Fridrih Nice Antihrist

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 42

Fridrih Nie

ANTIHRIST
Ova knjiga pripada najreima. Moda od njih ak nijedan ne ivi. To bi bili oni koji
razumeju mog Zaratustru: kako bih smeo da se pomeam sa onima za koje ve danas rastu
ui! Meni pripada tek preksutranji"a. #eki se raaju posthumno.
$slove da bih bio shvaen i tada shvaen sa nunou poznajem samo odvie
tano. Mora se biti estit do okrutnosti u stvarima duha da bi se% isto tako% izdrala moja
ozbiljnost% moja strast. Mora se biti vet planinskom ivotu da bi se pod sobom gledalo
kukavno doba politikog brbljanja i samoivosti naroda. Mora se postati ravnoduan%
nikada ne pitati da li istina slui% postaje li sudbonosnom... #eka naroita sklonost snage
za pitanja za koja niko danas nema odvanosti& odvanosti za ono zabranjeno;
predodreenost za lavirint. 'edno iskustvo sedmostruke samotnosti. #ove ui za novu
muziku. #ove oi za ono najdalje. #ova savest za istine do sada preutkivane. I volja za
ekonomiju velikog stila: sakupljati njenu snagu% njenu ponesenost... (trahopotovanje
prema sebi& ljubav za sebe& bezuslovna sloboda sa samim sobom ...
)a dobro* To su jedini moji itao"i% moji pravi itao"i% moji predodreeni itao"i:
ta preostaje? Ostatak je samo oveanstvo. +oveanstvu se mora biti nadmoan
snagom% visinom due prezirom...
Fridrih Nie
1
Po!edajmo se u !i"e. #i smo $iperborej"i dosta dobro znamo %o!i%o postrani
ivimo. &Ni po zem!ji ni po vodi nee nai put %oji vodi $iperborej"ima&' ve je Pindar to
znao o nama. ( one strane severa) !eda) smrti na ivot) naa srea ... *t%ri!i smo sreu)
poznajemo put) na!i smo iz!az iz !avirinta staro itave mi!enijume. +o bi a inae naao?
#oderni ove% moda? &Ne znam %uda idem ni ot%uda do!azim; ja sam sve ono to
ne zna %uda ide ni ot%uda do!azi& uzdie moderni ove%... *d te modernosti smo se
razbo!e!i od nji!o) mira) od %u%avi%o %ompromisa) od sve vr!e neistote moderno
,a i Ne.*va to!eran"ija i largeur, sr"a) %oja sve &oprata&) jer sve &shvata&) jeste iro%o za
nas. -o!je iveti u !edu neo me.u modernim vr!inama i druim junim vetrovima/ ... -i!i
smo dosta hrabri) tede!i nismo ni sebe ni druo' a!i duo nismo zna!i kuda sa naom
hrabrou. Posta!i smo sumorni) zva!i su nas 0ata!istima. #a 0atum to je bi!o obi!je)
naprezanje) pribiranje snaa. 1e.a!i smo za munjom i de!ima) bi!i najda!je od sree s!abia)
od &razoaranosti&... *!uja je bi!a u naem vazduhu)priroda %ojom smo se natmuri!i jer
nikakvog puta nismo imali. Formu!a nae sree' jedno ,a) jedno Ne) jedna prava !inija)
jedan "ilj...
2 Na 0ran"us%om u izvorni%u) znai irina. P. prev.
3
4ta je dobro? (ve to u ove%u podstie oseanje moi) vo!ju za mo) mo samu.
4ta je r.avo?(ve to potie iz s!abosti.
4ta je srea? *seanje da mo raste da je sav!adan ne%i otpor.
#e zadovo!jnost) neo vie moi; ne mir uopte) neo rat; ne vr!ina) neo sposobnost
5vr!ina u sti!u 6enesanse) virtu% vr!ina bez mora!%e7.
(!abi i bezuspeni ne%a propadnu' prva nae!o naeg mi!osr.a. I jo im u tome treba
pomoi.
4ta je tetnije od ma bi!o %oje poro%a? 8%tivno saa!jenje za sve s!abe i
bezuspene hrianstvo...
9
Prob!em %oji oveanstvo treba da rei nije u redos!edu bia %oji ja ovde pravim 5
ove% je kraj 7' neo %oji tip ove%a treba gajiti% hteti% %ao najvie vredan) najdostojniji
ivota)najpouzdaniji za budunost.
:aj najvie vredan tip u vie navrata je ve postojao' a!i %ao srean s!uaj) %ao
izuzeta%)ni%ada %ao eljen. 4tavie) on je upravo izazivao strah) bio je dosada bezma!o ono
strano i zbo straha je e!jen) ajen) dobijan obrnuti tip' domaa ivotinja) ivotinja
%oja ivi u stadu) bo!esna ivotinja ove%;hrianin...
<
=oveanstvo ne predstav!ja razvita%) na nain %a%o se to danas veruje) %a bo!jem i!i
snanijem i!i viem. &Napreda%& je naprosto moderna ideja) to jest !ana ideja. ,ananji
>vropeja" je po svojoj vrednosti da!e%o ispod >vropej"a 6enesanse;razvoj nije neizbeno)
po ne%oj nunosti) uzdizanje) uspinjanje) jaanje.
? jednom druom smis!u postoji neprestano ni"anje) na najraz!iitijim mestima
@em!je i iz najraz!iitijih %u!tura) pojedinanih s!uajeva sa %ojima se) u stvari) predstav!ja
jedan vii tip: neto to je u odnosu na u%upno oveanstvo ne%a vrsta nadove%a. :a%vi
sreni s!uajevi ve!iajno ni"anja uve% su bi!i moui i moda e uve% biti moui. Pa a%
i itava po%o!enja) rados!ov!ja) narodi) mou pod izvesnim o%o!nostima da predstav!jaju
ta%av zgoditak.
A
$rianstvo ne treba %ititi i u%raavati' ono je vodi!o rat do smrti protiv ovo vieg
tipa ove%a) proanja!o je sve osnovne instin%te ovo tipa) iz tih instin%ata desti!isa!o z!o)
zlobnika snaan ove% %ao izopaen tip) &izopaeni%&. $rianstvo je sta!o na stranu
svih s!abih) nitavnih)bezuspenih. Iz protivstavljanja instin%tima odranja snano ivota
ono je stvori!o idea!; is%vari!o je sam um duhovno najsnanijih priroda time to je
poduava!o da se na vrhuns%e vrednosti duhovnosti !eda %ao na rene) %ao na b!udne
vrednosti) %ao na iskuenja. Naja!osniji primer' Pas%a!ova is%varenost) %oji je verovao da
is%varenost njeovo uma potie od prvobitno reha) do% je on bio is%varen samo
njeovim hrianstvom/
B
-o!an je) uasan prizor %oji mi se ot%rio %ada sam razrnuo zastor sa !juds%e
iskvarenosti. *va re) u mojim ustima) bar je zatiena od sumnje da pri%riva ne%u mora!nu
optuni"u protiv ove%a. *na je e!eo bih jo jednom da na!asim osloboena
moralisanja: i to do stepena da sam najsnanije osetio ovu is%varenost upravo tamo de
ona najsvesnije tei &vr!ini&) &boanstvu&. Is%varenost razumem) poa.a se ve) u smis!u
de"aden"e: tvrdim da sve vrednosti u %ojima oveanstvo sada saima svoje vrhuns%e e!je
jesu de"aden"e-vrednosti.
1ivotinju) vrstu) individuu) zovem is%varenom a%o je izubi!a svoje instin%te) a%o je
odabra!a) a%o se privrgla onome to joj %odi. Cedna istorija &uzvienih oseanja&) &idea!a
ovenosti& a moue je da je moram ispriati bi!a bi bezma!o) ta%o.e) objanjenje
zato je ove% ta%o is%varen. (am ivot je) za mene) poput instin%ta za rast) za trajanje) za
pri%up!janje snaa) za mo: tamo de nema vo!je za mo) propada se. :vrdim da svim
vrhuns%im vrednostima oveanstva nedostaje ova vo!ja da pod najsvetijim imenima
v!adaju vrednosti propadanja) nihilistike vrednosti.
D
$rianstvo se naziva re!iijom samilosti. (ami!ost je suprotna %rep%im
uvstvima %oja podiu eneriju oseanja ivota. *na de!uje depresivno. +ada se saa!jeva
ubi se snaa. (ami!ou se jo uveava i umnoostruava ubita% snae %oji ve nastaje)
po sebi) trp!jenjem. (amo trp!jenje uz pomo sami!osti postaje zarazno. Pod izvesnim
o%o!nostima moe doi do toa da u%upan ubita% ivota i ivotne enerije stoji u
apsurdnom odnosu prema %vantumu uzro%a 5 s!uaj smrti Nazareanina7. >to prvo
!edita) a!i postoji jo jedno vanije. 8%o se sami!ost promeri spram vrednosti rea%"ija
%oje je ona izazva!a) tada se u jo izrazitijoj svet!osti o"rtava njen po ivot opasan %ara%ter.
(ami!ost u!avnom %rstari za%onom razvit%a %oji je za%on selek"ije. Podrava ono to je
zre!o da propadne) pristrasno brani ono to je ivot razbatinio i pro%!eo) pomou mnotva
promaenih svih vrsta) %oje ona odrava u ivotu) samom ivotu pridaje z!os!utan i
neizvestan vid. ?sudi!o se da se sami!ost nazove vr!inom 5 u sva%om otmenom mora!u
ona vai %ao s!abost 7; oti!o se i da!je) od nje se naini!a vr!ina uopte% t!o i izvor svih
vr!ina samo) razume se) i to sta!no treba imati u vidu) to se uradi!o na osnovu jedne
0i!ozo0ije %oja je bi!a nihi!isti%a) %oja je na svom titu zapisa!a nitenje ivota. ? tome je
4openhauer bio u pravu' ivot neiran sami!ou jo je dostojniji da bude negiran
sami!ost je praksa nihi!izma. Co jednom' ovaj depresivni i zarazni instin%t proima
instin%te %oji se odnose na odranje i podizanje vrednosti ivota' %o!i%o %ao multiplikator
bede to!i%o %ao konzervator svih bedni%a on je !avni poon uspona de"aden"e sami!ost
naovara na nistavilo*... Ne ve!i se &nitavi!o&' to se naziva &onostranou&) i!i &-oom&) i!i
istinskim ivotom&; i!i se %ae nirvana) spasenje) b!aenstvo ...*va edna retori%a %oja
potie iz o%ruja re!iiozno;mora!ne idiosin%razije iz!eda mnogo manje edna im se
shvati koje je vrste tenden"ija %oja se ovde ore p!astom tananih rei' tenden"ija
neprijateljska prema ivotu. 4openhauer je bio neprijate!j ivota' otuda je za njea sami!ost
vr!ina... 8ristote! je) %ao to je poznato) u sami!osti video bo!esno i opasno stanje pri emu
je dobro da mu se tu i tamo dos%oi ne%im purativom. *n je traediju shvatao %ao
purativ. Po!azei od ivotno instin%ta) da bi se os!obodi!i ta%vo bo!esno i opasno
naomi!avanja sami!osti) %a%vo predstav!ja 4openhauerov s!uaj 5a naa!ost i itava naa
%njievna i umetni%a de"aden"e od (ent Petersbura do Pariza) od :o!stoja do Eanera7)
mora!o bi se traati) u stvari) za sredstvom da se ono razjede) da se raspri... Nita nije
nezdravije usred nae nezdrave modernosti od hrians%e sami!osti. Tu biti !e%ar) tu biti
neumo!jiv) tu rezati to je na zadata%) to je nain naeg mi!osr.a) po tome smo mi
0i!ozo0i) mi $iperborej"i/
F
Neophodno je re"i koga oseamo %ao nau suprotnost teo!oe i sve to u te!u ima
%rv teo!oa itavu nau 0i!ozo0iju ... +ob mora da se sa!eda izb!iza) mora da se) jo
bo!je) doivi u njoj samoj) mora da joj se si.e u %oren i dozvo!i da
vas otovo uniti da bi se razume!o da tu vie nije re ni o %a%voj zabavi 5s!obodoum!je
nae ospode prirodnja%a i 0izio!oa je u mojim oima zabava njima nedostaje strasti za
ove stvari) stradanja zbo njih 7. *va zatrovanost za!azi mnoo da!je neo to se mis!i'
instin%t teo!o%e nadmenosti naao sam svuda de se danas osea &idea!ist& de se u ime
viso%o pore%!a prisvaja pravo da se o stvarnosti razmi!ja i na nju ravnoduno !eda...
Idea!ist dri) sasvim %ao sveteni%) sve ve!i%e pojmove u ru"i 5 i ne samo u ru"i/7) sa
dobrohotnim prezirom on se poirava sa &razumom&) &u!ima&) &au&) &!aodnim
ivotom&) &nau%om&) vidi ih pod sobom) %ao tetne i zavodni%e snae nad %ojima !ebdi
&,uh& u istom zasebit%u %ao da smernost) nevinost) siromatvo) jednom rei svetost%
nisu do sada prouzro%ova!i u svetu neizmerno vie z!a neo ma bi!o %oji uas) ma bi!o %oji
poro% ... =isti duh je ista !a ... ,o%!eod sveteni%) taj) po svom zanimanju% unitava!a")
%!evetni%) trova ivota) vai jo za uzvienu vrstu ove%a) nee biti odovora na pitanje'
ta je istina? Istina je ve obrnuta na !avu a%o %ao zastupni% &istine& vai svesni advo%at
nitavi!a i nitenja...
G
*vom teo!o%om instin%tu objav!jujem rat' svuda na!azim njeove traove. ? ijem
te!u %o!a teo!o%a %rv) taj sue!i"e svih stvari stoji naopa%o i neasno. Pathos %oji se razvija
iz toa) naziva se vera: zatvoriti oi pred sobom) jednom za svada) da ne bi trpe!i od
neiz!eivo !ano !edita. Iz ove porene opti%e nametnute svim stvarima stvara se jedan
mora!) vr!ina) svetost) ista savest se vezuje za lano vi.enje zahteva se da nijedna
druga vrsta opti%e ne sme vie da ima vrednost) poto je jedino prava ona %oja je
sa%rosan%tno stvorena u ime &-oa&) &is%up!jenja&) &venosti&. (vuda sam is%opavao
teo!o%i instin%t' on je najrasprostranjeniji) naroiti podzemni ob!i% !anosti %oji postoji na
zem!ji. 4to teo!o osea %ao istinito) mora da je !ano' odat!e se bezma!o moe izvui
%riterijum istine. Njeov najdub!ji instin%t samoodranja zabranjuje da rea!nost u ma %ojoj
ta%i bude uvaena i!i) pa%) samo do.e do rei. (ve do%!e se prostire teo!o%i uti"aj)
suenje o vrednosti je postav!jeno na!av"e) pojmovi &istinito& i &!ano& su neminovno
preo%renuti' to je naj%obnije za ivot) naziva se ovde &istinito&) to a ve!ia) podstie)
potvr.uje) opravdava i ini da trijum0uje) zove se &!ano& ... ,oa.a !i se da teo!ozi %roz
&savest& %neeva .ili naroda7 pruaju ru%u prema moi% ne sumnjajmo u to ta se uve%
na!azi u osnovi' vo!ja za %raj) to nihilistika vo!ja hoe od moi...
1H
#e.u Nem"ima e se smesta razumeti a%o %aem da je 0i!ozo0ija is%varena
teo!o%om %rvi. Protestants%i pastor je deda nema%e 0i!ozo0ije) sam protestantizam njen
pe""atum originale. *dre.enje protestantizma' napo!a u%oeno hrianstvo i um...
,ovo!jno je izovoriti samo re &:ibinens%a boos!ovija&2 da bi se shvati!o ta je u
osnovi nema%a 0i!ozo0ija podmukla teo!oija... 4vabe su najbo!je vara!i"e u Nema%oj)
oni nevino !au... *t%uda je pote%!o !i%ovanje %oje proima) do pojave /anta% svet
nema%o uenjatva ije su tri etvrtine pastors%i i uite!js%i sinovi ot%uda je pote%!o
nema%o uverenje) %oje i danas jo ima odje%a) da je sa +antom zapoeo o%ret %a boljem!
:eo!o%i instin%t u nema%om uenjatvu nas!utio je unapred ono to bi jednom ponovo
mo!o da is%rsne ... *tvorio se jedan s%riveni put prema starom idea!u) pojam &istinskog
sveta&) pojam mora!a %ao biti sveta 5 te dve najz!o!asnije zab!ude koje postoje/7) bi!i su
sada opet) zahva!jujui jednoj prepredenoj s%epsi) a%o ne do%azivi) ono ipa% ne vie
opovrgljivi... ?m) pravo uma ne prostire se to!i%o da!e%o... *d rea!nosti je
naprav!jena&prividnost&; od jedno savreno izmiljenog sveta) sveta bivstvujue
I(eiendenI) naprav!jena je rea!nost ... +antov uspeh je naprosto teo!o%i uspeh' +ant je bio)
jedna%o Juteru) jedna%o Jajbni"u) papua vie u po sebi !oe usa!aenom ta%tu nema%e
estitosti.
2 :ibinen se na!azi u vaps%oj. &:ibinens%a boos!ovija& 5:Kbiner (ti0t7 je !asovita protestants%a
ustanova u %ojoj su) %rajem LEIII sto!ea) izme.u osta!ih ui!i 4e!in) $e!der!in i $ee!. P. prev.
11
Co %oja re o%o +anta %ao moraliste. Ne%a vr!ina mora da bude na izum) naa
naj!inija odbrana i nuda' u sva%om druom smis!u ona je jedino opasnost. *no to nije
us!ov nae ivota) teti mu' vr!ina samo iz oseanja potovanja pred pojmom &vr!ina&)
%a%o je to hteo +ant) jeste %od!jiva. &Er!ina&) &dunost&) &dobro po sebi&) dobro sa
%ara%terom bez!inosti a optevanosti 0 privi.enja u %ojima se izraava propadanje)
%rajnja iznurenost ivota) %enizber%o "rnenje. ?pravo na obrnuto upuuju najdub!ji
za%oni odranja i rasta' da sva%o sebi stvara svoju vr!inu) svoj %ateori%i imperativ. Narod
odumire a%o svoju dunost zameni sa pojmom dunosti uopte. Nita dub!je) vie iznutra
ne razara od te &bez!ine& dunosti) to rtvovanja pred #o!ohom apstra%"ije. Nije !i se
+antov %ateori%i imperativ osetio %ao opasan za ivot*... :eo!o%i instin%t je jedino to
uzeo pod svoju zatitu/ Ne%o de!ovanje na %oje prisi!java instin%t ivota u zadovo!jstvu
na!azi do%az za svoju ispravnost: a taj nihi!ist) sa hrians%o;domats%im "revima)
zadovo!jstvo je razumevao %ao prigovor ... 4ta bre razara od raditi) mis!iti) oseati bez
unutranje nunosti) bez jedno dubo%o !ino izbora) bez zadovoljstva!% poput automata
&dunosti&? :o je upravo re"ept za de"aden"e% za sam idiotizam ... +ant je postao idiot.
8 bio je 1eteov savremeni%/ *va pau%ova sudbina vai!a je i jo vai/ za nemakog
0i!ozo0a... ,obro se pazim od toa da %aem )ta mis!im o Nem"ima... Nije !i +ant u
Fran"us%oj revo!u"iji video pre!azneorans%o ob!i%a drave u organski! Nije !i se pitaoda
!i postoji ne%i doa.aj %oji ni%a%o dru%ije ne moe da bude objanjen neo samo
prisutnou jedno mora!no p!ana u oveanstvu) ime je) jednom za svada) bi!a
dokazana &tenja oveanstva za dobrim&? +antov odovor' &to je revo!u"ija.& Poreni
instin%t u svemu i svaem) protiv priroda %ao instin%t) nema%a de"aden"e %ao 0i!ozo0ija
to je /ant*
13
Izdvajam par s%epti%a) pristojan tip u istoriji 0i!ozo0ije' a!i ostata%) on ne poznaje ni
osnovne zahteve inte!e%tua!ne estitosti. (vi se oni !istom ponaaju %ao priproste ene) svi
ti ve!i%i zanesenja"i i neobini stvorovi ve &!epa oseanja& oni dre za arumente)
&nabre%!a prsa& za meh boanstva) ube.ivanje za kriterijum istine. Najpos!e) i +ant je) u
njeovoj &nema%oj& bezaz!enosti) po%uao da pod pojmom &pra%ti%i um& taj ob!i%
%orup"ije) taj nedostata% inte!e%tua!ne savesti) pretvori u nau%u' on je naroito u tu svrhu
izmis!io jedan um za s!uajeve u %ojima se ne bi brinu!o za um) naime za one u %ojima se
uje !as mora!a) uzvieno zahteva &treba&. ,ovo!jno je shvatiti da je otovo %od svih
naroda 0i!ozo0 samo produeta% sveteni%o tipa) pa da se nad ovom sveteni%om
batinom plaenom lanim nov"em vie ne udi. +ada se imaju sveti zada"i) na primer da
se pobo!ja) spase) is%upi ove% %ada se boanstvo dri u rudima) %ada je ro za
prizivanje imperativa &s one strane&) sa ta%vom misijom vi ste ve izvan svih isto
razums%ih vrednovanja sami ve posveeni ta%vim zadat%om) sami ve tip ne%o vie
poret%a/ ... 4ta mari ne%i sveteni% za nauku* *n je iznad toa/ 8 sveteni% je do sada
vladao* On je odreivao pojam &istinito& i &neistinito&/ ...
19
Ne pot"enjujmo ovo' mi sami% mi s!obodni duhovi) mi smo ve &prevrednovanje svih
vrednosti&) objava rata i pobede otelovljena u svim starim pojmovima o &istinitom& i
&neistinitom&. Najvredniji uvidi su najdo"nije ot%riveni; a!i najvredniji uvidi su metodi. (vi
metodi) sve pretpostav%e nae sadanje nauno duha) bi!i su to%om hi!jada odina
iz!oeni najdub!jem preziru' u%o!i%o ste traa!i) za njima bi!i ste is%!jueni iz sva%o
opti"aja sa &potenim& !judima vai!i za &neprijate!ja -oa&) za onoa %oji prezire istinu)
za &opsednuto&.Naunost je bi!a poput =anda!e2 ... Protiv sebe smo ima!i itav pathos
oveanstva njeov pojam o tome ta treba da je istina) ta treba da je s!uba istini' do
sada je sva%o &treba& bi!o uprav!jeno protiv nas ... Na predmet) nae pra%se) na miran)
oprezan) podozriv nain sve mu je iz!eda!o savreno nedostojno i vredno prezira.
+onano) treba se) radi ne%e pravinosti) pitati nije !i ono to je to!i%o duo oveanstvo
dra!o zas!ep!jeno upravo estetski u%us' ono je od istine zahteva!o pitoreskno dejstvo) od
saznavao"a podjedna%o zahteva!o da snano de!uje na u!a. Naa uzdrlljivost mu najdue
nije bi!a po u%usu ... *h) %a%o su oni to poa.a!i) ti boji urani
2 anda!a ime nadenuto najniem s!oju u indijs%om %astins%om drutvu. P. prev.
