Slobodna Bosna 671

DODIK I ME\UNARODNA ZAJEDNICA: KAKO I ZA[TO SU SE RAZI[LI
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Venecijanski laureat govori o ksenofobiji, toleranciji, Bliskom istoku
EKSKLUZIVNO ZA SB SAMUEL MAOZ
Fahrudin Radon~i} u o~ima vjerskog poglavara muslimana
MANJE POBO@AN, A HRABAR
www.slobodna-bosna.ba
GROMIZ VEDRA NEBA
Radon~i}eva stranka
ELEKTROPRIJENOS NA
UDARU DODIKA
Politika u slu`bi privatnog biznisa
Slobodna Bosna otkriva stvarne razloge
zbog kojih politi~ka oligarhija Republike
Srpske po svaku cijenu nastoji demontirati
dràvnu kompaniju Elektroprijenos BiH i
podijeliti je u dvije entitetske kompanije
MILORAD DODIK I
ME\UNARODNA ZAJEDNICA
Od ljubavi do mr`nje
Premijer RS-a MILORAD DODIK je posljed-
njih mjeseci zapo~eo otvoreni rat protiv
~elnika me|unarodne zajednice u BiH,
visokog predstavnika VALENTINA INZKA i
njegovog zamjenika RAFFIJA GREGORI-
ANA, optuùju}i ih za politi~ku okupaciju i
destabilizaciju BiH; na{a novinarka pod-
sje}a kako je lider SNSD-a 1998. sa samo
dva zastupnika u Narodnoj skup{tini RS-a
izabran za predsjednika Vlade, kako je OHR
zarad svog srpskog miljenika 1999. smije-
nio legalno izabranog predsjednika NIKOLU
POPLA[ENA, a potom i na desetke visokih
du`nosnika SDS-a, ~ime je otvoren prostor
za Dodikov politi~ki comeback
INTERVJU
Doktor Joseph Schlessinger, vode}i
svjetski ekspert za karcinom
Profesor JOSEPH SCHLESSINGER, jedan
od najzna~ajnijih svjetskih istraìva~a
kancerogenih bolesti, gostovao je po~etkom
sedmice u Zagrebu a nakon
predavanja koje je odrào u Hrvatskoj
akademiji znanosti i umjetnosti razgovarao je
sa na{om novinarkom o otkri}u koje ga je
proslavilo, novim terapijama za lije~enje raka
i tzv. ciljanim lijekovima koje je proizveo
zajedno sa suradnicima, tu`noj posjeti BiH,
svom bosansko-hrvatsko-jevrejskom porijek-
lu, te obitelji koja je stradala u koncentra-
cionim logorima tokom Drugog svjetskog rata
GU@VA NA BO[NJA^KOJ
SCENI
Radon~i} ulazi u politiku
Samokandidirani bo{nja~ki lider
Fahrudin Radon~i} zapeo na prvom
politi~kom koraku: u svoj strana~ki
tabor jo{ nije uspio privu}i niti jedno
zvu~no ime
MINISTAR NEVENKO
HERCEG PROTIV
FEDERALNE INSPEKCIJE
Zakon po mjeri ugostitelja
Samo desetak dana nakon {to su inspek-
tori Federalne uprave za inspekcijske
poslove zavr{ili kontrolu ugostiteljskih
objekata od Sarajeva do Jablanice otkriv{i
zapanjuju}e razmjere kriminala, federalni
ministar okoli{a i trgovine NEVENKO
HERCEG predloìo je usvajanje dvije
uredbe kojima bi federalni inspektori,
ubudu}e, ostali bez dosada{njih
nadle`nosti, ali i bez posla: i dok je prijed-
log ministra Hercega izazvao novu sva|u u
Vladi Federacije BiH, glavni federalni
inspektor IBRAHIM TIRAK tvrdi da su nova
zakonska rje{enja donesena pod utjecajem
ugostiteljskog lobija
NOGOMETNI PRODOR NA
ISTOK
Kako su Bosanci postali hit
azerbejdànskog nogometa
Bh. nogometni stru~njaci KEMAL
ALISPAHI] i ALMIR HURTI] po~etkom
sezone su preuzeli mali azerbejdànski
klub MUGAN i za svega nekoliko mjeseci
od njega napravili hit tamo{njeg prvenstva;
Alispahi} i Hurti} u klub su doveli ~etvoricu
bh. nogometa{a i u razgovoru za na{ list
otkrivaju tajnu svog uspjeha na krajnjem
istoku Evrope
24.9.2009. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,
Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
12
16
22
28
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
52
SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009. 4
VLADA PROSIPA JOSIPA
Josip Tomi}
ponovo leti iz
direktorske fotelje
Naftnih terminala
Prema pouzdanim informacijama
Slobodne Bosne, po~etkom naredne
sedmice, Vlada Federacije BiH debloki-
rat }e ìro ra~un Naftnih terminala u
Plo~ama i o istom tro{ku smijeniti direk-
tora Josipa Tomi}a. Naftnim terminali-
ma blokiran je ra~un ve} 30-ak dana,
zbog prispjelog duga od oko milion
eura, koji je pod krajnje sumnjivim okol-
nostima nastao prije vi{e od pet godina.
HDZ-ov direktor Terminala Josip Tomi}
zbog ovog duga bio je smijenjen prije
vi{e od dvije godine, no na ~elo
Terminala ponovo je vra}en odlukom
Suda, kome se Tomi} àlio zbog
nezakonite smjene. Tomi} je u
me|uvremenu jo{ i nagra|en: voljom
HDZ-a i SDA ponovo je izabran za
~lana Nadzorog odbora BH Telecoma!
No, Tomi} je izgleda potro{io sve poli-
ti~ke kredite pa su ga njegovi dugogo-
di{nji za{titnici iz HDZ-a, koji su ga
dràli na mi{i}ima, definitivno odlu~ili
pustiti niz vodu. (M. A.)
Zvonimir Kutle{a, predsjednik Komi -
sije za dràvnu imovinu, uspio je progurati
kriminalnu odluku kojom se naknadno
legalizira postratna plja~ka dràvne
imovine u Lakta{ima. Tamo{nji biznismen
Slavko Rogulji}, nekada{nji intimus
Radovana Karadì}a i bliski poslovni part-
ner aktuelnog srpskog vo`da Milorada
Dodika, svojevremeno je okupirao cijeli
vojni poligon biv{e JNA u Trnu kod
Lakta{a i na prostoru od preko 70.000
kvadratnih metara izgradio golemi kom-
pleks ugostiteljskih objekata. Prije nekoliko
mjeseci Rogulji} je pokucao na vrata
Komisije za dràvnu imovinu i bez ustezanja
zatraìo legalizaciju nelegalno zaposjed-
nute dràvne imovine. Kod predsjednika
Komisije Zvonimira Kutle{e nai{ao je na
puno razumijevanje pa je Rogulji}ev zaht-
jev po hitnom postuku uzet u razmatranje.
Na sjednici od prije nekoliko sedmicA,
Kutle{a nije uspio dobiti ve}insku podr{ku
~lanova komisije, no ve} na narednoj sjed-
nici Komisije, u srijedu, 23. septembra,
Rogulji}ev zahtjev pro{ao je kao pod-
mazan, zahvaljuju}i prije svega nese -
bi~nom anga`manu Zvonimira Kutl e{e.
Predsjednik Komisije, Zvonimir Kutle{a,
dosjetio se lukavstva: zahtjev Slavka
Rogulji}a stavio je u istu ravan sa zahtj -
evom Direkcije autocesta FBiH, koja se
Kutle{inoj komisiji obratila zbog problema
s otkupom dràvnog zemlji{ta za Saraje v -
sku zaobilaznicu! ^lanovima Komisije
Kutle{a nije dozvolio da glasaju pojedi -
na~no o svakom zahtjevu, nego je insistirao
da se sve odluke donesu u paketu, po siste-
mu sve ili ni{ta!
Ina~e, Kutle{ine komisija osnovana je
sa ciljem da ponudi prijedlog zakona o
raspodjeli dràvne imovine i da samo u
izni mnim slu~ajevima odlu~uje o pojedi -
na~nim zahtjevima koji ne mogu ~ekati
usvajanje zakona. No, Kutle{a je primarni
zadatak posve zanemario i svu energiju
usmjerio na legalizacijun ratne i postratne
plja~ke dràvne imovine po principu ko je
{ta jamio - jamio. (A. Metiljevi})
Rogulji uspio
legalizirati pljaku
SRAMNA ODLUKA KUTLE[INE KOMISIJE
MINI MARKET
LEGALIZACIJA
PLJA^KE
Predsjednik Komisije za
dràvnu imovinu Zvonimir
Kutle{a progurao je
kriminalnu odluku o
legalizaciji
nelegalno zaposjednute
dràvne imovine
LEGALIZACIJA
PLJA^KE
Predsjednik Komisije za
dràvnu imovinu Zvonimir
Kutle{a progurao je
kriminalnu odluku o
legalizaciji
nelegalno zaposjednute
dràvne imovine
Josip
Tomi}
FOTO NEDJELJE
NE ZNA VLAST ZA ÂST
Svirepa borba
SDS-ovih prvaka
za preuzimanje
strana~ke vlasti
Nedavna odluka OHR-a o politi~koj
rehabilitaciji Dragana Kalini}a,
Nemanje Vasi}a, Save Kruni}a i
Jove Kosmajca izazavala je nevi|enu
paniku u redovima aktuelnog vodstva
SDS-a. Potpredsjednik SDS-a Predrag
Kova~ javno je optuìo partijske kolege
da su rehabilitaciju kupili tajnom
nagodbom s OHR-om: navodno,
Kalini}, Vasi}, Kruni} i Kosmajac pis-
meno su se obvezali da }e aktivno sud-
jelovati u projektu ru{enja Republike
Srpske! Rehabilitaciju SDS-ovih
funkcionera Kova~ je doveo u kontekst
poja~anih aktivnosti stranih
obavje{tajnih slu`bi na razbijanju
RS-a!
Kova~eve te{ke optu`be protiv rehabili-
tiranih partijskih kolega izre~ene su s
jasnim ciljem da partijsko rukovodstvo
SDS-a zbije redove i ne dozvoli
povratak rehabilitiranih funkcionera u
partijski vrh. Nije Kova~ zabrinut za
sudbinu SDS-a i RS-a, nego za vlastitu
politi~ku karijeru. Kova~ je naime visoko
plasiran na listi funkcionera SDS-a koje
Dragan Kalini} sumnji~i da su mu
napakovali smjenu kako bi preuzeli
strana~ke poluge vlasti. (S. B.)
MINI MARKET
Bajramske aktivnosti
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Dragan
Kalini}
U
Srbiji, u Beogradu, je vi{om silom (dràvnom inter-
vencijom) otkazana Parada ponosa, dakle {etnja
manje skupine seksualnih manjina kroz centar grada.
Dràva (Vlada) je organizatori(ca)ma tog skupa ponudila
alternativnu lokaciju, ovi su (organizatori) to odbili. Sa
neskrivenom znatièljom danima pratim argumente koje
javnosti podastire i vladin i nevladin sektor. Srbijanska
Vlada (dakle Boris Tadi} i ostali) dokazuje kako bi Parada
ponosa, da se odràla na lokaciji koju su zapikali organiza-
tori, iznjedrila masovno krvoproli}e. Sav desni~arski {ljam,
od ujedinjenih nemilosrdnih navija~kih skupina do ljutite
radikalske mladun~adi, nedjeljama se pripremao za obra~un
sa nastranom pederskom internacionalom .
Operativna saznanja do kojih je do{la srbijanska/
beogradska policija bila su zastra{uju}a; bude li Parade
ponosa, s jedne, i adekvatnog patriotskog odgovora, sa
druge strane, ko }e prebrojavati mrtve?! Divna glumica,
nepopravljivo hrabra i ~estita èna Mirjana Karanovi} na
jednoj srbijanskoj televiziji neodràvanje Parade ponosa
kvalificira kao kapitulaciju dràve pred nasiljem. I to je
potpuno ta~no.
Me|utim, me|utim, i opet me|utim, da sam ja
na Mirjaninom mjestu, a nisam, ne bih potcjenjivao oper-
ativna policijska saznanja o sloènom, organizacijski
zahtj evnom fenomenu javnih okupljanja. Pogotovo ako to
saop}i ministar policije Ivica Da~i} koji je pekao zanat u
Milo{evi}evom reìmu. Ta stvar, naprosto, nije za potcijeniti
- spontano nasilje u Srbiji je svojevrsna disciplina
dru{tvenog ìvota. Ima kod Ivana ôlovi}a, struktu -
ralisti~kog etnologa, u knjizi Divlja knjièvnost napisanoj
prije frtalj stolje}a, prepisan epitaf sa groba nekog
tamo{njeg èstokog momka kojeg je policija na koncu
njegove karijere morala ubiti: Preminuo u prisustvu
vlasti, napisala je oàlo{}ena familija.
Zna dobro, zna jako dobro, srbijanski predsjednik Boris
Tadi} zbog ~ega je va`no da parada seksualnih manjina u
Beogradu protekne u redu i miru. A najva`nije u svemu je
da ne bude mrtvih.To je mali, ali jako bitan segment ogrom-
nih obaveza koje je dràva Srbija preuzela na sebe istog
~asa kada su predsjednik Tadi} i ministar mu Boìdar \eli}
u Briselu razmijenili poljupce i potpisali dogovor sa
Solanom, Barrosom, Rehnom.
K
akva je da je, dràva Srbija, voljeli je mi ili je ne volj -
eli, u svoj je ustavno-pravni okvir udjenula, pored
ostalog, i nekoliko kapitalnih zakona kojima je osigu -
rala manjinska, odnosno prava manjina. Pretukli, krvavo
premlatili navija~ki divljaci u centru Beograda nesretnog
navija~a iz Francuske; cijela se Evropa nad tim barbarskim
~inom zgrozila. Srbijanska je policija promptno regirala:
pohapsila nasilnike kojima po tamo{njem Krivi~nom
zakonu zbog naro~ito te{kog poku{aja ubistva prijeti
kazna 30-40 godina robije. Pa ti vidi, maj~in sine, isplati li
ti se, ili ne isplati, tu}i nedu`nu ~eljad, Francuze, pedere,
hetero izrode!
Prije godinu dana skupina pla}enih besposli~arskih,
vehabijskih pravednika, besprizornih bradatih batina{a, na
pravdi Boga, iz obijesti, ili po zadatku (hajd znadni!) tukla
je i umalo zatukla sve ljude koji su se usudili oti}i na prvo
ve~e Sarajevo Queer festivala. Nisam bio nazo~an na tom
doga|aju, dakle ne znam detalje, potankosti, ali nekoliko
mojih dobrih prijatelja dobilo je ozbiljan degenek - tuklo ih,
udaralo, premla}ivalo u prisustvu vlasti. Policija je bila
nemo}na, kaù, da za{titi sve u~esnike tih nemilih
doga|aja. Godinu dana kasnije, dakle danas, provjeravam
da li je iko optuèn zbog divlja~kog premla}ivanja
nedu`nog svijeta prije godinu dana ispred Akademije
likovnih umjetnosti. Niko nije optuèn, valjda u nedostatku
dokaza.
O~ekivao sam, nadao sam se, da }e javni gra|anski
prezir, ili barem ga|enje, prema divlja{tvu, vandaliz-
mu, nasilju... progovoriti iz etablirane javne scene.
Ma, vraga, niko ni mukajet. Puno bi mi i vremena i
prostora trebalo da pobrojim i poredam sve li~nosti iz
ovda{njeg javnog i kulturnog ìvota koje su se
morale, ponavljam MORALE, javno o~itovati na
okolnost premla}ivanja nedu`nog, neza{ti}enog
bira~kog tijela.
Ako to bilo koga zanima, a o~ito da zanima, ja sam
u mu{ko-ènskom ambijentu prili~no eksplicitan -
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Bude li ili ne bude li, sarajevskog Queer festivala, to vie uope
nije problem organizatora; to je, izotreno gledano, na zajedniki,
kolektivni izazov i to valja rei otvoreno, tano precizno, ba onako
kako je Mira Karanovi govorila o neodranoj Paradi mira u
Beogradu
IMA LI @IVOTA NAKON SU@IVOTA
Pi{e: SENAD AVDI]
Bude li, nedajboè, nasilja nad u~esnicima Queer
transparentan i javnosti dostupan. Pi{e u Danima Aleksandar
Hemon, pravilno i pametno, po obi~aju, da u balkanskom
ozra~ju i seksualna neprilago|enost moè i mora biti ~in
nacionalne izdaje.
B
ude li ili ne bude li, sarajevskog Queer festivala, to vi{e
uop}e nije problem organizatora; to je, izo{treno gledano, na{
zajedni~ki, kolektivni izazov i to valja re}i otvoreno, ta~no
precizno, ba{ onako kako je Mira Karanovi} govorila o neodrànoj
Paradi mira u Beogradu. Kaè, pored ostalog, Mirjana da je odgovo -
rnost za (ne)odràvanje Parade mira i njen li~ni poraz.
Bradatim batina{ima koji su prije godinu dana kasapili, trijebili
djecu po sarajevskim ulicama sa ovog mjesta poru~ujem ono {to su
radikalske ubice ispisivale po Beogradu: Do|ite, ~ekamo vas.
Nasilnici i divljaci misle da je nasilje njihova ekskluzivna privilegi-
ja i da je njihova prednost, to {to su bahati, beskompromisni,
nezaustavljivi.
Budu}i da nas je iznevjerila dràva, policija, tuìteljstvo koji
su prije godinu dana trebali pohapsiti bagru koja tu~e nedu`ne
ljude po ulicama, mislim da je zrelo vrijeme za gra|ansko
samoorganiziranje.
U Srbiji je pitanje pojedina~ne i kolektivne moralne higijene
ogra|ivanje od fa{isti~kih prijetnji u~esnicima Parade mira, to je
neka vrsta nemilog, ali potrebnog nacionalnog konsenzusa. Moè li
se iko sjetiti, recimo, {ta su bosanski reìseri, scenaristi, i tako to
...rekli kad im je pred o~ima vehabijska batina{ka struktura
premla}ivala sugra|ane, poznanike, kolege? O ~emu je razmi{ljao,
ako je uop}e razmi{ljao, Pjer @alica dok su bradati nebouzdani,
teledirigirani majmuni tukli njegovog poznanika, kolegu, bolje da
mu ne navodim ime. Ama jok: @alicu zanima samo to kako po stoti
put uzeti lovu za svoj film o Plavom orkestru koji, definitno, nikad
nigdje ne}e bit prikazan.
Znam da su seksualne manjine, kao i sve druge manjine u
dana{njoj Bosni i Hercegovini, deprimirane, oja|ene. Sve dok se ta
stvar ne posloì, sve dok se se manjinska prava ne uravnoteè, ja }u
radosno prihvatiti da sam sve {to kaù drugi da jesam. Smetalo je
pro{le godine vjernicima, navodno, {to se homo manifestacija
odràva u mjesecu ramazana. Sad je pro{ao taj sveti mjesec i vri-
jeme je, valjda, za toleranciju, dijalog, razumijevanje.
Manjinska prava, kakva su takva su, nezaobilazan su klju~/test
za svaku dràvu koja, ako ni{ta drugo, misli ozbiljno o sebi i svojim
gra|anima.
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
festivala, odgovorni }e biti isklju~ivo gra|ani Sarajeva
NASILJE I
REPRESIJA
Moè li dràva
za{titi sve svoje
gra|ane
ÊTVRTAK, 17. SEPTEMBAR
Nema, barem za nas koji mislimo da je
hrana najbolja ishrana (kao i da su tene
najbolje patike) ve}e sve~anosti nego na
po~etku dana pojesti {kembe-~orbu, pa
~ekati da ti se donese pa~e (veliko
mije{ano, manje masno, za Senada,
nagla{ava operativna radnica kuharici).
Kad tako otvorim dan, znam da }e sve
poslije toga biti stvar rutine i tehnike.
Poslije tog jutarnjeg gastronomskog
spektakla, vodim teàk dijalog sa
poznanikom na temu, te{ku, delikatnu,
za{to nijedan radni dan ne moè biti
produktivan ako nisi startovao sa
pa~etom (tako veli moj drug) a ja ga
uvjeravam da se to zove sa pa~ama.
Iscrpismo mi sve argumente, te{ke rije~i
pado{e i na koncu se nismo usaglasili; daj
Boè da svaka moja sva|a ovako po~ne i
ovakvim nesporazumom zavr{i - kad sve
argumente iscrpi{, ode{ fino na bozu.
PETAK, 18. SEPTEMBAR
Dobio je BO[A TANJEVI], selektor
turske ko{arka{ke reprezentracije, ju~er za
njega jako va`nu utakmicu protiv savr{eno
upakovane reprezentacije Srbije koju vodi
podjednako veliki ko{arka{ki mag DU[AN
IVKOVI]. Te{ka, manevarska, taknuto-
maknuto, {ah-mat dramaturgija. Bo{ina
reprezentacija ve~eras igra protiv Gr~ke, na
prvi pogled lo{e, nedorasle selekcije.
Gledam utakmicu ku}i sam-samcat,
kamerman iz Poljske navalio na Bo{u, a
pokraj njega na klupi tako|er va`na
persona za povijest bh. ko{arke Nihad Izi}.
Ta~no znam, ili mislim da znam, za{to je
selektor Tanjevi} cijeli frtalj utakmice
drào na klupi Hidu Turkoglua - da bi NBA
zvijezda do~ekala svjeà rasplet utakmice. I
onda Hido, kad u|e, svje` i odmoran,
prospe sve {to je Bo{a gradio zadnje tri-
~etiri godine. Sto puta vrtim film, prizivam
fenomenalne utakmice Turkoglua u
Orlando Magicu i niko nikad, pametan, ne
bi druga~ije uradio nego {to je postupio
Bo{a; dati Turkogluu odrije{ene ruke da
rutinerski utakmicu privede kraju. Nije to
Hido obavio, a mogao je. O~ito ga je Bo{a
precijenio. Problem je {to ja sam-samcat
psujem, a ne znam koga i za{to. Kad Bo{a
psuje, a sa razlogom psuje, barem zna
adresu!
SUBOTA, 19. SEPTEMBAR
Nema doktora na svijetu koji mi golim
okom ne bi zabranio piti kafu. Tre}u kafu
jutros pijem sam sa sobom i od po~etka pa
do kraja ~itam u Avazu intervju knjièvnika
D@EVADA KARAHASANA. Ne bi mi
dovoljno, pa naru~im i ~etvrtu, kafu. Sve
{to o Karahasanu, formalno-knji{ki treba
znati, pretpostavljam da znam. Niti ja {ta
Karahasanu u~itavam (to je omiljeni termin
postmodernisti~ke knjièvne prakse koju
trenira vogo{}anski bokser Enver Kazaz).
Kaè Karahasan da bi svakom piscu na
svijetu bila ~ast (i obaveza) da ga ekranizira
Emir Kusturica. Je li to ~ast, ili utjeha,
razmi{ljam tokom ~etvrte kafe? Odgovora,
naravno, nemam, ni ja niti bilo ko od ljudi
koje bih mogao zvati u terminu Pomozi
prijatelju
NEDJELJA, 20. SEPTEMBAR
Ne zna ~ovjek koji ima daljinski u
rukama gdje bi prije stigao - finale
evropskog ko{arka{kog prvenstva Srbija -
[panija mora se pogledati, htio-ne htio.
Opet, grehota ne baciti pogled na utakmicu
francuskog prvenstva Paris Saint Germain -
Lyon, mali na{ Miralem Pjani} igra ko
navijen. Na Hrvatskoj televiziji kolegica
Branka Slavica iz Havane najavljuje
eventualni susret predsjednika Stjepana
Mesi}a sa kubanskim liderom Fidelom
Castrom. A na televiziji B92 vi{e nego
zanimljiva rasprava u Utisku nedjelje.
Usred tog medijskog ko{mara, neko me
nazva da pita gledam li film Snijeg
redateljice Aide Begi} kojeg upravo emitira
neka globalna televizijska mreà lokalnog
karaktera i dometa. Ne gledam, naravno,
razapet sam izme|u brojnih mnogo va`nijih
obaveza. Imam, ne sekirajte se, u ku}noj
arhivi film (?!) Aide Begi} Snijeg- jedini
film na ovom govornom podru~ju u kojem
niko ni{ta ni pametno ni nepametno nije
prozborio!
PONEDJELJAK, 21. SEPTEMBAR
Uh, kako sam danas bez vidnog razloga
zaglavio! Ako ni{ta drugo, imam barem
stotinjak vjerodostojnih, neza{ti}enih
svjedoka. To }u vam pri~ati kasnije. Kad se
steknu uslovi.
UTORAK, 22. SEPTEMBAR
Na gradskoj utrci u Beogradu, kros, {ta
li je ve}, pobijedila, pi{u srbijanski mediji,
tamnoputa atleti~arka iz Bosne i
Hercegovine Lucija Kimani. Na{a,
bosanska snajka, ro|ena u Keniji, udata u
Prijedoru ostavila konkurenciju daleko,
tamo daleko iza sebe. Istog dana na istom
mjestu (Beogradu) na smrt je premla}en
australski dràvljanin ~iji su krvnici
rasisti~ki reagirali na njegovu tamnoputu
boju koè. Kad bismo bili zlo~esti, a nismo,
upitali bismo se je li na{a ~estita snajka
Lucija, sunarodnjakinja, pored ostalih i
predsjednika SAD Baracka Obame, tr~ala
ili je bjeàla. Ima sre}u gospo|a Kimani da
je stigla u dràvu (Bosnu i Hercegovinu) u
kojoj se sve u~as posla pretvori u {egu.
Recimo: ganja policajac Muju, ne moè ga
sti}i ni pod razno. Dere se policajac:
Mujo, stani, puca}u!. A mudri Mujo mu
odbrusi: Stani ti, tebe niko ne ganja!
SRIJEDA 23. SEPTEMBAR
Ima li nezavisnog novinarstva nakon
ga{enja Ferala; tako, otprilike, glasi
pozivnica koja me jutros sna{la. Bit }e tim
povodom uprili~en i nekakav ove}i okrugli
stol gdje }e svi {to slobodno u medijima
promi{ljaju promi{ljati rahmetli Feral. I
ba{ u toj te{koj koroti, meni padne na pamet
da odem ku}i. Kad ho}e{ vraga/|avla;
nemam klju~eva - ostali mi kod finog
ugostitelja Dine negdje na Baricama. I,
hajde, nakratko se sna|em za spavanje
(hvala Fehimu, svaka ~ast Zuhri). Ima
nezavisnih novinara koji imaju ~etiri-pet
stanova na dispoziciji. A malo ljudi vjeruje
da ja nisam jedan od njih. U nekom
bezveznom intervjuu gospodin Viktor
Ivan~i} je mene, onako feralovski,
nasmije{eno {eretski, metnuo u isti ko{ sa
zlo~incem Ivom Pukani}em. Nemam ja
sa tim impresionisti~kim humoristi~ko-
edukativnim saznanjima teìh problema -
samo me kopka {ta bi Viktor i supruga mu
Heni Erceg uradili da nemaju klju~eva ni
od jednog od svojih bezbrojnih stanova?!
îm nekog za stan upita{, on ti odgovori
da mu se petlja{ u privatnost. I tako pet-{est
puta.
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
I NAGODNA I ZGODNA
Suradnica
policijskog
mo}nika
napreduje u
karijeri
Aktualna pomo}nica federalnog ministra
policije Muhidina Ali}a za pravne
poslove i njegova najblià suradnica
Medina Ko~an i sama je, prije pet godi-
na, ozbiljno prekr{ila zakon, ali nikada
nije i ka`njena. U maju 2004., dok je jo{
bila na du`nosti na~elnice Odjeljenja u
Sektoru za pravne i kadrovske poslove
MUP-a Federacije BiH, Medina Ko~an
je svom kolegi Omeru Stamboli}u
izdala la`no uvjerenje da je dobitnik
Policijske medalje za hrabrost. Na
temelju patvorenog priznanja da je
nositelj najvi{eg ratnog odli~ja, neka-
da{nji pomo}nik ministra policije RBiH,
a kasnije visokopozicionirani du`nosnik
federalnog MUP-a Stamboli} naknadno
je ostvario pravo na mjese~nu nov~anu
naknadu. Me|utim, iako je protiv hrab-
rog policajca Omera Stamboli}a kasni-
je otvorena istraga u kojoj je, opet,
utvr|eno da mu je la`no uvjerenje
izdala njegova kolegica, Medina Ko~an
ne samo da je pro{la bez odgovornosti
nego je, u me|uvremenu, zna~ajno
napredovala. Postala je, naime, glavna
pravna ekspertica ministra policije
Muhidina Ali}a. (S. M.)
Srbijansko Tuìla{tvo za ratne zlo~ine,
nakon pisanja Slobodne Bosne, pokrenulo
je pretkrivi~ni postupak protiv samozvanog
vojvode Sini{e Vu~ini}a, za zlo~ine po -
~injene u Hercegovini i Vukovaru. Na{ list
je prije mjesec dana objavio integralni
intervju koji je Vu~ini} 1992. godine dao za
ugledni njema~ki magazin Der Spiegel, u
kojem priznaje da je li~no ubio stotinjak
osoba u Vukovaru i Hercegovini i to
humano - pi{toljem u glavu. Vu~ini} je
njema~koj novinarki Renati Flottau 1992.
godine govorio da su ga uàsavala mu~enja
zarobljenika, da on nikada nije razmjenji-
vao zarobljene ve} ih je po kratkom postup-
ku strijeljao. Nakon objavljivanja ovog tek-
sta na{u redakciju je odmah kontaktiralo
Tuìla{tvo za ratne zlo~ine sa molbom da
im ustupimo snimak Vu~ini}evog intervjua.
Tuìla{tvo je od na{e redakcije tako|er
traìlo Vu~ini}evo reagovanje na{oj redak-
ciji u kojem demantuje svoje iskaze i govo -
ri o osveti i zlonamjernosti njema~ke novi -
narke. Vu~ini} koji je prije mjesec dana
uhap{en u Beogradu zbog prijetnji smr}u
novinaru Vremena Milo{u Vasi}u i po -
liti~aru @arku Kora}u, a prije desetak dana
pu{ten, po svoj prilici odgovara}e za
zlo~ine za koje se sam hvalio da ih je
po~inio nedaleko od rodnog Trebinja, na
lokalitetu Treskavca, gdje je njegova para -
vojna jedinica kojom je li~no rukovodio, po
njegovim rije~ima, ubila 640 pripadnika
hrvatske vojske. (M. M.)
VUÎNI] U JANJE]OJ KO@I
Sinia Vuini demantirao
vlastite navode o masovnom
likvidiranju zarobljenika
MINI MARKET
Nakon {to je sada ve} biv{a {efica
Klinike za o~ne bolesti dr. Amila
Alikadi}-Husovi} optuìla dr. Suvada
Kar~i}a za uzimanje mita od pacijenta, a
generalnog direktora Klini~kog centra
Univerziteta Sarajevo Farisa Gavrankape -
tanovi}a da ne ~ini ni{ta kako bi se takvoj
praksi stalo u kraj, prozvani dvojac
demantovao je njene navode na samo za
tu priliku organizovanoj press konferenci-
ji. Tako je Gavrankapetanovi} istakao da
Amila Alikadi}-Husovi} nije smijenjena
sa mjesta {efa Klinike, nego joj je 31.
augusta istekao ugovor, dok je Kar~i}
naveo kako se doktorica Amila posluìla
neistinom u slu~aju pacijenta Doli}a, {to
dokazuje njenu spremnost da javnost
obmane pomo}u neiskusnih novinara.
Me|utim, i Gavrankapetanovi}u i Kar~i}u
bi}e pruèna prilika da dokaù svoju nevi-
nost inspektorima Federalne uprave poli-
cije koji su kona~no pokrenuli istragu o
nezakonitim aktivnostima kako genera -
lnog direktora, tako i pojedinih {efova
klinika i doktora.
(M. F.)
(A)MILA SURA I @ESTOKA...
Federalna uprava policije
istrauje optube dr. Amile
Alikadi-Husovi
Sini{a
Vu~ini}
PRO ET CONTRA
DOM PO MOM
Ratni
zapovjednik
Maturica
Marinko Ljoljo
krije se od zakona
Posebni odjel za ratne zlo~ine
Tuìteljstva BiH, kako nezvani~no doz-
najemo, ve} je po~eo saslu{avanje
prvih svjedoka, nekada{njih pripadnika
HVO-a iz Kiseljaka i Vare{a i njihovih
`rtava, u istrazi o ratnim zlo~inima koje
su hrvatski vojnici po~inili nad
bo{nja~kim stanovnicima tih op}ina.
Budu}i da su za zlo~ine nad Bo{njaci-
ma u Vare{u i Kiseljaku do sada
osu|eni samo ratni {ef kiselja~kog
HVO-a Ivica Raji} i Dominik Ilija{evi}
Como, pripadnik specijalne postrojbe
Maturice, ~ini se kako je do{ao red i na
Cominog nekada{njeg zapovjednika
Marinka Ljolju, i suborce Vladu
Bradaru, Miroslava Ani}a Firgu i
Zorana Ljevaka. No, za razliku od
posljednje dvojice koji su pobjegli u
Hrvatsku, Marinko Ljoljo i Vlado
Bradara ìve u BiH, premda, nakon {to
je Como nedavno u intervju za SB
otvoreno govorio i o njihovoj odgovo -
rnosti, sve rje|e putuju izvan Kiseljaka.
Nekada{nji zapovjednik Maturica, a
danas predsjednik Udruge dobitnika
najve}ih ratnih priznanja HVO-a
Marinko Ljoljo je tako, poslije Cominog
svjedo~enja, primjetno po~eo izbjega-
vati dolaske u Sarajevo, pa ~ak i na
va`ne sastanke u federalnom
Ministarstvu za pitanja branitelja. (S. M.)
MINI MARKET
VELJKO TRIVUN
dekan Ekonomskog
fakulteta u Sarajevu
DA
Mislim da bi morao osigurati jer bi u suprot-
nom to bilo kao da nemamo zajedni~ku valutu
ili paso{. Ukoliko nema funkcioniranja jedin-
stvene kompanije, ru{i se elektroenergetski
sektor a u tom slu~aju dolazi do ru{enja
realnog i privrednog sektora. Zna se {ta to
zna~i. Vrlo su jasni ciljevi koji se kriju iza
poku{aja opstruiranja rada jedinstvene kom-
panije.
RAJKO VASI]
izvr{ni sekretar SNSD-a
NE
Ne vjerujem da visoki predstavnik Valentin
Inzko to moè posti}i jer mu to nije struka.
Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj se
treba dogovarati a visoki predstavnik radi
ne{to {to izlazi iz tih okvira. Entitetski premi-
jeri mo`da i mogu posti}i dogovor o funkcioni-
ranju jedinstvene kompanije, ali Inzko ne.
MEHMED BEHMEN
profesor na Ma{inskom
fakultetu u Mostaru
DA
Elektroprijenos mora biti jedinstvena kompani-
ja. Na{a je obaveza i po Dejtonskom spo-
razumu uspostaviti jedinstven elektroenerget-
ski sustav u zemlji. Atenski sporazum pred-
vi|a trend ujedinjavanja elektroenergetskih
sistema tako da bilo {ta drugo nije efikasno ni
sa tehnolo{kog ali ni sa bilo kojeg drugog
aspekta.
RAJKO TOMA[
ekonomski stru~njak iz
Banje Luke
NE
Mislim da visoki predstavnik ne}e uspjeti u
namjeri jer funkcioniranje Elektroprenosa BiH
nije tema od ju~er. Prethodni visoki pred-
stavnici imali su ve}e {anse, bolje okruènje,
odnosno ve}u mo}, ali nisu uspjeli. Rje{enje
za Elektroprenos BiH treba donijeti sporazum-
no, dakle dogovorom dvije strane u BiH.
IZET BANDA
poslanik u Skup{tini
Distrikta Br~ko
DA
Vjerujem da }e visoki predstavnik uspjeti da
osigura mehanizme kako bi kompanija
Elektroprijenos BiH funkcionirala kao jedin-
stvena kompanija. To je, prema Dejtonskom
sporazumu, obaveza oba bh. entiteta.
Siguran sam da }e instrukcije visokog pred-
stavnika u toj oblasti ipak biti realizirane.
DRAGO KALABI]
poslanik u
Parlamentu BiH
NE
Elektroprenos BiH moè da funkcioni{e
samo zahvaljuju}i partnerskim odnosima,
da tako kaèm suvlasnika kompanije. To
{to visoki predstavnik radi je rigidno,
nepravedno. Pokaìte mi mjesto na svije-
tu gdje jedna takva kompanija funkcioni{e
na na~in kako je zamislio visoki
predstavnik.
Vjerujete li da e visoki
predstavnik osigurati
funkcioniranje
Elektroprijenosa BiH kao
jedinstvene kompanije?
Dominik
Ilija{evi} Como
ELEKTROPRIJENOS NA UDARU DODIKA
DODIK FORMIRAO
ALTERNATIVNI
PRIVATNI
TELEKOM
U
dar politi~ke oligarhije Republike
Srpske na Elektroprijenos BiH,
jedinu kompaniju u dràvi ute -
meljenu u skladu s Aneksom IX
Ustava BiH, motiviran je ne samo
politi~kim razlozima nego i vrlo opipljivim
osobnim materijalnim interesima premijera
RS-a Milorada Dodika. Elektroprijenos
BiH nikako se ne uklapa u Dodikove poli-
ti~ke projekcije, budu}i da organizaciona
struktura kompanije ne slijedi me|uentitet-
sku liniju razgrani~enja, ali je izgleda ve}i
problem u tome {to se organizaciona struk-
tura Elektroprijenosa BiH ne uklapa ni u
privatne poslovne ambicije Milorada
Dodika i njegovih poslovnih ortaka oku-
pljenih oko banjalu~kog alternativnog
telekom operatera IDT Phone. Na ~elu ove
kompanije, ~ije je osnivanje u jesen 2007.
godine u banjalu~kim medijima predstavlj -
eno kao prvorazredni ekonomski doga|aj -
revolucija u telekom sektoru, nalazi se
Dodikov zet Dragan Tri{i}!
NOVA TELEKOM AVANTURA
Dràvna kompanija Elektroprijenos
BiH oficijelno je po~ela s radom u prolje}e
2006. godine, nekako u isto vrijeme kada
je Vladu RS-a po drugi put preuzeo aktuel-
ni premijer Milorad Dodik. No, skoro pune
dvije godine Dodiku nije smetala organiza-
24.9.2009. I SLOBODNA BOSNA
POLITIKA U SLU@BI PRIVATNOG BIZNISA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Alternativni privatni telekom operater
IDT Phone, na ~ijem se ~elu nalazi zet
Milorada Dodika Dragan Tri{i}, na trì{te
RS-a poku{ao se probiti prodajom pret-
platni~kih telefonskih kartica pod nazivom
Zovi, zovi. Kartice se prodaju u apoenima
od 10, 25 i 50 KM, a na pole|ini svake kar-
tice nalazi se uputstvo za upotrebu. U
najkra}em, vlasnik kartice mora prije tele-
foniranja nazvati predboj, sa~ekati govor-
na upustva i tek potom nazvati èljeni broj.
Na identi~nom principu radi jo{ nekoliko
alternativnih telekom operatera u BiH (na
primjer T3 u Sarajevu) no niti jedan od njih
nije zabiljeìo ozbiljniji proboj na telekom
trì{te. Dijelom zato {to je fiksna telefonija
u BiH jo{ uvijek vrlo jeftina, a dijelom i zbog
toga {to je kori{tenje kartice prili~no kom-
plicirano.
IDT Phone oslanja se na kori{tenje
VoIP protokola (Voice over Internet
Protokol) - glas preko interneta. Prema
dostupnim podacima, Tri{i}ev alternativni
telekom operater IDT
Phone, u ~iji je rad
Dodik polagao
velike nade, zabilj -
eìo je krajnje blijed
poslovni rezultat i
prakti~no se
nalazi pred
ga{enjem.
DODIKOV ZET PRED BANKROTOM
Servis Zovi, zovi bez odziva
Slobodna Bosna otkriva stvarne razloge zbog kojih politika oligarhija Republike
Srpske po svaku cijenu nastoji demontirati dravnu kompaniju Elektroprijenos
BiH i podijeliti je u dvije entitetske kompanije
Dragan Tri{i}, Dodikov zet, namjerava zaposjesti opti~ke
kablove Elektroprijenosa BiH
13
SKRIVENI POSLOVNI INTERESI
Premijer RS-a Milorad Dodik nastoji preuzeti
opti~ke kablove Elektroprijenosa BiH
SKRIVENI POSLOVNI INTERESI
Premijer RS-a Milorad Dodik nastoji preuzeti
opti~ke kablove Elektroprijenosa BiH
NUSPJELA
POSLOVNA AVANTURA
Dragan Tri{i}, direktor
IDT Phona
NUSPJELA
POSLOVNA AVANTURA
Dragan Tri{i}, direktor
IDT Phona
ciona {ema Elekroprijenosa BiH, odnosno

