UVOD U SOCIOLOGIJU

6 obiljeja sociologije prema Ritzeru tj. glavna obiljeja nove stvarnosti:

1. politika revolucija tradicionalno drutvo feudalizam
graansko drutvo kapitalizam
! politiki se stvaraju oblici za stvaranje kapitalistiki"
gospodarstava
#. industrijske revolicije
! upotreba stroja i podjela rada novi uinak proizvodnje
! masovnost proizvidnje
! stvarna ind. Revolucija za poinje s industrijom tekstila
$. urbanizacija
! npr. %ondon pored grada su se gradila naselja za radnike
&. rast ideje socijalizma
! kapitalizam je stvorio nezadovoljstvo u radnikoj klasi i kao takav
stavlja mnoge zapreke koje treba rijeiti
'. promjenjena uloga religije
! religija poinje gubiti svoje dotadanje znaenje
! sekularizacija religijske zajednice poinju gubiti dotadanje
znaenje( svedeno je na manji dio( ali je i dalje tu s novodobivenom
dimenzijom
! )rkva je maknuta iz donoenja odluka( ali je zadrala pravo kritike
6. irenje utjecaja znanosti
! znanost se probija u srednjem vijeku *filozofija( matematika( kemija(
biologija+ pravo se javlja u ,-....st/
! krajem ,-...st znanost postaje drutveno pri"vatljiva( ali uz uvijet
da ne remeti odnose u drutvu *socijalna fizika o prirodi drutva
ljudski" odnosa/
01).1%12.34 je najjednostavnije reeno znanost o drutvu( ali je to
nepotpuno znaenje.
SOCIOLOGIJA je znanost o drutvu koja prouava razvoj drutva i to
tako da prouava drutvene procese! strukture i odnose kao socijalne
injenice" #definicija sociologije prof. 5undali6a/
Ritzerova sociologija kao teorija iroki sistem ideja koje razmatraju pitanja
drutva od sredinje vanosti.
1
2iddensova sociologija je znanost jer:
! koristi metode sistematskog prikupljanja podataka( istraivanja( teorijskog
miljenja( te logiki procjenjuje argumente
! treba pridonijeti razumjevanju situacije u drutvu
! potrebno je s"vatiti kulturne razlike izmeu razliiti" supina u drutvu
! procjeniti efekte politike
! treba pridonijeti porastu samoprosvje6ivanja svi" drutveni" skupina.
07R8978R: institucije koje su kima funkcioniranja drave
! kada se neto promatra kao socijana injenica *npr. nezaposlenost/( nije
dobra stvar samo zato to biljei rast.
$ODJ%LA &ADA I &%LIGIJA
Dirke'
;rema <irkemu $ su stadija drutva:
1. teoloki stadij *niska svijest/ sve se tumai voljom boanske
mo6i( dominira mitoloka svijet
#. metafiziki stadij teologiju potiskuju misaone konstrukcije i
ideje( te filozofija
$. pozitivni stadij *stadij razvoja znanosti/ temelji se na
znanstvenom iskustvu i istraivanju.
<irkem ima veliku ulogu u podjeli rada( smatra da je vano razviti visoku
razinu socijalne( tj. kolektivne svijsti. -eliki znaaj pridaje raligiji i smatra ju
bitnom za sveukupni razvoj *religija je dua drutva.../.
=Religije su porodile sve to je u drutvu bitno.>
(ar) *1?1?.!1??$./
! ivio u vrijeme oblikovanja socijalistike misli
! filozof( ekonomist( socijalist
@arA priznaje da je kapitalizam najrazvijenija ekonomska formacija kroz
povijst i da je on( u biti( neko prijelazno razdoblje do nastanka savrenog
drutva i poretka socijalizma.
#
0matra da kapitalizam ne moe opstati i kritizira ga da zanemaruje drutvene
odnose i da 6e sam sebe unititi radi toga *buruarstvo+ siromani vs. bogati/(
pored toga( privatno vlasnitvo treba unititi jer potie nepravdu *problem
kapitalizma rast nejednakosti/.
(a) *e+er *1?6&.!1B#?./ podrava kapitalizam
Ceber je kljuna osoba u sociologiji krajem ,.,.st i poetkom ,,.st.
1n je teoretiar koji priznaje i podrava kapitalizam( te brani liberalizam i
buruarstvo.
! kulturalizam Ceber jako aspektira kulturu datog drutva tj. norme i
vrijednosti i materijalna dobra.
0matra( da bi se drutvo moglo prouavati i razumjeti( treba voditi rauna o
tome to sama akcija znai za aktera tj. sudionika u toj akciji.
;rema Ceberu tradiocionalno drutvo obiljeavaju # oblika ponaanja:
1. tradicionalno ponaanje
#. afektivno ponaanje *ratovi/
<ok moderni kapitalizam obiljeavaju ove vrste djelovanja:
1. ciljno racionalno djelovanje
#. vrijednosno racionalno djelovanje.
9ljuna obiljeja modernog kapitalizma su racionalnost i disciplina u
radu( uz istovremeno uvaavanje trita.
Dit modernog kapitalizma: pozitivan odnos prema =privreivanju>( a ne
osuda( te =rad kao spas> ! rad kao stjecanje bogatstva.
)ilj: dobit od rada.
! stjecanje dobara vs. troenja
! racionalnost vs. sti"ijnost
;.74E3: E4 .0;.78: Dirokracija prema Ceberu.
Ceber pridaje veliko znaenje razvoju 94;.74%.F@4 D.R19R4).3:.
;rema njemu birokracija je =racionalna zakonska organizacija>. 1biljeja
birokracije:
! socijalna pojava vezana za slubu( a ne osobu+ za funkcije( a ne
ljude
! to je racionalna organizacija koja poiva na racionlanom
zakonskom autoritetu
$
! redovita djelatnost s"va6ena kao redovita dunost
! "ijerar"ijski ustroj koji omogu6ava red i rad *podreeniGnadreeni/
! dosljedna primjena apstraktnik pravila na sve pojedinane
sluajeve *svi smo jednaki/
! znanje( kvalifikacija i spretnost
! odvajanje slubene aktivnosti od privatnog ivota *inpersonalnost
slubenika/.
Ceber smatra da su birokracije =dominantne institucije industrijskog
drutva>.
Spencer *1?#H.!1BH$./ protivnik socijalizma *priv. vlasnitvo napredak/
! engleski sociolog
! pokuava razviti sociologiju po uzoru na prirosne znanosti uvod u zakon
evolucije
! evolucionistiki princip razvoja mogao bi se primjenjivati i na drutvo *od
najjednstavniji" oblika drutva opori( grupe( preko plemana pa sve do
najsloeniji" oblika nacije/.
Razvoj drutva:
1. opori
#. grupe
$. plemena
&. nacije
! u vrijeme 0pencerovog djelovanja <arIin objavljuje =;orijeklo vrsta>
! smatra da razvoj od nii" ka viim evolucijskim oblicima moe primjeniti i
u sociologiji.
0pencer smatra da se evolucija drutva u sociologiji moe promatrati kroz
*primjenjivost evolucije/:
1. porast broja pojedinaca integrirani" u odreenu skupinu
#. porast broja dijelova na koje se dijeli drutvo tj. porast
"eterogenosti
$. porast sreene "eterogenosti porast koordinacije i tonosti u
vrenju pojedini" funkcija
&. porast stupnja kombinacija meu pojednim funkcijama( porast
specijalizacije pojedini" funkcija i porast koordinacije.
0pencer je bio veliki protivnik socijalizma i protivio se ukidanje privatnog
vlasnitva jer je smatrao daono motivira napredak.
&
D&U,-V%.A S-&A-I/I0ACIJA
! drutvena stratifikacija je pojava koja stoji u sreditu sociolokog
prouavanja
! to je :
! drutvena slojevitost tj. podjela drutva na stratume
! oblik drutvene nejednakosti koja se temelji na razlici u bogatstvu(
ugledu i mo6i ( a na osnovi ti" razlika formmiraju se klase
1 primarna je razlika ona u bogatstvu.
