Slobodna Bosna 691

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
Ko{tunica i Tadi} premijeru RS-a odobrili plja~ku 150 miliona eura

SADIK AHMETOVI], MINISTAR SIGURNOSTI: MAOÂ JE BILA PUN POGODAK
DODIKOV POHOD NA SRBIJU Kako je pokoren Komgrap
www.slobodna-bosna.ba
Sudsko svo|enje krvavih hercegova~kih ra~una
ZUKA ALI[PAGO
Sefer je znao sve
ZA IZBORE SPREMNI
Federalne predizborne investicije
Vladaju}a federalna ~etvorka priprema
najambiciozniji investicioni plan u BiH
nakon rata; Slobodna Bosna otkriva koje
(predizborne) projekte priprema Vlada
Federacije BiH i kako ih namjerava
finansirati
HAAG U SARAJEVU
Zuka Ali{pago i zlo~ini u Hercegovini
Pro{le je nedjelje u Sarajevu uhap{en
ZULFIKAR ALI[PAGO, ratni zapovjednik
jedinice Zulfikar, ~iji je komandni kadar
ne{to ranije po nalogu Tuìteljstva za
ratne zlo~ine Suda BiH stavljen iza
re{etaka zbog sumnje da su po~inili
zlo~ine nad hrvatskim civilima u selu
Trusina; na{a novinarka otkriva da li je
hap{enjem kontroverznog Zuke
zaokruèna linija komandne odgovornosti
za zlo~ine koje je Armija BiH po~inila nad
Hrvatima u Hercegovini
SARAJEVO-ANKARA-
BEOGRAD
Kako je Bori{a Arnaut dobio agreman
Na ovotjednom sastanku ministara vanjskih
poslova BiH, Turske i Srbije koji je odràn
u Ankari, kona~no je, nakon gotovo tri
godine ~ekanja, potvr|eno da je predsjed-
nik Srbije BORIS TADI] dao agreman za
novog bosanskog ambasadora u Beogradu
BORI[U ARNAUTA; na{a novinarka otkri-
va razloge zbog kojih su srbijanski
zvani~nici, poslije upornog odbijanja, naglo
promijenili stav i prihvatili kandidata
HARISA SILAJD@I]A
DODIKOV MAR[
PREKO DRINE
Plja~ka te{ka 150 miliona eura
Po~etak ove godine u susjednoj Srbiji
obiljeàvaju masovni protesti osiroma{enih
radnika, {trajkovi desetina hiljada ljudi koji
su u procesu privatizacije tamo{njih firmi
ostali bez posla, plata, socijalne za{tite...;
na{i novinari otkrivaju da je u sredi{tu
najve}e privatizacijske plja~ke u Srbiji,
kupovine gra|evinskog giganta
KOMGRAP, te{ke preko sto miliona
eura, aktuelni premijer Republike
Srpske MILORAD DODIK sa svojom
gra|evinskom marionetom SLOBODANOM
STANKOVI]EM, vlasnikom firme Integral
inènjering iz Lakta{a
SIGURNOST/BEZBJEDNOST
Kako se desila Gornja Mao~a
Ministar sigurnosti u Vije}u ministara BiH
Sadik Ahmetovi} koji je na tu du`nost
izabran unato~ brojnim politi~kim i
strana~kim zakulisnim igrama, u razgovoru
za SB komentira pro{lonedjeljnu policijsku
akciju u Gornjoj Mao~i, obja{njava surad-
nju sa policijskim i sigurnosnim agencijama
i najavljujuje skoru liberalizaciju viznog
reìma sa Evropskom unijom
OSMO SVJETSKO ÛDO
Sarajlija koji je dizajnirao Dubai metro
Prije pet mjeseci u Dubaiju, poslovnom
sjedi{tu Bliskog istoka, na spektakularan
na~in je pu{ten u promet najluksuzniji i
najskuplji metro na planeti; novinarka SB
otkriva da je idejni tvorac Dubai metroa
Sarajlija BORAN AGO[TON, danas jedan
od najtraènijih svjetskih arhitekata, koji
prvi puta govori za medije u BiH
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,
Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
12
16
22
50
26
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010. 4
DAN I @ARA
Izet Hadì} @ara
privremeni
nasljednik
vehabijskog
lidera Nusreta
Imamovi}a
Nakon pro{lotjedne policijske akcije
u Gornjoj Mao~i, hap{enja samo-
progla{enog vjerskog vo|e Nusreta
Imamovi}a i {estorice njegovih sljed-
benika, stanovnici tog sela odlu~ili su
uzvratiti medijskim kontraudarom. Pa
su tako, pored lokalnih imama i aktivis-
tice Amnesty Internationala Na|e
Dizdarevi} koji su prvi ustali protiv
demonstracije policijske sile, odmetnu-
ti seljani iz Gornje Mao~e od novinara
Dnevnog avaza Faruka Vele zatraìli
medijsku potporu, a od Mirnesa
Ajanovi}a politi~ku za{titu. Medijsko-
vjersko-politi~ku kampanju za
osloba|anje nepravedno zato~ene
bra}e na sebe je preuzeo Izet Hadì}
zvani @ara, koji se ve} nametnuo kao
privremeni nasljednik Nusreta
Imamovi}a. Hadì} je, ina~e, iz sela
Lije{nica kod Maglaja, a prije nego {to
je postao selefija i preselio u Gornju
Mao~u, svirao je gitaru u nekoliko
seoskih bendova, jedno vrijeme drào
trgovinu i radio kao taksista. (S. M.)
Na~elnik Op}ine @ivinice Hasan
Muratovi}, kojeg je u novembru pro{le
godine s vi{e hitaca u ruku i nogu ranio
sugra|anin Edhem [aran, pristao je da svje-
do~i protiv svog napada~a, ali samo pod
uvjetom da mu Kantonalno tuìteljstvo u
Tuzli da imunitet! I mada nije jasno zbog
~ega je Muratovi} traìo imunitet, jer je
[aran odmah priznao da je u njega pucao, a
{to je kasnije potvrdilo i vi{e prisutnih
svjedoka, odlukom glavnog tuzlanskog
kantona lnog tuìtelja [esenama ]osi}a,
op}i nskom na~elniku iz @ivinica je, uistinu,
dat imunitet, {to je pravni presedan bez
premca! Trgovac Edhem [aran iz @ivinica
je, podsjetimo, napao Hasana Muratovi}a
nakon vi{egodi{njeg imovinsko-pravnog
spora, odnosno, odluke op}inskih vlasti da
sru{e njegov poslovni objekat od dvadese-
tak kvadrata, u kojem je imao prodavnicu
posu|a.
Svega nekoliko dana nakon {to je od
tuìtelja ]osi}a isposlovao imunitet od
krivi~nog gonjenja, na~elnik Hasan Mu -
ratovi} je od Skup{tine Tuzlanskog kantona
zatraìo da preispita rad i zaustavi antius-
tavnu i nezakonitu praksu kantonalne
Antikorupcijske komisije. Optuìv{i
~lanove Komisije da novinarima otkrivaju
imena op}inskih i kantonalnih du`nosnika
protiv kojih su pristigle prijave za korupci-
ju i kriminal, Muratovi} je upozorio na
navodne paralelizme, tvrde}i kako se
Antikorupcijska komisija mije{a u rad kan-
tonalnog MUP-a. No, pravi razlozi
Muratovi}eve brige su, dakako, posve
druga~iji, budu}i da upravo on prednja~i u
broju prijava koje su dostavljene Komisiji -
ima ih desetak, te da je u nekoliko slu~ajeva
protiv njega ve} otvorena istraga. Ranije
smo objavili da se Hasan Muratovi} nalazi
na popisu osumnji~enih u istrazi koju
Tuìteljstvo Tuzlanskog kantona vodi pro-
tiv profesora Pravnog fakulteta iz Sarajeva.
No, kako se pored ove istrage provjerava i
ugovor koji je Muratovi}, bez znanja
op}inskih vije}nika, potpisao s Rudnikom
uglja \ur|evik, jasno je za{to je na~elnik
@ivinica traìo imunitet od kaznenog
gonjenja. I dalje je nepoznanica za kojim je
pravnim argumentima posegnuo tuìtelj
[esenam ]osi}, prije nego {to je udovoljio
Muratovi}evim èljama.
(S. Mijatovi})
Tuzlanski tuitelj esenem
osi bez ikakvog
obrazloenja dao imunitet
naelniku ivinica
Hasanu Muratoviu
SAMOZA[TI]ENI SVJEDOK
MINI MARKET
ZAGONETNI IMUNITET
Na~elnik @ivinica Hasan
Muratovi} zatraìo je imunitet
kako bi svjedo~io protiv
svog napada~a
Nusret
Imamovi}
NA PUTU PREMA ZLATNOM MEDVJEDU
DVOJKA ZA PET
Volkswagenovom
Golfu 2 bi}e
podignut
spomenik u
Sarajevu
U Sarajevu se planira izgradnja
spomenika VW Golfu. I to ne bilo
kakvom, nego modelu druge gene -
racije, koji se proizvodio od 1984. do
1992. godine, izme|u ostalog i u
sarajevskom TAS-u. O izgradnji
spomenika automobilu koji u Bosni
~ini oko 60 procenata od ukupne
brojke svih registriranih automobila
pri~alo se ve} godinama, no ideja je
ozvani~ena nakon nedavne posjete
delegacije Volkswagena Sarajevu i
razgovora sa premijerom Federacije
Mustafom Mujezinovi}em.
Mujezinovi} je u razgovoru sa
~lanom Uprave Volkswagena
Wernerom Neubauereom govorio o
zna~aju ovog automobila tokom
opsade Sarajeva od 1992. do 1995
godine i predloìo da Federacija BiH
zajedno sa VW-om izgradi spomenik
ovom vozilu. Tokom opsade
Sarajeva, Golf dvojka bio je skoro pa
jedino vozilo koje se moglo vidjeti na
ulicama grada. Njegova izdr`ljivost,
dostupnost rezervnih dijelova te
mogu}nost kori{tenja raznih vrsta
goriva, u Bosni je postala legendar-
na. Automobil je voèn na naftu, ali i
na lo`-ulje, ulje iz transformatora iz
trafo-stanica, ~ak i na prera|eno jes-
tivo ulje. Njegova proizvodnja u
Sarajevu po~ela je 1976. godine,
kada su se po~eli sklapati u tvornici
~iji su zajedni~ki vlasnici bili VW i
UNIS. Izvoz iz TAS-a pred rat je
iznosio 300 miliona maraka uz plan
da se popne i do pola milijarde.
Samo u Sarajevu je pro{le godine
ukradeno 646 automobila, a 80 pro-
cenata su bila VW vozila. Zbog toga
se Sarajilje, nakon {to je objavljena
vijest o nakani Vlade da izgradi
spomenik Golfu, {ale da spomenik
odmah nakon izgradnje treba osigu-
rati alarmima i sigurnosnim bravama
kako ga lopovi ne bi ukrali.
(N. H.)
MINI MARKET
Gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, federalni ministar kulture i sporta Gavrilo
Grahovac, te sponzori i partneri filma Na putu ispratili su u srijedu rediteljku Jasmilu
@bani} i ekipu njenog filma na 60. internacionalni filmski festival u Berlinu. Film Na putu
doìvje}e svjetsku premijeru u okviru glavnog programa jubilarnog Berlinalea 18. februara,
a sedam dana kasnije, 25. februara, u dvorani Zetra u Sarajevu bit }e odràna i bosansko-
hercegova~ka premijera. Jasmila @bani} kaè da osje}a pozitivnu tremu uo~i premijere
na Berlinaleu, ali i kako }e film svoj pravi ispit imati pred sarajevskom publikom u Zetri.
SRETAN PUT, JASMILA!
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
POZITIVNA TREMA
Glumica Jasna Ornela Bery
drugi put sara|uje sa
Jasmilom @bani}
VELIKA OÊKIVANJA
Podr{ka Grada Sarajeva, Fondacije za
kinematografiju FBiH, partnera BH
Telecom-a i Fabrike Duhana Sarajevo...
VELIKA OÊKIVANJA
Podr{ka Grada Sarajeva, Fondacije za
kinematografiju FBiH, partnera BH
Telecom-a i Fabrike Duhana Sarajevo...
PRVO BERLINALE, ONDA ZETRA
Na|a Lutvikadi}, Gavrilo Grahovac
i Jasmila @bani}
V
i{e od dvije hiljade familija srpske nacionalnosti pri-
javilo se za povratak u Mostar. Slu`beni izvori iz
mostarske Gradske uprave vele da bi se, realizira li
se ta kolektivna èlja i namjera sa umi{ljajem, u Mostar
vrlo skoro moglo vratiti preko pet hiljada predratnih
stanovnika srpske nacionalnosti. Iz pet hiljada razloga bi
ta izvjesnost bila va`na i dragocjena. Prije svega jer bi
zna~ajnije i nagla{enije prisustvo tre}eg konstitutivnog
naroda u Mostaru, srpskog, stubokom potkopalo posto-
je}u bipolarnu strana~ko-nacionalisti~ku arhitekturu tog
grada fundiranu na ratnim crtama razgrani~enja i prljavoj
trgovini hrvatsko-bo{nja~kih strana~kih namjesnika u tom
gradu.
Pro{le je nedjelje na su|enju Vojislavu [e{elju u
Haagu svjedo~io izvjesni za{ti}eni svjedok, mostarski
Srbin, koji je na po~etku rata, u prolje}e 1992. godine
regrutiran, ili je sam pristupio, tada{njoj srpskoj teritori-
jalnoj odbrani, koja }e nedugo potom biti prenominirana
u Vojsku Republike Srpske. Tip je svjedo~io epski
na{iroko, hercegova~ki razbaru{eno, ali dovoljno pre-
cizno i plasti~no, o pokoljima u kojima su prvih sedmica
rata [e{eljevi ~etni~ki eskadroni, importirani iz Srbije,
smaknuli stotine Bo{njaka i Hrvata po Mostaru i okolini
(Nevesinju, prije svega). Predsjedavaju}i sudija Jean
Claude Antonetti priupitao je za{ti}enog svjedoka: A
jeste li Vi prije rata ìvjeli u zapadnom ili isto~nom dijelu
Mostara?, na {ta je svjedok kazao da prije rata takva
vrsta kategorizacije (lijevo-desno, istok-zapad) me|u
Mostarcima nije postojala. Rat je izmislio te fizi~ke pod-
jele, kazat }e svjedok obja{njavaju}i da su i Srbi i
Hrvati i Bo{njaci prije rata ìvjeli u svakom dijelu
Mostara.
Vojislav [e{elj se, barem koliko ja ovih nekoliko godi -
na pratim to su|enje, prvi puta u ha{koj sudnici osje}ao
neugodno, me{koljio se, prevrtao papire ispred sebe,
kolutao o~ima... da bi na koncu kazao da su prezentirani
zlo~ini neupitni, dakle stra{ni, dokazuju}i, me|utim, da ih
nisu po~inili njegovi ~etnici, nego kolja~i iz Nevesinja;
koji su bili pod kontrolom haramba{e Arsenija Grahovca
a koji je, dokazuje [e{elj, bio dobrovoljavac i la`ni
~etni~ki vojvoda Srpskog pokreta obnove predvo|enog
Vukom Dra{kovi}em.
U
Tribunalu u Haagu je pro{le nedjelje (to se, naravno,
nijedan ni ovda{nji, niti srbijanski medij nije udos-
tojio registrirati) okon~ano izvo|enje uàsno te{kih
dokaza Tuìteljstva u procesu protiv generala Mom~ila
Peri{i}a, nekada{njeg komandanta Vojske Jugoslavije.
Skoro stotinu svjedoka, od kojih 15-ak za{ti}enih, svje-
do~ilo je o Peri{i}evoj odgovornosti u jugoslovenskoj rat-
noj kalvariji; od Zadra do Mostara, od Sarajeva do
Srebrenice. Podasrto je desetine hiljada dokumenata od
kojih su ve}ina imali status vojne tajne. Jedan ovda{nji
pravno educirani, ali bespomo}no povr{ni analiti~ar
dohvatio se krajnje marginalnog, irelevantnog detalja iz
dokaznog postupka protiv Peri{i}a - da su `rtve
Srebrenice ubijane mecima poizvedenim u tvornici oru`ja
i municije u Kragujevcu. Peri{i}eva odbrana je dokazala
da su manje-vi{e sve `rtve u balkanskom pokolju stradale
od municije proizvedene u toj srbijanskoj tvornici smrti.
Mnogo je va`niji jedan drugi dokazni materijal, uvr{ten u
sudski spis protiv Peri{i}a, koji svjedo~i o neposrednoj
uklju~enosti srbijanskih oruànih snaga u zlo~ine
po~injene u Bosni i Hercegovini. Na visoravni Ponikve u
Srbiji, neposredna granica prema BiH, ha{ki istraìtelji su
dokumentirali, na temelju ~ahura, snimljenih fortifikaci-
jskih ~vorova da je tokom napada Vojske Republike
Srpske na Srebrenicu, u julu 1995., srbijanska vojska pod
komandom Mom~ila Peri{i}a pruàla sve potrebne artilj -
erijske usluge ubicama Ratka Mladi}a za potrebe predsto-
je}eg genocida nad srebreni~kim Bo{njacima. Vjerovali
ili ne, ta je istraga obavljena po nalogu tada{nje glavne
ha{ke tuìteljice Carle del Ponte. Dame, ambasadorice
[vicarske u Argentini, koju posljednjih sedmica novinski
diletanti, nevladin amaterski priu~en sektor, nedou~eni
pravnici... sotoniziraju da je skrivala, uni{tavala, opstru-
irala, pod tepih stavljala dokaze o zlo~inima nad
Bo{njacima.
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Izbor ili neizbor za ambasadora u Beogradu osramoenog policijskog
inovnika Arnauta, potomka ivopisne obitelji u koju su ukljueni i
njegovi prvi roaci Koiz i Unkas, Silajdi je podigao na najvii
diplomatski nivo: ne zna se da li je zvanina Moskva, ili je oficijelni
Istanbul odobrovoljio diplomatski Beograd da napokon prihvati
Arnautovu inauguraciju za ambasadora BiH u Srbiji
SILAJD@I]EV
PREDIZBORNI REDIZAJN
Pi{e: SENAD AVDI]
Sto posto, bez izuzetka, {to vi{e Arn
Bolesne su te optu`be, zarazne, prenosive, te ih je iz razloga
preventive nu`no zaobilaziti. A producira ih preko svojih medijskih
klimoglavaca jedan isti parazit, profesionalna neznalica - doktor
nekakvih virtualnih nauka Haris Silajdì}, ~lan Predsjedni{tva
Bosne i Hercegovine! Jednom sam probao sa profesorom
Silajdì}em, dakle, ja pravno samouk, navrat-nanos priu~eni anali-
ti~ar, ozbiljno razgovarati o ha{kim procesima i presudama, i pot-
puno se ohladio: frajer, Silajdì}, generalno pojma nema ni o ~emu,
a i ono o ~emu dokazano pone{to zna je naprosto operativno
neupotrebljivo. On je dovoljno estradizirao svoju poziciju i poloàj,
s akademske distance koja se unaprijed podrazumijeva (dakle ne
provjerava, to je tako kako je) da mu je, uz sve ostale obaveze,
zamorno pratititi su|enje u Haagu protiv Jovice Stani{i}a i Frenkija
Simatovi}a. Dragocjen je iskaz koji je pro{le sedmice u ha{koj sud-
nici dao predsjednik Stranke demokratske akcije BiH Sulejman
Tihi}: ukratko, Tihi} je posvjedo~io da su ga u njegovom rodnom
Bosanskom [amcu mlatili srbijanski specijalci (Zvezdan
Jovanovi}, ubica Zorana \in|i}a), pa ga poslije prebacili u zatvor
u Srbiji. Kud }e{ ja~i dokaz o agresiji Srbije na Bosnu i
Hercegovinu?!
V
ra}am se na po~etak teksta: pet hiljada Srba, Mostaraca, èli
se vratiti u predratne domove. Ne znam koliko je pateti~an,
provodiv, a u kojoj mjeri komercijalan taj nedvosmisleno
dirljiv, iskren ~in. Znam da je o va`noj stvari rije~. Kazao je to i
ministar za izbjeglice u Vladi Republike Srpske Miladin
Dragi~evi}, potvrdio je to i gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li},
Postoji uàrena emotivna èlja, nije upitna ni politi~ka volja, samo
postoji problem koji se zove pare; nema love, naime. Ima Haris
Silajdì} svog ministra za izbjegla, raseljena i prognana lica,
notornog Safeta Halilovi}a, koji je morao nazo~iti na susretu
ovla{tenih predstavnika Mostara, s jedne, i entitetskih vlasti
Republike Srpske, s druge strane, na temu povratka napaljenih
mostarskih Srba u njihov hercegova~ki zavi~aj.
H
aris Silajdì}, nigdje verificirani doktor povijesno-historijskih
nauka, koji je na pro{le izbore iza{ao sa sloganom BiH sto
posto, pretpostaviti je, predstoje}u kampanju }e pozicioni-
rati na principijelnim zahtjevima prema Ha{kom tribunalu - da se
obnovi proces protiv Srbije za genocid, {to je podjednako imbecil-
no i nerealno. Silajdì} je, koliko se golim okom vidi, realizirao
isklju~ivo svojih sto posto glede familije Arnaut, rigidnog komu-
nisti~kog drota Bori{e Arnauta i njegovih srodnih karikatura...
Izbor ili neizbor za ambasadora u Beogradu osramo}enog
policijskog ~inovnika Arnauta, potomka ìvopisne obitelji u koju
su uklju~eni i njegovi prvi ro|aci Ko~iz i Unkas, Silajdì} je podi-
gao na najvi{i diplomatski nivo: ne zna se da li je zvani~na
Moskva, ili je oficijelni Istanbul odobrovoljio diplomatski
Beograd da napokon prihvati Arnautovu inauguraciju za
ambasadora BiH u Srbiji.
Sad nam je, uistinu, laknulo: Srbija }e, uz pritisak vanjskih part-
nera, napokon izdati agremane Bori{i Arnautu, Australija }e po
automatizmu prihvatiti aplikaciju njegovog sina Damira,
Silajdì}evog eksperta u sferi me|unarodnog prava, o ~ijoj se
pravnoj naobrazbi skrbila mama Arnaut, diplomatkinja u SAD-u;
sve da se Silajdì} ne bi naljutio i uputio svoje karakteristi~ne o{tre
diplomatske note.
A ko }e realizirati povratak Srba u Mostar? Silajdì}ev ministar
Safet Halilovi}, povratnik u alkoholizmu, ~im se vrati iz Bosanske
Gradi{ke gdje mu svako malo mnogobrojni ro|aci, bra}a i sestre
zaposleni u javnim preduze}ima u Sarajevu organiziraju spektaku-
larno pijanstvo i rasko{an popravak!?
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
nauta u diplomatiji i srodnim djelatnostima
ÛDNA JADA...
Povratak Srba u Mostar
razrje{ava ve}inu problema u
hercegova~koj prijestolnici
ÛDNA JADA...
Povratak Srba u Mostar
razrje{ava ve}inu problema u
hercegova~koj prijestolnici
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
ÊTVRTAK. 4. FEBERUAR
Protiv operacije koju je u Gornjoj
Mao~i po nalogu Tuìteljstva BiH izveo
~itav niz policijskih agencija u BiH, prva je
digla glas NA\A DIZDAREVI], supruga
jednog od {estorice pripadnika alìrske
grupe koji su nakon vi{egodi{njeg robijanja
u Guantanamo, vra}eni u rodnu, jednu i
jedinu BiH. A gdje je danas nikad preàljeni
Dizdarevi}kin mu`? Ako, uprkos oklopu
Na|a, dobro vidi na o~i, mo`da ga je vid-
jela u novoj ljubavnoj avanturi u Mao~i?!
PETAK, 5. FEBRUAR
FAHRUDIN FADONÎ] se u Americi,
prevedeno na njegov maternji crnogorski
jezik, susro sa penzioniranim ameri~kim
generalom WESLEYJEM CLARKOM. Ne
znam je li i tom prigodom bio go do pasa,
da li je bio obu~en u karakteristi~ne
maskirne ga}e i da li je li imao livor za
pasom kao kad se 93. u Hercegovini
susro sa penzioniranim generalom
Armije BiH Vahidom Karaveli}em?!
SUBOTA, 6. FEBRUAR
SANJA VLAISAVLJEVI], novinarka
godine, sve je digla na noge zato {to joj je
ju~er savjetnik sarajevskog gradona~elnika
Behmena EMIR SULJAGI] partibrejkerski
pokvario tolerantno ozra~je na njenom
mati~nom okruglom stolu o maleljetni~kom
nasilju, jednom od stotinu sli~nih {to ih njen
ekskluzivni nevladin, neprofitni du}an-
butik, Centar za kulturu dijaloga, svako malo
organizira uz pomo} dobrih ljudi, me|u
kojim se isti~u nevladin premijer RS-a
Milorad Dodik i neprofitni medijski tajkun
Fahrudin Radon~i}. Gospo|i Vlaisavljevi},
kojoj su se, me{~ini, ozbiljno pomije{ali
pubertet i klimaks, predlaèm iskreno i
dobronamjerno: neka organizira okrugli
stol o temi nasilja nad maloljetnim
Romkinjama, a nek za uvodni~ara uzme
Radon~i}evog av(az)lijanerskog buldoga iz
Priboja, njenog formacijskog urednika
Fadila Mandala (koji me je ju~er po stoti put
divlja~ki u Avazu optuìo za taj zlo~in).
Osjetljiva je Vlaisavljevi}ka kada nju neko
malo ~vrkne, prozove..., ali kada na stranica-
ma njenog omiljenog dijalo{ko-kulturnog
podlistka mene optuè za najmra~niji zlo~in,
jebe se njoj ìvo. [to bi rekla moja predratna
kom{inica Zehra, Romkinja: Joj, burazeru,
kada su moja djeca ovako meni draga, mogu
misliti kako ih volu drugi ljudi!?
NEDJELJA, 7. FEBRUAR
Tokom dana{nje ceremonije izvla~enja
parova za Evropsko prvenstvo u nogometu,
odràne u Var{avi, oficijelni voditelj biranim
je komplimentima pozdravio predsjednika
FS Crne Gore Dejana Savi}evi}a, legendu
evropskog fudbala.
Bh. ~inovnike niko nije registrirao, ali
lijepo je bilo vidjeti u na{oj delegaciji
PAPETA SU[I]A, koji je u ex-jugosloven-
skim okvirima bio daleko iznad Deje
Savi}evi}a, a u evropskim u najmanju ruku
ravan poljskim ambasadorima fudbala
Scharmahu i Bonieku. Ohrabruju}e je {to se
Papetu u stru~nom timu priklju~io ELVIR
BALJI]. Su{i} bi Balji}a hitno morao
poslati u [panjolsku da pa`ljivo skenira
HARISA MEDUNJANINA kojeg je ]iro
Blaèvi} pod pritiskom javnosti zvao u
reprezentaciju, a da pojma nije imao ni gdje
igra, ni ~ime se bavi. Sino} sam gledao
Medunjanina, od po~etka je igrao za
Valladolid u o~ekivanom porazu u Vale n -
ciji, deùrao je na lijevom, ofanzi vnom
boku, na poziciji gdje u naredne ~etiri
slu`bene utakmice ne}e biti Seje Salihovi}a.
I nije to bilo lo{e.
PONEDJELJAK, 8. FEBRUAR
Srbijanska televizija u rubrici Na
dana{nji dan (odmah nakon podsje}anja
na godi{njicu smrti pisca Julesa Verna)
javlja kako su na dana{nji dan prije 26
godi na sve~ano otvorene êtrnaeste zimske
olimpijske igre u Sarajevu. Hladno se reda-
ju ~injenice o tom sportskom spektaklu:
Otvaranje je pratilo 50 hiljada gledalaca,
u~estovalo je 2.000 sportista iz preko 40
zemalja, podijeljeno je nekoliko stotina
medalja koje su proizvedene u Zlatari
Majdanpek. Ako su se ve} odlu~ili na
takvu vrstu detaljiziranja, bio bi red da se
podsjeti i da je 8 godina kasnije polovina
olimpijskih objekata sru{ena, spaljena,
materijalno-tehni~kim sredstvima proi z -
vedenim u, Majdanpeku nedalekoj, tvorni-
ci oru`ja u Kragujevcu!
UTORAK, 9. FEBRUAR
Naj~itaniji bosanskohercegova~ki por-
tal Sarajevo-x.com pozivaju}i se na ju -
~era{nji beogradski tabloid Kurir prenosi
intervju koji je na{em listu dao ameri~ki
profesor JOHN SCHINDLER. SB je
intervju objavila prije pet dana, Kurir ga
se do~epao ju~er, a Sarajevo-x.com ga, iz
tre}e ruke, prenosi danas. Zapravo najve}a
drama ovda{njeg novinarstva, uvjeren sam,
jeste {to se informiranjem javnosti bave
ljudi koji su privatno ispodprosje~no
informirani!
SRIJEDA 10. FEBRUAR
Pet mi knjiga jutros po{tom stiè, svaku
napisao kolega VEHID GUNI] i nijednoj
datum objavljivanja nije stariji od godinu
dana. Vehidu je skoro 70 godina, pa je opet
za godinu dana napisao vi{e knjiga nego {to
dana{nji nezavisni, a pogotovo istraìva~ki
novinari pro~itaju tokom cijelog ìvota.
Dvije sam odmah danas, nadu{ak, pro~itao,
najprije onu posve}enu pjesniku i boemu
Vladi Dijaku, a potom i drugu istovremeno
tragi~nu i duhovitu o dr. ESI SADIKOVI]U.
Narednih dana }e do}i na red i Vehidove
knjige o nobelovcu VLADIMIRU PRELO -
GU i harmonika{u JOVICI PETKOVI]U.
Dijaku sam se prije skoro 30 godina
u{unjao za rodni hastal u sarajevskoj kafani
San u kojoj je stari pjesnik Vlado ({to
rakiju pije rado) stolovao. Ovog novi -
nara, tada ambicioznog po~etnika, nakon
nekoliko pijanstava, jednom je, kad mu je
stidljivo pokazao svoj tekst, pomazio kom-
plimetom: Kad smo prvi put sjedili, nisi
znao ni kucati ni pisati, a evo danas, fala
Bogu, nau~io si kucati.
Druga knjiga doslovno srce kida, pri~a
o dr. Esi Sadikovi}u, jedinstvenom liku
sarajevskog urbanog humora, suludo kvali -
tetnom, nemilosrdnom zajebantu kojem
ni{ta nije bilo dovoljno sveto da ga ne bi
izvrgnuo bezobzirnoj {egi i humoru,
ljekaru-ekspertu UN-a kojeg su ~etnici,
kurvanjski, nabigajri hak, smaknuli na-
Manja~i 1992. godine. îsti Benigni, ne-
patvoreni Oskarom nagra|eni @ivot je lijep.
Dok ~itam presjek najkvalitetnijih
Esinih zajebancija (Imate li iglu za bijeli
konac, znate, ja sam daltonista, Dajte mi
tamnoplavu kremu za cipele broj 44, diè
na trehu prodava~icu?!), smijem se u sebi
i mislim na pokojnog prijatelja (sahranili ga
prije mjesec i pol dana), likovnog umjetni-
ka ENISA SELIMOVI]A koji mi je nekad
davno prepri~avao neiscrpne folove dr. Ese.
Enis me dovezao autom ku}i jedne ljetne
no}i prije dvije i pol godine, one no}i u
kojoj mi je u haustoru pukla noga na tri
polovine. (Poslije mi je jedan humorista
posvetio pjesmu: Nisam te izgleda volio,
nogo, sve je po starom al vi{e nisam tvoj!)
Ujutro, u koju je god kafanu Enis u{ao,
do~ekala ga ista pri~a: Senad dao iskaz poli-
ciji u kojem tebe tereti da si mu nogu slomio.
Nisam se jo{ kako treba ni probudio iz
narkoze, a vidim kao kroz maglu Enisa
pored kreveta sa ko{arom svjeìh {umskih
jagoda u rukama. Oteàno ga slu{am: Ne
znam zna{ li, ali cijeli grad bruji da sam ti
ja slomio nogu, ne mogu ~ar{ijom od
sramote pro}i, pa, kontam, bilo bi lijepo da
se oglasi{ nekim javnim saop}enjem i
demantuje{ ono {to se rekao policiji.
Mislim da sam se nasmijao tako da su
mi popucali konci na tek priheftanoj nozi...
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
PUNO ZA PRAZNO
Tihi} najagilniji
poslovni agent
ilidànskog
hotelijera Budnje
Prvi put u toku aktuelnog mandata,
strana~ko rukovodstvo SDA organiziralo
je tematsko savjetovanje posve}eno
ekonomskim problemima u dràvi.
Osim strana~kih funkcionera u izvr{noj i
zakonodavnoj vlasti, skupu je prisustvo-
valo i desetak menadèra i privatnih
poduzetnika koji su imali priliku iznijeti
vlastite stavove i zahtjeve.
No, kako smo doznali, rasprava je bila
prili~no blijeda pa }e najve}u korist od
ekonomskog savjetovanja SDA imati
Alija Budnjo, vlasnik hotela Terme na
Ilidì, u kojem SDA ve} tradicionalno
organizira sve ve}e strana~ke skupove.
Budnjo je jedan od najbliìh suradnika
{efa SDA Sulejmana Tihi}a, koji u
Budnjinim hotelima na Ilidì (komada 5)
ima kraljevski tretman. Zauzvrat, Tihi}
se uredno brine da Budnjini hoteli ne
zjape prazni... (A. M.)
[ef Odsjeka za borbu protiv trgovine
ljudima pri Dràvnoj agenciji za istrage i
za{titu (SIPA) Mithat Hasanspahi}, na sas-
tanku sa timom eksperata Evropske unije
~iji zadatak je utvrditi da li je BiH ispunila
uslove iz Mape puta, izme|u ostalog je
izjavio da SIPA nema pristup ISM-u
(Informacioni sistem za migracije). S
obzirom da su migracije, vo|enje evidenci-
je i baze podataka u tom segmentu vrlo
bitni za Evropsku uniju, eksperti su ostali
nemalo iznena|eni Hasanspahi}evom izja -
vom. Na na{u, ali i na sre}u Ha sanspahi}a,
sastanku su prisustvovali i njegovi
pot~injeni koji su ekspertima Evropske
unije objasnili kako svakodnevno koriste
ISM za traènje, ali i unos podataka, o
~emu nesretni {ef Hasanspahi} o~igledno
nema pojma.
(M. F.)
ABECEDA I AZBRUKA
Djelatnik SIPA-e
Mithat Hasanspahi nema
pristup ISM-u
MINI MARKET
Po~etkom sedmice emitirana je novin-
ska vijest u kojoj se kaè da su djelatnici
Policijske postaje Plo~e utvrdili postojanje
osnovane sumnje da je 50-godi{njak iz
Splita kao odgovorna osoba trgova~kog
dru{tva Naftni terminali Federacije Plo~e,
po~inio krivi~no djelo zloupotrebe po -
loàja i ovlasti. Dalje se navodi da je
50-godi{njak iz Splita u razdoblju od 1.
januara 2008. do 1. oktobra 2009. naloìo
da mu se isplati akontacija za slu`bena
putovanja, u iznosu od 99.956 kuna, koje
nije pravdao putnim nalozima, ~ime je
stekao protupravnu korist te o{tetio trgo-
va~ko dru{tvo Naftni terminali Fe -
deracije.
U novinskoj vijesti nije objavljeno, no
uspjeli smo doznati da se misteriozni 50-
godi{njak iz Splita zove Josip Tomi},
kome je protekle godine na insistiranje
HDZ-a Vlada FBiH obnovila mandat u
Nadzornom odboru BH Telecoma.
Dodu{e, Tomi} je u me|uvremenu smi-
jenjen s ~elne funkcije u NTF u Plo~ama,
no uspio je zadràti jednako unosnu
funkciju u NO najprofitabilnije kompani-
je u dràvi. Tako|er smo doznali da je i
SIPA krenula u potragu za 50-godi -
{njakom iz Splita koji je uspio uma}i
hrvatskoj policiji. (M. A.)
ZNA SIPA ZA JOSIPA
Poznat identitet 50-
godinjaka iz Splita koji je
orobio Naftne terminale
Federacije u Ploama
Josi}
Tomi}
Alija
Budnjo
PRO ET CONTRA
KAVEZ ZA BOLJU
BUDU]NOST
Dnevni avaz
lansirao la` da
Njema~ka i
Austrija lobiraju
protiv liberalizacije
viznog reìma
[ef misije Evropske komisije u BiH
Dimitris Kourkoulas demantirao je
medijske spekulacije prema kojima
neke evropske dràve, poput Njema~ke
i Austrije, lobiraju da se odgodi vizna
liberalizacija BiH za razdoblje nakon
izbora. To su potpuno neosnovani
navodi, decidirano je rekao
Kourkoulas, a njergov demantij, pored
ostalih, objavio je i Dnevni avaz.
No, ~itaoci ovog lista ostali su uskra}eni
za glavnu informaciju: ko je lansirao
ove opasne i potpuno neosnovane
medijske spekulacije?
Iz Kourkoulasovog demantija objavlj -
enog u Dnevnom avazu izostavljen je
samo jedan pasus - onaj u kome se
navodi da su sporne medijske speku-
lacije objavljene upravu u Dnevnom
avazu! (M. A.)
MINI MARKET
SANJIN HALIMOVI]
potpredsjednik SDA BiH
NE
I u slu~aju da na vrijeme ne budu izvr{ene
izmjene Ustava BiH po kojima bi svi gra|ani
BiH imali jednaka prava, mislim da }e
Centralna izborna komisija izbore raspisati po
postoje}em Izbornom zakonu BiH. Mada mis-
lim da ka{njenje izmjena nije dobro, ne vjeru-
jem da }e do}i do odga|anja izbora.
EMIR HABUL
urednik Informativnog
programa BH Radija
NE/DA
Zakonom je propisano da se izbori
odràvaju svake prve nedelje u oktobru, a
moraju biti raspisani do 5. maja. Parlamentarci
imaju samo dva i po mjeseca da okon~aju
izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona.
Teorijski, ukoliko bude politi~ke volje, posao se
moè okon~ati i vjerovatno ho}e zbog pritiska
me|unarodne zajednice. Parlament BiH je
pro{le srijede odlu~io da se pristupi izmjena-
ma i to je dobar znak. Me|utim, pou~eni dosa-
da{njom politi~kom praksom, neo~ekivanim
obrtima, postoji mogu}nost i prolongiranja
ovogodi{njih izbora.
VEHID [EHI],
biv{i predsjednik Centralne
izborne komisije BiH
NE
Mislim da ne}e biti odga|anja, ukoliko
postoji politi~ka volja da se iz Ustava BiH
uklone sve diskriminatorske odredbe. Ima
sasvim dovoljno vremena da se nakon toga
stvore pretpostavke i za izmjenu Izbornog
zakona, tako da nema potrebe za prolongi-
ranjem raspisivanja op}ih izbora u BiH.
SINI[A DODIK
zastupnik SNSD-a u
Narodnoj Skup{tini RS-a
NE
Da li }e biti odgo|eni izbori ili ne, to zavisi
od vladaju}ih politi~kih stranaka u BiH.
Izmjene Ustava BiH nakon presude Suda u
Strazburu svakako da treba uraditi. Mi iz
Republike Srpske ve} imamo konstruktivan
prijedlog i mislimo da se te minimalne korek-
cije Ustava koje se od nas o~ekuju mogu ura-
diti za kratko vrijeme.
SLAVICA JOSIPOVI]
~lanica Predsjedni{tva
HDZ-a 1990
DA/NE
Stav moje stranke je da se presuda Suda
u Strazburu u slu~aju Finci i Sejdi} mora
ispo{tovati, ali da se izbori ne bi trebali
raspisivati prije izmjena Ustava. S obzirom
na vrijeme koje imamo, ne vjerujem da je to
mogu}e u kratkom roku. Izmjene Ustava su
potrebne ne samo u segmentu koji se ti~e
presude u Strazburu. Dejtonski Ustav ne
garantira jednaka prava ni za Hrvate u BiH, a
mi se bavimo samo pravima manjina u BiH.
RIJAD DURKI]
potpredsjednik
LDS-a BiH
NE
Moj li~ni stav je da ne}e do}i do prolongi-
ranja termina izbora i u slu~aju neusvajanja
izmjena Ustava BiH. Jer kako izmjene sma-
tram neophodnim, isto tako su nam neophod-
ni i izbori. Mislim da }emo na vrijeme stvoriti
uvjete koji se traè nakon presude u
Strazburu, jer }e Evropa sigurno prisiliti na{e
politi~are da to u~ine.
Vjerujete li da e opi izbori
biti odgoeni jer nisu
usvojene izmjene Ustava
BiH nakon presude Suda
u Strazburu?
Dimitris
Kourkoulas
ZA IZBORE SPREMNI
POMOZI BO@E!
Federalni premijer Mustafa
Mujezinovi} izlazi sa
najambicioznijim
infesticijama nakon rata
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
V
ladaju}a koaliciona ~etvorka u
Federaciji BiH odlu~na je u namjeri
da primijeni oprobani predizborni
recept iz Slovenije prema kojem
pred izbore obavezno nestane asfal-
ta! Federalna Vlada uùrbano privodi kraju
pripreme za proljetno otvaranje desetak velikih
gradili{ta na kojim }e biti neposredno
angìrano najmanje dvadesetak hiljada
gra|evinskih radnika, a posredno dvostruko
vi{e. U desetak posljednjih dana koalicioni
partneri postigli su suglasnost oko nastavka
izgradnje autoceste 5C a najkasnije do kraja
februara bit }e objavljeni i tenderi za izgrad-
nju prve ~etiri elektrocentrale iz velikog elek-
troenergetskog paketa koji je federalna Vlada
usvojila prije nepunih mjesec dana.
PREVLADANI NESPORAZUMI
Koliko je federalna ~etvorka odlu~na u
namjeri da deblokira nastavak izgradnje
autotoceste, vidljivo je i po na~elno
postignutoj suglasnosti da se potrebne
dozvole za sve ~etiri dionice autoceste izda-
ju istovremeno, po posebnoj proceduri,
mada tri od ~etiri planirane dionice jo{ uvi-
jek nisu unesene u prostorni plan Federacije
BiH. Od ~etiri nove dionice autoceste, bila
je nesporna samo jedna (Kakanj - Drivu{a)
koja je puno ranije ucrtana u vaè}i pros-
torni plan, no hrvatski zastupnici u
Parlamentu FBiH ultimativno su traìli jed-
nak tretman za sve ~etiri dionice.
Nema gradnje prema Zenici dok se ne
dogovore i sve ostale dionice. Dosta je vi{e
da se sredstva izdvajaju samo za autocstu
Sarajevo - Zenica, ovo je izborna godina i
mi moramo imati garancije da }e autoput
biti gra|en i na hrvatskom teritoriju,
izjavio je prije dvadesetak dana Josip Peri},
{ef kluba hrvatskih delegata u Domu naro-
da FBiH, koji je odbio ratificirati kredit za
autocestu Evropske investicijske banke od
75 miliona eura.
Problem je u me|uvremenu rije{en na
sjednici Odbora za pra}enje realizacije pro-
FEDERALNE PREDIZBORNE INVESTICIJE
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Vladajua federalna etvorka priprema najambiciozniji investicioni plan u BiH
nakon rata; Slobodna Bosna otkriva koje (predizborne) projekte priprema Vlada
Federacije BiH i kako ih namjerava finansirati
IZBORNI ADUTI
FEDERALNE VLADE
Federalni premijer Mujezinovi} na dvoboj opoziciji
izlazi s investicijama od 5 milijardi KM
SVJETSKI, A NA[E
Naplatne ku}ice u Jo{anici
na koridoru 5C
ÊTIRI GRADILI[TA
DO LJETA
Dràvni ministar prometa Rudo
Vidovi} siguran je u skori
nastavak cestogradnje
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
jekta Koridor 5C, koji je iza{ao s kompro-
misnim prijedlogom da se ne ~eka usvajanje
prostornog plana i da se istovremeno izdaju
dozvole za sve ~etiri dionica autoceste, o
~emu }e kona~nu odluku donijeti Parlament
FBiH. S tim prijedlogom, kako smo doz-
nali, suglasne su sve ~etiri ~lanice vladaju}e
koalicije, pa odluka federalnog Parlamenta
ne bi trebala biti sporna.
Kako je poznato, ranije su odobrene tri
kreditne linije za nastavak izgradnje auto-
ceste 5C u ukupnom iznosu od 485 miliona
eura. Najve}i dio novca (455 miliona eura)
obezbije|en je iz dvije evropske investicij -
ske banke EBRD i EIB - a dodatna sred-
stva obezbije|ena su naknadno, nakon pos-
jete bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH
Harisa Silajdì}a Kuvajtu, ~ija je investicij -
ska agencija KIA odobrila dodatnih 30 mil-
iona eura. Ovome treba dodati i zna~ajan
novac obezbije|en od putarine i posebnog
poreza na naftu koji }e se upotrijebiti za
otkup zemlji{ta na ~etiri nove trase, tako da
ukupna investicija prema{uje 500 miliona
eura.
NASTAVAK CESTOGRADNJE
Prvo gradili{te bit }e otvoreno ve}
po~etkom marta na dionici Kakanj -
Bilje{evo dugoj oko 15 kilometara koja je
podijeljena u tri odvojena lota. Izvo|a~
radova za prvi lot ve} je odobren, za dese-
tak dana bit }e poznat izvo|a~ radova na
Lotu II, a krajem marta i na Lotu III.
Za ostale tri dionice: Svilaj - Odàk (11
kilometara), Vlakovo - Tar~in (18 kilo-
matara) i dionicu kroz Hercegovinu
Zvorovi}i - Bija~a (20 kilometara)
uùrbano se priprema tehni~ka doku-
mentacija koja }e biti spremna do kraja
marta, nakon ~ega }e se istovremeno
raspisati tri me|unarodna tendera.
SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.
14
ZA IZBORE SPREMNI
Posao na Lotu I autoceste Kakanj -
Bilje{evo, kao {to je poznato, dobio je konzor-
cij koji ~ine hrvatska gra|evinska kompanija
Vijadukt i Hering iz [irokog Brijega. Takav
ishod tendera razbjesnio je nekoliko doma}ih
gra|evinskih kompanija koje su prvoplasirani
konzorcij optuìle za dampi n{ku ponudu.
No, u federalnom Ministarstvu prometa
i komunikacija ne prihvataju ovu kvali-
fikaciju.
Ne moè se govoriti o dampingu
ako je prvoplasirani konzorcij istaknuo
cijenu koja je samo 6,4 posto vi{a od
drugoplasirane ponude. O damping
cijeni bi se moglo govoriti u slu~aju da
je prvorangirana ponuda od drugoran-
girane nià za 50 posto, a ovdje to nije
slu~aj, stoji u slu`benom odgovoru koji
smo dobili iz federalnog Ministarstva
prometa i komunikacija.
NEOSNOVANI PRIGOVORI
Ponuda Vijadukta i Heringa
nije dampinka
POSAO DOMAIM
KOMPANIJAMA:
Izgradnja HE Vranduk
kotat e oko 100 miliona
KM, a najvei dio radova
Vlada FBiH namjerava
povjeriti dvjema tvrtkama
u veinskom dravnom
vlasnitvu -
Energoinvestu i
Hidrogradnji - koje u ovoj
oblasti imaju zavidne
meunarodne reference
PREPOROD
ENERGETSKOG
SEKTORA
Nakon punih 25 godina
EPBiH gradi prvu veliku
elektrocentralu
OTKLONJENE
BLOKADE
Federalni ministar
prometa Nail [e}kanovi}
osigurao je podr{ku
koalicionih partnera
Dràvni ministar prometa i komunikaci-