~injenica da operativna podru~ja ove kom-
panije (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i
Mostar) ne slijede me|uentitetsku liniju
razgrani~enja. Dodikov udar na Elektro -
prijenos BiH zapo~inje tek krajem 2007.
godine kada je u Banjoj Luci s radom
po~eo privatni alternativni telekom opera -
ter IDT Phone, ispostava istoimene
ameri~ke kompanije koju je u Banju Luku
doveo srpski lobista Arie Livne, Dodikov
savjetnik i ekonomski predstavnik RS-a u
Izraelu.
Sli~an izlet u biznis s telekomunikacija-
ma Dodik je napravio i za vrijeme prvog
premijerskog mandata kada je poluilegalno
na trì{te BiH uveo ZepTel, privatnu
telekom kompaniju u vlasni{tvu Zepter
Holdinga. No, taj je poku{aj okon~an
neslavno: nakon {to je ZepTel instalirao
nekoliko baznih stanica i podijelio stotinjak
mobilnih brojeva, reagirao je OHR po
~ijem je nalogu zabranjen rad ZepTela,
budu}i da nije imao valjanu dozvolu
Regulatorne agencije za telekomunikacije.
Nekoliko mjeseci poslije zabrane rada,
Zepter Holding ustao je tu`bom protiv
Vlade RS-a zahtijevaju}i nadoknadu
uloènih sredstava. Nakon dvogodi{njeg
sudskog spora, Vlada RS-a pristala je
ZepterHolding ispalatiti od{tetu od oko
6,7 miliona KM.
Ni drugi poku{aj Dodikovog ulaska u
telekom biznis, preko kompanije IDT
Phone, nije pro{ao puno slavnije. Ve}
nakon nekoliko mjeseci bilo je jasno da je
IDT Phone jedna u nizu Dodikovih
proma{enih investicija, uprkos svesrdnoj
podr{ci oficijelnih struktura RS-a. Samo
nekoliko mjeseci nakon po~etka rada,
direktor IDT Phonea Dragan Tri{i} javno se
poàlio da rad njegove kompanije opstruira
Federacija BiH.
Vlada RS-a mnogo nam je pomogla
kako bismo po~eli s radom, s obzirom na
to da prepoznaje va`nost stranih investici-
ja. To nije bio slu~aj s Federacijom BiH,
gdje smo imali opstrukcije od samog
po~etka, poàlio se Dodikov zet banj -
alu~kom Fokusu krajem januara 2008.
godine, ne preciziraju}i u ~emu se
konkretno sastoji opstrukcija Federacije
BiH. Sve je me|utim postalo puno jasnije
kada je Tri{i}ev punac Milorad Dodik
fede ralnom kolegi Nedàdu Brankovi}u
iznio prijedlog o formiranju alternativnog,
privatnog telekom operatera koji bi koris-
tio opti~ke vodove Elektroprijenosa BiH.
Naime, du` cijele mreè dalekovoda (oko
6.000 kilometara) u vlasni{tvu Elektro -
prijenosa BiH poloèni su opti~ki kablovi
(tzv. OPGW fiber cabel) velikog pro-
pusnog kapaciteta, koji je neuporedivo
ve}i od kapaciteta sva tri dominantna
telekom operatera u BiH. Na drugoj strani,
kompletna telekom infrastruktura u
isklju~ivom je vlasni{tvu tri dominantna
operatera, BH Telecoma, Telekoma
Srpske i Eroneta, a to prakti~no zna~i da
svi privatni, alternativni telekom operateri,
poput Tri{i}evog IDT Phonea, moraju
pla}ati najam infrastrukture, {to ih u startu
dovodi u nepovoljnu trì{nu poziciju.
ENTITETSKA PODJELA
ELEKTROPRIJENOSA
Dodikov prijedlog da se opti~ka
mreà Elektroprijenosa BiH ustupi pri-
vatnim telekom operaterima, Brankovi}
je na~elno prihvatio, no uz ogradu da se
o tome moè razgovarati tek nakon pro-
daje dva federalna telekoma. U pro-
tivnom, trì{na vrijednost BH Telecoma i
Eroneta bila bi vi{estruko umanjena.
Dodik je naravno bio nezadovoljan
ovakvim odgovorom i uskoro je zapo~eo
tihu demontaù Elektroprijenosa BiH,
~iji je cilj formiranje dvije potpuno
odvojene kompanije. Demontaà Ele -
ktro prijenosa BiH po~ela je jo{ sredinom
protekle godine kada su predstavnici iz
RS-a po nalogu Dodika blokirali rad
kompanije uz istovremeno insistiranje
srpskih zvani ~nika da se Elektroprijenos
BiH podijeli na dvije potpuno odvojene
entitetske kompanije. U sklopu ove akci-
je, blokirana su i sva sredstva Elektro -
prijenosa BiH u ukupnom iznosu od
preko 130 miliona KM, koliko je do sada
ubrano po osnovu prijenosa elektri~ne
energije.
Naposlijetku, u spor oko Elektro -
prijenosa BiH uplela se i me|unarodna
zajednica koja je, izgleda, odlu~na u
namjeri da odbrani jedinstvo Ele ktro -
prijenosa BiH, uvjerena da bi svako
daljnje uzmicanje ohrabrilo Dodikove
separatisti~ke planove.
SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009.
14
ELEKTROPRIJENOS NA UDARU DODIKA
Mreà opti~kih kablova (OPGW)
izgra|ena je u okviru velike poslijeratne
rekonstrukcije dalekovoda koji su 2006.
godine objedinjeni u Elektroprijenos BiH.
Rije~ je o jedinstvenoj mreì opti~kih
kablova u duìni od preko 6.000 kilo-
metara, ogromne propusne mo}i. Tri elek-
troprivredne kompanije i Elektroprijenos
BiH trenutno za svoje interne potrebe
koristi tek 10 posto raspoloìvog kapacite-
ta opti~kih kablova. Za kori{tenje preosta-
log slobodnog kapaciteta opti~kih kablova,
osim kompanije IDT Phone, zainteresira-
no je jo{ nekoliko privatnih telekom oper-
atera iz Republike Srpske, poput slove-
na~ke kompanije Aneks koja razvija
usluge kablovske televizije. Slovena~ki
proboj na telekom trì{te BiH zapo~et je
prije dvije godine agresivnim preuzimanj -
em nekoliko lokalnih kablovskih operatera
poput Blic-neta i Netkoma, koji odnedavno
posluju pod krovom Aneksa u kojem
Tel ekom Sl oveni j e i ma 70 post o
vlasni~kog udjela.
INVAZIJA TELEKOMA SLOVENIJE
Slovenci preuzeli internet i
kablovsko tv trite RS-a
PONAVLJANJE GREKI:
Slian izlet u biznis s
telekomunikacijama
Dodik je napravio i za
vrijeme prvog
premijerskog mandata
kada je poluilegalno na
trite BiH uveo ZepTel,
privatnu telekom
kompaniju u vlasnitvu
Zepter Holdinga
PROMA[ENA INVESTICIJA
Dodikov lobista Arie Livni
ostao je praznih {aka
PROMA[ENA INVESTICIJA
Dodikov lobista Arie Livni
ostao je praznih {aka

MILORAD DODIK I ME\UNARODNA ZAJEDNICA
DODIKA SU PRVI
PUT NA VLAST
DOVELI CARLOS
WESTENDORP
I RICHARD
KAUZLARICH
Presudan glas dao mu je
Franjo Majdan~i}, zastupnik
Silajdì}eve Stranke za BiH
ODMETNUTI
MILJENIK
ME\UNARODNE
ZAJEDNICE
Politi~ki uspon Milorada
Dodika po~eo je prije 12
godina kada je bio favorit
stranih diplomata u BiH,
danas je postao njihova
najgora no}na mora
A
ko je suditi prema posljednjim izjavama Milorada
Dodika, premijer Republike Srpske i lider SNSD-a
odlu~io je da u otvorenom sukobu s me|unarodnim
du`nosnicima u BiH ide do kraja. Nakon bahatog odbi-
janja da se inozemne diplomate uklju~e u nastavak pre-
govora o ustavnim promjenama, parlamentarnog ru{enja zaht-
jeva Ureda visokog predstavnika za produènje mandata stran-
im sucima i tuìteljima i osporavanja anga`mana OHR-a u pro-
ceduri popisa dràvne imovine, Dodik je prije nekoliko dana
iza{ao sa jo{ jednim, jednako skandaloznim prijedlogom.
Osioni je srpski premijer traìo da se o eventualnom ~lanstvu
na{e dràve u NATO-u izjasne gra|ani na referendumu koji bi,
prema njegovom prijedlogu, bio organiziran zasebno - u
Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Neoprostiva je ~injenica da
je NATO bombardovao Srbe i to osiroma{enim uranijumom,
podsjetio je zabrinuto Milorad Dodik. Prethodno je premijer
RS-a optuìo OHR da predstavlja jedinu prijetnju stabilnosti
BiH i ugroàva ustavni poredak zemlje.
DEMOKRATIZACIJA REPUBLIKE SRPSKE
Stanje u BiH se, sve dok je ovdje OHR, moè opisati kao
uzurpacija i okupacija koja se provodi kroz razli~ita tuma~enja
Daytonskog sporazuma, poentirao je Dodik, ra~unaju}i, valjda,
kako su i glasa~i u Republici Srpskoj, ali i cijela bh. javnost,
zaboravili na njegovu dugogodi{nju ljubav s okupatorima i
stranim uzurpatorima. Rezultat njihovog savezni{tva dobro je
poznat - iza svakog dolaska na vlast SNSD-a, manje ili vi{e
otvoreno, stajale su strane diplomate, ~ak i kada je to predstavlja-
lo drasti~no kr{enje volje bira~a?!
Kada su po~etkom 1998. najvi{i me|unarodni du`nosnici u
BiH odlu~ili da iznutra demokratiziraju Republiku Srpsku i,
unato~ SDS-ovoj nadmo}noj ve}ini, instaliraju novu vladu na
OD LJUBAVI DO MR@NJE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Premijer RS-a MILORAD DODIK je posljednjih
mjeseci zapoeo otvoreni rat protiv elnika
meunarodne zajednice u BiH, visokog
predstavnika VALENTINA INZKA i njegovog
zamjenika RAFFIJA GREGORIANA, optuujui ih
za politiku okupaciju i destabilizaciju BiH; naa
novinarka podsjea kako je lider SNSD-a 1998.
sa samo dva zastupnika u Narodnoj skuptini
RS-a izabran za predsjednika Vlade, kako je OHR
zarad svog srpskog miljenika 1999. smijenio
legalno izabranog predsjednika NIKOLU
POPLAENA, a potom i na desetke visokih
dunosnika SDS-a, ime je otvoren prostor za
Dodikov politiki comeback
~elu s Miloradom Dodikom, taj se scenarij

politi~kog prevrata ~inio gotovo kao
nemogu}a misija. Podsjetimo, iako je Savez
nezavisnih socijaldemokrata po~etkom 98.
u Narodnoj skup{tini RS-a imao svega dva
zastupnika (Dodika i njegovog kolegu,
pokojnog Nenada Ba{tinca), za tada{njeg
visokog predstavnika Carlosa Westendorpa
i ameri~kog veleposlanika u BiH Richarda
Kauzlaricha to nije predstavljalo ozbiljniju
smetnju da osmisle plan izbora Dodika na
mjesto novog premijera. Ranije je, tako|er
uz svesrdnu pomo} inozemnih diplomata, i
me|unarodne vojne sile na funkciju pred-
sjednice Republike Srpske ustoli~ena
Biljana Plav{i}, nekada{nja potpredsjedni-
ca RS-a, visoka du`nosnica SDS-a, a kasni-
je ~elnica Srpskog narodnog saveza (SNS-a).
Dodik i Plav{i}ka su u to vrijeme,
prema procjenama me|unarodnih diploma-
ta, kao umjereni nacionalisti trebali zami-
jeniti ozlogla{enu ratnu SDS-ovu garnituru.
No, budu}i da koalicijski blok SNS-a,
SNSD-a i Socijalisti~ke partije RS-a nije
imao skup{tinsku ve}inu, izglasavanje
nepovjerenja SDS-ovoj Vladi i premijeru
Gojku Kli~kovi}u, kao ni izbor Dodika za
njegovog nasljednika, nije bio mogu} bez
potpore zastupnika Koalicije za cjelovitu
BiH (SDA i Stranke za BiH) i SDP-a,
odnosno, tada{njih bo{nja~kih i hrvatskih
politi~kih ~elnika. Dodajmo tome da je
kompletan plan za politi~ki pu~ u Narodnoj
skup{tini RS-a osmi{ljen u Sarajevu, a real-
iziran na dramati~noj sjednici koja je
odràna u no}i izme|u 17. i 18. januara
1998. u Bijeljini, pod izravnom kontrolom
visokog predstavnika Carlosa Westendorpa.
Zastupnik koji }e svojim glasom presuditi
da Milorad Dodik prvi put do|e na vlast bio
je Franjo Majdan~i}, ~lan Stranke za BiH.
Nakon {to je predsjedavaju}i Dragan
Kalini} prekinuo sjednicu Skup{tine, mislio
sam da je zasjedanje zavr{eno i krenuo
nazad u Hrvatsku. U povratku su me traìli
telefonom, da mi jave da je sjednica nas-
tavljena i da se odmah vratim u Bijeljinu,
svjedo~io je u razgovoru za Slobodnu
Bosnu Franjo Majdan~i}, prognani banj -
alu~ki Hrvat s privremenom adresom
stanovanja u Osijeku koji je, nakon {to su
zastupnici SDS-a i Srpske radikalne stranke
(SRS-a) napustili Skup{tinu, dao odlu -
~uju}i 42 glas za izbor Milorada Dodika.
(Od ukupno 83 zastupnika, imenovanje
Dodikove vlade podràlo je njih 42)
INAUGURACIJA POD ZA[TITOM SFOR-a
Inauguraciju nove (Dodikove) Vlade
pratile su iznimno jake sigurnosne mjere
SFOR-a. Sve zgrade na Palama u kojima su
tada bile smje{tene klju~ne institucije RS-a
bile su pod okupacijom me|unarodnih
vojnih snaga. Dodikovi su politi~ki pro-
tivnici, jo{ za trajanja skup{tinske rasprave,
upozoravali kako se iza demokratske krinke
poduzetnika iz Lakta{a krije osvjedo~eni
ratni profiter i najobi~niji kriminalac. Iz
policijskih je arhiva izvu~en skriveni dosje
o akciji Tesli}-granica 1993. i pljenidbi
pet {lepera robe, navodno u vlasni{tvu
Milorada Dodika, namijenjene {vercu s
Bo{njacima. Upozoravali su kako je Dodik
1995. uveliko trgovao s Fikretom Abdi}em,
da je robu na privilegirani na~in kupovao u
Srbiji, te da je koncem 1997. protiv njega
podnesena kaznena prijava zbog utaje
poreza. Ne priznajemo marionetsku i
nenarodnu Vladu za koju su odlu~uju}e
glasove dali muslimanski poslanici.
Priznavanjem ove vlade bili bi poni{teni
izborni rezultati za Narodnu skup{tinu i
te{ko o{te}eni vitalni interesi srpskog naro-
da, grmjeli su ~lanovi Kluba poslanika
SDS-a i SRS-a, ali bez ikakvog efekta.
Novi premijer, Dodik, izabran po mjeri
me|unarodne zajednice, je, pak, poru~ivao:
Kada je u prolje}e 2002. godine Centar
javne bezbjednosti u Banjoj Luci protiv
Milorada Dodika i biv{eg ministra financija
Novaka Kondi}a podnio kaznene prijave
zbog sumnje da su prora~un RS-a o{tetili
za vi{e od milijun i pol KM, lider je SNSD-a
tvrdio kako ga tada{nji premijer Mladen
Ivani} èli diskvalificirati na izborima.
Mislim da se u ovom slu~aju, apsolut-
no, radi o politi~kom obra~unu, govorio
je Dodik, obja{njavaju}i kako je posrijedi
propagandni i predizborni trik vlada-
ju}e garniture. Dodik je presudom
Osnovnog suda u Banjoj Luci u oktobru
2005. oslobo|en opu`bi i od tada, pa sve
do prolje}a ove godine, nije se odve}
bavio radom pravosu|a. Nakon {to je,
me|utim, i slu`beno potvr|eno da se pro-
tiv njega u Tuìteljstvu BiH vodi istraga,
Dodik je nastavio s istom pri~om, s tim da
je, umjesto Mladena Ivani}a, za politi~ki
progon optuìo visokog predstavnika
Valentina Inzka i njegovog zamjenika
Raffija Gregoriana. Za mene su Sud i
Tuìla{tvo BiH mjesta politi~ke egzeku-
cije, nelegalni politi~ki organi koje je
nametnuo OHR, poru~io je Milorad
Dodik.
IVANI] TE TU@I, OHR TI SUDI
Dodik je 2002. za pravosudni
progon optuivao PDP, sedam
godina kasnije tvrdi da njegovu
politiku egzekuciju sprema OHR
KONTINUIRANA PODRKA: Iza svakog dolaska na
vlast SNSD-a, manje ili vie otvoreno, stajale su strane
diplomate, ak i kada je to predstavljalo drastino
krenje volje biraa
POVRATNIK U DJELU
Prva istraga protiv premijera RS-a i
njegovog ministra financija Novaka
Kondi}a otvorena je 2002. godine
POVRATNIK U DJELU
Prva istraga protiv premijera RS-a i
njegovog ministra financija Novaka
Kondi}a otvorena je 2002. godine
@elim naglasiti da }emo striktno provoditi