;1<3:%4 9%404
./ prema vlasnitvu
1. vlasnike klase
a/ klasa buroazije
b/ mali poduzetnici ! obiljeje: imaju svoje vlasnitvo
c/ sitna buroazija
#. nevlasnike klase
d/ manageri eksperti
e/ nadzornici eksperti ! obiljeje: oni su vlasnici znanja
f/ eksperti koji nisu
manageri
g/ polusamostalni manageri ! obiljeje: polusa'ostalnost(
"/ polusamostalni oni nekome odgovaraju( ali
nadzornici netko njima
i/ polusamostalni
radnici
j/ nesamostalni manageri
k/ nesamostalni nadzornici ! obiljeje: potpuna ovisnost
l/ proletarijat *radna snaga/
../ prema ekonomskoj mo6i
1. gornja klasa *H(1J/
#. gornja srednja klasa *oko 1HJ/
$. srednja srednja klasa *oko 1'J/
&. nia srednja klasa *#HJ/
'. kvalificirana radnika klasa *#HJ/
'
6. nekvalificirana radnika klasa *$HJ ! ima i" ovako puno jer je
gornjoj klasi u interesu imati jeftinu radnu snagu i profit od nje(
stoga im i ne odgovara da se obrazuju i razvijaju/
K. potklasa *'J ! ivot na granici apsolutne bijede/
! ekonomsku mo6 klase ine:
! vlasnitvo
! kontrola nad vlasnitvom
! samoostvarenje na tritu.
!npr.: u RL KHJ stanovnitva ima trogodinju kolu *zanat/( a samo ?J je
fakultetski obrazovanog stanovnitva
9lase nisu trajne( one su socijalno mobilne *promjenjive moe se mijenjati
vlastiti socijalni status kretanjem iz jedne klase u drugu/. 7a mobilnost je
vertikalna.
;redindustrijska drutva se socijalno nemobilna( a industrijska drutva su
mobilna.
L1R.F1E74%E4 01).34%E4 @1D.%E107 profesor jedan dan
predaje u 1sijeku( a drugi dan u ;oegi
-:R7.94%E4 01).34%E4 @1D.%E107 otac je zidar( a sin kasnije
postane lijenik. -rste vertikalne mobilnosti:
a/ meugeneracijska mobilnost
b/ unutargeneracijska mobilnost.
2%4-E. 1D%.9 01).34%E: 07R47.M.94).3: 94;.74%.074 3:
9%404N
;rema 2iddensu( $ su momenta bitna za socioloku mobilnost:
1. socijalna mobilnost je obrnuto proprcionalna socijalnoj ko"eziji
! srednja klasa je najivlja kada je u pitanju mobilnost *kretanje iz
nie u viu klasu i obrnuto tj. mijenjanje socijalnog statusa/. 1na je
i najmanje "omogena.
! u gornjoj klasi mobilnosti gotovo da i nema( a i u nioj klasi je
slabija *nasljee/.
01).34%.F4@ 94;.74%.F4@
1. radnika klasa
#. politika klasa
1. gornja klasa
#. srednja klasa
$. donja klasa
6
8 socijalizmu nema srednje klase( niti se potie njezin razvoj. 0toga danas u
RL ne moemo govoriti o raspadu srednje klase jer se ona nije niti stigla
razviti nakon raspada socijalizma.
#. socijalna mobilnost je nain ostvarivanja elja pojedinca bez obzira
kojoj klasi pripada prilika za promjenu tj. izlaz ili ulaz izGu neku
klasu
$. pri"va6enost socijalne mobilnosti od strane graana da li ju
promatraju kao stabiliziraju6i ili destabiliziraju6i efekt.
0ocijalna mobilnost nije prijetnja za kapitalizam( ve6 ga u biti stabiliziraN
9apitalizam priznaje klasu kao te'eljni o+lik stratifikacije! tj. ona je
dominantna forma stratifikacije u kapitalizmu.
9lasno drutvo je ono u kojem je klasa dominantna forma strtifikacije.
! mertokratski prema zaslugama
0LASA je koja izvodi svoj privile2ij #prilike3 iz svoje ulo2e u
proizvodno' procesu! koju o+ilje4avaju zajednike interne i kulturne
znaajke"
0ve drutvene pojave variraju s obzirom na pripadnost ljudi odreenim
klasama ili slojevima *tj. obzirom na drutvenu strtifikaciju/( a mogu biti:
1. mo6 i politika
#. siromatvo
$. obrazovanje
&. rad i dokolica
'. organizacija i birokracija
6. obitelj
K. religija
?. poloaj ena u drutvu
B. devijantno ponaanje.
0tratifikacija je posljedica oskudice resursa( a do oskudice dolazi zbog
naina raspodjele ti" resursa.niti jedno drutvo nije uspjelo posti6i jednakost
unutar samog sebe( a svako se drutvo trudi napraviti to manju jednakost.
K
SI&O(A,-VO
;.74E3: E4 .0;.78
0iromatvo moe biti:
1. apsolutno siromatvo *bijeda/
! iskazuje se procjenom osnovni" sredstava za zadovoljavanje
temeljni" ivotni" potreba *fiziko preivljavanje siromatvo na
rubu opstanka/
! u :8 svaki pri"od manji od 6HJ prosjenog pri"oda smatra se
siromatvom
! ovdje se mjeri donja granica preivljavanja *"rana( obu6a( odje6a(
stan/ i neke osnovne potrebe *pravo na obrazovanje( lijeenje(
slobodno vrijeme( kulturu.../
#. relativno siromatvo
! razliito se definira u bogatim i siromanim zemljama( definira se
od drutva do drutva
.mamo i pojam subjektivnog siromatva koje govori da se ponekad stvarno
siromani subjektivno ne osje6aju siromanima( a neki bogati se osje6eju
siromanijima nego to jesu.
0ocijalni uinci siromatva:
1. socijalna deprivacija siromatvo uvjetuje pojavu relativne
*socijalne / depriviranosti
#. socijalno iskljuenje situacija kad apojednici zbog pomanjkanja
sredstava budu potpuno iskljueni iz svi" drutveni" zbivanja *to
su naje6e nezaposleni/.
0iromatvo se u drutvu manifestira kao:
5" apsolutno siromatvo
6" relativno siromatvo ! ovo su stupnjevi siro'atva7
8" depriviranost
9" iskljuenje.
0iromatvo je uglavnom prate6a pojava u slojevima drutva gdje je visoka
stopa nezaposlenosti. 0iromatvo moemo vezati i uz razliite kontinente
*npr. 4frika/ ili regije *u RL 0lavonija i Daranja/.
?
;o svemu sude6i( mo6nicima je u interesu globalno siromatvo! oni
proizvode siromatvo *04< op.a./ cilj nije rijeiti problem siromatva(
nego ga odrati( ak i pove6ati.
-atikan 1B6'.g. ' goru6i" problema danas u svijetu:
1. obitelj
#. brak ! dostojanstvo obitelji i braka dovedeno u pitanje
$. siromatvo
&. razvoj nerazvijeni"
'. nedostatak solidarnosti on se vidi u sve ve6em jaanju razlika
izmeu bogati" i siromani" *ljudi( regija i kontinenata/.
).%3: 07-1R.7. 9410 8 0-.3:78 . 1E<4 8;R4-%347.N
! npr: u RL je neravnomjeran gospodarski razvoj:
! prosjean do"odak per capita u RL je KK$#O
! grad Fagreb ima #$$HHO per capita
! ' slavonski" upanija #'HHO per capita *u prosjeku/N
D&U,-VO 0AO SUS-AV
<rutvena nejednakost
Ravnotea sustava
7eko je posti6i ravnoteu sustava tj. ravnoteu drutva( pogotvo danas u
kapitalizmu. <rutvo je odrivo ako je koliko toliko postiglo ravnoteu.
<rutvo sebe odrava stratifikacijom sposobne stavlja na vanem( ali
neugodne poloaje( a nesposobne stavlja na nebitne( ali ugodne poloaje bez
odgovornosti.
%LI-A je superiorna 'anjina #intelektualno i 'isaono3"
@eutim( elita esto nije ono to bi trebala biti injenica je da na vane
poloaje dolaze nedovoljno sposobni( i to na osnovu lukavosti *to je sluaj
kod nas( ali i kod ostali" zemalja u tranziciji/.
<R857-1 0: 1<RP4-4 07R47.M94).31@ 1<E10 :%.7: .