ja Rudo Vidovi} za Slobodnu Bosnu kaè
da bi bilo najbolje da sva ~etiri gradili{ta
startaju istovremeno, no vjerovatnije je da
}e se gradili{ta otvarati sukcesivno, po~ev
od kraja marta do kraja juna.
U svakom slu~aju, prije {pice ovogo-
di{nje gra|evinske sezone bit }e otvorena
sva ~etiri nova gradili{ta, samouvjereno
kaè ministar Vidovi}.
Tokom proteklih 25 godina u BiH nije
izgra|en ni jedan ve}i energetski objekat, a
samo u ovoj godini na prostoru Federacije
BiH zapo~et }e izgradnja ~etiri velika
objekta - dvije termoelektrane, jedna
hidroelektrana i jedna vjetroelektrana! Plan
je bio ~ak i ambiciozniji, no lokalna vlast u
Ustikolini usprotivila se izgradnji proto~ne
hidroelektrane na Drini, pa }e umjesto dvije
Elektroprivreda BiH koncem aprila ove
godine zapo~eti izgradnju samo jedne
hidroelektrane.
PRVA ELEKTRANA NAKON 25 GODINA
Rije~ je o HE Vranduk na Bosni, za ~iju
je izgradnju EPBiH pripremila svu potreb-
nu tehni~ku dokumentaciju, ali i novac.
Izgradnja HE Vranduk ko{tat }e oko 100
miliona KM, a najve}i dio radova Vlada
FBiH namjerava povjeriti dvjema tvrtkama
u ve}inskom dràvnom vlasni{tvu - Ene -
rgoinvestu i Hidrogradnji - koje u ovoj
oblasti imaju zavidne me|unarodne refere -
nce. Novac za HE Vranduk u cjelini je
obezbijedila Elektroprivreda BiH iz vlasti-
titih prihoda, bez marke kreditnog
zaduènja.
Tako|er, Elektroprivreda je obezbijedila
novac za izgradnju prvog vjetroparka u
BiH, ~ija }e izgradnja uskoro zapo~eti na
platou Podvele`ja. Iz vlastitih sredstava
EPBiH namjerava zapo~eti izgradnju i
nekoliko mini elektrana na Neretvici
(Konjic) gdje je ina~e planiran izgradnja 12
mini elektrana.
No, glavni energetski aduti Vlade FBiH
kriju se u izgradnji dvije nove termoelek-
trane, u Tuzli i Kaknju, ukupne instalirane
snage 850 MW! Prema okvirnoj procjeni,
izgradnja ovih dìnovskih energetskih
objekata ko{tat }e oko 1,3 milijarde eura.
Kako ova investicija prevazilazi kreditni
kapacitet EPBiH, novac }e se obezbijediti
angaìranjem inostranih investitora koji }e
biti izabrani na me|unarodnom tenderu ~ije
je raspisivanje planirano za kraj aprila.
Pred kraj pro{le godine, Elektroprivreda
HZHB, na temelju garancije federalne
Vlade, obezbijedila je kredit njema~ke KfW
banke u iznosu od 71 milion eura, koliko }e
okvirno ko{tati izgradnja vjetroparka na
Mesihovini kod Tomislavgrada. Rije~ je o
golemom vjetroparku s 22 vjetroturbine
ukupne instalirane snage 44 MW, odnosno
130 GWh godi{nje proizvodnje. Idejni pro-
jekat za vjetropark na Mesihovini uradila je
{panska kompanija NIPSA, a izgradnja bi
mogla startati s po~etkom gra|evinske
sezone.
Istovremeno, dvije federalne elektro-
privrede zapo~ele su pregovore o izgradnji
tri zajedni~ke hidroelektrane na Vrbasu
(uzvodno od Jajca prema Vincu) ukupne
instalirane snage 30 MW. U narednih dese-
tak mjeseci zavr{it }e se izrada projektne
dokumentacije, ali gradnja bi mogla po~eti
tek u prolje}e naredne godine.
FEDERALNE PREDIZBORNE INVESTICIJE
[ef OHR-a Valentin Inzko apelirao je
prije nekoliko dana na ubrzanu izgradnju
autoceste 5C i novih elektroenergetskih
objekata u BiH.
Ja ne znam ni jednu dràvu na svi-
jetu gdje se kao u BiH ne koristi 60
posto vodene energije. BiH izvozi elek-
tri~nu energiju i to je velika stvar, ali 60
posto vodenog petencijala jo{ se ne
koristi i to je velika {teta, rekao je
Inzko, uz napomenu da bi upravo
pribliàvanje izbora trebalo biti motiv
lokalnim politi~arima da se prihvate posla.
Inzko je naveo primjer s lokalnih izbora iz
Slovenije gdje je svojevremeno bio
ambasador.
Pred lokalne izbore u Sloveniji
do{lo je do nesta{ice asfalta jer se
svuda ne{to radilo. Op}inski na~elnici
toliko su bili aktivni da se manjak asfal-
ta morao nadoknaditi uvozom iz sus-
jedne Hrvatske, rekao je Inzko, o~ito
aludiraju}i na trenutni graditeljski zamah
koji najavljuje Vlada FBiH.
INZKOVO ISKUSTVO IZ SLOVENIJE
Hoe li i BiH uvoziti asfalt?
SLOVENA^KO ISKUSTVO
[ef OHR-a Valentin Inzko pledira
na ubrzano pokretanje investicija
NEISKORI[TEN
POTENCIJAL
BiH koristi tek 40 posto
svog hidropotencijala
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
HAAG U SARAJEVU
Prole je nedjelje u Sarajevu uhapen ZULFIKAR ALIPAGO, ratni zapovjednik
jedinice Zulfikar, iji je komandni kadar neto ranije po nalogu Tuiteljstva za
ratne zloine Suda BiH stavljen iza reetaka zbog sumnje da su poinili zloine
nad hrvatskim civilima u selu Trusina; naa novinarka otkriva da li je hapenjem
kontroverznog Zuke zaokruena linija komandne odgovornosti za zloine koje
je Armija BiH poinila nad Hrvatima u Hercegovini
SPECIJALNI ODRED ZA
POSEBNE NAMJENE
Zulfikar Ali{pago, pravim imenom
Zulfo Ali}, za zapovjednika jedinice
Zulfikar imenovan je 1992. u
Islamskom centru u Zagrebu
gdje je do{ao iz Njema~ke
SPECIJALNI ODRED ZA
POSEBNE NAMJENE
Zulfikar Ali{pago, pravim imenom
Zulfo Ali}, za zapovjednika jedinice
Zulfikar imenovan je 1992. u
Islamskom centru u Zagrebu
gdje je do{ao iz Njema~ke
Z
ulfikar Ali{pago zvani Zuka, prav-
im imenom Zulfo Ali}, ratni
zapovjednik Specijalnog odreda
za posebne namjene Zulfikar koji
je djelovao pri [tabu Vrhovne
komande Armije BiH, naredni }e mjesec
dana provesti u pritvoru Kazneno-
popravnog zavoda u Mostaru, posve izoli-
ran od nekada{njih ratnih suboraca.
Ali{pago je uhap{en 1. februara, u svom
kafi}u City Pub u centru Sarajeva, pod
sumnjom da je kao zapovjednik odreda
Zulfikar po~inio te{ko kazneno djelo ratnog
zlo~ina nad hrvatskim stanovnicima herce-
gova~kog sela Trusina kod Konjica.
^VRSTI DOKAZI ZA
ZLOÎN(C)E U TRUSINI
Pola godine ranije, podsjetimo, u
Sarajevu, Mostaru, Konjicu i Biha}u prive-
dena su tri pripadnika odreda Zulfikar:
Nedàd Hodì} zvani John Wayne, Mensur
Memi} zvani Menta i Dèvad Sal~in zvani
Struja, te Senad Hakalovi}, vojnik u neka-
da{njoj brigadi Neretvica, kasnije 445.
brigadi Armije BiH. Nakon Hodì}a, Me -
mi}a, Sal~ina i Hakalovi}a, inspektori
Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA)
uhapsili su po~etkom novembra u Sarajevu
i Ali{paginog ratnog zamjenika Nihada
Bojadì}a, koji se trenutno nalazi u pritvoru
Suda BiH. Zbog opasnosti od utjecaja na
svjedoke, ali i me|usobnih kontakata, peto -
rica osumnji~enih su odlukom Suda BiH
razmje{teni u pritvorske jedinice na
razli~itim lokacijama. Na slobodi se, u me -
|uvremenu, na{ao samo Nedàd Hodì}, ali
uz strogo ograni~ene mjere kretanja.
Istragu o ratnom zlo~inu nad devetnaest
hrvatskih civila i tri vojnika HVO-a koji su
u selu Trusina ubijeni 16. aprila 1993.,
Tuìteljstvo BiH zapo~elo je prije godinu i
pol dana. Do septembra pro{le godine, kada
su naloèna prva hap{enja, dràvna tuì -
teljica Vesna Budimir je, unato~ silnim pri-
tiscima i opstrukcijama, saslu{ala na de -
setke svjedoka - preìvjelih stanovnika Tru -
sine i biv{ih pripadnika Armije BiH,
prona{la i pregledala na stotine pisanih do -
kumenata, audio i video zapisa, na te melju
kojih su rekonstruirani svi detalji tog
zlo~ina. No, premda se spekuliralo da }e,
poslije hap{enja Zulfikara Ali{page, lanac
zapovjedne odgovornosti za zlo~in u
Trusini biti zaklju~en, prema nezvani~nim
informacijama iz izvora bliskih Tuìteljstvu
BiH, istraga nije ni blizu kraja. Tuìteljstvo,
naime, jo{ istraùje kome je u prolje}e 93.
bio odgovoran Zuka Ali{pago: tada{njem
na~elniku [taba Vrhovne komande ABiH
Seferu Halilovi}u ili Salki Gu{i}u, biv{em
zapovjedniku Operativne grupe Igman,
ZUKA ALI[PAGO I ZLOÎNI U HERCEGOVINI
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
ZUKINA ODBRANA I
SAMOODBRANA
Ali{pago tvrdi da ni{ta nije radio bez suglasnosti svog
nadre|enog komandanta Sefera Halilovi}a
Presretnuti telefonski razgovori izme|u njih dvojice to
nedvojbeno potvr|uju!
KOMANDANT BEZ
ODGOVORNOSTI
Sefer Halilovi}, ratni na~elnik [taba
Vrhovne komande ABiH
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
odnosno, kasnije, [estog korpusa ABiH,
zbog ~ega me|u nekada{njim suborcima,
ve} mjesecima, traje pravi obavje{tajno-
medijski rat. Budu}i da je od ranije pozna-
to kako su i Halilovi} i Gu{i} pod istragom
Tuìteljstva BiH, nije nimalo slu~ajno {to
se u opticaju pojavilo nekoliko, posve
kontradiktornih vojnih dokumenata, ~iju
vjerodostojnost tek treba provjeriti (prema
jednoj naredbi, odred Zulfikar je neposred-
no prije napada na Trusinu stavljen pod
Gu{i}evu komandu, dok drugi dokumenti
upu}uju da je bio pod efektivnom kon-
trolom [taba Vrhovne komande, odnosno
Sefera Halilovi}a). Dalji }e pravac istrage,
svakako, umnogome odrediti i osumnji~eni
Zulfikar Ali{pago, no, sude}i prema nje-
govim dosada{njim istupima, nije te{ko
predvidjeti da }e on krivnju svaliti na
tada{njeg prvog ~ovjeka Armije, na~elnika
General{taba, Sefera Halilovi}a, sa kojim je
ve} desetak godina, otkako su pokrenute
istrage o zlo~inima u Hercegovini, u nepri-
jateljskim odnosima.
SUDIT ]E SE I ZA GRABOVICU
Neko} Halilovi}ev najodaniji i najpo-
vjerljiviji ratnik na igmanskom i hercego-
va~kom rati{tu, sa kojim je bio u stalnoj
vezi (Ali{pago je izvje{}a podnosio izravno
Halilovi}u, a ne, kako se to odskora
poku{ava medijski prikazati, Aliji Izetbe -
govi}u), svom je ratnom zapovjedniku
okrenuo le|a 2001., kada je protiv Sefera
Halilovi}a, zbog zlo~ina nad hrvatskim
civilima i vojnicima u Hercegovini, pred
Ha{kim sudom podignuta optu`nica.
Nakon Halilovi}evog odlaska u Den Haag,
Zuka Ali{pago je najprije od ~lanova nje-
govog odvjetni~kog tima traìo sto tisu}a
maraka, navodno za dokumente koji ratnog
zapovjednika Armije BiH osloba|aju
odgovornosti, ali kako mu prevara nije
uspjela, kasnije je postao jedan od najopas-
nijih svjedoka za Halilovi}evu obranu. Za
razliku od Sefera Halilovi}a koji se, kako je
poznato, branio da nije komandovao jedini-
cama Armije BiH koje su u vojnoj operaci-
ji Neretva 93. po~inile zlo~ine nad
Hrvatima u hercegova~kim selima
Grabovica i Uzdol, Zuka Ali{pago je tvrdio
da je Halilovi} bio na ~elu Isturenog
komandnog mjesta (IKM-a), i da je imao
punu kontrolu nad svim vojnicima. No, u
ha{koj presudi kojom je Sefer Halilovi}
oslobo|en krivnje pi{e da je za ubojstvo
hrvatskih civila u selu Grabovica bio
odgovoran Zulfikar Ali{pago, koji je kao
zapovjednik Operativne grupe Sjever 2
imao puni nadzor nad pripadnicima 9. i 10.
brigade Prvog korpusa Armije BiH.
Prema informacijama Slobodne Bosne,
pored istrage o zlo~inu u Trusini, u Pose -
bnom odjelu za ratne zlo~ine Tuìteljstva
BiH se paralelno vodi i istraga protiv vi{e
vojnika 9. i 10. brigade Prvog korpusa
ABiH koji se sumnji~e da su po~inili zlo~in
18
HAAG U SARAJEVU
Timovi ha{kih istraìtelja koji su godi-
nama vodili istragu o zlo~inima pripadnika
Armije BiH nad hrvatskim civilima i
vojnicima u hercegova~kim selima
Grabovica, Uzdol i Trusina su, u vi{e
navrata, saslu{avali i Zuku Ali{pagu. Prvi
susret je organiziran neposredno nakon
rata, u jednom stanu u Sarajevu, gdje je
Zuka, uz najstroìje mjere diskrecije,
dani ma razgovarao s ha{kim istraìtelji-
ma, koji su, opet, na sastanke dolazili iz
Kiseljaka. No, premda se uredno odazi-
vao svim pozivima iz Ha{kog tuìteljstva,
Zuka je uporno negirao svaku povezanost
s zlo~inima, svaljuju}i krivnju na njemu
nadre|ene oficire Armije BiH: Sefera
Halilovi}a, Vehbiju Kari}a, Zi}ru Suljevi}a,
Namika Dànkovi}a...
GODINE PLODNE SURADNJE SA HAAGOM
Haki istraitelji su odmah nakon
rata danima ispitivali Zuku o
zloinima u Hercegovini
[TA ]E OTKRITI ZAPLIJENJENA DOKUMENTACIJA
Po nalogu Tuìteljstva BiH iz stana Sefera Halilovi}a izuzeto je na stotine ratnih dokumenata koji bi trebali razjasniti pod ~ijom je kontrolom u prolje}e
93. bio odred Zulfikar
UGLEDNI UGOSTITELJ:
Alipago je uhapen 1.
februara, u svom kafiu
City Pub u centru
Sarajeva, pod sumnjom da
je poinio teko kazneno
djelo ratnog zloina
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
u Grabovici, dok je prvi na listi
osumnji~enih Zulfikar Ali{pago.
Pred operaciju Neretva 93. Sefer
Halilovi} je 2. septembra 1993. sazvao i
odrào sastanak u prostorijama IKM-a,
odnosno, u upravnoj zgradi Hidroelektrane
u Jablanici. Tom prilikom je za predstoje}u
vojnu operaciju postavljao zadatke, odnos-
no, nare|ivao prisutnim starje{inama IKM-a,
komandantima, predstavnicima civilnih
vlasti. Preuzeo je obavezu da }e on, na ~elu
IKM-a, pored zadataka planiranja i koman-
dovanja u pripremama operacije, osigurati
dolazak i smje{taj jedinica Prvog korpusa iz
Sarajeva, da }e pribaviti potrebno nao -
ruànje i municiju, napisao je Zulfikar
Ali{pago na svom blogu, neposredno prije
hap{enja.
Dodajmo tome da je Ali{pago, jednako
tako, i svu odgovornost za zlo~ine u selu
Trusina pripisao Halilovi}u, ali su ti doku-
menti odskora povu~eni.
Pretpostavlja se da }e te dokumente
Ali{pago koristiti u svojoj obrani pred
Sudom BiH.
STI@U OSUMNJIÊNI IZ AMERIKE
S druge strane, pak, osim izjava
preìvjelih Hrvata iz Trusine koji su jasno
identificirali zlo~ince i izrazili spremnost
da svjedo~e, Tuìteljstvo BiH moè
ra~unati i na vi{e svjedoka, vojnika Armije
BiH koji su ve} dali iskaze o tome {to se
to~no u aprilu 93. de{avalo u Trusini.
Pored toga, Tuìteljstvu su na raspolaganju
i audio-zapisi presretnutih razgovora
(tijekom 1992. i 93. godine) izme|u Zuke
Ali{page i Sefera Halilovi}a u kojima
zapovjednik specijalnog odreda Zulfikar
biv{em na~elniku [taba Vrhovne komande
svakodnevno podnosi vojna izvje{}a, a koji
su, navodno, podjednako kompromitiraju}i
za obojicu nekada{njih slavnih koman-
danata.
Nakon gotovo punih godinu dana,
koliko je pro{lo otkako su bosanskoherce-
gova~ke vlasti zatraìle njihovu ekstradici-
ju, uskoro bi se u pritvoru Dràvnog suda
trebali na}i i Rasema Handanovi} zvana
Zolja i Edin Dèko, tako|er, ratni pripadni-
ci odreda Zulfikar. Izru~enje Raseme
Handanovi} i Edina Dèke koji se u
Americi (gdje su pobjegli poslije rata) ve}
mjesecima nalaze pod policijskim nad-
zorom, trebalo bi biti okon~ano najkasnije
za mjesec dana, poslije ~ega }e optu`nica
za ratni zlo~in u Trusini biti kompletirana.
Rasema Handanovi}, Edin Dèko, Mensur
Memi} i Dèvad Sal~in }e, kako sada stoje
stvari, biti optuèni da su kao pripadnici
jednog voda Specijalnog odreda Zulfikar
kojim je komandovao Nedàd Hodì}
svirepo likvidirali 22 mje{tana Trusine.
Sude}i prema nalazima dosada{nje istrage,
Zulfikar Ali{pago }e biti optuèn da, iako je
znao da su njemu podre|eni vojnici u
Trusini po~inili stravi~ne zlo~ine, nije
poduzeo nu`ne mjere da se po~initelji
kazne.
19
ZUKA ALI[PAGO I ZLOÎNI U HERCEGOVINI
Novinari zagreba~kog Ve~ernjeg lista
objavili su da je Zulfikar Ali{pago nakon
hap{enja iskoristio pravo na telefonski
poziv ali je, umjesto ~lanova uè obitelji,
nazvao ratnog na~elnika Uprave vojne
bezbjednosti, a predratnog oficira KOS-a
Fikreta Muslimovi}a. I mada ta informa-
cija nije slu`beno potvr|ena, ali ni
demantirana, ~injenica je da je Zuka
Ali{pago jo{ od 1992., kada je njegova
jedinica, ina~e formirana u Islamskom
centru u Zagrebu, uspostavio iznimno
bliske relacije upravo s biv{im oficirima
KOS-a. U vrijeme njegovog boravka na
Igmanu, Ali{pago je imao dobru suradnju
samo s dvojicom oficira - Seadom
Reki}em i Dèmalom Najetovi }em koji
su, prije nego {to su obukli uniforme
Armije BiH, bili pripadnici Kontrao b -
avje{tajne slu`be biv{e JNA.
ZUKIN JOCKER ZOVI PRIJATELJA
Da li je Alipago nakon hapenja
najprije zvao generala Fikreta
Muslimovia?!
11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA
KOS-ovske VEZE
Zuka Ali{pago nikada nije
prekinuo kontakte sa glavnim
armijskim bezbjednjakom
Fikretom Muslimovi}em
ZABRANA
KONTAKATA
Nihad Bojadì} nalazi se
u pritvoru Suda BiH, a
njegov komandant Zuka
Ali{pago u mostarskom
zatvoru
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
U
nato~ nastojanju strana~kog vrha
SDA da zahtjev za zatvaranje
izbornih lista uvije u celofan princip-
ijelne borbe za ve}u zastupljenost èna i
pripadnika manjinskih naroda i nacional-
nih manjina, posve je jasno da u pozadini
ovog zahtjeva stoje drugi razlozi - nesmilj -
ena borba zara}enih frakcija SDA za
preuzimanje strana~kih poluga vlasti.
Rije~ je zapravo o zavr{noj borbi stra -
na~kih frakcija predvo|enih Sulejmanom
Tihi}em i Bakirom Izetbegovi}em, koje su
profilirane i zaokruène na posljednjem
strana~kom kongresu odrànom u maju
protekle godine na kojem je frakcija
Sulejmana Tihi}a odnijela vrijednu, ali
tijesnu pobjedu. Uprkos tome, poraèna
frakcija Bakira Izetbegovi}a uspjela je ne
samo ostati na okupu nego se izboriti i za
uvo|enje svojevrsnog unutarstrana~kog
dvovla{}a zbog kojeg je Tihi}eva te{ko
izvojevana pobjeda nad Izetbegovi}em
uskoro nazvana Pirovom.
U zatvaranju izbornih lista, aktuelni
{ef SDA Sulejman Tihi} vidio je idealnu
priliku da na legalan i skoro bezbolan
na~in eliminira frakciju Bakira Izetbe -
govi}a i da napokon zagospodari unuta r -
strana~kim mehanizmima vlasti.
Predizborne kalkulacije Tihi}eve
strana~ke frakcije prili~no su prozirne:
najneizvjesnija bitka odvijat }e se u izbor-
noj jednici broj 3 (Sarajevo) gdje je kon-
centriran najve}i broj strana~kih prvaka
SDA. Nosilac izborne liste vjerovatno }e
biti Tihi} ili pak njegov prvi zamjenik
Asim Sarajli}, koji }e na prvo mjesto
usko~iti u slu~aju da se Tihi} ponovo
odlu~i kandidirati za bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH. Zbog spolne ravno-
pravnosti, na drugom mjestu sarajevske
izborne liste za dràvni Parlament trebala
bi biti èna, tako da bi se Bakir Ize t -
begovi} mogao na}i tek na tre}em mjestu.
U slu~aju zatvorenih izbornih lista, Ize t -
begovi} ne bi imao ni teoretske {anse jer
nikada do sada iz ove izborne jedinice
SDA nije imala vi{e od dva zastupnika.
Trenutno ima samo jednog - Bakira
Izetbegovi}a.
No, u slu~aju ostanka otvorenih
izbornih lista, Izetbegovi} bi imao {ansu da
preko preferencijalnog glasanja poremeti
raspored na izbornoj listi skrojenoj po
Tihi}evom diktatu i da ugrozi izbor Tihi}a
ili pak njegovog zamjenika Sarajli}a.
Tihi}ev strah od otvorenih lista nije
dakle posljedica brige za spolnu i manjin-
sku ravnopravnost, jer da jeste, onda bi u
najuèm strana~kom rukovodstvu (pred-
sjednik SDA, dopredsjednik, pet potpred-
sjednika, sekretar...) na{ao prostora za
makar jednu ènu!
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Preko zatvorenih izbornih lista lider SDA
Sulejman Tihi namjeravao se obraunati s
unutarstranakom opozicijom
Demaskiran Tihi}ev plan da zatvori izborne liste
NASTAVAK
FRAKCIJSKOG
OBRAÛNA
Tihi} za zatvorene,
a Izetbegovi} za
otvorene izborne liste
SARAJEVO - ANKARA - BEOGRAD
Na ovotjednom sastanku ministara vanjskih poslova BiH, Turske i Srbije koji je
odran u Ankari, konano je, nakon gotovo tri godine ekanja, potvreno da je
predsjednik Srbije BORIS TADI dao agreman za novog bosanskog ambasadora u
Beogradu BORIU ARNAUTA; naa novinarka otkriva razloge zbog kojih su
srbijanski zvaninici, poslije upornog odbijanja, naglo promijenili stav i prihvatili
kandidata HARISA SILAJDIA
TAJNA DIPLOMATSKA MISIJA
TURSKE NA BALKANU
22 SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010.
A
ktualni konzul BiH u njema~kom
gradu Minhenu Bori{a Arnaut
kona~no je, nakon vi{egodi{njeg
~ekanja, dobio èljenu poziciju
novog bosanskog ambasadora u
Srbiji. Informacija da je srbijanski pred-
sjednik Boris Tadi} potpisao agreman za
budu}eg ambasadora Arnauta potvr|ena je
po~etkom tjedna, na trilateralnom susretu
ministara vanjskih poslova Turske, BiH i
Srbije - Ahmeta Davatoglua, Svena Alka -
laja i Vuka Jeremi}a u Ankari.
TURSKA ARBITRA@A
Srbija je dugo odugovla~ila i zbog toga
ovo imenovanje ne vidim samo kao li~nu
satisfakciju nego kao i upornost politike
~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Siljadì}a
da ne dopusti poniàvanje BiH, kazao je u
prvoj izjavi za medije Bori{a Arnaut.
Jednako intoniran bio je i komentar minis-
tra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja
koji je sve zasluge za okon~anje vi{egodi{nje
diplomatske trakavice na relaciji Sarajevo -
Beograd, o~ekivano, pripisao svom stra -
na~kom {efu Harisu Silajdì}u, napominj -
u}i da je odbijanje agremana za bilo kojeg
ambasadora nedopustivo.
Podsjetimo da je Haris Silajdì} u ljeto
2007. predloìo Bori{u Arnauta za bosan-
skog veleposlanika u Beogradu, ali su mu
srbijanske vlasti uskratile gostoprimstvo,
jer je je, svojedobno, kao pomo}nik minis-
tra policije BiH, izdavao bosanska dràvl-
janstva osobama afro-azijskog porijekla.
Nakon Arnauta, Silajdì} je za ambasadora
KAKO JE BORI[A ARNAUT DOBIO AGREMAN
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Imenovanje Bori{e Arnauta dogovorio je turski premijer
Redèp Tajip Erdogan, na inzistiranje Harisa Silajdì}a
F
o
t
o
:

R
E
U
T
E
R
S
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
PRIJATELJSKE
PORUKE IZ ANKARE
Dugogodi{nji diplomatski spor
izme|u Sarajeva i Beograda
zvani~no je rije{en na sastanku
{efova diplomacije Srbije, Turske
i BiH - Vuka Jeremi}a, Ahmeta
Davatoglua i Svena Alkalaja
TURSKA IZME\U SRBIJE I BiH
Turski premijer Redèp Tajip Erdogan posredovao je, na traènje Harisa Silajdì}a, da
srbijanski predsjednik Boris Tadi} da agreman bosanskom ambasadoru Bori{i Arnautu
u Srbiji predloìo Seada Avdi}a, ali ni taj

kandidat nije bio po mjeri Beograda, zbog
njegove navodno sporne uloge u napadu na
kolonu biv{e JNA u Tuzli. No, kako davanje
bh. dràvljanstva mudàhedinima nije, niti
je bio problem vlasti u Srbiji (nego pravo-
su|a u BiH koje istragu protiv Arnauta
nikada nije dovelo do kraja), kao {to ne
postoji bilo kakav ozbiljan dokaz koji bi
upu}ivao na eventualnu odgovornost
Avdi}a u slu~aju tuzlanska kolona, posve
je jasno da je izostanak agremana za tu dvo-
jicu kandidata bio motiviran posve drugim,
politi~kim razlozima. Stoga je i odlazak
Bori{e Arnauta u Beograd, na koncu,
rije{en politi~kim dogovorom, i to uz posre-
dovanje najvi{ih turskih zvani~nika!
SVI SKANDALI BOSANSKIH DIPLOMATA
Prema informacijama Slobodne Bosne,
bo{nja~ki je ~lan Predsjedni{tva BiH Haris
Silajdì} traìo od samog turskog premijera
Redèpa Tajipa Erdogana da intervenira kod
srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a,
kako bi Bori{a Arnaut dobio agreman iz
Beograda. Nakon {to je turski premijer
Erdogan pristao da arbitrira u diplo-
matskom sporu izme|u Srbije i BiH, prob-
lem je rije{en u izravnoj komunikaciji s
predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em, jo{
prije mjesec dana, nakon ~ega je Silajdì}
formalno, na sjednici Predsje dni{tva BiH 28.
januara, ponovno kandidirao Bori{u Arnauta
za ambasadora u Srbiji (Sead Avdi} je, u
me|uvremenu, predloèn za ambasadora u
Indiji). Prethodno je Haris Silajdì} Bo -
ri{inog sina, a svog priu~enog savjetnika za
ustavno-pravna pitanja Damira Arnauta
imenovao za bh. amba sadora u Australiji.
Dodajmo tome da je majka novog bosan-
skog ambasadora u Australiji, odnosno,
supruga budu}eg bosanskog ambasadora u
Srbiji, gospo|a Mirsada Arnaut, ve} odavno
diplomatski zbrinuta. Trenutno se nalazi
na funkciji prvog tajnika Ambasade BiH u
Washi ngtonu.
No, kako se ni nekada{nji policijski
~inovnik Bori{a Arnaut, kao ni njegov
sin Damir, samoprogla{eni ekspert za
me|unarodno ratno pravo, ne mogu
pohvaliti diplomatskim iskustvom, uporno
inzistiranje na njihovom izboru, samo je
jo{ jedna potvrda da su strana~ke i pri-
jateljske veze i dalje jedini kriterij kod
odabira diplomata. Prije nego {to je u
diplomaciju spremio cijelu uù obitelj
Arnaut, Haris Siljadì} je za ambasadora
BiH u Kuvajtu postavio kuvajtskog drà -
vljanina Jasina Rava{dea, koji je, prije
nego {to se preko no}i biti promoviran u
bosanskog diplomatu, radio kao surad-
nik u kabinetu bo{nja~kog ~lana Pre -
dsjedni{tva BiH i savjetnik biv{eg federa -
lnog premijera Ahmeta Hadìpa{i}a.
Rava{dea je potkraj pro{le godine, u dra-
mati~nom pismu upu}enom Ministarstvu
vanjskih poslova BiH, njegova najblià
suradnica u Ambasadi BiH u Kuvajtu,
savj etnica Enisa Komar, optuìla za mob-
ing i torturu, iznose}i brojne te{ke opru`be
na njegov ra~un. I mada je skandal u
Ambasadi BiH u Kuvajtu predstavljao
pravu medijsku poslasticu za sve novi -
nare u regionu, uistinu je te{ko vjerovati
da }e poslije interne istrage koja je, u
me|uvremenu, formalno pokrenuta u
Ministarstvu vanjskih poslova, velepo -
slanik Rava{de biti na bilo koji na~in
sankcioniran. Ba{ kao {to su bez kazne
pro{li i brojni drugi skandali koji posljed-
njih godina, otkako se na ~elu bh. diplo-
macije nalaze ministar Sven Alkalaj i nje-
gova zamjenica Ana Tri{i} Babi}, potre-
saju Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Posljednja diplomatska afera dogodila
se prije mjesec dana, kada je {ef Misije BiH
pri Ujedinjenim narodima Ivan Barbali}
zatraìo smjenu njegove najbliè suradnice,
savjetnice Mirsade ôlakovi}. U pismu
upu}enom ministru Alkalaju, s oznakom
strogo povjerljivo, Barbali} je traìo
smjenu savjetnice ôlakovi}, optuùju}i je
za uvrede, ogovaranje, histeri~no i konflik-
tno pona{anje, stalne sukobe s kolegama...
Desetak dana kasnije, nakon {to su i Ivan
Barbali} i Mirsada ôlakovi} ùrno poz-
vani u Sarajevo, na sastanak u Ministarstvu
vanjskih poslova, cijeli je spor diskretno
rije{en. Mla|ani Barbali}, kojeg je na
mjesto {efa Misije BiH pri UN-u postavio
hrvatski ~lan Predsjedni{tva @eljko
Kom{i}, napisao je novo pismo, u kojem je
izrazio iskreno àljenje zbog ishitrenog
poteza, odnosno, zahtjeva za smjenu savj -
etnice ôlakovi}, ina~e, nekada{nje
intimne prijateljice ministra Alkalaja.
Sva|a i pomirenje Kom{i}evog diplomate
Ivana Barbali}a i Alkalajeve prijateljice
Mirsade ôlakovi} dràvu BiH ko{tala je
pet tisu}a dolara, koliko su iznosili njihovi
putni tro{kovi na relaciji New York -
Sarajevo!
24
SARAJEVO - ANKARA - BEOGRAD
Nakon bh. veleposlanika u Crnoj Gori
Branimira Juki}a, hrvatski ~lan Predsje -
dni{tva BiH @eljko Kom{i} mogao bi u
diplomaciju spremiti jo{ jednog SDP-ovca
iz Neuma. Kom{i}, naime, ozbiljno razma-
tra da funkciju ambasadora BiH u Japanu
ponudi Peri Mati}u, kapetanu duge
plovidbe i inènjeru pomorskog prometa. I
mada je te{ko prognozirati kako }e se
pomorac Mati} sna}i u diplomatskim
vodama, sigurno je da ne moè biti lo{iji
izbor od hercegova~kog SDP-ovca
Tomislava Limova. Aktualni veleposlanik
BiH u Njema~koj, naime, osim {to se
pokazao kao potpuna neznalica i diletant,
osim nepoznavanja engleskog jezika,
aktivno ne govori ~ak ni njema~ki jezik,
zbog ~ega se njegov diplomatski
anga`man sveo na posjete bosanskim
klubovima i koncertima folk pjeva~a.
MOREPOLOVAC, SDP-ovac, DIPLOMATA
Kapetan Pero Mati iz Neuma, novi
ambasador BiH u Japanu?!
DIPLOMACIJA KAO OBITELJSKI BIZNIS
Otac Bori{a Arnaut, novi ambasador u Srbiji, i sin Damir Arnaut, ambasador BiH u Australiji
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
U
sjenci organizovanja referenduma
u Republici Srpskoj odvija se
jedna od najve}ih Dodikovih
plja~ki, te{ka preko 100 miliona
eura. Slobodna Bosna do{la je u
posjed dokumenata koji govore da su u
skandaloznu aferu, ~iji je glavni akter
Dodik, uklju~eni visokopozicionirani poli-
ti~ari, tajkuni te sada{nji i biv{i policijski i
bezbjednosni vrh Republike Srpske i Srbije.
Daleko od o~iju javnosti, najve}a gra -
|evinska firma na prostoru biv{e Jugo -
slavije Komgrap, koja se sa 14 hiljada
zaposlenih izvodila najve}e i najsloènije
gra|evinske poduhvate u zemlji i inos-
transtvu, postala je Dodikovo vlasni{tvo.
Naime, Milorad Dodik je preko Integral
Inìnjeringa iz Lakta{a, ~iji je vlasnik nje-
gov li~ni gra|evinski me{etar Slobodan
Stankovi}, kupio nekada{njeg gra|evin-
skog beogradskog giganta Ko mgrap. Da je
Dodik pravi vlasnik ove firme do koje je
do{ao za simboli~nih 4,3 miliona eura i da
je za samo dvije godine svjesno doveo na
rub propasti, strogo je ~uvana tajna kako u
Srbiji tako i u Bosni i Hercegovini. No,
krenimo redom.
UZ KO[TUNICIN BLAGOSLOV
Komgrap je na tenderu privatizovan 23.
jula 2007. godine. Kompanija Integral inè -
njering kupila je 50,30 posto ove firme za
4,3 miliona eura. Preostali dio, 49,70 posto,
ostao je u rukama 2.600 malih dioni~ara.
Prilikom kupoprodaje dijela Komgrapa,
Integral se ugovorom obavezao da }e, za
16 mjeseci u preduze}e investirati 4,3 mili -
ona eura. Stankovi} je tada radnicima
obe}ao da }e Komgrap nakon njegovog
preuzimanja postati najja~a gra|evinska
firma na Balkanu.
Uvjeravao nas je da }e pokrenuti
proizvodnju, zaposliti jo{ 2.000 radnika, da
}e najnià plata biti 1.000 eura, obe}ao
nove ma{ine, obnavljanje voznog parka,
kaè za na{ list Tomislav Kosti}, predsjed-
nik sindikata Nezavisnost.
Me|utim, umjesto ekspanzije na trì{tu,
firma je potpuno potonula na dno. U sas-
tavu Komgrapa bilo je 11 preduze}a.
Me|utim, sva su uga{ena, svi pogoni
zatvoreni, ma{ine su prodate kao staro
gvo`|e. Svi poslovi su obustavljeni, a
gradili{ta su zatvorena. Kada je Komgrap
privatizovan imao je 1.760 zaposlenih, a
sada samo oko 700 koje svim silama
poku{avaju da rastjeraju novi vlasnici.
DODIKOV MAR[ PREKO DRINE
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM SB
Poetak ove godine u susjednoj Srbiji obiljeavaju masovni protesti osiromaenih
radnika, trajkovi desetina hiljada ljudi koji su u procesu privatizacije tamonjih
firmi ostali bez posla, plata, socijalne zatite...; nai novinari otkrivaju da je u
sreditu najvee privatizacijske pljake u Srbiji, kupovine graevinskog giganta
KOMGRAP, teke preko sto miliona eura, aktuelni premijer Republike Srpske
MILORAD DODIK sa svojom graevinskom marionetom SLOBODANOM
STANKOVIEM, vlasnikom firme Integral inenjering iz Laktaa
DODIKOVO PUSTO[ENJE
KOMGRAPOVE IMPERIJE
Radnici Komgrapa o~ajni i unesre}eni, otkrivaju;
U Vladi Srbije su nam rekli da su na{u firmu
prodali/poklonili Miloradu Dodiku!
IMPRESIVNA ZDANJA U SRCU BEOGRADA
Jedna od poslovnih zgrada Komgrapa na
Terazijama vrijedna je desetak miliona eura
IMPRESIVNA ZDANJA U SRCU BEOGRADA
Jedna od poslovnih zgrada Komgrapa na
Terazijama vrijedna je desetak miliona eura

PLJA^KA TE[KA 150 MILIONA EURA
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
MEGALOMANSKI
APETITI
Dodik je svoje poslovnu
imperiju pro{irio na
Srbiju, uz nesebi~nu
pomo} srbijanskih vlasti
MEGALOMANSKI
APETITI
Dodik je svoje poslovnu
imperiju pro{irio na
Srbiju, uz nesebi~nu
pomo} srbijanskih vlasti
Zaposleni nisu primili platu vi{e od godinu
dana, radni sta` im nije upla}ivan otkako je
firma prodata, a od po~etka ove godine
nemaju ni zdravstveno osiguranje.
Prema mi{ljenju upu}enih, ova firma ima
ogromnu imovinu. Bruto vrijednost kapitala
ovog nekada{njeg gra|evinskog giganta
iznosi 140,7 miliona eura. Komgrap ima
zgrade i imovinu na najatraktivnijim lokaci-
jama u Beogradu. Primjera radi, poslovnu
zgradu na Terazijama, u srcu Beograda,
povr{ine 4.243 kvadrata, zatim petospratnicu
u Kosovskoj ulici kod Skup{tine Srbije od
1.260 kvadrata, zgradu od 1.596 kvadrata na
Sjevernom bulevaru. Samo u @elezniku, u
prvoj zoni, Komgrap raspolaè zemlji{tem
od 22 hektara, zatim 14 hiljada kvadrata
poslovnog prostora u Kijevu, 20 hiljada
kvadrata u Maki{u, deset hiljada kvadrata u
Obrenovcu, hotel u Soko Banji
Svega nabrojanog ve}inski vlasnik je
Milorad Dodik, koji je prevarom i raznim
mahinacijama uspio da u me|uvremenu
pove}a svoj vlasni~ki ulog na 63,6 posto.
Privatizacija je ura|ena tako da je pre-
duze}e uzeto u bescenje, a sve u nameri da se
ugasi, imovina rasproda, a kapital prebaci
kupcu, firmi Integral iz Banjaluke, ~iji je
navodno vlasnik Slobodan Stankovi}.
Uvidom u poslovne knjige do{li smo do
podatka da je preduze}e imalo male gubitke
koji su se mogli pokriti prodajom samo
jednog dela imovine, bez privatizacije.
Me|utim, novi vlasnik imao je veliku
podr{ku aktuelne politi~ke vlasti, kaè za na{
list sindikalista Kosti}. On za na{ list tvrdi da
je dràva, da bi iza{la u susret kupcu, prije pri-
vatizacije otpisala dugovanja Komgrapa koja
su iznosila oko 20 miliona eura, te obja{njava
kojim mahinacijama je Stankovi}, odnosno
Dodik, do{ao do veleljepne petospratnice u
Kosovskoj ulicu u centru Beograda.
STANKOVI] JE PARAVAN
ZA DODIKOV KRIMINAL
Komgrap je dobio posao da izvede
radove na 40 hiljada kvadrata na Unive r -
zitetskom naselju gra|enom za Univerzijadu
koja je odràna pro{le godine u Beogradu.
Radove smo korektno izveli, me|utim do{ao
je izvje{taj da je na tom poslu Komgrap
napravio gubitak od 3,5 miliona eura. Da bi
pokrio dugovanja, Stankovi} je posudio
Komgrapu taj novac, a zauzvrat prisvojio
petospratnicu u Kosovskoj ulici. Taj najelit-
niji objekat firme Komgrap Stankovi} je
odmah uknjiìo na k}erkino ime.
Kosti} za na{ list tvrdi da radnici pro-
laze kroz egsitencijalni pakao i nemo}no
gledaju kako im firma iz dana u dan nesta-
je. U me|uvremenu svim nadle`nim organi-
ma ukazuju na rasprodaju i kr~mljenje pre-
duze}a, mnoge kriminalne radnje, kr{enje
zakona, nepo{tivanje kupoprodajnog
ugovo ra, nepla}anje radnika i neupla}ivan-
je doprinosa, na hipoteke, sve ve}e dugove
i bahatost rukovodstva. Nekoliko puta su
organizovali {trajk. Posljednji put je bio
ispred Agencije za privatizaciju kada ih je
primio direktor Agencije Vladislav
Cvetkovi} i tom prilikom otkrio im dobro
~uvanu tajnu.
Dodikova imovina, prema ra~unici istra`nih organa BiH, pro{le
godine iznosila je oko 200 miliona eura. Me|utim uzme li se u obzir
enormno velika imovina u Srbiji kao i navodne Stankovi}eve firme
koje su, kako stvari stoje, Dodikovo vlasni{tvo, dolazi se do
zapanj uju}e visokog iznosa. Prema istraìvanju Slobodne Bosne
Stankovi} ima {esnaest firmi, ve}inu njih je stekao ili kupio u
posljednje tri godine otkako je njegov ortak Dodik preuzeo svu
vlast u Republici Srpskoj.
Tako mu je aktuelni premijer omogu}io
da prije dvije godine kupi Hidrogradnju na
Palama, zatim Jedinstvo iz Gradi{ke, tri
firme u Doboju: Rudnik kre~njaka, Tvornicu
kre~a i Terminale, zatim Institut za
gra|evinarstvo u Banjoj Luci i Ekonomski
institut u Banjoj Luci. Stankovi} je vlasnik i
Banje Lakta{i u Lakta{ima, firme Vektor
Integra u Sarajevu, Fer-oilla u Br~kom, firme
za remont pruga DOOEL u Skopju i ZGOP u
Novom Sadu. Preko ovih firmi Integral ost-
varuje milionske profite.
Od 2006. godine, odnosno otkako je
Dodik dobio mandat, Integral je u BiH
pravio zgrade, ceste, mostove i druge
objekate u vrijednosti od vi{e od 300 miliona
eura. Sve poslove firma Integral je dobila po
dobro uigranom scenariju. Recept po kojem
su mu dodjeljivani poslovi sastojao se u
tome da bi Integral pojavio sa najniòm
ponudom, a kasnije bi aneksima na ugovore
vrijednost uve}a vana, ~ak i {esterostruko, kao u slu~aju izgradnje
administrativnog sjedi{ta vlade RS-a u Banjoj Luci.Vlada RS-a je
podsjetimo preuzela i otplatu Integralovog kredita od 50 miliona
KM koji je podigao kod NLB Razvojne banke kada je po~eo gra-
diti tu zgradu. Kompanija Integral po istom principu dobila je posao
na izgradnji zgrade RTRS-a u Banjoj Luci, zatim autoputa Banja
Luka - Gradi{ka, zgrade SIPA-e ~ija izgradnja ko{ta 18, 6 miliona
KM. Svi poslovi su namje{teni kako bi prof-
itirala Stankovi}eva, odnosno Dodikova,
kompani j a Inte gral. Stankovi}eva
poslovna zgrada u Banjoj Luci nalazi se
odmah pored zgrade Vlade RS-a i obezb-
je|uje je Dodikovo obe zbje|enje. Ina~e,
kako saznajemo, Sta nkovi}eve firme su
stjeci{te i uto~i{te vojnih obavje{tajaca i
policajaca, paralelnih bezbjednosnih cen-
tara, ~iji je nezvani~ni {ef Darko Matija{evi},
nekada{nji ministar unutra{njih poslova, koji
trenutno upravlja beogradskim Komgra pom.
Pored navedenih firmi u sastavu kom-
panije Integral, ~iji je ve}inski vlasnik Dodik,
koji sa pozicije premijera namje{ta sam
sebi poslove, Dodik gazduje i firmom
Igokea, Radio êlincem, vo}njakom u
Podgracima, kompanijom Zekstra, poljo -
privrednom zadrugom u Lakta{ima, Term-
a l nom banjom u Lakta{ima, kompanijom
Farmland iz Nove Topole, Fabrikom duhana
u Banjoj Luci
DVA OKA U GLAVI
Za tri godine Dodikove vladavine Stankovi je dobio
poslove vrijedne 300 miliona eura!!!
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
PRIVREDNIK GODINE
Stankovi} Dodiku sluì kao paravan
preko ~ijeg je Integral inìnjeringa
kupio mnogobrojne firme
PRIVREDNIK GODINE
Stankovi} Dodiku sluì kao paravan
preko ~ijeg je Integral inìnjeringa
kupio mnogobrojne firme
Posle na{eg protesta, primili su nas

Vladislav Cvetkovi} i njegovi saradnici.
Direktor Agencije je traìo da iznesemo na{e
probleme, da kaèmo {ta nas mu~i. Na{
advokat Slavko Jelovac i ja izneli smo
primedbe na ra~un ve}inskog vlasnika
Integrala iz Lakta{a, odnosno gazde
Slobodana Stankovi}a, i menad`menta.
Vladislav Cvetkovi} se za~udio. Rekao je,
pred svima, da je, po njegovim saznanjima,
ve}inski vlasnik, odnosno gazda Komgrapa
Milorad Dodik, a ne Integral Slobodana
Stankovi}a, i da on u papirima ima Dodikovo,
a ne Stankovi}evo ime. Nas devet, koliko nas
je bilo tamo, ostali smo bez re~i. Ne znam
kako sam, od {oka, iza{ao iz Agencije. ôvek
se valjda saàlio i otvorio nam o~i, kaè za
na{ list predsjednik sindikata Nezavisnost u
Ko mgrapu Tomislav Kosti}.
Na{i sagovornici tvrde da prijetnje,
ucjene i manipulacije igraju va`nu ulogu u
velikoj plja~ki Komgrapa. Tim policijskim
metodama koristi se Darko Matija{evi},
biv{i ministar unutra{njih poslova Republike
Srpske, kojeg je Dodik za predsjednika
Upravnog odbora Komgrapa postavio u junu
pro{le godine. Gotovo u isto vrijeme za pot-
predsjednika Upravnog odbora postavljen je
Rade Bulatovi}, biv{i {ef srbijanske tajne
slu`be (BIA). Matija{evi} i Bulatovi} i
danas vladaju jakim bezbjednosnim struktu-
rama u Srbiji i Republici Srpskoj.
Matija{evi} i Dodik su dugogodi{nji pri-
jatelji i prema dobro upu}enim izvorima
Dodik je Matija{evi}u potpuno povjerio
organizovanje li~ne premijerove tajne polici-
je koja se sastoji uglavnom od provjerenih
kadrova KOS-a. Rade Bulatovi} bio je
najja~i stup vladavine Vojislava Ko{tunice.
Iz njegovog kabineta fabrikovane su brojne
afere koje se trebale da posluè slabljenju
Ko{tu nicinih politi~kih rivala. Smatra se da
je Bulatovi}eva slu`ba godinama obe zbje -
|ivala Radovana Karadì}a u Beogradu.
Stanko Suboti} Cane nedavno je optuìo
Bulatovi}a da je sa jo{ nekoliko politi~ara
stoji iza organizovanja ubistva premijera
Zorana \in|i}a. Dodik nije mogao da kupi
Komgrap bez politi~ke podr{ke tada{njeg
premijera Vojislava Ko{tunice, s kojim je u
to vrijeme, kako je poznato, bio u jako
dobrim odnosima. Kako je plja~ka Komgrapa
nastavljena i nakon {to je Ko{tunica oti{ao s
vlasti, Dodik je politi~ku podr{ku zatraìo od
aktuelnog predsjednika Srbije Borisa Tadi}a,
s kojim je u me|uvremenu postao ku}ni prij -
atelj. Podsjetimo, Dodik je pod pokrivi te -
ljstvom svojih beogradskih politi~kih
pokrovitelja kupio i vilu na Dedinju po neu-
poredivo niòj cijeni od trì{ne, ali i prostra-
no lovi{te pored Beograda.
No, vratimo se problemima zaposlenim
u Komgrapu koji su izloèni nevjerovatnoj
torturi aktuelnog rukovodstva.
Naime, menad`ment Komgrapa, otkako
je njegov ve}inski vlasnik postao Milorad
Dodik, primjenjuje tipi~no policijske
metode na sve one koje se pobune protiv
menad`menta. Pritisci, prijetnje, ucjene i
raspore|ivanje zaposlenih na tri razli~ita
pogona u toku jednog dana svakodnevne su
metode koje trpe radnici buntovnici.
MATIJA[EVI] I BULATOVI] - DODIKOVI
POLICAJCI ZA SPECIJALNE ZADATKE
Sukob na relaciji manjinski dioni~ari -
ve}inski vlasnik kulminirao je pro{le godine,
kada je Upravni odbor manjinskih dioni~ara
Komgrapa od Agencije za privatizaciju i
Akcijskog fonda zatraìo raskid ugovora sa
Integralom o kupoprodaji preduze}a. Razlog
je, kako kaù, to {to ve}inski vlasnik nije
ispunio investicioni program od 4,3 miliona
eura, predvi|en kupoprodajnim ugovorom.
U tom ugovoru pi{e da je kupac Komgrapa
obavezan da, u roku od 16 mjeseci,
Akcijskom fondu i Agenciji za privatizaciju
dostavi izve{taj o ulaganju, koji }e pripremi-
ti ugledna revizorska firma. Manjinski vlas-
nici tvrde da je Agencija za privatizaciju
bez ikakvog dokaza izdala papir da je
ve}inski vlasnik ostvario investiciono ula-
ganje od 4,3 miliona eura i ispunio obavezu
iz kupoprodajnog ugovora. Na osnovu toga
je do{lo i do promjene strukture kapitala
Holdinga, pa je ve}inski vlasnik svoj udio u
Komgrapu pove}ao za dodatnih 13 posto, a
na {tetu akcionara.
29
PLJA^KA TE[KA 150 MILIONA EURA
DODIKOVA
MANIPULACIJA:
Privatizacija Komgrapa je
obavljena tako da je
preduzee uzeto u
bescjenje, a sve u namjeri
da se ugasi, imovina
rasproda, a kapital
prebaci kupcu, firmi
Integral iz Banjaluke,
iji je navodno vlasnik
Slobodan Stankovi
SLO@NA BRA]A
Tadi} je svoju naklonost prema
Dodiku pokazo tako {to mu je omogu}io
da nastavi plja~kanje najve}e
gra|evinske firme u Srbiji
SLO@NA BRA]A
Tadi} je svoju naklonost prema
Dodiku pokazo tako {to mu je omogu}io
da nastavi plja~kanje najve}e
gra|evinske firme u Srbiji
KO[TUNICIN I DODIKOV KLJU^NI BEZBJEDNJAK
Vojislav Ko{tunica, u vrijeme dok je bio premijer, i Rade Bulatovi},
tada{nji na~elnik BIA-e, bili su glavni Dodikovi pokrovitelji u
nezakonitoj privatizaciji Komgrapa
KO[TUNICIN I DODIKOV KLJU^NI BEZBJEDNJAK
Vojislav Ko{tunica, u vrijeme dok je bio premijer, i Rade Bulatovi},
tada{nji na~elnik BIA-e, bili su glavni Dodikovi pokrovitelji u
nezakonitoj privatizaciji Komgrapa
Mali dioni~ari nisu uspjeli da sve to

dokaù i da se izbore za poni{tenje ugovo-
ra o privatizaciji. S druge strane, predsed-
nik Upravnog odbora Komgrapa Darko
Matija{evi} tvrdi da je privatizacija
Komgrapa jedna od najuspje{nijih u Srbiji.
Zaposleni u Komgrapu, me|utim, tvrde da
ova firma postoji samo na papiru. Gigant
koji je izvodio gra|evinske radove u vi{e
od trideset zemalja svijeta, izgradio
najreprezentativnije objekte u Beogradu,
kompletan Kopaonik, brojne hotele u Crnoj
Gori i Hrvatskoj, sada nema ni jedno
gradili{te. Dugovi se gomilaju, a imovina
razvla~i. Pri tom niko ne zna koliko je
Holding ukupno duàn.
Manjinski vlasnici Komgrapa se me -
|utim ne predaju. Specijalnom tuìla{tvu
Okru`nog javnog tuìla{tva u Beogradu
podnijeli su krivi~nu prijavu protiv devet
osoba zbog zloupotrebe slu`benog
poloàja, zloupotrebe ovla{}enja u privredi,
davanja neistinitih podataka u procesu pri-
vatizacije, falsifikovanja slu`benih ispra -
va. Krivi~nom prijavom, izme|u ostalih,
obuhva}eni su Slobodan Stankovi}, kupac
Komgrapa, Darko Matija{evi}, predsjednik
UO Holdinga i Dra{ko Pa{i}, direktor
Komgrapa. U krivi~noj prijavi se navodi da
je kupovina Komgrapa izvr{ena samo sa
ciljem uzimanja poslovnog prostora, na
najatraktivnijim lokacijama u Beogradu,
koji ima ogromnu povr{inu i ogromnu vri-
jednost, a kupac je to platio svega
4.353.390 eura, uz obavezu investicionog
ulaganja od 4.318.000 eura. Procjena
trì{tne vrednosti Komgrapa, pri tom je,
oko 120 miliona eura.
Nakon krivi~ne prijave Specijalnom
tuìla{tvu, zaposleni su se obratili i
Odjeljenju za finansijske istrage MUP-a
Srbije. Me|utim ni oni nisu poduzeli bilo
kakvu istragu. U septembru pro{le godine
obratili su se ministru ekonomije Mla|anu
Dinki}u, u novembru ministru MUP-a Ivici
Da~i}u i traìli od njega da pripadnici
MUP-a u|u u Komgrap i istraè poslovanje.
Pismo su uputili i premijeru vlade Srbije
Mirku Cvetkovi}u i na kraju su pomo}
zatraìli od predsjednika Srbije Borisa
Tadi}a. Me|utim, niko od nadle`nih nije
poduzeo bilo kakav korak kako bi ispitao
mahinacije u ovoj firmi.
Me|utim, oni od svog osnovnog zahtje-
va da se raskine brak iz interesa sa
Integralom ne odustaju. Slijede}e nedelje
namjeravaju da poduzmu radikalnije
korake i blokiraju centralu Komgrapa na
Terazijama. Za{titu }e, kako tvrde, slijede}e
nedjelje zatraìti i od visokog predstavnika
u BiH Valentina Inzka. Naime, kako su
nadle`ni organi u Srbiji nijemi, a vlasnik
firme je iz Bosne i Hercegovine, traì}e da
nadle`ni organi BiH ispitaju njegovo poslo-
vanje i nelegalno ste~en novac kojim je
kupljen Komgrap.
Stankovi} je po~etkom ove nedjelje
boravio u Beogradu gdje je plasirao vijest
da je dio vlasni{tva u Komgrapu prodao
poslovnom partneru. @alio se da ima velikih
problema otkako je odlu~io da kupi
Komgrap. Navodno mu je prije kupovine
prijetio Ljubi{a Buha ûme, {ef sur~inskog
klana, koji je vlasnik jednog dijela
Komgrapa, ta~nije Komgrap Dinare, a sada
kaè ne moè da ìvi od malih dioni~ara.
Me|utim, upu}eni ne vjeruju da }e Milorad
Dodik i njegova policijska klika tako lako
odustati od krupnog zalogaja vrijednog vi{e
od stotinu miliona eura.
Beogradski novinari doslovno se
ustru~avaju pisati o aferi Komgrap zbog
straha od ~elnih ljudi ove upropa{tene
gra|evinske firme. Karakteristi~nu ilus-
traciju, kojim se metodama sluè ~elnici
Komgrapa, predstavlja slu~aj novinara lista
Svedok Sredoja Simi}a, koji je poku{ao da
otkrije detalje nelegalne privatizacije
Komgrapa kao i da sazna ko iza nje stoji.
Simi} je zatraìo intervju od Darka
Matija{evi}a, me|utim kada se pojavio u
centrali ove firme na Terazijama, Matija -
{evi} ga je uhapsio i maltretirao.
Naime, nakon {to je odgovorio na neko-
liko uvodnih pitanja, Matija{evi} je kolegi
Simi}u predloìo da povedu opu{teni nefor-
malan razgovor uz ~a{icu. Simi}, koji ne
konzumira alkohol, pio je isklju~ivo vodu,
me|utim Matija{evi} je tokom dvosatnog
razgovora popio desetak viskija. Za to vri-
jeme ubje|ivao je Simi}a da ne treba da se
bavi Komgrapom i da od privatizacije te
firme ima mnogo zanimljivijih tema. Tako|e
mu je kazao da su ga njegovi ljudi opservi-
rali, pratili i prislu{kivali i skupili dosta infor-
macija o njemu. Izme|u ostalog, da je infor-
macije i instrukcije o Komgrapu dobijao iz
Banje Luke. Zatim je Matija{evi} ustao u
potpuno pijanom stanju udarao glavom o
umjetni~ku sliku rad slikarke Olje Ivanjicki.
Po{to je potpuno uni{tio sliku, nastavio da
glavom udara u zid sve dok mu krv nije
potekla niz ~elo. Simi} je poku{ao da ga
umiri, me|utim Matija{evi} je rekao svom
obezbje|enju da Simi}a zatvore u njegov
kabinet. Simi} koji je na intervju do{ao u
jedan sat popodne bio je zato~en u zgradi
Komgrapa do devet sati uve~e. Tek po{to je
otvorio prozor kabineta i kazao da }e zvati
policiju u pomo}, Simi}u je tada ve} rela-
tivno otrije`njeni Matija{evi} dopustio da
iza|e iz zgrade.
DODIKOV POVJERENIK MAFIJA[EVI]
Darko Matijaevi uhapsio
beogradskog novinara koji je
istraivao kriminal u Komgrapu!?
PREMIJEROVA
PRETORIJANSKA
GARDA: Matijaevi i
Bulatovi i danas vladaju
jakim bezbjednosnim
strukturama u Srbiji i
Republici Srpskoj. Dodik
je Matijaeviu potpuno
povjerio organizovanje
line premijerove tajne
policije, koja se sastoji
uglavnom od provjerenih
kadrova KOS-a
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
POLICIJSKI TEROR
Biv{i ministar MUP-a RS-a Darko
Matija{evi} upravlja Komgrapom i
zabranjuje da mediji istraùju
njegovu privatizaciju
S
adik Ahmetovi}, aktuelni ministar
sigurnosti BiH, vjerovatno je
najo sporavaniji kandidat za ovu
ministarsku poziciju otkako pos-
toji Vije}e ministara BiH.
Protiv njega su bili svi - kolege iz SDA,
mati~ne mu stranke, koji se nisu libili
medij skih podmetanja ne bi li ga diskvali-
fikovali, druge partije koje su se nadale da
}e dobiti du`nost prvog ~ovjeka bezbjed-
nosnog sektora dràve, a najvi{e mediji iz
RS-a koji su ga optuìvali da je nekompe-
tentan, srbomrzac, poku{avali iskonstr-
uisati sukob interesa, prebrojavale mu
diplo me, te ga optuìvali za direktnu vezu
tokom rata sa ratnim komadantom
Srebrenice Naserom Ori}em.
Ipak, za samo dva mjeseca od preuzi-
manja du`nosti, Ahmetovi} ih je sve
demantirao.
Akcija protiv radikalnih islamista u
Gornjoj Mao~i nije samo najve}a u BiH
ve}, poslije otmice bosanskih dràvljana
nakon 11. septembra i prebacivanja u
Guantanamo, i jedina legalna koju je na{a
dràva uradila kako bi ostvarila uslove
predvi|ene jo{ Dejtonskim mirovnim spo-
razumom. Tek poslije toga do{li su isti
uslovi i za NATO, Evropsku uniju, viznu
liberalizaciju Sve se svodilo na pitanje
ko }e imati petlje da iz BiH istjera
mudàhedine, ali i druge naturalizovane
dràvljane, pristalice radikalnih islamskih
pokreta.
Pro{lonedjeljna akcija u Gornjoj
Mao~i, najve}a je poslijeratna akcija na
razbijanju radikalnih islamisti~kih grupa,
koje je sama provela dràva BiH u postdej-
tonskom periodu. Moèmo li u narednom
periodu o~ekivati tako|er o{tru reakciju
Ministarstva sigurnosti i na druge sli~ne
radikalne pojave?
Prije svega, èlio bih da istaknem da je
policija prilikom provo|enja naredbe
Tuìla{tva BiH svoj dio posla uradila korek-
tno i profesionalno. Dokaz tome je i ~injeni-
ca da u toku aktivnosti na terenu nije bilo
povrije|enih. Optu`be koje su plasirane u
nekim medijima da se radi o ataku na mus-
limane ne stoje, nego je u pitanju za{tita
dràvnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Tako|e, u provo|enju po menute naredbe
u~estvovale su policijske agencije sa svih
nivoa vlasti, dràvnog, entitetskog, kanton-
alnog, kao i policija Br~ko Distrikta.
Mi smo u potpunosti spremni i imamo
kapacitet obaviti sve zadatke koje pred nas
postavi Sud i Tuìla{tvo BiH. Svi oni koji
ne po{tuju Ustav i zakone BiH, bilo da se
radi o pojedincu ili grupi, bit }e suo~eni s
odgovorom organa za provo|enje zakona.
OD LJETA BEZ VIZA ZA
EVROPSKU UNIJU
S obzirom da u posljednje vrijeme
pominjete liberalizaciju viznog reìma,
gra|ani BiH svjesni su ~injenice da od toga
nema ni{ta dok ne sredimo situaciju u
dràvi. Jedna od obaveza proiza{lih iz DMS-a
bila je da BiH oduzme dràvljanstvo inos-
tranim dràvljanima koji su ga dobili za vri-
jeme rata. O~ekujete li pobolj{anja pozicije
BiH na me|unarodnoj sceni sada poslije
hap{enja u Gornjoj Mao~i?
Kada govorimo o ispunjavanju obaveza
iz Mape puta za viznu liberalizaciju, zado-
34
Razgovarala: NA\A DIKLI]
Ministar sigurnosti u Vijeu ministara BiH Sadik Ahmetovi koji je na tu dunost
izabran unato brojnim politikim i stranakim zakulisnim igrama, u razgovoru za
SB komentira prolonedjeljnu policijsku akciju u Gornjoj Maoi, objanjava
suradnju sa policijskim i sigurnosnim agencijama i najavljuje skoru
liberalizaciju viznog reima sa Evropskom unijom
INTERVIEW
Sadik Ahmetovi
ministar sigurnost BiH
Akcija u Gornjoj Mao~i potvrdila je da su
na{a policija i sigurnosne agencije sposobne
uhapsiti svakoga, uklju~uju}i i Dodika, za
koga dobijemo sudski nalog!
DRAVA I DODIK:
Kao to vam je poznato,
u okviru Mini starstva
sigurnosti BiH nalazi se
i Agencija za istrage i
zatitu (SIPA) koja je
provela istragu po pred-
metu Dodik, te komple-
tan materijal dostavila
nadlenom sudu. Ako oni
nau za shodno da izdaju
takav nalog, Ministarstvo
sigurnosti BiH iskoristie
svoje kapacitete, i
postupiti u skladu sa
zakonom
KAKO SE DESILA GORNJA MAOÂ
KONA^NO
MINISTAR
Sadik Ahmetovi}
izabran je nakon brojnih
strana~kih usagla{avanja
36
voljstvo mi je ista}i da je BiH ispunila sve