1<
#i smo dru%ije ui!i. ? svemu smo bi!i s%romniji. =ove%a vie ne izvodimo iz
&duha&) iz &boanstva&) vrati!i smo a me.u ivotinje. @a nas je on najsnanija ivotinja) jer
je naj!u%avija' jedna od pos!edi"a toa je njeova duhovnost. ( drue strane)uvamo se
sujete %oja bi hte!a opet da se ovde uje' %ao da bi ove% bio ve!i%i pos!ednji "i!j
ivotinjs%o razvit%a. *n nipoto nije %runa stvaranja' sva%o bie pored njea je na
jedna%om stepenu savrenstva... I budui da to tvrdimo) tvrdimo i pre%o toa' ove% je)
re!ativno uzev) najbezuspenija ivotinja) najbo!esnija) najopasnije s%renuta sa puta svojih
instin%ata sva%a%o) uza sve to) i najzanimljivija* 4to se tie ivotinja) najpre se
,e%art odvaio) sa drs%ou vrednom potovanja) na ideju da ivotinju razume %ao
ma"hina: itava naa 0izio!oija upinje se da do%ae ovaj stav. Isto ta%o) !oi%i) mi ne
izdvajamo ove%a %a%o je to pa% ,e%art uinio' ono to se danas uopte shvati!o o ove%u
prostire se upravo u rani"ama do %ojih je on shvaen mains%i. Pre toa je) %ao njeov
miraz iz ne%o vie poret%a) ove%u pripisivana &s!obodna vo!ja&' danas smo mu a%
oduze!i vo!ju u smis!u da pod tim vie ne sme da bude shvaena ni%a%va sposobnost. (tara
re &vo!ja& s!ui za to da oznai jednu 5rezu!tantu) jednu vrstu individua!ne rea%"ije %oja
nuno prati mnotvo de!om suprotstavijenih) de!om sa!asnih drai vo!ja vie ne
&de!uje&) vie ne &po%ree& ... Ne%ada se u ove%ovoj svesti) u &duhu&) video do%az
njeovo viso%o pore%!a) njeove boans%e prirode. ,a bi se ove% usavrio savetova!o
mu se) po u!edu na %ornjau) da u!a uvue u njih same) napusti opti"aj sa zema!js%im)
svue smrtni p!at' tada bi od njea preosta!a najbitnija stvar) &isti duh&. *vde se
razi!azimo' za nas je svest) &duh&) upravo simptom re!ativno nesavrenstva oranizma)
e%sperimentisanje) pipanje) promaivanje) muenje u %oje je utroeno nepotrebno mnoo
nervne snae) poriemo da ita savreno moe da se napravi u%o!i%o se to pravi svesno.
&=isti duh& je ista !upost' ne raunamo !i nervni sistem i u!a) &smrtni p!at&) tada loe
raunamo nita vie/...
1A
Ni mora! ni re!iije ne dodiruju se) u hrianstvu) ma sa %ojom ta%om stvarnosti.
(ami imainarni uzro"i 5&-o&) &dua&) &ja&) &duh&) &s!obodna vo!ja& i!i pa%
&nes!obodna&7' same imainarne posledi"e .5&reh&) &is%up!jenje&) &mi!ost&) &%azna&)
&pratanje rehova&7. *pti"aj izme.u imainarnih bia 5&-o&) &duhovi&) &due&7;
imainarna nau%a o prirodi antropo"entrina; potpuno odsustvo pojma o prirodnom
uzro%u7; imainarna psihologija 5sami nesporazumi sa samim sobom) tumaenja prijatnih
i!i neprijatnih optih oseanja) na primer stanja nervus s2mpathi"usa% pomou jezi%a
sastav!jeno iz zna%ova re!iiozno;mora!ne idiosin%razije &po%ajanje&) &riza savesti&)
&.avo!ova %usanja&) &boja b!izina&7; imainarna teleologija 5&boje "arstvo&) &pos!ednji
sud&) &veni ivot&7. *vaj isti svet 3ik"ije raz!i%uje se) i to znatno na njeovu tetu) po
tome od sveta sna da ovaj pos!ednji stvarnost odraava% do% je prvi %rivotvori)
obezvre.uje) ponitava. :e% to je ot%riven pojam &priroda& %ao pojam protivstav!jen
pojmu &-o&) &prirodno& je mora!o da postane re za &osudu& itav taj svet 0i%"ije ima
svoj %oren u mrnji prema prirodnom 5 stvarnost/ 7) on je izraz ne!aodnosti u
stvarnom ... #o% sa tim se sve objasnilo. +o bi sam imao ne%o raz!oa da obmanjujui se
bei iz stvarnosti? *naj %o trpi od nje. 8!i) trpeti od stvarnosti znai biti brodolomna
stvarnost... Pretezanje oseanja nezadovo!jstva nad oseanjima zadovo!jstva jeste uzrok
jedno 0i%tivno mora!a i re!iije' no ta%vo pretezanje prua 3ormulu za de"aden"e ...
1B
,o isto za%!ju%a dovodi i %riti%a hrianskog pojma boga. Narod %oji jo veruje
u sebe samo ima) isto ta%o) svo sopstveno boa. ? njemu on potuje us!ove pomou
%ojih je nadmoan) svoje vr!ine) svoje oseanje moi on proje%tuje u ne%o bie %ojem
moe da zahva!i za svoje unutranje zadovo!jstvo. +o je boat taj e!i da de!i; ordom
narodu je bo potreban da bi rtvovao... (a ta%vim pretpostav%ama re!iija je ob!i%
zahva!nosti. @a samo sebe je zahva!an' za to je potreban ne%i bo. :a%vom bou mora
da je moue da %oristi i da naudi) da bude prijate!j i neprijate!j njemu se divi %o!i%o u
dobru to!i%o i u z!u. )rotivprirodno %op!jenje ne%o boa u isto dobro boa bi!o bi ovde
izvan onoa to se e!i. +o!i%o dobar to!i%o je potreban i zao bo' tavie) za sopstvenu
ezisten"iju se ne zahva!juje upravo to!eran"iji) !juds%om prijate!jstvu ... +a%av bi to bio
bo %oji ne bi poznavao srdbu) osvetu) zavist) poruu) !u%avstvo) nasi!je? +oji moda
nijednom nije upoznao zanosne ardeurs, pobede i unitavanja? :a%av bo se ne bi
razumeo' emu on? (va%a%o' %ada narod nestaje) %ada osea da %onano opada njeova
vera u budunost) nada u s!obodu) %ada mu podjarm!jivanje %ao prva %orisnost i vr!ine
podjarm!jenih prodiru u svest) tada i njeov bo mora da se) isto ta%o) preobrazi. (ada on
postaje pritvori"a) p!a!jiv) smeran) poziva se na &duevni spo%oj&) na odustajanje od
mrnje) na b!aost) a% na &!jubav& prema prijate!ju i neprijate!ju. (ta!no mora!ie) amie
po up!jini sva%e privatne vr!ine) postaje bo za sva%o) privatna osoba) %osmopo!it...
Ne%ada je on predstav!jao jedan narod) snau naroda) sve ono to je u dui naroda
aresivno) i edno moi' sada je on pa% isto dobri bo... ? stvari) nema drue a!ternative
za boove' ili su vo!ja za mo i dot!e e postojati do% su narodni boovi ) ili pa%
nemo na moi i tada nuno postaju dobri...
2 Na 0ran"us%om u izvorni%u. @nai) izme.u osta!o) vrui"e. P. prev.
1D
:amo de u ne%om ob!i%u vo!ja za mo opada) sva%i put postoji i ne%o 0izio!o%o
nazadovanje) d4"aden"e. -oanstvo d4"aden"e% odseeno od njeovih najmu%ijih vr!ina i
naona) tavie nuno biva boom 0izio!o%i zaosta!ih) s!abih. *ni sebe same ne zovu s!abi)
nazivaju se &dobri& ... Nije potrebno opominjati da bi se razume!o u %ojim trenu"ima
istorije postaje moua te% dua!isti%a 0i%"ija jedno dobro i jedno z!o boa. (a istim
instin%tom sa %ojim po%oreni smetaju svo boa na ravan &dobra po sebi&) pre"rtavaju oni
dobra svojstva boa njihovih pobedi!a"a; oni se svete svojim ospodarima time to
oavoljuju njihovo boa. 5obar bo) %ao i .avo' oba su izrodi d4"aden"e. +a%o je
jo dan;danas moue to!i%o poputanje !uposti hrians%ih teo!oa da se zajedno sa
njima reava de%retom da je razvie pojma boa od &boa Izrae!a&) od narodno boa do
hrians%o boa) do sutastva svea dobro) napredak! No sam 6enan to radi. +ao da
je 6enanu dato pravo na !upost/ Ipa%) pada u oi i suprotno. +ada se pretpostav%e
rastueg ivota) %ada se sve snano) srano) ospodars%o) ordo) odstrani iz pojma boa)
%ada se on %ora% po %ora% izopai u simbo! tapa za umorne) spasonosne %otve za
dav!jeni%e) %ada postane bo siromanih) bo renih) bo bo!esnih par e6ellen"e% a
predi%at &spasite!j&) &is%upite!j& preostane ta%orei %ao jedini boans%i predi%at' o emu
ovori ta%va promena?) ta%va reduk"ija boans%o? Casno' &boje "arstvo& je time
uveano. Ne%ada je on imao samo svoj narod) svoj &izabrani& narod. ? me.uvremenu on
je) sasvim isto poput njeovo naroda) poao u tu.inu) poeo da !uta da nide vie potom
ne na.e spo%oja' %onano) od tada) on je svuda %ao %od %ue) ve!i%i %osmopo!ita za
svoju stranu je zadobio &ve!i%i broj& i po!ovinu @em!je. 8!i) bo &ve!i%o broja&) demo%rat
me.u boovima) upr%os tome nije postao ordi mnooboa%i bo' ostao je Cevrejin) ostao
je bo %uta%a) bo svih senovitih u!ova i mesta) svih nezdravih etvrti itavo sveta/ ...
Pos!e '%ao i pre) njeovo "arstvo na ovome svetu je "arstvo podzem!ja) dom uboih)
souterrain;"arstvo) "arstvo;eto ... 8 on sam) to!i%o b!ed) to!i%o s!ab) to!i%o d4"adent... =a%
su najb!e.i me.u b!edima posta!i ospodari nad njim) ospoda meta0iziari)
a!binoni pojma. *ni su a upre!i u svoju zavereni%u mreu da je on) hipnotiziran njihovim
po%retima) postao sam pau%) sam meta0izi%us. 4tavie) on sa svoje strane ispreda svet iz
sebe sub spe"ie (pinozae, ) tavie) sebe trans0iurie u neto sve tananije i sve b!e.e)
bivajui &idea!&) bivajui &isti duh&) bivajui &abso!utum&) bivajui &stvar po sebi& ...
)ropast boga: bo %oji biva &stvar po sebi&...
2 Ira re"i u nema%om. Pau% i (pinoza. Pau% je (pinne. P. prev.
1F
$rians%i pojam boa bo %ao bo bo!esnih) %ao pau%) %ao duh jeste jedan od
najis%varenijih pojmova o bou %oji su dospe!i na zem!ju. *n moda a% predstav!ja
najnii vodostaj u opadajuem razvit%u boje tipa. -o odro.en u protivreje ivota%
umesto da bude njeovo preobraenje i veno 5a* ? bou obreeno neprijate!jstvo prema
ivotu) prirodi) vo!ji za ivotom/ -o 0ormu!a za sva%o %!evetanje &ovostrano&) za sva%u
!a o &onostranom&/ ? bou obootvoreno nitavi!o) posveena vo!ja za nitavi!om/...
1G
,a snane rase severne >vrope nisu od sebe odba"i!e hrians%o boa) to zaista ne
ini ast njihovom re!iioznom daru da ne ovorimo o u%usu. *ni su morali izii na %raj
sa ta%vim izrodom d4"aden"e.@ato to nisu sa njim o%ona!i) na njima !ei pro%!etstvo' u
sve svoje instin%te su primi!i bo!est) starost) protivreje od tada nisu stvorili vie
nijedno boa/ (%oro dve hi!jade odina a ni jedan jedini novi bo/ Neo jedna%o jo i %ao
s punim pravom postojei) %ao ultimatum i ma6imum bootvorne snae) "reator spiritus-a
u ove%u) taj vredan a!jenja bo hrians%o monotono;teizma/ :a hibridna tvorevina
propadanja sainjena iz nu!e) pojma i protivrenosti) u %ojoj svi instin%ti de"aden"e% svi
%u%avi!u"i i sve !omnosti due na!aze svoju potvrdu/
3H
*su.ujui hrianstvo ne bih e!eo da budem nepravedan prema jednoj srodnoj
re!iiji %oja po broju s!edbeni%a a% premaa prvu' prema budizmu. +ao nihi!isti%e re!iije
obe spadaju zajedno one su re!iije de"aden"e ) obe su na neobian nain me.usobno
raz!uene. @a mounost da se danas one porede %ritiar hrianstva je dubo%o zahva!an
indijs%im uenja"ima. -udizam je stotinu puta rea!istiniji od hrianstva on je u %rvi
nas!edio obje%tivno i h!adno postav!janje prob!ema) on do!azi nakon niza sto!ea istrajno
0i!ozo0s%o traanja. +ada on nastaje pojam &bo& je ve u%inut. -udizam je jedina
dos!ovno pozitivistika re!iija %oju nam istorija dozvo!java da upoznamo) pa a% i njenu
teoriju saznanja 5jedan stroi 0enomena!izam 7. *n vie ne ve!i &borba protiv greha7%
neo) dajui sasvim za pravo stvarnosti) &borba protiv trpljenja7. Iza sebe je ve ostavio
ime se dubo%o raz!i%uje od hrianstva samoobmanu u pojmovima o mora!u) on je)
reeno mojim jezi%om) s one strane dobra i z!a. 5ve 0izio!o%e injeni"e na %ojima poiva i
%oje ima u vidu jesu' najpre izvanredno viso%a oset!jivost senzibi!iteta%oja se izraava %ao
istanana sposobnost za bo!) zatim izuzetna produhov!jenost) odvie duo iv!jenje u
pojmovima i !oi%im pro"edurama zbo ea je instin%t za !inost oteen u %orist
&bez!ino& 5 oba stanja su) bar ne%o!i"ini mojih ita!a"a) &obje%tivnih&) %ao i meni
samom) poznata iz !ino is%ustva7. *vi 0izio!o%i us!ovi su dove!i do depresije: prema
njoj se -uda odnosi hiijens%i. *n joj suprotstav!ja ivot u s!obodnom prostoru) !uta!a%i
ivot; umerenost i izbir!jivost u je!u; oprez spram svih a!%oho!nih pia i spram uvstava
%oja izazivaju jed i uzbur%avaju %rv; ni%a%va zabrinutost ni za sebe ni za druo. *n
zahteva predstave %oje i!i umiruju i!i razvese!javaju izna!azi sredstva za odvi%avanje od
druih. ,obrotu) stanje dobrote) razume %ao zahtev za zdrav!jem. Molitva je is%!juena
upravo %ao i askeza. Nema %ateori%o imperativa) uopte nema prinude% a% ni unutar
manastirs%e zajedni"e 5 %adod se e!i moe se iz nje ponovo izii 7. (ve su to bi!a
sredstva da se pojaa ona pre%omerna oset!jivost. ?pravo zato on ne insistira ni na %a%voj
borbi protiv onih %oji dru%ije mis!e; njeovo uenje ni protiv ea se vie ne bori neo
protiv oseanja osvete) odvratnosti) ressentiment-a 5 &neprijate!jstvu se ne moe stati na
put pomou neprijate!jstva&' udarni pripev itavo budizma...7. I s pravom' upravo ova
uvstva bi!a su najnezdravija s obzirom na osnovnu dijetets%u nameru. (a duhovnim
zamorom) %oje zatie i %oji se izraava u preteranoj &obje%tivnosti& 5to jest s!ab!jenju
individua!no interesa) ubit%u u teini) u &eoizmu&7) on se bori stroim svo.enjem i
najduhovitijih interesa na linost. ? -udinom uenju eoizam je nuda' &jedno je
neophodno& i &%a%o se ti os!oba.a patnje& vodi i ome.ava duhovnu dijetu 5 a zato da se
pa% ne setimo ono 8tinjanina %oji je isto ta%o ratovao sa istom &naunou&) (o%rata %oji
je eoizam !inosti u podruju prob!ema uzdiao do mora!a7.
31
Pretpostav%a za budizam je veoma b!aa %!ima) ve!i%a i %rot%a popust!jivost i
!ibera!nost u mora!nim obiajima) nikakav mi!itarizam; i da po%ret ima svoje onjite u
viim i a% obrazovanijim s!ojevima. Njeov "i!j je postignut a%o se %ao najviem "i!ju tei
vedrini) spo%oju; odsustvu sva%e e!je. -udizam nije re!iija u %ojoj se naprosto stremi
savrenstvu' neto savreno je norma!an s!uaj.
? hrianstvu u prvi p!an izbijaju instin%ti potinjenih i pot!aenih' u njemu svoj
spas trae najnii s!ojevi. :u se %ao zanimanje% da bi se dos%oi!o dosadi) pra%ti%uje
%azuisti%a reha) samo%riti%a) in%vizi"ija savesti; tu se neprestano naprenutim 5mo!itvom7
odrava a0e%tivni odnos spram jedno monika nazvano &-o&; tu ono najvie vai %ao
nedostino) %ao po%!on) %ao &mi!ost&. ? njemu isto ta%o nema javnosti. $rians%o je
s%rovite) mraan prostor. :e!o je prezreno) hiijena odbaena %ao u!nost. Mr%va se a%
bori protiv istote 5 prva hrians%a mera pos!e proona #avara bi!a je zatvaranje javnih
%upati!a) %ojih je +ordoba ima!a samo 3DH7. $rians%o je izvestan smisao za surovost
prema sebi i druome; mrnja prema onima %oji dru%ije mis!e; vo!ja za proanjanjem. ?
prvom p!anu su turobne i uzbud!jive predstave; najvie prie!j%ivana) oznaena najviim
imenima) jesu epi!epti%a stanja. ,ijeta je ta%o izabrana da podstie morbidna privi.anja i
nadrauje nerve. $rians%o je smrtno neprijate!jstvo prema onima %oji se dre zem!je)
prema &otmenima& i u isti mah pri%riveno) tajno nadmetanje 5 njima se preputa
&te!o&) hoe se samo &dua&...7. $rians%o je mrnja prema duhu% prema ponositosti)
odvanosti) s!obodi) libertinage, duha; hrians%o je mrnja prema ulima% prema
radovanju u!a) prema radosti uopte ...
2 Na 0ran"us%om u izvorni%u. 8ibertinage 9 s!obodoum!je) s!obodarstvo. P. prev.
33
+ada je hrianstvo napusti!o svoje prvo t!o) najnie s!ojeve) donji svet 8nti%e) %ada
je po!o u potrau za moi me.u varvars%im narodima) tu ono vie nije ima!o za
pretpostav%u umorne !jude) neo iznutra podiv!ja!e i rastrzane snane a!i bezuspene
!jude. Nezadovo!jstvo sa sobom) patnja u sebi) ovde nije %ao %od budista ne%a pre%omerna
oset!jivost i sposobnost za bo!) ve obrnuto' premona e!ja za z!ode!om) za
rasprs%avanjem unutranje napetosti u dumans%e inove i predstave. $rianstvu su bi!i
neophodni varvarski pojmovi i vrednosti da bi zaospodari!o nad varvarima' ta%vi su
rtvovanje prven"a) pijenje %rvi u priesti) preziranje duha i %u!ture) muenje u svim
ob!i"ima) 0izi%im i psihi%im) ve!ianstveni !ani sjaj %u!ta. -udizam je re!iija za do"nije
!jude) za b!ae) !jubazne) izuzetno produhov!jene rase %oje su odvie !a%o s%!one bo!i 5
>vropa jo duo nee biti zre!a za njea 7' on je vraanje tih rasa spo%oju i vedrini) dijeti
u prostoru duha) izvesnom pre%a!jivanju u prostoru te!a. $ri"anstvo hoe da zaospodari
nad grabljivi"ama& njeova zamisao je da ih razboli s!ab!jenje je hrians%i re"ept za
pripitomljavanje% za &"ivi!iza"iju&. -udizam je re!iija za %ona" i zamor "ivi!iza"ije)
hri"anstvo je jo ne na!azi pred sobom ono je zasniva prema o%o!nostima.
39
6e"imo jo jednom) budizam je sto puta h!adniji) istinitiji) obje%tivniji. Njemu vie
nije potrebno da prilino sebi tumaenjem reha stvara svoju patnju) svoju sposobnost za
bo! on jednostavno ve!i ono to mis!i) &ja patim&. @a Earvara) naprotiv) trpeti u sebi nije
nita pristojno' njemu je neophodno tumaenje da bi sebi priznao da pati 5njeov instin%t
upuuje a pre na pori"anje patnje) na tiho podnoenje7. :u je re &.avo& bi!a dobroinstvo'
imao se premoan i straan neprijate!j sa ta%vim neprijate!jem nije ima!o zbo ea da
se postidi. ? svojoj osnovi hri"anstvo ima ne%o!i%o tananosti %oje pripadaju
Isto%u. Pre svea poznato je da je on u sebi sasvim ravnoduan da !i je neto istinito) a!i od
najvee vanosti je ukoliko se u to veruje %ao istinito. Istina i vera da je neto istinito' dva
sasvim diverentna sveta interesa) otovo protivstavljena sveta i jednom i druom se
pri!azi u osnovi raz!iitim putevima. @nati izvesti to predstavlja na Isto%u bezma!o
mudrost' ta%o to razumeju brahmani) ta%o to razume P!aton) ta%o i sva%i ueni% ezoteri%e
nau%e. 8%o na primer srea poiva u verovanju u is%up!jenje reha) tada %ao pretpostav%a
za to nije nuno da ove% bude rean ve da se osea rean. No) a%o je vera potrebna pre
svea) tada se um) saznanje) istraivanje) moraju pre%riti nepoverenjem' put prema istini je
zabranjeni put) (nana nada je mnoo vei podsti"aj za ivot neo ina bi!o %oja
pojedina zaista postinuta srea. *naj %oji pati mora da se odrava nadom %oja ne moe da
bude protivrena ijednoj stvarnosti %oja se ne okonava ni sa %a%vim ispunjenjem' nada
u onostranost) 5?pravo zbo ove od!i%e da odrava nesrene) vai!a je %od Nr%a nada %ao
z!o nad a!ima) %ao izuzetno podmuklo z!o' ono je ostav!jeno u bavi z!a7. ,a bi ljubav
bi!a mouna mora bo da bude !inost; da bi najdub!ji instin%ti mo!i rei svoju re) bo
mora da je m!ad. ,a bi se udovo!ji!o pobonoj revnosti ena u prvi p!an se mora staviti
ne%i !ep sveta") a za mu%ar"e ne%a #arija. *vo uz pretpostav%u da hri"anstvo hoe da
zav!ada podrujem de je a0rodizijs%i i!i 8donisov %u!t ve unapred odredio pojam %u!ta.