@40:.
B
;rema ;aretu osnovica vladavine elite su nji"ove psi"oloke karakteristike.
;rema njemu postoje # tipa vladaju6e elite:
1. lavovi mo6 stje6u svojom izravnom i otrom akcijom i vladaju
pomo6u sile *primjer za ovo su vojne diktature/
#. lisci vladaju pomo6u lukavtine( te diplomatske manipulacije
*primjer za ovaj tip elite su europske demokracije/.
-elike promjene u drutvu nastaju kada jedna elita zamijeni drugu. 7aj
proces ;areto naziva cirkulacijom elite *malo vladaju =lisci>( a malo
=lavovi>/.
:lite prema @osai on smatra da je vladaju6a manjina superiorna masi
siromatva. :lita je potrebna da vodi i usmjerava mase jer njima nedostaje
sposobnost pravljanja.
7:1R.3: <R857-:E: R4-E17:P: *;R.078;./:
1. 91E0:E084%E4 7:1R.34 * ;arsons 01).34%E.
91E0:EF80/
! konsensus drutveni dogovor
! prema ovoj teoriji:
! drutvene promjene su prisutne( ali spore i predvidljive( a cilj
im je odrati ravnoteu drutva
! u drutvu postoje funkcionalni imperativi i nuni su za
funkciju djelovanja *imperativ ono to se mora/.
! postoje & funkcionalna imperativa koja su bitna za ravnoteu drutva:
1. adaptacija sustav mora uspjeno svladati vanjske pritiske( a
adaptirati se okolini( ali i oklinu prilagoditi sebi
#. postizanje cilja sustav mora definirati i ostvariti svoje osnovne
ciljeve i to uglavnom kroz politiku
$. integracija sustav mora regulirati meuodnose svoji" elemenata i
tu postoje neka pravila *pravni sustav/
&. latencija sustav mora osigurati( odrati i obnoviti motivaciju
pojedinca tj. mora motivirati graane tako da sve funkcionira
*obrazovanje/.
D&U,-VO je socijalni sustav koji predstavlja relativno sa'odovoljan
kolektivitet i koji o'o2u:ava 2ra;ani'a da svoje potre+e zadovolje
unutar nje2a #sustava3 < tada se 'o4e re:i da je sustav sta+ilan"
1H
;.74E3: E4 .0;.78
;rema ;arsonsu( & su podsustava koje svako drutvo ima i o kojima kao
takvo ovisi:
1. privreda ispunjava prvi funkcionalni impertiv *adaptacija/(
privreda se adaptira na okolinu i njene potrebe( ali i potrebe sebe.
#. politika ispunjava imperativ postizanja cilja i proizvodi sustav
zakona i mobilizira graane *aktere/ za ostvarenje svoji" ciljeva.
$. sustav obrazovanja ispunjava funkcionalni imperativ latencije+
motivacija graana da preuzimaju kulturnu obnovu *Q/
&. pravni sustav kroz zakone ispunjava imperativ integracije( zakoni
integriraju drutvo i kontroliraju njegove razliite komponente.
#. 91EM%.97E4 7:1R.34 ! <a"rendorf
! teorija drutvene nestabilnosti
! vidi drutvo neprestalno u procesu promjena
! kako odrati drutvoQ
<rutvo se odrava za"valjuju6i mo6i dominantne skupineN
! polazite ove teorije razliite grupe s razliitom razinom mo6i imaju
uvijek u interesu pove6ati svoju mo6 i tada dolazi do meusobni" sukoba.
Rinitelji bitni za ovu teoriju su:
1. autoritet
! posljedica poloaja u drutvu
! nije konstantan *gubitak poloaja uzrokuje gubitak autoriteta/
! drutvo ine imperativno koordinirane asocijacije i te asocijacije
"ijerar"ijski su kontrolirane od strane autoriteta
#. interesi
! povezuju grupu unutar nje same
! mogu biti: manifestni interesi *pritajeni/ i latentni *otvoreno se
javljaju kao sukob/
$. grupe
! mogu biti: kvazi grupe( interesne grupe i konfliktne grupe.
0vaki konflikt vodi promjeni( a nastaje zbog borbe za autoritet. Dit ove
teorije je pokazati da <a"rendorf ne misli da se drutvo odrava stabilnim
konsenzusom( nego stabilnim konfliktima. . konsenzus i konflikt su
svakodnevica drutva.
.ntelektualni kapital: ljudski *um( vjetine/ i strukturalni kapital *procesi../
11
(O= I $OLI-I0A
:konomska sloboda je uvijet politike slobode. ;olitika sloboda na neki
nain otvara prostor ekonomskoj slobodi. :konomija i politika su u biti
cikliki spojene( budu6i da bi politika trebala biti u funkciji ekonomije.
<va su znaenja politike:
1. kao nain tj. kao ukupna djelatnost voenja i upravljanja dravom
#. smjer u politici voenje stranke ili voenje drave kroz neku
odrenu politiku *npr. poltiku liberalizma( socijalizma i sl./
8z politiku idu:
! mo6 mogu6nost ovjekaGskupina da ostvare svoju volju u
djelovanju unato protivljenju drugi"
! vlast specifian odnos izmeu ljudi i skupina koji obiljeava
nadreenost i podreenost ljudi( tj. nadreenost i mo6 jedni" nad
drugima.
:%.74
Ea vlast i mo6 pravo ima elita *manjina u odnosu na veinu masu/.
7eorija elita tvrdi da su sva drutva podjeljena na # skupine: vladaju6u
manjinu i one kojima se vlada.
;odjela elita prema @illsu:
1. ekonomska elita
#. politika elita *elita koja vlada dravom/
$. vojna elita *ima mo6 pokretanja sile/.
:lita nije pojam koji bi trebao imati peurativno znaenje *beznaajno(
posprdno ili podrugljivo/( jer +i elitu tre+ali initi #i ine3 naj+olji u svo'
podruju"
Diti lan elite znai pri"vaati ugledne i odgovorne( ali manje ugodne
funkcije *u RL su to jo uvijek ugodni poslovi/.
:konomsku mo6 elite ini:
1. vlasnitvo
#. kontrola nad vlasnitvom
$. samoostvarenje na tritu *postizanje dobiti/.
1#
R4F%.94 8 :%.7. E4 F4;4<8 . .07198
5>9?"15>@A" 5>@A"15>BA" 5>BA"16AA5"
CA$AD ! bitno je vlasnitvo
! vlasnika elita i
jezgra
te"nomanagerske
elite se poinje
oblikovati jer se
poinje s"va6ati
uloga znanja
! vlasnika i
te"nomanagerska
elita+ boemska
kontraelita *remete
postoje6i redi
pravila ekonomskog
drutva( npr. "ipiji/
! vlasniak elita
preobraena u
bobose. :uropski
tre6eputai *nova
elita Fapada/
IS-O0 ! sve u vlasnitvu
drave
! dravno partijska
elita *vlasnici
poloaja/
! socijalizam
! dravnopravnika
elita S liberalni
reformisti+
nacionalistika
kontraelita
! nacionalna
multipartijska elita
S kolibri
! +oe'ska kontraelita ide suprotno gospodarskim i ekonomskim
pravilima koja gue "umanost *pretvaraju se kasnije u bobose burujske
boeme+ bobosi i tre6eputai su nova elita Fapada jer nose gospodarske
promjene( te diktiraju uvjete na tritu/
! nacionalistika kontraelita cilj je da se putem nacionalne slobode doe
do ekonomske slobode *npr. Lrvatska u prolje6e 1BK#.g./
! +o+osi burujski boemi u 04<!u *rado govore o ljubavi prema
ovjeanstvu( uivaju EeI 4ge( slave istu prirodu( ali su istovremeno vrlo
nemilosrdni na tritu i trude se unititi konkurenciju/
Ea istoku u razdoblju 1B?H.!#HH1.g. egzistira nacionalna multipartijska elita
i kolibri. @ultipartijskoj eliti u tom razdoblju nije cilj boljitak i napredak
drave i naroda( ve6 samodobit i samouspje".
! tre:eputai javljaju se u Fapadnoj :uropi( predstavnici nove
socijaldemokracije tzv. tre6eg puta *npr. uz 7onTa Dlaira/ govore o
ljudskom zajednitvu( slobodnoj trgovini i %%%!u( konkurentskoj prednosti
intelektualnog kapitala( te pri"va6aju globalizaciju.