Dejtonski sporazum, boriti se protiv krimi-
nala i korupcije, posebno u dràvnim
organima i najvi{e energije usmjeriti na
pribavljanje neophodnih sredstava za
obnovu i razvoj. Govore}i o suradnji s
OHR-om i visokim predstavnikom Carlo -
som Westendorpom, Milorad Dodik je isti-
cao kako }e me|unarodni predstavnici s
njim imati problema samo ukoliko izostane
financijska pomo} kako bi se neutralizirale
katastrofalne posljedice dugogodi{nje vla-
davine SDS-a, obe}avaju}i kako }e se
osobno zalagati za ja~anje Vije}a ministara
BiH. Europska komisija je samo nekoliko
dana kasnije budèt RS-a pomogla s
tada{njih {est milijuna ekija za isplatu pla}a
prosvjetarima, zdravstvenim radnicima,
policiji... Predsjednica RS-a Biljana Plav{i}
otputovala je u Pariz, gdje je primio
tada{nji francuski predsjednik Jacques
Chirac, Milorad Dodik je boravio u SAD-u,
na pregovorima sa Svjetskom bankom o
kreditima za podr{ku poduze }ima i
bankama.
Kako, me|utim, Milorad Dodik me|u
glasa~ima u Republici Srpskoj nije bio ni
pribli`no popularan kao me|u inozemnim
diplomatama, za dalji ostanak na vlasti
ponovno mu je bila potrebna pomo}
me|unarodnih du`nosnika. Ovoga su puta,
zarad svog srpskog miljenika, strane
diplomate s politi~ke scene trajno uklonile
legalno izabranog predsjednika RS-a i lid-
era radikala Nikolu Popla{ena.
Premda je u jesen 1998. izborio pobjedu
na izborima, Popla{en je samo pola godine
kasnije smijenjen odlukom Carlosa We -
stendorpa, jer nije èlio (re)imenovati
Dodika za novog-starog premijera. Dodik
se, dakako, ni tada nije bunio, na mjestu
predsjednika Vlade RS-a ostao je sve do
januara 2001., kada }e ga zamijeniti lider
PDP-a Mladen Ivani}. U narednih pet godina
Milorad Dodik i njegov SNSD odlaze u
OD LJUBAVI DO MR@NJE
POLITI^KI PREVRAT POD ME\UNARODNOM KONTROLOM
Bez podr{ke biv{eg {efa OHR-a Carlosa Westendorpa, specijalnog izaslanika ameri~kog predsjednika za Balkan Roberta Gelbarda i ambasadora
Richarda Kauzlaricha, dolazak na vlast Milorada Dodika i Biljane Plav{i} bila bi nemogu}a misija
POKIDANE VEZE
Milorad Dodik, Zlatko Lagumdìja i biv{i
ameri~ki ambasador Douglas McElhaney
OD KOALICIJSKIH PARTNERA
DO SMRTNIH NEPRIJATELJA
Lideri Stranke za BiH i SNSD-a Haris
Silajdì} i Milorad Dodik
oporbu, {to naravno ne zna~i da su diplo-

matski krugovi u Sarajevu odustali od svo-
jih favorita. Dodik je i dalje redovito
posje}ivao ambasade u Sarajevu, nastavio
intenzivne kontakte s me|unarodnim
zvani~nicima koji su, u me|uvremenu,
stvarali prostor za njegov comeback na
politi~ku scenu, smjenjuju}i jednog po
jednog du`nosnika SDS-a.
KAKO JE SLOMLJEN SDS
Pod otvorenom prijetnjom smjenom
tako se najprije s du`nosti srpskog ~lana
Predsjedni{tva BiH u prolje}e 2003.
povukao Mirko [arovi}, raniji predsjednik
RS-a i jedan od najutjecajnijih ~lanova
SDS-a kojeg je zamijenio Borislav Paravac,
politi~ki anonimac iz Doboja. Kadrovsko
desetkovanje SDS-a nastavljeno je godinu
dana poslije, po~etkom jula 2004., kada
tada{nji visoki predstavnik Paddy Ashdown
iz politi~kog ìvota uklanja predsjednika
SDS-a Dragana Kalini}a i ministra privrede
Milana Bogi~evi}a. Pored njih dvojice,
istom je odlukom bez mandata u Narodnoj
skup{tini RS-a ostalo {est zastupnika SDS-
a: Milan Tupai}, Vesna E}im-Zlojutro,
Milenko Stani}, Vojislav Gligi}, Milan
Ninkovi} i Rodoljub \ukanovi}. Na popisu
vi{e od 50 du`nosnika iz RS-a, uglavnom
~lanova SDS-a, tada su se na{la i ~etvorica
direktora javnih poduze}a i ustanova, devet
na~elnika op}ine, nekoliko policijskih i
dràvnih slu`benika. Bez obzira na moju i
druge smjene, SDS }e preìvjeti, poru~io
je tada svrgnuti lider Dragan Kalini}.
Kalini} je potom odselio u Beograd, na nje-
govo mjesto izabran je Dragan âvi}, za
~ijeg }e predsjedni~kog mandata unuta r -
strana~ki sukobi i stalna trvenja, te hap{enja
utjecajnih ~lanova (Mirko [arovi}, Mi -
lovan Cicko Bjelica) dovesti do dodatnog
slabljenja SDS-a. Vi{egodi{nja apsolutna
dominacija SDS-a okon~ana je u februaru
2006., kada je bljedunjavi srpski premijer
Pero Bukejlovi} koji je na tu poziciju do{ao
po preporuci svog ro|aka, predsjednika
RS-a Dragana âvi}a, mirno predao vlast
Miloradu Dodiku. Vlasto ljubljivi, novi-
stari premijer je na po~etku jo{ jednog man-
data, ponovno, kao prioritete u svom radu
naveo obra~un s kriminalom i korupcijom.
Tri i pol godine kasnije, nakon {to je raspro-
dao sve vrjednije dràvne resurse, potro{io
novac i pod svoju apsolutnu kontolu stavio
sve kriminalne poslove, odmetnutom
favoritu me|unarodne zajednice nije pre-
ostalo ni{ta drugo nego da posegne za
istro{enim argumentima svojih politi~kih
protivnika iz SDS-a i nacionalisti~kom
retorikom poku{a skrenuti pozornost
javnosti u RS-u s brojnih problema. No,
pitanje je do kada }e njegovi tvorci imati
strpljenja, odnosno, priprema li me|unaro-
dna zajednica teren za novog Milorada
Dodika?
Godinu dana prije nego {to je po prvi put
izabran za premijera, Milorad Dodik je imen-
ovan za ministra razvoja u Alternativnom
vije}u ministara BiH, takozvanoj Vladi u
sjeni, koja je formirana u Sarajevu po~etkom
marta 1997., kao gra|anski odgovor
tada{njoj vladaju}oj koaliciji nacionalnih
stranaka. Prvi predsjednik Vlade u sjeni bio
je Sejfudin Toki}, a njegovi zamjenici
Miodrag @ivanovi} i @eljko Ivankovi}.
Osim ministra za razvoj (Milorada Dodika),
Alternativno vije}e ministara BiH imalo je i
ministarstvo vanjske politike (Sr|an
Dizdarevi}), privrede (Nikola Kragulj), ljud-
skih prava (Senka Noìca), nauke, kulture i
sporta (Juraj Martinovi}). ^lanovi Vlade u
sjeni koju su, jednako tako, izda{no podupi-
rali me|unarodni sponzori, predstavljeni su
kao demokratska alternativa nacionalistima,
{ovinistima i totalitaristi~kim isklju~ivostima.
Za brojnih inozemnih turneja, ministri
Alternativnog vije}a ministara BiH, me|u
kojima i perspektivni poduzetnik iz Lakta{a
Milorad Dodik, promovirali su pomirenje,
suìvot, uspostavu efikasnih dràvnih institu-
cija, i zalagali se za {to brè priklju~enje BiH
europskim intergracijama i Partnerstvu za
mir, odnosno NATO-u.
VLADA U SJENI
Dodik je bio ministar razvoja u
Alternativnom vijeu ministara
BiH Sejfudina Tokia
OTVORENI RAT
Ameri~ki diplomata Raffi Gregorian
naj~e{}a je meta Dodikovih kritika
OTVORENI RAT
Ameri~ki diplomata Raffi Gregorian
naj~e{}a je meta Dodikovih kritika

[
ezdesetpetogodi{nji profesor
Joseph Schlessinger, {ef Odsjeka
za farmakologiju na Sveu~ili{tu
Yale, jedan je od petnaest najciti-
ranijih nau~nika na svijetu.
Ro|en je u Hrvatskoj (u Topuskom). Nakon
prve tri godine ìvota koje je proveo u
Osijeku, sa roditeljima je emigrirao u
Izrael.
BOSANSKI KORIJENI
PROFESORA SCHLESSINGERA
Kasnije, sredinom sedamdesetih godi-
na, oti{ao je na postdoktorat u SAD da bi se
nekoliko godina kasnije vratio u Izrael i
posvetio istraìvanju prenosa informacija u
~ovjekovim stanicama. Naporan rad i
odanost nauci polu~ili su sjajne rezultate.
Nakon {to se sredinom osamdesetih godina
iz Izraela preselio u SAD sa svojim surad-
nicima }e otkriti da su mutacije na nekim
onkogenima povezane s razvojem poje-
dinih vrsta tumora i ovo }e ga otkri}e
u~initi jednim od najva`nijih istraìva~a
raka u svijetu.
Po~etkom ove nedjelje profesor
Schlessinger odrào je dva predavanja u
Zagrebu (u pala~i Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti i na Medicinskom
fakultetu) o svom najve}em otkri}u, preno-
su informacije - elektri~nih signala u
~ovjekovim stanicama i novim metodama u
lije~enju raka. Schlessinger je upravo sa
ovim otkri}em etablirao novi put u medici-
ni i na temelju njega on je zajedno sa surad-
nicima razvio novu grupu u~inkovitih
lijekova protiv tumora, kao {to je lijek
Sutent, i otvorio mogu}nosti stvaranja nove
generacije mo}nih antitumornih lijekova.
Po zavr{etku predavanja u HAZU profe-
soru Josephu Schlessingeru uru~en je orden
Reda Danice hrvatske s likom Ru|era
Bo{kovi}a kojim ga je za osobite zasluge
u promociji Republike Hrvatske u
me|unarodnoj znanstvenoj zajednici i
doprinosu hrvatskoj biomedicinskoj zna -
nosti odlikovao Stjepan Mesi}, predsjed-
nik Hrvatske.
Predavanje profesora Schlessingera u
Zagrebu izazvalo je veliki interes i u pauzi
koja je uslijedila izme|u razgovora sa
hrvatskim akademicima i predstavnicima
vlasti, Schlessinger se srda~no odazvao na
na{u molbu za razgovor za Slobodnu
Bosnu. I ja sam rodbinski vezan za
Bosnu, kazao nam je.
Bosanski korijeni profesora Schlessingera
poti~u od njegove majke Rifke ~ije je
djevoja~ko prezime Atijas.
VODE]I SVJETSKI EKSPERT ZA KARCINOM
Razgovarala: DANKA SAVI]
Profesor JOSEPH SCHLESSINGER, jedan od najznaajnijih svjetskih istraivaa
kancerogenih bolesti, gostovao je poetkom sedmice u Zagrebu a nakon
predavanja koje je odrao u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti razgovarao
je sa naom novinarkom o otkriu koje ga je proslavilo, novim terapijama za
lijeenje raka i tzv. ciljanim lijekovima koje je proizveo zajedno sa suradnicima,
tunoj posjeti BiH, svom bosansko-hrvatsko-jevrejskom porijeklu, te obitelji koja
je stradala u koncentracionim logorima tokom Drugog svjetskog rata
INTERVIEW
Dr. Joseph Schlessinger
doktor za rak
U budu}nosti }e tumori postati
kroni~ne bolesti, {to zna~i da }e
oboljeli uzimati lijekove
i normalno ìvjeti
IMPRESIVNA BIOGRAFIJA:
Profesor Schlessinger je
diplomirao hemiju i fiziku
u Jeruzalemu (Hebrew
University) te doktorirao
hemijsku fiziku u
Rehovotu (Weizmann
Institute). Na Sveuilitu
Yale ef je Odsjeka za
farmakologiju

PROF. DR. JOSEPH SCHLESSINGER ZA SB
RODBINSKE VEZE S BOSNOM
Joseph Schlessinger, {ef odsjeka za
farmakologiju na Sveu~ili{tu Yale, ro|en je u
Hrvatskoj, a njegova majka Rifka je iz Bugojna
VODE]I SVJETSKI EKSPERT ZA KARCINOM
Moja majka Rifka bila je @idovka iz
Bugojna. Prije nego {to je upoznala mog
oca bila je udata, a usta{e su joj u jednoj
no}i ubili tri brata i muà. Ve}ina ~lanova
moje obitelji stradala je u koncentracijskim
logorima. To je jako te{ka, tragi~na pri~a.
Dan u kojem je odrào predavanja u
HAZU za njega je, kaè, bio posebno emo-
tivan, jer je prethodno u razgovoru sa
gradona~elnikom grada Slatine saznao nove
detalje i dobio dokumente o baki i djedu sa
o~eve strane. Moj otac Imre iz Slatine bio
je prije Drugog svjetskog rata oènjen i
imao je dijete, ali mu je obitelj zavr{ila u
Auschwitzu. Sa mojom majkom, ~ije je
djevoja~ko prezime bilo Atijas, upoznao se
1943. godine u logoru, kaè profesor
Schlessinger.
Na predavanje u Hrvatsku je doputovao
sa suprugom Irit Lax koja je tako|er nau -
~nica i sa kojom, ina~e, i provodi najve}i
dio dana na poslu.
VELIKA OÊKIVANJA
OD NOVIH LIJEKOVA
Statistike govore da se svake godine
preko tri miliona Evropljana suo~i se s
dijagnozom karcinoma. Ova bolest je ujed-
no i drugi uzrok smrtnosti u Evropi.
Zapravo, svaka tre}a osoba, prema
zvani~nim podacima EU-a, imat }e rak
tokom ìvota, a ta se dijagnoza postavi
svake godine kod 3,2 miliona ljudi.
Pretpostavljam da je otprilike ista situacija i
u SAD-u. Zbog ~ega se u posljednjih pola
stolje}a toliko pove}ao broj oboljelih od
tumora?
Sa produènjem ìvotnog vijeka
pove}avaju se {anse za dobijanje neke vrste
raka. [to duè ìvite, ve}e su {anse da obo-
lite. Malo~as sam na predavanju govorio o
tome kako ìvot nastaje od jedne }elije koja
ima dva miliona bazi~nih parova u svojoj
DNA. Svaki ljudski organizam tokom ìvota
ima pribli`no oko 10
14
(100000000000000)
}elija. Tokom ìvota, na{e }elije se razmn -
oàvaju u prosjeku 10.000 puta. To kom
ìvota, vjernost 2 miliona bazi~nih parova
DNA mor a bi t i odr àno t okom
proliferacije ({irenja) od jedne do 10
18
Joseph Schlessinger je ro|en u Topuskom
1945. godine. Diplomirao je hemiju i fiziku u
Jeruzalemu (Hebrew University) te doktorirao
hemijsku fiziku u Rehovotu (Weizmann
Institute). Na Sveu~ili{tu Yale {ef je Odsjeka
za farmakologiju. ^lan je Nacionalne
akademije nauka SAD-a (National Academy of
Sciences USA), Instituta za medicinu
Nacionalne akademije nauka SAD-a (Institute
of Medicine of the National Academies USA),
Ruske akademije nauka, Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti te niz drugih akademija i
institucija u svijetu. Dobitnik je mnogih uglednih
svjetskih priznanja. Pripada najuglednijim
svjetskim nau~nicima, me|u petnaest je najci-
tiranijih nau~nika i ubjedljivo najcitiraniji
nau~nik ro|en u Hrvatskoj. Autor je 468
nau~nih radova u vrhunskim nau~nim ~asopisi-
ma (sa ~ak 72.469 citata i sa h-indeksom 142),
prema ~emu se nalazi pri samom vrhu svjetske
nauke. âk devet njegovih nau~nih radova citi-
rano je po vi{e od hiljadu puta. Ve}inu
radova objavio je u najuglednijim svjet-
skim nau~nim ~asopisima: 55 u
Proceedings of the National Academy of
Sciences USA, 51 u Journal of Biological
Chemistry, 50 u Molecular Cell Biology,
43 u EMBO Journal, 37 u Cell, 17 u
Nature, 15 u Biochemistry, 14 u Science
itd.
Osim {to iza sebe ima impresivnu
akademsku karijeru i {to je jedan od
najcitiranijih nau~nika u svijetu, Joseph
Schlessinger je suosniva~ i tri farma-
cuetske kompanije, Sugen, Plexxicon i
Kolltan, koje su proizvele nekoliko lijeko-
va protiv raka. Ovda{njoj javnosti najpoz-
natiji je lijek Sutent koji se koristi u tret-
manu raka bubrega. Pored ovoga, treba
spomenuti i PLX4032, lijek protiv
melanoma razvijen u kompaniji Plexxicon,
koji je do sada dao dobre rezultate.
OD TOPUSKOG DO YALEA
OD SMRTONOSNE DO
HRONINE BOLESTI: Ako
nekome produite ivot sa
nekoliko mjeseci na
nekoliko godina, onda se
znatno uveavaju i anse
da e se tokom tog
perioda od nekoliko
godina otkriti ponovo
novi i jo uinkovitiji lijek
Doktor hemijske fizike i jedan od petnaest
najcitiranijih naunika u svijetu
SPOJ USPJE[NE AKADEMSKE
KARIJERE I PODUZETNI[TVA
Pored toga {to je danas jedan od
najcitiranijih nau~nika u svijetu, profesor
Schlessinger je suosniva~ i tri
farmaceutske kompanije koje su proizvele
nekoliko lijekova protiv raka
SPOJ USPJE[NE AKADEMSKE
KARIJERE I PODUZETNI[TVA
Pored toga {to je danas jedan od
najcitiranijih nau~nika u svijetu, profesor
Schlessinger je suosniva~ i tri
farmaceutske kompanije koje su proizvele
nekoliko lijekova protiv raka
NOVIM METODAMA U BORBU PROTIV RAKA
Profesor Schlessinger odrào je vrlo zanimljivo predavanje po~etkom sedmice i u Hrvatskoj
akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu
F
o
t
o
:

A
r
h
i
v

H
a
z
u
PROF. DR. JOSEPH SCHLESSINGER ZA SB
(1000000000000000000) }elija. [to duè
ìvite, pove}avaju se {anse da do|e do
gre{ke u diobi }elija {to opet dovodi do raka.
Jedan ste od vode}ih svjetskih
istraìva~a raka, tvorac lijeka za rak bubre-
ga te lijeka za melanom. Moète li za na{e
~itatelje pojasniti na ~emu se temelji Va{e
otkri}e?
Istraìvao sam naprosto {ta se de{ava
unutar }elije, prenos informacija, odnosno
elektri~nih signala u ~ovjekovim stanicama,
te otkrio kod za aktivaciju membrane recep-
tora. Pratio sam tok informacije od povr{ine
stanice u njezinu unutra{njost, a istraìvanja
su bila bazirana na biokemijskim, bio -
fizi~kim i geneti~kim metodama. Na
temelju tog otkri}a razvili smo novu
skupinu lijekova protiv tumora.Vjerujem da
je budu}nost lije~enja tumora u tzv. ciljanoj
terapiji razvijenoj za pojedine vrste ove
bolesti. Recimo, kada govorimo o
melanomu, mutacije na jednom genu
odgovo rne su za 60 posto oboljenja. Ljudi
koji imaju tu mutaciju uspje{no }e reagirati
na lijek PLX4032. U toku su klini~ki pokusi
s tim lijekom. Od pedeset pet ispitanih, 75%
je uspje{no reagirao na PLX4032. Mislim da
je budu}nost lije~enja tumora upravo u
takvim ciljanim lijekovima.
RAK NIJE JEDNA
NEGO STOTINE BOLESTI
Gdje su najbolji uvjeti za istraìvanje
za ljude poput Vas?
Za mene osobno su to Sjedinjene
Ameri~ke Dràve. Zato i ìvim tamo.
Kakvo je Va{e mi{ljenje o klasi~nim
metodama u lije~enju raka, kao {to je reci-
mo kemoterapija?
Mislim da je ta metoda u redu, ali prob-
lem je u tome {to postoje vrste rake gdje
lije~enje kemoterapijom gotovo da nije dalo
nikakav rezultat, recimo, to je slu~aj sa
melanomom. Tu je kemoterapija nemo}na.
Rak nije jedna bolest nego je tu prisut-
no stotine razli~itih bolesti. Ako kaèmo rak
dojke, to je barem {est razli~itih bolesti. Ne
moèmo imati isti lijek za vi{e oblika raka.
Za svaki tip ili podtip tumora treba imati
poseban lijek, a ponekad se radi o kombi-
naciji nekoliko lijekova. U nekim slu~ajevi-
ma kemoterapija bi dala bolje rezultate u
kombinaciji sa drugim lijekovima, ali
negdje nikako ne pomaè.
Govorili ste o tome da bi u budu}nosti
trebalo biti mnogo novih lijekova, a mnogi
}e tumori postati kroni~ne bolesti. Koliko
nam je bliska ta budu}nost i koliko }e takvi
lijekovi biti dostupni?
Mi ve} pobje|ujemo neke vrste raka, ali
to nije laka borba, to je borba koja jo{ traje.
U budu}nosti }e sigurno biti mnogo novih
lijekova a mnogi }e tumori postati kroni~ne
bolesti. Dakle, to zna~i da }e oboljeli morati
uzimati lijekove tokom ìvota i zahvaljuju}i
tome mo}i }e normalno ìvjeti. Istina je,
me|utim, da }e vremenom pojedini tumori
postati i rezistentni za lijekove, kao {to je
recimo slu~aj za nekim bakterijama nakon
uzimanja antibiotika. Ali, ako nekome
produìte ìvot sa nekoliko mjeseci na
nekoliko godina, onda se znatno uve}avaju
i {anse da }e se tokom tog perioda od neko-
liko godina otkriti ponovo novi i jo{
u~inkovitiji lijek.
Koliko je potrebno vremena i novca
da se razvije lijek protiv odre|ene vrste
raka?
To je zaista zahtjevan posao, za svaki
tip ili podtip tumora treba imati poseban
lijek. Za novi lijek je potrebno dvadese-
tak godina rada i ~etiri stotine miliona
dolara...
Izjavili ste da ste lako mogli posta-
ti i povjesni~ar te da Vas i danas jako
zanima povijest. Citira}u Vas: Ja sam
povjesni~ar amater i mogao bih ~ak
dràti predavanja o povijesti Jugo -
slavije, Bosne, Hrvatske i niza zemalja.
Pratite li aktuelna zbivanja u Hrvatskoj
ili BiH?
Da, svakako, pratim {ta se ovdje
doga|a. [to se ti~e Bosne, znam sa kojom
se vrstom problema tamo susre}ete, znam
da u BiH ima te`nji da ona funkcionira kao
tri zemlje. To nije dobro, to nikako nije
rje{enje koje donosi stabilnost. Vjerujte,
meni prije nekoliko godina kada sam tamo
dolazio nije bilo ugodno putovati Bosnom.
Ve} je bio mir, ali opet su me zaustavljali
neki uniformisani ljudi. Bugojno, grad iz
kojeg poti~e moja majka, mi je izgledalo
jako tu`no. ûo sam da je Sarajevo jako
lijep grad. Zaista bih volio do}i u
Sarajevo...
Da li na neki na~in, bar u profe-
sionalnom smislu, imate kontakt sa
BiH, da li je neko od Va{ih saradnika sa
ovih prostora?
Imam mnogo kolega iz Hrvatske, ali,
naàlost, nikoga iz BiH.
Kada ste bili u BiH, imati li rodbine
sa maj~ine strane u Bosni?
Bio sam u Bugojnu prije {est-sedam
godina u namjeri da posjetim groblje svoje
rodbine, bake i djeda. Roditelji moje majke
su tamo sahranjeni. Groblje je naàlost
uni{teno, a na njegovom mjestu je fudbal-
sko igrali{te. To me je stra{no rastuìlo.
INTERES ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Bio sam u Bugojnu prije nekoliko
godina, volio bih doi i u Sarajevu
GU@VA NA BO[NJA^KOJ SCENI
POLITI^KO
MRTVORO\ENÊ
FAHRUDINA
RADONÎ]A
POLITI^KO
MRTVORO\ENÊ
FAHRUDINA
RADONÎ]A
Bakir Izetbegovi}
izvan Radon~i}evog
projekta
Samokandidirani
bonjaki lider
Fahrudin Radoni
zapeo na prvom
politikom koraku: u
svoj stranaki tabor
jo nije uspio privui
niti jedno zvuno ime
RADONÎ] ULAZI U POLITIKU
SURADNICI I
POLITI^KI PROTIVNICI
Fahrudin Radon~i} i
Sulejman Tihi}
B
o{nja~ki narod, izbezumljen pod-
jelama i sva|ama nesposobnih
strana~kih lidera, napokon moè
odahnuti: utemeljitelj Dnevnog
avaza Fahrudin Radon~i}, poli-
ti~ki mag iz sjene, osniva sopstvenu poli-
ti~ku stranku! Iako jo{ uvijek nije na~isto ni
kako }e stranku nazvati, ni s kim }e i kada
}e stranku formirati, Radon~i} je poùrio s
predizbornim obe}anjima. Bosna }e biti
veliko gradili{te, obe}ava Radon~i}
pateti~no preko FTV-a, zaboravljaju}i
notornu ~injenicu da je nedavno stajao na
~elu kolone opstrukcionista koji su bez
ikakvih valjanih razloga blokirali investici-
je u energetski sektor vrijedne sedam mili-
jerdi KM, koje su BiH ve} mogle pretvoriti
u veliko gradili{te.
A JA [TA ]U, ALI SA KIME ]U
Radon~i} jo{ uvijek ne zna s kim }e
stranku formirati, ali zna s kim ne}e. U projek-
tu s Radon~i}em, sasvim izvjesno, ne}e sud-
jelovati Bakir Izetbegovi}, njegov dugogo-
di{nji politi~ki za{titnik i izda{ni sponzor, s
kojim ve} izvjesno vrijeme nije u pretjerano
dobrim odnosima. A to posredno zna~i da
Radon~i} ne moè ra~unati ni na bezrezervnu
podr{ku duhovnog lidera Bo{njaka, reisa
Mustafe Ceri}a, koji se tradicionalno, poput
suncokreta, okre}e prema Izetbegovi}ima.
Radon~i} tako|er ne ra~una ni na
strana~ke ogriske - grupice istro{enih
funkcionera vladaju}ih partija (SBiH,
SDA) koji se ne mire s odlaskom u
politi~ku penziju. Ova se restrikcija izgleda
ne odnosi na Adnana Terzi}a, biv{eg pred-
sjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i done-
davnog zamjenika predsjednika SDA.
Kako smo doznali, Radon~i} je s Terzi}em
razgovarao o zajedni~kom politi~kom anga -
`manu u novoj partiji, o ~emu je uostalom
javno posvjedo~io i sam Terzi}. No, ni
Terzi}u nisu posve jasni Radon~i}evi poli-
ti~ki ciljevi: uprkos na{em upornom insisti-
ranju, Terzi} nije mogao navesti ni jedno
ime za koje pouzdano zna da }e se na}i na
spisku osniva~a Radon~i}eve partije. Ni za
sebe nije posve siguran: spreman sam se
angaìrati ali pod uvjetom da Radon~i} pri-
hvata moj ekonomski program, izjavio je
GU@VA NA BO[NJA^KOJ SCENI
U tradicionalonoj bajramskoj hutbi, reis
Mustafa ef. Ceri}, dotakao se one poznate
dileme s kojom se svojevremeno mu~io
Al i j a Izetbegovi }: j e l i bol j e bi rati
sposobnog a nepo{tenog, ili po{tenog a
nesposobnog. Za razliku od Izetbegovi}a,
Ceri} nema dileme: treba birati sposobnog
i hrabrog, makar i ne bio poboàn. Kao {to
je, naprimjer, Fahrudin Radon~i}.
U dilemi {ta u~initi u slu~aju dva
~ovjeka od kojih jedan treba biti ~elnik
u za{titi ljudskih prava ako je jedan od
njih sposoban i hrabar, ali manje
poboàn, a drugi je mnogo poboàn, ali
nesposoban i kukavica da ljudima
za{titi pravo na ìvot, vjeru, slobodu,
imetak i ~ast - muslimani su se
opredijelili za sposobnog i hrabrog
zato {to su njegova sposobnost i
hrabrost op}e dobro za sve ljude, dok
je njegova nedovoljna pobo`nost nje-
gova osobna mahana. Na drugoj
strani, velika pobo`nost je samo
osobna vrlina pojedinca, a njegova
nesposobnost i kukavi~luk u javnim
poslovima je op}a {teta za narod.
Dakako, postoji i tre}a mogu}nost, a
to je da sposoban i hrabar ~ovjek
bude istodobno i poboàn, zaklju~io
je mudri reis Ceri}.
BAJRAMSKA PROMOCIJA RADONÎ]A
Sposobnost ispred pobonosti
USAMLJENI OSNIVA:
Znakovita je, meutim,
injenica da Radoni jo
uvijek ne izlazi ni sa irim
spiskom potencijalnih
osnivaa partije, to
otvara prostor za sumnju
da se niko ozbiljan nije
javio na njegov javno
objavljeni neformalni
konkurs za popunu
partijskih redova
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
UVOD U MESIJANSKU
ULOGU MEDIJA
Mustafa ef. Ceri} diskretno u
govorima i ~lancima podràva
manje pobo`nog Radon~i}a
Terzi}, jedina Radon~i}eva zvijezda mini
prelaznog roka.
POTRAGA ZA IMUNITETOM
Na press konferenciji zakazanoj za
~etvrtak, 24. septembra, kada ovaj broj SB
ve} bude u prodaji, Radon~i} }e saop}iti
samo to da ulazi u politiku i da namjerava
osnovati vlastitu politi~ku partiju. Druge
pojedinosti vezane za svoj politi~ki anga -
`man Radon~i} ne}e iznositi, ali ne zbog
toga {to bi èlio izazvati neki poseban mar-
ketin{ki efekt nego zbog toga {to ni sam
nije na~isto kuda bi ga ova politi~ka avan-
tura mogla odvesti.
Znakovita je, me|utim, ~injenica da
Radon~i} jo{ uvijek ne izlazi ni sa {irim
spiskom potencijalnih osniva~a partije, {to
otvara prostor za sumnju da se niko ozbil-
jan nije javio na njegov javno objavljeni
neformalni konkurs za popunu partijskih
redova. Radon~i} je naime jo{ prije dva
mjeseca najavio svoj ulazak u politiku a
posredno, preko bliskih medija, lansirao je
pri~u o osnivanju vlastite politi~ke partije.
Bilo je dakle sasvim dovoljno vremena u
kojem je mogao formirati makar inicijativni
odbor nove partije, a kako se to nije desilo,
logi~no se name}e sumnja da Radon~i} pri-
jeti iz prazne pu{ke.
Manevar je posve jasan: ve} od sutra,
kada objavi osnivanje politi~ke partije,
Radon~i} ne}e biti samo biznismen i
utemeljitelj Avaza, nego lider politi~ke par-
tije, {to uop}e nije nebitno ako se ima na
umu ~injenica da se protiv Radon~i}a vodi
vrlo ozbiljan istra`ni postupak. Radon~i}
politi~ar lak{e }e se braniti nego Radon~i}
biznismen: eventualne optu`be za kriminal
Radon~i} }e, poput Dodika, prenijeti na
politi~ki teren i cijelu istragu proglasiti
antibo{nja~kom zavjerom.
31
RADONÎ] ULAZI U POLITIKU
Vijest o Radon~i}evom ulasku u poli-
tiku vi{e je zaintrigirala opozicionu nego
vladaju}u politi~ku scenu. U SDA i SBiH
vjeruju da je Radon~i}eva partija politi~ko
mrtvoro|en~e, bez ikakvih izgleda na
ozbiljniji izborni uspjeh. U opozicionom
SDP-u tako|er ne vjeruju da bi Radon~i}
mogao napraviti zna~ajniji uspjeh, no s
velikim simpatijama gledaju na njegov poli-
ti~ki anga`man. Vjerovatno zato {to su
uvjereni da }e Radon~i} Avazova novi -
narska pera usmjeriti protiv dvije vladaju}e
bo{nja~ke stranke, SDA i osobito SBiH i
njenog lidera Harisa Silajdì}a.
SDP SLAVI RADONÎ]EV ANGA@MAN
to bonjakim partijama gore, to
SDP-u bolje
BEZ PODRKE
IZETBEGOVI: Radoni
jo uvijek ne zna s kim e
stranku formirati, ali zna
s kim nee. U projektu s
Radoniem, sasvim
izvjesno, nee sudjelovati
Bakir Izetbegovi, njegov
dugogodinji politiki
zatitnik i izdani sponzor,
s kojim ve izvjesno
vrijeme nije u pretjerano
dobrim odnosima
DOBRODO[LA PODR[KA
Fahrudin Radon~i} i Senad
[ahinpa{i}, biznismen
DRUGI SAF
BO[NJA^KE
POLITIKE
Haris Silajdì} i
Zlatko Lagumdìja
MINISTAR NEVENKO HERCEG PROTIV FEDERALNE INSPEKCIJE
Samo desetak dana nakon to su inspektori Federalne uprave za inspekcijske
poslove zavrili kontrolu ugostiteljskih objekata od Sarajeva do Jablanice
otkrivi zapanjujue razmjere kriminala, federalni ministar okolia i trgovine
NEVENKO HERCEG predloio je usvajanje dvije uredbe kojima bi federalni
inspektori, ubudue, ostali bez dosadanjih nadlenosti, ali i bez posla: i dok je
prijedlog ministra Hercega izazvao novu svau u Vladi Federacije BiH, glavni
federalni inspektor IBRAHIM TIRAK tvrdi da su nova zakonska rjeenja
donesena pod utjecajem ugostiteljskog lobija
INSPEKTORI U RESTORANU ZDRAVA VODA
ZATEKLI 35 JANJADI, 15 NEPRIJAVLJENIH
RADNIKA I 600 KM PAZARA
U Sarajevu se kontrole vr{e u pratnji policijskih specijalaca
UGOSTITELJI
IZNAD ZAKONA
Prema novim zakonskim rje{enjima
federalni inspektori mo}i }e kontrolirati
samo objekte s ~etiri i pet zvjezdica
UGOSTITELJI
IZNAD ZAKONA
Prema novim zakonskim rje{enjima
federalni inspektori mo}i }e kontrolirati
samo objekte s ~etiri i pet zvjezdica
S
ude}i prema nalazima inspektora
Federalne uprave za inspekcijske
poslove koji su po~etkom augus-
ta, u jeku turisti~ke sezone, kon-
trolirali dvadesetak restorana na
putu od Sarajeva do Jablanice, gotovo da
nema ugostiteljskog objekta ~iji su vlasnici
poslovali sasvim u skladu s vaè}im
propisima. No, zanemare li se lak{i pri-
jestupi, poput zate~enog neprijavljenog
radnika, neurednih poslovnih knjiga ili
nepostojanja valjanje dokumentacije o pori-
jeklu robe, zbog kojih je ve}ina vlasnika
zaradila manje kazne, stanje koje su fede -
ralni inspektori zatekli u jednom od
najprometnijih ugostiteljskih objekata u
Jablanici - u Zdravoj vodi, te{ko da se moè
porediti s drugim restoranima. U vrijeme
kada su inspektori do{li u Zdravu vodu
desetero janjadi peklo se na ra`nju, deset je
bilo spremno za pe~enje, a jo{ petnaest je
na|eno u rashladnim komorama. Istodobno
je vlasnik prijavio simboli~an pazar -
navodno je zaradio svega 600 KM, iako
kilogram janjetine u tom restoranu koji u
ljetnim mjesecima dnevno posjeti na stotine
gostiju ko{ta trideset maraka?!
KO [TITI HERCEGOVA^KE UGOSTITELJE
Osim 600 maraka u kasi i 35 janjadi u
pripremi, federalni su inspektori u resto -
ranu Zdrava voda zatekli i 21 radnika, od
kojih je {est prijavljeno, a ~ak je petnaest
radilo na crno. Budu}i da vlasnik, osim
fiktivno pripremljenih ugovora, nije imao
druge validne dokumentacije, inspektori su
zatraìli provjeru u poslovnici Federalnog
zavoda za mirovinsko i invalidsko osigu-
ranje u Jablanici. Me|utim, umjesto
zvani~nog izvoda iz evidencije o prijavama
za mirovinsko-invalidsko osiguranje, ins -
pe ktori su iz poslovnice Zavoda MIO u
Jablanici dobili odgovor na dvolisnici,
papira, pisan rukom. Prema potvrdi {efa
poslovnice koji je i sam stao u za{titu vlas-
nika restorana, radnici nisu mogli biti pri-
javljeni zbog tehni~kog kvara u informacij -
skom sustavu?!
I mada su inspektori Federalne uprave
za inspekcijske poslove izvje{}e o kontroli
u restoranu Zdrava voda poslali Poreznoj
upravi Federacije BiH, Federalnoj upravi
policije i Upravi za indirektno oporezivanje,
sli~nih primjera sprege lokalnih ugostitelja,
trgovaca, hotelijera i nadle`nih institucija
zaduènih za nadzor njihovog poslovanja,
ima na pretek. No, unato~ svim pokazatelji-
ma o masovnom izbjegavanju pla}anja
poreza i doprinosa zbog kojih federalni i
kantonalni budèti godi{nje gube milijune
maraka prihoda, ~ini se kako }e tek nova
zakonska rje{enja i}i na ruku grabe`ljivim
vlasnicima. Naime, umjesto da se poslo-
vanje u ugostiteljstvu i turizmu kona~no
zakonski precizno regulira, nakon usvajan-
ja Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i
Zakona o turisti~koj djelatnosti Federacije
BiH koji su na snazi od maja ove godine,
situacija je dodatno zakomplicirana.
Tako, prema novim zakonskim rje{enji-
ma, ne samo da je gotovo posve razvla{tena
federalna inspekcija nego su i ovla{}enja
resornog Ministarstva okoli{a i turizma
zna~ajno reducirana.
Dva nova zakona koji su zamijenili
raniji Zakon o turisti~ko-ugostiteljskoj dje-
latnosti, federalno Ministarstvo okoli{a i
turizma uputilo je u parlamentarnu proce-
duru prije nego {to su precizno usugla{ene
nadle`nosti inspekcija. Iako se radi o
oblasti koja se, nu`no, morala zakonski
regu lirati, federalni je ministar okoli{a i tur-
izma Nevenko Herceg predloìo da se
nadle`nosti definiraju uredbama koje }e
Vladi Federacije BiH predloìti naknadno,
kako }e se ispostaviti, s tri mjeseca
zaka{njenja. Tako|er, premda je to bila nji-
hova obveza, Federalno ministarstvo
okoli{a i turizma prijedlog novih zakonskih
rje{enja koja se odnose na nadzor i kaznene
odredbe nikada nije poslalo Federalnoj
upravi za inspekcijske poslove, niti su
traìli njihovo mi{ljenje.
Kada su te uredbe razmatrane na sjed-
nici Vlade Federacije BiH, mi nismo ni
znali, zbog ~ega su neki ministri insistirali
da se mora dobiti mi{ljenje Federalne
uprave za inspekcije. I ja odgovorno tvrdim
da su usvojena zakonska rje{enja lo{a, jer,
bez obzira ko je nadleàn za koje oblasti, ne
moè ni{ta kontrolisati. To su lobisti~ki
zakoni, smatra direktor Federalne uprave
za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak,
ZAKON PO MJERI UGOSTITELJA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
MANJAK KADROVA:
U nekim
kantonima/upanijama
nema uposlenog nijednog
ugostiteljskog inspektora,
dok u Kantonu Sarajevo,
gdje je registrirano
12.000 kafia i restorana,
rade samo dva
ugostiteljska inspektora!
ÎJE INTERESE
[TITI MINISTAR
Nevenko
Herceg, federalni
ministar okoli{a
i trgovine
IBRAHIM TIRAK
Ljudi koji pi{u zakone
ìve izvan vremena
i prostora
upozoravaju}i kako su predloènim uredba-

ma koje su na pro{lomjese~noj sjednici
Vlade Federacije podijelile ministre i
dovele do o{tre rasprave, u kona~nici, fede -
ralne slu`be ostale bez nadle`nosti nad
primjenom federalnih propisa. Meni se
~ini da ljudi koji pi{u zakone ìve izvan
vremena i prostora. Ne shvataju da oblast
ugostiteljstva i turizma nije regulisana, da
svako moè raditi kako ho}e, obja{njava
Tirak.
FEDERALNA INSPEKCIJA BEZ
OVLA[TENJA
Uredbom koja se odnosi na Zakon o
ugostiteljskoj djelatnosti federalnim je
inspektorima dozvoljeno da kontroliraju
samo ugostiteljske objekte za smje{taj s
~etiri ili pet zvjezdica. Budu}i da takvih
objekata u cijeloj Federaciji BiH ima tek
desetak, s tim da u pojedinim kantonima
nema nijednoga, ne treba biti odve}
pametan pa shvatiti kako su uredbom mini -
stra Hercega federalni inspektori ostali bez
posla, odnosno, da su njihova ovla{}enja
data isklju~ivo kantonalnim inspektorima.
Istodobno, u nekim kantonima/ùpanijama
nema uposlenog nijednog ugostiteljskog
inspektora, dok u Kantonu Sarajevo, gdje je
registrirano 12.000 kafi}a i restorana, rade
samo dva ugostiteljska inspektora! Doda li
se tome da oko 70 posto ugostiteljskih
objekata u Federaciji BiH nije u sistemu
PDV-a, s pravom se valja zapitati tko }e
kontrolirati rad cijele armije ugostitelja,
me|u kojima velika ve}ina, kako potvr|uju
zvani~ni pokazatelji, ne izmiruje sve svoje
zakonske obveze. U tom smislu valja ista}i
da su u pro{loj godini u Federaciji BiH
izre~ene prekr{ajne kazne u iznosu od ~ak
22 milijuna KM!
Mi se generalno borimo da, ako se
propisi donose na nivou Federacije BiH,
onda i federalna inspekcija mora imati
nadle`nost na cijelom prostoru, kao i kan-
tonalne inspekcije na nivou kantona. Sada
se, me|utim, prave podjele bez ikakve
pravne osnove i meni nije jasno s kojim cil-
jem, kaè direktor Federalne uprave za
inspekcijske poslove. Tirak, tako|er, pod-
sje}a da su federalni inspektori, samo u
posljednjih godinu dana, barem deset puta u
ugostiteljske objekte u Sarajevu ulazili u
pratnji Specijalne jedinice Kantonalnog
MUP-a, da su inspektori bili meta fizi~kih
napada, prijetnji...I neka sada ministar
Nevenko Herceg kaè ko }e i}i u kontrolu
tih ugostiteljskih objekata, rezignirano
zaklju~uje Ibrahim Tirak.
Prema Uredbi koja se odnosi na Zakon
o turisti~koj djelatnosti nadle`nosti feder-
alne inspekcije bile bi ograni~ene na
naplatu i obra~un boravi{nih taksi i
~lanarine turisti~kim zajednicama, {to je
jo{ jedan pravni apsurd. Naime, posao fed-
eralnih inspektora je, {to ministar Herceg i
njegovi pravni eksperti o~evidno ne
znaju, da kontroliraju stanje na terenu i
izri~u upravne ili kaznene mjere. Obra~un
i naplate kazne vr{e nadle`ni poreski
organi.
MINISTAR NEVENKO HERCEG PROTIV FEDERALNE INSPEKCIJE
I mada su federalni inspektori, kontroli-
raju}i rad ugostitelja, znali zate}i svakakve
situacije, pa ~ak i posve puste objekte
(nakon {to se svi neprijavljeni radnici razbj -
eè), domi{ljatost vlasnika poznatog
restorana Brajlovi} u sarajevskom naselju
Ilidà Seje Brajlovi}a ~ak je i njih izne-
nadila. Tako je, tek nakon {to su federalni
inspektori u maju ove godine do{li u kon-
trolu tog restorana, vlasnik otkrio da mu
je pobjegao knjigovo|a i sa sobom,
navodno, odnio kompletnu poslovnu doku-
mentaciju, uplatnice od pla}enih poreza i
radne knjiìce uposlenika?! I mada
Brajlovi} nije mogao precizirati kada ga je
napustio odbjegli knjigovo|a Mirsad
Ma{i}, naknadna je kontrola precizno
utvrdila da radnicima restorana Brajlovi}
doprinosi za mirovinsko-invalidsko osigu-
ranje nisu upla}ivani od 2005., odnosno,
gotovo pune ~etiri godine. No, Brajlovi} je
knjigovo|u prijavio dva dana poslije kont-
role federalnih inspektora, {to je uredno
potvrdio na~elnik Policijske uprave Ilidà
Magbul [koro, i sam ~est gost njegovog
restorana.
U SVAKOM ZLU IMA I NEÊG DOBROG
Vlasnik restorana Brajlovi
tek po dolasku federalnih
inspektora otkrio da mu je
nestao knjigovoa?!
34
POTRAGA ZA
ODBJEGLIM KNJIGOVO\OM
Vlasnik restorana Brajlovi} optuìo je
knjigovo|u za kra|u poslovne dokumentcije
POTRAGA ZA
ODBJEGLIM KNJIGOVO\OM
Vlasnik restorana Brajlovi} optuìo je
knjigovo|u za kra|u poslovne dokumentcije
NOVI SUKOB U VLADI FBiH
Najnovije uredbe ministra Hercega ponovo
su podijelile federalnu Vladu
NOVI SUKOB U VLADI FBiH
Najnovije uredbe ministra Hercega ponovo
su podijelile federalnu Vladu

M
edijski lin~ bo{nja~kih du`no snika,
koji na stranicama Dnevnog avaza
traje ve} nekoliko mjeseci, napokon
po~inje davati rezultate: od 1. oktobra, u
dva sprata Avazovog praznog nebodera na
Marindvoru uselit }e se Federalna direkci-
ja autocesta! Iako spomenuta Direkcija
raspolaè golemim prostorom u novoiz-
gra|enoj ~etverokatnici na Skenderiji u
vlasni{tvu dràve, gdje je smje{tena
Direkcija autocesta i Direkcija cesta FBiH,
nenadano se ukazala potreba za novih
600 kvadrata kancelarijskog prostora!
Problem s manjkom poslovnog prostora
bio je tako urgentan da naprosto nije bilo
vremena za birokratske formalnosti, kakve
nalaè Zakon o javnih nabavkama. Drugim
rije~ima, prostor je iznajmljen bez javnog
tendera: aran`man je dogovoren brzinski, u
~etiri oka bez svjedoka, u direktnim pre-
govorima Erdala Trhulja, direktora
Direkcije autocesta, i Fahrudina Rado n -
~i}a, vlasnika Avaza.
Treba li uop}e podsje}ati da je Trhulj
prethodno dobio suglasnost svojih parti-
jskih {efova iz SDA koji su navikli medij -
sku podr{ku Avaza kupovati novcem
poreskih obveznika.
No, dva sprata, koliko }e uskoro zapos-
jesti Trhuljeva Direkcija, predstavljaju kap
u moru slobodnog prostora u Avazovom
novoizgra|enom tornju. Treba dakle o~eki-
vati nastavak medijskog maltretiranja
bo{nja~kih du`nosnika koje }e trajati
toliko dugo koliko bude trajala
Radon~i}eva pani~na potraga za podsta-
narima. A sve su prilike, to bi moglo potra-
jati ne samo mjesecima nego i godinama.
Od zavr{etka izgradnje Avazovog tornja
pro{lo je skoro {est mjeseci i u tom raz-
doblju Radon~i} je uspio pod najam izdati
tek 10 posto prostora: dva sprata, tako|er
bez tendera, iznajmio je Agenciji za pro-
mociju stranih investicija, te jo{ dva
Direkciji autocesta Federacije BiH. Ostala
su dakle slobodna jo{ 34 sprata kancelarij -
skog prostora, te jo{ ~etiri sprata koja su
namijenjena za otvaranje trgovinskog cen-
tra. Ranije se kao potencijalni zakupac
trgovinskog centra spominjao srbijanski
tajkun Miroslav Mi{kovi}, vlasnik Delte,
no izgleda da je taj aran`man trajno
propao, {to zbog Mi{kovi}evih finansij -
skih problema, {to zbog Radon~i}evog
straha da bi mu deal s Mi{kovi}em mogao
uni{titi reputaciju za{titnika bo{nja~kih
interesa.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Avazovo medijsko maltretiranje bonjakih politiara
trajat e toliko dugo koliko bude trajala Radonieva
panina potraga za podstanarima
Direkcija autocesta bez tendera iznajmila 600 kvadrata u Avazovom tornju
KUPLJENA MEDIJSKA ZA[TITA
Erdal Trhulj i Haris Ba{i} useljenjem u Avazov toranj
dobili su punu podr{ku Avazovih izdanja
S
lu`beni automobil ministra unu -
tra {njih poslova Srednjobo sans k -
og kantona (SBK) Sedàda Mila -
novi}a zapaljen je u ~etvrtak, 17.
septembra, ispred ku}e njegovog
ro|aka u mjestu Bojska u Gornjem Vakufu
dok je Milanovi} bio u gostima. Ne{to prije
pono}i auto-alarm je signalizirao vatru i
uprkos tome {to ju je gasilo nekoliko ljudi,
za kratko je vrijeme uni{ten kompletan
prednji dio skupocjenog automobila marke
KIA Serano. Policija je utvrdila da je poàr
podmetnut, a ministar Milanovi} je bez
imalo dvojbe imenovao osumnji~ene za
podmetanje poàra.
POKU[AVAJU ME ZASTRA[ITI
Nisam bio iznena|en kada je slu`beni
automobil Ministarstva unutra{njih poslova
koji mi je dodijeljen na kori{tenje zapaljen
jer sam ve} godinu dana izloèn prijetnjama
i zastra{ivanjima raznim metodama, kaè
za Slobodnu Bosnu ministar unu tra{njih
poslova SBK Sedàd Milanovi}. Sumnjam
da iza poàra stoje iste osobe koje su tokom
ranije istrage osumnji~ene da su mi prijetile
SMS porukama. Vjerujem da je ovo samo
nastavak zastra{ivanja i sumnjam da iza
podmetanja poàra stoje Ohran Mehrid,
porodi~ni prijatelj porodice Omeragi},
Ramo Omeragi} i njegov brat Sulejman.
KO JE POÊO RAT
Pi{e: NERMINA [UNJ
Foto: MARIO ILIÎ]
Istraivali smo zato je
izostala reakcija Vlade i
policijskih struktura
Srednjobosanskog
kantona nakon
prolosedmine paljevine
slubenog automobila
ministra unutranjih
poslova SEDADA
MILANOVIA u Gornjem
Vakufu; incidentu su
prethodili dugogodinji
sukobi izmeu nekoliko
porodica koje gospodare
cjelokupnim politikim i
privrednim ivotom u
Gornjem Vakufu
MILANOVI]I PRO
Da li iza sukoba lokalnih mo}nika stoje krupni
KOME SE ZAMJERIO MINISTAR
Ministar policije SBK Sedàd Milanovi}
(lijevo), za paljevinu slu`benog
terenca optuìo predsjednika Stranke
za BiH u Gornjem Vakufu Ramu
Omeragi}a (desno)
Ramo Omeragi} je od 2008. godine
predsjednik op}inskog odbora Stranke za
BiH. Do 1996. bio je ~lan SDA i
Milanovi}ev strana~ki kolega. Danas vaì
za jednog od najbogatijih ljudi u Gornjem
Vakufu, me|utim, njegovi su poslovni
objekti u posljednje vrijeme stalno pod nad-
zorom urbanisti~kih i trì{nih inspektora.
Ministar unutra{njih poslova SBK vjeruje
kako je motiv za paljevinu slu`benog auto-
mobila MUP-a bio upravo Omeragi}ev
odgovor ministru jer ga krive {to inspektori,
uz asistenciju policije, stalno pe~ate
Omeragi}eve radnje budu}i da nema valid-
nu dokumentaciju za rad. Kantonalna
inspekcija je pokrenula opse`nu akciju
suzbijanja nelegalnog rada poslovnih
objekata u Gornjem Vakufu od kojih je
ve}ina u vlasni{tvu Rame Omeragi}a.
Ramo Omeragi} se tokom razgovora za
SB smijao na ministrove optu`be, posebno
da je odgovoran za podmetanje poàra na
njegovom slu`benom terencu. Javno je upi-
tao ministra i kako to da na privatna sijela
odlazi slu`benim automobilom. Iznena|en
SUKOB ÊLNIKA SDA I SBiH U GORNJEM VAKUFU
OTIV OMERAGI]A
i poslovni interesi ili tek kom{ijska ljubomora?
TA E POKAZATI
ISTRAGA: Kantonalno
Tuilatvo u Travniku
pokrenulo je istragu o
sluaju koji, prema
vaeem zakonodavstvu,
osim to je ozbiljan
imovinski delikt ima i
elemente teroristikog ina
PRIJETNJE SMS PORUKAMA