@ahtev za ednou pojaava estinu i dubinu re!iiozno instin%ta on ini %u!t top!ijim)
zanosnijim) duevnijim. Jjubav je stanje u %ojem ove% ponajee vidi stvari ta%vima
%a%ve one nisu. :u je i!uzorna snaa u svojoj punoj visini) %ao i ub!aavajua)
preobraavajua snaa. ? !jubavi se podnosi vie neo inae) sve se doputa. 6adi!o se na
tome da se izmis!i re!iija u %ojoj se moe biti vo!jen' time se premoava ono najore u
ivotu a% se vie i ne vidi. :o!i%o o tri hrians%e vr!ine veri) !jubavi) nadi' ja ih
zovem tri hrians%a lukavstva. -udizam je odvie odo"nio) odvie je pozitivisti%i da
bi na ovaj nain jo bio dovit!jiv.
3<
*vde samo dotiem prob!em nastanka hrianstva. )rva postav%a za njeovo
reavanje jeste' hrianstvo se da razumeti jedino na t!u iz %oje je izras!o ono nije
rea%"ija na jevrejs%i instin%t) ono je njeova sama dos!ednost) da!ji za%!jua% u njeovoj
stravinoj !oi"i. ? 0ormu!i is%upite!ja' &(pas do!azi od Cevreja&. 5ruga postav%a !asi'
psiho!o%i tip Na!i!ej"a je jo prepoznat!jiv) a!i samo u njeovom potpunom izopaavanju
5%oje je u isti mah osa%aivanje i pretovarivanje stranim "rtama 7 moao je on da pos!ui
za ono zato je upotreb!jen) za tip iskupitelja oveanstva. Cevreji su
najudnovatiji narod u svets%oj istoriji) jer suoeni sa pitanjem o bit%u i nebit%u I(ein)
Ni"htseinI oni su sa savreno uzbud!jivom sveu po svaku "enu izabra!i bita%' ova "ena je
bi!a radi%a!no krivotvorenje sva%e prirode) sva%e prirodnosti) sva%e rea!nosti) itavo
unutranje %o!i%o i spo!janje sveta. *radi!i su se od svih us!ova pod %ojima je dosada
jedan narod moao da ivi) smeo da ivi; od sebe su stvori!i pojam suprostavIjanja
prirodnim us!ovima postepeno su na nepoprav!jiv nain preo%renu!i re!iiju) %u!t) mora!)
istoriju) psiho!oiju) u suprotnost njihovih prirodnih vrednosti. Isti 0enomen sreemo jo
jednom i u neizre"ivo uveanoj razmeri) a!i upr%os svemu samo %ao %opiju hrians%a
"r%va) i obzirom na &sveti narod& ona ne moe da po!ae ni%a%vo pravo na oriina!nost.
?pravo zato su Cevreji najsudbonosniji narod u svets%oj istoriji; oni su svojim na%nadnim
de!ovanjem to!i%o ispremeta!i oveanstvo da se i do danas moe hrianin da osea
antijevrejs%i a da se ne shvati %ao krajnja jevrejska konsekven"a. Po prvi put sam u svojoj
&Nenea!oiji mora!a& psiho!o%i iz!oio antinomijs%i pojmovni par jedno otmenog mora!a
i mora!a ressentiment-a% pri emu je ovaj pos!ednji izvirao iz #e prema prvom' i u tome je
itav jevrejs%o;hrians%i mora!. ,a bi se mo!o rei Ne svemu to predstav!ja uzlazne
%retanje ivota na zem!ji) uspean rast) mo) !epotu) samopotvr.ivanje) morao je enije
minu!o instin%ta ressentiment-a sebi da stvori drugi svet u %ojem se potvrivanje ivota
jav!ja %ao z!o) %ao neto po sebi za osudu. ,opunimo !i stvar i sa psiho!o%e strane)
jevrejs%i narod je narod naji!avije ivotne snae) narod %oji je s!obodno) stav!jen u
nemoue o%o!nosti) iz najdub!je !u%avstva samoodranja) stao na stranu svih d4"aden"e;
instin%ata ne sv!adan njima) neo zato to je u njima ot%rio mo %ojom moe da se
posvedoi spram &sveta&. Cevreji su protivnost svih d4"adents: oni su mora!i da im se
prikau %ao i!uzija) zna!i su da se stave) sa jednim non plus ultra pozorino enija) na vrh
svih d4"aden"e;%retanja 5 %ao )avlovo hrianstvo 7 da bi iz njih stvori!i neto
snanije od ma %a%ve stran%e koja govori 5a ivotu. 54"aden"e je) za onu vrstu !judi %oji
u jevrejstvu i hrianstvu prie!j%uju mo) sveteniki nain) samo sredstvo: ivotni interes
je ove vrste !judi da oveanstvo uini bolesnim i pojmove &dobro& i &z!o&) &istinito& i
&!ano&) izopai u po ivot opasan i za svet %!evetni%i smisao)
3A
* istoriji Izrae!a se ne moe suditi %ao o tipinoj istoriji sva%o odpriroavanja
prirodnih vrednosti. ?%azujem na pet injeni"a %oje se toa tiu. ? is%onu) pre svea u
vreme +ra!jeva) i Izrae! se odnosio prema svim stvarima ispravno% to jest prirodno. Njeov
Cehova bio je izraz svesti o moi) zadovo!jstva sa sobom) nade u sebe' od njea se
oe%iva!a pobeda i spas) pre%o njea se uzda!o da priroda prua ono to je narodu potrebno
pre svea %iu. Cehova je bo Izrae!a i sledstveno bo pravednosti' !oi%a sva%o naroda
%oji je moan i na tome radi svoju istu savest. ? %u!tnim sveanostima izraavaju se obe
ove strane samopotvrde jedno naroda' on je zahva!an za srenu sudbinu %ojom se izdiao)
zahva!an je za promenu odinjih doba i svu b!aodat u stoarstvu i zem!joradnji. *vo
stanje stvari duo je osta!o idea!om) a% i %ada je bi!o rainjeno na a!ostan nain' anarhija
unutra) 8sir"i spo!ja. No) narod je %ao najpoe!jnije stanje uvrstio onu viziju %ra!ja %oji je
dobar vojni% i stro sudija' pre svea onu tipino proro%a 5to jest %ritiara i satiriara
trenutne situa"ije7) Isaija. 8!i) sva%a nada je osta!a neispunjena. (tari bo vie nita nije
mogao od onoa to je ranije moao. #ora!o mu se dozvo!iti da ode. 4ta se doodi!o?
Pojam o njemu se promenio odprirodio se' to je "ena po %oju se odrao. Cehova bo
&pravde& nije vie jedno sa Izrae!om) nije vie izraz narodno samo!jub!ja' jo je bo
samo pod izvesnim us!ovima... Njeov pojam postaje oru.e u ru%ama sveteni%ih
aitatora %oji od sada sva%u sreu tumae %ao naradu) sva%u nesreu %ao %aznu za
nepos!unost prema bou) za &reh&. :o je onaj naj!a!jiviji manir tumaenja ne%o
tobonje &mora!no svets%o poret%a& sa %ojim je) jednom za uve%) prirodni pojam
&uzro%a& i &pos!edi"e& o%renut na!av"e. +ada se pa%) posredstvom narade i %azne)
prirodna %auza!nost istera!a iz sveta) bi!o je potrebno potraiti protivprirodnu %auza!nost'
sav ostata% neprirode se na to nadovezao. -o %oji zahteva umesto boa %oji pomae;
savetuje) %oji je u osnovi podsti"ajna re za sva%o sreno nadahnue odvanosti i
samopouzdanja ... Moral %oji nije vie izraz ivotnih i razvojnih us!ova jedno naroda) %oji
nije vie njeov najdub!ji ivotni instin%t) neo je postao apstra%tan) protivstav!jen ivotu
mora! %ao teme!jno razjedanje mate) %ao &z!o o%o& upereno na sve stvari. :ta je
jevrejs%i) ta je hrians%i mora!? Nevinost predata s!uaju) nesrea o%a!jana pojmom
&reha&) dobro raspo!oenje shvatano %ao opasnost) %ao &is%uenje&) 0izio!o%a ne!aodnost
zatrovana "rvom %oji nariza savest...
3B
+rivotvoreni pojam boa) %rivotvoreni pojam mora!a jevrejs%o svetenstvo nije
sta!o na tome. Nije se zna!o ta uraditi sa itavom istorijom Izrae!a' ne%a se tornja/ :i
sveteni"i su usto!ii!i =udo %rivotvorenja) za ta nam %ao do%ument s!ui dobar deo
-ib!ije' sa neuvenom poruom prema sva%om nas!e.u) prema sva%oj istorijs%oj rea!nosti)
oni su pro!ost svo sopstveno naroda preveli u religiozno% to jest od nje naini!i stupidan
mehanizam spasa' %rivi"a prema Cehovi i %azna) pobonost prema Cehovi i narada. #noo
bo!nije bi oseti!i ovaj najsramniji in %rivotvorenja istorije da nas "rkvena interpreta"ija
istorije nije hi!jadama odina otovo zatup!jiva!a zahtevima za tanost in histori"is. 8
"r%vi su se%undira!i 0i!ozo0i' la o &mora!nom poret%u sveta& proima itav razvoj a% i
novije 0i!ozo0ije. 4ta znai &mora!ni poreda% sveta&? ,a boja vo!ja postoji) jednom za
svada) u onome to ove% ini) u onome to mu je doputeno; da se vrednost jedno
naroda) jedno pojedin"a) meri prema njeovoj veoj i!i manjoj po%ornosti bojoj vo!ji; da
sudbina naroda) pojedin"a) osvedoava vladavinu boje vo!je) to jest one %oja %anjava i
nara.uje srazmerno pos!unosti. ;ealnost umesto ove !ai vredne a!jenja znai'
parazits%a vrsta ove%a) %oja opstaje troenjem svih zdravih ivotnih ob!i%a) svetenik%
z!oupotreb!java boje ime' drutveno stanje u %ojem sveteni% odre.uje vrednost stvari on
naziva &-ojim "arstvom&; sredstvo %ojim ta%vo stanje postie i odrava naziva &-ojom
vo!jom&. (a h!adno%rvnim "inizmom) on odmerava narode) razdob!ja) pojedin"e) prema
tome da !i oni %oriste i!i se suprotstav!jaju sveteni%oj svemoi. Ne%a ih se po!eda na
de!u' veliko razdob!je u istoriji Izrae!a posta!o je u ru%ama jevrejs%ih sveteni%a razdob!je
propadanja) proonstva) due nesree) preobrazi!o se u venu %aznu za ve!i%o doba
doba %ada sveteni% jo nita nije znaio. *ni su) ve prema svojim potrebama) od monih)
slobodarskih !i%ova iz istorije Izrae!a stvara!i jadne vara!i"e i %u%avi"e i!i &bezboni%e&)
psiho!oiju svih ve!i%ih doa.aja pojednostavi!i su u idiots%u 0ormu!u &pos!unost ili
nepos!unost prema bou&. +ora% da!je' &-oja vo!ja& 5to jest us!ovi odranja moi
sveteni%a7 mora da bude prepoznata u ovu svrhu je potrebno &ot%rovenje&. Casno je'
potrebno je ve!i%o %njievno %rivotvorenje) prona.en je jedan &sveti spis& uza svu
obrednu pompu) sa danima po%ajanja i %u%anjem nad duim &rehom&) on je objav!jen.
&-oja vo!ja& je ve odavno bi!a utvr.ena' itava nesrea bi!a je u tome da se &sveti spis&
zaubio ... #ojsiju je ve bi!a ot%rivena &-oja vo!ja&... 4ta se doodi!o? (a stroou i
pedanterijom) a% do ma!ih i ve!i%ih poreza %oji su ima!i da mu se p!ate 5 ne zaboravivi
ni naju%usnije %omade mesa) jer je on ve!i%i !jubite!j bee0stea%a7) sveteni% je jednom za
svada 0ormu!isao ta on eli da ima% &ta je boja vo!ja& ... *d sada su sve ivotne stvari
ta%o ure.ene da je sveteni% svuda neophodan& u svim prirodnim doa.ajima u ivotu) %od
ra.anja) bra%a) bo!esti) smrti) a da o &rtvovanju& 5obedovanje7 i ne ovorimo) pojav!juje se
sveti parazit da bi ih odprirodio njeovim jezi%om' &osvetio& ... Cer) mora se shvatiti'
sva%i prirodni obiaj) sva%a prirodna ustanova 5drava) pravni poreda%) bra%) staranje nad
bo!esnima i siromanim7) sva%i zahtev %oji potie iz ivotno instin%ta) u%rat%o sve ono to
u sebi ima svoju vrednost) posta!o je sa sveteni%im parazitizmom 5i!i &mora!nim
poret%om sveta&7 u osnovi bezvredno) opreno vrednosti' svemu tome je potrebna
na%nadna potvrda potrebno je stvoriti mo koja odobrava vrednost% mo %oja ponitava
prirodu i %oja upravo te% time stvara vrednost... (veteni% obezvre.uje) obesveuje
prirodu' te% po tu "enu on uopte postoji. Nepos!unost prema bou) to jest prema
sveteni%u) prema &za%onu&) dobija sada ime &reh&. (redstva da bi se ponovo &izmiri!i sa
-oom& jesu) %a%o je pravo) sredstva sa %ojimase samo jo siurnije zajemuje
potinjenost sveteni"ima' sveteni% jedini &is%up!juje&... Psiho!o%i !edano) &rehovi& su
neophodni u sva%om sveteni%i oranizovanom drutvu. *ni su pravo odravanje moi)
sveteni% ivi od rehova) njemu je potrebno da se &rei&... Najvrhovnije nae!o' &-o
oprata onome %oji se %aje& jasnije' koji se potinjava sveteniku.
3D
Na ta%vom lanom tlu% de je sva%a priroda) sva%a prirodna vrednost) sva%a
realnost% ima!a protiv sebe najdub!je instin%te v!adajue %!ase) izras!o je hrianstvo% ob!i%
smrtno neprijate!jstva prema rea!nosti %oji do sada nije prevazi.en. &(veti narod&) %oji je
za sve stvari zadrao samo sveteni%e vrednosti) samo sveteni%e rei) i %oji je) sa
dos!ednou u u!ivanju straha) odba"io od sebe sve to je inae osta!o na zem!ji od moi
%ao &boohu!no&) %ao &svet&) %ao &reh& taj narod proizveo je za svoj instin%t pos!ednju
0ormu!u %oja je !oi%i vodi!a do samopori"anja' on je) %ao hrianstvo% pore%ao i
pos!ednji ob!i% rea!nosti) &sveti narod&) &narod izabranih&) samu jevrejsku rea!nost. (!uaj
je prvoa reda' ma!i pobunjeni%i po%ret) %oji je %rten prema imenu Isusa iz Nazareta) jo
jedamput je jevrejs%i instin%t druim reima) sveteni%i instin%t %oji vie ne podnosi
sveteni%a %ao rea!nost) izum jedno jo izvedenijeg ob!i%a postojanja) jedne jo nerealnije
vizije sveta od one %oja je us!ov!jena oraniza"ijom ne%e "r%ve. $rianstvo porie
"r%vu ... Ne vidim protiv ea je pobuna bi!a uperena) razume!i dobro i!i ne njeno
zaetni%a Isusa) a%o nije bi!a pobuna protiv jevrejs%e "r%ve &"r%ve& uzete tano u onom
smis!u u %ojem mi danas tu re razumemo. :o je bi!a pobuna protiv &dobrih i pravednih&)
protiv &sveto Izrae!a&) protiv hijerarhije drutva ne protiv njeove is%varenosti) neo
protiv %aste) privi!eije) poret%a) 0ormu!e. *na je bi!a neverovanje u &vie !jude&) #e reeno
svemu to je bi!o sveteni% i teo!o. No hijerarhija) %oja je time ia%o samo za trenuta% bi!a
stav!jena u pitanje) bi!a je sojeni%o nase!je u %ojem se jevrejs%i narod) usred &vode&)
u!avnom jo odravao muno izvojevana poslednja mounost da preivi ta!o
njeove zasebne po!iti%e ezisten"ije' napad na nju bio je napad na najdub!je narodne
instin%te) na naji!aviju narodnu vo!ju za ivotom %oja je i%ada postoja!a na zem!ji. :aj
sveti anarhist) %oji je pozivao najnie s!ojeve naroda) odbaene i &reni%e&) andalu unutar
jevrejstva) na pobijanje v!adajue poret%a sa jezi%om) a%o je verovati Cevan.e!jima)
%oji i danas jo traje u (ibiru) bio je po!iti%i z!oina" upravo %o!i%o je to moue bi!o u
jednoj apsurdno-nepolitikoj zajedni"i. I ona a je odve!a na %rst' do%az za to je zapis na
%rstu. ?mro je za svoju %rivi"u nema ni%a%vo osnova) ia%o je to esto bi!o tvr.eno) da
je umro za %rivi"u druo.
3F
(asvim je druo pitanje da !i je on uopte bio svestan ta%ve protivrenosti i!i se
pa% oseao %ao ta protivrenost. I te% ovde dodirujem prob!em psihologije iskupitelja.
Priznajem da je ma!o %njia %oje itam sa ta%vim te%oama %ao Cevan.e!je.*ve te%oe su
drue vrste od onih na ijem utvr.ivanju je uena radozna!ost nema%o duha s!avi!a jedan
od svojih najnezaboravnijih trijum0a. ,a!e%o je vreme %ada sam i ja) poput sva%o m!ado
nauni%a) sa razboritom sporou jedno istanano 0i!o!oa) uivao u de!u neuporedivo
4trausa. :ada sam imao dvadeset odina' sada sam preozbi!jan za to. 4ta me se tiu
protivreja &nas!e.a&? +a%o je uopte moue da se !eende o sve"ima zovu &nas!e.e&/
Povesti o sve"ima su najdvosmis!enija !iteratura %oja uopte postoji' primeniti na njih
nauni metod) kada nema nijednog drugog dokumenta% iz!eda mi unapred osu.eno na
neuspeh pu%o nauno bespos!ienje...
3G
*no do ea mi je sta!o jeste psiho!oi%i tip is%upite!ja. *n bi mogao a% da bude
sadran u Cevan.e!jima upr%os Cevan.e!jima) ma %o!i%o od bio osa%aen i!i po%riven
stranim "rtama' %ao onaj %oji je sauvan u !eendama Franje 8si%o upr%os tim
!eendama. #e istina o tome ta je radio) ta je ovorio) %a%ve su stvarne o%o!nosti njeove
smrti' neo pitanje da !i je njeov tip jo uopte zamiIjiv) da !i a je &tradi"ija sauva!a&?
Po%uaji) za %oje znam) da se iz Cevan.e!ja iita a% istorija jedne &due&) iz!edaju mi
%ao potvrde nusne psiho!o%e !a%omis!enosti. Nospodin 6enan) taj !a%rdija in
ps2"hologi"is% snabdeo je svoje objanjenje tipa Isusa sa dva najneprikladnija pojma %oja
se na njea mou primeniti' pojmom genija i pojmom heroja .7heros7<. = a%o je neto
nejevan.e!js%o) to je pojam heroja. *vde je instin%tom posta!o upravo suprotnost svem
borenju) sva%om borbenom raspo!oenju' ovde nesposobnost za otpor postaje mora! 5&ne
opiri se z!u/&) to je najosnovnija poru%a Cevan.e!ja) u izvesnom smis!u njihov %!ju7)
b!aenstvo u miru) u %rot%osti) u ne;moi;biti;neprijate!j. 4ta znai &radosna vest&? Istins%i
ivot) veni ivot je na.en) on nije obetovan) on je tu) u nama: %ao ivot u !jubavi) u
!jubavi bez razi!aenja i is%!juivosti) bez odstojanja. (va%o je boje dete. Isus apso!utno
nita ne trai jedino za sebe %ao boje dete sva%o je sa sva%im jedna%... Praviti od Isusa
heroja* I %a%vo nerazumevanje rei &enije&/ =itavo nae poimanje) na %u!turni
%on"ept &duha& nema u svetu u %ojem ivi Isus ba ni%a%vo smis!a. 6eeno stroim
jezi%om 0i!ozo0ije) ovde bi jedna sasvim drua re bi!a pre na mestu' re idiot. @namo za
jedno stanje bo!esne oset!jivosti ula pipanja %oje sva%i put %ada se dodirne) uhvati ne%i
predmet izaziva stresanje. Prevede !i se ta%av 0i!ozo0s%i habitus na njeovu pos!ednju
!oi%u %ao instin%tivna mrnja prema svakoj rea!nosti) %ao be%stvo u &nedo%uivo&) u
&neshvat!jivo&) %ao odvratnost prema sva%om 0ormu!isanju) sva%om pojmu o vremenu i
prostoru) prema svemu to je opip!jivo) mora!ni obiaji) institu"ija) "r%va) %ao biti %od %ue
u svetu %oji nema vie ni%a%vo dodira sa rea!nou) %oji je jo samo &unutranji&)
&istins%i& svet) &veni& svet... &-oje "arstvo je u nama7...
9H
>nstinktivna mrnja prema realnosti: pos!edi"a e%stremne sposobnosti za trp!jenje i
dra %oja uopte vie ne e!i da &dotie&) jer bi!o %a%vo dodirivanje osea odvie dubo%o.
>nstinktivno iskljuivanje svih gaenja% neprijateljstava% svih grani"a i distan"i u oseanju:
pos!edi"a e%stremne sposobnosti za trp!jenje i dra) %oja sva%o opiranje) ve i primoravanje
na otpor) osea %ao nepodno!jivo nezadovoljstvo 5to jest %ao pogubno% %ao neto od ea
odvraa instin%t samoodranja7) a b!aenstvo 5zadovo!jstvo7 vidi jedino u tome da se vie
ne usprotiv!juje niemu) ni%ome) pa ni nedaama i z!u !jubav %ao jedina) %ao poslednja
mounost ivota... :o su dve 3izioloke realnosti na %ojima) iz %ojih je izras!o uenje o
is%up!jenju. Ca ih nazivam sub!imno da!je razvijanje hedonizma na potpuno morbidnom
teme!ju. Najsrodniji mu je) ia%o sa znatnim dodat%om r%e vita!nosti i nervne snae)
epi%urejizam) mnooboa%o uenje o is%up!jenju. >pi%ur tipini d4"adent: najpre sam a
ja %ao ta%vo prepoznao. (trah od bo!i) a% od ono bes%rajno ma!o u bo!i on ne
moe dru%ije da o%ona neo u jednoj religiji ljubavi...