! koli+ri u zemljama istone :urope( bivi komunisti koji su preuzeli
liberalnu retoriku.
1$
<RP4-4
<rave mogu biti:
1. demokratske
#. nedemokratske *autoritativne/ 0jeverna 9oreja( 9ina( 9uba
;olitike sustave demokratske zemlje ine *$ obiljeja demokracije/:
1. slobodni izbor
#. viestranaje
$. trodioba vlasti *zakonodavna( sudska i izvrna vlast/
<rava je odreena:
1. teritorijem
#. stanovnitvom
$. vojskom *silom koja uva teritorij/
! jo neke odrednice drave su: jezik( kultura( religija i povijest.
7rojako s"va6anje demokracije:
a/ u etikom smislu *pravo na grb( zastavu.../
b/ u socijalnom smislu * pravo na podjelu imovine/
c/ u graanskom smislu *sloboda govora( viestranaje.../
<ravu ine $ sektora:
. sektor
! politika vlast
.. sektor
! gospodarska vlast
... sektor
! neprofitan( nepolitiki sektor *vaan element demokracije u
demokratskim drutvima/
! ini ga cilvilno drutvo *Eon2overment 1rganisation E21/ to
su slobodne asocijacije graana kojima se tite prava graana i
promoviraju ta prava *bore se za ta prava/
! u RL i" ima jako puno( pa bi se reklo da smo mi vrlo demokratska
drava( ako se gleda prema broju takvi" organizacija.
1&
;R4-E. 08074-
#K.H?.1K?B. ! donesena je <eklaracija o pravima ovjeka i graana *pravo na
slobodu i vlasnitvo/
Fadovoljavanje potreba mora biti regulirano odreenim normama. ;ravni
sustav zakonima regulira odnose u drutvu. Dit pravni" normi tj. zakonski"
regulativa to se tie drutveni" odnosa je briga o graanima o nji"ovim
pravima i slobodama.
Fakonima se jame:
1. osnovna prava
a/ pravo na ivot
b/ pravo na slobodu
c/ pravo na osobnu sigurnost
#. dodatna prava
a/ pravo na obrazovanje
b/ pravo na zdravstvenu zatitu
c/ socijalno pravo
d/ pravo na rad
e/ pravo na vlasnivo imovine i sl.
! kriti zakone znai ivjeti u konfliktu
! potivati zakone znai ivjeti u konformizmu
$&AVO je sveukupnost drutveniD pravila i zakona koje je donijela i
sankcionirala dr4ava! te kao takvo re2ulira i stvara uvjete podnoljivo2
su4ivota"
<rava putem prava daje ili oduzima legitimitet.
I.S-I-UCIO.ALICACIJA je tipizirana sDe'a 2dje se akteri ponaaju
onako kako je propisano" One su izvanjske #institucije3! opiru se
pro'jena'a! propisane su zakoni'a i sa'o se s vrDa 'o2u 'ijenjati"
L%GI-I(I-%- #L%GI-I(ACIJA3 i'a zada:u da institucionalno!
propisano pretoi u z+ilju tj" u o+razac ponaanja"
CA0O. je nor'a tj" pravilo koje propisuje dr4ava kao princip
po4eljno2 djelovanja za sve 2ra;ane i 2ra;ani iD 'oraju potivati"
=Rovjek se raa slobodan( a posvuda se nalazi u okovima>.
1'
0UL-U&A 0AO .AEI. FIVO-A
;o kulturi se drutva meusobno razlikuju i ona obu"va6a sve segmente
ivota.
0UL-U&A je nain 4ivota pripadnika odre;eno2 drutva" &ije je o
uenju i prenoenju nje2oviD navika iz pokoljenja u pokoljenje"
9ultura je osnova komunikacije i suradnje. Ejome se postavljaju okviri
poeljnog ponaanja nekog drutva.
0"va6anje kulture elementi kulture *njeni segmenti/:
1. kao du"ovno dobro
! princip norme koje obiljeavaju neko drutvo *definiraju
prikladno i pri"vatljivo ponaanje *npr. monogamija/
! ideali vrijednosti koje obiljeavaju neko drutvo *ideali kojima se
tei/
#. kao materijalno dobro *spomenici( ustanove.../
! sva od strane ovjeka stvorena materijalna dobra kojima se
sluimo *neke ustanove/ ili ne sluino( ali postoje *npr. spomenici
kulture/
<va su bitna svojstva kulture:
1. najprije je nauena
#. zatim je zajednika( jer da nije lanovi nekog drutva ne bi mogli
komunicirati suraivati.
;.74E3: E4 .0;.78
;et tipova kulture:
1. visoka kutura ona koja nije samoodriva ve6 subvencionirana od
strane drutva *kazalite( slikarstvo.../
#. puka kutura kultura koja je obiajne naravi+ tu pripadaju 98<!
ovi koji odravaju traiciju te obiljeja prostora i vremena kroz
prolost *-inkovake jeseni( Uakovaki vezovi.../
$. masovna kultura to je kultura industrijskog drutva+ tu pripada
sve ono to ima masovnu podrku razliiti" medija i propagande
*glazba( "rana( pogled na svijet../
16
&. popularna kultura svaki kulturni proizvod koji ima podrku u
velikom broju ljudi+ i masovna kultura moe postati popularna
kultura
'. subkultura kultura marginalni" skupina tj. mali" drutveni"
skupina koje su zatvorene prema van( imaju svoje norme i pravila
*sekte( neke raligijske zajednice.../
! ksenofobija stra" jedne kulture od ugroavanja nje same *stra" od drugi"
kultura/
! etnocentrizam jedan narod svoju kulturu stavlja u sredite( a druge kuture
obezvrijeuje
7emeljna kulturna obiljeja dananjice:
! kultura znanosti i novacija
! kultura visoke te"nologije *napretka i razvoja/ predstavlja
primjenu znanosti danas.
C.A.J% je po2on razvitka! te napretka drutva i 2ospodarstva"
0ocijalizacija je:
! proces stvaranja kulture i normi
! proces koji traje cijeli ivot.
Razlikujemo:
1. primarnu socijalizaciju u obitelji( u najranije djetinjstvu
#. sekundarne socijalizacije one okoline izvan obitelji( npr. kola(
lanstvo u raznim udrugama i sl.
super e2o socijalizirani =ja>
id nagonsko( instiktno ponaanje
e2o < svjesno ja
SOCIJALICACIJA je proces usvajanja! uenja nor'i i vrijednosti koji
traje cijeli 4ivot" -o je i proces koji' pojedinac ui o kulturi svo2
drutva"
1K
;.74E3: E4 .0;.78
0ocijalizacijske institucije su kljune u kulturi drutva. ;rema <urk"eimu
predstavljaju $ me"anizma na koje se druvo kao sustav oslanja:
1. obitelj prve socijalizacijske spoznaje o vrijednostima
#. obrazovni sustav kola pojedincu daje spremenost da ivi u
skupini
$. religijski sustav )rkva *zapadne religijske organizacije/.
8z ove kljune( u socijalizacijske institucije jo ukljuujemo:
&. radne sredine
'. dokolica slobodno vrijeme
6. elektronski mediji.
;ristupi socijalizaciji:
1. psi"onalitiki pristup
a/ id nesvjesno ja( ono to nastaje nagonima
b/ ego svjesno ja
c/ super ego istinski socijaliziran pojedinac *nad ja/
#. simboliki interakcionizam
! kao dvosmjerni proces
a/ proces ja *ja kao mjerilo/
b/ proces mene *kad sam objekt i trpim utjecaj okoline/
$. generacijska teorija socijalizacija
! socijalizacija je proces preuzimanja nositelja kuture generacije
&. pristup teorije uloga
! socijalizacijom se priprema za ulogu koju 6e vriti u ivotu
'. kulturno antropoloki pristup
! socijalizacija kao uinak kulture na pojedinca.
8 novoj kulturi religija i moral gube svoju vrijednost.
1?
OGI-%LJ 0AO SOCIJAL.A I.S-I-UCIJA
1bitelj je drutvena skupina koju obiljeavaju sljede6a svojstva:
1. zajedniko prebivanje
#. ekonomska suradnja to su ujedno i funkcije obitelji
$. reprodukcija.
