Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

1





1. UVOD

Istosmjerni strojevi rotacijski su strojevi koji elektrinu energiju istosmjernog napona i
struje pretvaraju u mehaniku energiju (motori), odnosno mehaniku u elektrinu energiju
istosmjernog napona i struje (generatori). Zbog dobrih regulacijskih karakteristika
istosmjerni se strojevi primjenjuju u reguliranim pogonima, ali se zbog potekoa vezanih
za postojanje kolektora danas sve manje primjenjuju i uglavnom se zamjenjuju
izmjeninim reguliranim strojevima, odnosno statikim pretvaraima.
U postojeim reguliranim pogonima susreu se najvei sporohodni motori snage i do 10
MW. Uobiajeni naponi istosmjernih strojeva su 110 V, 220 V i 440 V za motore,
odnosno 230 V i 460 V za generatore.

1.1. Dijelovi istosmjernih strojeva (slika 4.1.)

Dijelove istosmjernih strojeva mogue je podijeliti na slijedei nain:

- Mehaniki dijelovi kuite, osovina, leajni titovi, leaji, ventilatori;
- Elektriki dijelovi namot statora i rotora, kolektor, etkice, prikljune
stezaljke;
- Magnetski dijelovi jaram statora, glavni i pomoni polovi statora,
jaram i zubi rotora, zrani raspor;

Stator istosmjernog stroja se sastoji od kuita i od istaknutih (glavnih) polova s uzbudnim
namotom. Na statoru su smjetene i etkice koje kliu po kolektoru rotora. Kuite ujedno
ini i jaram statorskoga magnetskoga kruga. Na statoru su prisutni i neki konstrukcijski
dijelovi poput nosaa leaja, te nosaa draa etkica. Istosmjerni strojevi manjih i srednjih
snaga posjeduju i pomone polove s pomonim namotom. Kod najveih strojeva postoji i
kompenzacijski namot u utorima glavnih polova. Uzbudni namoti (nezavisna, serijska,
poredna) svojim protjecanjem djeluju u uzdunoj osi stroja. Namot pomonih polova i
kompenzacijski namot svojim protjecanjem djeluje u poprenoj osi stroja.

Rotor se sastoji od rotorskog paketa, namota armature, kolektora i osovine. Armaturni namot
je smjeten u utorima na obodu rotora, i spojen na kolektor koji se sastoji od meusobno
izoliranih lamela. Armaturni namot svojim protjecanjem djeluje u poprenoj osi stroja.










Slika 4.1. Popreni presjeka istosmjernog stroja s
prikazom magnetskog kruga i smjetajem namota
4. LABORATORIJSKA VJEBA
ISTOSMJERNI STROJ - UVOD
Konstrukcija stroja ,
Natpisna ploica, Mjerenje otpora namota, Prazni hod
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

2

Napomena:

Dva uzbudna namota imaju podpomagajue magnetsko djelovanje, ako u oba namota struja
prolazi od stezaljke s niim (viim) brojem dodanim iza slova oznake namota k stezaljci s viim
(niim) brojem dodanim iza slova oznake namota.

Magnetska polja namota pomonih polova i kompenzacijskog namota imaju ispravan polaritet
jedno prema drugom i prema magnetskom polju namota armature, ako u svim ovim namotima
struja prolazi od stezaljke s niim (viim) brojem dodanim iza slova oznake namota k stezaljci s
viim (niim) brojem dodanim iza slova oznake namota.

Tablica 1.1. Redoslijed magnetskih polova s obzirom na vrstu rada stroja




2. NATPISNA PLOICA

2.1. Uvod

Funkcija natpisne ploica je da dade osnovne podatke o gradnji stroja te o njegovim
mogunostima u eksploataciji. Redovito su na natpisnoj ploici asinkronog stroja navedeni
podaci za: napon, struju, snagu, brzinu vrtnje, cos , vrstu napajanja uzbude, struju uzbude,
napon uzbude, vrstu zatite, vrstu pogona, godinu proizvodnje, klasu izolacije pojedinih namota,
propise kojima odgovara gradnja stroja, intermitenciju, tvorniki broj, tip, vrstu izvedbe, naziv
proizvoaa. Svaka vea intervencija na stroju zahtijeva izmjenu ili dopunu natpisne ploice
(npr. pri prematanju, naina hlaenja i sl.) s obaveznom naznakom imena izvoaa ovih pro-
mijena.