91
(voj odovor na prob!em dao sam napred. *n pretpostav!ja da nam je tip is%upite!ja
sauvan samo u oromnoj una%aenosti. :o izvrtanje ima u sebi mnoo verovatnosti' ta%av
tip nije iz vie raz!oa moao da ostane ist) potpun) bez dodata%a. Isto ta%o je i sredina) u
%ojoj se ovaj neobini !i% %retao) a jo vie istorija) sudbina prve hrians%e zajedni"e)
mora!a da ostavi traove na njemu. *d njea je postao tip sa mnotvom "rta %oje se daju
razumeti samo ratom i propaandnim "i!jevima. :aj udni i bo!esni svet u %oji nas uvode
Cevan.e!ja svet) %ao iz ne%o rus%o romana) u %ome %ao da su upri!ii!i sastana%
drutveni ta!o) drutvena patnja i &deji& idiotizam morao je u sva%om s!uaju da
vulgarizuje tip' osobito prvi ueni"i prevode jedno bie potpuno utop!jeno u simbo!e i
nedo%uivosti najpre u njihovu sopstvenu sirovost da bi od njea uopte neto razume!i)
za njih je tip postojao te% na%on njeovo uob!iavanja u poznatije ob!i%e... Proro%) mesija)
budui sudija) uite!j mora!a) udotvora") Covan +rstite!j to!i%o pri!i%a da se tip ne
prepozna... +onano) ne pot"enjujemo proprium %oje od bi!o ve!i%o) naime se%ta%o
oboavanja' ono brie izvorne) pone%ad muno;strane "rte i idiosin%razije u oboavanom
biu ono ih ak ne vidi. :reba!o bi a!iti to jedan ,ostojevs%i) mis!im ne%o %o je umeo
da upravo obuhvatno oseti ta%vu meavinu sub!imno) bo!esno i deje) nije iveo u
b!izini to najzanim!jivije de"adent-a. Pos!ednje !edite' u stvari) tip bi mogao% %ao tip
d4"aden"e% da bude naroite p!ura!ne i protivrene prirode. :a%va mounost nije sasvim
is%!juena. #e.utim) sve nas od toa razuverava' to je upravo s!uaj pri %ojem je tradi"ija
mora!a da bude izuzetno istino!jubiva i obje%tivna' iz %ojih raz!oa bi mis!i!i suprotno.
(amo trenuta% zjapi protivreje izme.u propovedni%a p!anina) jezera i po!ja) ija pojava
podsea na -udu %oji eta neindijs%im t!om) i to aresivno 0anati%a) smrtno neprijate!ja
teo!oa i sveteni%a) %oje je 6enanova pa%ost ve!ia!a %ao &le grand maitre en ironie7, Ca
sam ni ne sumnjam u to da je hrians%a propaanda iz svo razdraeno stanja presu!a
znatnu meru oorenja 5i samo iz esprit-a<u tip uite!ja' dovo!jno je poznato da se se%tai
ne dvoume da njihovu apologiju sebi stvore posredstvom njihovo uite!ja. +ada je prvoj
hrians%oj zajedni"i bio neophodan jedan pravedni%i) %avadijs%i) nevan) opa%o
otrouman teo!o protiv teo!oa) stvori!a je sebi svo &-oa& prema njenim potrebama'
ta%o mu je) bez o%!evanja) stavi!a u usta i one sasvim nejevan.e!js%e pojmove %ojih tada
nije mo!a da se !ii) &vraanje&) &pos!ednji sud&) sva%u vrstu vremens%o e%anja i
obeanja.
2 Na 0ran"us%om u izvorni%u. @nai veliki uitelj% ironije. P. prev.
93
Co jednom) protivim se da se 0anati% podvede pod tip is%upite!ja' re imperieu6,%
%oju je upotrebio 6enan) sam"ita ve anulira tip. &,obra vest& je upravo da vie ne postoje
ni%a%ve suprotnosti; nebes%o "arstvo pripada de"i& vera %oja se ovde !as%a nije vera za
%oju se mora!o izboriti ona je tu *d poet%a) ona je u ne%u ru%u detinjstvo %oje je
uzma%!o u duhovno. Fizio!ozima je bar poznat s!uaj) %ao pos!edina pojava deenera"ije)
od!oeno i u oranizam nerazvijeno puberteta. :a%va vera se ne srdi) ne zamera) ne
brani se' ne nosi &ma& a% ni ne s!uti pode!u %oju bi jednom mo!a da izazove. *na se
ne do%azuje) ni udom ni naradom i obeanjem) pa ni &pismom&' ona sama je sva%o
trena svoje udo) svoja narada) svoj do%az) svoje &-oje "arstvo&. *va vera se ni ne
0ormu!ie ona ivi% od sebe odbija sve 0ormu!e. 6azume se) s!uajnost o%o!ine) jezi%a)
predobrazovanje) odre.uje izvestan %ru pojmova' prvo hrianstvo ru%uje samo sa
jevrejs%o;semits%im pojmovima 5 i jesti i piti %od priesti spada me.u njih) pojam %oji je
"r%va) %ao i sve jevrejs%o) ta%o hudo z!oupotrebi!a7. No ne%a se pazi da se u tome ne vidi
vie od jedno zna%ovno ovora) semioti%e) pri!i%e za jezi%e 0iure. ?pravo ne uzimati
nijednu re dos!ovno jeste za ovo anti;rea!istu predus!ov da uopte moe da ovori. #e.u
Indij"ima on se %oristio pojmovima (On%hPam) me.u +inezima onima %oji su s!ui!i
Jao"eu a pritom nije oseao ni%a%vu raz!i%u. Isus bi se moao) sa izvesnom
to!eran"ijom u izrazu) nazvati &s!obodan duh& prema svemu %on%retnom je ravnoduan'
re ubija% sve to je %on%retno ubija. +od njea se pojam iskustvo &ivot&) jedino %oje
poznaje) opire sva%oj vrsti rei) 0ormu!e) za%ona) vere) dome. *n ovori naprosto o
onome to je najunutarnjije' &ivot& i!i &istina& i!i &svet!ost& jeste njeova re za to
najunutarnjije sve osta!o) itava rea!nost) itava priroda) sam jezi%) ima za njea jedino
vrednost jedno zna%a) 0iure. Na ovom se mestu ne bi sme!o sasvim omaiti) ma %o!i%o
da je ve!i%a zavod!jivost %oja poiva u hrians%oj) hou rei "rkvenoj predrasudi' ta%av
simbo!ist par e6"ellen"e stoji izvan sva%e re!iije) sva%o pojma %u!ta) sva%e nau%e o
istoriji) sva%e nau%e o prirodi) sva%o is%ustva sveta) sva%o saznanja) sva%e po!iti%e)
sva%e psiho!oije) svih %njia) sva%e umetnosti njeovo &znanje& je upravo isto
neznanje da neto ta%vo postoji. /ultura mu a% ni po uvenju nije poznata) on nema
ni%a%ve potrebe da se bori sa njom ne porie je... :o isto vai za dravu% za itav
ra.ans%i poreda% i drutvo) za rad% za rat on ni%ada nije imao raz!oa da porie &svet&)
ni%ada nita nije ni znao o "r%venom pojmu &svet& ... @a pori"anje on upravo i nije bio
%adar ,ija!e%ti%e ta%o.e nema) nema predstave o tome da bi ne%a vera) ne%a &istina&)
mo!a da bude do%azana raz!ozima 5 njegovi do%azi su unutranja &prosvet!jenja&)
unutranja oseanja zadovo!jstva i samopotvrde) isti &do%azi po snazi& <. :a%vom
uenju se i ne moe protivreiti' ono a% i ne shvata da postoje drua uenja) da mogu
postojati) ono a% i ne ume da sebi zamis!i ne%i suprotan sud... (retne !i a de) ono e sa
najdub!jim saoseanjem tuovati nad &s!epi!om& jer ono vidi &svet!ost& ) a!i ne stav!ja
priovore ...
2 Fran"us%i) znai prek% zapovedniki... P. prev.
99
? itavoj psiho!oiji &Cevan.e!ja& nedostaje pojam %rivi"e i %azne) a isto ta%o i
narade. &Nreh&) %oji od distan"irani odnos izme.u boa i ove%a) je u%inut upravo to
je 7radosna vest7. -!aenstvo nije obeano) nije vezano ni za %a%ve ustave' ono je jedina
rea!nost osta!o je zna% da bi pomou njea ovori!i o njoj ... )osledi"a ta%vo stanja
proje%tuje se u novu praksu %oja je prava jevan.e!js%a pra%sa. Nije &vera& ta %oja raz!i%uje
hriane' hrianin de!a) on se raz!i%uje po drukijem de!anju. ,a ne prua ni%a%av otpor)
ni reju ni u sr"u) onome %oji mu ini z!a. ,a ne pravi ni%a%vu raz!i%u izme.u stran"a i
domoro"a) izme.u Cevreja i ne;Cevreja 5&b!inji&) dos!ovno dru po veri) Cevrejin7. ,a se ne
srdi ni na %oa) ni%oa da ne oma!ovaava. ,a ne dopusti ni sebi da vidi ni druo da
poziva pred sudita 5&ne suditi&7. ,a se ni pod %ojim ustavima) a% ni u s!uaju do%azano
neverstva) ne rastav!ja od svoje ene. (ve se u osnovi svodi na jedno nae!o) sve je
pos!edi"a jednog instin%ta. 1ivot is%upite!ja nije bio nita druo neo ova pra%sa
njeova smrt isto ta%o nije bi!a nita druo... Nije imao vie potrebe ni za %a%vim
0ormu!ama) ni za %a%vim ritua!ima za saobraaj sa boom 0 a% ni za mo!itvom.
*braunao se sa itavim jevrejs%im uenjem o po%ajanju i pomirenju; on zna da jedino
praksa ivota omouava da se ne%o &boje dete& sva%o trena osea &b!aeno&)
&boans%i&) &jevan.eos%i&. #i &po%ajanje&) ni &mo!itva za oprotaj&) nisu putevi do boa'
jedino jevaneljska praksa vodi do boa) upravo ona jeste &bo&/ *no to je sa
Cevan.e!jem bi!o svreno% to je bi!o jevrejstvo pojmova o &rehu&) &opratanju rehova&)
&veri&) &is%up!jenu verom& itavo uenje jevrejs%e "rkve bi!o je pore%nuto u &radosnoj
vesti&. ,ubo%i instin%t za to %a%o bi se mora!o iveti da bi se osea!o &nebes%i&) &veno&)
do% se pri sva%om dru%ijem ponaanju apso!utno ne osea &nebes%i&' to je jedino
psiho!o%a rea!nost &is%up!jenja&. Novo iv!jenje) ne nova vera...
9<
8%o i%ada ita razumem o ovom ve!i%om simbo!isti) onda je to da je on samo
unutranje rea!nosti uzimao %ao rea!nosti) %ao &istine& a da je osta!o) sve prirodno)
vremens%o) prostorno) istorijs%o) shvatao samo %ao zna%) %ao pri!i%u za parabo!e. Pojam
&oveje sina& nije ne%a %on%retna !inost %oja pripada istoriji) neto pojedinano)
jedinstveno) neo &vena& injeninost) jedan psiho!o%i simbo! raz!uen od pojma o
vremenu. :o isto vai) i u najviem smis!u) za boga ovo tipino simbo!iste) za &boje
"arstvo&) za &nebes%o "arstvo&) za &boje detetstvo&. Nita nije manje hrians%i od
"rkvenih sirovosti o bou %ao linosti% o &bojem "arstvu& %oje dolazi% o onostranom
&nebes%om "arstvu&) o &bojem sinu&) drugoj linosti trojstva. (ve je to ne%a mi se
oprosti na izrazu pesni"a po o%u oh) pa ta za jedno o%o/ Cevan.e!ja'
svets%oistorijs%i "inizam u sprdanju simbo!a... No) u ru"i je ono to je dota%nuto sa zna%om
&ota"& i &sin& ne u sva%oj ru"i) dodajem ' sa re"i &sin& je izraen ulaz u oseaj
u%upno preob!i%ovanja svih stvari 5b!aenstvo7) sa re"i &ota"& sam taj oseaj% oseaj
venosti) punoe. (tidim se da se setim ta je "r%va napravi!a od ovo simbo!izma' nije
!i smesti!a jednu povest o 8m0itrionu na pra hrians%e &vere&? 8 domu o &bezrenom
zaeu& jo pre%o toa?... #o time je zgreila zaee &Nebes%o "arstvo& je stanje
sr"a ne neto to do!azi &iznad zem!je& i!i &pos!e smrti&. Ideje o prirodnoj smrti i nema u
Cevan.e!ju' smrt nije most) nije pre!az) nje nema jer pripada sasvim druom) prividnom
svetu %orisne zna%ovnosti. &=as smrti& nije hrians%i pojam &as&) vreme) 0izi%i ivot
i njeove %rize) a% i ne postoje za predavao"a &radosne vesti& ... &-oje "arstvo& nije nita
to se oe%uje; ono nema jue i pre%osutra) ne do!azi za &hi!jadu odina& ono je
spoznaja u sr"u. (vuda je i nide...
9A
:aj &radosni vesni%& umro je %ao to je iveo) %ao to je poduavao ne da bi
&is%upio !jude&) neo da bi po%azao %a%o treba iveti. )raksa je ono to je zavetao
oveanstvu' njeovo ponaanje pred sudijama) pred birima) pred tuite!jima i %!evetama i
poruama svih vrsta njeovo ponaanje na krstu. *n se ne opire) ne brani svoje pravo)
ne pravi niti jedan %ora% da bi a mimoi!o ono %rajnje) tavie on ga izaziva... 8 on
pre%!inje) pati) vo!i sa onima) u onima) %oji mu nanose z!o. itavo Cevan.e!je je sadrano u
njeovim reima razbojniku na %rstu. &@aista) to je bio boanski ove%) boje dete/&
%ae razbojni%. &8%o ti to osea& odovara is%upite!j 7onda si ti u raju% onda si ti)
boje dete.& #e braniti se) ne boriti se) ne biti odovoran... 8!i isto ta%o ne opirati se z!u
voleti a...
9B
:e% smo mi) mi osloboeni duhovi) ste%!i pretpostav%e da razumemo neto to se
nije shvata!o devetnaest sto!ea ste%!i onaj instin%t i estitu strast %oji objav!juju rat
&svetoj !ai& vie neo ijednoj druoj... -i!o se neizre"ivo da!e%o od nae srdane i oprezne
neutra!nosti) od one duhovne dis"ip!ine sa %ojom je jedino moue odonetati ta%o
nepoznate) ta%o tanane stvari' sa bestidnim samo!jub!jem sva%o trena se u tome hte!a
samo svoja %orist) i "rkva je sazdana suprotno Cevan.e!ju ...*naj %o bi traao za
zna%ov!jem da iza ve!i%e svets%e ire %on"e pov!ai ne%o ironino boanstvo ne bi za to ni
najmanji os!ona" pronaao u ogromnom upitniku %oji se zove hrianstvo. ,a oveanstvo
%!ei na %o!enima pred suprotnou onoa to je bi!o izvor) smisao) pravo Cevan.e!ja) da je
u pojmu &"r%ve& san%ti0i%ova!o upravo ono to je &radosni vesni%& oseao %ao ispod sebe)
%ao iza sebe u tim injeni"ama bi se uza!ud traa!o za ne%im viim ob!i%om ironije
svetske istorije
9D
Nae doba je ponosno na svoj istorijs%i smisao' %a%o bi se bezum!je moo uveriti
da je na poet%u hrianstva nezgrapna pria o udotvor"u i iskupitelju i da je sve
spiritua!no i simbo!ino nasta!o te% do"nije? *brnuto' istorija hrianstva je i to poev
od smrti na %rstu istorija na sva%om %ora%u sve rub!je nerazumevanja jedno
izvornog simbo!izma. (a sva%im %ora%om rasprostiranja me.u sve ire i neobrazovanije
mase) %oje su a uda!java!e od pretpostav%i pod %ojima je ro.en) bi!o je sve nunije da se
hrianstvo vulgarizuje% varvarizuje uta!o je u sebi uenja i ritua!e svih podzemnih
%u!tova imperium ;omanum% najraz!iitije besmis!i"e bo!esno uma. (udbina hrianstva
poiva u ru%ama nunosti da je sama njeova vera mora!a da postane to!i%o bo!esna) to!i%o
nis%a i vu!arna %o!i%o su bo!esne) nis%e i vu!arne bi!e potrebe %oje je treba!o zadovo!jiti
sa njim. +onano se) %ao "r%va) samo bolesno varvarstvo %on"entrisa!o na moi "r%va)
taj ob!i% smrtno neprijate!jstva prema sva%oj pravinosti) sva%oj uzvienosti due) prema
sva%oj duhovnoj dis"ip!ini) prema svem prostodunom i dobrostivom oveanstvu.
?rianske vrednosti otmene vrednosti' te% smo mi) mi osloboeni duhovi) uspostavi!i
ovu najviu vrednosnu opozi"iju %oja postoji/
9F
Ne mou na ovom mestu da sa%rijem uzdah. Ima dana %ada me obuzima
oseanje "rnje neo naj"rnja mehanho!ija prezir prema ljudima. 8 da ne bih dozvo!io
i%a%vu sumnju ta i koga prezirem' dananji ove%) ove% sa %ojim sam sudbins%i vezan.
,ananji ove% uim se u njeovom neistom dahu... Prema minu!om se odnosim)
poput svih saznava!a"a) s ve!i%om to!eran"ijom) to jest s blagonaklonim
samosav!a.ivanjem' pro!azim %roz hi!jaduodinju svets%u !udni"u) zvanu &hrianstvo&)
&hrians%a vera&) &hrians%a "r%va&) sa setnim oprezom uvam se od toa da
oveanstvo drim odovornim za njeova !udi!a. No moja se oset!jivost na!o menja)
prova!juje napo!je) te% to u!azim u novije) u nae doba. Nae doba zna... *no to je ne%ad
bi!o naprosto bo!esno posta!o je danas nepri!ino nepri!ino da danas bude hrianin. >
ovde zapoinje moja munina. N!edam o%o sebe' nije vie preosta!a niti jedna re o
onome to se ne%ada zva!o &istina&) nepodno!jivo nam je vie a%o ne%i sveteni% samo
zausti re &istina&. =a% a sa najs%romnijim po!aanjem na ispravnost danas se mora znati
da teo!o) sveteni%) papa) sa sva%om reeni"om %oju izovori ne samo da je u zab!udi)
neo da lae da mu vie ne stoji na vo!ju da !ae iz &bezaz!enosti&) iz &neznanja&. Isto
ta%o) %ao i sva%o) sveteni% zna da vie ne postoji ni%a%av &-o&) ni &reh&) ni &is%upite!j&
da su &vo!ja&) &mora!ni poreda% sveta&) lai zbi!ja) dubo%o samoprevazi!aenje duha
ne dozvoljava vie ni%ome da o tome nita ne zna... (vi "r%veni pojmovi su prepoznati %ao
ono to jesu) %ao najz!onamernije %rivotvorenje nov"a) %oje postoji) s "i!jem
obezvreivanja prirode) prirodnih vrednosti; sam sveteni% je prepoznat %ao ono to jeste)
%ao najopasnija vrsta parazita) %ao zarazni pau% ivota... @namo) naa savest to danas zna)
ta uopte vrede) emu su sluili% oni strani izumi sveteni%a i "r%ve) zahva!jujui %ojima
je postinuto ono stanje samos%rnav!jenja oveanstva ije samo posmatranje moe da
izazove odvratnost pojmovi &onostranosti&) &pos!ednje suda&) &besmrtnost due&) same
&due&) jesu instrumenti za muenje) sistemi surovosti) zahva!jujui %ojima je sveteni%
postao i ostao ospodar... (va%o to zna' a uprkos tome sve ostaje po starom. /uda je oti!o
pos!ednje oseanje uspravnosti) samopotovanja) %ada se a% i nai dravni"i) obino
neusi!jena vrsta !judi i s%roz antihristi na de!u) dan;danas nazivaju hrianima i idu na
priest?... Cedan m!adi %nez na e!u svojih eta) ve!ianstven poput izraza samo!jub!ja i
samopreuspinjanja njeovo naroda a!i) eto i on se) bez i%a%vo stida) predstav!ja %ao
hrianin/2 ... /o onda porie hrianstvo?) ta naziva on &svet&? -iti vojni%) sudija)
patriot; boriti se; drati do svoje asti; iznai svoju %orist; biti ponosit... (va%a pra%sa
sva%o trenut%a) sva%i instin%t) sva%o vrednovanje provedeno u de!o) jeste danas
antihrians%o) a ona iskrivotvorena nakaza %oja mora da je moderni ove%) ne stidei se
upr%os svemu sebe) naziva se jo hrianin/
2 Nie mis!i na Ei!he!ma II) nema%o "ara %oji se upravo te odine %ada je pisan 7=ntihrist7% 1FFF) popeo
na presto. P. prev.
9G
Eraam se nazad) priam pravu istoriju hrianstva. Ee re &hrianstvo& je
nesporazum ) u osnovi) postojao je samo jedan hrianin) a taj je umro na %rstu.
&Cevan.e!je& je umrlo na %rstu. *no to se ovo trenut%a naziva &Cevan.e!je& ve je bi!a
suprotnost onome to je on iveo' 7loa vest&) 52sangelium. Netano je do besmis!a) a%o se
u ne%om &verovanju&) primeri"e verovanju u is%up!jenje $ristosom) vidi distint%tivno
obe!eje $rianina' jednostavno) hrians%a praksa% ivot %ao ono to je ivelo onim %oji
je umro na %rstu) jeste hrians%i... Takav ivot je jo danas mou) a za izvesne !jude a% i
neminovan' pravo) izvorno hrianstvo bie mouno u ma %oje doba... #e verovanje) neo
de!anje) pre svea ne de!anje u mnoo stvari) jedan drui nain bivstvovanja @(ein@ ...
(tanja svesti) %oja od vera) drati se istinito na primer sva%i psiho!o to zna jesu
savreno ravnoduna i peto reda prema vrednosti instin%ata' stroije reeno) itav pojam
duhovne uzronosti je !aan. (vesti hrianina) hrians%i ivot) na ne%o dranje;do;
istinito) na pu%u 0enomena!nost svesti) znai pori"ati bit hrians%o. $ stvari% nije
postojao ak nijedan hrianin. &$rianin&) ono to se pos!e dve hi!jade odina naziva
hrianinom) jeste samo psiho!o%o samonerazumevanje. :anije !edano) v!ada!i su u
njemu) uprkos svoj &veri&) naprosto instin%ti i %a%vi instin%ti/ ? sva%om dobu &vera&
je bi!a) na primer %od Jutera) samo p!at) izovor) zavesa% iza %oje su svoju iru ira!i
instin%ti jedno dovit!jivo slepilo nad v!adavinom izvesnih instin%ata ... &Eera& ja sam
je ve nazvao pravom hrians%om dovitljivou% lukavstvom% sta!no se govorilo o
&veri&) a sta!no se samo radilo o instin%tima ... ? menta!nom svetu hrianina ne deava se
nita to nije i stvarnost pa% dota%!a' nasuprot tome) u instin%tivnoj mrnji prema sva%oj
stvarnosti prepozna!i smo po%reta%i) jedini po%reta%i e!ement u %orenu hrianstva. 4ta iz
toa s!edi? ,a je ovde isto ta%o in ps2"hologi"is zab!uda radi%a!na) to jest ona %oja
odre.uje bit) to jest supstan"a. Izvu"imo ovde jedan pojam) na njeovo mesto stavimo
jednu jedinu rea!nost i itavo hrianstvo se %otr!ja u nitavi!o/ N!edano s visine) ta
najneobinija od svih injeni"a) jedna re!iija) odre.ena ne samo zab!udama) ve dovit!jiva
i a% enija!na jedino u poibe!jnim) jedino u za ivot i sr"e otrovnim zab!udama) ostaje
pozorina igra za bogove za boanstva %oja su u isti mah 0i!ozo0i) i %oja sam ja susreo)
na primer) u onim uvenim razovorima na Na%sosu.2 ? trenut%u do% munina poputa u
njima .i nama7) oni su zahva!ni za pozorinu iru hrianina' jadna ma!a zvezda) %oja se
zove @em!ja) zas!uuje moda jedino radi ovo retkog s!uaja boans%i po!ed) boans%o
sude!ovanje... Ne pot"enjujmo hriane' hrianin) !aan do nevinosti% da!e%o je iznad
majmuna to se tie hriana) izvesna poznata teorija pore%!a je pu%a !jubaznost...