obaveze, te spremno do~ekala eksperte EU-a
koji trenutno borave u na{oj zemlji. O~ekuje-
mo da }e njihov izvje{taj upu}en Evro -
pskom parlamentu biti pozitivan, kao i
odluka Parlamenta EU-a o ukidanju viznog
reìma za gra|ane BiH.
Uzimaju}i u obzir Lisabonski sporazum
koji je stupio na snagu 1. decembra 2009.
godine, a na osnovu kojeg dono{enje odlu-
ka u parlamentu EU-a iziskuje dodatno vri-
jeme, smatram da }e odluka o liberalizaciji
viznog reìma biti donesena do sredine
2010. godine.
[to se ti~e revizije dràvljanstava,
komisija koju je formirao Parlament BiH je
uradila najve}i dio posla, o ~emu je redovno
izvje{tavala Parlament. Izmjenama i dopu -
nama Zakona o dràvljanstvima ova oblast
je dodijeljena Ministarstvu civilnih poslova,
koje je formiralo posebno odjeljenje koje je
nastavilo rad komisije. Pet osoba kojima je
dràvljanstvo BiH oduzeto, a na osnovu
izvje{taja Obavje{tajno-sigurnosne agencije
BiH predstavljaju prijetnju za nacionalnu
sigurnosti, trenutno je smje{teno u imigra-
cionom centru, i u procesu ekstradicije.
Njihovi predmeti su trenutno u procesu
apelacije kod nadle`nog suda. Primjenjuju}i
zakon o boravku, azilu i kretanju stranaca,
du`ni smo ispo{tvati proceduru. Minista r -
stvo nema dilemu kad je u pitanju pro -
vo|enje zakona, i ispo{tovat }e svaku
odluku nadle`nog suda.
Postoji mnogo {pekulacija da je
Va{eg prethodnika Tarika Sadovi}a smije-
nila SDA zbog pritisaka me|unarodne
zajednice, jer je navodno, odbijao da depor-
tuje strane dràvljane islamskog porijekla.
Imate li ta~an broj deportacija koje je
Sadovi} potpisao?
Nemam obi~aj niti èlim ocjenjivati
rad mog prethodnika. Javnost je dovoljno
upoznata o ovom pitanju, a SDA je na
svojim organima obrazloìla razloge
smjene koje su prezentovane na Parla -
mentu BiH.
BUDE LI SUDSKOG NALOGA,
HAPSIT ]EMO I DODIKA
SNSD je dugo vremena bojkotovao
mogu}nost da Vas Vije}e ministara BiH
imenuje za ministra sigurnosti. Mislite li da
je problem bio u raspodjeli mjesta, kako su
tvrdili u SNSD-u, ili u ne~emu drugome?
Kada govorimo o mom imenovanju na
mjesto ministra sigurnosti BiH, smatram da
se tu radilo o poku{aju trgovine pozicijama
unutar bh. institucija. Kao {to znate, ras-
pored pozicija u okviru Vije}a ministara
BiH je utvr|en 2006. godine. Zaista ne
znam koji bi drugi razlog mogao biti, osim
poku{aja politi~ke trgovine na koju SDA
nije pristala.
Smatrate li da je Milorada Dodika,
aktuelnog predsjednika SNSD-a i premijera
RS-a, strah mogu}nosti da Tuìla{tvo BiH
potvrdi optu`nicu protiv njega, te da je na
svaki na~in poku{avao sprije~iti imenovanje
Bo{njaka na tako visoku du`nost u oba -
vje{tajnom sektoru? Jedna od Va{ih na -
dle`nosti je da spre~avate krivi~na djela sa
me|unarodnim ili me|uentitetskim ele-
mentom. Da li biste potpisali nalog za
hap{enje aktuelnog premijera RS-a?
Bitno je ista}i da potpisivanje naloga za
hap{enje bilo koje osobe nije u nadle`nosti
ministra sigurnosti, ve} je to zakonom
propisana obaveza Suda i Tuìla{tava BiH.
Kao {to vam je poznato, u okviru Mini -
starstva sigurnosti BiH nalazi se i Agencija
za istrage i za{titu (SIPA) koja je provela
istragu po predmetu Dodik, te kompletan
materijal dostavila nadle`nom sudu. Ako
oni na|u za shodno da izdaju takav nalog,
Ministarstvo sigurnosti BiH iskoristi}e
svoje kapacitete, i postupiti u skladu sa
zakonom.
Kakva je saradnja Va{eg ministarstva
sa DGS-om, OSA-om BiH, te posebno
Agencijom za istrage i za{titu (SIPA), na
~ijem je ~elu sada Mirko Luji} koji vaì za
li~nost koja je lojalna premijeru RS-a
Miloradu Dodiku?
Saradnja me|u svim institucijama koje
provode zakon je neophodna. Kada govo-
rimo o saradnji sa rukovodiocima Grani~ne
U svijetu je, posebno nakon
i zru~enj a al ì rske grupe SAD-u
stvorena slika da je BiH fundamental-
isti~ko-islamska dràva u kojoj jo{ uvi-
jek djeluju spava~i Al-Kaide. Imate li
informacije, koje objavljuju mediji iz
RS-a, da na podru~ju BiH postoje kam-
povi za uvje`bavanje budu}ih teror-
ista?
Na osnovu izvje{taja sigurnosnih agen-
cija kojima raspolaèm, na teritoriju BiH
nema osoba koje bi se mogle dovesti u
vezu sa me|unarodnim terorizmom.
Me|utim, nijedna zemlja u svijetu, pa tako
ni BiH, ne moè isklju~iti mogu}nost da se
na njenoj teritoriji pojave osobe koje se
dovode u vezu s me|unarodnim teroriz-
mom. Terorizam je globalna prijetnja koja
ne bira ni vrijeme, ni vjeru, ni naciju.
Najbolja odbrana od terorizma je prevenci-
ja, i mi kao zemlja ~lanica globalne koalici-
je za borbu protiv terorizma u obavezi smo
sura|ivati sa svim zemljama potpisnicima i
stvarati sopstvene institucije koje mogu
adekvatno odgovoriti ovom izazovu. Kada
je u pitanju popravljanje ugleda zemlje,
najbolja formula za uspjeh je provo|enje
zakona i vladavina prava.
ANTITERORISTI^KA KOALICIJA
U BiH nema kampova za obuku
terorista
ISTORIJSKI DOGA\AJ ZA REVIJU
Ministri pravde Hrvatske i BiH, Ivan [imonovi} i
Bari{a ôlak, potpisali su vaàn sporazum o
budu}oj pravnoj suradnji izme|u
dviju dràva
ISTORIJSKI DOGA\AJ ZA REVIJU
Ministri pravde Hrvatske i BiH, Ivan [imonovi} i
Bari{a ôlak, potpisali su vaàn sporazum o
budu}oj pravnoj suradnji izme|u
dviju dràva
KAKO SE DESILA GORNJA MAOÂ
policije BiH, Obavje{tajno-sigurnosnom
agencijom BiH, te Agencijom za istrage i
za{titu, mogu re}i da je na{a saradnja korek-
tna i profesionalna. Imam namjeru sara |ivati
sa svima, pa i sa Ministarstvom unu tra{njih
poslova Republike Srpske. Mi{ljenja sam da
saradnja organa vlasti na svim nivoima treba
biti unaprije|ena, {to }e kao rezultat imati
pobolj{anje sigurnosti za sve gra|ane u BiH.
BiH VI[E NE]E BITI
UTOÎ[TE ZA KRIMINALCE
[ta, kao zamjenik predsjedavaju}eg
Vije}a ministara BiH, mislite o dvojnom
dràvljanstvu koje Srbijancima i Hrvatima
omogu}uje da poslije presude za krivi~no
djelo pobjegnu u BiH i postanu nedostupni
pravosu|u?
Ovo pitanje bi trebalo biti rije{eno vrlo
skoro, to jeste u narednih desetak dana.
Ministarstvo pravde BiH je ju~er potpisalo
sa kolegama iz Republike Hrvatske spo-
razum o me|usobnom izvr{avanju sudskih
presuda. Uskoro }e biti isti takav sporazum
potpisan i sa Srbijom, ~ime }e se ova oblast
u potpunosti pravno regulisati.
Da li bi se u tom kontekstu, BiH
mogla posmatrati kao Meka ili uto~i{te za
zlo~ince iz Hrvatske i Srbije, pogotovo sada
nakon slu~aja Glava{?
Potpisivanjem pomenutog sporazuma
sa susjednim dràvama ste}i }e se formal-
no pravne pretpostavke koje }e sprije~iti
dosada{nju praksu po kojoj su osu|eni
kriminalci i ratni zlo~inci ìvjeli mirno u
BiH. Pravda mora biti zadovoljena, i BiH
ne smije dozvoliti da bude uto~i{te
presu|enim ratnim zlo~incima i kriminal-
cima.
Zanimljivo je da ste u vrijeme dok
ste bili poslanik u Parlamentu BiH bili
protiv predloènih zakona o reformi
policije...?
Ta~no, kao poslanik u Parlamentarnoj
skup{tini BiH nisam glasao za ovu reformu
policije. Ipak, kao ministar imam obavezu
da provodim zakone koje je usvojio dràvni
Parlament. Smatram da ovaj nivo refome
koji smo do sada postigli ne}e biti dovoljan
za pridruìvanje BiH EU, te vjerujem da
nas u narednom periodu, barem kad je
rije~ o oblasti sigurnosti, o~ekuju dodatne
reforme, kako bi na{ sigurnosni sistem bio
kompatibilan sa sistemima sigurnosti u
Evropskoj uniji.
REFORMA POLICIJE
Evropska unija od nas zahtijeva
daljne reforme policije
REVIZIJA DRAVLJA N -
STAVA: Pet osoba kojima
je dravljanstvo BiH
oduzeto, a na osnovu
izvjetaja Obavjetajno-
sigurnosne agencije BiH
predstavljaju prijetnju za
nacionalnu sigurnosti,
trenutno je smjeteno u
imigracionom centru, i u
procesu ekstradicije
POLICIJA
POLO@ILA
ISPIT U
GORNJOJ
MAOÎ
Ahmetovi}
opominje da
niko ko ru{i
pravni poredak
BiH ne}e ostati
neka`njen
POLICIJA
POLO@ILA
ISPIT U
GORNJOJ
MAOÎ
Ahmetovi}
opominje da
niko ko ru{i
pravni poredak
BiH ne}e ostati
neka`njen
E
ventualnim pretendentima na
mjesto sekretara Vlade Federacije
BiH, funkciji rezerviranoj ve}
sedam godina za Ismeta Trumi}a,
ambicije su, kako stvari stoje, uza-
ludne. Prema aktuelnom Zakonu o dràvnoj
slu`bi u Federaciji BiH, iako je 2002.
godine imenovan za sekretara Vlade
isklju~ivo zahvaljuju}i Stranci za BiH,
Trumi} danas, umjesto statusa imenovanog
du`nosnika, ima status dràvnog slu`beni-
ka?! Na ~elu Sekretarijata, dakle, i bez stra -
na~ke podr{ke moè nesmetano do~ekati i
penziju. Agencija za dràvnu slu`bu FBiH
se, kad je ve} tako, morala pobrinuti da
Trumi} pro|e konkursnu proceduru. Iako
striktno propisana Zakonom, takva vrsta
provjere je Trumi}a, pod vrlo ~udnim okol-
nostima, mimoi{la.
SAM SEBI PROPISAO PRIVILEGIJE
Klju~na podr{ka Vladi, odnosno radu
federalnih ministara, pojednostavljeno bi
glasila nadle`nost Sekretarijata pa se tako
Ismet Trumi}, najkra}e re~eno, pita za sve.
Od priprema sjednica, organizacije
stru~nih slu`bi, imenovanja Vladinih
komisija... Za taj je posao angaìrao ~ak
deset pomo}nika. Dugogodi{njem vlas-
niku kabineta za ~iju je samo dekoraciju
svojevremeno potro {eno 15.000 KM, kako
ima status dràvnog slu`benika, jedino se
za platu ne moè mnogo prigovoriti.
Priskrbio je sebi, me|utim, sve druge privi-
legije, ravne ministarskim. Od slu`benog
Passata, do stana u sarajevskoj ulici
Dervi{a Numi}a, zgradi popularnog nazi-
va Lipa u kojoj borave Vladini zvani~nici,
te 400 KM mjese~no za odvojeni ìvot.
Naime, pored stana koji je navodno kupio
u elitnom sarajevskom naselju Ciglane,
kao adresu prebivali{ta ipak je naveo
Tuzlu.
Kako Sekretarijat radi po Pravilniku o
unutra{njoj organizaciji Vlade, a prijedlog
tog dokumenta pi{e upravo Trumi}, uz
mini stre koji su izglasali Pravilnik, za
nadle`nosti i privilegije, uklju~uju}i i onih
deset pomo}nika, Trumi} ima zahvaliti
upravo sebi. Federalni ministri se o~ito nisu
ISMET TRUMI], FARMACEUTSKI MAKRO KOJI DRMA VLADOM
Pi{e: NERMINA [UNJ
Nakon to je birokratskim trikovima svojevremeno isposlovao zastarijevanje
sluaja koji ga je teretio za nezakonito troenje nekoliko stotina hiljada maraka
Carinske ispostave u Tuzli, ISMET TRUMI, aktuelni sekretar federalne Vlade,
ve sedam godina uspjeno zatakava svaki nagovjetaj procesuiranja njegovih
poslijeratnih, ali i aktuelnih poslova; istraivali smo kako je Trumiu polo za
rukom da priskrbi sebi status nedodirljivog federalnog inovnika te kako je od
inovnike plate stekao zavidnu privatnu imovinu
ISMET TRUMI]
VJEÎTI SEKRETAR VLADE
FEDERACIJE
SAM SEBI PROMIJENIO ULOGU
Trumi} ve} deset godina operativno vedri i obla~i stru~nim slu`bama Vlade FBiH
Pravilnikom o radu Sekretarijata Vlade kojim rukovodi,
Trumi} je sebi osigurao doìvotnu sinekuru u Vladi FBiH
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
bavili ovim problemom pa, zahvaljuju}i i
toj okolnosti, Trumi}a ve} prati glas preve-
janog, najmo}nijeg Vladinog ~inovnika.
Sude}i prema dosada{njem kretanju u
slu`bi, titulu je me|u kolegama dobio s
itekakvim razlogom.
Njegov uticaj u Vladinim slu`bama
po~iva prije svega na iznimno dobrim
odnosima sa svima koji bi mu mogli valj -
ati, po~ev{i od prvih saradnika pa do mini -
stara u Vladi Federacije. Okupio je lojalne
saradnike, naravno, prethodno otjerao
skoro sve biv{e, nespremne za saradnju.
Posebno umije sara|ivati s ministrima pa
vaì za ~ovjeka koji ima kapu za svaku
vojsku jer mu nimalo nije smetalo da iz
okrilja SDA prije desetak godina utekne
pod skute vrhu{ke Stranke za BiH.
ÔVJEK ZA SVA VREMENA
Sjetimo se samo dijela Trumi}eve bio -
grafije prvih poslijeratnih godina. Karijera
mu je bila u uzlaznoj putanji zahvaljuju}i
najmo}nijim tuzlanskim SDA-ovcima. Stra -
na~ka opredijeljenost mu me|utim nije bila
prepreka da od 2002. godine u Sarajevu
zasjedne u stolicu najmo}nijeg Vladinog
~inovnika, i to uz pomo} Stranke za BiH,
odnosno svog vjen~anog kuma [ahbaza
Dìhanovi}a, tada{njeg federalnog domini -
stra pravde. Istina, u vrijeme vlasti Alijanse
za promjene, tokom me|u strana~kih kon-
sultacija, ve}ina u Alijansi isticala je prob-
lem nespojivosti funkcija jer je sekretar
Vlade s te pozicije mogao uticati na tok
istrage koja je u to vrijeme vo|ena protiv
njega zbog zloupotrebe poloàja dok je bio
na ~elu Carinske ispostave u Tuzli. Zbog
mira u ku}i ~lanice Alijanse su ipak
popustile pritisku Stranke za BiH i imeno-
vale Trumi}a za sekretara Vlade FBiH.
Pokazat }e se sedam godina kasnije da je
protivljenje nekih ~lanica Alijanse bilo
sasvim utemeljeno. Prije mandata u Vladi
FBiH Trumi} je godinama, skoro po istom
principu, zahvaljuju}i insistiranju iz najvi -
{eg strana~kog vrha SDA, obavljao odgo-
39 11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA
SLUAJ POD KLJUEM
Kako je rad tuzlanske
Carinarnice bio pod
kontrolom Vlade, odnosno
kako je pokretanje
provjere njihovog rada u
opisu posla upravo
sekretara Ismeta Trumia,
nalazi revizije nikada
nisu ispitani
ZABORAVLJENA
KRIVI^NA PRIJAVA
Trumi}, nekada{nji {ef carina u Tuzli, uz
pomo} svog kuma [ahbaza Dìhanovi}a
pobjegao je u Sarajevo pred sudskim
procesom zbog nezakonitog dobivanja
stana u Tuzli - u Sarajevu je stekao
najmanje dva ve}a i ljep{a stana
ZABORAVLJENA
KRIVI^NA PRIJAVA
Trumi}, nekada{nji {ef carina u Tuzli, uz
pomo} svog kuma [ahbaza Dìhanovi}a
pobjegao je u Sarajevo pred sudskim
procesom zbog nezakonitog dobivanja
stana u Tuzli - u Sarajevu je stekao
najmanje dva ve}a i ljep{a stana
NESTRANA^KI AUTORITET KOJEG JE POSTAVILA SBiH
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
vorne funkcije u Vladi Tuzlanskog kantona.
Nakon sudijskog staà u Okru`nom vojnom
sudu u Tuzli, na{ao se na mjestu sekretara
kantonalne Vlade, da bi potom, mete-
orskom brzinom, jer je to SDA navodno
ultimativno zahtijevala od tada{njeg kan-
tonalnog premijera Hazima Vikala, dospio
na ~elo Ministarstva pravde Tuzlanskog
Kantona. Odranije je poznat po tome {to,
prije nego neko zatraì njegovu smjenu ili
potencira analizu njegovog rada, Ismet
Trumi} naprasno napu{tao funkciju, pa je
i 1999. godine odjednom digao sidro iz
ministarske fotelje i obreo se na mjestu
upravnika Carinske ispostave u Tuzli.
Federalni revizori su, me|utim, tek nakon
skoro tri godine njegovog rada, otkrili broj -
ne zloupotrebe. I to nakon prijave direktora
Carinske uprave Federacije, poslije ~ega je
federalni revizorski ured pokrenuo istragu.
Ispostavilo se da se pod pravno-biro -
kratskim terminom zloupotreba poloàja
krije kupovina stana u Tuzli vrijednog
100.000 KM bez odobrenja Carinske
uprave. Kasnije je taj stan Trumi} priva-
tizirao certifikatima, ba{ kao i desetine
drugih du`nosnika Vlade. Protiv biv{ih
fede ralnih premijera Edhema Bi~ak~i}a i
Nedàda Brankovi}a je zbog sli~nih rabota
u Kantonalnom sudu u Sarajevu u toku sud-
ski proces. Federalni revizori su potom
utvrdili jo{ nekoliko Trumi}evih sumnjivih
poslova s budètskim novcem dok je bio na
~elu tuzlanske carinarnice. Izme|u ostalog,
i za neopravdanost utro{ka 23.000 KM za
adaptaciju zgrade Carine. Vi{e je novca,
me|utim, potro{io za kupovinu navodno
40
ISMET TRUMI], FARMACEUTSKI MAKRO KOJI DRMA VLADOM
Osim stana u centru Tuzle, kojemu je
za deset godina od 100.000 maraka trì{na
vrijednost najmanje udvostru~ena, do
kojeg je do{ao, kako smo ve} kazali, pod
vrlo sumnjivim okolnostima, sekretar Vlade
Federacije BiH Ismet Trumi} je i u Sarajevu
navodno kupio ove}i stan u naselju
Ciglane. Svojoj supruzi Almi u Tuzli je
1996. godine otvorio jednu od prvih privat-
nih apoteka. Posao se za vi{e od deceniju
itekako pro{irio pa je porodica Trumi}
danas posjednik lanca apoteka Eurofarm
Edal, dvije u samom gradskom jezgru
Tuzle i jedne u okolini jezera Modrac.
NAJBOGATIJI FEDERALNI ÎNOVNIK
Impozantna imovina u Tuzli i
Sarajevu
BENEFICIJE KAO
ZA MINISTRE
Iako ima stan u sarajevskom naselju
Ciglane, Ismet Trumi} stanuje u
Vladinoj zgradi Lipa na Grbavici
PORODI^NI POSAO
Jedna od tri apoteke Eurofarm
Edal u Tuzli, vlasni{tvo
Trumi}eve supruge
PORODI^NI POSAO
Jedna od tri apoteke Eurofarm
Edal u Tuzli, vlasni{tvo
Trumi}eve supruge
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
slu`benog automobila Golf 1. Prva verzija
Golfa se u to vrijeme mogla kupiti za dvije-
tri hiljade maraka, me|utim, Trumi} ga je
platio ~ak 49 hiljada!? Doìvotni sekretar
Vlade Federacije je, me|utim, za sve nalaze
pro{ao neka`njeno. Kako je rad tuzlanske
Carinarnice bio pod kontrolom Vlade,
odnosno kako je pokretanje provjere nji-
hovog rada u opisu posla upravo sekretara
Ismeta Trumi}a, nalazi revizije nikada nisu
ispitani. Trumi} je naime skrivao prijavu u
ladici svog radnog stola, sve dok slu~aj nije
zastario. Od posljednje povrede radne
du`nosti do pokretanja disciplinske odgovo -
rnosti proteklo je vi{e od godinu dana,
obrazloèno je u Rje{enju Vlade FBiH kojim
je stavljena ta~ka na ovaj slu~aj. Zanimljivo,
i ovo je obrazloènje, kako je taj posao
tako|er u njegovoj nadle`nosti, napisao sam
Ismet Trumi}! Budu}i da i danas, prema
Pravilniku o unutra{njoj organizaciji Vlade,
Trumi} ima kontrolu nad administrativnim
procedurama, malo je vjerovatno da }e, i ako
dobro upu}eni slu`benici podignu glas
protiv Tru mi}evog rada, u kona~nici to
uop}e dospjeti do u{iju federalnih ministara.
Za svaki je slu~aj, Trumi} na muke ovih
dana navodno stavio jednu od svojih
uposlenica, sestru jednog od kantonalnih
tuìlaca. Slu`benici je najednom na{ao da
joj za radno mjesto koje obavlja treba fakul-
tetska diploma. Kako bi po propisima
Agencije za dràvnu slu`bu uposlenica
zavr{ila u poduga~kom redu kandidata koji
bi se vjerovatno javili na konkurs za to radno
mjesto, drè}i je u stalnom strahu od takvog
ishoda Trumi} poku{ava isposlovati da
tuìoci u {irokom luku zaobilaze sve njegove
dosada{nje poslove.
NESTRANA^KI AUTORITET KOJEG JE POSTAVILA SBiH
Tokom izbora sudaca
Ustavnog suda BiH, sredi-
nom 2008. godine, me|u
imenima kandidata na{lo se
i ime sekretara Vlade Fe -
deracije BiH. U svojoj bio -
grafiji koju je dostavio, naravno, nema ni
traga mrljama iz pro{losti. Kako je za ovaj
izbor relevantno pravni~ko iskustvo,
Trumi}u je ta okolnost dobrodo{la pa nije
ni spomenuo rad u Carinskoj ispostavi u
Tuzli. Naveo je samo kako je stekao boga-
to pravni~ko iskustvo na funkcijama u insti-
tucijama na kantonalnom nivou. Napisao
je kako je bogato iskustvo stekao rade}i
kao zamjenik tuìoca, sudija
Op}inskog suda i Okru`nog
vojnog suda u Tuzli tokom
rata, pomo}nik ombudsmena
Federacije BiH u Tuzli i kan-
tonalni ministar pravde. Iako
to u CV-ju za budu}e sudije Ustavnog
suda BiH nije naveo, Trumi} je uz ovo
iskustvo odlu~io poloìti i notarski ispit, tek
da se na|e ako zatreba. Zanimljivo je da
je dobro informirani Trumi}, ispit poloìo
prvi me|u kolegama u zemlji, navodno
mnogo prije maja 2007. godine kada su
notari po~eli s radom u Bosni i
Hercegovini.
NEZAJA@LJIVI BIROKRATA IZ @IVINICA
BENEVOLENTNI TRUMI: Posebno umije saraivati s ministrima pa vai za
ovjeka koji ima kapu za svaku vojsku jer mu nimalo nije smetalo da iz okrilja
SDA prije desetak godina utekne pod skute vrhuke Stranke za BiH
Ismet Trumi imao je ozbiljne
ambicije da postane sudija
Ustavnog suda BiH
POVJERENJE PREMIJERA
Internim aktima, koje je prihvatio i
federalni premijer Mustafa Mujezinovi},
Vladin sekretar ima {iroke ovlasti
POVJERENJE PREMIJERA
Internim aktima, koje je prihvatio i
federalni premijer Mustafa Mujezinovi},
Vladin sekretar ima {iroke ovlasti
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
TIM EU-a
PROVJERAVA DA
LI JE ISPUNJENA
MAPA PUTA ZA BiH
Tim stru~njaka Evropske unije po~eo je
obavljanje uvida u to je li BiH ispunila
uvjete iz tzv. Mape puta za liberalizaciju
viznog reìma s zemljama EU-a. Eksperti
iz EU-a trebali bi tokom ove sedmice
analizirati u kolikoj su mjeri ispunjeni
uvjeti u oblasti imigracije, azila i grani-
ca. Ve} idu}e sedmice trebali bi do}i
stru~njaci koji }e analizirati ispunjenje
uvjeta za liberalizaciju viznog reìma u
oblastima borbe protiv organiziranog
kriminala, korupcije te suradnje policije i
pravosu|a. Ukoliko izvje{taj eksperata
bude pozitivan, Bosna i Hercegovina
mogla bi dobiti preporuku Evropske
komisije za ukidanje viza za gra|ane
BiH prema zemljama EU-a, najvjerojat-
nije od 1. jula ove godine.
BUGARSKA
BI PONOVO
MOGLA IZGUBITI
POMO] EU-a
Evropska unija upozorila je Bugarsku
da bi mogla izgubiti milijarde eura
pomo}i EU-a, te biti dodatno financijski
ka`njena ako nova vlada ne zaustavi
prevare s fondovima EU-a i korupciju.
Mediji prenose rije~i ministra
poljoprivrede Miroslava Najdenova da
nova vlada desnog centra ima dva
mjeseca za suo~avanje s problemima
zbog kojih je prethodna vlada izgubila
pravo na 3,2 milijarde eura evropske
pomo}i za ruralni i poljoprivredni razvoj.
EVROPA, ODMAH
G
lasovima tri od ~etiri najve}e po li ti~ke
grupe u Evropskom parlamentu
(evro pski narodnjaci, socijalde mo -
krati i liberali dok su Zeleni bili protiv),
zastupnici Evropskog parlamenta potvrdili
su po~etkom ove sedmice na plenarnoj
sjednici u Strasbourgu novu Evropsku
komisiju, ~iji }e mandat trajati do kraja
oktobra 2014. godine. Prije potvr|ivanja
nove Evropske komisije (EK), Evropski
parlament (EP) izglasao je rezoluciju o
budu}im odnosima s EK-om, a kojom
Parlament dobiva bitno ve}e ovlasti nego
dosad. Prema tom dogovoru, Komisija }e
jednako tretirati Vije}e i Parlament kada je
rije~ o pristupu dokumentima. Osim toga,
Komisija }e u rokovima morati odgovoriti
na zahtjev EP-a da inicira neki zakonodavni
prijedlog, a uvedeno je i ispitivanje povj -
erenika Komisije od strane zastupnika na
plenarnim sjednicama. Jedna od najva`nijih
novina je i mogu}nost da Parlament traì
ostavku pojedinih povjerenika. I pored gore
spomenutih novina, Parlament, ipak, nije
dobio sve {to je traìo u pregovorima, me|u
ostalim da budu}i veleposlanici i posebni
Nakon to je poetkom ove sedmice dobila potvrdu
Evropskog parlamenta, prvi slubeni sastanak nove
Komisije oekuje se sredinom idue sedmice
ZAMJENA
RESORA ILI NOVA
IMENOVANJA
Biv{i povjerenik za
pro{irenje, Finac Olli
Rehn u novom je
sazivu zaduèn za
gospodarske i
monetarne poslove,
dok je za êha [tefana
Fuelea, kojem je pripao
resor pro{irenja, ovo
prvi mandat u EK-u
Novi kolegij Evropske komisije im
najvie njegovih lanova pripad
Sofija
KAKO [TEDE
EVROPLJANI
Nijemci zbog krize najvi{e {tede na
hrani i posjetima restoranima, proizlazi
iz studije Dru{tva za istraìvanje trì{ta
iz Nrnberga, prenose mediji. Kriza }e
se, kako pokazuje studija, odraziti i na
sezonu godi{njih odmora. Tako }e se
tre}ina ispitanih Nijemaca ove godine
odlu~iti za jeftinije turisti~ko odredi{te,
{to ide u prilog njema~kom turizmu, ali i
turizmu okolnih zemalja do kojih je
mogu}e do}i vlastitim automobilom.
Potro{a~i u ostalim evropskim zemlja-
ma u kojima je provedeno ispitivanje,
poput Austrije, Francuske ili Velike
Britanije, tako|er su ponudili sli~ne
odgovore, dok u Poljskoj i [panjolskoj
{tednja kao sredstvo borbe protiv krize
nema veliki zna~aj.
IZBORI U UKRAJINI
Viktor Janukovi~ pobijedio je Juliju
Timo{enko u drugom krugu ukrajinskih
predsjedni~kih izbora, a u izbornoj no}i
zatraìo je od nje da odstupi s mjesta
premijerke. Janukovi~ je prvi u
vi{estrana~koj povijesti Ukrajine koji je
pobijedio s manje od 50 posto osvo-
jenih glasova {to Timo{enko daje, ipak,
nekog osnova da ostane premijerka.
Procjenjuje se da }e Janukovi~ kao
predsjednik napraviti zaokret prema
Rusiji te udaljiti Ukrajinu od
prozapadne politike.
predstavnici EU-a budu saslu{avani i njiho-
vo imenovanje potvr|eno u Parlamentu.
Novi kolegij Evropske komisije ima
sedam potpredsjednika, a najvi{e njegovih
~lanova trinaest, pripada strankama
desnog centra. Liberali su zastupljeni s
osam, te stranke lijevog centra sa {est povj -
erenika. Svaka zemlja ~lanica Evropske
unije ima pravo na jednog predstavnika u
Evropskoj komisiji. Svi kandidati za povj -
erenike nakon toga moraju pro}i saslu{anje
pred nadle`nim odborima Evropskog parla-
menta. Tek nakon {to svi kandidati dobiju
pozitivnu ocjenu pristupa se glasanju.
Podsjetimo, Bugarska je jedina morala
zamijeniti svoju ~lanicu Komisije, nakon
{to biv{a ministrica vanjskih poslova
Rumjana @eleva imenovana za povjerenicu
za me|unarodnu suradnju i humanitarnu
pomo}, nije pro{la test na saslu{anju pred
nadle`nim odborom Evropskog parlamen-
ta. Umjesto nje imenovana je biv{a pot-
predsjednica Svjetske banke Kristalina Ge -
o rgijeva. Prvi slu`beni sastanak nove Ko -
misije, koja je glavni izvr{ni organ EU-a i
predlaga~ evropskih zakona (ona nadgleda
provode li dràve ~lanice obveze koje proi-
zlaze iz normi donesenih na evropskoj razi-
ni), trebao bi se odràti sredinom naredne
sedmice.
Jedna od najva`nijih obaveza Evropske
komisije u sljede}ih pet godina bit }e
priprema budètskog okvira EU-a za raz-
doblje od 2013. do 2020. godine, a raspra-
va o tome po~inje ve} sljede}e godi -
ne. Nova Evropska komisija, na ~ijem je
~elu u drugom mandatu Jos Manuel
Barroso, trebala je preuzeti du`nost jo{ 1.
novembra pro{le godine, ali je zbog neizvj -
esnosti s Lisabonskim ugovorom postupak
izbora nove Komisije kasnio. Podsjetimo
da je biv{i povjerenik za pro{irenje, Finac
Olli Rehn u novom sazivu zaduèn za
gospodarske i monetarne poslove, dok je
êh [tefan Fuele dobio resor pro{irenja.
(D. Savi})
OZBILJNE PRIPREME ZA
NOVI BUDET EU-a:
Jedna od najvanijih
obaveza Evropske
komisije u sljedeih pet
godina bit e priprema
budetskog okvira EU-a
za razdoblje od 2013. do
2020. godine, a rasprava
o tome poinje ve
sljedee godine
ma sedam potpredsjednika, a
da strankama desnog centra
Julija
Timo{enko
[tefan
Fuele
BUSINESS
Strane investicije u BiH 452 miliona eura
Crnogorski Mesopromet preuzeo zeni~ki Zmajevac
Strate{ki energetski projekt Italije i Crne Gore
Recesija potaknula {tednju stanovni{va
S ostvarenim prilivom direktnih stranih
investicija u iznosu od oko 452 miliona
eura, protekla 2009. godina bila je jedna od
najlo{ijih u posljednjoj deceniji. U po -
re|enju s godinom ranije, strane investici-
je u BiH pale su za oko 35 posto - sa 700
na 452 miliona eura. Sretna je okolnost da
je struktura direktnih stranih investicija jo{
uvijek povoljna, budu}i da je oko 40 posto
novca plasirano u proizvodnu djelatnost.
Samo u dva proizvodna pogona - u tuzlan-
skoj tvornici gra|evinskog materijala
Xella i zeni~koj tvornici plemenitih gasova
Messer - austrijski i njema~ki investitori
plasirali su preko 45 miliona eura. S ukup-
nim plasmanom od oko 78 miliona eura,
Austrija je ponovo preuzela lidersku pozi-
ciju ispred Slovenije sa 59, Njema~ke s 51,
i Turske s 47 miliona eura.
Prema dostupnim podacima Agencije
za promociju stranih investicija, geografski
raspored priliva stranih investicija izrazito
je nepovoljan i neujedna~en. Glavnina ino
kapitala (oko 70 posto) plasirana je u tri
najve}a industrijska i privredna bazena
(Sarajevo, Zenica, Tuzla), a skoro 90 posto
ukupnih stranih investicija u protekloj
godini realizirano je na podru~ju Fede -
racije BiH.
Pad stranih investicija dijelom se
moè objasniti i opravdati uticajem globa -
lne ekonomske krize, ali glavne razloge
ipak treba traìti u vladaju}im struktura-
ma BiH koje su stalnim sva|ama i rato-
bornom retorikom presudno doprinijele
pogor{anju politi~kog i sigurnosnog
ambijenta u BiH.
Priliv stranih investicija u 2010. godini
mogao bi biti vi{estruko ve}i pod uvjetom
da se makar djelimi~no ostvare opti -
misti~ne najave entitetskih vlada o aktivi-
ranju potencijala u elektroenergetskom
sektoru. Republika Srpska planira izgrad-
nju {est hidroelektrana na Bosni (izme|u
Doboja i Modri~e) za koje je koncesije
dobila norve{ka kompanija Technor
Energy Asa a Federacija BiH najavljuje
skoro raspisivanje tendera za izgradnju
nekoliko velikih hidro i termocentrala (HE
Vranduk, TE Tuzla, TE Kakanj...) ~ija vri-
jednost vi{estruko prema{uje ukupni nivo
stranih investicija ostvarenih u protekloj
godini. Osim toga, Vlada Federacije BiH
planira i skoru prodaju dràvnog kapitala u
sarajevskoj farmaceutskoj kompaniji Bo -
snalijek, za ~ije je preuzimanje i moderni -
zaciju interes pokazao ameri~ki farmaceut-
ski gigant Alvogen Group.
Obnovljena
proizvodnja u
Zmajevcu
Lider u mesoprera|iva~koj industriji
Crne Gore, bjelopoljska kompanija Meso -
promet, u privatnom vlasni{tvu tamo{njeg
poduzetnika Hilmije France, s uspjehom
je okon~ala projekat obnove i moderni -
zacije Zmajevca, nekada{njeg mesopre-
ra|iva~kog lidera na prostoru zeni~ke
regije. U novoosnovanoj kompaniji Zmaje -
vac-Franca, u ~ije je preuzimanje i mod-
ernizaciju crnogorski poduzetnik investi-
rao oko 5 miliona KM, uposleno je 40
novih radnika koji }e raditi u modernizira-
noj klaonici, u obnovljenim proizvodnim
halama za preradu mesa i u novoizgra -
|enom megamarketu s bogatom ponudom
mesnih prera|evina.
Nekada{nje dràvno preduze}e Me -
so promet u Bijelom Polju Franca je
preuzeo 1990. godine i u samo nekoliko
narednih godina uspio je preuzeti lidersku
poziciju na crnogorskom trì{tu. Zahva -
ljuju}i i obilatim poticajima crnogorske
vlade, Franca je razvio integralnu pro -
izvo dnju koja podrazumijeva uzgoj stoke
na vlastitim farmama, preradu mesa u
modernoj fabrici kapaciteta 3.600 tona, i
prodaju mesnih prera|evina u vlastitoj
mreì maloprodajnih objekata izgra|enih
diljem Crne Gore.
Ozbiljniji izlazak na regionalno trì{te
Franca je zapo~eo preko zeni~kog
Zmajevca, jedine kompanije te vrste na
{irem prostoru zeni~ke regije.
Pad stranih investicija
u BiH 35 posto
Priredio: ASIM METILJEVI]
IZLAZAK NA
REGIONALNO TR@I[TE
Crnogorski biznismen Hilmija Franca
preuzeo je zeni~ku tvornicu Zmajevac
NJEMA^KA
INVESTICAIJA U TUZLI
Xella International u Tuzli je izgradila
tvornicu gra|evinskog materijala
NJEMA^KA
INVESTICAIJA U TUZLI
Xella International u Tuzli je izgradila
tvornicu gra|evinskog materijala
Prije nekoliko dana Italija i Crna Gora potpisale su ugovor o
postavljanju visokonaponskog energetskog kabla izme|u Peskare
i Bara ukupne duìne 300 kilometara. Rije~ je o investiciji vrijed-
noj preko 700 miliona eura koja se na izravan na~in ti~e i BiH.
Postavljanje podmorskog kabla izme|u Italije i Hrvatske svo-
jevremeno je predlagao posljednji premijer biv{e Jugoslavije Ante
Markovi}, vlasnik kompanije Tehel, koja je imala ambiciozne
planove u elektroenergetskom sektoru. No, crnogorska vlada rea-
girala je brè, {to }e Crnoj Gori omogu}iti da postane zna~ajno
energetsko ~vori{te.
Osim Italije i Crne Gore, investicija se izravno ti~e i BiH, koja
jedina u regiji ostvaruje zna~ajan vi{ak elektri~ne energije.
Podmorskim kablom izme|u Peskare i Bara uglavnom bi se
izvozila struja iz BiH, mada bi struja tekla i u suprotom smjeru, iz
Italije u Crnu Goru. Italija, naime, ima manjak struje ali samo
tokom dana dok u no}nim satima, kada potro{nja padne i do 80
posto, ima golemi vi{ak s kojim ne zna {ta bi. Vi{ak no}ne jeftine
struje iz Italije otkupljivala bi Crna Gora, ali vjerovatno i BiH i ta
bi se struja koristila za no}ni rad pumpi u reverzibilnim hidrocen-
tralama ~ija je izgradnja planirana i u gornjem toku Neretve.
Podmorski kabel Peskara - Bar
Tokom prethodne recesijske godine, {tednja gra|ana BiH u
komercijalnim bankama uve}ana je za oko 150 miliona eura i
trenutno iznosi oko 2,8 milijardi eura. Recesija je op}enito
doprinijela opreznijoj potro{nji gra|ana pa je {tednja stanovni{tva
porasla u svim dràvama regije. Hrvatski gra|ani trenutno u
bankama drè oko 13 milijardi eura, dva puta vi{e od gra|ana
Srbije, ~iji su {tedni depoziti dostigli rekordan iznos od 6,2 mili-
jarde eura. No, hrvatski gra|ani najvi{e su i kreditno zaduèni -
ukupno oko 14 milijardi eura, {to je bezmalo 3 puta vi{e od
gra|ana Srbije koji trenutno bankama duguju oko 4,8 milijarde
eura. Trenutna zaduènost gra|ana BiH iznosi 3,1 milijardu eura i
za 150 miliona eura ve}a je od {tednih depozita.
Hrvati najtedljiviji i najzadueniji
VIZIONARSKI PLAN
Ideju o izgradnji
podmorskog kabla do
Italije prvi je lansirao
Ante Markovi}
GORA@DE U VANCOUVERU
Pred poetak Zimskih olimpijskih igara u kanadskom Vancouveru reporteri SB
posjetili su fabriku Bekto Precisa u Goradu u kojoj se ve godinama proizvodi
vrhunska ski oprema za vodee svjetske proizvoae skija; uz skijake
industrijske gigante goradanska firma i njen samozatajni vlasnik REDO BEKTO
poslovno surauju i sa vodeim svjetskim proizvoaima automobila,
Volkswagenom, Fiatom, Mercedesom
RED@O BEKTO Gora`danski partner najzvu~nijih
svjetskih skija{kih i automobilskih brendova
LIJEPO JE BILO U GORA@DU,
DOVI\ENJA U VANCOUVERU
PRIVREDNO
ÛDO U GORA@DU
Mjesto gdje se sklapaju
dijelovi za presti`ne
svjetske brendove
ski i auto industrije
K
oliko smo se radovili skija{kim uspjesi-
ma Bojana Kriàja, Mateje Svet,
Jureta Franka, a nisu nam bili mrski
ni uspjesi [ve|anina Ingemara
Stenmarka, toliko smo se radovali i
bili ponosni na ~injenicu da su najbolji svjet-
ski skija{i prije 20-30 godina skijali na tada
doma}oj dasci - Elanu,nekada{njem
poslovnom ~udu
iz slovena~kog gradi}a Be gunja.
Danas, dvadesetak godina
nakon raspada biv{e Ju -
goslavije i Elana, Bosa n ci i
Herce govci ipak mogu biti
ponosni na sve skija{e koji
skijaju na Atomic ovim,
Fischerovim i Vlklo vim
skijama na kojima su
Fischerovi i Markerovi vezovi
jer se dijelovi opreme ovih svjet-
ski poznatih ski brendova
proizvode u BiH. U gradu koji se
~esto zove i slijepim crijevom
Federacije - Gora`du, kompanija Bekto
Precisa ovim poslovima se, izme|u osta-
log, intenzivno bavi ve} desetak godina.
SARADNJA SA PRESTI@NIM
SVJETSKIM BRENDOVIMA
Suradnju sa proizvo|a~ima
ski opreme po~eli smo prije
desetak godina. Trenutno najintenzivnije
radimo sa Fischerom i Markerom, a pored
njih sura|ujemo i sa Vlklom i Atomicom.
Me|utim, Atomic vi{e nije onaj stari
Atomic. Ostao je brend, ali je tu kompaniju
preuzeo Salamon i sada radimo vezove za
njih, ali u puno manjim koli~inama u odnosu
na ranije, kaè nam menadèr prodaje Sanja
Muhi}, poja {njavaju}i kako je dvadesetak
radnika Bekto Precise uposleno na
izradi dijelova ski opreme za
renomirane svjetske bren-
dove. Me|utim, pro -
izvodnja dijelova za
ski opremu samo je
jedan od proizvod-
nih segmenata
kojim se bavi Bekto
Pre cisa. Naime,
vo za~i luk-
suznih automo-
bila presti`nih
marki kao {to su
Ferrari, Audi,
BMW i Vo l -
kswagen, kada pa le svjetla, daju `migavac,
ili aktiviraju bri sa~e, te{ko da mogu znati
da su ti prekida~i i ru~ice proizvedeni u
Bekto Precisi koja se bavi proizvodnjom
dijelova za automobilske komandne table.
Pored toga, Bekto Precisa proizvodi i plas-
ti~ne dijelove za Wabco ko~ione sisteme
koji se ugra|uju u renomirane marke auto-
mobila, primjerice njema~ki Mercedes.
Istovremeno, Bekto Precisa za britansku
kompaniju Mosdorfer pravi sklopke za
niskonaponsku i srednjenaponsku elek-
trodistributivnu mreù.
POUZDANOST I KVALITET, GARANT
USPJE[NOG POSLOVANJA
Za nepunih pet godina, koliko postoji
kompanija Bekto Precisa, imena i me|una-
rodni ugled koji uìvanju njihovi poslovni
partneri i kupci, najbolje svjedo~e o uspje-
hu ove gora`danske kompanije. Bekto
Precisa prostire se na blizu 30 hiljada kva -
dratnih metara. Napravljena je upravna
zgrada, alatnice, proizvodni pogoni, a
trenutno zapo{ljavamo oko 260 radnika,
kaè Sanja Muhi}, kojoj je ipak najdraà menza
iznad koje su napravljeni apartmani u kojima
odsjedaju strani poslovni partneri, a koji su
uglavnom zauzeti jer Bekto Precisa izvozi 95
posto svojih proizvoda.
Optere}eni vje~itim problemom javnih
nabavki i raspisivanjem tendera u na{oj
ze mlji, potpuno smo smetnuli s
uma da strane privatne,
47
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
SVJETSKI BRENDOVI BEKTO PRECISE
POSLOVNO-PROIZVODNO CARSTVO
Zgrada uprave i proizvodne hale Bekto Precise
RED@O BEKTO
Biznismen sa
me|unarodnom
reputacijom