2.1. Tehnika razjanjenja natpisne ploice

U nastavku su na jednom primjeru istosmjernog motora (elektromotora), razjanjeni
podaci s natpisne ploice.










Slika 2. 1. Primjer natpisne ploice
istosmjernog motora
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

3

a) Podaci o proizvoau i zemlji podrijetla.

b) Oznaka IST. MOT. koja ukazuje da se radi o istosmjernom motoru

c) Oznaka Tv. br. 905727 / 1988 predstavlja tvorniki broj i godinu proizvodnje


d) Tipna oznaka TIP 2 IV 315 L1 C koja daje osnovne podatke o stroju u pogledu elektrike
i mehanike izvedbe. Tipna oznaku ine skupina slova i brojki ije je znaenje odreeno
internim tvornikim standardom. Za na primjer:

A B C D
2 IV 315 L1 C

- A Serija stroja
- B - Vrsta stroja
- C - Sadri podatke koji su standardizirani meunarodnim ( IEC i DIN ) propisima,
a radi kompatibilnosti strojeva razliitih proizvoaa.
- 315 - Osna visina je visina centra osovine od postolja na koje se privruju noice
(u mm).
- L - Duljina kuita ( postoje oznake S, M, L )
- D - Dodatne oprema ili izvedba stroja


e) Izvedbeni oblik IM 1001 definiran je propisima IEC i DIN , a kao i ostali standardizirani
podaci ima za cilj laku zamjenu strojeva raznih proizvoaa.

f) Oznaka IP 23 odreuje stupanj zatite. Prvi broj oznaava zatitu od dijelova pod
naponom i od pokretnih unutarnjih dijelova. U naem primjeru broj 2 oznaava zatitu od
dodira prstima i zatitu od ulaska stranih tijela srednje veliina (promjera veeg od 12 mm).
Drugi karakteristini broj (u naem sluaju 3) oznaava zatitu od vode. Broj 3 oznaava
zatitu od kie dok pada pod kutem manjim od 60 prema vertikali.

g) Oznaka IEC 34-1 predstavlja standard koji stroj zadovoljava.

h) Nazivni napon, struja i snaga stroja




Obzirom da su za napon, struju i snagu dana po dva podatka, treba znati da se gornji podaci
odnose za regulirani motorni pogon, kada promjenom napona (23-440 V) na armaturnom
namotu, mijenjamo brzinu vrtnje (20-1760 min
-1
) ime se ujedno mijenja i struja odnosno
snaga koju stroj daje na osovini. Donji podatak su nazivne vrijednosti za napon, struju i
snagu. U naem primjeru radi se o istosmjernom motoru nazivne snage 198 kW i nazivnog
napona 440 V pri emu iz izvora vue struju 485 A.
23-440 V 485 A 2,25-198 kW
440 485 198
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

4

i) Vrsta pogona S1

Vrstom pogona definiran je reim rada pod kojim elektromotor radi u trajnom pogonu. U
naem primjeru, oznaka S1 znai da je motor predvien za stalni rad s nazivnim
optereenjem.

j) Nazivni broj okretaja 20-1760 / 1760-2250 min
-1


Nazivni broj okretaja za nazivni napon armature (440 V) i uzbude (197 V), je 1760 min
-1
.
Ako uz nazivnu uzbudu, mijenjamo napon na armaturi od 23 do 440 V tada e se i broj
okretaja mijenjati od 20 do 1760 min
-1
. Ukoliko uz nazivni napon na armaturi mijenjamo
(smanjujemo) napon uzbude od 197 do 109 V tada e se broj okretaja mijenjati (poveavati)
od 1760 do 2250 min
-1
.

k) Podaci o uzbudi NEZ. UZB. 197/109 V 11,5/7,3 A

Iz ovih podataka isitava se da se radi o stroju s nezavisnom uzbudom nazivnog napona 197
V i nazivne struje 11,5 A. Za potrebe regulacije (ovdje poveanja) brzine vrtnje poljem,
napon uzbude se moe smanjiti do 109 V, pri emu e brzina vrtnje porasti na 2250 min
-1
uz
nazivni napon na armaturi.