2 ? &( one strane dobra i zla7% u a0orizmu 3GA stoji' &Prosta injeni"a da ,ionis jeste 0i!ozo0 i da boovi
ta%o.e 0i!ozo0iraju) iz!eda da je novost...& Prema napomeni 0ran"us%o prevodio"a i %omentatora
&=ntihrista& ,omini%a :ase!a. P. prev.
<H
+obni udes Cevan.e!ja od!uen je smru raspet na &%rst& ... :e% smrt) ta
neoe%ivana sramotna smrt) te% %rst) %oji je u!avnom bio uvan za o!o te% taj straan
parado%s stavio je ueni%e pred pravom zaonet%om' 7ko je bio!% ta je bio!7 Potreseno
i veoma dubo%o povre.eno oseanje) podozrenje da bi ta%va smrt mo!a da bude obaranje
njihove stvari) straan zna% pitanja &zato upravo na taj nain?& odvie dobro se shvata
ovo stanje. :u je sve moralo da bude nuno) da ima smisao) raz!o) vii raz!o; !jubav
ne%o ueni%a ne zna za s!uajnost. :e% se sada pomo!i!a pu%otina' &ko a je ubio?) ko je
bio njeov prirodni neprijate!j?& ovo pitanje sinu!o je poput munje. *dovor' vladajue
jevrejstvo) njeov najvii s!oj. *d to trenut%a) oseti!o se u pobuni protiv poret%a) pos!e
toa Isus se razmatrao u pobuni protiv poretka. ,o tada) ove ratni%e) ove "rte %oja ovori
Ne i provodi a u de!o) nije bilo u njeovoj s!i"i; tavie) on je bio njena suprotnost. *ito)
ma!a zajedni"a nije razume!a upravo !avnu stvar) ono to je primerno u ovom nainu
umiranja) s!obodu) nadvisivanje sva%o poteza ressentiment-a: zna%) %ao to je ovaj)
po%azuje %o!i%o su oni ma!o od njea razume!i/ (am po sebi Isus nije moao sa svojom
smru nita druo da e!i neo) oi!edno) da dQ najjau proveru) dokaz svo uenja... No
njeovi ueni"i bi!i su da!e%o od toa da oproste tu smrt to bi bi!o ponajvie
jevan.e!js%i; i!i a% da sebi ponude s!inu smrt u b!aom i !jubaznom spo%oju sr"a ...
?pravo najmanje jevan.e!js%o oseanje) osveta% izbi!o je napo!je. -i!o je nemoue
prihvatiti da je stvar sa ovom smru o%onana' bi!a je neophodna &odmazda&) &su.enje& 5
pa ipa%) ta je manje jevan.e!js%i od &odmazde&) &%azne&) &suds%o pro"esa&/7. Co jednom
je u prvi p!an do!o popu!arno oe%ivanje #esije. ?oen je istorijs%i trenuta%' &boje
"arstvo& do!azi da sudi svojim neprijate!jima... No time nita vie nije osta!o van
nerazumevanja' &boje "arstvo& %ao in %raja) %ao obeanje/ Cevan.e!je je bi!o upravo
ezisten"ija) ispunjenje) stvarnost to &"arstva&. :ano ta%va smrt bi!a je upravo &boje
"arstvo&. (ada se te% u tip uite!ja uneo itav prezir i oorenje prema 0arisejima i
teo!ozima i time se od njea napravio 0arisej i teo!o/ ( drue strane) sumanuta odanost
ovih razuzdanih dua nije vie mo!a da donosi onu jevan.e!js%u ravnopravnost sva%o da
bude boje dete) %oju je Isus poduavao) njihova osveta je bi!a da Isusa) preterano a
uzvisivi% odvoje od sebe' sasvim %ao ranije Cevreji) da bi se osveti!i njihovim
neprijate!jima odvaja!i su svo boa od sebe i diza!i a u visine. 'edan bo i jedan boji
sin' oba proizvodi ressentiment-a...
<1
I od sada izronjava apsurdan prob!em' &%a%o je -o mogao to da dozvo!i/& Na to
je poremeeni um ma!e zajedni"e naao prosto rozno apsurdan odovor' bo je rtvovao
svo sina radi oprotaja rehova. +ao da je to najednom o%ona!o sa Cevan.e!jem/ Artva za
dug% i to u njenom najdiv!janijem) najvarvars%ijem ob!i%u) rtvovanje nevinog za rehove
%rivih/ +a%av uasan paanizam/ Isus je a% odba"io sam pojam &%rivi"e& osporio je
sva%u rase!inu izme.u boa i ove%a) on je $veo to jedinstvo boa i ove%a %ao njegovu
&radosnu vest& ... 8 ne kao privi!eiju/ *d ovo trenut%a se u!azi %ora% po %ora% u tip
is%upite!ja' uenje o sudu i o vraanju) uenje o smrti %ao rtvenoj smrti) uenje o
uskrsnuu% sa %ojim je itav pojam &b!aenstva&) u%upna i jedina rea!nost Cevan.e!ja
zabaurena u %orist stanja posle smrti/ ... Pav!e je ovo tumaenje) tu razvrat od
tumaenja) !oi%i sistematizovao sa onom rabins%om bezonou %oja a je u svemu
%rasi!a' &a%o $ristos nije us%rsao iz mrtvih) onda je naa vera prazna&. I najednom je od
Cevan.e!ja posta!o najprezirnije od svih neispunjivih obeanja) bezono uenje o
besmrtnosti !inosti... (am Pav!e poduavao a je jo %ao nagradu*...
<3
Eidi se ta bi na %raju bi!o sa smru na %rstu' nova) potpuno izvorna postav%a za
jedan budisti%i po%ret za mir) za stvarnu) ne samo obeavanu sreu na zemlji. Cer) to je
ve sam na!asio osnovna raz!i%a izme.u obe d4"aden"e;re!iije' budizam ne obeava)
ve ispunjava) hrianstvo sve obeava) a!i nita ne ispunjava. &6adosna vest& u stopu je
prati!a ono najgore od svega: ono Pav!ovo. ? Pav!u se ote!ov!java tip suprotan &radosnom
vesni%u&) enije u mrnji) u viziji mrnje) u nezahva!noj !oi"i mrnje. :ta sve za mrnju
nije rtvovao ovaj dPsane!ist/ Pre svea) is%upite!ja' on a je raspeo na svoj %rst. 1ivot)
primer) poru%a) smrt) smisao i pravo "e!o Cevan.e!ja nita vie nije postoja!o %ada je
ovaj %rivotvorite!j shvatio da je mrnja jedino to bi moao da upotrebi. #i rea!nost) ni
istorijs%a istina/ ... I ponovo je sveteni%i instin%t Cevrejina poinio isti ve!i%i z!oin nad
istorijom jueranji"u) pre%jueranji"u hrianstva on jednostavno pre"rtava i za sebe
izmilja istoriju pravog hrianstva. 4tavie' on ponovo preprav!ja istoriju Izrae!a da bi je
predstavio %ao predistoriju svoje stvari' svi su proro"i ovori!i o njegovom &is%upite!ju& ...
Mr%va do"nije %rivotvori a% istoriju oveanstva u predistoriju hrianstva ... :ip
is%upite!ja) uenje) pra%sa) smrt) smisao smrti) ma i ono to prati smrt nita nije osta!o
neta%nuto) nije nita osta!o ni od onoa to je samo na!i% stvarnosti. Pav!e je jednostavno
pomerio teite to u%upno postojanja iza to postojanja u la o &us%rs!om& Isusu. ?
osnovi) on uopte nije moao da upotrebi ivot is%upite!ja treba!a mu je samo smrt na
%rstu i jo neto vie ... Cedan Pav!e) iji je zaviaj bio sedite prosveeno stoi"izma) drao
je za asno da od jedne ha!u"ina"ije napravi dokaz za is%upite!jevo nadiv!javanje) i!i pa%
da po%!oni poverenje njeovoj prii da je imao tu ha!u"ina"iju) to bi bi!a prava niaiserie,
da potie od ne%o psiho!oa' Pav!e je hteo "i!j) dakle hteo je i sredstva... *no u ta on sam
nije verovao) idioti me.u %oje je irio svoje uenje verova!i su. #jemu je treba!a mo& sa
Pav!om) sveteni% je onaj %oji je hteo opet do moi to je moao postii samo
%on"eptima) do%trinama) simbo!ima) sa %ojima se tiraniu mase) 0ormiraju stada. :ta je
%asnije #uhamed jedino pozajmio od hrianstva? Pav!ov izum) njeovo sredstvo za
sveteni%u tiraniju) za 0ormiranje stada' verovanje u besmrtnost to jest uenje o
7sudu7...
, Na 0ran"us%om u izvorni%u. #iaiserie znai glupost% budalatina. P. prev.
<9
+ada se teite ivota pomeri u &onostranost& u nitavilo ) onda se) sasvim
prosto) ivotu oduze!o teite. Ee!i%a !a o besmrtnosti !inosti razara sva%u umnost) sva%u
prirodu u instin%tu sve to je de!atno) ivotvorno) to jemi budunost u instin%tima)
izaziva ubudue nepoverenje. 1iveti na takav nain da vie nema ni%a%vo smisla iveti) to
je sada &smisao& ivota ... =emu duh za zajedni"u) emu jo zahva!nost za pore%!o i
prethodni%e) emu sara.ivati) so!idarisati se) isti"ati ne%o opte dobro i brinuti se o%o
njea? ... :o!i%a &is%uenja&) to!i%a s%retanja s &pravo puta& 7jedno je nuno& ... ,a
sva%o) %ao &besmrtna dua&) ima isti ran sa sva%im) da u sveu%upnosti svih bia &spas&
svakog pojedino sme da po!ae pravo na veitu vanost) da ma!i dur!jiv"i i trietvrtine
a%nuti smeju sebi da uobraavaju da su zbo njih sta!no pobijani prirodni za%oni ta%vo
pojaavanje do bes%raja) do beaa% svih vrsta samo!jub!ja ne moe da se ioe sa
dovo!jno prezira. Pa ipa%) ovoj !as%i up!joj nadmenosti !inosti zahva!juje hrianstvo za
svoju pobedu upravo time su namam!jeni svi promaeni) pobunjeni%o duha) %oji su
po!i r.avim putem) sav o!o i ta!o oveanstva. &(pas due& druim re"ima' &svet se
o%ree o%o mene7... *trov uenja 7jednaka prava za sve& ni%ada ni%o nije to ta%o
teme!jno u%orenio %ao hrianstvo. Iz najs%rovitijih u!ova r.avih instin%ata hrianstvo je
vodi!o rat do smrti protiv sva%o oseanja potovanja i distan"e izme.u dva ove%a) to jest
protiv pretpostavke sva%o uzdizanja) sva%o rasta %u!ture od ressentiment-a masa
s%ova!o je sebi svoje glavno oruje protiv nas% protiv svea to dri do sebe) svea
radosno) p!emenito na zem!ji) protiv nae sree na zem!ji ... &-esmrtnost& uruena Petru i
Pav!u) taj ustupa% je do danas najvei) najz!o%obniji atentat protiv oveanstva %oje dri do
sebe. I ne pot"enjujemo z!u sudbinu %oja se) poev sa hrianstvom) uunja!a u po!iti%u/
Ni%o danas vie nema hrabrosti za posebna prava) za v!adars%a prava) za oseanje
potovanja pred sobom i svojim b!injim za pathos distan"e... Naa po!iti%a je bolesna
od ovo nedostat%a hrabrosti/ 8risto%rats%i menta!itet bio je najdub!je podriven !aju o
jedna%osti dua. 8 %ada vera) na osnovu &pov!asti"e veine& pravi) i pravie% revo!u"ije
hrianstvo je) ne%a se ne sumnja u to) hrianska su.enja o vrednostima su ono to sva%u
revo!u"iju naprosto pretvore u %rv i z!oin/ $rianstvo je pobuna svih puzava"a protiv
uspravnosti: Cevande!je &nis%ih& vue do!e...
<<
Cevan.e!ja su nepro"enjiva %ao do%ument o ve razbuja!oj %orup"iji unutar prve
hrians%e zajedni"e. *no to je Pav!e %asnije) sa !oi%im "inizmom rabina) doveo do
%raja) bio je) me.utim) samo pro"es raspadanja %oji je zapoeo sa smru is%upite!ja. *va
Cevan.e!ja ne mou se itati dovo!jno obazrivo; iza sva%e njihove rei %rije se mnotvo
te%oa. Priznajem) oprostie mi se) da su ona upravo zbo toa zadovo!jstvo prvo reda za
ne%o psiho!oa %ao suprotnost sva%oj naivnoj po%varenosti) %ao prepredenost par
e6ellen"e% %ao viso%o majstorstvo u psiho!o%oj po%varenosti. Cevan.e!ja stoje za sebe.
-ib!ija uopte ne podnosi ni%a%vo pore.enje. -ar me.u Cevrejima' prvo !edite) da ne bi
ovde sasvim izubi!i nit. (e!o upravo do enija) ni ne stupajui inae me.u %njie i !jude)
ovo samopremetanje u &sveto&) ovo jezi%o i estua!no %rivotvorenje %ao umetnost nije
s!uajnost ne%o pojedinano dara) ne%o prirodno izuzet%a. @a tu svrhu je potrebna
rasa. ? hrianstvu je) %ao umetnosti sveto !aanja) itavo jevrejstvo; u njemu je
vieve%ovnim arhiozbi!jnim ertovanjem jevrejs%a tehni%a dovedena do %rajnje
majstorstva. $rianin je) taj ultima ratio !ai) jo jedanput Cevrejin a% tri puta... Eo!ja
da se u nae!u primenjuju samo pojmovi) simbo!i i stavovi %oji su do%azani sveteni%om
pra%som) instin%t za is%!juivanje sva%e druge pra%se) sva%e druge perspe%tive vrednosti i
%orisnosti to nije samo tradi"ija) ve batina: samo %ao batina de!uje ono poput
prirode. Me!o%upno oveanstvo) najbo!je !ave najbo!jih vremena 5izuzev jedne %oja je
moda) jednostavno) udovite 7 dozvo!i!e su da se prevare. Cevande!je se ita!o %ao
knjiga nevinosti ... ni najmanji po%azate!j za majstorstvo sa %ojim se tu !umi!o.
(va%a%o) a%o bi nam bi!o dato da ih vidimo% ma i samo uzred) sva ta udesna izmotava!a i
nazovisve"e) onda bi to bi!o na %raju i upravo zbo toa) jer ja ne mou da proitam niti
jednu re a da ne vidim estove) okonavam sa njima... Na izvestan nain ne mou da
podnesem da dinem oi prema njima. Na sreu) veina %njia je pu%a literatura
Ne sme se dozvo!iti da se !uta' &Ne sudi/& ve!e oni) a!i sve to im stoji na putu a!ju u
pa%ao. :ime to doputaju da bo sudi) sami su oni %oji sude; time to ve!iaju boa)
ve!iaju sami sebe; time to zahtevaju vr!ine za %oje su ba oni sposobni tavie) %oje su
im neophodne da bi uopte osta!i ore ) prave se %ao da se bore za vr!inu) da biju bit%u
za E!adavinu vr!ine. &1ivimo) umiremo) rtvujemo se za dobro 5 &istina&) &svet!ost&)
&boje "arstvo&7' u stvari) ine ono to ne bi mo!i sebi da dozvo!e. :ime to se unjaju %ao
pritvori"e) sede po o%ovima) muvaju se u sen"i %ao sen%e) prave od toa dunost: %ao
dunost) njihov ivot iz!eda s%ruen) a %ao s%ruenost on je do%az vie za pobonost... 8h)
ta s%ruena) neporona) u"ve!jena vrsta !a!iivosti/ &(ama vr!ina bie na svedo%&...
Cevan.e!ja treba itati %ao %njie zavo.enja moralom: ti ma!i !judi su o%ova!i mora!
znaju oni u emu je pria sa mora!om/ #ora! je najbo!je sredstvo da se oveanstvo
obezlii* 6ea!nost je da najsvesnija odluka za sujetu izirava ovde s%romnost' jednom
za uve%) same sebe% &zajedni"u&) &dobre i pravedne& stavi!i su na jednu stranu) stranu
&istine& a ostata%) &svet&) na druu... -i!a je to najsudbonosnija vrsta !udi!a %oja je do
sada postoja!a na zem!ji' ma!e na%aze) prepredenja"i i !aovi zapoinju da bespravno
%oriste pojmove &-oa&) &istine&) &svet!osti&) &duha&) &!jubavi&) &mudrosti&) &ivota&)
ta%orei %ao sinonime za sebe) da bi time zaradi!i &svet& od sebe) ma!i super!ativni Cevreji)
zre!i za ma %oju !udni"u) svode sve vrednosti na sebe) %ao da bi te% &hrianin& bio smisao)
so) mera) pa a% i poslednji sud "e!o%upnoi ostat%a ... ,a bi itav ovaj udes bio mou)
treba!a je ve da u svetu postoji ne%a srodna) srodna po rasi) vrsta !udi!a) jevrejska: im je
jednom izbi!a pu%otina izme.u Cevreja i hrians%ih Cevreja) pos!ednjima nije ostao
ni%a%av drui izbor neo da primene iste postup%e samoodranja %oje savetuje jevrejs%i
instin%t) a!i ovo puta protiv samih Cevreja %oji su ih do sada primenjiva!i samo protiv
svea to je ne;jevrejs%o. $rianin je samo Cevrejin 7slobodnije7 ispovesti.
<A
,ajem ne%o!i%o primera ta su ovi ma!i !judi sebi utuvi!i u !avu) ta su stavili u usta
njihovom uite!ju' same ispovesti &dobre due&.
&I a%o vas %o ne primi i ne pos!ua vas) iz!azei odande otresite prah s nou svojijeh za
svjedoanstvo njima. @aista vam %aem' !a%e e biti (odomu i Nomoru na sudnji dan
neo radu onome& 5#ar%o) B)117.2 +o!i%o jevaneljski*...
&8 %oji sab!azni jednoa od ovijeh ma!ijeh %oji vjeruju mene) bo!je bi mu bi!o da se
objesi %amen vodenini o vratu njeovu i da se ba"i u more& 5#ar%o) G)<37. +o!i%o
jevaneljski*...
&8%o te i o%o tvoje sab!anjava) is%opaj a' bo!je ti je s jednijem o%om ui u "arstvo
-oije) neo!i s dva o%a da te ba"e u pa%ao onjeni& 5#ar%o) G)<D7. Nije re ba o
o%u ...
&I ree im' zaista vam %aem' imaju ne%i me.u ovima to stoje ovdje %oji nee o%usiti
smrti do% ne vide "arstvo -oije da do.e u si!i& 5#ar%o G)17 ,obro slaga% !av ...
&+o hoe za mnom da ide ne%a se odree sebe i uzme %rst svoj) i za mnom ide. Cer...&
.#apomena psihologa. $rians%i mora! je opovrnut s njihovim 'er: njihovi &raz!ozi&
opovravaju ta%av je hrians%i nain.7 #ar%o F) 9<.
&Ne sudite da vam se ne sudi. +a%ovijem sudom sudite) ona%ovijem e vama
suditi& 5#atej D)17. +a%av pojam o pravdi) o &pravednom& sudiji/ ...
&Cer a%o !jubite one %oji vas !jube) kakovu platu imate! Ne ine !i to i "arini"i? I a%o
-oa nazivate samo svojoj brai) ta inite izuzetno! Ne ine !i ta%o i neznabo"i?& 5#atej
A)<B7 Nae!o &hrians%e !jubavi&' na %on"u %on"a) ona hoe da bude dobro
naplaena ...
&8%o !i ne opratate !judima rijeha njihovijeh) ni ota" va nee oprostiti vama rijeha
vaijeh& 5#atej B)1A7) Eeoma %ompromitujue za pomenuto &o"a&...
&Neo itite najprije "arstva -oijea) i pravde njeove) i ovo e vam se sve
dodati& 5#atej B) 997. (ve' naime hrana) odea) sve ivotne potrebe. (%romno reeno)
zabluda... #a!o pre toa bo se pojav!juje %ao %roja) bar u izvesnim s!uajevima ...
&6adujte se u onaj dan i irajte) jer !e) vaa je ve!i%a p!ata na nebu. Cer su ta%o ini!i
proro"ima oevi njihovi& 5Ju%a B)397. -esramna adija/ Ee se poredi sa proro"ima ...
&Ne znate !i da ste vi "r%va -oija) i duh -oji u vama? 8%o %o po%vari "r%vu -oiju)
pokvarie njega Bog: jer je "r%va -oija sveta) a to ste vi7 5Pav!e) Prva pos!ani"a
+orinanima 9)1B7. @a to se nema dovo!jno prezira ...
&Ne znate !i da e sveti suditi svijetu? +ad ete da%!e vi svijetu suditi' nijeste !i vrijedni
suditi manjijem stvarima?& 5Pav!e) Prva pos!ani"a +orinanima B)37 Naa!ost) nije !i to
samo ovor jedno stanovni%a !udni"e... 6e po re) taj uasni varali"a nastav!ja' &Ne
znate !i da emo mi an.e!ima suditi) a %amo!i stvarima ovoa svijeta/& ...
&Ne pretvori !i -o premudrost ovoa svijeta u !udost? Cer budui da u premudrosti
-oijoj ne pozna svijet premudrou -oa) bi!a je -oija vo!ja da !udou propovedanja
spase one %oji vjeruju ...; nema ni mnoo premudrijeh po tije!u) ni mnoo si!nijeh) ni
mnoo p!emenitijeh. Neo to je !udo pred svijetom ono izabra Bog da posrami premudre;
i to je s!abo pred svijetom ono izabra -o da posrami ja%o; i to je nep!emenito pred
svijetom i uniteno izabra -o) i to nije) da uniti ono to jest) ,a se pred njim ne pohva!i
nijedno tije!o& 5Pav!e) Prva pos!ani"a +orinanima 1)3H i d.7. ,a bi se razumelo ovo
mesto) svedoanstvo prvo reda za psiho!oiju anda!a;mora!a) treba proitati prvu
raspravu moje 1enealogije morala: u njoj je po prvi put osvet!jena suprotstavijenost
otmenog i anda!a;mora!a ro.eno iz ressentiment-a i nemone osveto!jubivosti. Pav!e je
bio najvei od svih aposto!a osvete ...