GORA@DE U VANCOUVERU
Srce Bekto Precise je alatnica gdje se proizvodi alat visokog
kvaliteta za brizganje plasti~nih i livenih dijelova najvi{eg kvaliteta
i preciznosti izrade. Sve ma{ine povezane su sa radnim stanica-
ma, odnosno kompjuterima koji koriste TopSolid i AlphaCAM sis-
teme programiranja, odnosno konstruisanja. O tome nam je ne{to
vi{e rekao inìnjer Miroljub Mi~evi} iz Kragujevca koji se prije tri
godine zaposlio u Bekto Precisi. Moj posao i posao mojih kole-
ga jeste da na osnovu trodimenzionalne konstrukcije alata, ili
kalupa, softverski projektujemo tehnologiju, odnosno pro-
gramiramo ma{ine koje }e razli~itim tenikama napraviti alate,
odnosno kalupe, kaè Mi~evi}. On je karijeru programera za
konstrukciju alata po~eo prije vi{e od 20 godina u kragujeva~koj
Zastavi. Ovim poslovima bavim se vi{e od dvadeset godina i
mogu vam re}i da su alatnice Bekto Precise bez konkurenci-
je vode}e na prostoru Balkana, kaè Mi~evi}. Pored Mi~evi}a,
za Bekto Precisu radi i privatna firma Konstruktivni biro iz
Kragujevca, koju su nakon propasti Zastave osnovali inìnjeri
Rade Milojevi} i Branko Dre{evi}. Osnovali smo biro koji
pruà usluge za konstrukciju alata. Me|utim, jedini na{ klijent
je Bekto jer nam daje toliko posla da nemamo ni vremena, ni
potrebe da radimo i za druge, kaè Dre{evi}.
STRU^NA POMO] IZ KRAGUJEVCA
Strunjaci iz kragujevake Zastave na privremenom
radu u Goradu
REITING KOMPANIJE: Kompanija dolazi do poslova i ugovora preko poznanstava
koje je vlasnik Redo Bekto stekao bavei se ovim poslovima preko trideset godina
IN@INJERSKI KUTAK
Programeri koji softverski
upravljaju ma{inama
1.
2.
3.
mu lti nacionalne kompanije ne raspisuju ten-
dere nego ugovore sklapaju sa poznatim i
pouzdanim partnerima. Stoga i ne
iznena|uje {to je na na{e pitanje da li je
Bekto do unosnih poslova do{ao kroz ten-
derske procedure Sanja Muhi} odgovorila
odri~no. Kompanija dolazi do poslova i
ugovora preko poznanstava koje je vlasnik
Redò Bekto stekao bave}i se ovim
poslovima preko trideset godina. Kada je
firmu iz Austrije preselio u BiH, kupci su
do{li za njim. U ovoj bran{i svako zna
svakog i ~esto se desi da nas na{i poslovni
partneri predloè drugim kompanijama
koje stupe s nama u kontakt i tako se posao
{iri. Lan~ano, obja{njava Sanja Muhi}.
Sude}i prema veli~ini i obimu po -
slovnog carstva koje je Bekto izgradio za
kratko vrijeme, ~ini se da lancu nema
kraja. Ali, kako Redò Bekto vje{to izbje-
gava novinare, njegovi suradnici isto
toliko vje{tine izbjegavaju odgovoriti na
pitanja koja se ti~u finansija. Tako su sva
na{a pitanja o dosada{njim ulaganima,
godi {njem prometu, finansijskoj dobiti i
poslovanju firme ostala bez odgovora.
Me|utim, ako se zna da firma zapo{ljava
260 radnika, da se prostire na 30 hiljada
kvadratnih metara u pet, {est no -
voizgra|enih objekata u kojima je
smje{teno osamdesetak najsavremenijih
ma{ina japanskog proizvo|a~a Okuma, te
ameri~kog Hassa i Ingersolla, jasno je da
se investicije mogu mjeriti u desetinama
miliona maraka.
49
SVJETSKI BRENDOVI BEKTO PRECISE
Vlasnik Bekto Precise Redò Bekto,
prema rije~ima Sanje Muhi}, nije sklon raz-
govoru sa novinarima. Bektu ne}ete
mo}i vidjeti. On je od onih ljudi koji se ne
vole pojavljivati u javnosti, odnosno u
medijima. ôvjek vi{e nego dobro radi
svoj posao, ali ne èli se eksponirati na
takav na~in, rekla nam je Muhi}eva kada
smo zatraìli razgovor sa njenim {efom.
Ipak, poznato je da je Redò Bekto karijeru
po~eo ranih sedamdesetih godina pro{log
stolje}a najprije u Njema~koj, a zatim u
Austriji gdje je osnovao privatnu firmu Bekto
Gmbh. za izradu ma{inskih alata - kalupa
za preradu plasti~nih masa. Nakon dva
neuspjela prijeratna poku{aja da ste~eno
iskustvo i zara|eni kapital investira u rodno
Go ra`de, uspjelo mu je to 1996. godine.
Bektina firma Bekto Gmbh. ulazi u zajed-
ni~ku, joint venture firmu sa gora`danskom
Pobjedom. Kako Pobjeda nije mogla pratiti
nova ulaganja Bekte, 1999. godine, kanton-
alna Agencija za privatizaciju prihvatila je
ponudu firme Bekto i tako je nastala kom-
panija Bekto Internacional. Privatizacijski
ugovorene obaveze, zapo{ljavanje 30
novih radnika i ulaganje 5,7 miliona KM u
opremu, su ispunjene. Kona~no, Redò
Bekto 2005. godine osniva kompaniju
Bekto Precisa, koja se bavi proizvodnjom
alata za brizganje plastike, obojenih metala,
kombinacije plastike i metala, kao i
plasti~nih i livenih dijelova, a Bekto
Internacional prodaje svom poslovnom
partneru iz Njema~ke, firmi Emka koja se
bavi proizvodnjom brava i zaptivnih meha-
nizama s kojom Bekto Precisa jo{ uvijek
odràva dobru poslovnu saradnju.
TRE]A SRE]A
Redo Bekto izbjegava novinare i
ne voli javno eksponiranje
BEKTO PRECISA
Upravna zgrada
PROIZVODNI ASORTIMAN
1., 2., 3. i 6. Od proizvodnje alata do
auto-prekida~a; 4., 5., 7. i 8. gotovi proizvodi:
ski atomic, glava volana BMW-a, markerski
vezovi i plasti~ni crijep
5.
6.
7.
8.
4.
D
ubai, ~udo od grada sa najve}im i
najvi{im hotelom na svijetu, Burj
Al Arabom, jedinim sa sedam
zvjezdica, poluotokom u obliku
palme, nestvarnim podvodnim
hotelom, trgova~kim megacentrima, dobio
je i najve}u stanicu metroa na svijetu. Prije
nekoliko mjeseci, predstavljaju}i jedin-
stven metro sistem, Dubai je ponovo sve
ostavio bez daha - tada je, naime, ovdje
otvorena dionica podzemne èljeznice
(ina~e, prve u nekoj zemlji Perzijskog zalj -
eva) sa najduìm vozom bez voza~a na svi-
jetu.
ODLAZAK IZ SARAJEVA
Pu{tena je u promet na simboli~an
datum (9. 9. 2009.), u trenutku kada je
divovski sat otkucao 9 sati i 9 minuta na
stanici uz jedan od najve}ih trgova~kih cen-
tara u Dubaiju. Kod nas je, me|utim, ostalo
potpuno nepoznato da je Sarajlija Boran
Aga{ton dizajn direktor ovog impresivnog
projekta.
OSMO SVJETSKO ÛDO
Pi{e: DANKA SAVI]
Prije pet mjeseci u
Dubaiju, poslovnom
sjeditu Bliskog istoka,
na spektakularan nain je
puten u promet najluk-
suzniji i najskuplji metro
na planeti; novinarka
SB otkriva da je idejni
tvorac Dubai metroa
Sarajlija BORAN
AGOTON, danas jedan
od najtraenijih svjetskih
arhitekata, koji prvi put
govori za medije u BiH
BORAN AGO[TON, S
KOJI JE ZADIVIO
Ago{ton posljednjih osam godina radi
za drugu svjetsku arhitektonsku kompaniju
Adeas koja nudi konsultantske usluge
arhitekture, enterijera, masterplaninga i
urbanog dizajna u Aziji, Bliskom istoku,
Evropi i Americi. Sa ~etrdeset jednim ure-
dom u svijetu, prisutni su na svim konti-
nentima osim u Australiji. Oti{ao sam
prije rata iz Sarajeva, 1990. godine..., kaè
u razgovoru za SB.
Danas iza sebe ima devetnaest godina
me|unarodnog iskustva. Njegov je put iz
Sarajeva i{ao preko Australije do Azije.
Nakon {to sam prije dvadeset godina emi-
grirao u Australiju, gdje sam boravio dvije
i po godine, preselio sam se u Singapur i
tamo ostao osam i po godina. Potom sam
oti{ao za Indiju na godinu dana, pa iz Indije
u Hong Kong tri i po godine, zatim ponovo
u Singapur, odakle sam i stigao u Dubai,
kaze Aga{ton.
Dubai, nekada samo grad ribe i {koljki,
po~eo je rasti kada su otkrivena ogromna
SARAJLIJA KOJI JE DIZAJNIRAO DUBAI METRO
Dizajner
najluksuznijeg
i najmodernijeg
metroa na svijetu
koji je kotao
8 milijardi dolara
SARAJLIJA
SVIJET
PROJEKT KOJI JE ZADIVIO SVIJET
Metro Dubai je najduì potpuno
automatizirani èljezni~ki sistem sa 47
stanica, uklju~uju}i i 8 podzemnih
RESPEKTABILNO
INTERNACIONALNO
ISKUSTVO
Pedesetogodi{nji
Sarajlija Boran Ago{ton
posljednjih osam godina
radi za Adeas, drugu
svjetsku arhitektonsku
kompaniju koja ima
~etrdesetak ureda u Aziji,
na Bliskom istoku, u
Evropi i Americi
51
nalazi{ta nafte, a od 1990. u njemu se grade

~udesni arhitektonski oblici, umjetni otoci,
neboderi s rotiraju}im stanovima, blje{tavi
trgova~ki centri...
Zahtjevi u vezi sa dizajnom podzemne
èljeznice kakvu do sada svijet nije vidio
svodili su se na slijede}e: njen je oblik tre-
bao odraàvati povijest i kulturu grada, a uz
to da bude funkcionalan i siguran. Nakon
stotine skica i ~etiri godine izgradnje, niklo
je novo svjetsko arhitektonsko ~udo, idejni
projekat ~etiri kompanije koje predvodi
Mitsubishi Heavy Industries.
Od po~etka sam bio dizajn direktor
projekta i bio sam u potpunosti uklju~en u
dizajn na terenu, kao i dizajn podzemnih
stanica. Vodio sam tim od 35 ljudi,
obja{njava Aga{ton. On je organizirao i
koordinirao jezgro tima, sa sjedi{tem u
OSMO SVJETSKO ÛDO
Metro Dubai je najduì potpuno automatizirani èljezni~ki sis-
tem na svijetu sa 47 stanica, uklju~uju}i i 8 podzemnih. Vlasti se
nadaju da }e upotreba metroa smanjiti gustinu saobra}aja u gradu
gdje je vi{e od milion vozila saobra}alo krajem 2008. godine, {to
je jedno vozilo na dva stanovnika. Po~etna cijena podzemne
èljeznice bila je 4,4 milijarde dolara kada je projekt krenuo 2005.,
a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi. Samo proizvodnja luk-
suznih vozova ko{tat }e 456,2 miliona ameri~kih dolara, a cijeli
pogon (koji uklju~uje Zelenu, Ljubi~astu, Modru i @utu liniju i koji }e
u cijelosti biti dovr{en 2020. godine) prevozit }e 1,2 miliona putni-
ka dnevno i ko{tat }e oko 125 miliona dolara godi{nje. Sve linije
zajedno, kada budu dovr{ene, pokrivat }e preko ~etiri stotine kilo-
metara pruge.
ASTRONOMSKE CIFRE
Metro Dubai kotao je fantastinih 7,6 milijardi
dolara!!!
NAJBOLJA, NAJSKUPLJA, NAJVE]A
Po~etna cijena podzemne èljeznice bila je 4,4 milijarde dolara
kada je projekt krenuo 2005., a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi
NAJBOLJA, NAJSKUPLJA, NAJVE]A
Po~etna cijena podzemne èljeznice bila je 4,4 milijarde dolara
kada je projekt krenuo 2005., a s vremenom je prema{ila 7,6 milijardi
PRIZOR KAO IZ BAJKE
Nakon stotine skica i ~etiri godine izgradnje, niklo je novo svjetsko
arhitektonsko ~udo, idejni projekat ~etiri kompanije koje predvodi
Mitsubishi Heavy Industries
VELIKI ARHITEKTONSKI IZAZOV
Metro Dubai je trebao imati oblik koji odraàva povijest i
kulturu grada, a uz to da bude funkcionalan i siguran
OD RIBARSKOG NASELJA DO SVJETSKE METROPOLE
U Dubaiju se u posljednje tri decenije grade ~udesni arhitektonski oblici,
umjetni otoci, neboderi s rotiraju}im stanovima,
blje{tavi trgova~ki centri...
VELIKI POSLOVNI IZAZOV: Jedan od najveih izazova rada na tako velikom

projektu jeste koordinirati geografski raspren dizajnerski tim. Ali, to je priroda
meunarodne arhitektonske prakse
Hong Kongu, a kasnije nadzirao dizajnerski
tim iz Singapura, gdje su i razvijene klju -
~ne ideje za Dubai metro projekat. Jedan
od najve}ih izazova rada na tako velikom
projektu jeste koordinirati geografski
raspr{en dizajnerski tim. Ali, to je priroda
me|unarodne arhitektonske prakse - vi ste
stru~njaci u razli~itim sektorima u uredima
{irom svijeta, i morate znati objediniti,
okupiti na jednom mjestu njihov rad,
dodaje Ago{ton.
ÛDO U DUBAIJU
Metro ima dvije glavne linije, pored
prve pu{tene u promet - crvene, ima i
zelenu, koja }e biti pu{tena u rad tokom ove
godine. Deset od 29 stanica prve linije duge
52 kilometra otvoreno je prije nekoliko
mjeseci za saobra}aj.
Crvena linija nove èljeznice u Dubaiju,
duga pedesetak kilometara, ima posebne
odjeljke za ène i djecu, sa zlatnom klasom
za gospodu i srebrnom klasom za obi~an
svijet, sa dizajniranim podovima i brzinom
kojom }e se cijela kilometraà mo}i pre}i
za samo jedan sat, s kapacitetom prijevoza
32.000 putnika na sat.
San je postao realnost. Mislim da je
pokretanje metroa specijalan doga|aj. To je
kao kada je prvi avion Emirata poletio i
kada je prvi kontejner stigao u luku
Rashid, ovako je {eik Mohamad u luk-
suznom vagonu kojim je iz trgovinskog
centra oti{ao do aerodroma opisao otvaranje
prvog di j el a met roa u Dubai j u.
[eik Rashid bin Saed al-Maktum, prvi
po~asni putnik novog voza, poni{tio je
voznu kartu koja mu je posluèna na sre-
brenom pladnju i zatim je s uglednim
zvanicama krenuo u prvu vo`nju. Na stani-
ci Al-Ittihad u sredi{tu grada {eik je u kap-
sulu pohranio tajnu poruku za budu}e
nara{taje, koja }e biti otvorena poslije 37
godina.
Pored najduèg voza na svijetu kojim ne
upravlja ma{inovo|a, sa vagonima prve
klase, vagonima rezervisane za ène i
djecu, te stanicom sa mno{tvom luksuznih
butika i radnji, Dubai je poznat po tome {to
ima najve}u kulu na svijetu, najve}a
vje{ta~ka ostrva, te najve}e trgova~ke cen-
tre na Srednjem istoku.
53
SARAJLIJA KOJI JE DIZAJNIRAO DUBAI METRO
Vi{e nego zadovoljan rezultatima rada
na projektu Metro Dubai, Ago{ton se
ubrzo uhvatio u ko{tac sa novim izazovima
- Hard Rock hotel u Abu Dabiju koji ima 36
spratova, jo{ dva objekta u Dubaiju, koja
su trenutno na ~ekanju, te jedna stanica
metroa u Torontu. Njegova kompanija
Adeas je u me|uvremenu otvorila prvi ured
i na prostoru nekada{nje Jugoslavije. U
uredu u Beogradu sada imamo angaì -
ranih osam ljudi. Za sada je to dovoljno.
U principu, ako bude nekih projekata u
Sarajevu, ko zna, mo`da i tu otvorimo
ured, dodaje on.
PLANOVI BORANA AGO[TONA
Za sada nema zanimljivih projekata
u Sarajevu
SIGURNA I AUTOHTONA
GRAEVINA: Oblik
metroa trebao je
odraavati povijest i
kulturu grada, a uz to da
bude funkcionalan i
siguran
RAZNOLIKA PONUDA
Podzemna èljeznica u Dubaiju
opremljena je vagonima prve klase,
vagonima rezervisanim za ène i
djecu, te stanicom sa mno{tvom
luksuznih butika i radnji
RAZNOLIKA PONUDA
Podzemna èljeznica u Dubaiju
opremljena je vagonima prve klase,
vagonima rezervisanim za ène i
djecu, te stanicom sa mno{tvom
luksuznih butika i radnji
NOVI POSLOVNI PODUHVATI
Jedan od projekata na kojima trenutno
radi Ago{ton je i hotel u Abu Dabiju
P
ro{le srijede na tribinama Gradske
dvorane u Kaknju natiskalo se
gotovo 1.200 posjetitelja. Me|u
njima predsjedavaju}i Predsje d -
ni{tva BiH @eljko Kom{i}, do -
predsjednik Zastupni~kog doma Parla -
menta BiH Niko Lozan~i}, ministri Vlade
Zeni~ko-dobojskog kantona... Svi oni
bodrili su odbojka{e Kaknja u utakmici
~etvrtog kola evropskog Challenge kupa
protiv mo}ne italijanske Perugie. Kakanj je,
o~ekivano, izgubio me~, klub iz najja~e
odbojka{ke lige svijeta bio je prejak za njih,
no odbojka{i Kaknja i dalje se nadaju sport-
skom ~udu kakvo se de{ava jednom u neko-
liko desetlje}a.
ITALIJANI SA DRUGE PLANETE
Ako i ne uspiju, ostat }e bh. ekipa koja
je ove sezone napravila najvi{e u evrop-
skim takmi~enjima, jer niti jedan na{ tim
nije uspio plasirati se u ~etvrto kolo evrop-
skih kupova. Osim odbojka{a Kaknja i
nogometa{a Sarajeva, svi ostali su svoje
ambicije okon~ali ve} u kvalifikacijskim
pretkolima.
Odbojka u Kaknju ima kratku, ali
uzbudljivu historiju. Sve je po~elo 1976.
godine kada je osnovan klub koji je, uz na-
ravno neprikosnovene nogometa{e, odmah
EVROPA U TRI SETA
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Plasmanom u etvrto kolo evropskog Challenge kupa, odbojkai Kaknja
ostvarili su najvei poslijeratni uspjeh bh. odbojke; reporteri SB-a posjetili su
igrae i vodstvo kluba neposredno pred njihov odlazak na uzvratnu utakmicu
Kupa u Italiji kako bi pokuali otkriti tajnu njihovih odlinih igara
HLJEBA I ODBOJKE
Pobjedama u euro kupovima
odbojkai Kaknja postali su
najuspjenija ekipa u BiH
bio prihva}en u cijelom gradu. Kakanjci su
bili drugoliga{i, a neposredno pred rat dali
su i predsjednika Odbojka{kog saveza
Jugoslavije. Ivica Tvrtkovi}, tada prvi
~ovjek kluba, dobio je mandat predsjednika
Saveza biv{e dràve i to je mjesto trebao
preuzeti u aprilu 1992. godine. No, rat ga je
sprije~io u tome, u Beograd nikada nije
oti{ao, ali njegov klub nije prestajao igrati
utakmice niti u najteìm danima agresije na
BiH. Kakanjci su 1994. godine osvojili prvi
odbojka{ki Kup Bosne i Hercegovine, a
nakon toga su, zajedno sa odbojka{ima
sarajevske Bosne, koji su se sedam dana
spremali u njihovoj dvorani, otputovali na
prvo odbojka{ko prvenstvo koje je igrano u
Tuzli. Pokazalo se kako su bili dobri
doma}ini, Sarajlije su na turniru u Tuzli
osvojile prvi naslov prvaka nezavisne BiH.
Kakanj je u proteklih petnaest godina osam
puta bio prvak dràve, tim je uspjesima
dodao jo{ i 11 naslova osvaja~a Kupa, no
nikada nije bio u teòj situaciji kao jesenas.
Recesija je èstoko udarila na vrata kluba,
dotada{nje rukovodstvo se povuklo, tim su
napustili standardni prvotimci. U svega
desetak dana iz kluba su redom odlazili
reprezentativci BiH Dalibor Mi~i}, Almir
]uran, Dejan Pelemi}, Makedonci Viktor
Zafirov i Nenad Dimitrievski... Po~etak
sezone do~ekali su sa svega tri igra~a u
timu, ali dolaskom novog predsjednika
Fadila [olbi}a konsolidirali su se, na{li
sponzore i doveli igra~e sa kojima su
hrabro u{li u sezonu. Klubu kojem su
mnogi predvi|ali raspad uspjelo je da u
svega nekoliko mjeseci do|e do ~etvrtog
kola odbojka{kog Challenge kupa. Nama
je jedini, ali i najve}i cilj ove sezone bio
pobijediti Vojvodinu u Challenge kupu,
pri~a Almir Begi}, trener odbojka{a
Kaknja. Vojvodina je tri puta prvak Srbije,
zemlje ~ija je reprezentacija mo`da i
najbolja na svijetu i za nas je ve} to pred-
stavljalo historijski uspjeh. E, kada smo
pro{li Vojvodinu, tada smo shvatili da
zaista imamo dobru ekipu s kojom moèmo
ne{to napraviti u Evropi. Koliko je veliki
uspjeh odbojka{a Kaknja ove sezone u
Evropi, mo`da i najbolje govori ~injenica
kako je ekipa kompletirana kada je bh.
prvenstvo ve} uveliko po~elo, a da su igra~i
dolazili onako kako se slagala finansijska
konstrukcija tima. Ekipu je, tako, trebao
poja~ati jo{ jedan stranac, srednji bloker iz
Dominikanske Republike, no od njega se
odustalo jer nije mogao, zbog dokumenata,
dobiti vizu i radnu dozvolu. Mi smo uspj -
eli da napravimo budèt od nekih 400-500
hiljada maraka, kaè predsjednik [olbi},
poja{njavaju}i kako najvi{e novca u klub
ulaù op}inske vlasti, zatim Vlada Zeni~ko-
dobojskog kantona, veliki sponzori poput
BH Telecoma ili Heidelberg cementa, kao i
mno{tvo malih, lokalnih sponzora.
Mo`da je to za na{e uslove veliki novac,
ali kada znate da Perugia ima godi{nji
budèt od 11 miliona maraka, jasno je s
kako smo s malim ulaganjima uspjeli ove
sezone pobje|ivati u Evropi. Prije
Italijana, Kakanjci su u Challenge kupu
pobijedili srbijansku Vojvodinu i ma|arski
Kaposvar. Kada im je `rijeb donio jake
Italijane, znali su da se njihova evropska
avantura bliì kraju. Perugia je za nas pre-
jaka, ali smo pokazali da ni mi nismo nima-
lo lo{i, jer su Italijani morali stisnuti do
kraja kako bi nas pobijedili u toj utakmici,
kaè trener Begi}. Jednostavno, Perugia je
za nas druga planeta. Da slikovito pojas-
nim, igrati sa njima je isto kao kada bi u
Evropskoj ligi Sarajevo ili @eljezni~ar za
protivnika dobili Udinese ili Sampdoriju. I
opet smo se uspjeli dobro nositi, imali smo
ih u prvom setu, trebala su nam samo dva
poena, ali imali smo dvije male gre{ke koje
su oni iskoristili, jer oni takve stvari ne
pra{taju.
ODBOJKA[I IZ LEDENE DVORANE
Odbojka{i Kaknja zbog svojih su
izvanrednih igara ove sezone glavna tema
svih razgovora u ovom gradu, ali i u ostatku
zemlje. Kubanac Jorge Luis Hernandez
trenutno je najpopularnija osoba u ovom
dijelu zemlje, Gradska dvorana je puna
kada odbojka{i igraju evropske me~eve, na
utakmicama bh. prvenstva okupi se i po 500
navija~a. Ali, iako su im gosti na evropskim
utakmicama najvi{i dràvni zvani~nici,
iako im na noge dolaze najpoznatije ekipe
Evrope, odbojka{i Kaknja se suo~avaju sa
velikim, kazat }emo, tipi~no bosanskim
problemima. Naime, u danima kada su led i
niske temperature okovali BiH, u dvorani
nema grijanja. Zbog duga od {est hiljada
maraka preduze}u Kakanj sport koje gaz-
duje dvoranom i skija{kim centrom na
55
OK KAKANJ, NAJBOLJI BH. IZVOZNI PROIZVOD
EUFORIJA U KAKNJU: Kakanj nikada nije bio
jedinstveniji nego ovih dana. Cijela regija pria o
utakmicama, prati se sve to je u vezi sa igraima, na
utakmicama smo imali navijae ak iz Buima
Almir Begi}
i Fadil [olbi}
GRADSKA
DVORANA U KAKNJU
Zbog duga za grijanje od 6.000 maraka
odbojka{i Kaknja sve svoje utakmice
igraju u ledenoj dvorani
obli`njim Ponijerima isklju~eno je grija-

nje, pa je prvo pitanje koje igra~i postave
kada do|u na trening ili utakmice: Radi li
agregat? A agregat je naprava koju je
prona{l o i van dvorane i nst al i ral o
rukovodstvo kluba, naprava koja toplim
zrakom napuni dvoranu, {to je dovoljno za
jedan sat bez smrzavanja. Ako utakmica ili
trening potraje duè, onda se radi u zim-
skoj opremi. I pored svega toga, Kakanj
nikada nije bio jedinstveniji nego ovih
dana, ponosno }e predsjednik [olbi}.
Cijela regija pri~a o utakmicama, prati se
sve {to je u vezi sa igra~ima a koliko ljudi
po{tuju ono {to smo napravili, pokazuje i
to da smo na utakmicama imali navija~e
~ak iz Buìma. Zbog toga su Kakanjci
ve} sada po~eli sa pripremama za narednu
sezonu i evropske izazove. Neposredno
pred utakmice sa Perugiom kao savjetnik
je angaìran Edin Bakovi}, nekada{nji
odboj ka{ki r epr ezent at i vac Bi H i
Hrvatske, biv{i trener Kaknja. Iako u
Br~kom ima {kolu odbojke, Bakovi} je
pristao do}i u svoj nekada{nji klub i
pomo}i treneru Begi}u kako bi ekipu {to
bolje spremili za utakmice sa Italijanima,
ali i za idu}u sezonu. A da njihov opti-
mizam nije bez temelja, jasno je i iz raz-
govora sa predsj edni kom Perugi e,
neposredno prije me~a. Naime, na zajed-
ni~koj ve~eri, Kakanjci su se na{alili pa
zamolili Italijane da im puste jedan set.
No, predsjednik Perugie kazao im je: Ne
znam za{to to traìte. Vi imate odli~nu
ekipu. Igraju vam Hernadez, Abdel
Zol ot a. . . Mi smo ut akmi cu sa vama
shvatili veoma ozbiljno. Nakon Perugie i
utakmica Challenge kupa, Kakanj }e nas-
taviti igrati sa evropskim protivnicima.
Legenda na{e i hrvatske odbojke, svjetski
priznati stru~njak Rade Malevi}, odu{evlj -
en njihovim ovosezonskim igrama i rezul-
tatima, ponudio je stru~nu pomo}.
Rezultat je i prijateljska utakmica protiv
odbojka{a zagreba~ke Mladosti, koje sa
klupe predvodi upravo Malevi} i koja }e
se igrati na prolje}e u Zagrebu.
EVROPA U TRI SETA
Sa kubanskom odbojka{kom reprezentacijom nastupio je na
Olimpijskim igrama u Atlanti. Godinu dana kasnije, oti{li su na
turnir u Belgiji. Poslije turnira Jorge Luis Hernandez je sa {estori-
com suigra~a i predsjednikom Odbojka{kog saveza Kube, napus-
tio hotel u kojem su bili smje{teni, sjeo na voz i oti{ao na Italiju.
Znao je da se vi{e ne smije vra}ati na Kubu, barem ne dok je na
vlasti reìm Fidela Castra, no èlja za ìvotom bila je ja~a. Ve}
deset godina nisam vidio svoju porodicu. Kada jednom ode{
sa Kube, vi{e nema povratka. Porodici se javim s vremena na
vrijeme, kaèm im gdje sam, gdje igram, kako mi je i to je sve.
Nismo se dugo vidjeli, ali nadam se da }e se i to brzo promi-
jeniti, da }e se Castrov reìm brzo sru{iti. Sve {to mogu je
~ekati da se stvari tamo promijene. Igrao sam za reprezentaci-
ju, ali nisam imao ni{ta, ni novca ni perspektive i zato sam se
odlu~io oti}i. Kada si vani, ima{ mnogo vi{e mogu}nosti.
Igram odbojku, imam svoj privatni biznis. Moja porodica ìvi
od onog {to im po{aljem, tako da je i njima bolje {to nisam na
Kubi, kaè Luis i dodaje: Sve {to ljudi na Kubi rade jeste da
piju. Samo piju kako bi zaboravili kako ìve, a to ja nisam
èlio. Deset godina nakon bijega iz Belgije, Hernandez igra u
Kaknju, na{em najuspje{nijem odbojka{kom klubu. Najve}a je zvi-
jezda tima koji }e i ove godine osvojiti bh. prvenstvo i Kup, koji sa
velikim uspjehom igra u Challenge kupu. Bio sam isprepadan,
nisam znao {ta me ~eka. Jednog me je dana nazvao menadèr
i kazao mi da ima za mene klub u Bosni. Pitao sam ga da li je
lud, {ta da radim u Bosni, u zemlji u kojoj je bio rat. No, on mi
je pojasnio da je sve to davna pro{lost, da se u zemlji ìvi nor-
malno. Kada sam do{ao sa suprugom, shvatio sam da je
zemlja prekrasna i da nema nikakvih problema. Nisam se
nimalo pokajao, pri~a nam Hernandez. Prije dolaska u Kakanj,
Hernandez je igrao u nekoliko evropskih klubova, u Argentini ~ije
dràvljanstvo ima. Stalna adresa mu je u {panskim Tenerifama,
gdje sa suprugom Jennifer ima i privatni biznis. Izme|u Bosne i
Kube nema velikih razlika, obja{njava Hernandez. Kada si na
Kubi, mora{ ostati tamo, nema izlaska, nema putovanja...
Kada si Bosanac, treba{ vizu kako bi otputovao negdje. Tako
da ìvimo otprilike sli~no. Ipak, razlika je velika kada je odboj -
ka u pitanju. Na Kubi nema klubova, samo reprezentacije. Ako
si dobar u juniorima, postaje{ seniorski reprezentativac. Ako
nisi, ide{ ku}i i traì{ ne{to ~ime }e{ se baviti i od ~ega }e{
ìvjeti. Ovdje je druga~ije, ovdje ima{ vi{e mogu}nosti. Luis
uìva u Bosni, kada nije na treninzima i utakmicama, sve svoje slo-
bodno vrijeme provodi krstare}i zemljom sa suprugom. Stalno
smo u Sarajevu na }evapima, u Mostaru, Zenici... Lutamo,
slikamo i razgledamo. Zemlja je prekrasna, zaista uìvamo.
Ipak, postoji ne{to {to mu u Bosni smeta, a to je kvalitet
odbojka{ke lige. U Bosni se igra dobra odbojka, ali je problem
{to u zemlji postoji samo jedan dobar klub a to je Kakanj.
Nama je lako igrati prvenstvo, jer nemamo ozbiljnu konkuren-
ciju. Treba vi{e uloìti u ostale klubove kako bio oja~ali, kako
bi doveli bolje igra~e, mo`da ~ak i strance i onda bi liga bila
puno zanimljivija, kaè Hernandez, dodaju}i da jo{ uvijek nije
odlu~io ho}e li ostati u Kaknju i naredne sezone. Ne znam {ta }e
se de{avati. Imam tri dobre ponude iz Evrope, ali nisam sigu-
ran ho}u li ih prihvatiti. Ovdje mi je dobro, ljudi su dobri
prema meni, lijepo ìvimo. Volim Kakanj jer je to moj prvi klub
u Bosni i osta}u ovdje do kraja sezone. Za ostalo }emo vidjeti,
ima za to jo{ dosta vremena.
JORGE LUIS HERNANDEZ, KUBANAC U KAKNJU
Izmeu nas nema razlike, i vi i mi ivimo zatvoreni
JORGE LUIS
HERNANDEZ
Bilo me je strah
kada sam dobio ponudu
iz Bosne; brzo sam se
uvjerio da nisam
pogrije{io kada
sam do{ao ovdje
P
ri~a o Muzeju Sarajeva po~ela je
jednog davnog marta, 1949. go -
dine, u potkrovlju sarajevske
Vije }nice. Ugledne Sarajlije, ja -
vni i kulturni radnici, pokrenuli su
inicijativu za osnivanje institucije koja }e
~uvati (i sa~uvati) bar jedan dio burne, zan-
imljive istorije Sarajeva - od osmanskih os -
vaja~a, preko austrougarskog perioda pa do
Drugog svjetskog rata, nakon kojeg je grad
po~injao novi ìvot i razvoj. U trenutku
osnivanja, Muzej Sarajeva raspolagao je
skromnim inventarom: dva radna stola,
dvije stolice i ormar za knjige. [est deceni-
ja kasnije, u okviru ove ustanove postoji
~ak {est muzejskih objekata sa stalnim
postavkama, te deset tematskih zbirki.
ARHEOLOGIJA, ETNOLOGIJA, ORIJENT...
Cijela protekla godina je za uposlenike
Muzeja Sarajeva bila u znaku obiljeàvanja
60-godi{njeg jubileja. Sve je po~elo za vri-
jeme festivala Sarajevska zima, uz pre -
zentaciju muzejske kolekcije Bjela{nica.
Na Svjetski dan muzeja, 18. maja, odràna
je izlo`ba izdava~ke djelatnosti Muzeja,
promovirani su Prilozi za prou~avanje his-
torije Sarajeva broj 5 i 6, u okviru
Ba{~ar{ijskih no}i ve~e u Svrzinoj ku}i bilo
je posve}eno Sarajevu, na jedan neobi~an
na~in - o gradu ~iju istoriju Muzej ba{tini
govorilo se kroz brojne anegdote, legende...
U 2009. objavljena je i monografija
Despi}a ku}e, a jedan od zna~ajnijih
doga|aja bila je i izlo`ba o masovnim grob-
nicama u Bosni i Hercegovini, koja je
otvorena u Vije}nici 11. jula.
Kruna svih pomenutih doga|aja je
sve~ana akademija koja se odràva na dan
izlaska ovog broja Slobodne Bosne, 11.
februara, u sali Doma Oruànih snaga BiH,
sa po~etkom u 19 sati.
Naàlost, nismo uspjeli obiljeìti
jubilej onako kako smo èljeli, a razlog
moète pretpostaviti - nedostatak finansij -
skih sredstava. Planirali smo veliku izlo`bu
o radu i razvoju Muzeja od njegovih
po~etaka do danas, jer obi~no pravimo
izlo`be o drugima, a ovo je bila prilika da
napravimo i jednu postavku o nama. Na
osnovu te izlo`be èljeli smo objaviti i
monografiju, ali nismo uspjeli dobiti sreds-
tva. Mo`da }emo to realizirati nekad, za
{ezdeset i petu godi{njicu..., kaè za SB
direktorica Muzeja Amra Madàrevi}.
Ovom sve~anom akademijom poku{a -
}emo na odre|eni na~in nadomjestiti neiz-
MUZEJ SARAJEVA
Pi{e: MAJA RADEVI]
Sveanom akademijom u Domu Oruanih snaga BiH
Muzej Sarajeva krunisae obiljeavanje est decenija
postojanja i rada; od osnivanja u potkrovlju sarajevske
Vijenice marta 1949. godine do danas, Muzej Sarajeva
proao je trnovit put u svojoj misiji uvara burne
povijesti grada koju su obiljeili osvajanja,
ratovi i novi poeci
SARAJEVO, KRISTA
davanje monografije. Razmi{ljali smo kako
da to najbolje osmislimo, jer ne moète
uzeti papir i na osnovu toga pri~ati nekome
o Muzeju. Muzej treba doìvjeti, pokazati
svo njegovo blago i zato smo odlu~ili, u
saradnji sa Televizijom Sarajevo, napraviti
kratki, 20-minutni film o na{oj instituciji,
~iji su autori Selma Tahirovi} i Sead
Kre{evljakovi}.
Izlo`beni prostori Muzeja Sarajeva
smje{teni su na {est lokacija. U Brusa
bezistanu nalazi se stalna muzejska po -
stavka o Sarajevu od neolita do 1914.
godine, Muzej Sarajevo 1878 - 1918 obuh-
vata austrougarski period i Sarajevski aten-
tat, Svrzina ku}a predstavlja stambenu
arhitekturu i kulturu stanovanja musli-
manske gradske porodice kroz 18. i 19.
stolje}e, Despi}a ku}a govori o arhitekturi i
na~inu stanovanja sarajevskih pravoslavaca
kroz 19. i po~etak 20. stoje}a, a tu su i
Muzej Jevreja BiH, te najmla|i muzejski
objekat, Muzej Alija Izetbegovi}, koji je
otvoren prije dvije godine. Eksponati se
~uvaju razvrstani u devet tematskih zbirki:
Arheolo{ka, Etnolo{ka, Orijentalna, Au -
stro-ugarska, Umjetni~ka, Jevrejska, Zbirka
20. stolje}a, Zbirka Stjepana Mezea i
Zbirka pomo}nih predmeta. Tu je i fototeka
60 GODINA ÛVARA GRADSKE ISTORIJE
ALNA SJE]ANJA...
[EST IZLO@BENIH PROSTORA
Kolekcija Muzeja Sarajeva
broji vi{e od 20.000 eksponata
POSJE]ENOST NI BLIZU
PRIJERATNOM PERIODU
Muzejski objekti imaju u prosjeku
izme|u osam i deset hiljada
posjetilaca godi{nje
sa oko 20.000 fotografija, kao i stru~na bib-