Urbanisti~kom inspektoru u Gornjem Vakufu
Omeragi}i slali prijete}e SMS poruke
sam ~injenicom da ministar daje takve
izjave! Pitam ga postoji li igdje dokaz da su
brojevi mobitela sa kojih tvrdi da su mu
ranije stizale prijetnje moji? Za{to me poli-
cija nakon paljevine automobila bar nije
saslu{ala?
Kantonalno Tuìla{tvo u Travniku
pokrenulo je istragu o slu~aju koji, prema
vaè}em zakonodavstvu, osim {to je ozbilj -
an imovinski delikt ima i elemente teror-
isti~kog ~ina. Ko god se na ovakav na~in
èli obra~unati s dràvom, jer ja predstavljam
institucije dràve, mislim da }e izvu}i deblji
kraj, kaè ministar Sedàd Milanovi}.
Ramo Omeragi} ne negira da je ogor~en
zbog skoro svakodnevnih inspekcija u nje-
govim poslovnim objektima i da smatra
kako iza toga stoji njegov kom{ija i politi~ki
oponent Milanovi}. Nije negirao ni da je
vlasnik vrijednih nekretnina, velike ku}e u
centru Gornjeg Vakufa u ~ijem je prizemlju
otvorio diskoteku, punionice sokova u
Voljevcu, benzinske pumpe, kafi}a, pro-
davnica... Svi poslovni objekti su, priznaje,
evidentirani na ~lanovima njegove uè
porodice, ali niti jedan njegov posao nije
nelegalan. Milanovi}, kaè, zbog ljubo-
more, sujete i privatnih interesa poku{ava da
uni{ti njegove poslove i naru{i njegov poli-
ti~ki ugled u rodnom kraju. Ministar namj -
erno, da bi demonstrirao silu, uz inspekciju
u moje objekte stalno {alje i policiju. Mislim
da sam u posljednih godinu dana imao naj-
manje pedeset nekakvih inspekcija.
KO JE KOME POMRSIO RAÛNE
Kako je donedavno u mjesnoj zajednici
Privor kojoj pripada selo Voljevac, devet
kilomatara udaljenoj od centra Gornjeg
Vakufa, rodnom kraju Omeragi}a i
Milanovi}a, sve do posljednjih lokalnih
izbora SDA uglavnom ubirala glasove,
Omeragi} se na meti lokalnih SDA-vaca i
Islamske zajednice na{ao jer je kandidaturom
za op}inskog na~elnika odnio navodno
veliki broj glasova i zamalo ugrozio {anse
Bo{njaka da dobiju na~elni~ku poziciju.
Tokom predizborne kampanje mu je, tvrdi,
ponu|en i novac kako bi odustao od kandi-
dature. Strukturama koje su mu to nudile
pripada i ministar Milanovi}, ina~e jedan
od prvaka SDA u Srednjobosanskom kan-
tonu i ~lan Sabora Islamske zajednice BiH.
êlnicima SDA Ramo Omeragi} navodno
je zasmetao i nakon {to je svojevremeno
kao op}inski vije}nik postavio pitanje kako
su SDA-ovski op}inski ~elnici potro{ili
200.000 KM koje je federalna Vlada 2002.
godine dodijelila za obnovu sjedi{ta
op}inske administracije. Omeragi}ev gri-
jeh je, navodno, i {to je pokrenuo pri~u o
Milanovi}evom i pravu biv{eg na~elnika
Gornjeg Vakufa, danas poslanika u federal-
nom Parlamentu Dèvada Agi}a da ostvare
vojnu penziju po povla{tenim uvjetima.
Tvrdi da je Milanovi} na komandnoj pozi-
ciji u jednoj od lokalnih jedinica Armije
BiH bio svega dva mjeseca, {to je federalno
Ministarstvo za pitanja boraca potvrdilo u
julu ove godine kada je Agi}u i Milanovi}u
poni{tilo uvjerenja o ratnom anga`manu na
osnovu kojih su ostvarili pravo na penziju.
Ministar Sedàd Milanovi} i dalje tvrdi da
je rije~ o poku{aju njegove politi~ke kom-
promitacije i kaè da je na rje{enje ve} uloìo
àlbu. Tvrdnje da odranije ima problema sa
Omeragi}ima potkrijepio je i slu~ajevima
40
KO JE POÊO RAT
Amidà ministra unutra{njih poslova
Sedàda Milanovi}a mutevelija je dèmata
Boljkovac, stotinjak metara udaljenog od
Voljevca. Kada je imam u Boljkovcu
Muzafer ef. Lati}, brat Nedàda i
Dèmaludina Lati}a, odlu~io napustiti taj
dèmat, navodno pod pritiscima, zbog rod-
binske veze s mutevelijom za odlazak
imama okrivljen je Milanovi}. Milanovi},
me|utim, tvrdi kako je samo javno reagirao
jer efendija Lati} vjernicima dijeli promo-
tivni materijal Narodne bo{nja~ke stranke
koju je osnovao njegov brat Nedàd.
Lati}i pi{u o meni ru`ne i neistinite
pri~e i ja sam godinu i po dana s njima
na sudu, odnosno sa Narodnom
bo{nja~kom strankom. Tuìt }u i
gospodina Nedàda Lati}a. Njegov je
brat dobrovoljno napustio mjesto
imama, ali Nedàd je smatrao da sam ja
kriv za to. Me|utim, ne moè hodà
dijeliti upalja~e na kojima pi{e ime
stranke njegovog brata za vrijeme
predizborne kampanje, kaè ministar
unutra{njih poslova SBK Sedàd
Milanovi}.
MINISTROV SUKOB SA LATI]IMA
Imam u Boljkovcu Muzafer Lati
vjernicima u damiji dijelio
upaljae sa logom bratove stranke
ZNAKOVITA PORUKA
Policija utvrdila da je poàr na
ministrovom automobilu podmetnut
FAMILIJARNE VEZE
Nedàd Lati} uz pomo} svog brata,
imama u Boljkovcu, promovirao svoju
Narodnu bo{nja~ku stranku
fizi~kih, odnosno verbalnih obra~una Rami -

nog brata Sulejmana sa biv{im urbanisti~kim
inspektorom u Gornjem Vakufu Huseinom
Falom te direktoricom Osnovne {kole Volje -
vac Fikretom Su{i}.
Naime, me|u brojnim poslovnim objek-
tima Ramo Omeragi} je otvorio i kafi} u
objektu izgra|enom neposredno uz dvori{te
osnovne {kole Voljevac. Niko ne spori da je
prije rata Omeragi} u {kolskom dvori{tu
imao dozvolu da postavi monta`ni kiosk za
prodaju sendvi~a. Me|utim, nakon rata je
na tom mjestu izgradio novi objekat.
Uposlenik u op}inskom Odjelu za urban-
izam Husein Fale tvrdi kako Omeragi} za
gradnju nema validnu dokumentaciju ali je
uprkos tome, i to nakon {to mu je trì{na
inspekcija dvanaest puta zape~atila kafi}, u
julu 2008. godine odlu~io zatraìti upotreb-
nu dozvolu. Tada{nji inspektor Fale, posu -
mnjao je me|utim u vjerodostojnost doku-
menata, otkucanih na pisa}oj ma{ini.
Znam kako treba da izgledaju odre|eni
dokumenti i postoje institucije koje }e
utvrditi da li je zaista vjerodostojan ali sam
odmah rekao kolegi da sumnjam da ne{to
nije uredu i odlu~ili smo slu~aj prijaviti
policiji. Nedugo nakon telefonskog poziva
policiji u prostorije op}inske urbanisti~ke
slu`be bez daha je stigao Omeragi} kako bi
uzeo nazad dokumentaciju koju je predao,
pa Fale strahuje kako u policiji ima svoje
saradnike. Nekoliko dana nakon tog
doga|aja, njegov brat Sulejman mi je ver-
balno prijetio a potom me i udario, za {to je
ka`njen uslovnom kaznom od {est mjeseci.
Doìvio sam uàsne {okove. Fizi~kom
napadu prethodile su i brojne prijetnje,
naj~e{}e vulgarne, koje sam dobijao SMS
porukama.
Ramo Omeragi} negira sve optu`be a
nakon skoro trosatnog razgovora koji smo
po~etkom sedmice vodili u njegovom
poslovnom prostoru u prizemlju ogromne
privatne ku}e u Gornjem Vakufu, ve}
sutradan je do{ao u Sarajevo i insistirao da
pokaè obimnu dokumentaciju, desetine
zapisnika trì{nih i urbanisti~kih inspektora
u njegovim objektima, zapisnike o posla -
ni~kim pitanjima za koja smatra uzrokom
problema koje ima sa SDA-ovcima u
Gornjem Vakufu. Donio je ~ak i kopiju
svjedo~anstva o zavr{enoj srednjoj {koli,
nakon spekulacija da je zavr{io samo {est
razreda osnovne {kole a da je uvjerenja o
daljnjem {kolovanju kupio nakon rata.
Faksom smo i od biv{eg inspektora Fale
dobili kopije dokumenata u ~iju vjerodostoj -
nost sumnja. @estina me|usobnih optu`bi
jednih protiv drugih pokazuje da su uzroci
sukoba mnogo dublji od Omeragi}evog
problema da dokaè kako ima validnu
dokumentaciju za svoje poslove. Omeragi}
kaè kako Fale èli zape~atiti njegove rad-
nje jer i on u Voljevcu ima prodavnicu i
kafi} a u ovom malom kraju je svaki kupac
vaàn. Biv{i urbanisti~ki inspektor opet
tvrdi kako su poslovni objekti o kojima
Ramo Omeragi} govori vlasni{tvo njegove
bra}e. Ni ministar Milanovi} nije po{te|en
optu`bi da politi~ki uticaj i poziciju u kan-
tonalnoj Vladi koristi za privatne poslove.
Navodno je 2006. godine imao namjeru
preuzeti poslove distribucije goriva u ovom
kraju tako {to je u blizini Omeragi}eve
otvorio svoju benzinsku pumpu. Me|utim,
rije~ je, navodno, o vlasni{tvu ministrove
bra}e koji se ina~e bave proizvodnjom alu-
minijske stolarije. U bespo{tedan me|usob-
ni rat Omeragi}a i Milanovi}a uklju~ili su
se i stanovnici u Voljevcu, ako je suditi po
sumnji~avim pogledima mje{tana kada su
se reporteri Slobodne Bosne pojavili u selu
i panici Huseina Fale dok nas je hitro odveo
u avliju bratove ku}e kako kom{ije ne bi
vidjele da uop}e razgovara s nama.
Prepla{en je zbog ranijeg fizi~kog napada
na njega, ali i ~injenice da je donedavno i
ministru unutra{njih poslova trebala 24-
satna policijska za{tita. Nakon {to kantona -
lno Tuìla{tvo u Travniku u ranijim prijetn-
jama ministru Milanovi}u nije vidjelo
osnova za podizanje optu`nice, Sedàd
Milanovi} se, kako nam je rekao, na li~ni
zahtjev odrekao policijske pratnje kako
gra|anima ne bi davao lo{e poruke. Iako se
incident dogodio dva dana prije Bajrama,
kazao nam je da kantonalna Vlada zbog
bajramskih praznika jo{ nije zvani~no
osudila pro{losedmi~ni incident, ali da }e
uskoro zbog cijelog slu~aja biti sazvana
hitna, vanredna sjednica.
41
SUKOB ÊLNIKA SDA I SBiH U GORNJEM VAKUFU
Direktorica osnovne {kole Voljevac
Fikreta Su{i} tako|er tvrdi da je bila `rtva
bahatosti Rame Omeragi}a, odnosno i u
ovom slu~aju Raminog brata. U kance-
lariju mi je do{ao Sulejman i prijetio da
}emo, ako se njegov kafi} ne otpe~ati
do mraka, moja porodica i ja imati prob-
lema. Uàsno se bojim i sa nelagodom
prolazim pored njegove benzinske
pumpe, pla{e}i se da me neko ponovo
ne napadne. Nedavno mi je stigla i
tu`ba. Omeragi}i su tuìli Osnovnu
{kolu Voljevac i tvrde da imaju
gra|evinsku dozvolu za objekat koji su
izgradili.
PRIJETNJE DIREKTORICI [KOLE
Brai Omeragi smetam jer ne
dozvoljavam gradnju u
dvoritu kole
NE PLAIM SE NIKOGA:
Ramo Omeragi se tokom
razgovora za SB smijao na
ministrove optube,
posebno da je odgovoran
za podmetanje poara na
njegovom slubenom
terencu
NA SUDU SA OMERAGI]IMA
Fikreta Su{i}, direktorica
Osnovne {kole Voljevac
NA SUDU SA OMERAGI]IMA
Fikreta Su{i}, direktorica
Osnovne {kole Voljevac
@RTVA FIZI^KOG
NAPADA
Husein Fale, biv{i
urbanisti~ki
inspektor u
Gornjem Vakufu
@RTVA FIZI^KOG
NAPADA
Husein Fale, biv{i
urbanisti~ki
inspektor u
Gornjem Vakufu
Ê[KA PREPREKA
ZA LISABONSKI
UGOVOR?
Ratifikacija Lisabonskog ugovora,
koji za desetak dana treba pro}i klju~ni
test na referendumu u Irskoj, mogla bi i
nakon o~ekivane pozitivne odluke irskih
bira~a nai}i na nepremostivu prepreku
u ê{koj, ~iji predsjednik Vaclav Klaus
jo{ nije stavio potpis na taj dokument.
ê{ki premijer Jan Fischer, pi{u
mediji pozivaju}i se na diplomatske
izvore, upozorio je svoje evropske part-
nere da bi Klaus mogao uz pomo}
nekoliko njemu lojalnih senatora odgodi-
ti dovr{etak ratifikacije Lisabonskog
ugovora sve do sljede}ih parlamentarnih
izbora u Velikoj Britaniji, koji bi se,
prema o~ekivanjima, trebali odràti u
prolje}e sljede}e godine. êlnik bri-
tanske opozicije David Cameron (~iji
konzervativci imaju velike izglede da
pobijede laburiste), ve} je obe}ao da }e
raspisati referendum o Lisabonskom
ugovoru ako ne stupi na snagu do
trenutka kada on do|e na vlast.
SLOVENIJA @ELI
DOBITI SJEDI[TE
EVROPSKE
AGENCIJE
Slovenija bi se mogla kandidirati za
to da postane sjedi{te Evropske agenci-
je za upravljanje velikim informati~kim
sistemima. S obzirom da u toj zemlji jo{
ne postoji niti jedna od brojnih agencija
Evrope, slovenska ministrica
unutra{njih poslova Katarina Kresal je
na sjednici sa svojim evropskim kolega-
ma izjavila kako Ljubljana razmi{lja o
kandidaturi, javlja Deutche Welle.
Agencija bi, izme|u ostalog, elektronski
EVROPA, ODMAH
P
rije ne{to vi{e od pet godina, francus-
ki istra`ni sudac dobio je anonimno
pismo (CD ROM disk s podacima) u
kojem je stotinjak visokih du`nosnika
optuèno da imaju tajne ra~une u luksem-
bur{koj banci Clearstream. Na spomenute
ra~une su, navodno, polagali novac od
provizija za prodaju francuskih vojnih
brodova Tajvanu 1991. godine, a na listi se,
izme|u ostalih du`nosnika, na{lo i ime
sada{njeg francuskog predsjednika Nicolasa
Sarkozyja. Istraga koja je potom uslijedila
pokazala je da je popis bio laàn. Ipak, sud
sada èli istraìti vezu biv{eg francuskog
premijera Dominiquea de Villepina s
pojavljivanjem tog dokumenta u javnosti i
protiv njega je po~etkom ove sedmice u
Parizu pokrenut sudski spor. Pored
Villepina, su|enje se vodi i protiv ~etvorice
osumnji~enih, me|u kojima su Jean-Louis
Gergorin, nekada{nji potpredsjednik kon-
cerna EADS, njegov poslovni partner Imad
Lahoud, biv{i savjetnik uprave Florian
Bourges i novinar Denis Robert. Prije tri
Sudski postupak protiv petorice optuenika za urotu
protiv sadanjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji
je poetkom sedmice otpoeo u Parizu mogao bi
ozbiljno ugroziti status politiara u francuskom drutvu
Sudski obraun francuskog pred
biveg premijera Dominiquea de
Vaclav
Klaus
godine Gergorin je priznao da je pustio
la`ni popis u javnost, ali da je to bila nared-
ba Villepina i biv{eg francuskog predsjedni-
ka Jacquesa Chiraca. Biv{i premijer
Villepin odbacuje optu`be te tvrdi kako do
cijelog procesa ne bi ni do{lo da se nije
umije{ao predsjednik Sarkozy. Iako ga je
Sarkozy tuìo, predsjednik se ne}e pojaviti
na sudu zahvaljuju}i imunitetu zbog kojeg
nije duàn svjedo~iti. Zato }e svjedo~iti niz
politi~ara, obavje{tajaca i poslovnih ljudi, a
~itav proces bi mogao kompromitirati fran-
cusku politi~ku elitu. Podsjetimo, Nicolas
Sarkozy i Dominique de Villepin su u vri-
jeme izbijanja afere 2004. godine bili mini -
stri u vladi predsjednika Chiraca, sa ambici-
jom da se kandidiraju na predsjedni~kim
izborima 2007. godine. Nicolas Sarkozy u
to vrijeme postaje jedan od najve}ih
kriti~ara Chiraca koji je preferirao
Villepina, biv{eg ministra vanjskih poslova
koji je 2005. postao premijer, kao predsjed-
ni~kog kandidata. Su|enje biv{em fran-
cuskom premijeru mediji ovih dana naziva-
ju najbombasti~nijim politi ~kim su|e -
njem ili su|enjem desetlje}a u Francuskoj,
a o~ekuje se da }e trajati mjesec dana. Ako
ga proglase krivim, Villepin bi mogao
dobiti pet godina zatvora i platiti kaznu u
iznosu od 45.000 eura. Ja sam ovdje zato
{to je tako odlu~io jedan ~ovjek. Ovdje sam
zbog pomame jednog ~ovjeka, Nicolasa
Sarkozyja, koji je i predsjednik Francuske
Republike. Odavde }u iza}i slobodan i
neokaljan u ime francuskog naroda, preni-
jeli su mediji rije~i De Villepina pri ulasku
u pari{ku Pala~u pravde. Pedesetak nov-
inara je dobilo dopu{tenje pratiti ovaj pro-
ces. Socijalisti~ki zastupnik u francuskom
parlamentu Pierre Moscovici kazao je kako
sudski postupak predstavlja vrhunac
mr`nje u politici te da smatra krajnje neu-
godnom ~injenicu da jedan predsjednik
Republike sudjeluje kao privatna osoba u
postupku protiv biv{eg predsjednika vlade.
(D. Savi})
nadzirala prekograni~ni promet osoba
preko tzv. druge generacije [engen-
skog informacijskog sistema.
PROBLEM SA
VIZAMA IZME\U
KANADE I EU-a
Evropska unija mogla bi ponovno
uvesti vize za kanadske diplomate ako
Kanada ne promijeni svoju odluku o
uvo|enju viza za êhe, objavili su
po~etkom sedmice Evropska komisija i
{vedsko predsjedni{tvo EU-a. Kanada
je odlu~ila ponovno uvesti obavezne
ulazne vize za dràvljane ê{ke
Republike i Meksika kako bi sprije~ila
eksploziju zahtjeva za azil koje podnose
dràvljani tih zemalja. Odluku je potaknuo
nagli porast broja zahtjeva za azil ~e{kih
dràvljana iz romske manjine koji su se
àlili na progon, navode mediji.
EVROPSKI
PARLAMENT I
NOVI MEDIJI
Jerzy Buzek, novi predsjednik
Evropskog parlamenta, postavio je sebi
zadatak da njegova institucija postane
dostupnija na internetu te da oìvi zas-
tupni~ke rasprave u Parlamentu. Prvi
predsjednik neke evropske institucije iz
isto~ne Evrope je veliki zagovornik
kori{tenja novih medija kako bi se
evropskim gra|anima pribliìlo politi~ki
ìvot u Briselu i Strazburu. U svojem
inauguralnom govoru pro{le sedmice
obe}ao je da }e osigurati pristup
pra}enju rada cijelog Parlamenta a ne
samo plenarnih sjednica.
dsjednika Nicolasa Sarkozyja i
e Villepina
IZ VISOKE POLITIKE U SUDNICU
Su|enje Dominiqueu de Villepinu, biv{em
francuskom premijeru, mediji ovih
dana nazivaju najbombasti~nijim
politi~kim su|enjem ili su|enjem
desetlje}a u Francuskoj
IZ VISOKE POLITIKE U SUDNICU
Su|enje Dominiqueu de Villepinu, biv{em
francuskom premijeru, mediji ovih
dana nazivaju najbombasti~nijim
politi~kim su|enjem ili su|enjem
desetlje}a u Francuskoj
KOME SU TREBALI
SPISKOVI O LANIM
RAUNIMA: Na suenju
koje je prije nekoliko dana
poelo u Parizu protiv
biveg francuskog
premijera Dominiquea de
Villepina i jo etvorice
ljudi svjedoit e niz
politiara, obavjetajaca i
biznismena, a itav proces
bi mogao kompromitirati
francusku politiku elitu
BUSINESS
Komercijalne banke reducirale kredite
MIMS grupa nastavlja investicioni ciklus
Raste proizvodnja ~elika i aluminija
Na osjetni pad kreditnih aktivnosti ko -
me rcijalnih banaka, me|u prvima je reagi-
rao premijer RS-a Milorad Dodik. Prije
nekoliko dana Dodik je bankarima zaprije-
tio da }e povu}i sve vladine depozite iz onih
komercijalnih banaka koje ne budu krediti-
rale privredne projekte. O kreditnoj reduk-
ciji komercijalnih banaka nedavno je govo-
rio i guverner Centralne banke BiH Kemal
Kozari}, a svoje ocjene ilustrirao je konkret-
nim pokazateljima. Kozari} navodi podatak
da su u julu ove godine ukupni depoziti u
komercijalnim bankama na nivou BiH
prema{ili iznos od 12 milijardi KM, odnos-
no da su u {est posljednjih mjeseci porasli
za 132 miliona KM. Osim toga, Centralna
banka je tri puta u posljednjih nekoliko
mjeseci oslobodila sredstva iz obaveznih
rezervi, te time stvorila preduvjete za rast
kreditnih aktivnosti komercijalnih banaka.
Efekat je me|utim izostao: rast kredita
pao je sa 27 na samo 4 posto, {to je najnià
stopa rasta zabiljeèna u posljednjih neko-
liko godina.
Podaci koje je iznio guverner Kozari}
u osnovi su ta~ni, no prikrivaju su{tinu
problema. Evidentan je rast depozita na
nivou cijele dràve, no u manjem entitetu
depoziti su strmoglavo pali za 466 mili -
ona KM, a za toliki pad najve}u krivicu
snose javna i privatna preduze}a
Republike Srpske. Pad privredne likvid-
nosti u RS-u nikako se ne uklapa u
Dodikovu propagandom stvorenu sliku o
privrednom ~udu RS-a: sve ekonomije u
regiji biljeè pad aktivnosti, a samo
ekonomija RS-a cvjeta! Da stvari stoje
posve druk~ije, najbolje se vidi po kretanju
bankarskih depozita, od ~ega izravno
ovisi i kreditna aktivnost komercijalnih
banka.
Dodikova prijetnja komercijalnim
bankama ne}e doprinijeti skoroj promjeni
nepovoljnog trenda bankarskih kredita.
Taj }e se trend preokrenuti kada po~nu
rasti depoziti javnih i privatnih preduze}a,
odnosno kada banke budu imale vi{e
novca na raspolaganju.
Merkur
u 2009.
otvara est
trgovinskih
centara
Unato~ ekonomskoj krizi i op}oj
finansijskoj oskudici, trgovinska kom-
panija Merkur, koja posluje u okviru
MIMS grupe, nije osjetnije reducirala
ambiciozni investicioni ciklus. Krajem
protekle sedmice Merkur je u Fojnici
otvorio moderni trgovinski centar
izgra|en u samom gradskom sredi{tu, na
izmnimno atraktivnoj lokaciji. To je tre}i
Merkurov novootvoreni trgovinski cen-
tar u posljednjoj godini a u toku je gradnja
jo{ tri - u Livnu, Vogo{}i i Bosanskoj
Krupi. Prema ranijem planu, Merkur je
do kraja 2009. godine namjeravao
ostvoriti sedam novih trgovinskih centara,
od kojih bi najve}io bio u sredi{tu Banje
Luke. No, izgradnja Merkurovog objek-
ta u Banjoj Luci posve je neizvjesna zbog
protivljenja lokalne zajednice da izda
gra|evinsku dozvolu, iako je Merkur
puno ranije pribavio sve potrebne saglas-
nosti, ra~unaju}i i najva`niji dokument -
urbanisti~ku saglasnost.
Nakon ulaska pod krov MIMS grupe,
Merkur je u~etverostru~io broj kvadrat-
nih metara prodajnog prostora: renovirao
je svih 28 postoje}ih maloprodajnih
objekata te izgradio jo{ desetak ve}ih
trgovinskih centara, kakvi su naprimjer u
Sarajevu, Mostaru, Cazinu, Kamenici,
Kaknju itd.
Priredio: ASIM METILJEVI]
Pad depozita u RS-u
zaustavio rast kredita
PAD DEPOZITA
Guverner CBiH
Kemal Kozari}
PAD DEPOZITA
Guverner CBiH
Kemal Kozari}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
êtvrti mjesec zaredom raste proizvodnja ~elika u svijetu, {to
je najuvjerljiviji dokaz da se svjetska ekonomija polako izvla~i iz
recesije. Augustovska proizvodnja ~elika (106,5 miliona tona) bila
je najve}a od januara ove godine i samo je 5,5 posto manja od
pro{logodi{nje proizvodnje u augustu. U jeku najve}e krize,
proizvodnja ~elika u svijetu tokom pojedinih mjeseci znala je
pasti i vi{e od 30 posto, a u najgorem slu~aju tokom 2009. godine
pad proizvodnje bit }e manji od 10 posto.
Trì{te ~elika padalo je sve do kraja aprila ove godine i tek u
maju primije}en je prvi blagi rast proizvodnje i prodaje ~elika a taj
pozitivni trend nastavljen je tokom ~etiri naredna mjeseca.
Jo{ brì oporavak biljeì industrija aluminija u svijetu, koja je
tako|er bila te{ko pogo|ena globalnom recesijom. Oporavak alu-
minijskog sektora krenuo je ne{to ranije i odvijao se znatno brè,
prvenstveno zbog naglog oporavka automobilske industrije.
Trendovi na globalnom trì{tu metala sna`no se reflektiraju na
ukupnu privredu BiH u kojoj metalska industrija sudjeluje s preko
25 posto. Pro{logodi{nja bruto zarada dva dominantna pogona
metalskog sektora - zeni~kog Arcelor Mittala i mostarskog
Aluminijskog kombinata - iznosila je preko 1,3 milijarde KM, {to
~ini 10 posto GDP-a Federacije BiH! (Arcelor Mittal 716, a
Aluminijski kombinat 621 milion KM).
Prema dostupnim informacijama, Aluminijski kombinat
Mostar jo{ prije dva mjeseca zapo~eo je proizvodnju u punom
kapacitetu a zeni~ki Arcelor Mittal to }e u~initi do kraja godine.
Gotovo svaki proizvod, barem kada je
rije~ o robi {iroke potro{nje, koji ulazi na
trì{te suo~ava se sa ogromnim izazovom,
odnosno sa velikim brojem sli~nih
proizvoda koji ve} zauzimaju svoje pozici-
je i koji pokrivaju odre|eni dio trì{nog
kola~a. Tako|er, zna~ajan dio bosansko-
hercegova~kih proizvoda koji u|u na
trì{te ne izdrè dugo u takmi~enju sa
konkurencijom i nestaju sa trì{ta zbog
nemogu}nosti da privuku pa`nju potro{a~a.
U ~emu je problem? U prodajnom odjelu,
preduze}u u cjelini ili distribuciji? Ne,
naj~e{}i problem je u razvoju koncepta i
proizvoda koji odgovara tom konceptu.
Dakle, mnogo prije nego se proizvod i
pojavio na trì{tu.
Naj~e{}e, takav koncept ulaska na
trì{te, ina~e dugo primjenjivan, podrazu-
mijeva tri glavna koraka. Prvi korak je
razvoj proizvoda, za koji je zaduèn pro-
dukt menadèr. Drugi korak se odnosi na
trì{te, pri ~emu marketin{ka slu`ba,
nakon {to je ve} napravljen prozvod, traì
trì{te za njega. I na kraju slijedi tre}i
korak, u kojem se pripremaju kanali proda-
je. Nakon tih priprema slijedi ulazak na
trì{te, koji moè rezultirati uspjehom ali i,
{to je vjerovatnije, neuspjehom jer se radi
o gre{ci u koracima.
Razvoj proizvoda nakon kojega se
poduzimaju sve ostale aktivnosti, i u kojem
marketing ima
manje zna~ajnu
ulogu, ve} je
odavno preva -
zi|en. Neuspjeh
ulaska u trì{nu
utakmicu uzroko-
van je slabom
pripremom, u kojoj
je klju~ni igra~
dana{njeg poslovan-
ja, marketing, gurnut
u drugi plan. Zadatak
marketinga nije samo
podr{ka u prodaji, iako
je prodaja ultimativni
cilj koji je sa krizom
toliko vi{ezna~ajan.
U centru marketinga
je potro{a~ {to u u pre-
vodu zna~i da ga tre-
bamo upoznati ~ak i
bolje nego {to on sam
sebe poznaje. Pravilan
put ulaska na trì{te sas-
toji se od detaljnog upoz-
navanja trì{ta, u kojem se
razumijeva samo trì{te,
identifikuju konkurenti i
potrebe potro{a~a, nakon
toga va`no je razmi{ljati
kroz segmentaciju jer nas
ona usmjerava - tre-
bamo znati koje
potro{a~ke segmente
}emo zadovoljiti na -
{im proizvodima i
uslugama, a koje }emo
ostaviti vani jer su pre-
mali ili su segmenti u
kojima je previ{e ko -
nkurencije. U kona ~nici
sve rezultira utvr |i -
vanjem slobodnih po -
zicija te razvojem kon-
cepta koji odgovara tim
pozicijama. Tek kad smo
segmentirali trzi{te i
odlu~ili se o segmentima,
dolazi vrijeme za krea -
tivnost.
Nakon svega slijedi
razvoj proizvoda, nar-
avno, na bazi prethodnih
nalaza. I na kraju, kada
uradimo pravilan plasman
na trì{te, ta~nije po -
sloìmo sam proizvod,
pravilno ga iskomunici-
ramo, stavimo mu pravu
cijenu i plasiramo ga kroz
prave prodajne kanale, tek
tada smo ostvarili i ultima-
tivni cilj prodaju.
BUSINESS KOMENTAR
Metalska industrija izlazi iz recesije
Pi{e: ISMIR OMERAGI]
Lansiranje novog proizvoda 3, 2, 1
S
cene divlja~kog i o~igledno koor-
diniranog nasilja nad strancima na
centralnim ulicama Beograda,
koje ovih dana odlaze u svijet, su
uznemiruju}e i upozoravaju}e.
Brutalno pretu~eni navija~ francuskog
Tuluza, napadnut australijski dràvljanin,
odlaganja Parade ponosa u Beogradu zbog
ozbiljnih prijetnji njenim u~esnicima, {to su
mnogi protuma~ili kao nemo} dràve pred
nasilnicima, potom policijske akcije u
kojima je uhap{eno 37 ultradesni~ara,
nametnulo je pitanje koliko je dràva
Srbija, zaista, u stanju da zaustavi huli-
ganstvo i nasilje?
Nekoliko dobro organizovanih ultra-
desni~arskih i klerofa{isti~kih organizacija
u Srbiji neposredno prije odràvanja Parade
ponosa u prijestolnici su napravili atmos-
feru u kojoj dràva nije bila u stanju da kon-
troli{e situaciju na ulicama.
VANREDNO STANJE
Ljekari Klini~kog centra Srbije i dalje se
bore za ìvot Francuza Brisa Tatona, koji je
17. septembra napadnut i te{ko povrije|en u
centru Beograda. Njega i grupu francuskih
turista, koji su kao navija~i fudbalskog kluba
Tuluz do{li na utakmicu Lige Uefa protiv
beogradskog Partizana, organizovano je
napala i brutalno pretukla grupa huligana
dok su sjedili u kafi}u u centru grada.
Dvadesetosmogodi{nji Taton naj-
gore je pro{ao, jer je udaran {ipkom u
glavu i grudi, paljen navija~kom
bakljom i ba~en sa visokih stepenica na
beton. Nekoliko dana poslije na Kale -
megdanu je napadnut Australijanac
James Brown koji je do{ao na svadbu
kod druga, ali je na sre}u pro{ao samo
sa lak{im povredama.
Zbog straha da ne}e mo}i kontrolisati
situaciju na najavljenoj gej paradi srpska
policija je uvela neku vrstu vanrednog stanja,
uhapsila ~etrdesetak pripadnika ultra-
desni~arskog miljea i zabranila njihova
javna okupljanja.
TALAS NASILJA U SRBIJI
Pi{e: MIRHA DEDI]
Nakon incidenata koje su izazvale klerofaistike organizacije Obraz,
Nacionalni stroj, Srpski narodni pokret 1389, Krv i ast, iji je pakleni plan
bio da zapale nekoliko autobusa sa pripadnicima gej pokreta, srbijanske vlasti
zabranili su odravanje Parade ponosa i uvele jednu vrstu vanrednog stanja u
zemlji; naa novinarka otkriva ko finansira ove organizacije, s kojim
ciljem i gdje su njihova uporita u BiH
SRBIJA NE SMIJE UHAPSITI
RATKA MLADI]A SVE DOK NE
ZABRANI DJELOVANJE
NEONACISTI^KIH UDRU@ENJA
Srpska pravoslavna crkva i Vojislav Ko{tunica podsti~u i
finansiraju ultradesni~are koji se bore za ~istu srpsku rasu
DUBOKO UKORIJENJENA HOMOFOBIJA
Prema policijskim analizama broj onih koji bi do{li da napadaju
u~esnike gey parade procijenjen je na ~ak 10.000
DUBOKO UKORIJENJENA HOMOFOBIJA
Prema policijskim analizama broj onih koji bi do{li da napadaju
u~esnike gey parade procijenjen je na ~ak 10.000