, (vi navodi iz jevan.e!ja ovde su dati prema prevodu Eu%a (te0. +ardia. P. prev.
<B
:ta iz toga sledi! ,a je dobro navui ru%avi"e %ada se ita Novi zavet. -!izina
to!i%e neistoe prisi!java bezma!o na to. &Prve hriane& bi izbeava!i %ao i po!js%e
Cevreje' ne zbo toa to bi protiv njih ima!i manje priovora... I jedni i drui zaudaraju.
?za!ud sam u Novom zavetu u zasedi vrebao ma i samo jednu simpatinu "rtu; nita
is%reno) dobrostivo) srdano) pravedno. =a% ni ovde jo nije prvi poeta% oveanstva
nedostaje instin%t za istou... ? Novom zavetu postoje samo ravi instin%ti) hrabrosti
nema) pa ni za te r.ave instin%te. (ve je %u%avi!u%) zatvaranje oiju i samoobmana. Na%on
itanja Novo zaveta sva%a %njia iz!eda ista. 6adi primera) itao sam neposredno pos!e
Pav!a ono naj!jup%ije) najobesnije podru!jiv"a Petronija) o %ome bi se) mo!o rei ono
to je ,omeni%o -o%ao napisao parms%om vojvodi o Mezaru -ordiji' &R tutto 3esto7
besmrtno zdrav) besmrtno vedar i io ... Naime) ta ma!a izmotava!a prerauna!a su se u
!avnoj stvari. *ni napadaju) a!i sve to su napa!i time je obeleeno. +oa napadne &prvi
hrianin&) to on ne pr!ja... *brnuto' ast je suoiti se sa &prvim hrianinom&.& Novi
zavet se ne ita bez na%!onosti za ono to se u njemu z!ostav!ja) a da se i ne ovori o
&mudrosti ovoa sveta&) %oju ne%i drzoviti vetroonja za!udno po%uava da smea sa
&!udi!om propovedanja& ... No i 0ariseji i %njievni"i imaju svoj udeo u ta%vom
neprijate!jstvu' oni mora da su ve bi!i neto vredno da bi predstav!ja!i predmet ta%o
nepri!ine mrnje. ,vo!inost to bi bio pre%or %oji su &prvi hriani& smeli da im
preba"e/ Najpos!e) bi!i su privilegovani sloj: ovo je dovo!jno i ni%a%av raz!o nije vie
potreban za mrnju anda!e. &Prvi hrianin& a p!aim se) i &pos!ednji&) koga e mi biti
dato moda da vidim jeste iz najdub!jih instin%ata pobunjeni% protiv svih privi!eovanih
on ivi) on se uve% bori za 7jednaka prava7... :anije uzev) on nema izbora. (amim tim
to za sebe !ino hoe da je &boji izabrani%& i!i &hram boji&) i!i &sudija an.e!a& ) tada
je sva%i drugi prin"ip izbora) na primer prema ispravnosti) prema duhu) prema muevnosti i
ponosu) prema !epoti i s!obodi sr"a) jednostavno &svet& zlo po sebi... Pou%a' sva%a re u
ustima ne%o &prvo hrianina& jeste !a) sva%o de!anje instin%t %rivotvorenja sve
njeove vrednosti) svi njeovi "i!jevi su tetoins%i) a!i koga on mrzi) ta mrzi) ima
vrednost... $rianin je) naroito hrianin;sveteni%) kriterijum vrednosti ,a !i da
dodam) da u itavom Novom zavetu postoji samo jedna jedina 0iura vredna potovanja?
Pi!at) rims%i namesni%. Ni%o a nije moao uveriti da za ozbiljno uzme ne%u jevrejs%u
prepir%u. Cevrejin vie i!i manje ta mari? ... *tmeni podsmeh jedno 6im!janina) pred
%ojim izmie bestidna z!oupotreba re"i &istina&) oboati!a je Novi zavet jedinom rei koja
vredi %oja je njena %riti%a) a% njeno pori"anje: &ta je istina/& ...
<D
*no to nas razdvaja nije injeni"a da ni%a%vo boa ne na!azimo ponovo ni u
istoriji) ni u prirodi) niti iza prirode ve da ono to je potovano %ao bo ne oseamo %ao
&boans%e&) neo %ao dostojno a!jenja) apsurdno) %ao tetno) ne samo %ao zab!udu) ve
%ao zloin protiv ivota... *sporavamo boa %ao -oa ... +ada nam se dokazuje ovaj bo
hriana) umemo da jo manje verujemo u njea. ? 0ormu!i' deus% Cualem )aulus
"reavit% dei negatio, 6e!iija %oja) %ao hrianstvo) nema nijedne dodirne ta%e sa
stvarnou) %oja je s%!ona padu im ma samo i u jednoj ta%i stvarnost po!oi svoje pravo
na nju) mora) sasvim razum!jivo) da bude smrtni neprijate!j &svetovne mudrosti&) to e rei
nauke za nju su sva sredstva dobra %oja joj mou pos!uiti da zatruje) o%!eveta) opozove
dis"ip!inu duha) istotu i stroost u stvarima duhovne savesti) otmenu h!adnou i s!obodu
duha. &Eera& %ao imperativ jeste veto na nau%u in pra6i !a po sva%u "enu... Pav!e
shvata da je !a da je &vera& nuna; Mr%va do"nije pristaje uz Pav!a. :aj bo %oje je
za sebe izumeo Pav!e) bo %oji &sramoti svetovnu mudrost& 5u stroom smis!u) obe ve!i%e
protivni"e sva%o praznoverja) 0i!o!oija i medi"ina7) jeste doista samo rezo!utna od!u%a
samo Pav!a' nazvati &-oa& svojom sopstvenom vo!jom) thora% jeste prajevrejs%i. Pav!e
hoe da os%vrni &svetovnu mudrost&' njeovi neprijate!ji su dobri 0i!o!ozi i !e%ari
a!e%sandrijs%e %o!e ) njima on objav!juje rat. ? stvari) nema 0i!o!oa ni !e%ara a da u isti
mah nisu i antihriani. Fi!o!o%i je) naime) !edati iza &svetih %njia&) !e%ars%i iza
0izio!o%e propa!osti tipino hrianina. Je%ar ve!i &neiz!eivo&) 0i!o!o &podva!a&...
2 Bog% kakvog je stvorio )avle% jeste pori"anje boga% P. prev.
<F
,a !i se pravo razume!a uvena povest s poet%a -ib!ije o pa%!enom strahu
boa pred naukom! ... Nije se razume!a. *va sveteni%a %njia par e6"ellen"e poinje)
sasvim primerno) sa ve!i%om unutranjom te%oom sveteni%a' on zna za samo jednu
ve!i%u opasnost) dakle &-o& zna za samo jednu ve!i%u opasnost. (tari bo) u "e!osti
&duh&) prvosveteni%) sav savrenstvo) danubi po svojim vrtovima' samo se dosa.uje.
(am bo se uza!ud bori protiv dosade. 4ta radi? Izmi!ja ove%a ove% je zabavan... 8!i
!e) i ove% se dosa.uje. -oje saa!jenje zbo jedine nezode) %oju u sebi poseduju svi
rajevi) bezranina je' on smesta stvori drue ivotinje. )rvi boji promaaj' ove% ne
na!azi ivotinje zabavnim v!ada nad njima i nijednom nije poe!eo da bude &ivotinja&.
*tuda bo stvori enu. I u stvari) sa dosadom bi %raj a!i i sa neim druim jo/ 1ena
je bi!a drugi boji promaaj. &1ena je po svojoj biti zmija) $eva& to zna sva%i
sveteni%; &od ene potiu sve nesree sveta i to zna sva%i sveteni%. 7Otuda od nje
potie i nau%a& ... :e% je ena podui!a ove%a da proba sa drveta saznanja. 4ta se
doodi!o? (taro boa zahvata pa%!eni strah. (am ove% je postao njeov najvei
promaaj) stvorio je sebi protivni%a) nau%a izjednaava sa bogovima% %ada ove%
postaje nauan zavreno je sa sveteni"ima i boovima/ )ouka: nau%a je zabranjeno po
sebi ona je jedina zabranjena. Nau%a je prvi reh) %!i"a svih rehova) iskonski reh. To
je jedina pouka. 7#e treba da saznaje& osta!o s!edi iz toa. Pa%!eni strah nije
omeo boa da bude dovit!jiv. +a%o da se bori protiv nau%e? :o je zaduo bi!o njeov
!avni prob!em. *dovor' napo!je iz raja sa ove%om/ (rea) do%o!i"a) dovodi do mis!i
sve mis!i su r.ave mis!i... =ove% ne treba da mis!i. I &sveteni% po sebi& izmi!ja
nevo!ju) smrt) smrtnu opasnost u trudnoi) bedu sva%e vrste) starost) brie) bolest pre svea
sve sama sredstva za borbu protiv nau%e/ Nevo!ja ne dozvoljava ove%u da mis!i ... Pa
ipa%/) %a%va strahota/ 6ad saznavanja stremi uvis) napadajui nebo) zatamnjujui boove
to da se radi/ (tari bo izmi!ja rat% razdvaja narode) ini da se !judi uzajamno
unitavaju 5 sveteni"ima je uve% bio potreban rat...7. 6at izme.u osta!o) esto%i
razdor mira nau%e/ Neverovatno/ (aznanje% eman"ipa"ija od svetenika% razvija se a%
upr%os sveteni%a. I pos!ednju od!u%u donosi stari bo' &ove% posta nauan nita ne
pomae% mora se potopiti*7...
<G
6azume!i ste me. Poeta% -ib!ije sadri itavu psiho!oiju sveteni%a.
(veteni% poznaje samo jednu ve!i%u opasnost' nau%u zdravo poimanje uzro%a i
pos!edi"e. 8!i) nau%a se razvija) u veini) samo u srenom sti"aju pri!i%a treba imati
vremena) treba imati duha napretek da bi se &saznava!o&... 7Otuda ove%a treba uiniti
nesrenim& u sva%om dobu to je bi!a !oi%a sveteni%a. Poa.a se ve ta je)
primerno ovoj !oi"i) onda do!o na svet 7greh7... Pojam %rivi"e i %azne) sav &mora!ni
poreda% sveta&) izmi!jen je protiv nau%e protiv raz!uivanja ove%a od sveteni%a ...
=ove% ne treba van sebe) on treba u sebe da !eda; ne treba dovit!jivo i oprezno) %ao onaj
%oji ui) da !eda u stvari) on a% uopte ne treba da !eda' treba da pati... I treba da pati na
taj nain da mu je sva%o trenut%a potreban sveteni%. Je%ari ne%a se nose/ (pasitelj
treba. Pojam %rivi"e i %azne) %ao i uenje o &mi!osti&) &is%up!jenju&) &oprotaju& lai
s%roz nas%roz) bez i%a%ve psiho!o%e rea!nosti izmi!jene su da bi se u ove%u razorio
smisao uzroka: oni su atentat na pojam uzro%a i pos!edi"e/ #e atentat sa pesni"om) sa
noem) sa estitou u mrnji i !jubavi/ Neo iz naj%u%avi%ijih) najpodmu%!ijih) najniih
instin%ata/ (vesteniki atentat/ )arazitski atentat/ Eampirizam b!edih podzemnih
%rvopija/ ... +ada prirodne pos!edi"e ne%o ina nisu vie &prirodne&) ve ih se mis!i
izvedene sab!asnim pojmovima praznoverja) &boom&) &duhovima&) &duama&) %ao pu%e
&mora!ne& %onse%ven"ije) %ao naradu) %aznu) opomenu) sredstvo vaspitanja) onda je
razorena pretpostav%a za saznavanje onda se izvrio najvei zloin protiv oveanstva.
Co jednom) reh taj ob!i% samos%rnav!jenja oveanstva par e6"ellen"e% izmi!jen je da
bi onemouio nau%u) %u!turu) sva%i uspon i samopotovanje ove%a. (veteni% vlada
pomou izuma reha.
AH
Ne proputam da ovde napravim jednu psiho!oiju &vere&) &verni%a&) u %orist)
%ao to je pravo) samih &verni%a&. 8%o danas jo ima ta%vih %oji ne znaju %o!i%o je
neprilino biti &verni%& ili be!ea d4"aden"e% naprs!e vo!je za ivotom ) sutra e ve
znati. #oj !as see i do onih tvrdih na uima. Iz!eda) a%o nisam !oe uo) da me.u
hrianima postoji ne%a vrsta %riterijuma istine %oja se naziva &do%az snaom&. &Eera ini
b!aenim' dakle% istinita je.& *vde bi se najpre mo!o primetiti da upravo stvaranje
b!aenstva nije do%azano) ve samo obeano: b!aenstvo vezano za us!ov &vere& mora
se biti b!aen) poto se veruje... 8!i) ime se do%azuje da e stvarno nastupiti sva%oj
%ontro!i nepristupana &onostranost& %oju sveteni% obeava verni%u? :obonji &do%az
snaom& jeste) da%!e) u osnovi) opet samo vera da nee izostati dejstvo %oje vera obeava.
? 0ormu!i' &Eerujem da vera ini b!aenim dakle istinita je.& No time smo ve na
%raju. *vo &da%!e& bi!o bi sam absurdum %ao %riterijum istine. 8!i a%o) sa neto
popust!jivosti) pretpostavimo da je postizanje b!aenstva do%azano verom 5 ne samo
e!jeno) ne samo pu%o obeanje u poma!o nepouzdanim ustima sveteni%a7' da !i bi
b!aenstvo reeno vie tehni%i) zadovoljstvo bi!o i%ada do%az za istinu? :o!i"no) da
bezma!o predstav!ja protivdo%az) u sva%om s!uaju najvie podozrenje u &istinu&) samim
tim to u raspravi pitanja &ta je istinito?& saod!uuju oseanja zadovo!jstva. ,o%az po
&zadovo!jstvu& do%azuje &zadovo!jstvo& i nita vie; ot%uda) ma p!aa!o se sve u svetu
suvim z!atom) da ba istiniti sudovi priinjavaju vie zadovo!jstva neo !ani i da
neminovno) prema ne%oj prestabi!iranoj harmoniji) pov!ae za sobom prijatne oseaje?
Is%ustvo svih stroih) svih dubo%ih duhova ui obrnuto. (va%a stopa istine mora se osvajati
borbom) moraju se dii ru%e) naprotiv) otovo od svea za ta je inae vezano sr"e) naa
!jubav) nae poverenje u ivot. @a to je neophodna duevna ve!iina' s!uba istini je
najsurovija s!uba. Cer) ta znai biti u pravu u stvarima duha? -iti stro sa svojim
sr"em) prezirati &!epa oseanja&) na sva%om ,a i Ne praviti ispit savesti/ Eera ini
b!aenim' dakle !ae...
A1
,a vera pod izvesnim o%o!nostima ini b!aenim) da b!aenstvo jo ne pretvara ne%u
0i%snu u istinitu ideju) da vera ne pomera ni%a%va brda) no ih zapravo postav!ja tamo de ih
nema' ov!ana etnja ludni"om dovo!jno objanjava orepomenuto. 6azume se) ne
sveteni%u' jer on instin%tivno porie da je bo!est bo!est) !udni"a !udni"a. $rianstvu je
potrebna bo!est) otpri!i%e %ao to je starim Nr"ima bio potreban via% zdrav!ja
zaraavati bo!eu jeste prava pozadina itavo pro"edura!no sistema "r%veno spasa. 8
sama "r%va nije !i joj %ato!i%a !udni"a najvii idea!? Me!o%upna zem!ja %ao !udni"a?
6e!iiozni ove%) %a%vo hoe "r%va) jeste tipini d4"adent& trenuta% u %ojem re!iiozna
%riza zaospodari ne%im narodom uve% je obe!een neuroti%im epidemijama. &?nutranji
svet& re!iiozno ove%a to!i%o s!ii &unutranjem svetu& prenadraenih i izmodenih da ih
je nemoue raz!i%ovati. &Najvia& stanja) %oja je hrianstvo razastr!o %ao vrednost nad
vrednostima pre%o oveanstva) jesu epi!epti%i ob!i"i "r%va je %anonizova!a samo
bezumni%e ili ve!i%e vara!i"e in majoram dei honorem ... ,ozvo!io sam sebi jednom da
itav hrians%i training po%ajanja i is%up!jenja 5%oji se danas najbo!je da izuavati u
>n!es%oj7 oznaim %ao metodino proizvo.enje 3olie "ir"ulaire, razume se) na ve
priprem!jenom) to jest iz osnova morbidnom t!u. Ni%o ne moe s!obodno da izabere da
bude hrianin' na hrianstvo se ne &pre!azi& za to je neophodno da se bude dovo!jno
bo!estan... #i osta!i %oji imamo odvanosti za zdrav!je i% ta%o.e) za prezir) %a%o smemo da
mi preziremo re!iiju %oja poduava nerazumevanje te!a/) %oja nee da pusti iz zuba
praznoverje due/) %oja od nedovo!jne uhranjenosti pravi &zas!uu&/) %oja u zdrav!ju na!azi
i suzbija ne%u vrstu neprijate!ja) .avo!a) is%uenja) %oja uobraava da se &savrena dua&
moe nositi o%o!o u ne%om !eu od te!a i da bi za to treba!o napraviti novi pojam
&savrenstva&) ne%o b!edunjavo) bo!esno) idiots%i zanesenja%o bie) tobonju &svetost&
svetost) naprosto !ana" simptoma osiromaeno) neurotizirano) neiz!eivo is%vareno te!a/
... $rians%i po%ret %ao evrops%i po%ret najpre je opti po%ret izmeta i otpada%a svih vrsta
5 oni bi hte!i sa hrianstvom do moi7. *n ne izraava propadanje jedne rase) ve je
obrazovanje areata ob!i%a de"aden"e %oje se saimaju i trae na sve strane. $rianstvo
nije% %a%o se vernije) omoueno po%varenou samo anti%o sveta) otmene 8nti%e' ne
moe se dovo!jno surovo opovrnuti ueni idiotizam %oji i danas jo podrava ta%vo
mi!jenje. ? doba %ada su se bo!esni i is%vareni anda!a;s!ojevi hristijanizova!i irom
itave imperium% upravo je protivtip% otmenost) bio ote!ov!jen u svom naj!epem i
najzre!ijem !i%u. Eeina je posta!a ospodar; demo%ratizam hrians%o instin%ta slavi
pohedu ... $rianstvo nije bi!o &na"iona!no&) niti us!ov!jeno rasom ono se o%ree svim
vrstama razbatinjenja ivota) svuda je ima!o svoje savezni%e. ? osnovi hrianstva poiva
pizma bo!esnih) i instin%te je uperi!o protiv zdravih) protiv zdrav!ja. (ve uspeno) ponosito)
srano) !epota pre svea) para im ui i oi. Co jednom podseam na nedostojnu Pav!ovu
re' &4to je slabo u svetu) to je ludo u svetu) to je neplemenitog roda i prezreno u svetu)
to -o izabira&) to je bi!a 0ormu!a in ho" signo,, je s!avi!a pobedu de"aden"e. ;aspeti
bog ne razume !i se jo uve% uasna pozadina ovo simbo!a? (ve to pati) sve to je
raspeto) jeste boansko... (vi smo mi raspeti na %rstu) stoa smo boans%i... Cedino mi smo
boans%i... $rianstvo je bi!o pobeda) otmeno ube.enje je jenjava!o u njemu ono je bi!o
do sada najvea nesrea oveanstva.
2 Na 0ran"us%om i u izvorni%u. @nai kruno ludilo. P. prev.
22 Jat. ovde u znaenju' pod kojom. P. prev.
A3
$rianstvo stoji) ta%o.e) nasuprot svih duhovnih postinua samo bo!estan um
moe da se upotrebi %ao hrians%i um) ono staje na stranu svea idiots%o) pro%!inje
&duh&) superbiu, zdravo duha. -udui da bo!est pripada biti hrianstva) mora i tipino;
hrians%o stanje) &vera&) da bude ob!i% bo!esti) i sve prave) va!jane) naune puteve do
saznanja "r%va mora da odba"i %ao zabranjene puteve. (umnja je ve reh... Potpuni
nedostata% psiho!o%e istoe %od sveteni%a %oja se naovetava u po!edu jeste
posledina pojava de"aden"e. $isterine devojure) s drue strane rahitina de"a) pri!i%e su
da se zapazi sa %o!i%o pravi!nosti su instin%tivna !anost) zadovo!jstvo u !aanju radi
!aanja) nesposobnost za prav po!ed i %ora%) izraz d4"aden"e. 7Eerovati& znai ne;znati-
hteti ono to je istinito. Pijetist) sveteni% obeju po!ova) jeste !aan) jer je bo!estan' njeov
instin%t zahteva da istina ni na %ojoj ta%i ne zadobije svoje pravo. &4to razbo!eva) dobro
je; to potie iz obi!ja) preti"anja) od moi) zlo je&' ta%o osea verni%. #esloboda radi lai
po tome prepoznajem sva%o predodre.eno teo!oa. ,ruo obe!eje teo!oa je
njeova nesposobnost za 3ilologiju. Pod 0i!o!oijom) u jednom veoma optem smis!u) treba
ovde razumeti vetinu dobro itanja moi proitati injeni"e a da se one ne is%rivotvore
interpreta"ijom) da se u udnji za razumevanjem ne is%rivotvore interpreta"ijom) da se u
udnji za razumevanjem ne izubi oprez) strp!jivost) istananost. Fi!o!oija %ao ephe6is,, u
interpreta"iji' bi!o da je re o %njiama) o novins%im vestima) o sudbinama i!i
meteoro!o%im poda"ima ne ovoriti o &spasu due& ... Nain na %oji ne%i teo!o)
svejedno da !i ber!ins%i i!i rims%i) iz!ae &pisanu re& i!i doiv!jaj) na primer ne%u pobedu
otadbins%e vojs%e u svet!osti ,avidovih psa!ama) uve% je to!i%o drzak da 0i!o!o pri tome
.ipa do tavani"a. I ta da uini %ada pijetisti i drua oveda iz vaps%e zem!je jadnu
sva%odnevi"u i domae onjite njihove ezisten"ije &prstom bojim& podeavaju u udo
&mi!osti&) &provi.enja&) &is%ustva spasa&/ Najs%romniji utroa% duha) da ne %aemo
pristojnosti% morao bi da u veri ove tumae da je ta%va z!oupotreba boans%e spretnosti
prstiju sasvim detinjasta i nedo!ina. =a% i a%o bi u te!u postoja!a ma!a mera pobonosti)
bo %oji bi na vreme !eio od %ijavi"e i u trenu pomoao da se popnemo u %aru"e upravo
%ada nai!azi prova!a ob!a%a) ta%av bo bi bio to!i%o apsurdan da bi a treba!o unititi a% i
da postoji. -o %ao s!ua) %ao pismonoa) %ao ivi %a!endar u osnovi) termin za
najbedastiju od svih s!uajnosti... &-oans%o provi.enje&) u %a%vo jo i danas veruje
otpri!i%e sva%o tree !i"e u &obrazovanoj Nema%oj&) bio bi to!i%o ja% priovor protiv boa
da se jai ne bi moao smis!iti. 8 u sva%om s!uaju) on je priovor protiv Nema"a/...