1bitelj ine odrasle osobe oba spola i djeca koja su nji"ova ili usvojena.
Lomoseksualne zajednice nisu obitelj. 3edno6elijsku obitelj ine roditelji i
djeca.
Munkcije obitelji: seksualna( reproduktivna( ekonomska i socijalizacijska.
@atrifokalne obitelji ine obitelji u kojoj je majka kljuna osoba( otac se
pojavljuje u reproduktivnom procesu( a uz majku( kljuna osoba je je majin
brat koji odgaja djecu.
9riza obitelji promatra se kroz krizu slobodnog trita koje razara obitelji(
pove6ava nejednakost i individualizam.
1biljeja obitelji danas:
! ekonomska nesamostalnost *nema privreivanja unutar obitelji/
! karijerizam.
;.74E3: E4 .0;.78
1biljeja demokratske obitelji prema 2iddensu:
1. emocionalna i spolna jednakost
#. uzajamna odgovornost i pravo u odnosima
$. dogovorno roditeljstvo
&. dogovorni autoritet nad djecom
'. obveze djece prema roditeljima
6. drutveno!integrirana obitelj
K. doivotni roditeljski ugovori.
1B
OG&ACOV.I SUS-AV
1brazovanje je ivotni proces %%% *long life learning/
1no mora uvaavati postoje6e norme i vrijednosti( ali i drutvene norme
moraju se prilagoditi razvoju obrazovanja.
obrazovanje V mo6
prvo sveuilite( prema nekim saznanjima( bilo je osnovano 1H??.g. u
Dologni.
;.74E3: E4 .0;.78
Maktori koji utjeu na razvoj obrazovanja:
1. ekonomski faktori *koliko se izdvaja za obrazovanje/
#. demografski faktori *gusto6a naseljenosti( prirodni prirast i
mobilnost stanovnitva/
$. socijalni uvjeti *pravo na obrazovanje( tj. dostupnost obrazovanja/
&. te"noloka inoviranost *u skaldu s napretkom te"nologije/
'. institucionalno ureenje *ustroj od vrti6a do fakulteta+ %%%/
6. planiranje obrazovanja *npr. u skladu s potreanjom za odreenim
kadrovima/
-rste obrazovanja:
a/ praktino obrazovanje *obrazovanje za poziv/
b/ statusno obrazovanje *uloga mu je potvrditi status/
c/ obrazovanje za birokraciju *za dravu slubenici.../
5kola pridonosi ublaavanju nejednakosti jer daje ansu niim slojevima da
preu u viu klasu( ali istovremeno produbljuje nejednakosti jer oni nieg
stupnja obrazovanja uvijek ostaju na dnu.
;.74E3: E4 .0;.78
Munkcije obrazovnog sustava *kole/ prema <a"rendorfu:
1. socijalizacija
#. rasporeivanje socijalni" pozicija pojedinaca
$. proirenje slobodnog vremena *u smislu sadraja vie obrazovani
ljudi trebaju vie sadraja/
#H
OG&ACOV.I SUS-AV je sustav posredovanja kulture! znanja i 'o:i
neko2 drutva! tj" nji'e se kultura! znanje i 'o: prenose na nove
2eneracije"
<rava u obrazovanju ima veliku ulogu.
;aradigma je obrazac ponaanja koji obu"va6a neke spoznaje i ona vrijedi
neko odreeno vrijeme( sve do pojave anomalija( koje uzrokuju istraivanja
koja mogu uvrstiti tu paradigmu ili dati novu. ;rema tome( znanost nije
trajna( ve6 je u funkciji razvoja.
&%LIGIJA
Religija je drutvena pojava koja se potvruje u svijeti ljudi u drutvu i u
praksi ljudi u drutvu.
9onfesija pripada u okvire vjere( a vjera u okvire religije.
;rema <irk"eimu( religija je oblik kolektivne *drutvene/ svijesti koju ine:
a/ sustav vjerovanja i obiaja *svi koji ga pri"va6aju vezani su u
moralnu zajednicu koja se naziva )rkva/
b/ ceremonije( rituali i simboli *jaaju solidarnost i grupnu ko"eziju/.
Religija je dio kulture.
&%LIGIOC.OS- je su+jektivan stav i odnos pre'a sveto'! za razliku
od &%LIGIJ% koja je socijalna pojava"
;.74E3: E4 .0;.78 1rganizacijske forme religije.
7ipovi religijski" organizacija:
1. )rkve
#. sekte
$. kultovi
&. senominacije
#1
Crkva
! najve6a religijska organizacija
! njoj se pripada prije vlastite odluke *krtenjem/
! poiva na "ijerar"iji( tj. ustrojena je "ijerar"ijski
! sustav poiva na dogmama( ritualima i simbolima
! )rkva je usmjerena prema op6em i svima je otvorena
! naglaena je intelektualnost nad emotivno6u *razum vs. emocije/
! sve6enici su *samo/ sve6enici i nita vie
Do2'e
! vjene( nepromjenjive istine koje se ne propituju i ne dokazuju( npr. dogma
;resveto 7rojstvo
! one su stupovi *temelji/ vjere
Deno'inacije
! u nji" se stupa po roenju( kao i u )rkve
! intelektualnost vs. emotivnost
! otvorenost svima
! ipak nemaju vrstu "ijerar"iju i ograniene su na odrena podruja *npr.
baptistike crkve/
Sekte
! manje skupine vjernika
! lanom se postaje samostalnom odlukom *u zreloj dobi/
! uvjet je mistinost( koja je i naglaena
! lanovi sekte se smatraju odabranima za spasenje
0ultovi
! skupine u kojima si pojedinac da neka mistina obiljeja i oko sebe skuplja
grupu pojedinaca koji ga slijede i potuju njegova pravla
! esto zavravaju ritualnim samoubojstvima i ubojstvima( te prevarama tj.
iskoritavanjem bilo materijalnim ili fizikim *putenim/.
##
S%0ULA&ICACIJA je proces sla+ljenja reli2ijskiD institucija!
reli2ijske prakse i reli2ijskiD ideja u drutvu" Ipak! to ne znai da
reli2ija nestaje! to vie +roj reli2ija je u porastu"
-last je svjetovna( a ne vjerska( a vjera je pravo pojedinca.
.OVI OD.OS &ADA I VLAS.I,-VA
&AD je djelatnost svojstvena ovjeku! a karakterizira je svjesno i
svrsisDodno djelovanje da se rado' zadovolje odre;ene potre+e"
1 informatiki kapitalizam i informatika globalna ekonomija *bit je u
stvaranje znanja i protoku informacija/
Fnaajke tojotizma *7oTota/:
1. just in time
#. potpuna kontrola
$. decentralizacija
&. timska ukljuenost radnika.
)ilj tojotizma je u smanjenju neizvjesnosti proizvodnje( a ne poticanje
prilagodljivosti tritu *total WualitT managemet/. Fnanstveni management
takoer smanjuje neizvjesnost proizvodnje.
;rema <ruckeru( obiljeja postposlovnog drutva su:
1. informacija *kao kljuna sirovina/
#. management *kljuna socijalna funkcija/
$. umni radnik *osposobljen za visoku te"nologiju/.
Eova te"nologija ini vidljiv princip reciprociteta( a taj bi princip trebao biti
glavni temelj gospodarstva.
-lasnitvo je plod rada.
Munkcije vlasnitva:
1. upravljanje
#. nadzor
$. prisvajanje
&. riskiranje.
#$
-lasnitvo nastaje:
1. radom
#. nasljeivanjem
$. igrama na sre6u
&. pljakom i prijevarom.
-rste vlasnitva:
1. privatno *pretpostavka kapitalizma/
#. javno.
2lobalni kapitalizam je iskljuivo klasno strukturiran.
0ustavi vlasnitva:
! individualni poduzetniki sustav
! dioniarski sustav
! korporacijsko!poduzetniki sustav.
Eajbogatija je ona zemlja koja ima najrazvijeniji kvartalni sektor tj.
industriju znanja.
;ravedni kapitalizam je sustav koji zadovoljava potrebu socijalne sigurnosti
i odgovornosti( kao i ostvarenje dobiti.