NOVI SRPSKI FA[IZAM
NASILJE KAO @IVOTNI STIL
Ultradesni~ari stoje iza gotovo svih nasilnih akcija
u Srbiji, od paljenja Bajrakli dàmije u Beogradu
pa do napada na strane turiste
NASILJE KAO @IVOTNI STIL
Ultradesni~ari stoje iza gotovo svih nasilnih akcija
u Srbiji, od paljenja Bajrakli dàmije u Beogradu
pa do napada na strane turiste
Sonja Biserko, predsjednica Helsin{kog
odbora, ocjenjuje da otkazivanje Parade
ponosa pokazuje da Srbija nije spremna da
se distancira od {ovinisti~kih snaga u
dru{tvu i da ima puno razloga zbog kojih
Vlada Srbije nije mogla preventivno djelo-
vati uo~i skupa, ali je homofobija jedan od
va`nijih.
Kod nas postoji ta duboko ukorenjena
homofobija. Vlada ~ini mi se nije smela da
iskora~i, jer je i sama po tom pitanju
ambivalentna, smatra Biserko.
Na pitanje da li se kroz dva najnovija
slu~aja nasilja nad strancima u Beogradu
moè prepoznati povratak ksenofobije,
Biserko odgovara da ksenofobija nije ni
prestajala u Srbiji.
Nasilje je na~in ìvota u Srbiji koje je
rezultat 20 godina neka`njivosti, rezultat
pravljenja kulturnog obrasca na radikalnom
etnonacionalizmu i isklju~ivanju drugog. U
jednom momentu ~ak i oni koji su bili pro-
tiv rata ili protiv Milo{evi}eve politike nisu
se obra~unavali sa takvom vrstom srpskog
etnonacionalizma, stalno ra~unaju}i da je to
normalna pojava kao i u svim drugim
zemlj ama. Me|utim, to je mnogo vi{e od
onog {to se smatra delom kulturnog iden-
titeta i tradicije, ocjenjuje predsjednica
Helsi n{kog odbora za ljudska prava.
Sve agresivnije djelovanje ultrade -
sni ~ara u Srbiji, odnosno tri drasti~na
slu~aja napada na goste iz stranih zemlja
natjerala su nadle`ne i gra|ane da se
zapitaju kako je Beograd od gostolju-
bivog i bezbjednog grada postao po
Organizacije Nacionalni stroj i Krv i ~ast, poznate su po
tome {to propagiraju ideologiju utemeljenu na ~istoj srpskoj rasi,
glorifikuju nacizam i antisemitizam, zastupaju ideje o arijevskoj
rasi, ~istoj naciji i objavljuju djela nacisti~kih vo|a iz pro {losti,
poput govora Adolfa Hitlera.
Po kret Obraz je kle ro fa {i sti~ ka or ga ni za ci ja ko ja se za la è za
re ha bi li ta ci ju vla di ke Ni ko la ja Ve li mi ro vi }a, Mi la na Ne di }a, Di mi -
tri ja Ljo ti }a i Dra è Mihailo vi }a. Udru è ni su sa navija~ima sport -
skih klu bo va Rad, Par ti zan i Cr ve na zve zda. Spisak nepri-
jatelja srbskih je duga~ak (usta{e, ekstremni muslimani, pederi...),
a pokret je svakom pojedina~nom neprijatelju na svojoj web strani-
ci ostavio poruku u kojoj upozoravaju da u svojoj borbi ne}e birati
sredstva. Za sebe kaù da su pravoslavna i saborna organizacija,
a ne partijska.
Kam pa nje iza kojih stoji ovaj po kret su: Bu di Sr bin, pi {i }i ri li -
com, Sva ki Sr bin je Ra do van, raz bi ja nje gej-pa ra de u Be o gra du,
ju na 2001. go di ne, kao i in ci de nti na iz lo `bi rat nih fo to gra fi ja Ro na
Ha vi va u Be o gra du. U ma ji ca ma sa am ble mom JSO-a i li ko vi ma
Ra do va na Ka ra dì }a i Rat ka Mla di }a iza zva li su in cident i na tri bi -
ni o Sre bre ni ci na be o grad skom Pravnom fa kul te tu. Borbu za slo-
bodu i dobrobit sprskog naroda ovaj pokret ne ograni~ava samo
na teritoriju matice Srbije, ve} ga za dobrobit srpskog naroda
pro{iruje na sve srpske zavi~aje. Ova organizacija ima veliki broj
svojih pristalica u Trebinju.
Obraz je jav no iz ra zio po dr {ku pri pad ni ci ma no vo sad skog
Na ci o nal nog stro ja.
^lanovi neonacisti~ke organizacije Nacionalni stroj, poznati i
kao crno ko{ulja{i, bili su osu|ivani za {irenje rasne i vjerske
mr`nje. Vo|a organizacije Nacionalni stroj Goran Davidovi}, zvani
Firer, pro{le godine je u Srbiji osu|en na godinu dana zatvora zbog
izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr`nje i netrpeljivosti, zbog
verbalnog i fizi~kog napada na u~esnike antifa{isti~ke tribine u
Novom Sadu krajem 2005. godine. Prije tri mjeseca je uhap{en u
Italiji, gdje je pobjegao od izdràvanja kazne.
Ovo su neki od savjeta koje Nacionalni stroj daje aktivistima;
Nau~ite da koristite i odràvate svo oru`je koje vam je na raspo-
laganju, Pose}ujte skupove na{ih neprijatelja i snimajte {ta se
radi, Napadnuti ste nasred ulice. Borite se do poslednje kapi krvi!
Neka neprijatelj zna da sa nama ne sme imati posla
Nacionalni stroj od politi~ara svesrdno podràvaju Vojislava
Ko{tunica i Velimir Velja Ili}. Zauzvrat, Ko{tunicina Demokratska
stranka Srbije DSS logisti~ki podràva Obraz i ustupa im svoje pros-
torije.
Pripadnici Srpskog narodnog pokreta 1389. autori su akcija
Sigurna ku}a za Ratka Mladi}a - {iri se mreà jataka!, Bulevar
Ratka Mladi}a, i akcije pisanja grafita EU? Ne, hvala!
^lanovi pokreta 1389 smatraju da je srpski narod u velikoj
biolo{koj, moralnoj, ekonomskoj i svakoj drugoj krizi i mora}e sam
da preuzme sudbinu u svoje ruke, da se trgne iz apatije ili da jednu
nogu spusti u grob. SNP 1389 ina~e je bratska organizacija sa
Srpskim narodnim pokretom Izbor je na{ iz Republike Srpske na
~ijem se ~elu nalazi Dane ânkovi}.
IDEOLOGIJA KRVI I TLA
Srbijanski ultradesniari glorifikuju nacizam i anti-
semitizam i zaklinju se u Hitlera, Mladia i Karadia
STRAH OD NOVIH NEREDA: Srbijanski zvaninici smatraju da bi hapenje ratnog
zloinca generala Ratka Mladia, ukoliko bi se izvelo ovih dana, izazvalo velike
nerede u glavnom gradu Srbije
SVESRDNA PODR[KA
RATNIM ZLOÎNCIMA
Sigurna ku}a za Ratka
Mladi}a - {iri se mreà jataka,
jedna je od akcija SNP-a 1389
SVESRDNA PODR[KA
RATNIM ZLOÎNCIMA
Sigurna ku}a za Ratka
Mladi}a - {iri se mreà jataka,
jedna je od akcija SNP-a 1389
ìvot opasan za strane turiste, ali i za
njegove stanovnike.
Prema istraìvanjima na svjetskom
nivou, u svakom dru{tvu ima najmanje
sedam do 10 posto homoseksualno opredi-
jeljenih. Prema toj ra~unici, u Srbiji ima
oko 600.000 homoseksualaca. Na Paradi
ponosa trebalo je da prodefiluje nekoliko
hiljada njih.
Prema policijskim analizama, broj onih
koji bi do{li da napadaju u~esnike povorke
procijenjen je na ~ak 10.000. To uklju~uje i
oko 4.000 navija~a Crvene zvezde,
Partizana i Rada. Do tog broja se do{lo
nakon posljednjih fudbalskih utakmica
kada su vo|e navija~kih grupa poru~ivali
posjetiocima da do|u da razbiju Paradu
ponosa ili da vi{e ne dolaze na tribine.
O~ekivao se i dolazak oko 4.000 pristalica
desni~arskih organizacija, podmladaka
politi~kih partija i raznih neformalnih
grupa, a bilo je planiran i dolazak oko 1.000
ljudi iz Republike Srpske koji su ve} bili
zakupili oko 30 autobusa. Tokom pravljenja
bezbjednosne procjene do{lo se i do infor-
macije da se odre|ene navija~ke grupe
naoruàvaju bakljama i raketama kojima su
namjeravali da napadnu u~esnike parade.
Pakleni plan je bio da se zapale autobusi u
kojima bi bile pristalice gej parade.
Postavlja se pitanje ko stoji iza
klerofa{isti~kih organizacija kao {to su
Obraz, Srpski narodni pokret 1389,
Nacionalni stroj, ~iji pripadnici obavljaju
svoje djelatnosti i na prostoru BiH, odnos-
no Republike Srpske.
Analiti~ari tvrde da su pripadnici ovih
udruènja dio nacionalisti~kog mulja koji je
preìvio devedesete. Oni su po~eli dizati
glavu nakon 2000. godine pod ki{obranom
svojih novih politi~kih za{titnika. Me|u
brojnim incidentima iza kojih stoji novi srp-
ski fa{izam spada nasilje nad malobrojnim
u~esnicima Parade ponosa 2001. godine,
paljenje Bajrakli dàmije u Beogradu i
dàmija u Ni{u 2004. godine, zatim organi-
zovanje ~uvene tribine o osloba|anju
Srebrenice 2005. godine, paljenja stranih
ambasada 2008. sve do nasilnih demon-
stracija podr{ke ratnim zlo~incima Rado -
vanu Karadì}u i Ratku Mladi}u.
Na protestu podr{ke Radovanu Kara -
dì}u jula 2008. demoliran je grad, paljene
su zastave i ambasade, u~esnici su bacali
baklje i kamenice na policiju. Protestu su,
izme|u ostalih, prisustvovali pripadnici
Obraza, Srpskog narodnog pokreta 1389,
Srpskih dveri i navija~kih grupa. I godinu
dana kasnije, pristalice Pokreta 1389
svakodnevno su organizovali miran protest
povodom hap{enja Karadì}a. Srbijanske
vlasti nisu im se suprotstavljale, pravdali su
njihovo postojanje osnovnim demokra -
tskim pravom na slobodu mi{ljenja. To {to
je takvo mi{ljenje bilo za~injeno mirisom
paljevine i genocida, ve}ini u Srbiji nikada
istinski nije zasmetalo. Me|utim, pro -
pu{tanjem prilike da njihovo djelovanje
sasje~e u korijenu, dovela je do situacije
kada je dràva poklekla i kapitulirala pred
prijete}im talasom nasilja.
PARADA SODOME I GOMORE
Komentaror lista Politika Bo{ko Jak -
{i} zapaà da dràva nije kapitulirala pred
huliganima i desni~arima, ve} pred Pra -
voslavnom crkvom. On smatra presudnom
~inje nicu da je vladika Amfilohije Paradu
ponosa nazvao Paradom Sodome i Gomore.
Takozvana Povorka ponosa, ustvari
povorka srama, povorka Sodome i Gomore
- samo je potvrda one narodne: ko se Boga
ne boji ni ljudi se ne stidi, kazao je,
izme|u ostalog, Amfilohije koji u SPC-u
trenutno zamjenjuje patrijarha Pavla.
Ako dràva prihvati da prebije one koji
su iza{li na direktan ili indirektan poziv
takvog vladike, onda }e se ta dràva
zameri ti crkvi i otuda ja izvla~im taj
zaklju~aj da dràva koja {uruje sa crkvom,
koja gubi atribute sekularnosti, naàlost da
se, pre svega, upla{ila reagovanja crkve,
kaè Jak{i}.
Da je Srpska pravoslavna crkva imala
svog udjela u podstrekivanju klerofa{i -
sti~kih organizacija da ugroze Paradu
ponosa, govori i podatak da je su protivnici
gej parade centralnim ulicama grada {etali
u pratnji sve{tenika koji su u rukama nosili
ikone.
@arko Kora}, sociolog i lider Socijalde -
mokratske unije, kaè da gotovo niko od
dràvnih zvani~nika nije podrào odràvanje
49
NOVI SRPSKI FA[IZAM
ODLU^NI U BORBI
PROTIV NASILJA
Ivica Da~i}, ministar MUP-a
Srbije i Boris Tadi}, predsjednik
Srbije, pokrenuli su inicijativu da
se u Srbiji zabrani djelovanje
klerofa{isti~kih organizacija
ODLU^NI U BORBI
PROTIV NASILJA
Ivica Da~i}, ministar MUP-a
Srbije i Boris Tadi}, predsjednik
Srbije, pokrenuli su inicijativu da
se u Srbiji zabrani djelovanje
klerofa{isti~kih organizacija
POLICIJSKA RACIJA
Policija je uhapsila ~etrdesetak
pripadnika ultradesni~arskih organizacija
POLICIJSKA RACIJA
Policija je uhapsila ~etrdesetak
pripadnika ultradesni~arskih organizacija
parade, {to je bila direktna podr{ka nasiln -
icima da incidentima sprije~e njeno
odràvanje.
Zauzeti otvaranjem {kole na Palama i
traènjem kostiju prvog gerilca Evrope,
Draè Mihailovi}a, na{a vlast nije primeti-
la da se prijavljena i odobrena Povorka
ponosa suo~ava sa izvesnim problemima.
Ti problemi nisu bili ba{ nevidljivi. Svako
ko je {etao ulicama Beograda, mogao je da
vidi grafite smrt pederima, ~ekamo vas i
bi}e krvi. Bili su izlepljeni i plakati sa
obe}anjem da }e nasiljem biti spre~ena ova
povorka. Da stvar bude jo{ interesantnija,
ve}ina je bila potpisana ili se lako moglo
otkriti ko ih lepi po beogradskim ulicama.
Njihovi tvorci se nisu krili - davali su inter-
vjue novinama, pisali na svojim sajtovima i
mar{irali ulicama u ve~ernjim ~asovima.
U toj atmosferi bila je potrebna javna
intervencija na{e politi~ke elite. Jedan broj
javnih li~nosti, uglavnom iz sveta kulture,
pokazao je hrabrost i povorku podrào. Ali,
bio je karakteristi~an muk svih ostalih. U toj
situaciji, }utanje je zaista bilo ravno podr{ci
onima {to povorku èle da spre~e. I to je
glavni uzrok svega {to se dogodilo. Niko od
onih koji predstavljaju dràvu nije se usudio
da podrì pravo tih ljudi da je odrè.
Naprotiv, ~uli smo izjave da je seksualnost
privatna stvar, {to je bila direktna podr{ka
nasilnicima koji su se spremali da je spre~e.
Dakle, ko, u stvari, drì vlast u ovoj
zemlji? Ulica ili institucije dràve? Od
odgovora na ovo pitanje zavisi na{a
budu}nost. Slobodan Milo{evi} je barata-
ju}i ulicom i do{ao na vlast. Za{to na{i poli-
ti~ari misle da se to ne moè ponoviti?,
pita se Kora}.
DR@AVA MORA ODLU^NO REAGOVATI
Otkazivanje Povorke ponosa, ali i nasilje
navija~kih i desni~arskih grupa u svijet
{alju sliku da su retrogradne snage sve ja~e
u Srbiji, kaè sociolog Ratko Boòvi}. On
upozorava da je {to prije potrebno promi-
jeniti postoje}i na~in pona{anja i da dràva
treba sna`no reagovati.
Nasilje je u dana{njoj Srbiji postalo
ìvotni stil, kaè Boòvi} i kao primjer
navodi ne samo prijetnje nasiljem u~esnici-
ma Povorke ponosa ve} i nedavno divljanje
srpskih navija~a u Pragu, prebijanje fran-
cuskog dràvljanina u centru Beograda ili
ranjavanje Britanca ispred diskoteke.
Imamo zakon, imamo normu, ali
nemamo normalnost i nemamo moralnost.
Ovo nije obi~na situacija. Ako se dijagnos-
ticira {ta se de{ava u dru{tvu, ovo nije samo
stagnacija, ovo je regresija, a mi smo vrlo,
vrlo uspe{ni u nazadovanju, dodaje on.
Boòvi} podsje}a da su scene nasilja na
beogradskim ulicama od prethodnih dana
vi{e puta vi|ene tokom vremena za koje
smo mislili da su za nama.
Ali, to nije neobi~no, jer je ovde ve}
dvadesetak godina obezvre|en ljudski ìvot
i onda se de{ava ovo {to se de{ava sada.
Stare matrice su su{tinski prisutne i sada.
@alosno je {to su prisutne u jednom
velikom gradu, u jednoj metropoli, u gradu
kulture. To deluje zapravo suprotno urban-
itetu i smislu demokratije. Ovde je sve to
osporeno, zaklju~uje Boòvi}.
Javno izre~eno obe}anje predsjednika
Srbije Borisa Tadi}a da }e ,,dràva za{tititi
sve njene gra|ane, bez obzira na njihovu
nacionalnu, vjersku, polnu ili politi~ku pri-
padnost i ne}e dozvoliti nasilje i teza da
,,Srbija jeste i bi}e zemlja slobode i mira za
sve koji u njoj ìve pali su u vodu samo
nekoliko sati nakon praznog Tadi}evog
uvjeravanja.
Koliko su prijetnje bile ozbiljne, svje-
do~i i visoki funkcioner MUP-a Srbije koji
kaè da je na vi{e lokacija u gradu
otkriveno oru`je koje su huligani spremili
za u~esnike Povorke ponosa, koja je treba-
lo da se odrì u nedjelju. Policija je u subo-
tu na adresi Nemanjina 17 u Beogradu
zaplijenila {est dàkova staklenih fla{a,
o~ito spremljenih da budu ba~ene na
u~esnike povorke kad budu i{li ka
Ambasadi [vedske i rezidenciji {vedskog
ambasadora.
Ministar unutra{njih poslova Srbije
Ivica Da~i} izjavio je da je odlaganjem
Povorke ponosa izbjegnuto krvoproli}e
na ulicama Beograda, jer je policija imala
saznanja da protivnici parade spremaju
èstoke napade na u~esnike skupa i poli-
ciju. Da~i} je rekao da bi u tim sukobima
sigurno stradali nedu`ni gra|ani, kao i
imovina u centru Beograda. On je kazao
da Parada ponosa nije skup kao u Evropi
i svijetu, gdje u~estvuje i do 100.000
ljudi, a napadne ih {a~ica demonstranata,
nego da je ovdje obrnuta proporcional-
nost i da bi u Beogradu na jednog u~esni-
ka Parade bilo najmanje 10 potencijalnih
napada~a.
Poslije masovnog hap{enja huligana,
izre~ene su kazne od po 30 dana zatvora za
aktiviste Obraza, i Srpskog narodnog
pokreta 1389. Ukupno 35 osoba je ka`njeno
zbog nepo{tovanja zabrane okupljanja.
Srbijanski zvani~nici smatraju da bi
hap{enje ratnog zlo~inca generala Ratka
Mladi}a, ukoliko bi se izvelo ovih dana,
izazvalo velike nerede u glavnom gradu
Srbije. Iza njih bi, tvrde, stajale ove dobro
organizovane klerofa{isti~ke i neonaci -
sti~ke organizacije.
To je jedan od razloga {to }e dràvno
tuìla{tvo na inicijativu Ministarstva
pravde idu}e sedmice podnijeti Ustavnom
sudu Srbije zahtjev za zabranu delovanja
Obraza i Srpskog narodnog pokreta 1389 i
Nacionalnog stroja.
Postavlja se pitanje ko pruà finansijsku
i logisti~ku potporu ovim neofa{isti~kim
skupinama. Upu}eni tvrde da odgovore
treba da pruì Bezbednosno-informativna
agencija, jer je ve}ina ~lanova ovih organi-
zacija radila ili radi za Dràvnu bezbednost
Srbije. Crkva im, prema svim istraìva -
njima, nesumnjivo pruà logisti~ko upori{te,
dok su finansijski uvijek spremni da im
pomognu Vojislav Ko{tunica, biv{i premi-
jer Srbije, i Velimir Ili}, lider Nove Srbije i
biv{i gradona~elnik â~ka, ali i jedan
mo}an narko-kartel iz Beograda.
KONTINUITET
KSENOFOBIJE: U Srbiji je
ve dvadesetak godina
obezbvrjeen ljudski
ivot. Stare matrice su
sutinski prisutne i sada
IZBJEGNUTO
KRVOPROLI]E
Na jednog u~esnika Parade
ponosa bilo je spremno najmanje
deset potencionalnih napada~a
IZBJEGNUTO
KRVOPROLI]E
Na jednog u~esnika Parade
ponosa bilo je spremno najmanje
deset potencionalnih napada~a
R
i j e t k i s u n a { i n o g o me t n i
stru~njaci koji su uspjeli na}i
posao van granica na{e zemlje.
Jo{ su rje|i oni koji su u klubove
koji su im povjereni odlu~ili
dovesti nogometa{e iz na{e zemlje. Na{i
treneri, poput Mehmeda Ba`darevi}a,
kojem je ove sezone glavno poja~anje u
njegovom Grenobleu bio anonimus iz
Zagreba Josip Tadi}, uglavnom se odlu~uju
za nogometa{e iz zemalja okruènja ili
Afrike i Brazila. No, Kemal Alispahi} nije
takav. Kada je krajem juna ove godine
odlu~io prihvatiti ponudu iz Azerbejdàna i
oti{ao raditi na obale Kaspijskog mora, sa
sobom je doveo ~etvoricu nogometa{a iz
na{e Premier lige, te asistenta Almira
Hurti}a. Da je znao {ta radi, govori i
~injenica kako je klub koji vode sa klupe,
Mugan Salyen, trenutno najbolji tim
tamo{njeg prvenstva, a na{i nogometa{i
postali su meta najbogatijih azerbejdà -
nskih, ali i ruskih te ukrajinskih timova koji
ih èle od naredne sezone vidjeti u svojim
redovima.
INSISTIRAO SAM NA NA[IM IGRAÎMA
Kemal Alispahi} ljetos je sa svojim
suradnikom, trenerom golmana Almirom
Hurti}em stigao u Azerbejdàn i preuzeo
Mugan, klub koji je osnovan prije dvije
godine i kojeg niko od lokalnih trenera nije
htio voditi, sumnjaju}i kako uop}e imaju
{anse opstati u prvoj ligi. No, Mugan je
nakon prvih {est kola vode}i na tabeli,
ispred tamo{njih velikana kakvi su Neftchi
ili Khazar, koji imaju deset puta ve}i budèt
NOGOMETNI PRODOR NA ISTOK
Pi{e: NEDIM HASI]
Bh. nogometni strunjaci KEMAL ALISPAHI i ALMIR HURTI
poetkom sezone su preuzeli mali azerbejdanski klub MUGAN i za svega
nekoliko mjeseci od njega napravili hit tamonjeg prvenstva; Alispahi i Hurti u
klub su doveli etvoricu bh. nogometaa i u razgovoru za na list otkrivaju
tajnu svog uspjeha na krajnjem istoku Evrope
BOSANSKO POKORAVANJE
AZERBEJD@ANA
Kemal Alispahi} najozbiljniji je kandidat za selektora
azerbejdànske nogometne reprezentacije
KEMAL ALISPAHI]
Pod njegovim vodstvom Mugan je
postao najve}e iznena|enje
KEMAL ALISPAHI]
Pod njegovim vodstvom Mugan je
postao najve}e iznena|enje
od Alispahi}evog tima. Da
vam slikovito pojasnim, to bi
bilo kao kada bio Vratnik u{ao
u Premier ligu i bio prvi na
tabeli, pobje|uju}i Sarajevo,
@elju ili [iroki, pri~a nam
Alispahi}, koji je svoju karijeru
gradio kao trener @eljezni~ara,
Sarajeva, u Iranu, u biha}kom Jedi -
nstvu. Njegov Mugan najskromniji je
klub lige, sa budètom od svega dva mili -
ona eura godi{nje. Nakon {to se vratio iz
Irana, Alispahi} je imao ponudu sa Kipra,
trebao je voditi tamo{nji Apoel, no ~elnici
Mugana bili su brì, na sastanku u Istanbulu
su prihvatili sve Alispahi}eve uslove. A on
je traìo da ima slobodu pri izboru
pomo}nika i nogometa{a koji }e igrati u
njegovom timu. I odlu~io se za Bosance.
Nama je ovdje rejting podigao ]iro
Blaèvi}, na sve nas se druga~ije gleda
otkako reprezentacija pobje|uje, pri~a
Alispahi}. Ostali klubovi dovode Urug -
vajce, Brazilce, igra~e iz biv{ih sovjetskih
republika. Ja sam insistirao na Bosancima i
pokazalo se da nisam pogrije{io. Vra}aju na
najbolji na~in povjerenje. Alispahi} je u
Baku, prijestolnicu Azerbejdàna, doveo
igra~e koji bi se ~ak i u na{oj ligi, jadnoj
kakve ve} jeste, mogli nazvati vode}ima.
Na istok su oti{li biv{i golman Veleà Edis
Kurtanovi}, Ekrem Hodì} iz Lakta{a, Adis
]ulov i Eldin Alilovi} iz Olimpika te
Srbijanac Milo{ Ze~evi}. Mnogi su bili
sumnji~avi kada je u pitanju Alispahi}ev
izbor, no pokazalo se kako skepsi nije bilo
mjesta. Kurtanovi} do sada nije vadio loptu
iz mreè, ]ulov je najbolji strijelac tima,
dok lokalni novinari o bosanskom golmanu
Mugana pi{u da brani kao Lav Ja{in u
najboljim danima. Ke mal Alispahi} je sve
odu {e vio fu dbal skom fi lo zo fi -
jom, stal ni je gost na ov da{ njim
te le vi zi ja ma, pri~a
Kurtanovi}. Nu de mu ve} sa -
da no vi ugo vor, ma da ima i bo -
ljih po nu da. I me ne, na kon {to
sam tri puta bio u ide al nom ti mu,
tra è. Bio bih najsretniji da idem
da lje sa Ali spa hi }em. Otvo rio je vra -
ta na {im igra ~i ma i tre ne ri ma.
Alispahi} sa svojim suradnicima uìva u
danima slave, sretan {to u ovoj dalekoj
zemlji, o kojoj se kod nas malo zna, pred-
stavlja svoju BiH na najbolji mogu}i na~in.
Baku je veliko gradili{te, ovdje ima
mnogo na{ih ljudi koji rade na gradili{tima.
Kako smo mi senzacija prvenstva, stalno
smo na televiziji i sada me na{i ljudi pre-
poznaju, pozdravljaju na ulici, zovu na
pi}e. To je zaista lijep osje}aj. No, nisu
samo na{i ljudi prepoznali kako dobar
posao Alispahi} i Hurti} rade u
Azerbejdànu. êlnici Nogometnog saveza
ove zemlje najozbiljnije razmi{ljaju da
Alispahi}u, nezadovoljni rezultatima koje
ima Nijemac Bertie Vogts, ponude vo|enje
reprezentacije. O tome se odnedavno
pri~a, znam da sam jedan od kandidata za
selektora, kaè Alispahi}, kome su
konkurenti, barem kada su planovi
tamo{njeg Nogometnog saveza u pitanju,
Jurgen Klinsmann, Leo Beenhaker te
doma}i stru~njak Gurban Gurbanov.
Najsretniji sam {to uvijek ispred mog
imena stoji bosanski trener. âk i to {to sam
u krugu kandidata velika je stvar za mene, a
ne treba govoriti {ta bi za na{u dràvu
zna~ilo da ima selektora neke inozemne
reprezentacije. Ipak, ono o ~emu najvi{e
razmi{lja jesu sedam narednih utakmica
prvog dijela prvenstva. Azerbejdàn ima
12 klubova i nakon prvog dijela prvenstva,
{est prvoplasiranih igra za prvaka i izlazak
u Evropu, ostali za opstanak. U utrci smo sa
kluboviam koji imaju vi{e novaca od nas,
samo Neftchi ima budèt od 20 miliona
eura, no nadam se da }emo uspjeti ostati
me|u prvih {est. Na{ je cilj, ipak, bio ostati
u Ligi, sada je ve} jasno da smo kandidati
za igranje u evropskim kupovima naredne
sezone.
@IVOTNA DRAMA SEMJONA
MILO[EVI]A
Alispahi} sa svojim suradnicima i nogo -
meta{ima uìva u danima slave u Aze -
rbejdànu, no iskustva onih koji su prije
njih oti{li zaraditi novac u ovoj, dvije hil-
jade kilometara dalekoj zemlji, govore
kako se kolo sre}e veoma lako moè
okrenuti na onu drugu, mra~niju stranu.
Prije tri godine u Azerbejdànu je igrao i
Semjon Milo{evi}, nogometa{ koji je sa tre-
binjskim Leotarom, mostarskim Zrinskim i
Sarajevom osvajao naslove prvaka BiH. U
Azerbejdàn je oti{ao privu~en dobrom
zaradom, no njegov se ìvot u svega neko-
liko dana pretvorio u no}nu moru. Kada je
do{ao u Olimpik iz Bakua, nije ni sanjao
kako }e nakon svega tri mjeseca na jedvite
jade izvu}i ìvu glavu iz grada smje{tenog
na obali Kaspijskog mora. U Azerbejdànu
sam bio dva i po mjeseca, od kojih sam vi{e
od mjesec dana strahovao za ìvot, pri~ao
je Milo{evi} po povratku iz Azerbejdàna.
Dvoumio sam se kada sam dobio ponudu,
ali odlu~io sam oti}i jer su prije mene za taj
klub ve} potpisali Hrvati Tomislav Vi{evi},
Domagoj Kosi}, Bo{ko Peraica, dva srbi-
janska igra~a Ra{o Babi} i Marko Mitrovi},
dok je za trenera do{ao Stjepan ôrda{ koji
je radio u Zrinskom, pri~a Milo{evi} i nas-
KAKO SU BOSANCI OSVOJILI AZERE
EUFORIJA U BAKUU
Nakon sedam kola bosanski Mugan je jedina neporaèna ekipa u prvenstvu Azerbejdàna; Semjon Milo{evi} (desno) prije dvije godine igrao je u
Azerbejdànu odakle je morao bjeàti doslovce spa{avaju}i svoj i ìvot svoje supruge
tavlja: Kada sam do{ao, ljudi iz kluba su