2 Jat. gordost. P. prev.
22 N. postupnost. P. prev.
A9
,a mueni"i do%azuju neto to se tie istine ne%e stvari to!i%o je ma!o istinito da
bih moao da pore%nem da je i%ada uopte jedan mueni% imao ita sa istinom. ? tonu u
%ojem se ne%i mueni% sa njeovom izvesnou sveta penje %ome na teme ve se izraava
to!i%o niza% stepen inte!e%tua!ne estitosti) ta%va bedastoa za pitanje &istine&) da nije
vredno truda opovravati a. Istina nije nita to bi jedan imao) a drui ne. :a%o su o
istini mo!i da mis!e ponajvie se!ja"i i!i se!ja%i aposto!i Juterove vrste. Na osnovu
stepena savesnosti u stvarima duha) moe se biti siuran da o ovoj ta%i s%romnost)
umerenost postaje sve vea. Posedovati znanje o pet stvari) a b!aom ru%om odstraniti
sva%o drugo... &Istina&) re %a%o je razume sva%i proro%) sva%i se%ta) sva%i !ibera!)
so"ija!ista) sva%i ove% "r%ve) jeste savreni do%az da nismo a% ni na poet%u one
duhovne dis"ip!ine i samosav!a.ivanja bez %ojih se ne moe pronai ma %oja ma!a)
%o!i%ood ma!a bi!a istina. (mrti mueni%a bi!e su) uzred reeno) ve!i%a nesrea u
istoriji' one su oaravale... @a%!jua% svih idiota) me izuzimajui enu i narod) da u ne%oj
stvari zbo %oje je ne%o %adar da umre 5i!i a% da) %ao u prvom hrianstvu) izazove
epidemije enje za smru7 mora da postoji neto ta%vo za%!juivanje je posta!o
oromna %oni"a za istraivanje) za duh istraivanja i smotrenosti. #ueni"i su nakodili
istini... I danas je jo dovo!jna izvesna rubost u proanjanju da bi se ne%om inae po sebi
ravnodunom se%taenju stvori!o asno ime. +a%o? to da se menja vrednost neea %ada
ne%o za to daje svoj ivot? @ab!uda %oja postaje asna jeste zab!uda %oja jo vie
zadobiva oaravajuu dra' verujete !i vi) ospodo teo!ozi) da emo vam dati pri!i%u da
iziravate mueni%e radi vaih !ai? ,a bi se opovr!a ne%a stvar treba je s puno obzira
od!oiti na stranu isto ta%o se opovravaju i teo!ozi... ?pravo u tome je bi!a
svets%oistorijs%a !upost svih proanja!a"a. Protivni%oj stvari su prida!i iz!ed asti
obdari!i su je 0as"inantnou muenitva ... 1ena i dan;danas %!ei na %o!enima pred
zab!udom) jer joj se re%!o da je ne%o za tu zab!udu bio raspet na %rstu. 5a li je krst neki
argument! 8!i o svim ovim stvarima re%!a se jedna jedina re %oja bi bi!a potrebna i
na%on hi!jada odina Zaratustra. Putem %ojim su i!i pisa!i su %rvavo zna%ov!je) a
njihova je !upost ui!a da se istina do%azuje %rv!ju. 8!i %rv je najori svedo% istine;
%rv truje i najistije uenje i pretvara a u !udi!o i mrnju u sr"ima. I %ada ne%o po.e i
u vatru za svoje uenje ta to do%azuje/ -o!je je) zaista) da nae sopstveno uenje potie
iz nae sopstveno p!amena.2
2 7Tako je govorio Zaratustra7 II) 9AH. Prema prevodu ,an%a Nr!ia) tree izdanje) @areb 1GDA) str. F<
FA. P. prev.
A<
,a se ne za!uta' ve!i%i duhovi su s%epti"i. @aratustra je s%epti%. Caina) sloboda %oja
do!azi od snae i presnanosti duha dokazuje se s%epsom. (ve to se tie nae!a u vrednosti
i bezvrednosti ube.eni !judi ne uzimaju u razmatranje. ?be.enja su tamni"e. Ne !eda se
dovo!jno da!e%o) ne !eda ispod sebe' a da bi se sme!o sude!ovati u raspravi o%o vrednosti i
nevrednosti mora se videti pet stotina ube.enja ispod sebe iza sebe... ,uh %oji hoe da
je ve!i%) %oji hoe i sredstva za to) nuno je s%eptiar. *s!obo.enost od svih vrsta ube.enja
spada u snau) sposobnost s!obodno !edanja... Ee!i%a strast) osnova i mo njeovo bia)
a jo s!obodoumnije) jo despots%ije) %ada je sasvim proet njome) s!ui se itavim
njeovim inte!e%tom) ne daje mu da se dvoumi) ohrabruje a) tavie) da se %oristi i
bezbonim sredstvima) doputa mu pod izvesnim o%o!nostima da poveruje ne%im
ube.enjima. ?be.enje %ao sredstvo: mnoo toa se postie samo posredstvom ne%o
ube.enja. Ee!i%a strast se s!ui ube.enjima) troi ube.enja) no ne potinjava im se ona
neoranieno sebe poznaje. *brnuto' potreba za verovanjem) za bezus!ovnou ne%o
,a i Ne) %ar!aj!izam2) a%o mi se dozvo!i ova re) jeste potreba za slabou. =ove% vere)
&verni%& sva%e vrste) nuno je zavistan ove% ta%av %oji ne moe sebe da uzme za
svrhu) %oji sebi ne moe uopte da postavi i%a%av "i!j. &Eerni%& ne pripada sebi% on moe
da bude samo sredstvo) mora da bude troen% potreban mu je ne%o da a troi. Njeov
instin%t odaje najviu potu mora!u samootu.enja' u njea a sve uverava) njeova pamet)
njeovo is%ustvo) njeova tatina. (va%a vera je) u stvari) izraz samorazv!aivanja)
samootu.enja ... 8%o se promotri %o!i%o je veini nuan jedan reu!ativ %oji vezuje i
stabi!izuje spo!janjost) %o!i%o je prinuda) u jednom viem smis!u ropstva% za !jude s!abe
vo!je) naroito enu) jedini i pos!ednji us!ov njihovo uspeha' tada se razume!o ube.enje)
razume!a se &vera&. +ima ove%a sa ube.enjem poiva u ube.enju. #e videti mnoe
stvari) ni%ada ne izneveravati svoje predrasude) biti s%roz pristrasan) imati strou i
dos!ednu opti%u za sve vrednosti jedino to us!ov!java da ta%va vrsta ove%a uopte
postoji. No) time je ona suprotnost) antagonist istins%o istine... Eerni%u nije dato da
uopte ima ne%u savest za pitanje &istinito& i &neistinito&' biti estit %ada je re o ovom
pitanju to bi isto trena znai!o njeovu propast. Pato!o%a us!ov!jenost njeove opti%e
pretvara ube.eno u 0anati%a (avonaro!a) Juter) 6uso) 6obespjer) (en;(imon ) u tip
suprotan snanom) osloboenom duhu. Pobedonosno dranje ovih bolesnih duhova) ovih
epi!eptiara pojma) utie na iro%e mase 0anati"i su pitores%ni) oveanstvo ra.e !eda
estove neo da uje razloge ...
2 Prema ens!es%om istoriaru i %ritiaru :omasu +ar!aj!u 5:homas Mar!P!e) 1DGA1FF17. Nie u (umraku
idola %ae) izme.u osta!o) o njemu' &? osnovi) +ar!aj! je en!es%i ateist %oji svoj dobar !as trai u tome
da to ne bude.&
AA
+ora% da!je u psiho!oiju ube.enja) &verovanja&. Prote%!o je ve due vreme od
%a%o sam stavio na razmatranje da !i ube.enja nisu opasniji neprijate!ji istini od !ai
5Jjuds%o) odvie !juds%o7.2 *vaj put e!eo bih da se zapitam od!unije' postoji !i izme.u
!ai i ube.enja uopte ne%a suprotnost? (av svet u to veruje; no) u ta sve ne veruje sav
svet/ (va%o ube.enje ima svoju istoriju) svoje obras"e) svoja is%uenja i promaaje' ono
postaje ube.enje) prema tome duo vremena nije to) prema tome jo due vremena jedva je
to. +a%o? to da me.u ovim embriona!nim ob!i"ima ube.enja ne bi mo!a da bude i !a?
,ovo!jno je samo %at%ad izvriti zamenu !inosti' u sinu postaje ube.enje ono to je za o"a
jo bi!a !a. Ja nazivam' ne hteti videti neto to se vidi) ne hteti videti neto takvim
%a%vim se vidi' svejedno da !i se !a zbi!a pred svedo%om i!i bez svedo%a. Najea !a
jeste ona sa %ojom sami sebe obmanjujemo; obmana druo je re!ativno izuzeta%. >!em)
ovo ne;hteti;videti to se vidi) ne;hteti;videti;ta%vim %a%o se vidi) bezma!o je prvi us!ov za
sve %oji su pristrasni u ma %ojem smis!u' pristrasni ove% nuno postaje !aov. Nema%a
istoriora0ija je) na primer) ube.ena da je 6im bio despotizam) da su Nermani na svet
done!i duh s!obode' %a%va raz!i%a je izme.u ovo ube.enja i !ai? Ima !i jo mesta u.enju
%ada) instin%tivno) sve stran%e) pa ta%o i nema%i istoriari) imaju na ustima ve!i%e re"i
mora!a da mora! bezma!o produava da traje time to je sva%o asa neophodan
stranarimasvih vrsta? &:o je nae ube.enje' javno a priznajemo pred itavim svetom)
mi ivimo i umiremo za njea potovanje pred svim to ima ube.enje/& ta%ve sam
re"i uo) ta vie) iz usta antisemita. -a naprotiv) moja ospodo/ :ime to !ae iz prin"ipa)
jedan antisemita nije nita pristojniji ... (veteni"i) %oji su u tim stvarima tananiji i veoma
dobro razumeju priovor %oji !ei u ideji ne%o ube.enja) to jest ne%e prin"ipije!ne jer
s!ui jednom "i!ju dvo!inosti) preuze!i su od Cevreja !u%avu zamisao da na ovom mestu
umetnu pojam &-oa&) &boje vo!je&) &boje ot%rovenja&. I +ant je) sa njeovim
%ateori%im imperativom) bio na istom putu' i na njemu je njeov um bivao praktian.
Postoje pitanja pri %ojima ove%u nije sta!o do od!u%e o istini i!i neistini; sva vrhuns%a
pitanja) svi vrhuns%i prob!emi vrednosti) s one strane su !juds%o uma ... (hvatiti rani"e
uma te% je to istins%a 0i!ozo0ija ... 6adi ea bi se bo ot%rio ove%u? ,a !i bi bo uinio
neto iz!ino? =ove% ne moe) sam za sebe) da zna ta je dobro i!i z!o) zato a bo
poduava svojoj vo!ji ... Pou%a' sveteni% ne !ae pitanje &istinito& i!i &neistinito& ne
postoji u ta%vim stvarima o %ojima ovori sveteni%; ove stvari a% ne dozvo!javaju da se
!ae. Cer) da bi se !aa!o mora da bude mouno od!uiti ta je ovde istinito. 8 upravo to
ove% ne moe& prema tome je sveteni% boji !asnoovorni%. :a%av sveteni%i
si!oizam nije sasvim samo jevrejs%i i hrians%i; pravo na !a i razlonost &ot%rovenja&
pripada sveteni%om tipu) sveteni"ima d4"aden"e %o!i%o i mnooboa%im sveteni"ima
5 paani su svi %oji %au da ivotu; za %oje je &-o& re za ve!i%o ,a svim stvarima7.
&@a%on&) &boja vo!ja&) &sveta %njia&) &nadahnue& sve sami termini za oznaavanje
u!ova pod %ojima sveteni% do!azi do moi) sa %ojima odrava svoju mo ovi pojmovi
poivaju u osnovi svih sveteni%ih oraniza"ija) svih sveteni%ih i!i 0i!ozo0s%o;
sveteni%ih ob!i%a domina"ije. &(veta !a& zajedni%a +on0uiju) #anuovom za%oni%u)
#uhamedu) hrians%oj "r%vi ' ne nedostaje i %od P!atona. &Istina je tu&' to znai tamo
de se uje) de svetenik lae ...

2 78judsko% odvie ljudsko7% I) a0orizmi A< i <F9. Prema primedbi +ar!a 4!ehte. P. prev.
AB
+onano) sve zavisi od "ilja za %oji se !ae. Moj priovor hrians%im sredstvima je
upravo da u hrianstvu nedostaju &sveti& "i!jevi. (amo ravi "i!jevi' trovanje) %!evetanje)
pori"anje ivota) preziranje te!a) poniavanje i samos%rnav!jenje ove%a pojmom reha
otuda su i njeova sredstva rava. (a suprotnim oseanjima itam Manuov zakonik%
jedno neuporedivo duhovno i promi!jeno de!o) za %oje bi bi!o reh prema duhu strpati a
u istu vreu sa -ib!ijom. *dmah se nas!uuje' iza njea) u njemu) postoji stvarna 0i!ozo0ija)
ne samo otrovna judejs%a orba od rabinizma i praznoverja on nudi i najrazmaenijem
psiho!ou neto u ta moe da zarize. #e zaboraviti !avnu stvar) osnovna raz!i%a sa ma
%ojom bib!ijom' otmeni s!ojevi) 0i!ozo0i i ratni"i) pomou njea dre u svojim ru%ama
svetinu; svuda otmene vrednosti) oseanje savrenstva) ,a ivotu) pobedonosna dobrobit u
sebi i ivotu sun"e proima itavu %njiu. (ve stvari) u %ojima hrianstvo ispo!java
svoj neizmerni prosta%!u%) ra.anje na primer) ena) 5bra%) rasprav!jene su ovde ozbi!jno) sa
potovanjem) !jubav!ju i poverenjem. +a%o se zapravo moe u ru%e deteta i ene staviti
%njia %oja sadri ove nit%ovs%e rei' &@bo b!udnienja da sva%i ima svoju sopstvenu
enu i sva%a svo sopstveno ove%a... bo!je je eniti se neo oreti od e!je&? ,a !i je
dozvo!jeno biti hrianin isto to!i%o duo %o!i%o pojam imma"ulata "on"eptio, s!ui za
pohriavanje) to jest za kaljanje nastan%a ove%a?... Ne znam ni za jednu %njiu u %ojoj bi
eni bi!o reeno to!i%o nenih i b!aona%!onih stvari %o!i%o u #anuovom za%oni%u; te
stare) sredine i sve"i imaju nain da budu divni prema eni %oji je moda nenadmaen.
&?sta ne%e ene& ita se na jednom mestu ) &nedra devoj%a) mo!itva deteta) dim rtve)
uve% su isti.& Na druom mestu' &ne postoji doista nita istije od svet!osti sun"a) sen%e
%rave) vazduha) vode) vatre i daha devoj%e.& Pos!ednje mesto) moda ta%o.e sveta !a '
&svi otvori na te!u iznad pup%a su isti) svi ispod su neisti. (amo u devoj%e je isto itavo
te!o.&
2 Jat. bezgreno zaee. P. prev.
AD
Bezbonost hrians%ih sredstava zatie se in 3lagranti %ada se primeri"e hrianski
"i!j promeri prema "i!ju #anuovo za%oni%a %ada se jar%o osvet!i ova ve!i%a
protivstav!jenost "i!jeva. +ritiar hrianstva ne moe da izbene da hrianstvo iz!oi
preziru. :a%av za%oni%) %a%av je #anuov) nastaje %ao sva%i dobar za%oni%' on saima
is%ustvo) mudrost i mora! proveren pozitivno to%om niza sto!ea) on za%!juuje i vie nita
ne dodaje. Pretpostav%a za ova%vu vrstu %odi0i%a"ije jeste uvid da su sredstva za stvaranje
autoriteta jedne sporo i drao"eno sti"ane istine teme!jno raz!iita od onih %oja e se
is%oristiti da bi se ona do%aza!a. @a%oni% ni%ada ne pria %orisnost) raz!oe) %azuisti%u u
predistoriji za%ona' upravo time bi izubio imperativni ton) &ti treba&) pretpostav%u
njeovo potovanja. :ano u tome je prob!em. ? izvesnoj ta%i razvit%a ne%o naroda)
njeov najotroumniji) to jest najis%usniji i najda!e%ovidiji s!oj reava da je s%up is%ustva
prema %ojem treba) to jest moe se iveti za%!juen. Njeov "i!j je da iz odina opita i loih
is%ustava dobije to je moue vie boatiju i potpuniju etvu. (ada) da%!e) predupredie se
pre svea produeta% e%sperimentisanja) nastava% te%ue stanja vrednosti) ispitivanje)
izabiranje) %riti%a vrednosti in in3initum. :om se suprotstav!ja dvostru%i zid' najednom)
otkrovenje% to jest tvrdnja da umnost ovih za%ona nije !juds%o pore%!a) da nije bi!a traena
sporo i na!aena pos!e niza promaaja) neo da je) %ao od boans%o izvora) potpuna)
savrena) bez istorije) dar) udo) naprosto ude!jena ... @atim tradi"ija% to jest tvr.enje da je
za%on postojao ve od prastarih vremena) da bi bi!o bezbono sumnjati u njea) da bi to bio
z!oin prema pre"ima. 8utoritet za%ona zasniva se na tezama' bo a je doneo% pre"i po
njemu iveli. Eii raz!o ova%ve pro"edure poiva u nameri da se postepeno potisne
svest o njemu %ao tano spoznatom 5to jest dokazanim oromnim i stroo proreetanim
is%ustvom7 ivotu' ta%o da se postie savreni automatizam instin%ta pretpostav%a
sva%o majstorstva) sva%o savrenstva u vetini iv!jenja. ?stanoviti za%oni% %a%av je
#anuov znai odobriti ubudue da narod postane majstor) da bude savren da
ambi"iozno tei najvioj umenosti ivota. ;adi toga se mora biti nesvestan "ilja sva%e
svete !ai. /astinski poredak% najvii) v!adajui za%on) jeste samo san%"ija prirodnog
poretka% prirodne za%onitosti prvoa reda nad %ojom ni%a%va proizvo!jnost) ni%a%va
&moderna ideja& nema moi. ? sva%om zdravom drutvu oituje se razdvajanje tri tipa
prema raz!iitoj 0izio!o%oj ravita"iji) od %ojih sva%i ima svoju sopstvenu hiijenu) svoje
sopstveno podruje rada) svoju sopstvenu vrstu oseanja za savrenstvo i majstorstvo.
Priroda) a ne #anu) me.usobno razdvaja one %oji su preteno duhovno nastrojeni) one ija
je snaa preteno u miiavosti i temperamentu) i najzad one %oji se ne istiu ni u %a%vim
pretenim od!i%ama) srednja"i. :rei su najbrojniji) do% su prvi naje!itniji. Najvia %asta
ja je nazivam najrei %ao savrena ima i prednosti najre.ih' njoj pripada da predstav!ja
sreu) !epotu i dobrotu na zem!ji. Cedino najduhovnijima je data dozvo!a za !epotu) za !epo'
jedino %od njih dobrota nije s!abost. )ul"hrum est pau"orum hominum: dobro je prednost.
#e.utim) nita im manje ne pripada od runih manira i!i pesimisti%o po!eda) o%a %oje
nagruje ono u ta !eda ) i!i a% srdba nad u%upnim vidom stvari. (rdba je privi!eija
anda!e; pesimizam isto ta%o. 7(vet je savren7 ta%o ve!i instin%t najduhovnijih) instin%t
%oji %azuje ,a ' &nesavrenost) sva%a vrsta ispod nas) distan"a) pathos distan"e) sama
anda!a spada jo u ovo savrenstvo.& Najduhovniji !judi) %ao najsnaniji% na!aze svoju
sreu tamo de bi drui na!i njihovu propast' u !avirintu) u o%rutnosti prema sebi i
druome) u po%uaju; njihovo zadovo!jstvo je samosav!a.ivanje' %od njih je as%etizam
njihova priroda) potreba) instin%t. @a njih je tea% zadata% privi!eija; irati pod bremenom
%oje drue ui) okrepa ... (aznanje ob!i% as%etizma. *ni su najasnija vrsta !judi' to
ne is%!juuje da su najvedriji) naj!jubazniji. E!adaju ne zato to hoe) ve to jesu& nije im
dato da budu drui.5rugi: to su straari prava) zatitni"i poret%a i bezbednosti) to su
otmeni ratni"i) to je pre svea kralj %ao najvia 0ormu!a ratni%a) sudija i odrava!a" za%ona.
,rui su izvrni oran najduhovnijih) najb!ii njima) %oji na sebe uzimaju sve grubo u radu
v!adanja njihovi pratio"i) njihova desna ru%a) najbo!ji ueni"i njihovi. ? svemu tom)
da bude jo jednom reeno) nema nita proizvo!jno) nita &naprav!jeno&. 4to je drukije%
naprav!jeno je priroda je onda osa%aena ... +astins%i poreda%) hijerarhijski redosled%
jedino ote!ov!java vrhuns%i za%on samo ivota; izdvajanje tri tipa je potrebno radi
odranja drutva) radi omouavanja viih i najviih tipova nejedna%ost u pravima te% je
us!ov da prava uopte postoje. Pravo je privi!eija. Pravo sva%o poiva) ta%o.e) u
njeovom) nainu bivstvovanja. Ne pot"enjujmo prednosti srednjaka. 1ivot %oji stremi
visini postaje sve tvr.i h!adnoa se poveava) odovornost se poveava. Eiso%a %u!tura
je piramida' ona moe da poiva samo na iro%om t!u) i za pretpostav%u ima najpre snano
i zdravo %onso!idovanu osrednjost. @anat) trovina) zem!joradnja) nauka% najvei deo
umetnosti) jednom rei itav s%up pro3esionalne de!atnosti) s!ae se sasvim samo sa
osrednjou u mounostima i e!jama; ta%vo neto bi!o bi neumesno me.u izuze"ima)
naime odovarajui instin%t suprotstav!ja se %o!i%o anarhizmu to!i%u aristo%ratizmu. -iti
javno %oristan) toa%) 0un%"ija) o tome od!uuje prirodna s%!onost' ne drutvo) ve vrsta
sree za %oju je najvei broj sposoban pravi od njih inte!ientne maine. @a srednja%a biti
osrednji je srea. #ajstorstvo u jednom podruju) spe"ija!nost) prirodni instin%t. -i!o bi
savreno nedostojno dubo%o duha da u osrednjosti po sebi vidi ve ne%i priovor. (ama
ona je prva nunost za postojanje izuzeta%a' viso%a %u!tura je us!ov!jena njome. 8%o
izuzetan ove%) %o!i%o on sam i njemu s!ini) pa!jivom ru%om ru%ovodi osrednjima) onda
to nije samo utiva prostosrdanost to je njeova dunost... +oa mrzim ponajvie me.u
o!oem danas? *naj so"ija!isti%i) anda!a;aposto!e %oji pot%opavaju instin%t) zadovo!jstvo)
oseanje zadovo!jnosti radni%a u njeovom ma!om svetu %oji a prave zavidnim) %oji a
poduavaju osveti... Nepravda ni%ada ne !ei u nejedna%im pravima) neo u po!aanju na
7jednaka7 prava... 4ta je ravo! No) re%ao sam to ve' sve to potie iz s!abosti) zavisti)
osvete. 8narhist i hrianin su isto pore%!a ...