<okolica je:
! vrijeme koje se provodi izvan rada
! nain na koji se provodi vrijeme dokolice izraava postoje6u
drutvenu nejednakost
! televitija i ostali mediji za cilj imaju zabavljati masu( tj. sprijeiti
mase *graane/ da ponu mislitiN
GLOGALICACIJA je H"""pokretanje sna2a svjetsko2 tr4ita i
ekono'sko sla+ljenje dr4avaI" *definicija globalizacije 0c"umannG@artin/
#&
0A$I-ALICA( U &J
9apitalizam u RL predstavlja:
! kraj socijalizma
! privatizaciju
! iskorak u trine odnose( ali i iskorak u socio!ekonomsku
neizvjesnost.
;.74E3: E4 .0;.78
4mbivalentni odnos javnosti prema kapitalizmu:
! <4 zbog obilja i blagostanja
! E: zbog neizvjesnosti na socio!ekonomskom podruju i drugim
pravima.
0ocijalizam karakterizira nedostatka reda i nestaica dobara.
;redispozicije zbog koji" se smatralo da 6e RL brzo napredovati u
kapitalizmu i pridruiti se :uropi:
1. visoka razina obrazovanja
#. bila je industrijalizirani dio bive drave
$. u povijesti je bila dio 4ustro!8garske.
GLOGALICA( je novi o+lik tr4ita koji u potpnosti istiskuje ulo2u i
kontrolu dr4ave na tr4itu"
;oeljni ciljevi privatizacije:
1. socijalna sigurnost ! u stvarnosti ti ciljevi su bili na
#. ekonomski prosperitiet zadnjem mjestuN
! deatatizacija slabljenje dravne mo6i
Eomenklatura *u politikom smislu/:
! odreena skupina ljudi privilegirani" bilo po politikoj bilo po
krvnoj povezanosti *nepotizam/
! predstavlja =predodreenost> za funkcije
! podrazumjeva trajno zadravanje vlasti
! mora se uklonitiN
! politika sloboda izbora( tj. viestranaje .09%38R83:
nomenklaturuN
#'
Lrvatski kapitalizam treba i6i u smjeru poduzetnike logike( a to je:
! orijentacija na trite
! svijeti o riziku ulaganja i pri"va6anje rizika
! tenja ka ostvarenju dobiti.
0ocijalistiki e2alitariza' poivao je na:
! dravnom mentorstvu
! orijentiranosti na rad s dravnim sredstvima bez stra"a od rizika
! motivacija za dobit gotovo da i ne postoji.
Fnai( "rvatski kapitalizam treba odbaciti taj socijalistiki egalitarizamN
Fakljuno o "rvatskom kapitalizmu:
! nema izbora
! to je kapitalizam bez alternative *globalni kapitalizam/
! treba napomenuti da je kapitailam imao povijest od #HH g. *od
0mit"a/ prije nego to je uao u fazu globalnog kapitalizma+ a
nama se sad taj isti kapitalizam *onaj globalni/ neme6e bez vremena
da se razvijaju raniji oblici kapitalizma.
GLOGALICACIJA
2lobalizacija kao proces zapoinje u drugoj polovici KH!i" godina.
7e"nologija je najvie zasluna za proces globalizacije. 2lobalizacija E.3:
iskljuivo trino povezivanje.
0ocioloko poimanje globalizacije:
1. ekonomska dimenzija globalizacije
#. politika d.g.
$. kulturna d.g.
&. znanstvena d.g.
'. te"noloka d.g.
#6
GLOGALICACIJA je slo4en skup procesa koji potie 'jeavina
politikiD i ekono'skiD utjecaja" Ona 'ijenja svkodnevni 4ivot oso+ito
u razvijeni' ze'lja'a! stvaraju:i nove nadnacionalne sustave i sna2e
#sa'i' ovi' sla+i sna2a dr4ave! tj" nacije3"
Ukupno 2ledano! dlo+alizacija 'ijenja istitucije drutava u koji'a
4ivi'o" Ona je direktno relevantna za porast novo2 individualiz'a"
*2iddensova definicija globalizma/
Revolucija sredstava komunciranja i informacijeske te"nologije vrlo je bitna
za globalizaciju.
2lobalizacija nije povijesni dogaaj koji se dogodio ona se dogaa sadaN
Eadnacionalne snage predstavljaju multinacionalne kompanije( C71(
-ije6e :urope i kao takve nude individualne slobode *karijiere/ bez obzira
na nacionalnost ili porijeklo.
C71 i 04< su tritu dali naglaenu =vidljivu> ruku *politike/( umjesto
0mit"ove =nevidljive ruke>. Fbog toga je u globalizaciji utjecaj pojedinca
=minoriziran>.
:kumena:
! nekada: =naseljeni svijet> *prije je bila oblik globalizacije( npr.
Rimsko )arstvo/
! sada: =kr6anski svijet>.
7e"nologija je ubrzala globalizaciju jer je omogu6ila povezivanje svijeta.
;olitika i ekonomska mo6 danas se manifestira kroz te"nologiju.
#K
S-A&I -I$ $&%OG&ACGA .OVI -I$
! doba strojeva
fordizam
industrijalizacija
odreuje ga
proizvodnja bazirana
na "ijerar"iji
usmjerenost kontroli
birokratski sustav
! konkurentska prednost
ekonomija obujma
specijalizacija
vodstvo odozgo
prema dolje
3
4
F
! doba informacija
postfordizam
postindustrijsko
drutvo
mree *"orizontalna
suodgovornost/
fleksibilnost
stvaranje znanja
! konkurentska prednost
brzinaGprovokativna
reakcija
uenje *%%% i uee
organizacije/
vodstvo od sredine
prema gore i dolje
ekonomija razmjera
$&%(O,=IVA.J% JACAK
razvijanjem povjerenja
ovla6ivanje svi" razina
uklanjanjem posla
*dati radu smisao/
projektiranjem novog tipa
1 novi" sustava
Eadnacionalne sile razliitim mjerama kontroliraju nacionalna gospodarstva
i to uvoenjem standardizacije proizvodnje u takvom obliku da slabo
razvijeme zemlje postanu nekonkurentne na svjetskom tritu tj. u
globalnom gospodarstvu. 0 obzirom na to( nacionalna gospodarstva gube
bitku s nadnacionalnim silama i mo6 nacionalni" drava slabi *na ovaj nain
globalizacija utjee na nacije/.
2lobalizacija prema 2raTu je:
1. svjetsko irenje moderni" te"nologija
#. umreenost gospodarstava cijelog svijeta i integriranost
ekonomskog ivota
$. proces rastu6e meuovisnosti i povezanosti ekonomski" djelatnosti
u cijelom svijetu.
#?
2lobalizacija je delokalizacija.
1na jaa multinacionalne korporacije koje postaju svojevrsne nevidljive
vlade i zamjenjuju nacionalna tijela tj. nacionalnu vladu.
Retiri su kljuna pojma interpretacije globalizacije:
1. globalno
#. lokalno
$. multikulturalnost
&. te"noloko.
2lobalizacija je proirila siromatvo i na razvijene zemlje.
;ostsocijalistika drutva *meu kojima je i nae/ ulaze u kapitalistiki
sustav ba u trenutku =za"uktale> globalizacije. Ea brzinu treba pro6i #HH g.
postoje6eg kapitalizma. 7o je tzv. tranzicija.
;ozitivni uinci globalizacije:
1. stvaranje multipolarnog svijeta
#. mogu6nost brzog kolanja i razmjene informacija u medicini(
znanosti( obrazovanju
$. nerazvijenom dijelu svijeta otvara radna mjesta i nove te"nologije
&. brzina komunikacije je pojaana
'. irenje globalne svijeti o ekologiji
6. otvaranje svijeta za individualne udobnosti.
Eegativni uinci globalizacije:
1. nezposlenost
#. irenje siromatva
$. produbljivanje jaza izmeu bogati" i siromani"
&. pojava novi" bolesti
'. politiki i ekonomski interesi iznad "umani"
6. jaanje individualistike svijesti na tetu zajednike.