mi uzeli paso{ rekav{i da je razlog
sre|ivanje vize. Tada su nastali problemi,
vrijeme je prolazilo, ugovor nisam pot-
pisao, a meni i supruzi nisu htjeli vratiti
paso{e. Na jednom treningu poku{ao sam
razgovarati s ~ovjekom koji je bio prakti~ki
sve u klubu, Kamilom Mammadovom.
Kada sam mu pri{ao i poku{ao razgovarati
o ugovoru i paso{u, jednostavno me po~eo
tu}i, a pridruìli su mu se i neki igra~i.
Spasili su me Ra{o Babi} i jedan doma}i
igra~ koji su se tu zatekli. Milo{evi} se
izvukao iz Azerbejdàna uz pomo} na{eg
konzulata u Istanbulu, koji je bio najbliè
diplomatsko predstavni{tvo BiH. Tek
kada sam sletio na be~ku zra~nu luku shva-
tio sam da vi{e ne moram strahovati i u
Azerbejdàn me vi{e niko ni pu{kom ne}e
natjerati. Sli~na su bila i iskustva njegovih
nesu|enih suigra~a iz Hrvatske, Domagoja
Kosi}a i Bo{ka Peraice, koji su se iz
Azerbejdàna tako|er izvukli zahvaljuju}i
pomo}i hrvatske ambasade u Ankari. Da
se tako negdje odnose, ne prema igra~ima
nego prema ljudima nisam mogao pomisli-
ti, pri~ao je Kosi} po povratku iz
Azerbejdàna. Meni sre}om nisu prijetili
smr}u, ali nije mi bilo ugodno. Jednostavno,
o karijeri i nogometu uop}e nisam razmi{ljao.
@elio sam samo do}i ku}i i vidjeti ènu i
djecu.
NOGOMET IZME\U RATA I TAJKUNA
Kao i svuda na istoku Evrope, i azerbej -
dànski je nogomet u rukama tranzicijskih
tajkuna koji odreda èle krenuti stopama
Romana Abramovi~a i napraviti od svojih
klubova mali Chelsea, svako u svom
dvori{tu. Eklatantan azerbejdànski primjer
tako je i Mubariz Mansimov, brodovlasnik
koji ìvi i radi u Turskoj i koji se spominje
kao jedan od zainteresiranih za kupovinu
istanbulskog Besiktasa. Mansimov, vlasnik
kompanije Palmali, predsjednik je Khazara,
kluba koji je u protekle dvije sezone
dominirao azerbejdànskim prvenstvom,
preuzev{i primat od do tada nepobjedivog
Neftchija iz naftom bogatog Bakua. Khazar
je jedan od najpopularnijih azerbejdànskih
klubova o ~emu svjedo~i tekst iz tamo{njih
novina. Kada je klub osnovan u Lankaranu,
nadahnuti novinar napisao je kako zbog
nogometa u Lankaranu mu{karci zaboravlj -
aju na politiku, a ène na tra~anje.
Azerbejdàn je godinama zemlja u napetim
odnosima sa susjednom Armenijom, zbog
rata za regiju Nagorno-Karabah (1991.-
1994.), koja se nalazi u Azerbejdànu. U
tom je sukobu poginulo na hiljade i raselj -
eno desetine hiljada ljudi. Nakon prekida
sukoba, Armenija je nastavila kontrolirati
oko petnaest procenata azerbejdànske teri-
torije. Zanimljivo je kako se zbog tog suko-
ba nisu mogle odigrati kvalifikacione utak-
mice koje su pro{le godine trebale igrati
reprezentacije ove dvije zemlje. Naime,
UEFA je otkazala utakmice sukobljenih
zemalja, koje su se na{le u istoj kva -
lifikacij skoj grupi za EURO 2008. U
sjedi{tu UEFA-e u Nyonu su odlu~ili da se
utakmice ne igraju jer se predstavnici
nogometnih saveza zbog velikih nepri-
jateljstava nisu mogli dogovoriti ~ak niti
oko osnovnih organizacijskih detalja.
Najve}i uspjeh azerbejdànskog nogometa
otkako je zemlja proglasila nezavisnost od
biv{eg SSSR-a svakako je senzacionalna
pobjeda od 2:1 nad Srbijom i Crnom
Gorom 2003. u Bakuu, u okviru kvali-
fikacija za EURO u Portugalu. Nakon te
utakmice tada{nji selektor reprezentacije
SiCG Dejan Savi}evi} podnio je ostavku.
NOGOMETNI PRODOR NA ISTOK
Zagrièni ljubitelji nogometa sjetit }e se
njegovog imena. I danas, {esnaest godina
nakon smrti, Teufik Bahramov najve}e je
ime azerbejdànskog nogometa. Rije~ je,
naravno, o sudiji koji je presudio finale
Svjetskog prvenstva u nogometu 1966.
godine, onu ~uvenu utakmicu izme|u
Engleske i Njema~ke. Nakon 2-2 u prvih
90 minuta, Engleska je dvadeset minuta
prije kraja produètaka postigla gol, Hurst
ju je udario, lopta se odbila od pre~ku i
odbila se dolje. Englezi su slavili gol, a
Nijemci tvrdili da lopta nije pre{la liniju.
Glavni sudija, [vicarac Gottfried Dienst
konsultirao je pomo}nika Teufika Bahra -
mova, koji je bio siguran da je lopta pre{la
crtu. Bahramov je do smrti branio svoju
odluku, a debata oko tog gola traje jo{ i
danas. Kada je britanska premijerka
Margaret Thatcher posjetila Baku 1992.
godine, od doma}ina je traìla da joj
uprili~e susret sa Bahramovim. Umro je
godinu dana kasnije, a za ìvota je postao
nacionalni heroj kome je po{ta posvetila
markice, koji je napisao popularnu i ~itanu
autobiografiju. Sahranjen je na groblju u
blizini stadiona koji danas nosi njegovo
ime i ~iji ulaz krasi velika statua od bronze.
Hans Tilkowski, golman njema~ke
reprezentacije koji je igrao na SP 1966.
godine, kazao je jednom prilikom o
Bahramovu: Sanjao sam tu scenu na
stotine puta. I uvijek je Bahramov bio
prisutan. Onaj momenat kada glavni
sudija utakmice Dienst prilazi po -
mo}niku i pita da li je lopta pre{la gol
liniju. Jo{ mi odzvanja u u{ima Yes
koje je izgovorio pomo}ni sudija
Bahramov. On je bio samo dio fud-
balske historije, kao i akteri utakmice.
Ljudski je pogrije{iti, ali je jo{ ljudskije
oprostiti. Ne vjerujem da je to u~inio
namjerno. Teufik Bahramov umro je
1993. godine u 66. godini ìvota.
SUDIJA KOJI JE ODLUÎO SVJETSKO PRVENSTVO 1966.
Teufik Bahramov, heroj nacije
TEUFIK BEHRAMOV
Odlu~io finale SP-a 1966.
izme|u Engleske i Njema~ke
USPJESI IRE BLAEVIA:

Nama je ovdje rejting podigao
iro Blaevi, na sve nas se
drugaije gleda otkako
reprezentacija pobjeuje, a ja sam
uvijek insistirao na dovoenju
nogometaa iz nae zemlje
N
ije bilo previ{e iznena|enja kada
je objelodanjeno da je dobitnik
Zlatnog lava, glavne nagrade 66.
filmskog festivala u Veneciji, do
sada malo poznati izraelski sce-
narista i reditelj Samuel Maoz (Tel Aviv,
1962., autor dokumentarnih, igranih i tele-
vizijskih filmova). Njegov film Lebanon
sna`no se izdvojio u grupi od svega neko-
liko zna~ajnih filmova na ovogodi{njoj
Mostri.
Rije~ je o uzbudljivom i potresnom,
vizuelno majstorski postavljenom ratnom
filmu, u kojem su prevazi|eni uobi~ajeni
kli{ei koje vaè za ovaj filmski ànr. Osvojio
je visoke ocjene kriti~ara, iskrene aplauze
publike i kona~no i nagradu ìrija na ~ijem je
~elu ove godine bio reditelj Ang Lee.
Ovakav rezultat je dobijen zato {to je i
rije~ o li~nom, intimisti~kom filmu, neuo-
bi~ajene strukture i sna`nih emocionalnih
uspomena, filmu ~iji scenario nije po{tovao
konvencije kao {to su upoznavanje likova,
njihova pozadina, dramska struktura, ve} je
napisano samo ono {to je Maoz li~no
osje}ao, kopaju}i po duboko potisnutim
uspomenama na rat, u kojem je u~estvovao
kao dvadesetogodi{njak, sluè}i svoj vojni
rok u izraelskoj vojsci.
SMRAD I UKUS RATA
Lebanon djeluje tako stvarno, istinito,
opipljivo, uznemiruju}e, na trenutke i kao
pravi ratni horor film, a Vi ste to postigli
bez spektakularnih scena i bez rediteljskog
nadmudrivanja sa gledaocem?
Moj li~ni pristup filmu bio je: [uti i pusti
vizuelnosti da govore za sebe. Za ovaj film
pravila igre su glasila: Sjedi i gledaj! Ne
traì pri~u ili logiku, jer u ratu logike nema!
Koncept i struktura Lebanona su
neuobi~ajene za ratni film. Gotovo sve se
de{ava unutar krajnje klaustrofobi~nog
prostora jednog tenka?
@elio sam da pri~am o emotivnim rana-
ma, o slomljenim du{ama. Pri~u koja ne}e
biti prona|ena u tijelu zapleta, ali }e izroni-
ti iz njegove dubine. Naravno da sam imao
dileme kako da to postavim u film, a onda
sam shvatio da moram uspostaviti nekoliko
principa, pri~vrstiti vi{e rigidnih sinemati~kih
armatura, kreiraju}i totalno iskustvo
umjesto gra|enja zapleta. Odluka da
uradim iskustveni film, dala je povod nje-
govom konceptu. Moj osnovni princip je
bio da pozovem na predstavljanje li~ne,
subjektivne ta~ke gledi{ta. Publika ne}e
gledati zaplet koji se odvija prije nego {to
ga iskusi istovremeno sa glumcima.
Gledaocima nisu date nikakve uobi~ajene
informacije o onome {to se doga|a, ali }e se
zajedno sa glumcima na}i zarobljeni u
tenku i imati isti limitirani pogled na rat iz
tog sku~enog proistora i ~uti isti zvuk koji
}e ~uti i glumci, odnosno i likovi u mom
filmu. Osjeti}e i smrad i ukus rata, a vizuel-
nim i zvu~nim melodijama omogu}ili
smo im da postanu dio ovog iskustva.
Rad na ovom filmu bio je naporan i
za Va{e glumce. Priredili ste im traumu?
Dugo me je mu~ilo pitanje kako }e
veoma mladi glumci iz Tel Aviva usvojiti
tako ekstremne traume. Dugo na to nisam
imao odgovor dok nisam shvatio da se
moram pridràvati iskustvenog principa i
da }e glumci razumjeti i usvojiti samo ono
{to budu osje}ali.
KAKO TRESE, LUPA, UDARA
Da li je istina da ste ih tokom
priprema dràli zatvorene u mra~nom i
vrelom kontejneru?
PRIÂ O SLOMLJENIM DU[AMA
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI]
Dilema nije bilo: LEBANON, film izraelskog scenariste i reditelja SAMUELA
MAOZA, snano se izdvojio u grupi od svega nekoliko znaajnih filmova na
nedavno zavrenom Filmskom festivalu u Veneciji; naa saradnica
razgovarala je sa pobjednikom ovogodinje Mostre neposredno
nakon to je primio nagradnu Zlatni lav
Interview I SAMUEL MAOZ
DJEÂK IZ VLASTITIH SJE]ANJA
IDEM DO KRAJA: Kada
osoba osjeti da nema ta
izgubiti, prihvata ansu.
Eto, tako sam se osjeao
poetkom 2007. kada sam
konano sjeo da piem
scenario za ovaj film
VRHUNAC
KARIJERE U VENECIJI
Reditelj Samuel Maoz posljednji je
dobitnik Zlatnog lava na Mostri
VRHUNAC
KARIJERE U VENECIJI
Reditelj Samuel Maoz posljednji je
dobitnik Zlatnog lava na Mostri
SAMUEL MAOZ, LAUREAT MOSTRE
POTRESNA
MAOZOVA PRIÂ
Biv{i vojnik izraelske vojske u
Veneciji je odu{evio stru~ni ìri,
filmske kriti~are i publiku
Ta~no je. Prije po~etka snimanja odlu~io
sam da umjesto {to bih obja{njavao glumci-
ma kako je u tenku veoma tijesno, toplo i
neprijatno, i umjesto opisivanja ekstremne
panike koja nastaje kada je on napadnut iz
razli~itih pravaca, glumce sam smjestio u
unaprijed pripremljen kontejner okovan
gvo`|em. Tada su li~no doìvjeli i osjetili
toplotu ravnu klju~anju, talase buke i krvi,
tresak, drmanje, haos, nenormalnu ti{inu.
Kada su iza{li iz kontejnera, nijedan od njih
nije imao potrebu da pri~a. Sve je bilo jasno.
@ive}i tako u poricanju Vi ste ipak
stvarali, snimali filmove...
Jesam, nau~io sam da ìvim nekim nor-
malnim, radnim a uvijek neizvjesnim ìvo-
tom filmskog stvaraoca. Onda sam 2006.
shvatio da ve} pet godina nisam snimio
film, da samo tu i tamo produciram kratke
reklamne filmove i ni{ta drugo. Shvatio
sam i da sam u velikoj finansijskoj krizi, u
fazi pasivnosti i zalu|uju}em nedostatku
odgovornosti. A onda me je neko upitao {ta
je sa mojim no}nim morama, {ta je sa
osje}anjima prilikom prizivanja sje}anja na
iskustvo rata, sa traumama bitki? Volio bih
kada bi to bilo tako lako, pomislio sam tada
u sebi, ali me ta postavljena pitanja vi{e
nisu napu{tala.
POSLJEDNJE PARÊ [RAPNELA
Koji je bio taj preloman trenutak da
sjednete za radni sto i zaista po~nete da
pi{ete ovu pri~u?
Kada osoba osjeti da nema {ta izgubiti,
prihvata {ansu. Eto, tako sam se osje}ao
po~etkom 2007. kada sam kona~no sjeo da
pi{em scenario za ovaj film. Dotakao sam
dno i odlu~io da idem do kraja. Ovog puta,
pobje}i }u od mirisa koji po obi~aju dolaze
prvi, ali }u im dozvoliti da me vode do
zamagljenih scena. Stavi}u ih u fokus,
zaroni}u pravo u njih i sve ih ponijeti sa
sobom. Odjednom sam poletio sa ~udnim
osje}ajem euforije. înilo mi se da nisam
PRIÂ O SLOMLJENIM DU[AMA
Tog 6. juna 1982. godine u {est sati
i petnaest minuta ujutro, prvi put u
ìvotu sam ubio ~ovjeka. Nisam to ura-
dio zbog sopstvenog izbora, niti po
komandi. Bio je to instinktivni ~in
samoodbrane, ~in bez emotivne ili
intelektualne motivacije, samo bazi~ni,
onaj primarni instinkt koji ne podrazu-
mijeva ljudske faktore na svom ra~unu,
instinkt koji se svom snagom sru~i na
osobu suo~enu sa smr}u. Dvadeset i
pet godina poslije tog mizernog jutra
kada je zapo~eo Libanski rat, po~eo
sam da pi{em scenario za film
Lebanon. Imao sam neka prethodna
iskustva sa ovim sadràjem, ali sam
sada, tokom pisanja, prvi put osjetio
miris izmije{anog ljudskog mesa koji
nije èlio da napusti moje nozdrve.
Prestao sam sa pisanjem jer sam znao
da }e taj miris evocirati potisnute scene
koje sam odavno sahranio duboko u
umu. Poslije toliko godina pasivne
traume i nasilnih napada ljutnje, nau~io
sam da identifikujem taj sudbonosan
trenutak i da pobjegnem na vrijeme.
Bolje je ìvjeti u poricanju nego ne
ìvjeti uop{te, kaè Maoz, koji se rade}i
na filmu Lebanon kona~no suo~io sa svo-
jim postraumatskim sindromom.
LIBANSKI RAT
Suoavanje sa postraumatskim
sindromom
IVOTNO ISKUSTVO:
Odluka da uradim
iskustveni film, dala je
povod njegovom konceptu.
Moj osnovni princip je bio
da pozovem na predstavlj -
anje line, subjektivne
take gledita. Publika nee
gledati zaplet koji se odvija
prije nego to ga iskusi
istovremeno sa glumcima
[TA JE SMIJE[NO?
Ekipa filma Lebanon uo~i premijere u Veneciji
UBIO SAM
ÔVJEKA
Bolje je ìvjeti u
poricanju nego
ne ìvjeti uop{te
UBIO SAM
ÔVJEKA
Bolje je ìvjeti u
poricanju nego
ne ìvjeti uop{te
potpuno izgubljen i da jo{ uvijek imam bor-