Napomena:

Treba imati na umu, da istosmjerni motori s nezavisnom uzbudom, ne smiju raditi (ne smije
biti ukljuen napon na armaturi) bez ukljuenog napona na uzbudni namot, jer moe doi do
tzv. pobjega, odnosno motor se moe zavrtiti iznad nazivnog broja okretaja, to izaziva
mehaniko oteenje armaturnog namota i kolektora.

l) Temperaturna klasa Kl. izol. F ; t
o
=40
o
C 0.8 m
3
/s ; p=700 Pa

Temperaturna klasa oznaava se slovima Y, A, B, F, H i C i daje podatak o maksimalnoj
temperaturi koju namot moe trajno izdrati za predvienu ivotnu dob. U naem primjeru
( za klasu F ) maksimalna temperatura najtoplijeg dijela namotaja nesmije biti vea od 155 C.
Trajno povienje temperature za 8 C uzrokuje skraenje ivotne dobi izolacije na polovinu.
Iz podataka t
o
=40
o
C 0.8 m
3
/s ; p=700 Pa zakljuujemo da motor zahtjeva prinudno
hlaenje zrakom temperature ne vee od 40
o
C. Potrebna koliina zraka je 0,8 m
3
/s, a pri tome
je razlika pritiska na ulazu i izlazu p=700 Pa

Tablica 2.1. Dozvoljene trajne temperature namota po IEC propisima

Klasa
izolacije
Maksimalna
temperatura
[
o
C]
Temperatura
okoline
[
o
C]
Rezerva za
najtoplije
mjesto
[
o
C]
Dozvoljena
nadtemper.
[K]
Materijal
Y

90

40

PVC mekana plastika
A 105 40 5 60 papir, tkanina
B 130 40 10 80 izolacija na bazi
poliestera F 155 40 15 100
H 180 40 tinjac, staklo
C >180 40
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

5


3. PROPISI O OZNAAVANJU STEZALJKI

Oznake stezaljki istosmjernih strojeva prikazane su u tablici 3.1.

Tablica 3.1. Oznake stezaljki istosmjernih strojeva




Napomena:

Smjer vrtnje motora vrimo zamjenom dovoda na armaturnim stezaljkama A1 i A2.


4. MJERENJE OTPORA NAMOTA ISTOSMJERNOG STROJA

4.1. Uvod

Za mjerenje otpora namota armaturnog, kompenzacijskog, namota pomonog pola te
namota uzbude koristi se U - I metoda u naponskom spoju (mjerenje malih otpora uz. poznat
unutarnji otpor voltmetra). Za nezavisnu uzbudu (veliki otpor) pravimo korekciju zbog
unutranjeg otpora voltmetra ili koristimo shemu za strujni spoj.

Otpor namota se rauna, uz poznatu
potronju (unutarnji otpor) voltmetra:


[]










Slika 4.1. U I metode mjerenja otpora namota asinkronog stroja
A
V
R
R
R
v
U
I
A
x
E
+
X
V
U
R
U
I
R
=

Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

6

Prilikom mjerenja otpora namota armature potrebno je pad napona mjeriti direktno na
kolektoru, na lameli ispod etkice (da se ne mjeri i pad napona na etkicama i na prelaznom
kontaktu kolektor - etkica). Pri tome mjerimo nekoliko puta i svaki put malo pomaknemo
rotor (unutar irine lamele), da smanjimo greku zbog raspodjele struje u granama namota.
Kao otpor armature uzimamo srednja vrijednost mjerenja.

Slika 4.2. U-I metoda mjerenja armaturnog otpora istosmjernog kolektorskog stroja


Napomena:

Prije izbora instrumentarija nuno je iz podataka natpisne ploice procijeniti vrijednosti
otpora pojedinih namota. Veliina mjerne struje postavlja se promjenom napona na izvoru
istosmjernog napona ili promjenom otpora na dodatnom promjenjivom otporniku R dodanom
u uzbudni krug (slika 4.2). Mjerna struja se odabire prema veliini nazivne struje dotinog
namota i to tako da ne prelazi 10 % nazivne struje, jer se samo tada moe zanemariti
poveanje otpora uslijed zagrijavanja, koje izaziva mjerna struja. Ako se za mjerenje koriste
klasini pokazni instrumenti (ampermetar i voltmetar), tada im treba mjerno podruje odabrati
tako da im otklon bude to vei (preko 2/3 punog otklona), kako bi pogreka mjerenja bila to
manja. S obzirom da se radi o mjernom krugu s induktivitetom, mjerna struja e postupno
rasti i to sporije, to je vei induktivitet. Zato se oitanje napona voltmetrom smije provesti
tek kad struja dosegne svoju konanu vrijednost.