5to je globalizacija donijelaQ ;rema Decku:
1. geografsku ekspanziju koja je uvjetovana meunarodnom
trgovinom( globalnim tritem novca
#. revoluciju komunikacijske i informacijske te"nologije
$. univerzalnost za"tjeva za ljudskim pravima
&. nestanak globalne kulturne industrije
#B
'. razvijanje postnacionalne( policentrine politike *nestaje drava
blagostanja/
6. postavljanje siromatva kao svjetskog problema
K. naglaava se problem destrukcije okolia kao svjetski problem
?. ukazivanje na mjestimine transkulturne konflikte.
;rema -atikanu( danas u svijetu postoji ' goru6i" problema:
1 dostojanstvo braka i obitelji dovedeno u pitanje
#. pitanje kulturnog napretka
$. ekonomsko!socijalni razvoj *nejednakost/
&. ivot politike zajednice
'. svjetski mir i izgradnja zajednice morala.
2lobalizacija E.3: tj. E: @1P: biti pravian proces i kao takva E.3:
stvorila jednakostN
;rema 2iddensu( postoje & dimenzije globalizacije:
1. globalizacija svjetske politike ekonomije
#. globalizacija nacionalni" dravni" sustava
$. svjetski vojni poredak *E471/
&. meunarodna podjela rada.
9ada govorimo o oblicima globalizacije( karakteristino je da u svakom
obliku dominiraju najrazvijenije tj. visokorazvijene zemlje.
1blici su:
1. te"noloki oblik *npr. @icrosoft/
#. politiki oblik *upitan je utjcaj nacionalni" drava zbog
nadnacionalni" sustava/
$. kulturni oblik *standardizira se svjetska kultura od strane
nejmo6niji" gubi se osobnost zbog preuzimanja kulturni"
obrazaca i standarda/
&. ekonomski oblik *multinacionalne korporacije i dominacija
amerikog kapitala/
'. drutveni oblik *irenje kulture potronje i razbijanje tradicionalni"
oblika drutvenosti/
$H
.A$&%DA0 I &ACVOJ
;et s"va6anja napretka prema Mletc"eru:
1. kr6anski s"va6en napredak *iz zemaljske prije6i u nebesku
vjenost/
#. s"va6anje napretka kao vlasti nad prirodom *kao mo6 temeljena na
znanju/
$. kao emancipacija autonomne individue od obiteljski"( staleki i
kraljevski" veza *pojava kapitalizma/
&. kao oslobaanje ekonomije iz okvira tradicionalni" i religiozni"
okvira tj. regulativa *ekonomija se javlja kao trini orjentirana/
'. kao oblikovanje moderne demokracije *demokracija zagovara
indivdualizam( viestranaje.../
Eovu ekonomiju nastalu globalizacijom:
1. globalizacija
#. fleksibilna akomulacija i postfordizam
$. naslanjaju6a proizvodnja.
1. 2%1D4%.F4).34
! raste broj snani"( ali nezapadni" kapitalistiki" privreda *3una koreja(
Long 9ong( 0ingapur( 7ajvan( 3apan.../
! raste globalno trite( posebno trite visokote"noloki" proizvoda
*te"nologija komunikacije/
! globalizacije je potaknuta i kolapsom socijalistiki" privreda istone
:urope
! raste informacijska te"nologija i kontrola istog od strane veliki"
korporacija
! znanje postaje kljuna roba u trinom nadmetanju
! reorganizacija svjetski" financijski" sustava i to na # razine:
1. centralizacija globalne financijske mo6i *@@M( 0vjetska banka/
#. decentralizacija financijski" aktivnosti
! nacionalne gradnice moraju popustiti pred snagom multinacionalni"
korporacija *drava gubi mo6N/
$1
#. M%:90.D.%E4 491@8%4).34 tj. ;107M1R<.F4@
/O&DICA( $OS-/O&DICA(
1. sporost te"noloki" inovacija(
fiksirane linije proizvodnje(
dugorono planiranje i masovni
marketing
1. ubrzanje te"noloki" inovacija(
razliitost proizvodnje( kratkorono
planiranje i raznolikost marketinga
#. vrlo izraena "ijerar"ija( okomiti
lanac zapovijedanja( me"anika
organizacija
#. slabo izraena "ijerar"ija( vie
usporedni" komunikacija i organska
organizacija
$. vertikalna i "orizontalna
organizacija( centralno planiranje
$. samostalni profitni centri u okviru
sustava( interno trte unutar tvrtke(
vanjski utjecaji
&. birokracija &. profesionalizam i poduzetnitvo
'. masovne organizacijeGunije(
centralizirano odreene nadnice
'. lokalno odreivanje nadnica(
postojanje jezgre i periferije(
podijeljena radna snaga nema
udruivanja
6. unificirane klasne formacije(
dualizam politiki" sustava
6. pluralistike klasne formacije(
multipartijski sustavi
K. institucionalizacija klasni" dugova K. fregmentirano politiko trite
?. standardizirane forme blagostanja(
propisani smjerovi u obrazovanju
?. blagostanje potroakog izbora(
postojanje povjerenja( samovoenje i
prilagodljivost( nezavisnost studija
B. klasne partije( nacionalna obiljeja B. socijalni pokreti *poput nevladini"
i neprofitni" organizacija
2reenpeace/( multipartijalnost(
regionalna raznolikost
;ostfordizam tj. postindustrijski kapitalizam znai da se ulo u novu fazu
dogradnje kapitalizma.
1biljeava ga:
1. brzi razvoj te"nolokog procesa *sofisticirane te"nologije/
#. rastu6a globalizacija kapitala *globalno prisutnr multinacionalne
kompanije/
$. geografska mobilnost investicija
$#
&. svjetsko trite potronje *koje uvjetuje postojanje svjetskog trita
rada( kapitala.../
$. E40%4E3438X4 ;R1.F-1<E34
koncipirana u 3apanu( 7oTota. 1biljeja:
1. proizvod mora biti lako sastavljiv
#. radnici moraju biti lako prilagodljivi poslu
$. inventivnost mora biti just in time.
E4;R:<49 Y R4F-13
*znanstveno te"noloki proces/ *socijalna kategorija/
! socijalne krize uspostavlja se nova politika odnosa kapitala i rada( javlja
se neizvjesnost radnog svijeta
! drutvo rizika nestaje kapitalizam =drave blagostanja>( socijalna uloga
drave u globalnom kapitalizmu je nestala( drave
2lobalni rizik:
1. vojno naoruavanje
#. kemijska i nuklearna te"nologija
$. genetiki inenjering
&. unitavanje okolia
'. irenje siromatva.
A.-IGLOGALICACIJS0I $O0&%-I U SVIJ%-U
Eevladine organizacije koje su protiv koje su protiv globalizacije:
1. inicijativa pprotiv ekomoske globalizacije
#. udruge za zatitu okolia
$. ljeviarske skupine
&. kr6anske skupine
'. anar"isti
6. udruge sljeaka
K. sindikati
?. pacifisti i borci za ljudska prava
B. desniarske organizacije koje se protive multikulturalnosti.
$$
9ljuni razlozi protivljenja globalizmu:
1. protiv slobodne trgovine
#. protiv korporacijskog kapitalizma
$. protiv globalizacije koja se manifestira putem gospodarske
okupacije zemalja u razvoju
&. protiv C71!a( @@M!a( te 0vjetske banke koje nameu kriterije
bogati" zemalja( zanemaruju ljudsku dobrobit i prava(
nedemokratini su( bitna je samo ekonomska korist i proiruju jaz
bogati" i siromani"
'. protiv 2@1 "rane
6. protiv unitenja ovjekova okolia
K. protiv ograniavanja suvereniteta pojedinca.
0vakodnevica je postala =ivot uz rizik>N
(%GA-&%.DOVI $&%(A 0O-L%&U
@egatrendovi predstavljaju obiljeja drutva ?H!i" godina( ali se ne moe
re6i da su danas to kljuna obiljeja koja obiljeavaju globalno vrijeme i
prostor.