lioteka.
PODSTANAR
U SVOM GRADU
Sveukupno, Muzej Sarajeva je u protek-
lih {est decenija kroz otkupe, poklone i
istraìvanja sakupio oko 20.000 inventarnih
jedinica, a pojedine inventarne jedinice
sadrè i do 50 predmeta. Uprkos bogatim
kolekcijama, uprava Muzeja nije zadovolj-
na brojem posjetilaca. Svaki njihov objekat
godi{nje posjeti u prosjeku izme|u osam i
deset hiljada ljudi, a najve}e interesovanje
vlada za Brusa bezistan, Svrzinu ku}u i
Muzej Jevreja. Za studente Univerziteta u
Sarajevu ulaz je besplatan, a za u~enike
sarajevskih osnovnih {kola tokom posjeta
muzejima organizuju se razli~ite kreativne
radionice, tako|er besplatno.
Nastojimo stalno raditi na pobolj{anju
prezentacije na{ih muzeja, ali kakva }e biti
posje}enost ne zavisi samo od nas, nego od
kompletne turisti~ke ponude Sarajeva,
infrastrukture, puteva, avionskog sao -
bra}aja... Pozitivno je to {to se, ipak, iz
godine u godinu pove}ava broj posjetilaca.
Pro{la godina, koja je bila krizna u cijelom
60
MUZEJ SARAJEVA
Jednu od najzanimljivijih zbirki Muzeja
Sarajeva predstavlja izlo`ba jelovnika iz
kolekcije Stjepana Mezea, koja bi najesen
trebala gostovati i u Etnolo{kom muzeju u
Beogradu. Porijeklom Ma|ar, Stjepan
Meze bio je po zanimanju konobar, koji je
obi{ao svijet rade}i na prekooceanskim
brodovima. Sakupljao je ne samo jelovnike
nego i umjetnine i razne druge predmete.
Mnoge Sarajlije i danas pamte tog suvon-
javog, bodrog starca, koji je sa prozora
svoje zgrade prema Titovoj ulici godinama,
svakog dana bez izuzetka, hranio gol-
ubove u sve~anom ritualu. Mezea se sje}a
i slikar Predrag Debevec Pego:
On se, kao Papa u Vatikanu, redovno
pojavljivao svakog dana u isto vrijeme,
na svom prozoru sa oreolom jata golubo-
va, koji su stajali na njemu i letjeli oko
njega dok ih je hranio. Prolaznici su
zaustavljali promet na trotoarima i na
ulici. Stajali su i gledali u ~udu kako on to
radi sve~ano i otmjeno, ba{ kao neki sve-
tac. Toliko nas je zainteresovao svojim
neobi~nim izgledom, a i pona{anjem, da
smo nas nekolicina drugova na{li na~ina
i put do njega, pa nam je dozvolio da
u|emo i u njegov vrlo skromni stan, gdje
nas je toplo i srda~no primio, pi{e
Debevec. Tada smo bili zaprepa{teni
kako je taj ~ovjek ~isto i uredno ìvio u
tom stanu. Tu je, pored zanimljivih pred-
meta koji su govorili o njegovoj svestra-
nosti i radoznalosti, a koje je dugo skuplj -
ao, jo{ kao mladi} na svojim putovanjima
po svijetu, bila i velika zbirka jelovnika,
budu}i da je gospodin Meze cijeli ìvot
radio kao profesionalni konobar. Zbirka je
bila impresivna, a posebno interesantna
su bila dva zaista neobi~na jelovnika.
Jedan je bio jelovnik za sve~ani ru~ak
koj i j e bi o pr i r e|en u ~ast pr i -
jestolonasljednika Ferdinanda i njegove
supruge Sofije u Sarajevu, na dan kada
su ubijeni. A drugi jelovnik je bio sa
Titanika, koji je kasnije doìvio sli~nu
sudbinu.
Cijelu svoju kolekciju Stjepan Meze
darovao je Muzeju Sarajeva.
Naàlost, nema puno ljudi koji su
tako mnogo poklanjali Muzeju. Ugla v -
nom poklone po jedan, dva predmeta,
a kolekcija Stjepana Mezea je svakako
najinteresantnija od onoga {to je
Muzeju poklonjeno, nagla{ava Amra
Madàrevi}.
STJEPAN MEZE, ÔVJEK KOJI JE HRANIO GOLUBOVE
Vrijedna kolekcija jelovnika biveg
konobara i svjetskog putnika
PRILOZI ZA [EST DECENIJA ISTORIJE MUZEJA I NJEGOVIH DJELATNIKA
Biv{i direktori Ahmed Grebo (lijevo) i Bajro Gec (sa radnicima Muzeja, desno) su me|u najzaslu`nijima za razvoj i opstanak Muzeja Sarajeva
OSNIVAÎ MUZEJA
Vojislav Bogi~evi}, prvi direktor
svijetu, nama nije donijela pad posje}enos-

ti, nego ~ak pove}an broj posjetilaca, {to je
prili~no iznena|uju}e. Ali, to je jo{ daleko
od onog broja kojim bismo mogli biti zado-
voljni. Recimo, prije rata je samo Muzej
Sarajevskog atentata godi{nje imao i do
25.000 posjetilaca! Naàlost, najmanji broj
posjetilaca ~ine gra|ani Sarajeva i Bosne i
Hercegovine. Nisu ba{ zainteresovani...,
pri~a direktorica Madàrevi}.
Najve}i problem za Muzej i dalje pred-
stavlja ~injenica da je ova institucija pod-
stanar u svom gradu. Ne postoji prostor za
stalnu postavku i depoe, koji su trenutno
smje{teni u Vili Koste Hermana koju
muzej ski djelatnici dijele sa Zavodom za
za{titu spomenika.
Vlada Kantona Sarajevo je preko
Ministarstva kulture i sporta od 1997. do
2007. otvorila pomenutih {est muzeja i to je
zaista impresivan podatak, ~ak i za jednu
bogatu zemlju, a kamoli za nas. Me|utim,
generalno, problem Muzeja nikada nije
rije{en i od 93. stalno negdje selimo. Do
1993. bili smo u zgradi Fakulteta islamskih
nauka, onda privremeno u Muzeju Jevreja,
a zatim je Vlada donijela odluku da nam se
dodijeli prostor stare Hastahane na Marijin
Dvoru za izgradnju nove zgrade Muzeja.
No, projekat je bio preskup, pa se od toga
na kraju odustalo. Za stalnu postavku dodi-
jeljen nam je Brusa bezistan, ali taj prostor
je jako mali i nemamo odgovaraju}i galerij -
ski prostor gdje bismo, naprimjer, mogli
dovesti i druge muzeje nama u posjetu.
Nemamo gdje izloìti na{u umjetni~ku
kolekciju. Zato èlimo iskoristiti ovaj
jubilej da zaista pokrenemo neke aktivnosti
u tom smislu i da se taj problem po~ne
rje{avati, kaè Amra Madàrevi}.
TEMATSKE IZLO@BE
I IZDAVA[TVO
Kao jedno od mogu}ih rje{enja spominje
se prostor Jajce kasarne. Inicijativu da se
ovaj objekat dodijeli Muzeju Sarajeva
pokrenuo je jo{ 1997. godine Mustafa
Mujezinovi}, u vrijeme dok je bio guverner
Kantona Sarajevo. Ipak, kako kaè na{a
sagovornica, ova ideja u to vrijeme nije
nai{la na podr{ku gradskih institucija i
dijela javnosti: Trinaest godina poslije, ta
zgrada je u dvostruko gorem stanju nego
{to je bila. Svjesni smo kakva je situacija i
da se to ne moè rije{iti za godinu ili dvije,
ali èlimo bar potaknuti nadle`ne instituci-
je da intenzivnije razmi{ljaju o tome.
Kasarna Jajce bila bi idealna, prije svega
zbog njenog poloàja i prostora koji bi
zadovoljio sve potrebe Muzeja, a jo{ bi
ostalo dovoljno prostora za, recimo, kon-
certnu dvoranu, koja Sarajevu tako|er
nedostaje.
U ovoj godini Muzej Sarajeva nastavlja
sa izlo`benom i izdava~kom djelatno{}u. U
narednim mjesecima planirane su dvije
tematske izlo`be - jedna u povodu 65 godi-
na oslobo|enja Sarajeva, a druga o narod-
nim no{njama kroz vijekove tu su i
dogovori za gostovanja izlo`bi izvan Bosne
i Hercegovine, saradnja sa muzejima iz
Zenice, Mostara, Travnika...
Sa Kantonom Sarajevo, koji finansira
rad Muzeja, saradnja je dobra i zadovoljni
smo. Naravno, pro{le godine budèti su
smanjeni i situacija je takva kakva jeste, ali
to nije samo prema Muzeju i prema kulturi,
nego i u drugim oblastima. Moramo biti
realni kada su takve stvari u pitanju. U
2009. nismo, naàlost, imali fond za otkup,
koji je jako bitan za nas. Nadamo se da }e
ove godine biti malo bolje, zaklju~uje
di rekt ori ca Muzej a Saraj eva Amra
Madàrevi}.
61
Muzej Alija Izetbegovi}, kao depan-
dans Muzeja Sarajeva, otvoren je 19. okto-
bra 2007. godine u staroj utvrdi grada, u
vratni~kim kapi-kulama Plo~a i [irokac.
Dvije stare kapi-kule koje su povezane
kamenim bedemom dio su gradske utvrde
sagra|ene 1739. godine, nakon upada
austrijskog vojskovo|e Eugena Savojs k -
og u Sarajevo 1697. Savojski je oplja ~kao
i zapalio Sarajevo ostavljaju}i za sobom
opusto{eni grad, a kreatori Muzeja su,
osnivanjem objekta posve}enog prvom
predsjedniku BiH, napravili paralelu sa
opsadom Sarajeva od 92. do 95.
Te stare kamene kule dobile su novi
ìvot, ìvot Alije Izetbegovi}a. I Alija
Izetbegovi} je imao svoje eugene savoj -
ske, ali, kao i kule, on je odbranio svoj
narod i ostao je ponosan, pi{e na web
stranici Muzeja Alija Izetbegovi}.
Muzej je osmi{ljen sa proaktivnim pris-
tupom prema posjetiocima, pa se tako u
njemu organizuju i radionice za u~enike te
pomaù nau~no-istraìva~ki i diplomski
radovi studenata, doktorske disertacije...
Vrlo smo zadovoljni posjetom, s
obzirom da se radi o Muzeju koji posto-
ji tek ne{to vi{e od dvije godine.
Najvi{e nam dolaze organizovane
grupe posjetilaca, prvenstveno u~enici
srednjih {kola i ne{to manje osnovnih,
a vrlo ~esto dolaze i turisti, od kojih je
najve}i broj iz Turske, kaè direktorica
Madàrevi}.
MUZEJ ALIJA IZETBEGOVI], NAJMLA\I DEPADANS MUZEJA SARAJEVA
Najvei broj turista iz Turske
60 GODINA ÛVARA GRADSKE ISTORIJE
MNOGO PLANOVA, MALO NOVCA
Monografija Muzeja Sarajeva jo{ ~eka na
objavljivanje, kaè direktorica Amra Madàrevi}
ÛVARI ALIJINOG NASLIJE\A
Muzej Alija Izetbegovi} otvoren je u staroj
gradskoj utvrdi prije dvije godine
[
iroj bh. javnosti Damir Nik{i} po -
stao je poznat prije pet godina za-
hvaljuju}i svom ironi~nom video
radu If I Wasnt Muslim (Da nisam
musliman). U ovoj obradi pjesme
If I Was a Rich Man (Da sam bogata{) iz
starog holivudskog mjuzikla Violinista na
krovu o Jevrejima u carskoj Rusiji, Nik{i}
je crnohumorno predstavio poloàj musli-
mana u Evropi (Da nisam musliman,
kom{ija ne bi mi spalio ku}u, ne bi me str-
pao u bodljikavu ìcu, ne bi u~ili djecu da
sam ja gre{ka u evropskoj historiji...).
ZABORAVLJAMO DA SU EMIGRANTI
DO[LI ZA SLOBODOM
Ovoj temi posvetio se i u svojim novi-
jim radovima, ali na ne{to radikalniji na~in.
U Sarajevu je ~etvrtog februara u
Bo{nja~kom institutu promovisao knjigu
Karavan snova (izdava~ je Dobra knjiga iz
Sarajeva) u kojoj su predstavljeni perfor-
mansi, instalacije i video-radovi koji govo -
re o mentalnim barijerama i otporu
hri{}anskih Evropljana da muslimanske
kom{ije doìve kao sebi ravne. O tome
Nik{i} kaè: Od 11. septembra se desila
jedna vrlo ru`na promjena: ljudi koji dolaze
kao emigranti posmatraju se odmah kao
potencijalni neprijatelji, {teto~ine, rizik za
sigurnost. Zaboravljamo da su svi ti ljudi
do{li u Evropu ili Ameriku u bijegu od
nekog reìma, u bijegu od siroma{tva, i da
sa sobom nose viziju boljeg ìvota i san o
nekoj Evropi i Americi. A onda ih se,
naàlost, do~eka grubo, |onom, i protiv
toga se ja bunim. Imputira im se da su do{li
BISMILLAH GUERILLA
Bh. konceptualni umjetnik
DAMIR NIKI predstavio
je etvrtog februara u
Sarajevu knjigu Karavan
snova u kojoj je sakupio
svoje radove o poloaju
muslimana Evropljana;
proslavljen svojim
ironinim videom If I
Wasnt Muslim Niki se
sada naizgled uozbiljio i
krenuo u stvaranje
muslimanske evropske
nacije, a za na list
objanjava zato su u
Evropi muslimani graani
nultog reda te zato
Francuskinjama treba
zabraniti da nose Batman
maske i tetoviraju se po licu
Jo uvijek sam klovn i okreem
na alu, ali ko Buster Keaton,
ledenog lica
MUSLIMAN, EVROP
Pi{e: ADISA BA[I]
ZLI BLIZANCI
Damir Nik{i} ironi~no isti~e
dva dijela svog identiteta koji
su omraèni na Zapadu,
komunisti~ki i muslimanski
da ru{e poredak, da su opasnost, a niko se
naprimjer ne obazire na neonaciste {irom
Evrope koji su objektivna doma}a opas-
nost. Da su neki Palestinci ukrali znak
Arbeit macht frei, to bi bio svjetski skandal,
negacija holokausta, diplomatski belaj.
Ovako je sve pro{lo u ti{ini, prili~no je
zata{kano. Veliki broj emigranata je iz
Afrike ili Azije, oni su ~esto i fizi~ki
druga~iji, ali pored uobi~ajenog rasizma i
ksenofobije, javlja se i jedna suptilna kul-
turna diskriminacija, prema kojoj do{ljaci
prljaju duhovni i kulturni prostor. Imam
veliki problem s tim {to se muslimani i nji-
hov na~in ìvota progla{avaju nekompati-
bilnim sa Evropom i evropskim na~inom
ìvota, iako su muslimani tu ìvjeli
stolje}ima. Ta komponenta evropske kul-
ture koja je zapravo autohtona i evropska
sasvim se zanemaruje. Vi{estoljetna islam-
ska kultura Andaluzije kao da nikad nije ni
postojala.
Me|u muslimanima, smatra Nik{i},
opet ima mnogo onih koji nasjedaju na to
odbijanje i onda se suprotstavljaju jo{
ve}im radikaliziranjem, pozivaju se na {eri-
jat, zatvaraju se u jo{ izolovanija geta. To
je la`na dilema, ili }e{ biti kao mi, ili ne}e{
biti Evropljanin. Ja ho}u da budem i jedno
i drugo, biti musliman i Evropljanin
me|usobno ne isklju~uje jedno drugo. Pa
dvojica muslimanskih papa, dvojica kalifa
su bila na tlu Evrope, u Istanbulu i u
Andaluziji. Islamska kultura nije nu`no
afri~ka ili azijska, naprotiv, itekako je i
evropska. Zato ja uvodim gra|anina nultog
reda. Biti gra|anin drugog reda je mila
majka, jer si kako-tako prihva}en da tu pri-
pada{. Muslimani su u Evropi gra|ani nul-
tog reda, stvara se atmosfera da oni tu
nikako ne pripadaju i stalno se povla~i
pitanje kad }e se oni vratiti negdje odakle
su do{li. Pri tome su se brojni rodili tu i
nemaju se gdje vratiti, sve i kad bi èljeli. I
Jevreje se tako dvije hiljade godina ~ekalo
da odu jer se osje}alo da oni tu ne pripada-
ju, a kako oni nisu pokazivali namjeru da
odu, otjerani su u progonstvo i smrt.
U svojom radu Evropski luzer Damir
Nik{i} govori o morbidnom nadmetanju
naroda ko je u historiji bivao ve}i gubitnik,
i za kraj saop{tava da su u Auschwitzu
zarobljenici one me|u sobom koji su bili u
najteèm poloàju nazivali: muslimani. U
takmi~enju za najobespravljenije narode,
bh. umjetnik tako pobjednicima progla{ava
muslimane, a na pitanje da li i u tom posto-
je razlike i kako naprimjer vidi poloàj èna
unutar muslimanskih zajednica (da li su one
DAMIR NIK[I], KONCEPTUALNI UMJETNIK
PSKI DOMORODAC
ETNI^KO Î[]ENJE
Najteì i najprljaviji poslovi u razvijenim
zemljama rezervisani su za useljenike
muslimani me|u muslimanima), Nik{i}

kategori~no tvrdi da je insistiranje na
poloàju èna skretanje na pogre{an kolosi-
jek. On iz svoje perspektive poloàj èna ne
smatra problemati~nim niti relevantnim za
ovu temu: To jeste logi~an zaklju~ak, ali
na terenu su stvari druga~ije. @ene }e uvijek
prije na}i posao u emigraciji nego
mu{karci. Evo i kod izbjeglih Bo{njaka:
ène zavr{ile fakultete, mu{karci zavr{ili na
bau{teli.
Uz tvrdnje da èle sekularnu dràvu i
ljudska prava zagarantovana svim gra|a -
nima, mu{karcima kao i ènama, brojni
Evro pljani negoduju zbog tu|ih obi~aja i
no{nji koji im preplavljuju ulice. Na pitanje
da li je legitimna naprimjer rezervisanost
Pariàna prema burkama na ulicama nji-
hovog grada, Nik{i} odgovara: Ne zabo-
ravimo da je ogromna razlika izme|u mus-
limana koji su do{li u Pariz i naru{ili krajo-
lik donijev{i burku, i izme|u Francuza koji
su u Alìr do{li u vojnoj ~izmi i sa pu{kom.
Jedno je to {to neko ima osje}aj da je kul-
tura do{ljaka potencijalno opasna i militan-
tna, a drugo je kad zaista do|e{ sa vojskom,
poravna{ centar grada i napravi{ trg za
postrojavanje svoje vojske kako se radilo u
Alìru naprimjer. Ti isti ugla|eni Evro -
pljani su do{li s pu{kama, brodovima,
nametnuli svoje zakone, svoj na~in ìvota,
kolonizirali druge zemlje, crpili ih i ostali
tamo jako dugo. Tamo im te no{nje nisu
smeta le. Imperijalna Evropa je navikla da
joj ~ovjek sa turbanom ili fesom kuha kafu,
BISMILLAH GUERILLA
Zvani~na biografija Damira Nik{i}a sastoji se od impresivnog
spiska izlo`bi na kojima je izlagao, od Sarajeva, preko New Yorka,
Be~a, Stockholma, do venecijanskog Bijenala. Nezvani~nu, vrlo
zanimljivu biografiju, od prve jedinice iz likovnog, pa do zakletvi
Partiji i slikanja crkvenih murala na Siciliji, ispri~ao nam je on sam.
Odrastao sam na Dìdìkovcu, u naselju sa najvi{e podzemnih
voda i dìna, gdje su odrasli mnogi interesantni ljudi: [oba
(Neboj{a [eri}, op. a.), pokojni Ipe Ivandi}, pokojni Igor Rogi
Vuka{inovi}, Kugla (Almir Kurt, op. a.), bra}a Tadi}i, Nedim
]imi}... Tamo sam krenuo u prvi osnovne i doìvio prve {kolske
traume. Imali smo dvo~as likovnog i crtali cvijet. Ja sam zakasnio,
stigao na drugi ~as i samo da ispunim zadatak, nabrzinu nacrtao
neki grozan cvijet, ùti krug, ~etiri latice i malo peteljke. Idu}i ~as
u~iteljica na tablu stavi predivni {areni cvjetak koji je nacrtao Ameli
Tan~ica i za njega dobio peticu, a pored moj rad koji je, kao naj-
gori, ocijenjen velikom jedinicom. Bio je to moj prvi susret sa
likovnom umjetno{}u, prvi teàk udarac (smijeh). A ja sam ba{ htio
da budem prakti~an i zavr{im zadatak. Dodu{e, nikad nisam bio
dobar s bojama. Slijedili su seoba na Grbavicu, srednja umjetni~ka
{kola, izlo`be i modne revije u CDA. Srednju {kolu sam zavr{io
kao u~enik generacije grada Sarajeva, i na posljednjoj dodjeli
Crvenog karanfila 1989. (za proslavu sam radio i scenografiju)
pro~itao pismo Centralnom komitetu u kojem sam obe}avao da
}emo mi omladina nastaviti pravim putem socijalizma! Upisao sam
psihologiju da bih mogao odmah u vojsku, odsluìo vojsku, upisao
likovnu akademiju, onda je do{ao rat. Na{ao sam se u Ljubljani
kao i brojne druge Sarajlije, Branko \uri}, Sa{a Lo{i}... Tamo se
pravio neki Klub Sarajlija, u kojem je na jednom velikom platnu bilo
nacrtano Sarajevo, kao pogled sa Babi}a ba{te. Ja sam molio da
crtam glavni dio, da se malo podsjetim... Na crno sam onda oti{ao
u Milano, u autu sa nekim prijateljima koji su studirali u Trstu.
Nisam imao dokumente da studiram, pa sam nakon jedne godine
oti{ao za suncem i palmama na Siciliju. Imao sam plan da spavam
vani u vre}i za spavanje, ali mi nisu dali, odmah su me smjestili u
nekoj crkvici. Tamo su vidjeli da znam da slikam pa sam im pravio
murale. Imali su jednu lijepu vrijednu baroknu sliku, i trebalo im je
ne{to da se uklapa u tu prostoriju. Dobio sam zadatak da radim na
slici ]irila i Metodija, a u to vrijeme sam nekako gledao onaj film
Misija sa Robertom de Nirom. Ja tu ne odolim, nego ]irila
naslikam ko De Nira, jo{ mu stavim i mlade`. Tako i danas u jed-
noj crkvi na Siciliji ima taj portret, a pop koji je naru~io posao nije
ni{ta posumnjao. Druìo sam se tamo i sa grupom zanimljivih
muzi~ara Dosvidanja. Uslijedili su Italija, studiranje, Slovenija,
povratak u BiH, zavr{avanje akademije. U Ameriku sam oti{ao
2000. na magisterij, studirao, radio, predavao. Ameri~ki dio ìvota
zavr{io se 2006., kada sam se opet vratio u Sarajevo. Bilo je tu
nekog entuzijazma, ideja za neku Kosmopolitsku akademiju, oìvio
je i Dom mladih... Ali tad mi se sigurnosna situacija u Bosni ~inila
~udnom, odlu~io sam da sa djevojkom ìvim u [vedskoj i jo{ uvi-
jek sam tamo. Povezao sam se sa zanimljivim ljudima, under-
ground umjetnicima...
U CRKVI I PARTIJI
Na Siciliji sam naslikao irila kao Roberta de Nira
SUPTILNA KULTURNA
DISKRIMINACIJA: Mnogi
Evropljani vjeruju da im
doljaci prljaju duhovni
prostor
RA\ANJE NACIJE
Bh. konceptualni umjetnik osmislio
je i zastavu muslimana Evropljana sa
polumjesecom i evropskim zvjezdicama
@IGOSANJE, PA
PROTJERIVANJE
Nik{i} je muslimane
dana{njice uporedio sa
nekada{njim Jevrejima
@IGOSANJE, PA
PROTJERIVANJE
Nik{i} je muslimane
dana{njice uporedio sa
nekada{njim Jevrejima
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
~isti cipele, donosi, prinosi, jo{ od vremena
kad je Napoleon u{ao u Egipat... Evropa je
bila ~ista, Evropljani su i{li tamo u taj neki
orijentalni svijet da se ba{kare. Sad kad su
ti ljudi, zapam}eni u svijesti Evropljana kao
robovi, po~eli masovnije stizati na tlo
Evrope, u njima se opet prepoznalo robove.
Ljude koji }e raditi lo{e poslove za bijedne
nadnice, servisirati Evropu i nikad se ne
izdi}i do ravnopravnog gra|anina. E s tim
ja imam veliki problem, otud cijeli moj pro-
jekat. Bilo koja situacija da jedna grupa
ljudi donosi zakon kojim ure|uje ìvot dru-
goj grupi ljudi je nepravedna i diskrimina-
torska. Ako se donosi zakon, on treba biti
jednak za sve: ako se zabranjuje pokriva-
nje, onda se zabrani i sloboda Francuskinji
da hoda ulicom sa Batman maskom ili da se
tetovira po licu {to tako|er onemogu}ava
identifikaciju i potencijalni je sigurnosni
rizik.
MI KO INDIJANCI OD EVROPE
SAMO TRA@IMO ]EBAD
Kada govorim o muslimanima, ja ne
govorim o vjernicima, obja{njava Damir.
Govorim o grupi, o nacionalnosti poput
one kakva je postojala od sedamdesetih
godina u Jugoslaviji. I ateisti~ka zemlja je
dakle od vjerskog termina napravila seku-
larni. To mo`da sa ne~ijeg stanovi{ta jeste
pogre{no, ali je upotrebljivo i danas.
Na pitanje ne dobivaju li njegovi {aljivi
umjetni~ki radovi sve vi{e obilje`ja po -
liti~kog projekta, i zar sa dobrom umjetno{}u
nije nekompatibilno govoriti u ime kolektiva,
Nik{i} odgovara: Jest, evo ja ispadoh ko
Obama. Uzeo sam loptu, dobro je ispucao pa
gdje padne. Ovo moje sve jeste {ega, ali
onako, basterkitonovska, sa ledenom facom.
Jedan je ~ovjek napravio jednu zastavu
kojom ma{e, ja sam naravno smije{an jer
nemam iza sebe sto hiljada pristalica. Ja sam
klovn koji ma{e zastavicom ko neki mali dik-
tator, smije{an sam i toga sam svjestan. Ali u
mojoj ideji je zipovano mnogo toga. I ja
nisam nikome prijetnja.
Ljudi u Bosni i Hercegovini su, prema
Damirovom mi{ljenju, poprili~no izgu -
bljeni i isprepadani Evropom, a i ne slute
kako su mogu}nosti povezivanja dostupne i
jednostavne. On kaè: Na{ svijet se pona{a
ko Mujo iz vica koji krene posuditi biciklo
pa na kraju prije nego i zatraì kaè - Goni
se i ti i tvoje biciklo. Mi smo ljuti i
osje}amo se odbijenim prije nego {to smo
na pravi na~in ne{to i zatraìli. Umjesto da
mislimo {ta moèmo dati i ponuditi Evropi,
mi ko Indijanci samo traìmo }ebad, samo
bismo da se ne{to ogrebemo. Zato i jesmo u
rezervatu, ljudi ne putuju, ne znaju {ta je
tamo, mediji im stvaraju psihozu i {ire
nega tivne vijesti. Evropa je moja zemlja, ja
sam ovdje domorodac, ja tu pripadam i
ho}u da idem i da me zidovi ne zaustavlja-
ju. Jer ti zidovi su u glavama ljudi i tamo ih
treba i ru{iti, provocirati, pokazati da moè
i druga~ije.
DAMIR NIK[I], KONCEPTUALNI UMJETNIK
Konceptualni umjetnici u Americi,
David Hemons, Fred Wilson, Adrian
Piper, i drugi su se izborili za kategoriju
afri~ko-ameri~ke umjetnosti. David Ha m -
mo ns kaè: Ja ho}u da kad moj rad
gledaju bijelci, u njemu ne vide ni{ta
svoje. Crnac pravi ku}u po istom projektu
kao bijelac, samo je kod nas sve malo
nahero, ali mi ho}emo tako, to je na{ stil.
Kad ljudi odavde izloè vani u njihovim
radovima se vidi to da su druga~iji. Jusuf
Hadìfejzovi} je naprimjer Hammons kad
izlaè u Rimu. Ja namjerno ne radim ni{ta
{to ve} nije ura|eno u Americi. Uzimam
karticu od Adrian Piper na kojoj ona
obavj e{tava ljude da je Crnkinja iako je
svijetle puti i upozorava ih da su je nji-
hove rasisti~ke {ale uvrijedile. Namjerno
koristim te poznate stvari samo promijen-
im rije~ ili dvije, stavim musliman umjesto
crnac. @elim da razljutim ovda{nje ku-
klux-klanovce da me pitaju Pa {ta to
radi{!? Ako u muzejima postoji afri~ko-
ameri~ki odjel, za{to u Evropi ne bi posto-
jao muslimansko-evropski?, kaè Damir
Nik{i}.
MUSLIMAN UMJESTO CRNAC
Strategiju sam preuzeo od
Amerikih Crnaca
NOGE LJUBIM, BESPLATNO
U performansu Feet Kisser Nik{i} posjetiteljima galerije ljubi stopala, izruguju}i se ustaljenim odnosima mo}i i pot~injenosti
K
emal Geki} bio je senzacija
[openovog takmi~enja u Var{avi,
1985., kada su mu bile dvadeset i
tri godine. Nije pobijedio jer ìri
to nije htio, ali je samo u
Njema~koj prodao vi{e od 60.000 plo~a sa
snimkom svog nastupa u glavnom gradu
Poljske te godine. Negdje u to vrijeme
biljeì i svoj prvi nastup u Sarajevu, a do
1987. imao ih je jo{ ~etiri ili pet, ne mogu
se to~no sjetiti, uglavnom, u Sarajevu
nisam nastupao pune dvadeset i tri godine.
TRI KU]NA KLAVIRA
Ve} sa nepunih sedamnaest godina
Kemal Geki} je poloìo prijemni ispit na
Odsjeku za klavir Muzi~ke akademije u
Zagrebu, u ~ijem se isturenom odjeljenju
u Splitu {kolovao dva semestra. Diplomirao
je, pak, na Odsjeku za klavir Akademije
umetnosti u Novom Sadu 1982. godine. U
na{oj ku}i u Splitu bila su tri klavira, pa tako
i ja cijeli svoj ìvot sviram taj instrument.
Moja porodica je bila muzikalna. A profe-
sionalno sam se time odlu~io baviti kad sam
imao petnaest godina, govori Kemal Geki}
u pauzi izme|u dva koncerta u Sarajevu, 9.
i 10. februara, u Domu oruànih snaga BiH.
Prije odlaska u Novi Sad, èlio sam u~iti i
{kolovanje nastaviti u SSSR-u. Pa sam se
zbog toga obratio ljudima u Moskvi.
Me|utim, te stvari su bile podlo`ne
me|udràvnim ugovorima na nivou SFRJ -
SSSR, za koje je trebalo aplicirati godinu i
pol, dvije prije toga. Ali, ~uo sam da u
Novom Sadu predaje jedna grupa ruskih
profesora i to je bio glavni razlog za{to sam
oti{ao tamo. Kasnije sam pomislio da je to,
zapravo, bio blagoslov, jer nisam morao
~ekati u moskovskim redovima za mlijeko,
za ovo za ono, a da ne pri~am o minus
trideset, veli Kemal Geki}.
[kolovanje na Muzi~koj akademiji u
Novom Sadu bilo je inspirativno, pogotovo
HARMONSKA I FORMALNA ANALIZA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Vrhunski svjetski pijanista i pedagog KEMAL GEKI odsvirao je dva koncerta u
Sarajevu, 9. i 10. februara u Domu oruanih snaga BiH; za Slobodnu Bosnu
govori o svom studiranju u Novom Sadu, pedagokom radu, Chopinu i Lisztu,
crossoverima, nastupima u Sarajevu...
STRIKTNO KLASIÂN MUZIÂR
Kemal Geki}: Mislim da je bavljenje muzikom
kao profesijom lo{ biznis
UMJETNIK
BEZ GRE[KE
Kemal Geki} uvaèni
je svjetski pijanista
i pedagog
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
zbog profesora iz Sovjetskog Saveza. No,
da li je ikada poàlio zato {to {kolovanje
nije nastavio u SSSR-u, jer kako postoji
ameri~ki san, tako, za iznimno nadarene
pijaniste i baletane, postoji i ruski san:
Nisam nikada àlio. I drago mi je {to
{kolovanje nisam nastavio u SSSR, jer bih
u tom slu~aju napravio gre{ku o kojoj tada
nisam razmi{ljao, nisam to ni znao. Ruse ne
zanimaju na{i ljudi. Oni su tada imali svoj
dràvni program, kojim su promovirali
svoju umjetnost, {to se najbolje vidi po
neuspjehu muzi~ara sa ovih prostora koji su
tamo ne{to èljeli napraviti. Ne}u sada da
spominjem imena, to nije ni va`no.
Tada{njem Sovjetskom Savezu bio je cilj
da vrhunske rezultate napravi u sportu i u
umjetnosti. A to nisu mogli napraviti sa
strancima. Da sam oti{ao vjerojatno bih bio
frustriran, zato {to bih osje}ao da me nji-
hove strukture ne podràvaju.
Poku{avali smo prije ovog razgovora
odgovoriti na pitanje da li je Kemalu Geki}u
omiljeni kompozitor Frdric Chopin, iako
je sviraju}i kompozicije Franza Liszta posti-
gao najve}e diskografske uspjehe. Nemam
omiljenog kompozitora. Zato {to za svakog
kompozitora kada ga sviram, naro~ito kada
ga studiram, mislim da je najbolji i da je to
najbolja muzika koja je ikada napisana. I
uvijek kaèm: pa, tako si mislio i za ove
druge. Kad sam, naprimjer, spremao Bacha,
govorio sam da je ipak on najbolji. Tu nema
najboljeg i najgoreg. Mislim da ljudi jo{
uvijek ne razumiju, ~ak ni muzi~ari a ni
muzikolozi, {ta imaju u Chopinovim djeli-
ma, {to smo dobili s tim. Postoji jedna nova
struja, uglavnom rukovo|ena muzikologom
koji se zove Jim Samson, i oni objavljuju
cijelu seriju [openovskih studija. To su
sociolo{ke studije, harmonske analize, for-
malne analize... Mislim da je ovo, mada
smo u 21. stolje}u, tek po~etak pravog razu-
mijevanja Chopina. Za{to je to tako?
Chopinov ìvot i na~in na koji se on prezen-
tirao navodi nas na drugo razmi{ljanje. Nije
imao dovoljno ìvotne energije i snage,
vjerojatno ni emotivne potrebe, da se svije-
tu nametne po onome {to on zaista jeste bio.
Chopinova djela bitna su iz vi{e razloga.
Ona su, prije svega, ve}inom potpuno nova
po formi. Niko ni{ta sli~no nije napisao prije
njega. Kada se on pojavio, to je bilo isto kao
da sada sleti lete}i tanjir. Bila su nova i po
harmoniji, atmosferi, melosu, po klavirskoj
tehnici. On nije napisao mnogo djela, ali od
tog broja ve}ina su remek-djela! Perfektni
komadi kojima se ne moè ni{ta ni dodati ni
oduzeti. A to drugi kompozitori nemaju,
tvrdi Kemal Geki}.
VELIKA POPULARNOST
ZNAÎ I LO[ PRODUKT
Kriti~ar Toronto Stara napisao je da je
Kemal Geki} ro|en da svira Liszta i da
njegovu muziku tretira kao teatar. Bi}e da
mu se dopalo ne{to od mojih snimaka. Ili
je bio odu{evljen nekim od mojih koncera -
ta. Kao jo{ jako mlad umjetnik osje}ao
sam muziku Franza Liszta veoma bliskom.
Kao da sam je napisao. Previ{e je prirod-
na, t ako da ni sam t rebao previ {e
razmi{ljati ni kako, ni {ta. Mada je napisao
1.600 kompozicija i one su veoma
razli~ite. Na neke druge kompozitore sam
morao ~ekati deset, dvadeset godina. Kao,
recimo, na Brahmsa. Nikada javno nisam
svirao nijednu njegovu kompoziciju.
Za{to? Nisu mi se dovoljno svi|ale.
Uglavnom. Sada mi se sve svi |aju,
obja{njava Kemal Geki}.
@ivljenje muzike ili bavljenje njom?
Bavljenje muzikom kao profesijom mis-
67
SPLITSKI PIJANISTA PONOVO U SARAJEVU
IZVRSNA AKUSTIKA: Volim svirati u Sarajevu. Pogotovo u Domu armije. Zgrada
izgleda jako lijepo, a sala ima bogatu akustiku. Ton traje dugo, nosi...
FEBRUARSKI
KONCERTI U
SARAJEVU
Kemal Geki} dva dana
je svirao u prepunoj
sali Doma oruànih
snaga BiH
UGLAVNOM
CHOPIN I LISZT
Kemal Geki} jo{ uvijek istraùje
djela dvojice muzi~kih velikana
lim da je lo{ biznis. Osim kada neko èli

biti veoma popularan ne razmi{ljaju}i o
tome {ta prodaje. Pravilo glasi: {to je
popularnost ve}a, to produkt mora biti
lo{iji. Treba biti dovoljno lo{ da bi ga svi
mogli razumjeti i prepoznati kao svog.
Kada bi bio jako dobar, to bi o~ito slu{ala
jedna jako mala grupa ljudi, istan~anog
ukusa. Ako se ne{to svi|a milionima
ljudi, to zna~i da je relativni, umjetni~ki
nivo tog produkta nizak, a komunikativni
vrlo jak. U tom smislu bavljenje
muzikom je dobar posao za neki broj
godina. Ja sam tu priliku imao krajem
osamdesetih, kada smo pravili koncerte
po stadionima. Tada nisam shvatio da su
nijanse i komunikacija u manjim pros-
torima ono {to mene interesira. To sam
kasnije postigao. Radim ono {to volim i
kvalitetno ìvim od toga, a u tome je
uspio mali broj ljudi. I, samo dva posto
svjetskog stanovni{tva radi ono {to voli,
kaè Kemal Geki}.
Biv{i u~enik tetke na{eg sagovornika,
kod koje je i Kemal u~io svirati klavir, je
Maksim Mrvica. Pa je nekako logi~no i da
ga upitamo {ta misli o crossoverima:
Maksim Mrvica je klasi~no obrazovan
muzi~ar. Mo`da je procijenio da bi kao
striktno klasi~an muzi~ar imao znatno
manji doseg. To je stvar privatne odluke.
To sam i ja radio, vrlo kratko, me|utim
shvatio sam da su, ponavljam, nijanse ono
{to mene najvi{e zanima. A nijanse se gube
u ozvu~enju i u stadionskoj buci. To je
zabavno, ali ja to ne bih mogao raditi godi-
nama.
U Sarajevu, Kemal Geki} je ovog febru-
ara nastupio dva puta. Volim svirati u
Sarajevu. Pogotovo u Domu armije. Zgrada
izgleda jako lijepo, a sala ima bogatu
akustiku. Ton traje dugo, nosi... A i klavir u
Domu armije je izvrstan, vjerojatno najbolji
koji imate u Bosni i Hercegovini, govori
Kemal Geki}, vrhunski svjetski pijanista i
pedagog.
HARMONSKA I FORMALNA ANALIZA
Kemal Geki} ro|en je u Splitu, 1962.
godine. Diplomirao je na Odsjeku za klavir
Akademije umetnosti u Novom Sadu,
dvadeset godina kasnije. Postdiplomski
studij zavr{io je 1985. godine.
Nastupao je {irom planete, a do sada
je objavio petnaest studijskih albuma i
jedan DVD. Redovni je profesor na
Me|unarodnom univerzitetu Florida u
Miamiju, a vanredni na Muzi~koj akademiji
u Tokiju.
Kemal Geki} ima i bosanske korijene.
Njegov deda je iz Vare{a. Odsvirao je u
prethodna dva dana dva koncerta u
Sarajevu, gradu u kojem nije boravio od
1987. godine. Vjerujemo da na njegov
naredni nastup ne}emo tako dugo ~ekati,
a mo`da }e sljede}i put odsvirati koncert u
ve}em prostoru nego {to je to sala Doma
oruànih snaga BiH.
KO JE KEMAL GEKI]
Porijekom Bosanac, splitski i
novosadski ak, profesor u Miamiju
i u Tokiju
VELIKI MAESTRO:
Chopinova djela bitna su
iz vie razloga. Ona su,
prije svega, veinom
potpuno nova po formi.
Niko nita slino nije
napisao prije njega. Kada
se on pojavio, to je bilo
isto kao da sada sleti
letei tanjir
NEKAD
BILO...
Fotografija
Kemala Geki}a
snimljena 1987.
u Sarajevu

