije
zaboravili, a nastoji se:
- povezati nepovezano
- nai dobre znakove za dosjeanje
- uiniti besmisleno smislenim

Pamenje je MUZIKA
Mogunost Usvajanja, Zadravanja I
Koritenja informacija
Metamemorija se odreuje kao znanje o vlastitom
sustavu pamenja.
- izbor najprikladnije strategije u pohranjivanju informacija
- poznavanje vlastitog pamenja

ZNANJE
TRADICIONALNA ILI KLASINA PODJELA:
znanje u uem smislu ope znanje
vjetine vjetina je specifini oblik iskustva i nju ini
psihomotorika ili senzomotorika struktura.
Psihomotorika struktura omoguuje pojedincu da
uspjeno obavlja radnje jednake ili sline onima na
temelju kojih je tu vjetinu uope stekao
VRSTE ZNANJA
Faktografska znanja su nepovezana znanja,
fragmenti, izolirane informacije.
Interpolacijska znanja ukljuuju induktivno znanje -
analize i sinteze, generalizacije - pojmovi,
kategorije, pravila.
Operacijska znanja operiranje znanjima. Ta
znanja se upotrebljavaju u slinim situacijama.
Ekstrapolacijska znanja - primjenjuju se u potpuno
novim situacijama

U kolama uenici najee dolaze samo do
operacijskih znanja jer je ekstrapolacijsko znanje
povezano i sa inteligencijom.

Subjektivni i objektivni faktori uenja i pamenja
Fizioloki: zdravlje, umor, spol, ivotna dob,
struktura ivanog sustava (dispozicije, sposobnosti)
Karakteristike grae: vrsta, koliina, poznatost,
smislenost
Psiholoki: motiviranost, aktivnost (koliina i vrsta),
iskustvo, mentalna kondicija, dubina obrade grae,
vrsta kodiranja i medijacije, vrsta potkrepljenja,
osobine linosti
Objektivni ili fiziki: temperatura u prostoriji,
vlanost zraka, koliina kisika, doba dana, mjesto
uenja
Organizacijski: nain i metode uenja
Posebni faktori pamenja:
vrsta gradiva
nain uenja
namjera zapamivanja
drugo uenja (transfer i interferencija)
stupanj nauenosti
perceptivna diferencijacija
metoda uenja
stupanj osobne angairanosti
broj ponavljanja
broj ponavljanja

uina
k
uinak
Zakonitosti stjecanja
jednostavnih vjetina
Zakonitosti stjecanja
sloenih vjetina
METODE UENJA
globalna metoda uenje sadraja u cjelini
uenje sadraja po dijelovima parcijalno
kombinirana ili progresivna metoda ui se prvi dio,
pa drugi, pa se oba ponove, zatim se ui trei dio,
pa se sva tri ponove - ova metoda daje najbolje
rezultate, ali trai najvie vremena
uenje treba planirati- odrediti vrijeme i ukloniti sve
ometajue faktore
vano je mjesto gdje se ui isto mjesto-nakon
nekog vremena ono samo po sebi provocira na
uenje
definirati blie i dalje ciljeve uenja-podjela na manje
cjeline nagraditi sam sebe-pozitivno se potkrijepiti
razviti unutarnju motivaciju, tj. pronai ono to nas
zanima u tom gradivu
uiti s razumijevanjem
organizirati informacije koje imamo strukturirati
gradivo
grupirati sadraje po slinosti ili razlikama- transfer
upotreba mnemotehnika
vjetina sluanja onoga to predava govori-
prepoznati temeljne ideje
vaan je nain ponavljanja (smisleno)- na poetku
aktivno i esto ponavljanje, na glas je najbolje
izbjegavati interferencije- zato se preporua uenje
prije ili poslije spavanja
dobro je gradivo prenauiti
vano je provjetravanje ako koncentracija kisika
padne ispod 10% pada jako i pamenje
vano je osvjetljenje
temperatura okoline treba biti optimalna
izbjegavati preglasne umove
ergonomski namjetaj
tehnike brzog itanja- itanje bez subvokalizacije-
prosjeni se u minuti proita oko 300 rijei, dok ovom
tehnikom ak 1200
umor oiju tehnike oputanja oiju
vano je voenje biljeki na predavanjima vodi za
literaturu
Panja
predpanja automatska stanje ope pobuenosti
osjetila
panja svjesna i namjerna aktivnost
usmjeravanje
zadravanje
zapovjedni izriaji (Pazite!; Ovo je vano! ...)
promjena obiljeja podraaja (glasa, poloaja, boja)
neobini/ neoekivani podraaji
emocionalno obojeni podraaji
predah za podizanje energije, itd.

UZROCI POTEKOA ZADRAVANJA PANJE

Unutarnji faktori Okolinski faktori
dob
ometajui podraaji u okolini
(amor u razredu ili buka koja
dolazi s ulice)
hiperaktivnost

monotoni glas uitelja
tekoe u uenju

teina gradiva
opa mentalna
(ne)sposobnost

koliina informacija
emocionalni problemi
bolest, umor
Razvoj jedne mape za uenje