1vi megatrendovi su globalno prisutna stvarnost:
1. megapomak od industrijskog ka informacijskom drutvu
#. napredak visoke te"nologije dovodi do neposrednog kontakta s
visokom te"nologijom poinje upotreba visoke te"nologije
$. 04< gube svoju dominaciju postaju svjesne globalne
meuovisnosti
&. poduzetnici se orijentiraju na dugorone poslove( a ne kratkorone
'. kompanije se kre6u od centralizirane ka decentraliziranoj strukturi
6. naglaava se poduzetniko samopouzdanje( a ne traenje pomo6i
od dravni" institucija
K. radnici i potroai dobivaju sve ve6e pravo glasa u -ladi( na tritu
i u tvrtkama
$&
?. korporacije se kre6u od "ijerar"ijske strukture prema mrenoj(
za"valjuju6i informatizaciji
B. radnici sele sa sjevera i istoka na jug i 3F( tj. ne sele se radnici ve6
investicije megatrenf mobilnosti
1H.raznolikost umjesto jednoobraznosti.
2lobalna konkurentnost znai da manje zemlje sve vie postaju
konkurentnije jer se izjednaavaju uvijeti proizvodnje.
I.DUS-&IJS0O I $OS-I.DUS-&IJS0O D&U,-VO
.E<807R.3091 <R857-1 ;107.E<807R.3091 <R857-1
1. materijalno!proizvodni resursi 1. simboliki proizvodni faktori
*znanje( informacije.../
#. ekonomska racionalnost(
materijalna efikasnost
#. drutvena racionalnost( ekoloke i
"umane vrijednosti
$. profitni motiv $. samopotvrda ovjeka
&. kapitalistika logika &. poduzetnika logika
'. kratkorona usmjerenost '. dugorone strategije
6. ideologizacija 6. standardizacija
K. velika poduze6a K. diverzifikacija poduze6a
?. "ijerar"ijsko upravljanje ?. mrena upravljaak struktura
B. trina regulacija B. informacijsko trino
gospodarenje
1H. konkurencija 1H. meuovisnost
2lobalni kapitalizam podrava koncepciju odrivog razvoja.
! te"noloki determinizam te"nologija determinirana proizvodnjom(
tranzicijske zemlje nemaju te"nologiju koja je konkurentna na tritu
! te"nike mutacije te"nologija je promijenila drutvene odnose
*poreme6en je sustav vrijednosti/
$'
2ospodarsvo dananjice je neoliberalizam( suvremeno umreeno drutvo
informatiko drutvo kojeg obiljeava:
! fleksibilnost upravljanja
! decentralizacija
! rast kapitala
! individualizacija
! deregulacija.
GOS$ODA&S0I SUS-AV
<vije su koncepcije gospodarstva:
1. kapitalistiko trino gospodarstvo
#. socijalistiko centralno!plansko gospodarstvo *upravljana
ekonomija/.
8 gospodarskom sustavu potrebno je optimalno alocirati ograniene resurse
i udovoljiti potrebama to ve6eg broja graana.
;ovijet kapitalizma:
1. kapitalistike zemlje jezgre * -.Dritanija( Mrancuska( Ejemaka(
Eizozemska/
#. poluperiferija *zemlje juga :urope .talija( 5panjolska/
$. periferija *npr. ;oljska/
&. izvanjska arena *mediteranski dio 4frike( Dliski i 0rednji .stok/.
Razvoj kapitalizma danas:
! tranzicija kao prijelaz bio je vrlo radikalan potez
! pojavljuje se stra" od amerkanizacije
! nacionalne elite u socijalistikim zemljama nije ni bilo.
$6
GLOGAL.I A$A&-JAID
*svjetski ustrojena nepravda/
&ader'acDer
2lobalni apart"aid odnosi se na skrivenu pljaki 3uga od strane 0jevera kroz
uzimanje mladog i obrazovanog kadra.
Ea taj nain 3ug i dalje ostaje siromaan jer mu odlaze obrazovani( a 0jever
se odrava bogatim.
0iromatvo se danas sve vie potvruje kroz napla6ivanje znanja. Dez obzira
na posjedovanje materijalni" dobara i prirodni" resursa ako ne posjeduje
znanje( te"nologija tj. intelektualni kapital se ne iskoritavaju.
<anas #HJ bogati" raspolae s ?HJ bogatstva Gpri"oda/ svijeta( a ostali"
?HJ siromani" raspolae s #HJ bogatstva.
$HH bogati" pojedinaca u svijetu raspolae s ve6im bogatstvom nego $ mlrd
ljudiN
1vi podaci Radermac"eru slue za potvrivanje postojanja svjetski ustrojene
nepravde 2lo+alno2 apartDaida.
Eepravda je kljuno obiljeje svjetske ekonomije.
0ocijalna nejednakost i nedostatak solidarnosti puno je ve6a na svjetskoj
razini nego unutar najnepravedniji" drava.
8kinu6e svjetske trgovine moda i ne bi potpuno rijeilo nastalo stanje( ali bi
znailo ostvarenje pravednog svjetkog poretka.
<ananje nepri"vatljivo stanje nepravde u svijetu pretvorit 6e se u
revolucionarno stanje ako se svim ljudima ne daju jednake anse za
sudjelovanje u razvoju.
9riza svijet *ovjeanstva/:
1. smanjenje neobnovljivi" rezervi energije
#. stvaranje plinova koji povisuju globalnu temperaturu *efekt
staklenika/
$. smanjenje bioraznolikosti( te izumiranje pojedni" biljni" i
ivotinjski" vrsta.
$K
Radermac"er nudi & mogu6e budu6nosti svijeta *u svojoj knjizi =Ravnotea
ili razaranje>/:
1. scenarij 4
! dananji sustav C71!a ukljuuju6i novu ekonomiju
! veliki rast( ali i sve ve6e socijalno neslaganje 0jevera i 3uga( te
razaranje okolia.
#. scenarij D
! C71 S snane sigurnosne mjere na teret graanski" prava slobode
$. scenarij )
! eko!socijalno trino gospodarstvo
! svjetski ugovor S graanska prava i slobode
socijalna i kulturna ljudska prava
&. scenarij <
! C71 S snane sigurnosne mjere
ekodiktatura jaki" protiv slabi"
8 okviru odnosa prema prirodi postoje # orjentacije:
1. profitabilna orjentacija *profit pod svaku cijenu/ to je
antropocentrina orjentacija( a to znai da je ovjek u sreditu( a ne
priroda
#. biocentrina( ekocentrina( naturocentrina orjentacija priroda i
zatita prirode je u sreditu svega.
.skoraci *ekspanzija/ ovjeanstva:
1. iskorak u prirodu priroda kao izvor i resursa i ivota
#. socijalna ekspanzija iskorak u drutveni prostor *pogubno za
prirodu/
$. ekspanzija u makroprostor izstraivanje ivota izvan Femlje
&. ekspanzija u mikroprostor jako opasna za prirodu *mjeanje
ovjeka u stvaranje ivota genetika/.
)ifni6 daje sljede6e prigovore biote"nologiji:
1. ekonomski kriterij i potrebe *dobit/ u interesu biote"nologije
#. komercijalizacija biote"ologije marginalizira rizik
$. nema me"anizma kontrole upotrebe biote"nologije
&. biote"noloke spoznaje na podruju gena prele su iz ruku
znanstvenika u ruke korporacija.
$?
&ACLI0% S%LA I G&ADA 0AO $OSLJ%DICA
(OD%&.ICACIJ%
0:%1 2R4<
! mali broj stanovnika
! dominira poljoprivreda *vie ne/
! ivot u prirodnom okruenju
! slabo obrazovano stanovinito
! slaba ponuda dokolice
! veliki broj stanovnika
! dominira industrija
! obitelji s manje lanova
! ivot u te"nikom okruenju
! bogata ponuda sadraja dokolice
-eliki broj razlika izmeu sela i grada temelji se na predrasudama.
GIO%-I0A
3e li etika odgovorna tj. etina prema drutvu i prirodiQ
<ananja civilizacija je disfunkcionalna razorna.
4ll 2ore daje rjeenje za ovaj problem naziva ga @ars"allovim planom za
ekoloko podruje:
1. stabilizacija svjetskog stanovnitva
#. razvoj ekoloki pri"vatljive te"nologije
$. osvajanje nove generacije meudravni" ugovora prema okolini
&. globalna ekoloka izobrazba stanovnitva svijeta.
@oe li ovjek biti kreator i sukreator ivota zajedno sa prirodom i koliko je
odgovoran za toQ
1vo stolje6e je stolje6e biologije i genetikeN
$B