KULT MARKET
SEBASTIAN BARRY
Tajno pismo
Prije nekoliko godina film
Petera Mullana Sestre
Magdalene otvoreno je
prikazao patnje koje su
Irskoj prolazile posrnule
djevojke koje su zatrud-
njele izvan braka a zatim
su u crkvenim institucija-
ma brutalno prevaspita-
vane. Sli~nom temom
bavi se i irski knjièvnik Sebastian Barry u
romanu Tajno pismo (Profil, Zagreb, 2010.).
Starica Roseanne provela je zbog svog gri-
jeha skoro ~itav ìvot u umobolnici, a uskoro
treba da bude vra}ena u vanjski svijet.
Cijena je 35 KM.
AMELA ISANOVI]
Lutka moga
djetinjstva
Amela Isanovi},
lutkarka entuzijastkinja
i nastavnica
bosanskog jezika u
Sanskom Mostu,
autorica je knjige
Lutka moga djetinjstva
(Bosanska rije~,
Tuzla, 2009.). Ona u
knjizi daje savjete
kako napraviti lutke i
scenografiju, kako iskoristiti sopstvenu
kreativnost i u skromnim uvjetima napravi-
ti pravu malu predstavu. Cijena je 18 KM.
EKREM TUCAKOVI] (prev.)
Pripovijesti o
Nasrudin-hodì
Ko jo{ ne zna barem
pokoju anegdotu slavnog
narodskog mudraca sa
tubanom i magaretom,
Nasrudin-hodè.
Poznatom junaku koji
priznaje svoje slabosti
(pla{i se ène, lakovjeran
je, {krt, prelivoda...) ljudi se smiju ve}
vijekovima, a njegove probrane zgode sada
su se u prijevodu Ekrema Tucakovi}a na{le
u novom izdanju pred bh. ~itala~kom pub-
likom. Cijena knjige Pripovijesti o Nasrudin-
hodì (Tugra, Sarajevo, 2009.) je 10 KM.
Kakvo je samo osvjeènje ~itati dje~iju
pri~u koja nikome ne prodaje ni{ta! Uz
slikovnicu se ne prodaju sjajne naljepnice,
lutke u obliku glavnih junaka, ruksaci,
ta{nice i pernice sa nacrtanim likovima.
Ovih junaka nema na ekranima, a ova
slikovnica nije katalog stvari koje roditelj
mora hitro kupiti svome ~edu hipnotisanom
tv reklamama. Ovo je pri~a kakvih smo
èljni: pri~a koja djecu u~i da pomaù
drugima i kad to traì odricanje, da vole a
ne da posjeduju, i da jo{ uvijek vjeruju u
~uda.
Vjetrov prijatelj govori o dje~aku koji
danima leì bolestan u potkrovnom stanu
maloga grada. Prolje}e samo {to nije stiglo,
a nad krovom dje~akove ku}e vjetar se
zapleo u telefonske ìce, pa svira li svira!
Uprkos vru}ici maleni dje~ak odlu~i da
pomogne mo}nome vjetru, a onda to,
onakav slaba{an, i u~ini. Nekoliko mjeseci
kasnije, i vjetar }e za njega u~initi ne{to
veoma va`no... Dje~ak je malen, tih i
povu~en, on je druga~iji od ve}ine djece, ali
pronalazi vjernog prijatelja.
Jezik kojim je Ferida Durakovi} ispri -
povijedala ovu bajku lijep je i kitnjast,
rasko{an na elegantan starinski na~in i sigu -
rno }e obogatiti rje~nik malih ~italaca (tu su
hrastik, koprena, olinjala metla, mali -
~ak...). Uz tekst su se odli~no uklopile
ma{tovite, suptilne i duhovite ilustracije
Mirze Hasanbegovi}a (kakva je samo
smije{no-stra{na babaroga Striga nastala iz
njegovog pera, kakva mila figura nje`nog
dje~aka). Zaista je {teta {to ovaj autorski
dvojac nije na~inio cijelu seriju razli~itih
slikovnica, jer ovakve stvarne a ~arobne
bajke svima su blagodarne. (A. Ba{i})
KNJI@EVNA KRITIKA
Slikovnica Feride Durakovi i Mirze Hasanbegovia
Vjetrov prijatelj (Connectum, Sarajevo, 2009.)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Larry Schweikart: A Patriots History of
the US
2. Kathryn Stockett: The Help
3. Stieg Larsson: The Girl with the
Dragon Tattoo
4. J. D. Salinger: The Catcher in the Rye
5. Nicholas Sparks: Dear John
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knjiàra Kultura, Banja Luka)
1. Ljiljana Habjanovi} \urovi}: Voda iz
kamena
2. Khaled Hosseini: Lovac na zmajeve
3. Sherry Argov: Za{to mu{karci vole
ku~ke
4. Tracy Chevalier: Izuzetna stvorenja
5. Ali Thalassa: Dragulj Indije
Bajka o prijateljstvu
PRIÂ KAKVIH SMO @ELJNI
Vjetrov prijatelj djecu u~i da pomaù
drugima i kad to traì odricanje, da vole a ne
da posjeduju, i da jo{ uvijek vjeruju u ~uda
Ameri~ki magazin Forbes objavio je
listu najbogatijih ljudi na svijetu koji nema-
ju zavr{eno srednjo{kolsko obrazovanje.
Na listi se, izme|u ostalih, nalazi i Jay-Z,
suprug popularne pjeva~ice Beyonce i
danas jedan od najuspje{nijih muzi~kih pro-
ducenata na svijetu. Jay-Z odrastao je u
Brooklynu, a {kolu je napustio zbog dilanja
droge kako bi preìvio. Godine 1995.
prodao je svoj prvi singl Def Jam Recordsu,
a nepunu deceniju kasnije postao je pred-
sjednik ove izdava~ke ku}e, koju je vodio
do 2007. Nakon toga, Jay-Z potpisao je
desetogodi{nji ugovor sa kompanijom Live
Nation vrijedan 150 miliona dolara.
ûveni bokser George Foreman po~eo
je boksati sa 15 godina, a 1968. godine
osvojio je i olimpijsko zlato. Foreman je
dobio pravi jackpot 1999. godine, kada je
za 138 miliona dolara prodao svoje ime
proizvo|a~u ro{tilja Salton. Biv{i bokser,
koji je odrastao u siroma{noj porodici u
Teksasu, pokrenuo je i liniju proizvoda za
njegu i lanac restorana.
Carl Lindner, ~ije se bogatstvo danas
procjenjuje na gotovo dvije milijarde dolara,
odustao je od {kole da bi radio kao dostavlja~
mlijeka za obiteljsku farmu. Godine 1940.
podigao je prvi kredit u iznosu od 1.200
dolara kako bi otvorio slasti~arnu. Devetnaest
godina kasnije, Lindner se posve}uje ulaganju
u fondove, zajmove i osiguranja. Trenutno
posjeduje preko 200 poslovnica sladoleda
vrijednih 1,7 milijardi dolara.
Najstroìji ~lan ìrija u potrazi za talen-
tima, Britanac Simon Cowell, samo pro{le
godine zaradio je 75 miliona dolara. Sa 16
godina Cowell napu{ta {kolu kako bi radio
kao po{tar. Sedam godina kasnije osniva
vlastitu produkcijsku ku}u Fanfare, a ostalo
je istorija...
Brazilski supermodel Gisele Bndchen
imala je 14 godina kada su je modni skauti
otkrili u jednom {oping centru. Gisele je
debitovala 1996. na njujor{koj Sedmici
mode. Pro{le godine zaradila je 25 miliona
dolara zahvaljuju}i brojnim ugovorima sa
modnim kompanijama poput Versacea i
Diora, a uspje{no je lansirala i svoju liniju
sandala Ipanema.
Richard Branson, sin odvjetnika i
stjuardese, {kolu je napustio sa 16 godina i
po~eo raditi u magazinu Student. Sa 20
godina osniva kompaniju Virgin, a kasnije
otvara i muzi~ku ku}u i studio, Virgin
Records i Virgin Music. Njegova kompani-
ja Virgin Group danas posjeduje vi{e od
200 firmi u 30 zemalja, koje proizvode sve
i sva{ta, od mobitela do aviona. Branson je
vlasnik dva karipska otoka, a bogatstvo mu
je procijenjeno na 2,5 milijardi dolara.
(M. Radevi})
LIFESTYLE
Imena sa nove Forbesove liste ivi su dokaz kako formalno
obrazovanje nije neophodno da biste postali milioner
KULT MARKET
SAD
Antipireni
Hemijska
jedinjenja
koja se
koriste u
proizvodnji
tapaciranog
name{taja,
te rezervnih dijelova za automobile i
elektroniku znatno umanjuju {anse za
trudno}u i pove}avaju opasnost od
poba~aja. U krvi èna to moè izazvati
gomilanje takozvanih antipirena, jedin-
jenja broma koja se ~esto povezuju i sa
naru{avanjem funkcije jetre i {titne
`lijezde. U Evropi je primjena komerci-
jalnih antipirena zabranjena od 90-ih
godina pro{log stolje}a.
VELIKA BRITANIJA
Sitni detalji
Istraìvanje provede-
no u Velikoj Britaniji
pokazuje da mnogi
mu{karci nemaju
pojma koji broj
odje}e njihove part-
nerice nose, koja im
je boja o~iju i kada su ro|ene. Njihova
nepa`nja za detalje koji ènama toliko
zna~e moè dovesti i do raskida veze.
Studija je obuhvatila 2.000 mu{karaca,
a rezultati su bili poraàvaju}i: 12 posto
mu{karaca nisu znali koje su boje o~i
njihovih partnerica, a njih 10 posto nije
imalo pojma o datumu ro|enja svoje
djevojke ili supruge.
ITALIJA
Dijeta
Istraìvanje Fondacije
Santa Lucia iz Rima
pokazuje da pretj -
erivanje u dijetama
moè dovesti do
poreme}aja poznatog
kao kompulsivno pre-
jedanje. Podvrgavanje dijetama je stres-
no jer uti~e na osloba|anje hormona
norepinefrina, koji kod ljudi stvara ve}u
potrebu za hranom. Nau~nici sada
poku{avaju prona}i lijek koji bi sprije~io
obolijevanje od ovog te{kog poreme}aja.
MILIONERI BEZ [KOLSKIH DIPLOMA
Supermodel Gisele Bndchen, biznismen Richard Branson i hip-hoper Jay-Z
Najbogatiji propali
srednjokolci
KULT MARKET
2/DUO
Nobuhiro Suwa
Snimljen u
maniri doku-
mentarnog
filma i s
nestati~nom
kamerom,
Duo polagano
prati otu|ivanje
ljudi i propadanje ljubavne veze.
Hidetoshi Nishijima tuma~i nezaposlena
glumca, koji bi najradije po cijele dane
samo spavao, a Eri Yu tuma~i njegovu
djevojku, depresivnu vlasnicu butika.
Ocjena: 4
ÔVJEK KOJEG NIJE BILO
Joel Cohen
Radnja filma doga|a se u ljeto 1949., a
glavni lik je Ed Crane, brija~ u gradi}u na
sjeveru Kalifornije. Nezadovoljan je ìvo-
tom, ali nevjera njegove supruge Doris
daje mu priliku za ucjenu kojom namjera-
va promijeniti stanje. No, ubrzo vi{e ni{ta
ne ide po njegovu planu... Film s mnogo
nagrada i priznanja, me|u kojima su i
Zlatna palma u Cannesu za redatelja
Joela Coena te nominacija za Oscara u
kategoriji najbolje fotografije. Ocjena: 5
SELO KOJE TONE
Marton Szirmai
Ma|arsko selo
Medgyesbodzas
mje{tani masovno
napu{taju. Otkako
im posljednjih
godina pucaju
zidovi ku}a ìvot
im postaje opasan.
Selo polagano
tone. Neki optuùju naftne kompanije,
drugi vodovod, a tre}i tlo kao takvo. No,
pravog obja{njenja nema. Oni koji su
ostali samo se àle. No, jedan je ~ovjek u
mjestu, Jozsef, neizlje~ivi optimist.
Vjeruje da postoji mogu}nost za spas
sela... Ocjena: 4
Bra}a Coen po~inju film svojevrsnim
prologom: kratkom bajkom iz malenog
europskog sela, mnogo desetlje}a ranije.
Taj prolog naizgled nema mnogo zaje -
dni~kog s pri~om koja slijedi.
Larry je dobar ~ovjek. Odan mu` i otac,
predani profesor. No jednog dana sve }e
krenuti po zlu. @ena ga ostavlja zbog
ljubavnika i on iseljava iz ku}e u mali
motel. I posao je ugroèn kad po~inju pris-
tizati anonimna pisma protiv njega. @enin
ljubavnik umire, a na Larryju je, suludog li
plana, da plati pokop ~ovjeka kojeg mrzi...
Kroz ovaj film bra}a Coen se bave vre-
menom i mjestom vlastite mladosti. Radnja
je smje{tena u Minneapolis, njihov rodni
grad. Vrijeme u kojem se odvija su {ezde-
sete godine pro{log stolje}a. Centralni
karakter filma je Larry Gopnick, profesor
fizike. On je junak pogrbljenih le|a od
teìne tereta i problema koji su mu
namijenj eni. Kraj filma donosi i vjerovatno
njegov posljednji problem.
Joel i Ethan Coen su odrasli u pre d -
gra|ima Minneapolisa. Poput Larryja i nji-
hov otac je bio profesor na koledù. Po -
zadina odabira imena likova koji se nalaze
u filmu su imena njihovih prijatelja. Film
je inspiriran okru`jem u kojemu smo mi
odrasli, u smislu mjesta koja smo znali kao
djeca. Radnja se doga|a u srednjozapadnoj
ìdovskoj obitelji, kasnih {ezdesetih. Bilo
nam je zaista zadovoljstvo rekreiranje tog
perioda... ali, izvan tih odrednica, sama
pri~a i {to god se doga|a likovima je pot-
puno izmi{ljeno, kaè Ethan Coen.
Gluma~ka postava uklju~uje poznatog
broadwayskog glumca Michaela Stuhlba r -
ga, kao Larryja, Sari Lennick kao njegovu
suprugu Judith, Richarda Kinda kao ujaka
Arthura, te Adama Arkina kao obiteljskog
odvjetnika. Glazbu za film je skladao
redoviti suradnik bra}e Coen - Carter
Burwell, pomije{av{i je s poznatom rock
glazbom iz {ezdesetih, posebice onom sas-
tava Jefferson Airplane. Jedan od njihovih
hitova ima i posebnu ulogu u samoj pri~i.
Treba istaknuti istan~an osje}aj za kolorit i
psiholo{ki utjecaj boja kori{tenih u filmu.
Ne samo da se tom patinom postiè infor-
mativni osje}aj vremena ve} i osje}anje
duboko skriveno u nama, koje boja podsvi-
jesno poti~e. Iako naizgled komedija, rije~
je o tragikomi~noj drami koja nas upozora-
va da ne shva}amo preozbiljno nevolje koje
nam se de{avaju. Ovaj film postavlja vje~no
pitanje smisla ìvota, samim time i smisla
sekiranja.
(D. Jane~ek)
Ozbiljan film
KINO KRITIKA
Film Ozbiljan ovjek (SAD, 2009.), reditelja
Ethana i Joela Coena
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Avatar (James Cameron)
2. Legion (Scott Stewart)
3. The Book of Eli (Albert Hughes & Allen
Hughes)
4. Tooth Fairy (Michael Lembeck)
5. The Lovely Bones (Peter Jackson)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Dobrodo{li gospodine Chance (Hal
Ashby, Warner Bros./Continental Film)
2. Persepolis (Marjane Satrapi, Vincent
Paronnaud - 2.4.7 Films, France 3
cinma/Hulahop)
3. Nemilosrdni gadovi (Quentin Tarantino,
The Weinstein Company, A Band
Apart/Continental film)
4. Slomljeni zagrljaji (Pedro Almodovar,
Universal International Pictures, El
Deseo S.A./Discovery film i video)
5. Najstra{nija no} (Michael Dougherty,
Warner Bros. Pictures/Continental Film)
NOVI, ODLIÂN FILM BRA]E COEN
Kroz ovaj film Joel i Ethan se bave
vremenom i mjestom vlastite mladosti
Fenomenalno. Ta rije~ najbolje opisuje stil
igre {panskog nogometnog prvaka. Barce -
lonin sitni vez tema je sportskih novinara,
ali i literarnih tekstova. Barcelona je, to smo
znali oduvijek, inspiracija i intelektualcima i
obi~nim radnicima. No, do sada nismo znali
da Iniesta, Xavi, Messi i dru{tvo u plavo-
crvenim dresovima o~ito inspirativno djeluju i
na zbliàvanje ènskog i mu{kog spola.
Ta~nije, da imaju uticaja i na rekordan porast
nataliteta u katalonskoj prijestolnici. U po -
rodili{tima Barcelone posljednjih se nedjelja
registrira baby-boom. Ta~no devet mjeseci
nakon historijske Barcine pobjede na gosto-
vanju kod madridskog Reala (6:2) i legen-
darnog gola Andrsa Inieste u sudijskoj
nadoknadi u Ligi prvaka protiv Chelseaja,
kojim je izboren nastup u finalu, ni najve}i
skeptici ne sumnjaju kako impresivni nastupi
Blaugrane imaju i pozitivne nuspojave u
broju novoro|enih beba. Velike pobjede, kako
pi{e {panski dopisnik lista Sddeutsche
Zeitung, stimuliraju erotske aktivnosti. Ne
radi se, naravno, o naga|anjima. Daleko od
toga. Svi podaci su nau~no provjereni. Kao
dokaz fenomena koji je u [paniji poznatiji
pod imenom Iniestin baby-boomsluè podaci
o broju novoro|en~adi iz ~etiri porodili{ta u
Barceloni. U odnosu na prosje~nu stopu
natali teta u ovo doba godine, trenutno se tamo
biljeì nevjerojatan porast broja beba, koji je
za 45% ve}i od dugogodi{njeg prosjeka. To
nije slu~ajnost. To ne moè biti slu~ajnost. U
porodili{tima vlada gu`va kao na èlje -
zni~kom kolodvoru. Mi smo se naravno
pozabavili uzrocima neobi~nog porasta broja
beba i do{li smo do zaklju~ka da su za to
o~ito krive velike pro{losezonske pobjede
Barcelone, izjavio je glasnogovornik jedne
klinike za lokalnu radio-stanicu COM Radio.
Katalonska ministrica zdravstva Marina Geli
za sada nije potvrdila uzro~no-posljedi~nu
vezu izme|u odlu~uju}ih golova i tjelesnih
aktivnosti u postelji - no, nije ni demantirala
tvrdnje klini~kog osoblja da postoji neka
veza izme|u te dvije stvari. Barcelonin trener
Josep Guardiola u svakom slu~aju sretan je
zbog eksplozije nataliteta. Politi~ari ion-
ako stalno govore kako je porast broja
novoro|en~adi pozitivna pojava, izjavio je
sa smije{kom na licu. Katoli~ka [panija se
ina~e nalazi na samom za~elju top-liste
zemalja Evropske unije kada se radi o visini
stope nataliteta, u dru{tvu s Poljskom i
Njema~kom. (N. Hasi})
CRVENI FENJER
Uspjesi nogometaa Barcelone poveali su
natalitet u Kataloniji
KULT MARKET
AUSTRALIJA
Raychel Frew
Australka studira za profesionalnog
fizioterapeuta, a fotografije su objavljene
u posljednjem broju ~asopisa Monkey.
Dèparac zara|uje kao glamur model, od
~ega zaradi oko 80 hiljada eura godi{nje.
Ova 21-godi{njakinja ìvi u gradu Gold
Coast u australskoj dràvi Queensland.
ENGLESKA
Seks hotel
Blizu Liverpoola postoji The Vincent Hotel
s posebnim mini barom. Posjetiteljima,
pored uobi~ajenog mini bara s pi}em,
ora{~i}ima i ~okoladom nudi i mini bar s
lubrikantima, uljima za masaù,
vibriraju}im obru~i}ima i kondomima. A
zahtjevnije }e stranke mo}i zamoliti i za
posebnu opremu, koja sadrì bi~, masku i
traku za vezanje. Vlasnik hotela na taj
na~in svojim strankama èli ponuditi vi{e
nego samo ugodnu sredinu za vrijeme
boravka.
DANSKA
Brigitte Nielsen
Brigitte Nielsen snimila je editorijal za
~asopis Dansk u kojem je pokazala da
moè bez kompleksa, iako ima navr{enih
46 godina ìvota, nositi naziv seks bombe.
Biv{a supruga Sylvestera Stallonea i zvi-
jezda filmova Crvena Sonja i Rocky 4
rekla je da joj dan danas ène prilaze i
izraàvaju divljenje zbog njezine figure, a
me|u njima se na{la i Rihanna.
KATALONSKE BEBE
Devet mjeseci nakon {to je
Barcelona osvojila Ligu prvaka
zabiljeèn je veliki broj poroda u
ovoj {panskoj pokrajini
Iniestin baby-boom
74
KULT MARKET
NEW ORDER
Ceremony: A New
Order Tribute
Izdava~ka ku}a
24 Hour Service
Station Records
sa Floride 20.
februara }e pro-
movisati
Ceremony: A
New Order
Tribute. Dupli CD,
kao i digitalno izdanje, sadràva}e
najve}e hitove New Ordera, grupe iz
Manchestera koja je osnovana 1980., ali i
dvanaest verzija njihovog prvog singla -
Ceremony.
SLASH
Slash
Nekada{nji {ef
grupe Guns N
Roses i, treba pod-
sjetiti, vrhunski
gitarista - Slash,
svoj solo studijski
album }e promo-
visati tokom aprila
ove godine. Album
se zove kao i nje-
gov autor, a produ-
cent je Eric
Valentine. Na
Slash je uvr{teno trinaest pjesama, izda-
va~ je EMI Label Services, a za Evropu:
Roadrunner Records.
SOULFLY
Omen
Bend Maxa Cavalere - Soulfly, 3. maja }e
objaviti svoj novi studijski album: Omen,
sa etiketom Roadrunner Records. Omen
}e sadràvati jedanaest pjesama, Rise Of
The Fallen je prvi singl, Maxu su najdraè
pjesme Vulture Culture i Blood Bath and
Beyond, a album je producirao Logan
Mader.
MUZIKA
Glazbenica Sade tek je promovisala
svoj {esti studijski album. Prije nekoliko
dana, ali vjerni pirati obradovali su nas jo{
pro{le sedmice, kao i bezbroj puta do sada.
Soldier of Love snimljen je tokom ljeta
pro{le godine i sadrì deset pjesama.
Producent je, uz Sade, i Mike Pela. Za
~etrdesetak, ne{to malo vi{e, minuta lijepe
muzike.
The Moon And The Sky u uvodu malo
priziva Indexe, mada je i u nastavku Sade
sjetna kao pokojni pjeva~ kada interpretira,
recimo, Voljela je sjaj u travi. I odmah se
pitate: pa za{to je napravila pauzu od devet
godina i koji mjesec izme|u dva albuma.
Dodu{e, u dvadeset i {est godina karijere
objavila je tek {est plo~a, ali pauza od skoro
deceniju za njene fanove bila je i previ{e.
Kako god, naslovna pjesma - Soldier of
Love, uz vjetrove s juga i duva~e na startu,
lagano prelazi u dramatur{ki obra|en
muzi~ki zaplet. Ne{to kasnije, Sade je
besprijekorna. Hrabro kora~a uz nekakav
bubnjarski polumar{. Tre}a, Morning Bird,
spora je do beskraja, ali opet je Sade sama i
svoja, vokalom dira u du{u i srce.
Babyfather je veselija i opu{tenija, soul
za fanove, dok je Long Hard Road ne{to
kao soundtrack za lijepo druènje uz kamin,
negdje na planini. [esta, Be That Easy
{lager je za sve uzraste, mo`da negdje na
prozor zakuca i Ki}o Slabinac pjevaju}i:
Zbog jedne divne crne ène..., a Bring
Me Home malo je remek-djelo. Melodi~na,
pitka i lijepo sloèna rnb kompozicija.
Eto, jo{ su vam tri pjesme ostale da
preslu{ate. Ustvari, od po~etka slu{ajte, pa
se sloìte sa nama, da je Sade snimila ba{
lijep album, ili ne. Svejedno je...
(D. Bajramovi})
Sade il nikad
Soldier of Love, esti studijski album Sade
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Vampire Weekend: Cousins
2. Massive Attack: Paradise Circus
3. Jeans Team: Faul 2
4. Crookers ft. Miike Snow: Remedy
5. Riton & Primary 1: Radiates
6. Gorillaz: Stylo
7. The Maccabees ft. Roots Manuva:
Empty Vessels
8. Clonious ft. Muhsinah: One at a
time
9. Cosmo Jarvis: Problems
10. Alex Metric: It Starts
BESKRAJNO
ROMANTI^NO
Sade }e zadiviti
svijet i svojim
novim studijskim
albumom
Elvir Balji}, biv{i reprezentativac BiH,
nekada{nji igra~ Real Madrida i Rayo
Vallecana, te turskih klubova Fenerbahce,
Galatasaray i Ankaragucu, novi je po -
mo}nik Safeta Su{i}a, selektora fudbalske
reprezentacije BiH. Drago mi je da sam
nakon duèg perioda ponovo u re -
prezentaciji. Uvijek mi je bila ~ast i zado-
voljstvo biti u dràvnom timu. Tako je i
sada, s tim {to sam u ne{to druga~ijoj ulozi.
Nadam se da }emo svi odli~no sara|ivati i
napraviti veliki uspjeh i kvalifikovati se na
EP, kaè Balji}. Komentiraju}i `rijeb za
EP i protivnike koje se nalaze sa BiH u
grupi, Balji} je kazao: Nema laganih pro-
tivnika, svaka utakmica bi}e te{ka, ali sma-
tram da nismo imali lo{ `rijeb. Za nas je
najva`nije kako }emo otvoriti kvalifikacije.
Obzirom da smo kvalifikacije do sada uvi-
jek otvarali utakmicama s jakim
reprezentacijama, poput [panije ili Turske,
sada bi bilo puno bolje sa takozvanim lo{im
ekipama. Imamo zaista kvalitetne igra~e
koji su to pokazali u pro{lim kvalifikacija-
ma, ali igrama u svojim timovima.
Normalno, moramo biti svjesni da nakon
posljednjeg uspjeha javnost od nas o~ekuje
da se sada ponovo plasiramo najmanje u
bara`. Mi smo svjesni toga i trudi}emo se
da budemo prvi u grupi, jer imamo kvalitet-
nu i jaku reprezentaciju za koju smatram da
to moè ostvariti. Balji} je ro|en u
Sarajevu 1974. godine. Za madridski Real
igrao je od 1999. do 2002. godine i u 20
me~eva postigao je 6 golova. Fudbalsku
karijeru zavr{io je 2006. godine u turskom
klubu Istanbulspor. Za reprezentaciju BiH
igrao je od 1996. do 2005. godine u 39 utak-
mica i postigao 14 golova. Nakon {to je
predstavio Balji}a kao svog pomo}nika,
Safet Su{i} je prokomentirao `rijeb,
naglasiv{i da mu je bilo va`no da u kvali-
fikacija izbjegne [pance, Portugal i
Holandiju. @elja mi se ostvarila. Vi{e sam
zadovoljan nego nezadovoljan, ali ipak
treba shvatiti da su u na{oj grupi izuzetno
jake ekipe. Francuska jeste favorit, ali ni
oni vi{e nisu {to su nekad bili. U ovom
trenutku nisu ni blizu one ekipe koja je to
bila sa Zidanom. Ne vidim da Francuzi
mogu i na SP napraviti ne{to zna~ajno, {to
su potvrdile i njihove zadnje utakmice u
kvalifikacijama. Ukoliko ne do|u bar do
polufinala, mislim da }e se oprostiti neko-
liko standardnih igra~a. Prije svega mislim
na Henryja, Anelku i Gallasa. Umjesto njih
ne vjerujem da imaju adekvatne zamjene,
zaklju~io je Su{i}. (N. Hasi})
Povratak kraljevia Elvira
SPORT
Elvir Balji, nekadanji igra Reala, bit e pomonik
selektora Safeta Suia
KULT MARKET
AUTOMOBILI
BMW X5
Nakon restilizacije kupea i kabrioleta
serije 3 uslijedilo je predstavljanje
osvjeènog modela X5. Pored uobi~ajenih
kozmeti~kih izmena novinu predstavljaju i
novi, potentniji motori. Kozmeti~ke
izmjene obuhvataju blagi redizajn prednjih
i zadnjih branika i svjetala. Svjeìjem
izgledu doprinijet }e i nove boje karoserije
i obloga enterijera, te novi dizajn
naplataka od lake legure.
MOTOCIKLI
Bimota DB8
Bimota je predstavila DB8 Biposto super-
sportski motocikl. Bimote su papreno
skupe, ali je ovaj model, za razliku od
ostalih u ponudi, ipak vi{e okrenut
velikoserijskom trì{tu. Cijena je, kako se
najavljuje, 23.000 eura. Bimota, italijanski
proizvo|a~ ekskluzivnih motocikala ~ije je
ime nastalo kori{tenjem po dva slova iz
imena osniva~a (Bianchi, Morri i
Tamburini), poznat je po najmodernijim
ramovima uparenim sa najboljim
agregatima poznatih fabrika.
DESIGN
KIA Sportage
Kia }e premijerno prikazati Sportage posj -
etiteljima salona u @enevi. Dizajn je pot-
pisao Peter Schreyer, nekada{nji Audijev
dizajner. Posebnih iznena|enja nema, pa
Sportage doìvljavamo kao sljedbenika stil-
skog pravca ve} promoviranog ve}im mod-
elom Sorento. Sportage i dalje dijeli platfor-
mu sa Hyundaijevim ix35, ali za razliku od
prethodne generacije, s njim ne dijeli izgled.
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
DVOJAC ZA
POBJEDE
Safet Su{i} i
Elvir Balji}
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U utorak je u sarajevskom multiplex
kinu Cinema City premijerno prikazan
slovena~ko-bosanskohercegova~ki film
Estrellita. Koscenarista ovog filma je
Abdulah Sidran, a u gluma~koj podjeli su i
Mediha Musliovi}, Senad Ba{i} i Almir
êhaji} Batko. Reditelj Estrellite je Metod
Pevec.
U petak, 12. februara, u Sarajevu }e biti
promovisana sabrana djela fra Petra
An|elovi}a, biv{eg provincijala Bosne
Srebrene, kojim }e se obiljeìti prva
godi{njica smrti ovog velikana. Moderatori
}e biti fra Marijan Karaula, fra Lovro
Gavran, fra Mirko Majdandì}, te Boò
Mati}, Martin Ragu`, @eljko Ivankovi} i
Goran Mikuli}.
Obavje{tavaju se gra|ani Mostara da
}e Narodno pozori{te u nedjelju, 14. febru-
ara, sa po~etkom u 20 sati, odigrati pred-
stavu: Mostarska djelidba, u reìji
Sulejmana Kupusovi}a, saop{tavaju iz
ove teatarske ku}e. Predstava se igra u
~ast gra|ana Mostara i svih koji su podràli
opstanak pozori{ta.
Povodom godi{njice smrti fra Grge
Vili}a i nastojanja da se nastavi i poti~e
rasvjetljavanje istine, promicanje kulture
tolerancije i ìvota protiv nekulture smrti,
17. februara organizira se misa zadu{nica
u ùpi Svetog Ante Padovanskog u
Poto~anima i okrugli stol u Odàku: Kako
o~uvati nadu i model opstanka i suìvota u
BiH.
Stripopeka inicijativa iz Sarajeva, u
saradnji sa TKD [ahinpa{i}, otvorila je 3.
konkurs za najbolju strip ilustraciju.
Stripopeka inicijativa, neformalna dru`ba
crta~a i ~ita~a stripova BiH, tre}u godinu za
redom pokre}e konkurs u kojem od svih
kreativnih crta~a, ilustratora i slikara
traìmo da nacrtaju omiljene likove iz
stripova.
Eto, nek su se i oni vratili. Zagreba~ka
grupa Parni valjak, u okviru Karlova~ko
Live turneje, odrà}e u na{oj dràvi tri kon-
certa: u zeni~koj Gradskoj areni sviraju 6.
marta, u Zetri u Sarajevu su 6. aprila, a
Mostarci }e o datumu odràvanja koncerta
u njihovom gradu biti naknadno
obavije{teni.
Dubioza kolektiv svira u Berlinu,
18. februara, nakon svjetske premijere
filma Na putu, rediteljice Jasmile
@bani}, u zvani~noj konkurenciji Be -
rlinalea.
A u Berlinu sviramo i dva dana
poslije. Nakon toga Dubioza }e kon-
certe odràti i u Ko~evju u Sloveniji,
27. februara, a tokom marta i u
Ljubljani, na Kranjskoj Gori, u Kranju,
kao i u Ostravi, Brnu, Pragu i u
Vrchlabiju u ê{koj, u Gteborgu,
potom u Oslu, kao i 27. marta u
Nieuwendijku u Holandiji. Ovim kon-
certima zavr{avamo promociju na{eg
prethodnog albuma Firma ilegal.
A kada }ete objaviti va{ novi
studijski album?
Trenutno radimo na finaliziranju
novog albuma, koji planiramo objaviti
u aprilu ove godine. Album je na bosan-
skom jeziku i na odre|eni na~in pred-
stavlja logi~an nastavak prethodnog
albuma.
MIROLJUB VUKOVI, umjetniki direktor
beogradskog FEST-a
Novi album u aprilu
ARMIN BUATLI, gitarista grupe
Dubioza kolektiv
MIROLJUB VU^KOVI]
Izuzetno ohrabruje program
38. FEST-a, koji sadrì esenciju
mladih filmova iskusnih reditelja
koji su gradili istoriju FEST-a
Sarajevska pozori{na tragedija je Va{a druga rediteljska
postavka u Sarajevu...
Da, a prva je bila Igra plakanja u Narodnom pozori{tu
Sarajevo. Sarajevska pozori{na tragedija, koju radimo u produk-
ciji NPS-a i MESS-a, je tekst Pe|e Kojovi}a, ili bolje da kaèm
- predtekst. Dakle, to je ne{to {to je istovremeno i pri~a, ba{ kao
~isti narativ, i ne{to {to je dramska i dramati~na situacija. Bavi se
netrpeljivo{}u, bavi se onim najè{}im stvarima koje se ti~u,
reci mo, me|unacionalnih odnosa, bukvalno izme|u Srba i
Bo{njaka. Dosta direktno u nekim stvarima. Nije nam ambicija
da intrigiramo i provociramo, nadam se da imamo bolje ambici-
je od toga. Pa }emo vidjeti {ta to proizvodi: da li katarzu, ili je
rije~ o nekom poraàvaju}em krugu, u kome govor o nekom zlu,
mo`da, moè ponovo da otvori neku temu. Jer, nekako ti se ~ini
da je iz govora i iz vi{ka govorenja sve i krenulo. U tom smislu
Sarajevska pozori{na tragedija je jedna vrlo verbalna predstava.
Premijera }e biti odràna u okviru MESS-ove manifestacije
Modul Memorije, od 5. do 12. aprila, u Sarajevu.
Kome ste dodijelili uloge u ovoj predstavi?
Igraju: Aleksandar Seksan, Ermin Sijamija, Sabina Bambur,
Aldin Omerovi}, Alma Terzi}, Muhamed Hadòvi} i Maja
Izetbegovi}, dok je za muziku zaduèna Vi{nja Bakalar. Kostimograf
predstave je Lana Cvijanovi}, a ja potpisujem i scenografiju.
GORIN STOJANOVI, reditelj iz Beograda
Od 19. do 28. februara u Beogradu }e biti odràn 38.
me|unarodni filmski festival - FEST. Ovogodi{nji FEST otvara
film Morfij, ruskog reditelja Alekseja Balabanova.
Ohrabruje ~injenica da su mnogi od najzna~ajnijih reditelja
svetskog filma snimili nove filmove tokom protekle godine.
Ohrabruje saznanje da su mnogi od njih svoje rane radove pred-
stavili na{oj publici u okviru programa nekog od prethodnih
izdanja FEST-a, tokom njegovih prvih ~etrdeset godina postojanja.
Izuzetno ohrabruje program 38. FEST-a, koji sadrì esenciju
mladih filmova iskusnih reditelja koji su gradili istoriju FEST-a,
ukus ovda{nje publike i ohrabrivali o~ekivanja koja su naj~e{}e
bila ispunjena kada utihne svetlo i po~ne film, govori Miroljub
Vu~kovi}, umjetni~ki direktor FEST-a.
[ta donosi program FEST-a ove godine: Donosi i mladu
energiju autora koje je FEST-ova publika prepoznala tokom
poslednje decenije u uzbudljivim, hrabrim filmovima. Pored
uobi~ajenih programskih celina: Horizonti, Svetionik, înjenice
i slagalice, Evropa van Evrope, FantAzija, pa`nja FEST-a je
usmerena i na kvartet novih filmova iz Izraela, me|u kojima je i
Liban, pobednik festivala u Veneciji, 2009. godine. Dela
doma}ih autora bitan su element FEST-a. U takmi~arskom pro-
gramu Evropa van Evrope, bi}e prikazan film Fle{bek,
Aleksandra Jankovi}a, u okviru programa înjenice i slagalice
su Centar za pranje filmova, Sr|ana Kneèvi}a i Na granici - trip-
tih o biti i posedovati, @arka Dragojevi}a, zatim dva filma
proizvedena u koprodukciji sa Srbijom: Metastaze, Branka
Schmidta i 32. decembar Sa{e Hajdukovi}a. Jednu od glavnih
uloga u filmu Vjerujem u an|ele, Nik{e Svili~i}a, igra Aljo{a
Vu~kovi}, a Katarina Radivojevi} jednu od glavnih uloga u filmu
Morfijum, Alekseja Balabanova, koji otvara FEST 2010.
FEST i ove godine donosi hrabre i uzbudljive filmove
Sarajevska pozori{na tragedija bavi se
netrpeljivo{}u i me|unacionalnim odnosima
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Muzej
nevinosti
Orhan Pamuk se u Turskoj opet na{ao pod reflektorima, ali
ovog puta ne zbog svojih knjiga nego zbog projekta koji je èlio
realizirati u godini u kojoj je Istanbul progla{en evropskom pri-
jestolnicom kulture. Optuèn je da je poku{ao da oplja~ka toliko
voljeni mu grad na Bosforu, u kojem je prije 57 godina prvi put
zaplakao. U pitanju je o~evidno igra, mnogo vi{e od jednog kul-
turnog poduhvata. Istanbul je ove godine, uz Essen i Pe~uh, pri-
jestolnica kulture Evrope. Nobelovac se dogovorio sa gradskom
Agencijom koja vodi ovaj presti`ni projekat da u ûkurdùmi,
dijelu Istanbula, otvori muzej koji bi nosio ime njegovog posljed-
njeg romana - Muzej nevinosti. U njemu bi trebalo da se
na|u predmeti vezani za to djelo, u kome je on, kako je jednom
rekao, napisao sve {to zna o ljubavi. Orhan Pamuk plja~ka
Istanbul osvanuli su naslovi u nekim istanbulskim listovima.
Potegnuti su i dokazi, po kojima }e on za svoj muzej od grada
dobiti 2,5 miliona dolara. Agencija Istanbula trebalo je da uloì
u Muzej nevinosti svega 750.000 lira (oko 500.000 dolara), a
ostatak (do 2,5 miliona dolara) sam pisac iz svoje Fondacije
koju je osnovao u februaru pro{le godine. To je bio izuzetno
zna~ajan projekat, kome smo pridavali veliku pa`nju Ali
neko je to nazvao plja~kom, sa primjetnim àljenjem
obja{njava [ekib Avdagi}, predsjednik Agencije koja vodi pro-
jekat Istanbul - prijestolnica kulture. Nastao je tajac. Organizatori
su poku{ali da ubijede pisca da se ne osvr}e na te izmi{ljotine,
koje su, o~igledno, ne slu~ajno, lansirali pojedini novinari.
Razgovarao sam sa Pamukom 25 minuta da ga nagovorim
da se ne povla~i, ali on je rekao dosta. Uvrije|eni pisac je
kazao da }e nam vratiti pare koje smo dosad uloìli i to s
kamatom, prenosi Huriyet izjavu Avdagi}a. Ovaj nasrtaj na
velikog pisca, ma koliko bio ~udan, nije slu~ajan, mogao se o~eki-
vati. Ne{to sli~no dogodilo i kada je 2006. godine, kao prvi Tur~in,
dobio Nobelovu nagradu za knjièvnost. Dok su mu mnogi
aplaudirali, pojedinci su tu odluku {vedske Akademije do~ekali na
no`. Jednog trenutka suo~io se ~ak i sa prijetnjama da je na
spisku li~nosti koje treba likvidirati! To nije knjièvno ve} poli-
ti~ko priznanje. Pamuk je dobio Nobelovu nagradu zbog
spornih izjava o navodnom pogromu Jermena i Kurda u
Turskoj, optuìli su ga ekstremni nacionalisti, koji su jednog
trenutka, zarad toga, predlagali da sve njegove knjige zavr{e na
loma~i. Najnovije igre potvr|uju da u zemlji jo{ ima onih koji to ne
mogu da mu oproste. U Turskoj je ubijeno milion Jermena i
30.000 Kurda i to, osim mene, niko ne smije javno da kaè,
rekao je tada Pamuk u intervjuu jednom {vicarskom nedjeljniku.
Sve do skoro to je u Istanbulu bila tabu tema. Protiv njega je
podignuta sudska tu`ba, na osnovu koje je mogao da zavr{i u
zatvoru tri godine. Ali, pod pritiskom svjetske javnosti optu`nica je
povu~ena. Nobelovac i sada, kao i tada, {uti i odbija ko -
mentirati optu`be novinara da je poku{ao oplja~kati Istanbul.
Svakodnevno, kaù, ispisuje nove redove. O ~emu, to je tajna, o
tome }e se tek ~itati.
P U T O K O S V I J E T A
Priredio: NEDIM HASI]
Tog 15. februara, 1989., posljednji vojni-
ci SSSR-a napustili su Afganistan. I to nakon
desetogodi{njeg besmislenog rata, ako
uop{te postoji ijedan smislen, u kojem je
poginulo 100.000 Afganistanaca, kao i deset
hiljada Sovjeta, ubijenih uglavnom u napadi-
ma mudàhedina. Krajem decembra 1979.
Politbiro sovjetske Komunisti~ke partije pro-
cijenio je da nu`na vojna intervencija u toj
dràvi, a vojnici nekada mo}nog SSSR-a
okupirali su Afganistan, kako bi podràli
tamo{nju prokomunisti~ku vladu.
Kralj Muhamed Zahir [ah vladao je
Afganistanom od 1933. do 1973., kada ga
je, u Saurskoj revoluciji, s prijestolja svrgnuo
njegov ro|ak, princ Daud. Marksisti~ka Na -
rodna demokratska partija Afganistana
(NDPA) osnovana je 1965., ali se ve} 1967.
ideolo{ki razdvojila na dvije frakcije:
radikalnu - Khalq i umjereniju - Parcham.
Iz Moskve je, jedanaest godina kasnije,
stigla naredba za Daudovu likvidaciju, a iza
vojnog udara stajale su obje frakcije NDPA,
no dominantnija je bila Khalq. Njihov ~lan
Nur Muhamed Taraki postao je predsjednik
Afganistana, dok su za njegove zamjenike
imenovani komunisti~ki ~elnici: Hafizullah
Amin i Babrak Karmal. No, nakon frakcij -
skih sukoba u Khalqu i novog dràvnog
udara 12. septembra 1979., vlast je preuzeo
ministar odbrane Hafizullah Amin, a Taraki je
ubijen.
Iako je Hafizullah Amin bio nepopularan
me|u svojim sunarodnjacima, najvjerovatni-
je je i on ubijen po nare|enju Sovjeta, 27.
decembra iste godine, a na ~elnu funkciju u
dràvi postavljen je Babrak Karmal. Tada i
zvani~no po~inje sovjetska vojna intervenci-
ja, mada su njihovi vojnici po~eli zauzimati
poloàje u Afganistanu jo{ godinu ranije.
Na tridesetogodi{njicu sovjetske invazi-
je, ruski ambasador u Kabulu izjavio je da
SAD danas ponavlja pogre{ke koje je
~inila sovjetska vojska kad je okupirala
Afganistan.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
Nakon [aha - mat!
RUSKI VOJNICI I NJIHOVI
AFGANISTANSKI SAVEZNICI
Babrak Karmal bio je
predsjednik Afganistana od
1979. do 1986. godine
N
a Balkanu i na Mediteranu veoma zna~ajna djelatnost
je kom{iluk. Ne bih mogao zamisliti ìvot u Bosni bez
kom{ija, navikli smo na ljude koji su u susjedstvu, s
kojima se pozdravljamo, druìmo i pomaèmo. U
kom{iluku sam upoznao stvarni ìvot, pa tako i danas u
poznim godinama bez kom{iluka ~ini mi se ne bih znao
ìvjeti.
Jo{ kao malog majka me je ~esto vodila kod kom{inice
Fatme, koja je stanovala u jednoj ku}ici na Bistriku. Za tetu
Fatmu nisam siguran da mi je bila neki rod, a u pravom
smislu nije nam bila ni kom{inica, jer smo mi stanovali na
âr{iji. Sje}am se da je kod nje uvijek bilo lokuma i gura-
bija, a bila je i fina ba{~a gdje sam se ljeti mogao igrati. Ali
sam upamtio te skupove kom{inica, gdje je glavnu rije~
vodila teta Fatma, a ja pozorno pratio iz nekog }o{ka. O
svemu i sva~emu Fatma je bila informisana, u to ratno vri-
jeme svakodnevno je slu{ala kriomice vijesti Radio
Londona na na{em jeziku, dok su jo{ njema~ki vojnici {par-
tali gradom. Ostala mi je urezana njena pri~a protiv
fa{izma, mada ja zapravo nisam ni znao {ta je to. Tako sam
prva saznanja o politici i dru{tvu dobio od kom{inice
Fatme.
Naravno da danas nema kom{iluka kao {to su nekada
bili, ali je jo{ ostalo tog kom{ijskog druènja. To su dru{tva
koja se svojim postojanjem suprotstavljaju najezdi protes-
tantskog i kapitalisti~kog duha, koji donosi samo interes i
profit, a uspostavlja ljudsko otu|enje. Prvi koji su prihvatili
taj talas sa zapada su na{i politi~ari. U ve}ini slu~ajeva oni
ne znaju {ta je kom{iluk, ne umiju se kom{ijski pona{ati.
T
ako ljakse iz Crne Gore ovdje zida kule s kojih odoz-
go posmatra ljude kao male mrave, koje treba samo
zgaziti. [to po svom izboru Fahrudin Radon~i} i ~ini.
U tim njegovim visokim tornjevima nema mjesta za
kom{ije, pa se ovaj otu|eni mo}nik moè kabadahijski
pona{ati. U ovim velikim zgradurinama nema mjesta za
ljudsku rije~, tu se samo obavljaju {pekulacije s novcem i
ljudima. Nisu bez razloga u Beogradu zabranili gradnju
zgrada vi{ih od osam spratova. @ivot u velikim palatama
potpuno je nehuman. [to odgovara Radon~i}u.
Kako je kod nas izgra|eno vi{e ovih vi{ekatnica, tu su
se prorijedili kom{ijski susreti. Ali zato postoje kafane i bir-
tije gdje se ljudi okupljaju. Nema ni{ta ugodnije nego zas-
jesti u birtiju i slu{ati ljudske pri~e, gdje se sva{ta o ìvotu
moè nau~iti. Tu su uvijek pri ruci informacije o nekim
svakodnevnim prakti~nim situacijama, koji je dobar i
po{ten majstor za bojler, kod kojeg mesara treba kupovati,
ho}e li @eljo u nedjelju pobijediti. U ovim kafanama stvara-
ju se prijateljstva, to je pravi nadomjestak za dana{nje
kom{ijsko posje}ivanje. Tu ne dolaze politi~ari, pa tako i ne
znaju koji su stvarni problemi na{eg dana{njeg ~ovjeka.
Nemaju pojma kako u birtijama cvjeta bosanski humor,
kako se ljudi takmi~e ko }e biti duhovitiji.
P
o meni nikakav je ~ovjek koji se ne zna smijati, smis-
liti {alu u prvom redu na svoj ra~un. A pogledajte ove
mrgude od na{ih politi~ara, nemaju duha ni koliko
crno ispod nokata, a {ale se samo na ra~un radnika, seljaka
i nepo{tenih strana~kih protivnika. Kada se nasmijao nat-
mureni Bakir Izetbegovi}? Stalno je zabrinut, kao da }e on
ne{to krupno re}i ili napraviti. Faca mu je takva kao da se
stalno ma~ka pi{a po njegovim nogavicama.
A moète li zamisliti da vam je kom{inica Du{anka
Majki}? Vjerujem da bi ve}ina istog trenutka zdimila u
drugi grad, a mo`da i u drugu dràvu.
Kom{ije jedva ~ekaju da se okupe, da razmijene
mi{ljenje kad nemaju dolara da ih razmijene. A Dragan
ovi} ho}e za svoje Hrvate tre}i entitet, ne bi li kako svoje
sunarodnike izvadio iz kom{iluka, da sami sebi pri~aju
viceve. Jadni ti na{i Hrvati pod {apom Dragana ôvi}a, pa
}e biti osu|eni samo na svoje sna{e, a ne}e upoznati kako
su nabas ènske u kom{iluku.
Pustila Meliha Ali} da se u {kolama pravi segregacija,
voli ènska fa{izam pa to ti je! I tako se od malih nogu u~e
na{i gra|ani da ne postoji kom{iluk, nego samo jedan
narod, jedna vjera i jedan vo|a. A {ta }e{ kad je Ali}ka
izgradila apartmane na planini da se odvoji od kom{iluka,
jer ona ne razumije govor ljudi, nego samo govor stvari i
govor bankovnih ra~una.
Nikada ni jedan od na{ih politi~ara nije do{ao u neku
mahalsku kafanu, nikada ni jedan nije zavirio u mjesnu
zajednicu gdje penzioneri igraju {aha i domina. Strah ih je
za svoju bezbjednost, jer tamo gdje se sakupljaju kom{ije
nisu bezbjedni, po{to je tu nepatvoreni narod, a politi~ari
strahuju od naroda. A pravi ~ovjek najsigurnije se osje}a u
birtiji.
I tako kod nas postoje dvije grupe ljudi, oni koji su ljudi
i druè se u raznim kom{ijskim bazama, a drugi oni koji
nisu ljudi, koji se druè sami sa sobom u svojim luksuznim
stanovima i vilama.
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
Pustila Meliha Ali da se u kolama pravi segregacija, voli enska
faizam pa to ti je! I tako se od malih nogu ue nai graani da ne
postoji komiluk, nego samo jedan narod, jedna vjera i jedan voa.
A ta e kad je Alika izgradila apartmane na planini da se odvoji
od komiluka, jer ona ne razumije govor ljudi, nego samo govor
stvari i govor bankovnih rauna
KOM[INICA FATMA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Dragutin Karlo Bo{njak -
Uredni{tvu
Nisam vlasnik firme
Poljak iz Zagreba, ve
drutva Poljak Company
u Sarajevu
(Premijer l(j)iga BiH, SB, br. 688)
Koristim zakonsko pravo i molim Vas da
objavite demantij o va{im neto~nim i tendecioznim
informacijama u dijelu teksta u kojem se, pret-
postavljam, spominje moje ime. îtateljima za
informaciju, ja sam biv{i FIFA sudac koji je sudio
prvu slu`benu utakmicu reprezentacije BiH -
Albanija u Zenici. Tako|er sam prvi inozemni
suda~ki instruktor koji je sudijama BiH odrào
semi nar u Hrasnici o UEFA smjernicama, kao i
kontrolor su|enja FIFA-e i UEFA-e koji je obavljao
tu du`nost na nekoliko utakmica bh. dràvnog
tima. Va{a tvrdnja u dijelu teksta vezana za suca
Ale~kovi}a je neistinita i navodi ~itatelje na
zaklju~ak o protupravnom poslovanju dru{tva.
Sudac Ale~kovi} vi{e ne radi u mojoj firmi ve} je
zaposlenik Kantonalnog Nogometnog saveza
Sarajevo. Radio je u mojoj firmi za vrijeme dok je
studirao i s ponosom mogu utvrditi da sam
omogu}io da unutar poslovnih obaveza zavr{i
studij i da se bavi su|enjem. Vama za informaciju,
prije njega u mojoj firmi iste poslove je obavljao
sudac Elmir Pilav, tako|er dok nije diplomirao.
înjenica da su obojica nakon zaposlenja u mojoj
firmi diplomirali i stalno se zaposlili, te postali FIFA
sudije bi trebala biti dovoljan pokazatelj o tome {to
im je rad u mojoj firmi omogu}io i kuda ih je usmje-
rio. Oni su perspektivni suci i u Europi }e sigurno
podizati ugled bh. nogometnog su|enja. Nadalje
demantiram da postoji firma pod nazivom Poljak
iz Zagreba, ve} sam vlasnik dru{tva Poljak
Company u Sarajevu i to 26 godina. Ovisno o
trì{nim uvjetima poslujem u sklopu centra
Skenderija. Va{a konstrukcija informacije o povezi-
vanosti firme iz Zagreba s NS BiH i izgradnjom
sportskog centra koji nije napravljen a novci jo{
uvjek stoje na ra~unu NS BiH je totalno proma{ena
informacija koja je vjerojatno trebala biti intrigantna.
Pa nije firma koja èli graditi sportske terene kriva
ako NS BiH nije krenuo u izgradnju i kakvu je to
sumnjivu radnju u~inila neka firma u suradnji sa NS
BiH ako je novac namijenjen izgradnji terena jo{
uvijek na ra~unu Saveza? Vama i ~itateljima za
informaciju, postoji firma Bonaventura iz Zagreba
koja nije moje vlasni{tvo i u kojoj nisam zaposlen i
koja je na teritoriju Bosne i Hercegovine izgradila
svih 40 predvi|enih terena iz programa UEFA
MINI-PITCH, a koje je direktno financirala pla}ala
UEFA. Smatram da je i navedena ~injenica za
pohvalu, a ne za insinuacije. Vama savjetujem da
prilikom prikupljanja informacija o ovakovim
temama izaberete dobronamjernog i provjerenog
informatora jer su informacije bitne za poslovni
ugled firme u javnosti. Za kraj, kao UEFA Obsever
sa 11 godi{njim staòm instruktora u odgoju suda-
ca predlaèm da o sucima i su|enju pi{ete afirma-
tivno jer je to uvjet za povratak povjerenja u regu-
larnost, a navedena ~injenica je pretpostavka za
povratak gledaoca na stadione, koji su kupci i va{ih
novina. Poznata Vam je sintagma da ~a{a moè
biti do pola puna i do polovice prazna. U Njema~koj
koja, usput, biljeì najve}u popunjenost stadiona,
tako|er je bilo afera sa sucima. Rukovodstvo
njema~kih sudaca, da bi pove}alo ugled suda~ke
organizacije, na listu prve lige je postavilo 4 suca sa
titulama doktora jer je to javnosti garancija da je
sudac kompletna li~nost. I Vi ste mogli u objav-
ljenom tekstu napisati da me|u sucima na listi
imate magistara znanosti, barem 5-6 sudaca sa
V[ ili VSS spremom, nekoliko privatnih poduzetni-
ka koji su financijski neovisni i nitko ih ne moè
potkupiti za sitan novac, nekoliko pripadnika vojske
i policije koji su garant regularnosti i sli~no. Sudac
koji svira harmoniku to ne radi iz zabave ve}
najvjerojatnije da prehrani obitelj i to ne treba biti
predmet ruganja, a naro~ito se ne treba rugati
odgovornom poslu voza~a vlaka i to iz fotelje
novinarskog ureda.
Sa po{tovanjem.
Dragutin Karlo Poljak