4. 1. Utjecaj temperature na veliinu otpora

Otpor namota ovisi o njegovoj temperaturi i raste s porastom temperature. Ovako
odreenu temperaturu smatramo prosjenom. Temperatura najtoplijeg mjesta u namotu je 5 -
15 C vea, ovisno o nainu mjerenja.
Za promjenu otpora s temperaturom, za bakrene namote, vrijedi:

) 1 (
0


+ =
Cu
R R


gdje je:

R otpor na temperaturi (topli otpor),

0
R otpor na temperaturi
0
(hladni otpor),
0039 . 0 =
Cu
je toplinski koeficijent otpora bakra,

0
= razlika radne temperature stroja i temperature okoline.





A
E
+
V
R
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

7

Napomena:

esto se temperatura hladnog namota podudara s temperaturom okoline, dok se kao
temperatura toplog namota uzima temperatura od 75. Ili, uz poznati hladni i topli
otpor (R
q0
, R
q
) te temperaturu hladnog namota (q
0
), rauna se temperatura q toplog namota.
Dakle, posredno, mjerenjem otpora, moemo doznati temperaturu namota.


0 0
0 0
0
) 235 )( 1 ( 235
) 235 (

+ + =
+
=
R
R
R
R


Obavezno se mora izmjeriti i zabiljeiti temperatura namota (odnosno okoline), kod koje je
vreno mjerenje otpora. Kada nema podatka o temperaturi okoline, pretpostavlja se 20 C.


5. POKUS PRAZNOG HODA ISTOSMJERNOG MOTORA S NEZAVISNOM
UZBUDOM

Istosmjerni motor prikljuen na mreu i bez mehanikih optereenja (osovina se slobodno
vrti) radi u praznom hodu.

Svrha pokusa je dobivanje karakteristika: armaturne struje praznog hoda, snage i zbroja
gubitaka u eljezu i gubitaka trenja i ventilacije, sve u ovisnosti o induciranom naponu, te
odreivanje pojedinanih gubitaka praznog hoda (gubici u namotu armature, gubici u eljezu i
gubici trenja i ventilacije).

Posebno treba obratiti pozornost na putanje i zaustavljanje istosmjernog motora s
nezavisnom uzbudom. Prije prikljuka armaturnog strujnog kruga na mreu, potrebno je
potpuno uzbuditi motor da se ne pojavi mogunost pobjega motora zbog slabog glavnog
magnetskog toka. Prikljui li se nakon toga armatura uzbuenog motora na puni napon izvora
(mree) koji napaja motor, narinutom naponu suprotstavlja se u prvom trenutku samo ukupni
djelatni i rasipni induktivni otpor armaturnog strujnog kruga jer nema protuinduciranog
napona kada motor stoji. Istosmjerni nezavisno uzbueni motor kree, dakle, u kratkom spoju.
Ako motor odmah ne krene u vrtnju (pretpostavimo da je zakoen), poslije veoma kratkog
vremena nastupi u njegovom armaturnom krugu trajna struja kratkog spoja. Ta bi struja bila
vrlo opasna za motor, pogotovo za kolektor jer je mnogo vea od nazivne. Zato se nezavisno
uzbueni motor mora pokretati pri smanjenom naponu.

Kod zaustavljanja istosmjernog motora s nezavisnom uzbudom, najprije iskljuimo s mree
armaturni, a tek onda uzbudni strujni krug, tj. vri se razbuivanje motora. Proces
razbuivanja ne smije ii prebrzo, a pogotovo se ne smije trenutno otvoriti (prekinuti) uzbudni
strujni krug zbog velikog induktiviteta uzbudnog namota. Pri promjeni (smanjenju) struje
inducira se u uzbudnom strujnom krugu, na njegovim stezaljkama, visoki napon
samoindukcije koji mee uzrokovati probijanje izolacije svitka uzbudnog namota ili izazvati
luk na kontaktima i tako otetiti stroj. Zato proces iskapanja uzbude tee razmjerno sporo.




Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

8

TG TG
U k n =
aO
U
aO
I
aO
P
U
U
U
I


Slika 5.1. Shema spoja - pokus praznog hoda istosmjernog motora


















Slika 5.2. Raspodjela gubitaka praznog hoda asinkronog stroja






Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

9





6. PRIPREMA ZA VJEBU

6.1. Nabrojite vrste uzbude istosmjernih strojeva ?
_________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________________


6.2. Koje najvanije podatke treba sadravati natpisna ploica?

__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________


6.3. Skicirajte prikljunu ploicu s rasporedom stezaljki stroja.



6.4. Kako se uputa istosmjerni motor s nezavisnom uzbudom ?

__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________


6.5. to se odreuje pokusom praznog hoda istosmjernog motora ?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________





4. LABORATORIJSKA VJEBA
ISTOSMJERNI STROJ PRIPREMA ZA VJEBU
Konstrukcija stroja ,
Natpisna ploica, Mjerenje otpora namota, Prazni hod
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

10





7. RAD NA VJEBI

7.1. S natpisne ploice ispitivanog stroja (slika 7. 1.) oitati osnovne podatke. Svakom
podatku odrediti znaenje.



Slika 7. 1. Ispitivani istosmjerni stroj












7.2. Na osnovu podataka identificirajte o kakvom se stroju radi:

___________________________________________________________________________

7.3. Odrediti ulaznu elektrinu snagu , ukupne gubitke, nazivni moment i iskoristivost
koju motor uzima iz mree pri nazivnom optereenju:

= =
= =
n n 1 gn
n n n 1
P P P
I U P

= =
= = q
n
n
n
n 1
n
n
P
55 , 9 M
P
P


4. LABORATORIJSKA VJEBA
ISTOSMJERNI STROJ RAD NA VJEBI
Konstrukcija stroja ,
Natpisna ploica, Mjerenje otpora namota, Prazni hod
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

11

7.4. U I metodom izmjerite otpor namota armature i namota uzbude.

Temperatura okoline: 0
o
=


Tablica 7.1.Izmjerene vrijednosti otpor a namota







7.5. Otpor namota armature preraunati na toplo stanje ( = 75
0
C ) i izraunati
nazivne gubitke u bakru:

| | = =
= =
=
0 +
0 +
=
0
100
P
P
% p
R I P
235
235
R R
gn
cun
cu
a
2
n cun
0
o a


Gubici u namotu ine __________ posto od ukupnih gubitaka pri nazivnom optereenju.


7.6. Spojite istosmjerni motor i instrumente prema shemi na slici 5.1. Motor
prikljuimo na mreu, a osovinu ostavimo da se slobodno vrti. Mjerenje poinjemo od
nazivnog armaturnog napona koji tijekom pokusa snizujemo. Za svaki namjeteni
napon armature namjestimo toliku uzbudnu struju da se motor vrti nazivnom brzinom
vrtnje.



7.7. Rezultate mjerenja prikazati u tablici 7.4

Tablica 7.4. Tablica izmjerenih vrijednosti istosmjernog motora

I
aO
A
P
aO
W
U
aO
V


n min
-1

I
U
A
U
U
V





Stezaljke Napon [V] Struja [A] Otpor []
A1 A2
F1 F2
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

12

7.8. Nacrtati karakteristiku praznog hoda I
aO
= f (U
aO
), krivulju gubitaka P
aO
= f (U
aO
).
Sa dijagrama oitati struju praznog hoda I
aO
i gubitke P
aO
kod nazivnog armaturnog
napona.




























Odgovorite na sljedea pitanja:

8.1 Istosmjerni motor s nezavisnom uzbudom koji je potpuno uzbuen i prikljuen na
nazivni armaturni napon, nazivno je optereen i vrti se nazivnom brzinom vrtnje. U
jednom trenutku zbog kvara doe do prekida armaturnog kruga. to e se dogoditi ?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

8.2. Da bi se odrali konstantni mehaniki gubici (gubici zbog trenja i ventilacije),
moramo istosmjernom motoru s nezavisnom uzbudom koji radi u praznom hodu.


__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________


4. LABORATORIJSKA VJEBA
ISTOSMJERNI STROJ ANALIZA VJEBE
Konstrukcija stroja ,
Natpisna ploica, Mjerenje otpora namota, Prazni hod
Elektrini strojevi i pogoni Kreimir Mikloevi, dipl.ing.

13


8.3. Zapaanja na vjebi i komentar:


_________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________