AF
? stvari) raz!i%a je u %om se "i!ju !ae' da !i da se odrava i!i razara. #oe se
postaviti potpuna jedna%ost izme.u hrianina i anarhiste: njihov "i!j) njihov instin%t vodi
samo u razaranje. ,o%az za ovaj stav da se proitati u istoriji' tu je on sadran u stranoj
nedvosmis!enosti. ?pravo smo upozna!i re!iiozno za%onodavstvo iji je "i!j bio) %ao
najvaniji us!ov "vetanja ivota) da &ove%ovei& jednu ve!i%u oraniza"iju drutva
hrianstvo je svoju misiju ot%ri!o u tome da o%ona upravo sa ta%vom oraniza"ijom)
budui da u njoj ivot "vate. :amo je treba!o p!od mudrosti) uveavan to%om duih
razdob!ja isprobavanja i neizvesnosti) upotrebiti sa najda!e%osenijom %orisnou i ponjeti
to je moue vei) boatiji) potpuniji prinos' ovde je) obrnuto) pre%o noi zatrovana itava
etva... *no to je aere perennius S*d $ora"ija) *de) III) 9H) 1' &vie izdr!jivosti od
bronze.&T bi!o tu) imperium ;omanum% najve!ianstveniji ob!i% oraniza"ije u te%im
us!ovima %oja je do sada bi!a ostvarena) s obzirom na %oju sve pre i pos!e je samo
%rp!jenje) prvarenje) di!etantizam ti sveti anarhisti napravi!i su &pobonost& od toa da
taj &svet&) to jest imperium ;omanum razore ta%o da ne ostane ni %amen na %amenu pa
su a% Nermani i drui drip"i mo!i da zaospodare nad njim... $rianin i anarhist' oba
d4"adents% oba nesposobna da de!aju dru%ije neo rastono) otrovno) sapinjui) krvolono%
oboji"a sa instin%tom smrtne mrnje prema svemu to je uspravno) stasito) trajno) to
obeava budunost ivotu ... $rianstvo je bi!o vampir imperium ;omanum-a ono je
pre%o noi raini!o oroman rad 6im!jana na ras%rivanju t!a za jednu ve!i%u %u!tura
kadru da traje% Co se nije razume!o? >mperium ;omanum %oju poznajemo) u %oju nas
jo bo!je pouava istorija rims%e provin"ije) to najudesnije umetni%o de!o ve!i%o sti!a)
bi!a je poeta%) njena radnja bi!a je sraunata da e se dokazivati hi!jadama odinama
do danas ni%ada se nije ta%o radi!o) nije se a% ni sanja!o da se radi u srazmeri sub spe"ie
aeterni* *va oraniza"ija bi!a je dovo!jno vrsta da izdri r.ave "areve' s!uajnost
!inosti ne moe nita da naudi ta%vim stvarima prvo nae!o sva%e ve!i%e arhite%ture.
8!i) ona nije bi!a dovo!jno vrsta za najiskvareniju vrstu po%varenosti) za hriane... *va
s%rovita amad %oja se nou) pomou ma!utine i dvoznanosti) pri%rada sva%om
pojedinano i truni mu svoju zbi!ju za istinite stvari) svoj instin%t za nepore"ive realnosti%
ta %u%avi%a) 0eminizovana i s!at%oreiva banda je %ora% po %ora% izvadi!a &due& ovom
oromnom zdanju tim vrednim) mu%i;uspravnim prirodama %oje su u stvari 6ima
osea!e svoju sopstvenu stvar) svoju sopstvenu zbi!ju) svoj sopstveni ponos. Ji"emerno
potajitvo) s%rovito s%uptinarenje) tmasti pojmovi) %ao pa%ao) %ao rtvovanje nevino) %ao
unio m2sti"a u pijenju %rvi i) pre svea) po!a%o podjarivana vatra osvete) anda!ine osvete
to je zaospodari!o 6imom) ista vrsta re!iije %ojoj je u njenom preezistentnom ob!i%u
rat objavio ve >pi%ur. Ne%a se ita Ju%re"ije da bi se shvati!o protiv ega se borio >pi%ur)
ne protiv mnooboatva ve &hrianstva&) hou rei %varenja dua pojmovima %rivi"e)
%azne i besmrtnosti. -orio se sa podzemnim %u!tovima) sa itavim !atentnim
hrianstvom opovrnuti besmrtnost bi!o je tada ve stvarno iskupljenje. I >pi%ur je
trijum0ovao) sva%i asniji duh u rims%om "arstvu bio je epi%ureja". = onda se pojavio
)avle... Pav!e) ote!ov!jeni enije mrnje anda!e prema 6imu) prema &svetu&) Cevrejin)
veiti 'evrejin-lutali"a par e6"ellen"e... *no to je on ot%rio bi!o je %a%o se moe) pomou
ma!o se%ta%o hrians%o po%reta na rubu jevrejstva) zapa!iti &svets%i poar&) %a%o se
sa simbo!om &boa raspeto na %rstu& moe sve potisnuto) sva s%rivena %omeanja) itava
batina anarhisti%ih smutnji u Marstvu) %on"entrisati u oromnu mo. &(pas do!azi od
Cevreja.& $rianstvo %ao 0ormu!a za podizanje "ene podzemnih %u!tova svih vrsta) na
primer *zirisov) ve!i%e #aj%e) #itrin i za njihovo sabiranje' u tome je bio Pav!ov
enije. Njeov instin%t je bio to!i%o siuran da je predstave %ojima su pomenute re!iije
opinjava!e anda!u) surovo) bez i%a%vo obzira prema istini) stavio u usta njeovom
izmi!jenom &spasite!ju&) i ne samo u usta da a je on u neto pretvorio% moao je to da
razume a% i ne%i #itrin sveteni%... -io je to njeov vrhuns%i trenuta%' on shvata da mu je
potrebna vera u besmrtnost da bi obezvredio &svet&) da e pojam &pa%!a& zaospodariti
6imom da se sa &onostranou& ubija ivot... Nihi!ist i hrist2' to se rimuje) a!i to sa!asje
nije jedino u rimi...
2$rianin. P. prev.
AG
$zalud sav rad anti%o sveta' nemam rei da is%aem svoje oseanje o neemu
ta%o udovinom. I smatrajui da je njeov rad bio predradnja) da je te%) sa ranitnom
samosveu) udarao upravo teme!j za rad od hi!jada i hi!jada odina) "e!o%upan smisao
anti%o sveta uza!ud/ ... =emu Nr"i? =emu 6im!jani? (ve pretpostav%e za obrazovanu
%u!turu) svi nauni metodi bi!i su ve tada) bi!a je usto!iena i ta ve!i%a) neuporediva
umenost dobro itanja pretpostav%a %u!turne tradi"ije i jedinstva nau%e. Nau%a o
prirodi povezana sa matemati%om i mehani%om bi!a je na najbo!jem putu smisao za
injeni"e% pos!ednji i najvredniji od svih smis!ova) imao je svoje %o!e) svoju ve sto!etno
staru tradi"iju/ 6azume !i se to? (ve bitno bi!o je prona.eno da bi se mo!o pristupiti radu
metodi jesu% to treba ponav!jati desetinu puta) ono bitno) i ono najtee) i ono to najdue
protiv sebe mora da podnosi navi%e i duhovnu !enjost. *no to mi danas moramo sa
oromnim samosav!a.ivanjem jer su nam svi r.avi instin%ti) hrians%i) na ne%i nain
jo u te!u ponovo da osvajamo) s!obodan po!ed na rea!nost) opreznu ru%u) strp!jivost i
ozbi!jnost i u najsitnijim stvarima) itava estitost u saznavanju postoja!o je ve tada/)
ve pre vie od dve hi!jade odina/ > uz to dobar) istanani ta%t i u%us/ #e %ao dresura
moza/ #e %ao &nema%o& obrazovanje dripa%im manirima/ Neo %ao te!o) %ao est) %ao
instin%t %ao rea!nost jednom rei... (ve uzalud* Pre%o noi) i samo je spomen ostao/
Nr"i/) 6im!jani/) dranje instin%ata na odstojanju) u%us) metodino istraivanje) enije
oraniza"ije i uprav!janja) vera) volja za !juds%u budunost) ve!i%o ,a svim stvarima
vid!jivo %ao imperium ;omanum% vid!jivo za sva u!a) ve!i%i sti! %oji nije vie samo
umetnost) ve rea!nost) istina) ivot... I ne pre%o noi po%opano ne%om prirodnom
%ata%!izmom/ Ne zaeno od strane Nermana i druih te%ih aponja/ Neo satrto od
prepredenih) s%rivenih) nevid!jivih) %rvoednih vampira/ Ne pobe.eno jednostavno
isisano/ ... Zagospodarila je pri%rivena enja za osvetom) s!aboumna zavid!jivost/
*djednom je prevladalo sve nitavno) to jadi%uje nad sobom) to je unesreeno svojim
r.avim oseanjima) sav geto due/ ,ovo!jno je proitati samo ma %oje hrians%o
aitatora) sveto 8vustina na primer) da bi se shvati!o) da bi se namirisalo %oje su se
pr!jave %!i%e pope!e ore. ? potpunosti bi se prevari!i a%o bi se %od vo.a hrians%o
po%reta pretpostavio ma %a%av nedostata% razuma o) pametni su oni) pametni) do
svetosti) ta ospoda "r%veni o"i/ *no to njima nedostaje) to je neto sasvim druo. Priroda
ih je prenebrenu!a zaboravi!a je da za njih predvidi s%roman miraz od asnih)
primerenih) istih instin%ata... #e.u nama) oni nisu a% ni mu%ar"i... 8%o is!am prezire
hrianstvo) on za to ima hi!jadu raz!oa' is!am pretpostav!ja mukar"e ...
BH
$rianstvo nas je !ii!o etve anti%e %u!ture) do"nije nas je opet !ii!o etve
islamske %u!ture. =udesni svet mavars%e %u!ture 4panije) u osnovi najsrodniji nama%
izraajniji po duhu i senzibi!nosti neo 6im i Nr%a) bio je pregaen 5 da ne %aem ijim
noama 7. @ato? Cer je drao do sebe) jer je svoj nastana% zahva!jivao muevnim
instin%tima) jer je ivotu ovorio da i to je ovorio sa ret%om i drao"enom istananou
mavars%o ivota/ ... ,o"nije) %rstai su se bori!i protiv neea pred im je bi!o pri!inije
da su pada!i nii"e u prainu protiv %u!ture pred %ojom bi a% i na devetnaesti ve%
morao da se osea vr!o uboim) veoma &poznim&. 6azume se) oni su hte!i da p!ja%aju'
Isto% je bio boat... 8 ipa% bez predrasuda/ +rsta%i ratovi piratstvo viso%o sti!a) i nita
vie/ Nema%o p!emstvo) u osnovi vi%in%o p!emstvo) bi!o je tamo u svom e!ementu'
Mr%va je odvie dobro zna!a sa im se pridobija nema%o p!emstvo ... Nema%o p!emstvo)
uve% &4vaj"ar"i 5arda7& Mr%ve) uve% u s!ubi svih r.avih instin%ata Mr%ve a!i dobro
plaeno... ?pravo uz pomo nema%ih maeva) nema%e %rvi i hrabrosti Mr%va je mo!a da
vodi svoj rat i provodi u de!o svoje smrtno neprijate!jstvo prema svemu to na zem!ji dri
do sebe/ ? ovoj ta%i postoji mnotvo bo!nih pitanja. Nema%o p!emstva bezma!o nema u
istoriji viso%e %u!ture' i za to postoji raz!o ... $rianstvo) a!%oho! dva velika sredstva
za %varenje ... (amo po sebi ne bi treba!o da postoji vie i%a%av izbor izme.u is!ama i
hrianstva) %o!i%o izme.u 8rapina i Cevrejina. *d!u%a je donesena' u ovoj stvari ni%o vie
nema mounosti da bira. I!i je anda!a i!i to nije... &6at do pos!ednje daha sa 6imom/
#ir) prijate!jstvo sa is!amom&' ta%o je oseao) ta%o je delao onaj ve!i%i s!obodars%i duh)
enije me.u nema%im "arevima) Fridrih ,rui. +a%o? to da ne%i Nema" mora da bude
najpre enije) najpre s!obodan duh da bi pristojno oseao? Ne shvatam %a%o je i%ada
Nema" moao da bude proet hrianskim oseanjima ...
B1
*vde je nuno dotai jo sto puta za Nem"e muniju uspomenu. Nem"i su !ii!i
>vropu pos!ednje ve!i%e %u!turne etve %oja je bi!a ponjevena za >vropu ;enaissan"e.
6azume !i se %onano) hoe !i da se razume ta je bi!a 6enesansa? )revrednovanje
hrianskih vrednosti% po%uaj preduzet svim sredstvima) svim instin%tima) sa svom
mouom enija!nou) da se do pobede dovedu suprotne vrednosti) otmene vrednosti... ,o
sada je postojao samo ovaj ve!i%i rat) do sada nije postoja!a odsudnija prob!emati%a od
prob!emati%e 6enesanse moje pitanje je njeno pitanje ' ni%ada nije postojao
teme!jniji) neposredniji) du itavo 0ronta stroije izveden i u sredite uperen ob!i%
napada* Napasti na najod!unije mesto) na samo sedite hrianstva) upravo tu usto!iiti
otmene vrednosti) hou da %aem uneti ih u instin%te) u najdub!je potrebe i prohteve onih
%oji tu sto!uju... Pred sobom vidim mogunost jedne potpuno natprirodne ari i %o!oritne
drai ini mi se da ona b!ista u svim jezama jedne istanane !epote) da je u njoj na de!u
jedna boans%a) demons%i boans%a umetnost; i da bi se uza!ud rovi!o mi!enijumima za
druom ta%vom mounou; vidim prizor to!i%o boat u smis!u i) u isti mah) udesno
parado%sa!an da bi u njemu sva o!imps%a boanstva ima!a pri!i%u za boans%i smeh
+ezare Bordija kao papa... 6azumete !i me?... Pa dobro) to bi bi!a pobeda za %ojom
eznem danas jedini ja ' njome bi hrianstvo bi!o uniteno* 4ta se doodi!o? Cedan
moma%i monah) Juter) doao je u 6im. :aj monah) propa!i sveteni% sa svim
osveto!jubivim instin%tima u te!u) razjario se u 6imu protiv 6enesanse ... ?mesto da sa
najdub!jom zahva!nou razume udo %oje se tu zbi!o) nadmaenje hrianstva u njeovom
seditu ) njeova mrnja je zna!a da "rpi samo hranu sebi iz ovo prizora. Cedan
re!iiozni ove% mis!i samo na sebe. Juter je video pokvarenost papstva) do% se radi!o
upravo o suprotnom' stara po%varenost) pe""atum originale% hrianstvo nije vie sede!o na
papinoj sto!i"i/ Neo ivot/ Neo pobedonosna svet%ovina ivota/ Neo ve!i%o ,a svim
uspravnim) !epim) sme!im stvarima/ ... I Juter prekonstituisa Drkvu: napade je... 6enesansa
doa.aj bez smis!a) jedno ve!i%o $zalud* 8h) ti Nem"i) ta su nas oni ve staja!i/
Zaludnost to je uve% bi!o delo Nema"a. 6e0orma"ija; Jajbni"; +ant i ta%ozvana
nema%a 0i!ozo0ija; &os!obodi!a%i& ratovi2; Marstvo sva%i put jedna uza!udnost za neto
to je ve bi!o tu) za neto nenadoknadivo... Priznajem) to su moji neprijate!ji) ti Nem"i'
prezirem u njima sva%u vrstu pojmovne i vrednosne ma!utine) kukaviluk pred sva%im
estitim ,a i Ne. Na%on s%oro hi!jadu odina) oni su zamrsi!i i smuti!i sve ea su se
dota%!i svojim ru%ama) na savesti imaju sve po!ovinosti tri;osmini"e/ od %ojih
bo!uje >vropa na savesti imaju i najneistiju vrstu hrianstva %oja postoji)
najneiz!eiviju) najneunitiviju) protestantizam ... 8%o se ne mone o%onati sa
hrianstvom) za to e biti %rivi Nem"i...
2 ?obiajeni naziv za %oa!i"ione ratove protiv Napo!eona I. P. prev.
B3
>to me na %on"u i evo mo suda. Osuujem hrianstvo) protiv hrians%e "r%ve
podiem najstrasniju optubu %oju jedan tui!a" moe da izovori. *no je za mene najvea
od svih zamis!ivih po%varenosti) njeova vo!ja za po%varenost u%azuje na %rajnju mouu
po%varenost. $rians%a "r%va nita nije potede!a svoje po%varenosti) od sva%e vrednosti
je napravi!a nevrednost) od sva%e istine !a) od sva%e estitosti nit%ov!u% due. Ne%a se ne
usudi vie ni%o da mi ovori o njenim &humanitarnim& b!aos!ovima/ )otisnuti ne%u
nevo!ju bi!o bi protiv njeno najdub!je interesa' ona je ive!a od nevo!ja) stvarala je
nevo!je da bi se ove%ovei!a ... Narizajui "rv reha) na primer' tom bedom oveanstvo
je pre svea oboati!a Mr%va/ &Cedna%ost dua pred boom&) to prenemaanje) taj
izgovor za ran"unes, svih pod!a"a )taj pojmovni e%sp!oziv) postao je najzad revo!u"ija)
moderna ideja i nae!o propasti itavo drutveno poret%a hrianski dinamit...
&$umanitarna& hrians%a b!aosi!janja/ *d humanitas napraviti samoprotivrenost)
vetinu samos%rnav!jenja) vo!ju za !a po sva%u "enu) mrnju) prezir prema svim dobrim i
estitim instin%tima/ :o bi za mene bi!i hrians%a dobroinstva/ Parazitizam %ao jedina
pra%sa Mr%ve; sa njenim idea!om b!edunjavosti i &svetosti& sva%e %rvi) svetost %oja ispija
sva%u !jubav) sva%u nadu u ivot; onostranost %ao vo!ja za pori"anje sva%e rea!nosti; %rst
%ao zna% raspoznavanja za najpodzemniju zaveru %oja je i%ada postoja!a protiv zdrav!ja)
!epote) uspeha) sranosti) duha) dobrote due) protiv ivota samog... *vu venu
optubu hrianstva hou da ispiem na svim zidovima) svuda tamo de postoje zidovi
imam s!ova %oja e videti i s!epi... $rianstvo nazivam ve!i%im pro%!etstvom) najveom
unutranjom is%varenou) ve!i%im instin%tom za osvetu za %oji nijedno sredstvo nije
dovoljno otrovno) s%rovito) podzemno nazivam a besmrtnom !jaom oveanstva... I
vreme se rauna prema tom dies ne3astus, sa %ojim je zapoeo ovaj zao udes prema
prvom danu hrianstva/ @ato ne pre prema njeovom pos!ednjem? *d danas?
Prevrednovanje svih vrednosti/
2 Na 0ran"us%om u izvorni%u. @nai pizme% mrnje. P. prev.
22 Jat. sramotni dan. P. prev.
ZAKON PROTIV HRIANSTVA
donesen na dan (pasa% prvog dana )rve godine
. EF. septembra GHHH prema lanom kalendaru<

;at do smrti protiv poroka
)orok je hrianstvo
)rvi lan. Poro% je sve suprotno prirodi. Najporonija !juds%a vrsta je sveteni%'
od poduava u protiv;prirodu. Ne postoje raz!ozi protiv sveteni%a) postoji popravni dom.
5rugi lan. (va%o sude!ovanje u bojoj s!ubi jeste atentat protiv javno mora!a. -iti
suroviji prema protestantu neo prema %ato!i%u) suroviji prema !ibera!nom protestantu
neo prema puritan"u. 4to smo b!ie nau"i) vei je z!oin biti hrianin. @!oina" nad
z!oin"ima je stoa 0i!ozo0.
Trei lan. Pro%!eto mesto na %ojem je hrianstvo iz!e!o svoja zmajs%a jaja) treba
odmah zbrisati sa !i"a zem!je i %ao sramno mesto da bude opomena i strah svem
potomstvu. Ne%a se na njemu %ote otrovne uje.
+etvrti lan. Propovedanje nevinosti je javno podsti"anje na protiv;prirodu. Prezirati
po!ni ivot) %a!jati a sa pojmom &neisto&) jeste istins%i reh prema svetom duhu ivota.
)eti lan. Cesti za jednim sto!om sa sveteni%om nije dozvo!jeno; inei to) ba"a se
%!etva na asno drutvo. (veteni% je na =anda!a on e biti obznanjen) izmoren !a.u i
pronan u ne%u vrstu pustinje.
:esti lan &(veta& istorija nazvae se imenom %oje joj odovara) to jest prokletom
istorijom; re"i &bo&) &spasite!j&) &is%upite!j&) &sveta"&) %oristie se da bi se osudi!i) da bi se
obe!ei!i z!oin"i.
(edmi lan. *sta!o s!edi iz ornje.
Nie 8ntihrist2
8ntihrist
, ? izvornom ru%opisu pre"rtao sam Nie. Prema primedbi #a"inija #ontinarija. P. prev.


EKI GOVORI
ZARATUSTRA 3,90
* ti) vo!jo moja/ =udo sva%e nude) ti moja nunosti. Potedi me ma!e pobede/
:i) od!u%o due moje) %oju zovem sudbinom/ :i to si u meni/ Iznad mene/ @atiti
me i sauvaj za Cednu ve!i%u sudbinu/
I svoju pos!ednju ve!iinu) vo!jo moja) sauvaj za svoju zadnju) da bi mo!a biti
neumitna u pobedi/ 8h) %o nije pod!eao svojoj pobedi/
8h) ije o%o jo nije potamne!o u tom opojnom sutonu/ 8h) ija noa se nije zane!a)
ija nije zaboravi!a u pobedi biti uspravna/
,a jednom budem spreman i zreo u velikom )odnevu% spreman i zreo poput
usijano tua) ob!a%a bremeno munjama) m!e%om nabre%!o vimena'
spreman i zreo za samo sebe i za svoju najs%rovitiju vo!ju) !u% %oji ezne za
svojom stre!om) stre!a %oja ezne za svojom zvezdom'
zvezda spremna i zre!a u svom Podnevu) uarena) probodena) predata nas!adi pred
unitavajuim stre!ama sun"a' sun"e samo i neumitna sunana vo!ja) spremna da
pobe.ujui unitava/
* vo!jo) promeno sva%e nude) ti moja nunosti/ Pripazi me za jednu ve!i%u pobedu/

You might also like