Udruènje gra|ana Knjiga-
izvor Zenica - Uredni{tvu
Bonjakinje se nisu udale
u Saudijsku Arabiju nego
su njihovi muevi
protjerani iz BiH
(Dvjesto Bosanki u Saudijskoj Arabiji
nemaju kontakta sa svojim obiteljima,
SB, br. 689)
Povr{nim ~itanjem teksta pod nazivom
Dvjesto Bosanki u Saudijskoj Arabiji nemaju kon-
takta sa svojim obiteljima moglo bi se zaklju~iti
da udruènje Knjiga-izvor pripada organizo-
vanoj skupini kriminalaca koja se bavi trgovinom
bijelim robljem na ~ijem vrhu se nalazi predsjed-
nica Sabiha Kele{tura a u koji je bezmalo
uklju~ena i op{tina Zenica. Ali...
Pripremaju}i tu`bu, iznenadili smo se nevj -
erovatnoj retori~koj manipulaciji gospo|e Suzane
otkriv{i da ni u jednom dijelu teksta ona ne
optuùje eksplicitno, nedvosmisleno, na{e udru -
ènje za ovaj oblik kriminala.
Svojim pisanjem navodi ~itaoca da to sam
zaklju~i, jer je njeno pisanje samo niz insinuacija i
mahalskih tra~eva.
Za va{u informaciju, Bo{njakinje se nisu
udale u Saudijsku Arabiju i druge arapske zemlje
nego su njihovi muèvi protjerani iz BiH, kao
izraz zahvalnosti na{e zemlje za njihov doprinos
u agresiji na BiH. Oti{le su silom na{ih zakona i
sada se toboè brinete za njihova ljudska prava.
Ako ste zaista zabrinuti za prava Bo{njakinja
u arapskom svijetu, dignite svoj glas protiv
deportacije desetina porodica ~iji su o~evi Arapi a
koje ne}e niko u svijetu. A moète obi}i i
samohrane majke sa porodicama koje su ostale
u Bosni jer nisu mogle oti}i sa svojim muèvima.
Oti|ite da vidite u kakvom ropstvu ìve ovdje u
slobodnoj Bosni.
@ao nam je {to gospo|a Suzana ne po{tuje
zakone svoje profesije po kojima je trebala do}i u
Udruènje i provjeriti navode koje je dobila od
na{e biv{e ~lanice, koja je samu sebe izbacila
svojim nedoli~nim pona{anjem. Mi znamo moral-
ni lik na{e predsjednice Sabihe Kele{tura i
odbacujemo sve optu`be upu}ene njoj.
Naravno, cijeli slu~aj }e imati sudski epilog.
Suzana u nastavku teksta nadilazi samu
sebe jer, u jednoj re~enici tvrdi:.. da je predsjed-
nica Sabiha Kele{tura glavni provodadìja kada je
posrijedi ugovaranje brakova izme|u Bosanki i
mladoènja iz Saudijske Arabije ... a odmah u sli-
jede}oj re~enici pi{e:... uveliko se naga|a kako
je upravo ona kumovala njihovoj udaji za arapske
mladi}e,,. Pa dobro Suzana, jel glavni provo-
dadìja ili se samo naga|a?
Hvala za pisanje o na{em humanitarnom
radu jer je to ta~no, a na{e rezultate su pratili i
va{e kolege novinari RTV Zenica i sve je doku-
mentovano ~lancima i tv prilozima.
U prilogu vam {aljemo potpise na{ih ~lanica
koje svjedo~e o moralnom liku na{e predsjednice,
izjave va{ih kolega novinara o radu na{eg
Udruènja i pozivamo vas da do|ete na redovne
sastanke na{e bosanske kuhinje. I jo{ ne{to,
gospo|o Suzana, da do|ete kod nas u Udruènje,
vi biste se do suza nasmijali svom tekstu. Naime,
ve}ina na{ih aktivnih ~lanica jesu na{e nene, koje
vi{e misle na onaj svijet nego na udaju.
Izvr{ni odbor Udruènja gra|ana Knjiga-
izvor

Slavko Podgorelac - Uredni{tvu
Slobodne Bosne
Mumini su, po svemu
sudei, poetkom 19. vijeka
bili plaho liberalniji od
svojih praprapra...unuka
(Sedam dana&ljudi; Svaka mi je
zlatna, SB, br. 690)
Po{tovani,
Zahvaljujem uvaènom kolegi Senadu Avdi}u
koji me, u pro{lom broju (notes Svaka mi je zlatna)
prijatno iznenadi uvr{tavanjem fragmenta iz mog
teksta koji govori o dugovjekoj tradiciji lokanja rakije
na na{im prostorima: Senad je ovo ilustrovao frag-
mentom iz zapisa francuskog konzularnog ~inovni-
ka u Travniku [ometa de Fosea. Citirani insert
zapravo je djeli} dokumetarnog radio-serijala koji se
punih {est godina (svake nedjelje) emituje na talasi-
ma Radija RS pod nazivom Medaljoni u vremenu
i u kojem, kroz zapise putopisaca, diplomata i vjer-
skih slu`benika predo~avam primjere zajedni{tva i
tolerancije na prostorima BiH. Serijal je, osim u
REAGIRANJA
Banjoj Luci, promovisan na Evropskoj akademiji, u
sarajevskoj op{tini Stari Grad i Kulturnom centru
Ambasade BiH u Zagrebu. Akobogda, 300. epizo-
da emitova}e se 11. aprila ove godine. Skromni
jubilej obiljeì}e multimedijalnim promovisanjem
serijala u banjalu~kom kulturnom centru Banski
dvor. A sada evo i mog reagovanja na tekst
Svinjska gripa Izeta Fazlinovi}a koji me, moram
priznati izbio iz cipela, pa u utorak, u pet sahata
(na sabahu) ~ukam ovo u laptop. Pripomaè mi
na{ uvaèni pametar i istori~ar akademik, rah-
metli Hamdija Kre{evljakovi} ~iji sam tekst objavio
u Medaljonima. Pisao je na{ Hamdo i o kapetan-
ima i kapetanijama, pa tako i o Salih-kapetanu koji
je bio veliki silnik i zulum}ar. Preseli on na ahiret u
Lu{ci Palanci 1827. godine i odatle bi prevezen u
(vi{e od 30 kilometara udaljeni) Stari Majdan.
Salih je bio toliko omiljen da se ìtelji dèmata na
njegovom posljednjem putovanju - i muslimani i
hri{}ani - utrkivahu ko }e dàbe ustupiti volove
samo da kapetana {to prije ekspeduju u mezarje.
Unato~ svemu, Kre{evljakovi} je zabiljeìo epizo-
du koja nare~enog zulum}ara predstavlja i u
druga~ijem ozra~ju. Naime, za Salih-kapetanove
vladavine dogode se Ramazan i katoli~ki Boì} u
isti dan, pa je neki katolik ubijao krme u vrijeme
dugotrajne bajramske molitve-teravije. Ostade
zapisano da je krme ski~alo i skamikalo (biva -
onaj katolik ga je klao serbez i natenane), dreka
je naru{ila obred u dàmiji, pa sutradan imam
tuì katolika Salih-kapetanu koji naredi da dove-
du okrivljenog. U prisustvu imama Salih-kapetan
re~e katoliku za{to je optuèn i upita da li je isti-
na da je klao krme - a optuèni veli: Jeste
kapetane, nama je Isus, a va{ pejbamber Issa,
zapovidio da o Boì}u ne{to zakoljemo, pa ja,
eto, u~inio kako je zapovi|eno! Salih-kapetan
pogleda imama-tuìtelja, pa }e mu re}i: Ovdje
suda neima, jer se krst krije iza jakih le|a! Idi
krstu i slu{aj Issu! Hamdija Kre{evljakovi} navo-
di kako je ovu pri~u ~uo od trojice muslimana i
dodaje kako je ona, za takvo vrijeme, predstavlj -
ala akt tolerancije prvoga reda.
Osim Hamdine konstatacije, pridruùjem i
moje skromno naravou~enije: Nek maksumi u~e
babu kako se djeca prave. Mumini su, po svemu
sude}i, po~etkom 19. vijeka bili plaho liberalniji od
svojih praprapra...unuka.
Slavko Podgorelec, novinar publicista

Centralna izborna komisija -
Uredni{tvu
Protiv Ferida Buljubaia
CIK nije pokrenuo postupak
(CIK priprema kaznu
direktoru SDP-a Feridu
Buljubaiu, SB, br. 689)
U Va{em gore navedenom ~lanku, iznose se
neistine da }e slijede}a `rtva CIK-a BiH iz reda
visokopozicioniranih SDP-ovaca, nakon Lidije
Kora} i Marina Ivani{evi}a, biti Ferid Buljuba{i}.
Protiv imenovanog Centralna izborna komisija
BiH nije pokrenula postupak, niti ga moè
pokrenuti zbog ~injenice da isti obna{a du`nosti
vije}nika u Op}inskom vije}u Op}ine Centar
Sarajevo i Gradskom vije}u Grada Sarajeva, i {to
istovremeno obna{a du`nost, kako se u ~lanku
navodi, direktora SDP-a, koji je potpisnik ugovo-
ra s Vladom Federacije BiH u iznajmljivanju
poslovne zgrade u Alipa{inoj ulici u Sarajevu.
Autor ~lanka iskazuje osnovno nepoznavanje
zakona o sukobu interesa koji su vaè}i u BiH, jer
je njima propisana nespojivost za izabrane
zvani~nike (u koje spadaju op}inski i gradski
vije}nici), kada je u pitanju poslovanje, odnosno
sklapanje ugovora sa organima koji se financiraju
iz prora~una na bilo kojoj razini vlasti, samo ako su
~lanovi skup{tine, nadzornog odbora, uprave ili
menad`menta ili imaju status ovla{tene osobe pri-
vatnog preduze}a, i ako je to poslovanje u iznosu
ve}em od 5.000.00KM godi{nje. Ostala stajali{ta,
koja govore da smo gospo|i Lidiji Kora} izrekli
sankciju mada je nepobitno utvr|eno da
Oslobo|enje nije imalo monopolski poloàj i da su
sli~ni aran`mani sklapani sa drugim dnevnim lis-
tovima, kao i sankcija koju autor predlaè za
gospodina Buljuba{i}a, su tako|er rezultat, ili
totalnog nepoznavanja materije o kojoj autor
~lanka pi{e, ili jeftinog karikiranja na{ih odluka
(potvr|enih od Suda BiH), jer su sankcije izre~ene
osobama, odnosno ~lanovima stranke, koje
uìvaju, odnosno koji uìva, naklonost autora ili
Va{eg tjednika, bez obzira da li kr{e zakone ili ne.
Centralna izborna komisija BiH
Ured za informiranje

Denis Prci} - Uredni{tvu
ao mi je to se Slobodna
Bosna ukljuila u kampanju
koju Jasmin Imamovi vodi
protiv mene
(Ameri~ki Psycho - Denis Prci}, SB,
br. 690)
U tekstu Ameri~ki Psycho - Denis Prci},
plasiranom u pro{lom broju Va{ novinar je
napisao, prakti~no prepisao gomilu neistina, koje
su prethodno plasirali portal Depo i nedjeljnik
Dani. Ja sam to demantirao pomenutim mediji-
ma, ali, kako se da zaklju~iti, na inicijativu
Jasmina Imamovi}a, neistine se ponavljaju, kako
bi ih neki po~eli doìvljavati kao istinu. Na mene je
gospodin Imamovi}, u sebi odanim medijima ili
preko odanih novinara, po~eo pravu hajku nakon
àlbe Ameri~kog univerziteta u BiH na odluku
komisije o tenderu za prodaju dràvnog zemlji{ta.
Najboljom ponudom AUBiH je sprije~io poku{aj
namje{tanja konkursa i nezakonitu dodjelu
dràvnog zemlji{ta unaprijed poznatom licu.
Nakon toga, Imamovi} {iri izmi{ljotine o meni i
plasira ih u nekim medijima. Nisam protjeran iz
SAD-a kao psihi~ki neuravnoteèna osoba
opasna po okolinu, kako se izmi{lja u Va{em
tekstu. U SAD ~esto putujem i trenutno, dok vam
ovo pi{em, nalazim se u Washingtonu. Bio sam
tamo i kada ste Vi plasirali ove nesitine naru~ene
od Jasmina Imamovi}a. Nisam prijetio
Imamovi}u. To je on izmislio da bi opravdao kam-
panju koju vodi protiv mene i odvukao pa`nju
javnosti od poku{aja nezakonitog raspolaganja
dràvnim zemlji{tem. Ova kampanja je najavljena
u prijete}em pismu koje je meni upu}eno nakon
tendera za zemlji{te. O pismu sam izvijestio i
nadle`ne organe. Ve}inu prijetnji iz pisma, osim
lomljenja ki~me, {to je u pismu najavljeno kao
jedna od mogu}nosti, realizirao je Jasmin
Imamovi}. Ve} tre}i put se u naru~enim tekstovi-
ma navode laì i proturje~nosti. Prvo se tvrdi da
sam NK radnik, a potom jednom pi{u da mi je
biv{a supruga polagala ispite, a Va{ novinar sada
tvrdi da sam nakon sticanja diplome po~eo raditi
za Micro Text Technologies. U svim varijantama
se namjerno traè formulacije kojima me autori
poku{avaju diskvalifikovati. U Va{em prilogu se
ponavljaju i neistine o mom odnosu sa Bank of
America. U prvoj verziji objavljenoj u Depou,
autorica je prenijela la` da sam prevario banku za
18.000 dolara, te da je navodno za mnom
raspisana potjernica. To sam demantirao, ali sada
mi se inputira da sam ostao duàn banci u SAD-u.
O meni se {ire naru~ene laì da sam i sa ra~una
biv{e supruge uzeo 60.000 dolara. Stalno se pon-
avljaju laì i oko profesora Ameri~kog univerziteta
u BiH. Prvo su u naru~enim tekstovima tvrdili da
nema profesora iz SAD-a. Sada to ne tvrde, ali
dovode u sumnju ugovore po kojima su
angaòvani. AUBiH ima 26 profesora iz SAD-a
koji su angaòvani posredstvom agencije iz SAD-a,
preko koje im se ispla}uje jedan dio. Anga`man
prof. dr. [efika Mulabegovi}a, rektora, i Sadika
Latifagi}a prorektora za nastavu, potpuno je
legalan. Oni su profesori emeritusi i po zakonu
mogu obavljati pomenute funkcije, ali ne mogu
izvoditi nastavu i to ne ~ine. Tu nema ni~ega
spornog. Ta~no je da AUBiH ima zakupljenih
stanova za profesore i za mene. To je nekoliko
puta jeftinija varijanta od pla}anja hotelskog
smje{taja. Ta~no je i da smo imali transfer novca,
putem pozajmice. Taj novac je uloèn za razvoj
odjeljenja na{eg Univerziteta u regionu.
Alimentaciju pla}am kako je nadle`ni sud
odredio. Ugovor sa ambasadorom Williamom
Montgomeryjem potpuno je legalan. Sama
~injenica da postoje ugovori indikator je da se radi
zakonito. Ina~e, Montgomery je za nas radio
kratko. @ao mi je {to se Slobodna Bosna
uklju~ila u kampanju koju Jasmin Imamovi} vodi
protiv mene, nakon {to mu je AUBiH boljom
ponudom onemogu}io namje{tanje tendera za
prodaju zemlji{ta. Od tada je po~eo nezapa m -
}enu i veoma prizemnu kampanju protiv mene i
AUBiH koja govori da se korupcija u BiH duboko
ukorijenila i da }e svako ko o tome javno progovo -
ri snositi posljedice. Za laì iznesene u tekstovima
mora}u zatraìti satisfakciju na sudu.
Denis Prci}, predsjednik UO AUBiH
REAGIRANJA
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 -
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 160 EUR
Polugodi{nja: 80 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

Slobodna Bosna 691

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 691

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ko{tunica i Tadi} premijeru RS-a odobrili plja~ku 150 miliona eura

Dr`avni ministar prometa i komunikaci-

u Srbiji predlo`io Seada Avdi}a, ali ni taj

11.2.2010. I SLOBODNA BOSNA 27

Posle na{eg protesta, primili su nas

Mali dioni~ari nisu uspjeli da sve to

voljstvo mi je ista}i da je BiH ispunila sve

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010. 48

nalazi{ta nafte, a od 1990. u njemu se grade

VELIKI POSLOVNI IZAZOV: Jedan od najveih izazova rada na tako velikom

obli`njim Ponijerima isklju~eno je grija-

sa oko 20.000 fotografija, kao i stru~na bib-

svijetu, nama nije donijela pad posje}enos-

muslimani me|u muslimanima), Nik{i}

lim da je lo{ biznis. Osim kada neko `eli

SLOBODNA BOSNA I 11.2.2010. 70

You might also like