benog duha u sebi.
Da li je proces pisanja bio iscjeljuju}i?
E, kada bi na to bilo tako lako odgov-
oriti. To je bio mu~an proces, koji je dono-
sio puno bola i patnje ali i otre`njenja.
Shvatio sam da dje~ak iz mojih sje}anja
vi{e nisam ja. Osjetio sam bol i saosje}anje
sa njim, ali je to bio bol scenariste koji
saosje}a sa likom o kojem pi{e i koga
stvara. Mislim da sam tada postigao svjetski
rekord u poricanju svega {to mi se dogodi-
lo tada sa tih mojih 20 godina, ali me je to i
osvijestilo. Odjednom sam se na{ao pre-
plavljen adrenalinom i osje}ao poput
drhtavog projektila tik pred lansiranje.
Ispalio sam prvu ruku scenarija za svega
tri sedmice!
Osje}ali ste se poslije toga bolje?
Bio je to trenutni oporavak od groznice
koja me je tresla. To brzo pisanje bilo je
poput elektri~nog {oka koji me je izveo iz
duge hibernacije i resetovao sve moje
prekida~e. Bio sam fokusiran, posve}en
projektu, rehabilitovan i vra}en.
A kako je bilo tokom snimanja
veoma kompleksnih scena Lebanona?
Plamen, krv, eksplozije, pucnjava, èlio
sam ubrzanje od nule do sto! @elio sam da
cijelu ekipu preplavim svojim adrenalinom!
A onda je po~elo da me boli lijevo stopalo,
svakog dana sve ja~e, do potpune iznenadne
i neobja{njive infekcije. Poslije kure antibi-
otika, prili~no nervozan {to me to sve zaus-
tavlja u snimanju, iznenada sam primijetio da
iz mog stopala viri par~e metala. Bilo je to
par~e {rapnela, posljednji dokaz mog borav-
ka u libanskom ratu! Nisam ni znao da ga
nosim u svom tijelu, a ono ga je iznenada
detektovalo poslije 25 godina i samo odbaci-
lo! Zahvaljuju}i ovom filmu, osim mog uma,
po~elo je da se osloba|a i moje tijelo.
SAMUEL MAOZ, LAUREAT MOSTRE
TRIJUMF NA LIDU
Scene iz filma Lebanon, koji je na posljednjem Filmskom festivalu u Veneciji nadmo}no pobijedio
JAGNILO MOJE MALO
Krajem prole sedmice zavrena je prva kampanja istraivanja na lokalitetu
Jagnilo, u Zupiima kod Gorada; na ovom mjestu pronaeni su ostaci naselja iz
neolita - mlaeg kamenog doba, a struni tim sastavljen je od arheologa iz
Sarajeva, Kiela i Frankfurta
JAGNILO, GRAD U SELU ZUPÎ]I
Naselje na Drini izgra|eno je prije 7.000 godina
IZ FAZE MLA\EG NEOLITA
BLAGO U RUKAMA
Keramika kao i sve {to je prona|eno u okolini Gora`da ve} je pohranjeno u Zemaljskom muzeju BiH
P
rojekat Butmirska kultura -
neolitske populacije centralne
Bosne realizuje se ve} osmu god-
inu, u saradnji Zemaljskog muze-
ja BiH, Rimsko-germanske
komisije iz Frankfurta koja je odjeljak
~uvenog Njema~kog arheolo{kog instituta
iz Berlina posebno orijentiranog za
istraìvanja u jugoisto~noj Evropi, te
Univerziteta iz Kiela. U ~etvrtak, 17. sep-
tembra, zavr{ena je prva kampanja istraìvanja
na lokalitetu Jagnilo, u Zup~i}ima kod
Gora`da. U Jagnilu su prona|eni ostaci
naselja iz neolita - mla|eg kamenog doba,
koje je moglo nastati u periodu izme|u
5.000 i 4.500. godine p.n.e.
BORBA ZA LUG
Alojz Benac je ovdje jo{ 1957. otkrio
neolitske ostatke, kada je jedan inènjer
JNA prona{ao figurinu na lokalitetu Lug, to
je terasa iznad Jagnila, i donio je u
Sarajevo, u Zemaljski muzej BiH, vjeruju}i
da je to va`no otkri}e za arheologe.
Prikupljeni materijal na gra|evinskom
terenu u Lugu doktor Benac je nau~no
obradio i pohranio u Zemaljski muzej BiH,
gdje se i danas nalazi. Na ovom terenu se
desetlje}ima odlagala {ljaka iz tvornice
azota, pa su ostaci neolitskog naselja
vjerovatno nepovratno uni{teni. Nekoliko
posljednjih godina na tom mjestu se odla-
galo i gradsko sme}e i izgra|ena je ogrom-
na deponija èljeznog otpada. Zahvaljaju}i
toj deponiji pokrenulo se i na{e intereso-
vanje za ovaj arheolo{ki lokalitet. Mje{tani
Zup~i}a do{li su kod nas, konkretno kod
mene, u Zemaljski muzej, jer su èljeli
za{tititi taj prostor i svoje mjesto od dalje
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
TO JE GRAD
Istraìvanja na lokalitetu Jagnilo
bi}e nastavljena sljede}e godine
devastacije. Zatim je krenula na{a borba
kako bi se lokalitet Lug proglasio nacional-
nim spomenikom, {to nam je i uspjelo
pro{le godine, govori arheologinja Zilka
Kujundì}-Vejzagi}, muzejski savjetnik.
Na ovom lokalitetu susrela su se dva
velika neolitska kulturna kompleksa:
medite ransko-jadranski i balkansko-anadol-
ski. Upravo tako, i ne samo na ovom pros-
toru. Na{a istraìvanja jasno pokazuju
kako su se i kada i ovdje te kulture mije{ale.
Naravno, ovdje je najvi{e zastupljen vi -
n~anski materijal, ali imamo i lisi~i}kog,
butmirskog... Lisi~i}ka i butmirska kultura
nastale su izme|u Jadrana i Panonije. To su
dvije kulture sa svojim specifi~nostima i
imaju svoju, da tako kaèm, li~nu kartu i
razlikuju se u mnogo ~emu od vin~anske
kulture, kaè Zilka Kujundì}-Vejzagi},
voditeljica stru~nog tima iz BiH.
JABUKE I VINO
Prva iskopavanja na lokalitetu Jagnilo
po~ela su 24. augusta ove godine. Stru~njaci i
studenti sa njema~kog Univerziteta u Kielu
radili su vi{e od ~etiri sedmice zajedno sa
bosanskohercegova~kim arheolozima i stu-
dentima. Zahvaljuju}i geomagnetskim sni-
manjima, sa opremom koja je dopremljena iz
Kiela, stru~njaci su dobili ta~nu evidenciju o
poloàju naselja. Na osnovu upravo tih sni-
maka, uo~ili su ostatke ku}a u Jagnilu. Kada
sam prije otprilike dvije godine do{la posjeti-
ti Lug i vidjela mapu ~itavog ovog prostora,
shvatila sam da bi i na donjoj terasi, ispod
Luga, trebalo o~ekivati neolitsko naselje koje
je vezano za istraìvanja doktora Benca. To
je bilo i vrlo logi~no. Predsjednika Mjesne
zajednice Zup~i}i, Adnana Zup~i}a, s
obzirom da sam sa njim najvi{e sara|ivala,
zamolila sam da prilikom zemljoradni~kih
radova prikuplja keramiku i ku}ni ljep na
oranicama Jagnila. Mje{tani su to i ranije
nalazili, ali nisu obra}ali pa`nju, jer nisu
imali ni najosnovnija znanja o prahistorij -
skim ostacima, a danas, u toku na{ih iskopa-
vanja, mje{tani popunjavaju svoje znanje.
Nakon nekog vremena Adnan mi je donio
vre}icu fragmenata keramike i ku}nog ljepa.
To je bio razlog da u nekoliko navrata li~no
iza|em na teren i sa povr{ine sistematski
prikupljam keramiku i ostale svjedoke
neolitske kulture. Zahvaljuju}i nau~nom
~lanku dr. Alojza Benca zna se da se ovdje
radi o vin~anskoj kulturi, o prelazu iz njene
starije faze u mla|u fazu, a kao {to je pozna-
to vin~anska kultura jedna je od najzna~ajni-
jih kultura mla|eg neolita Balkana. Osnovni
cilj na{eg istraìvanja na ovom lokalitetu je
da saznamo kojim putevima i u koje vrijeme
su nosioci vin~anske kulture dolazili u kon-
takt sa butmirskom kulturom. Na{a prethod-
na istraìvanja na lokalitetetima Okoli{te i
Mo{tri kod Visokog dala su zanimljive
podatke. Pored ostataka butmirske kulture
JAGNILO MOJE MALO
Veliku pomo} stru~nom timu arheologa
na lokalitetu Jagnilo pruàju stanovnici
Mjesne zajednice Zup~i}i, predvo|eni
njenim predsjednikom Adnanom Zu -
p~i}em. Svi zajedno frustrirani su odno-
som lokalnih vlasti prema ovom vrijednom
i dugoro~no zna~ajnom arheolo{kom
nalazi{tu. Samo 150 metara od Jagnila je
nacionalni spomenik BiH - Lug, danas
ni{ta drugo do deponija sme}a. Ovdje je
neka privatna firma, Drina mislim, i
nemam pojma ko im je dozvolio da na
ovom lokalitetu odlaù sme}e. Ustvari,
to je neka druga firma, kojoj je Drina
ustupila ovo zemlji{te. Slika, tu`na i
ru`na, sve govori! Odluka Komisije za
za{titu nacionalnih spomenika BiH je
jasna: sme}e se mora ukloniti! Ali, evo
godina i vi{e, sve stoji kako stoji, kaè
Adnan Zup~i}.
SLIKA, TU@NA I RU@NA
Nacionalni spomenik danas je -
deponija!
NADOMAK GORA@DA
Jagnilo se nalazi u Mjesnoj zajednici
Zup~i}i, a jo{ uvijek krije vrijedne
dokaze o ìvotu na ovim prostorima u
mla|em kamenom dobu
NADOMAK GORA@DA
Jagnilo se nalazi u Mjesnoj zajednici
Zup~i}i, a jo{ uvijek krije vrijedne
dokaze o ìvotu na ovim prostorima u
mla|em kamenom dobu
NA[A SRAMOTA
Nacionalni spomenik Lug sada govori
o nama samima, na{oj nebrizi za onim
{to je vrijedno i {to nam moè
posluìti u budu}nosti
nalazili smo i brojne ostatke i materijal sa
odlikama vin~anske kulture, obja{njava
Zilka Kujundì}-Vejzagi}. Jedan od najanga -
òvanijih stru~njaka na projektu je Robert
Hoffman, sa Univerziteta u Kielu, koji na
problematici butmirske kulture priprema
doktorsku disertaciju.
OD BOSNE DO MORAVE
Vin~anska kultura, veli na{a sagovor-
nica, {irila se od eponimnog lokaliteta na
Dunavu kod Beograda u susjedne krajeve.
Na osnovu prvih na{ih opservacija pro -
na|enog materijala u Jagnilu pretpostavljamo da
se u ove krajeve vin~anska kultura {irila sa
podru~ja rijeke Morave. To bi zapravo bila
moravska varijanta vin~anske kulture koja se
u Podrinje {irila dolinom rijeke Lima i preko
teritorije dana{nje Crne Gore. Istraìvanjima
u Okoli{u kod Visokog prikupili smo
izuzetno vrijedne podatke za arheologiju kao
nauku, pa pretpostavljamo da }emo do
sli~nih rezultata do}i i ovdje. Pored ekipe
arheologa, na terenu su prisutni i pedolozi,
stru~njaci koji se bave istraìvanjem slojeva
zemlje. Rezultati njihovog rada dat }e nam
podatke o uslovima za ìvot tih najranijih
zemljoradnika i odrediti vrijeme nastanka
plodnog zemlji{ta. Neolitske populacije
naseljavale su se uz rije~ne tokove na
uzvi{enim terasama gdje se taloìlo vrlo
plodno zemlji{te - les. Pored pedologa u
istraìvanje je uklju~en i arheobotani~ar dr.
Helmut Kroll sa Univerziteta u Kielu.
Zahvaljuju}i toj pomo}noj nauci u Okoli{u
su na|ene ostaci dvije vrste ìtarica, zatim
je~ma, prosa, lan... Isto tako na|eno je i puno
ostataka divljeg vo}a: jabuka, gro`|a,
lje{njaka, drenjaka, trnjina, gloginja, veli
Zilka Kujundì}-Vejzagi}.
Na ovom projektu vr{e se i paleozo -
olo{ka istraìvanja. Zna~i, analiziraju se
ostaci ìvotinjskih kostiju, a nalazi jasno
pokazuju da su ljudi ovdje uzgajali goveda,
svinje, ovce, koze. Ali, lovili su i divlje
ìvotinje, naj~e{}e jelene, od kojih su dobi-
jali kvalitetnu koù, meso i posebno rogove
za izradu ~vrstih alatki: Kako su ìvjeli uvi-
jek uz rijeke, sigurno su se bavili i
ribolovom. Me|utim, kosti od ribe jako brzo
propadnu, pa ih je vrlo te{ko na}i, na bilo
kojem lokalitetu. U Jagnilu smo na ovom
relativno malom iskopu prona{li dobro
o~uvane ostatke jedne velike ku}e sa gotovo
kompletnim inventarom jednog ve}eg
doma}instva. Tu su otkrivene velike posude
- pitosi u kojima se ~uvala hrana, brojni lonci
za kuhanje, finije posu|e za sluènje hrane i
pi}a, utezi za tkala~ki stan, gla~ane sjekire,
kremeni noèvi, {ila i svrdla i jedna manja,
sumarno izra|ena figurina sa pti~ijim licem,
po tipu srodna figurini iz Luga. Ku}a je
ve}im dijelom bila zahva}ena poàrom, a
sav inventar je na|en na mjestu gdje bi se
ina~e nalazio u toku svakodnevnog ìvota,
pa se na osnovu toga moè zaklju~iti da su
ìtelji ovog naselja morali napustiti svoje
ku}e bez prethodne pripreme, vjerovatno
tjerani nekom prirodnom katastrofom ili pro-
tjerani nekom agresivnijom neolitskom
zajednicom. îtavo naselje, {to nam pokazu-
ju geomagnetski snimci, bilo je veoma dobro
organizirano. Ku}e su uredno poredane, a
izme|u nih su poplo~ane staze, ili uslovno
nazvane ulice. Oko ~itavog naselja podignu-
ti su za{titni rovovi i vjerovatno drvene pali -
sade. Ovako organizirano naselje ve} je
prete~a budu}ih gradskih naseobina.
BUDU]I ARHEOLO[KI PARK
Sonde na lokalitetu Jagnilo ve} su zatr-
pane, pokrivene folijom, a istraìvanja }e
biti nastavljena sljede}e godine. Ostaci
neolitske keramike, `rvnjeva, alatki, posu|a,
kamenih sjekira, kao i figurina sa pti~ijom
glavom, posve}ena boginji vode, ve} su
preba~eni u Zemaljski muzej BiH. Svaki
detalj ovdje je fotografisan, ucrtan, tako da
se na osnovu toga moè praviti rekonstrukci-
ja naselja. Da bi na ovom lokalitetu napravili
muzej na otvorenom, uredili arheolo{ki park,
e, za takvo {to treba mnogo finansijskih
sredstava, pogotovo kada je u pitanju
odràvanje. Gora`de je stvarno to zasluìlo,
ali svjesna sam da u ovoj dràvi ima puno
ve}ih prioriteta. Trebam re}i i da ne moète
u nekoj bliòj vremenskoj perspektivi ovdje
dovoditi turiste, jer iznad Jagnila je deponija
sme}a i drugog otpada u Lugu. Samo da
vidite kako to izgleda, ogor~ena je Zilka
Kujundì}-Vejzagi}. Vidjeli smo. Uàs,
sramota!
Premijer Bosanskopodrinjskog kantona
Nazif Uru~i kazao je da je dogovoreno da se
dràvnoj Komisiji za nacionalne spomenike
BiH uputi zahtjev za pro{irenje obuhvata
nacionalnog spomenika i na novootkriveno
neolitsko naselje u Jagnilu. Tako }e se
za{tititi, od dalje devastacije, oba neolitska
naselja stara vi{e od sedam hiljada godina.
IZ FAZE MLA\EG NEOLITA
ZILKA KUJUNDI-
VEJZAGI: Zahvaljujui
naunom lanku dr. Alojza
Benca zna se da se u
Jagnilu radi o vinanskoj
kulturi, o prelazu iz njene
starije faze u mlau fazu
FIGURINA IZ ZUPÎ]A
Arheologinja Zilka
Kujundì}-Vejzagi},
voditeljica stru~nog
tima iz BiH
ANGA@OVANI
NAU^NIK IZ
NJEMA^KE
Robert Hoffman, sa
Univerziteta u Kielu, na
problematici Butmirske
kulture priprema
doktorsku disertaciju
ANGA@OVANI
NAU^NIK IZ
NJEMA^KE
Robert Hoffman, sa
Univerziteta u Kielu, na
problematici Butmirske
kulture priprema
doktorsku disertaciju
P
rije desetak dana, za vrijeme
velikih poplava, u Istanbulu se
de{avala jedna od najzna~ajnijih
smotri savremenih umjetnika,
Bijenale ~ije je geslo ove godine
bilo Od ~ega ~ovjek ìvi, re~enica iz
Brechtove Opere za tri gro{a. Bosnu i
Hercegovinu na 11. Bijenalu predstavljala
je Danica Daki}, koja ovih dana ubire
plodove svog dugogodi{njeg uspje{nog
umjetni~kog rada i doìvljava velika priz-
nanja.
OD ÊGA ÔVJEK @IVI
Poplave su pro{le mimo nas, a izlo`ba
je bila izvrsna, kaè na po~etku na{eg raz-
govora bh. umjetnica. [ta, kako i za koga,
kustoski kolektiv koji ~ine ~etiri djevojke iz
Zagreba, izabrane su da rade ovogodi{nje
Bijenale. Geografski fokusi su im bile
zemlje Bliskog istoka i Isto~na Evropa.
Puno su putovale i rezultat su mnoge nove
ISOLA BELLA
Razgovarala: ADISA BA[I]
Bh. umjetnica DANICA
DAKI ovih dana
doivjela je dva velika
priznanja: u prestinoj
Kunsthalle Dsseldorf
otvorena je njena
retrospektivna izloba,
to je ast rezervisana
samo za najvea umjet-
nika imena, a na istan-
bulskom Bijenalu njen
rad Isola Bella pobrao
je pohvale; za na list
Danica govori o svom
djetinjstvu u Bosni,
ljubavi prema ahu i
razvoju njene umjetnike
karijere, te o tome kako
su se tienici Zavoda za
zatitu djece i omladine
u Pazariu nali na
njenom rajskom ostrvu
umjetni~ke pozicije koje ina~e ne cirkuli{u
u t i m me|unarodni m krugovi ma i
izlo`bama. Ovogodi{nje Bijenale je sjajna i
politi~na izlo`ba, po mjeri ~ovjeka, lijepa,
nje`na i pametna. Ba{ je bila velika ~ast i
ponos biti dio takve postavke.
Danica se predstavila radom Isola Bella
koji je izuzetno dobro primljen u Istanbulu.
Isola Bella je filmska instalacija ura|ena u
saradnji sa produkcijom Pro.ba iz Sarajeva,
u okviru projekta Bosna i Hercegovina u
potrazi za izgubljenim identitetom. Kada
me producentica Amra Bak{i}-âmo poz-
vala da radim neki svoj rad u okviru tog
velikog projekta, sjetila sam se jednog
isje~ka iz Oslobo|enja koji je jo{ od 2000.
stajao u mojoj arhivi. Bio je to tekst o
Zavodu za za{titu djece i omladine u
Pazari}u, instituciji koja je ~ak i u ratu bila
neka vrsta ostrva. U mom sje}anju je bila i
Isola Bella, stara historijska panoramska
tapeta rajskog ostrva iz 19. vijeka. Te dvije
stvari su se odjednom spojile, obja{njava
na{a sagovornica. Film traje devetnaest
minuta i prikazuje se u malom stilizovanom
starinskom kinu, koje je tako|er dio insta-
lacije. Decembra 2007. sa Danicom su se u
Pazari}u na{li njen dugogodi{nji partner,
njema~ki fotograf i kamerman Egbert
Trogemann, te mali tim iz Bosne. U
Zavodu su boravili petnaest dana, a sa
sobom su ponijeli veliku reprodukciju his-
torijske panoramske tapete iz 19. vijeka
Isola Bella, lijepi otok. Ona prikazuje svijet
kao rajsko ostrvo, netaknuto civilizacijom,
sa bujnom vegetacijom, bez ljudi, arhitek-
ture... Tapeta je postavljena u zajedni~ke
prostorije u Zavodu, i postala je kulisa za
neobi~nu predstavu: svako od protagonista
glumio je sebe, na bini i u publici. Pri tome
su svi, i glumci i publika, na licu imali
jednu od tri stotine papirnatih polumaski iz
raznih historijskih razdoblja koje je Danica
donijela sa sobom. Film tematizira odnos
pozornice i publike, postavlja pitanje ko je
zapravo posmatra~, a ko u ovom svijetu
igra koju ulogu. Ta zamjena uloga koja se
de{ava na sceni, uvla~i u igru i osobu koja
posmatra film, provocira je da i ona preispi-
ta svoju poziciju.
Prostoriju za odràvanje priredbi u
Zavodu smo pretvorili u pravi filmski set.
USPJEH BH. UMJETNICE
IDENTITET JE
GRADILI[TE
Biti svugdje pomalo stranac
za umjetnika je dobra pozicija
ME\UNARODNI UGLED
Umjetnica Danica Daki} bavi se
medijskim instalacijama i iako sebe ne
smatra socijalno angaìranom, ~esto sara|uje
sa takozvanim marginaliziranim grupama
WARM-UP (2008.)
Monumentalni Trg tri kulture u Mexico
Cityju lokacija je sedmominutnog videa
u kojem balerina na izdignutom postolju
naizmjeni~no miruje i izvodi
vje`be zagrijavanja
F
o
t
o
:

E
g
b
e
r
t

T
r
o
g
e
m
a
n
n
Donijeli smo klavir i maske. Nisam i{la sa

fiksnim scenarijom, stvarali smo na licu
mjesta. I izbor maski je tako|er bio zajed-
ni~ki rad. U~esnici su zaista doìvjeli set
kao neko novo mjesto na koje smo svi
zajedno doputovali, a na snimanjima su
nam se svaki dan de{avala ~uda. Naprimjer,
ljudi koji su po prvi put u ìvotu imali pri-
liku da sjednu za klavir proizvodili su
zaista muziku. Mene je rad sa njima obo-
gatio, a nadam se i njih. Bila je to neka
nevjerovatna energija, prisje}a se
Danica.
KLAVIR U PAZARI]U
Jedna od va`nih tema ovog
rada je kreiranje identiteta nje-
govih protagonista, a identitet
je, po Danicinom mi{ljenju i
iskustvu, uvijek neka kon-
strukcija i nipo{to nije bo -
gomdan. Ona kaè: Ide ntitet
je gradili{te! Pazari} kao malo
socijalno tijelo ima sve {to
imaju i druge zajednice samo na
veoma malom prostoru. Sve je
naprosto vidljivije u mikrozajedni-
ci. Jedan od protagonista koji u
filmu ima ulogu moderatora, prvi dan
snimanja se pojavio u sme|oj majici na
kojoj je pisalo talent. To je nekako i odredi-
lo njegovu ulogu u projektu, a i pomoglo mi
u radu sa drugim glumcima. Htjela sam
inscenirati njihove talente, ~e`nje, ljubavi,
snove... Ali naravno i traume, one se te{ko
mogu od svega odvojiti. U~esnici su prih-
vatili mogu}nost da se set shvati kao pro-
duktivni prostor u kojem se naprosto
moè do}i do neke nove egzistencije.
Sli~no iskustvo Danica je imala rade}i
na projektu El Dorado, gdje ispred
istoimene historijske tapete nastupa grupa
djece izbjeglica koja su u Njema~ku do{la
bez roditeljske pratnje i ìve u domu za
izbj eglice u Kasselu. Jedan od u~esnika je
i dje~ak iz Eritreje, jedan je od
najbrìh trka~a tog uzrasta u
Njema~koj na 1.500 i 3.000
metara. U filmu tr~i kroz Muzej
tapeta u Kasselu, gdje je i
izloèna tapeta El Dorado.
Taj dje~ak nema ni status,
ni vizu, ali tr~i za svoj ìvot!
Svi ti dje~aci i djevoj~ice,
izbjeglice iz cijelog svijeta,
bili su kao mali prin~evi i
princeze, i velika mi je ~ast
da su pristali da radimo
zajedno, kaè Danica.
Iako je proteklih godina
radila sa takozvanim margina -
liziranim dru{tvenim grupama,
Danica za sebe kaè da nije soci-
jalno angaìrana umjetnica: Ne
oslikavam ìvot ljudi sa kojima
radim u formi socijalne reportaè. Ne
radim na direktnoj vidljivosti, nego
ISOLA BELLA
ISOLA BELLA (2008.)
[ti}enici Zavoda za za{titu djece i
omladine u Pazari}u glavni su
protagonisti ove filmske
instalacije koja propituje
identitet i dru{tvene uloge koje
su nam dodijeljene
SURROUND (2003.)
Ova video instalacija
prikazuje sedam ljudi koji ~itaju
odlomke iz vjerskih tekstova
poku{avam da u~i ni m ne{t o dr ugo

vidljivim, neku poetsku dimenziju ljudske
egzistencije, mo`da jedino u {ta jo{ vrijedi
vjerovati!
Rad Isola Bella je ve} pozvan idu}e
godine na Bijenale u Sydney, a prije toga }e
kao dio Danicine retrospektivne izlo`be biti
predstavljen u Generali Foundation u Be~u,
te u Zagrebu u novootvorenom Muzeju
savremene umjetnosti. U Sarajevu }e biti
prikazan kad se ukaè prilika.
ENERGIJA POSLIJERATNOG SARAJEVA
Trenutno se Isola Bella moè pogledati
u Kunsthalle Dsseldorf, na Danicinoj ret-
rospektivnoj izlo`bi otvorenoj do osmog
novembra. Godi{nje se u pomenutoj,
veoma presti`noj galeriji, postave svega
~etiri izlo`be i to uglavnom kolektivne. Ove
godine jedinu samostalnu izlo`bu ima
Danica, a kuriozitet je i to {to je retrospek-
tivu dobila ve} u svojim ~etrdesetim godi-
nama. Na otvaranju je bilo sedamstope-
deset ljudi {to me jako iznenadilo i
obradovalo. @ivim i tamo i ovdje, a zapra-
vo puno putujem, pa nisam ni tamo ni
ovdje, obja{njava svoju poziciju Danica
koja ve} dvadesetak godina ìvi izme|u
Bosne i Njema~ke.
Postaviti izlo`bu u Kunsthalle je,
prema njenim rije~ima, bilo zahtjevno jer
je to veliki svijetli prostor, na tri sprata,
predvi|en vi{e za instalacije, skulpture i
slikarske izlo`be. Danica se predstavila
svojim medijskim instalacijama i velika
pomo} joj je, kako kaè, bila Izeta
Gra|evi} koja je uradila arhitekturu
izlo`be i pomogla joj da svoje
najreprezentativnije radove pokaè pred
njema~kom publikom. Najstariji rad na
izlo`bi je Zid/ Wall nastao 1998. godine, a
najnovija je serija fotografija nastala ove
godine u Meksiku. Izloèni su jo{ radovi
Autoportret (1999.), New York Diary
(2001./2002.), Surround (2003.), Gluho
glamo~ko (2003.), La Grande Galerie
(2004.), Role-Taking, Role-Making
(2004./05.), El Dorado (2006./07.), First
Shot (2008.), Warm-up (2008.), Isola
Bella (2008./ 2009.) i Casa del Lago
(2008./09.).
Velika pomo} Danici su u radu bile i
producentica Amra Bak{i}-âmo, kao
i Dunja Blaèvi} koja je prisustvovala
nedavnom otvaranju Danicine izlo`be u
Dsseldorfu. Dunjino prisustvo me jako
radovalo, jer ipak sam ja takore}i umjetni-
ca Sarajevo Centra za savremenu umjet-
nost koji ona vodi. Mogu re}i da sam uz
nju nau~ila vi{e nego na svim akademija-
ma na kojima sam sticala formalno obra-
zovanje. Cijela ekipa umjetnika koja se
nakon rata okupljala oko Centra bila je
ne{to posebno, vladala je tada neka nevj -
erovatna kreativna energija. Bili su tu
mladi umjetnici koji su stasali ovdje poput
[obe ili [ejle Kameri}, mladi kustosi
poput Lejle Hodì}, na{le smo se tu i mi sa
strane, Maja Bajevi} iz Pariza, ja iz
Dsseldorfa... Radili su se projekti za koje
tek danas shvatamo koliko su bili va`ni.
Istraìvali smo pitanja identiteta i memori-
je, pitali se {ta je uop{te javni prostor,
kome on pripada. Izlazili smo iz galerija,
radili jako puno u samom gradu. Sarajevo
je bilo na neki na~in brisani prostor, mjesto
velikih promjena, lomova, imali smo
potrebu odreagovati na sve to... Grupa u
kojoj sam ja djelovala raspr{ila se po svije-
tu, taj period je nekako prebrzo pro{ao,
pomalo nostalgi~no se prisjetila Danica.
USPJEH BH. UMJETNICE
Danica Daki} ro|ena je 1962. godine u
Sarajevu, gdje je zavr{ila osnovnu {kolu i
Prvu gimnaziju. Svirala je violinu i pjevala.
Aktivno je igrala {ah i neko vrijeme
razmi{ljala ~ak da se njime profesionalno
bavi, ali je odustala. Radije sam
pobje|ivala nego igrala i zato je dobro
{to sam od {aha odustala, sa osmije-
hom danas kaè Danica. Iako ve}ina
roditelja djecu odgovara od umjetni~kih,
neprofitabilnih zanimanja, Danicu je upra-
vo njena majka nagovorila da upi{e
Akademiju likovnih umjetnosti. Predala
sam dokumente njoj za ljubav i izne-
nadila se kad su me primili. Paralelno
sam bila po~ela studirati i arhitekturu,
ali sam uskoro, privu~ena atmosferom
na Akademiji, ipak krenula putem
umjetnosti.
Danas se tog vremena sje}a kao
veoma bezbri`nog. Nakon Akademije je
nastavila postdiplomski studij u Beogradu,
a zatim se 1988. na{la u dilemi da li da se
vrati u Sarajevo ili da krene dalje u svijet.
Prevagnula je èlja za daljim umjetni~kim
razvojem i oti{la je u Dsseldorf,
privu~ena poznatom akademijom na kojoj
je nekad predavao i karizmati~ni Joseph
Beuys. Atmosfera koja ju je do~ekala bila
je druga~ija od o~ekivane, ali Danica je u
ovom gradu nastavila da ìvi. Iako je rat
jako uticao na njenu umjetnost i obiljeìo
je kao osobu, Danica isti~e da je njen
odlazak 1988. bio motivisan isklju~ivo
umjetni~kim a ne politi~kim razlozima. U
Bosnu i Hercegovinu se nastavila vra}ati i
raditi sve do danas, a ìvot na vi{e mjesta
i ku}u raspr{enu po svijetu, na mjestima
gdje su prijatelji i roditelji, smatra velikim
potencijalom za umjetnika. Biti svuda
pomalo stranac za umjetnika je dobra
pozicija, smatra Danica Daki}.
@IVOT IZME\U BOSNE I NJEMA^KE
ah, umjetnost i sudbina stranca
AUTOPORTRET (1999.)
Jedna usta u ovom videu govore
na bosanskom, a druga
na njema~kom jeziku
S
arajevo je ovih dana, pored ostal-
ih zbivanja, u znaku joge - nakon
{to je glavni grad BiH nedavno
posjetio jedan od najpoznatijih
duhovnih gurua na{eg vremena
Svamiji, u utorak uve~e u Domu oruànih
snaga BiH nastupio je Krishna Das,
ameri~ki muzi~ar jednako poznat onima
koji su bliski indijskoj kulturi i duhovnosti.
Krishna Das prvi put je posjetio Sarajevo
zahvaljuju}i kulturno-muzi~kom projektu
Yoga Is Music (Joga je muzika), koji orga-
nizuju ~etiri udruènja sa podru~ja biv{e
Jugoslavije - Centar za vedske studije iz
Zagreba, Atma iz Splita, ISKCON iz
Sarajeva te Prijatelji Indije iz Beograda.
NESRETNO DIJETE SA LONG AJLENDA
Nastupi Krishna Dasa baziraju se na
izvo|enju drevnih mantri uz aktivno u~e{}e
publike, sa ciljem kori{tenja muzike radi
njene primarne svrhe - uzdizanja svijesti i
stvaranja dru{tvene harmonije. Ro|eni
Njujor~anin odrastao na Long Ajlendu,
pravim imenom Jeffrey Kagel, za Indiju se
zainteresirao 60-ih godina pro{log stolje}a -
hippy vrijeme u Ameriku je donijelo puno
zanimljivih, novih ideja, a jedna od njih
odredila je i ìvotni put mladog Jeffreyja.
Bio sam vrlo nesretno dijete i u toj
ranoj mladosti, stalno sam poku{avao da
prona|em neki put do sre}e. Onda su do{le
{ezdesete, ta neobi~na vremena, ~inilo se
kao da smo svi tek po~eli otkrivati svijet...
Prvo se po~ela slu{ati indijska muzika, pa
~itati neke knjige o Indiji, pojavili su se
duhovni u~itelji na ~ija smo predavanja
i{li..., pri~a Krishna Das. Prelomni trenu-
tak za mene desio se u zimu 1968., kada
sam upoznao ~ovjeka po imenu Ram Dass
(Richard Alpert), koji je bio uklju~en u
LSD eksperimente zajedno sa Timothyjem
Learyjem (ameri~ki pisac i psiholog koji je
zagovarao terapeutske u~inke LSD-a, jedna
od ikona kontrakulture 60-ih godina, op.a.).
JEFFREY KAGEL, ALIAS KRISHNA DAS
Pi{e: MAJA RADEVI]
Popularni ameriki muziar KRISHNA DAS, koji je objavio osam albuma, odrao
na hiljade koncerata i saraivao sa muzikim zvijezdama poput MADONNE i
STINGA, gostovao je ovih dana u Sarajevu; za SB ovaj roeni Njujoranin
govori o tome kako je otkrio Indiju, zato ne morate biti religiozni da biste
spoznali Boga te kako ostvariti ultimativni cilj - postati sretan ovjek
ROCK ZVIJEZDA JOGE
KRISHNA DAS, PRVI
PUT U SARAJEVU
Poruka Bosancima:
Ne odustajte u
potrazi za sre}om
KRISHNA DAS, PRVI
PUT U SARAJEVU
Poruka Bosancima:
Ne odustajte u
potrazi za sre}om
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
On se upravo vratio iz Indije i oti{ao sam da
ga upoznam. îm sam ga prvi put vidio,
odmah sam u srcu znao da {ta god bilo to
{to sam traìo, stvarno i postoji.
Nekoliko mjeseci kasnije, Jeffrey je
spakovao sve svoje stvari, ma~ku i dva psa
u automobil i oti{ao u Indiju sa Ramom
Dassom, misle}i da se vi{e nikada ne}e
vratiti u Ameriku. Proveo je tamo skoro tri
godine i imao sre}u upoznati velikog gurua
Neem Karoli Babu, uz kojeg je i otkrio kir-
tan - praksu ponavljanja boànskih imena u
grupnom pjevanju, koju danas izvodi na
svojim nastupima diljem svijeta.
To je, prije svega, na~in opu{tanja
uma. Kaù da je Bog u svima nama i ja u to
vjerujem. Nije va`no kako nazivate tog
Boga. Kada nastupam, nikada ne govorim
ljudima {ta bi trebali doìvjeti ili kako bi se
trebali osje}ati, jer onda stalno razmi{ljate o
tome. Ne volim to raditi, davati bilo kakve
instrukcije. Jednostavno do|ete i sami }ete
otkriti kako se osje}ate. Ono {to ja radim
zove se ponavljanje boànskih imena, ali
nikada zapravo ne znate {ta je Bog. Kroz to
ponavljanje, zna~enje Boga dolazi iznutra,
iz va{eg li~nog iskustva, obja{njava na{
sagovornik. Iako utemeljeno na indijskoj
tradiciji i boànstvima, to nije prakticiranje
religije, nego duhovna praksa. Svi to
imamo u nama, bez obzira kojoj religiji pri-
padamo. Cilj je isti i na~in ìvota je isti -
ideja je da postanete dobar ~ovjek.
Krishna Das do sada je objavio osam
albuma. Ve} godinama uspje{no spaja
drevne tradicije sa modernim, zapadnja -
~kim na~inom ìvota, a njegova pojava
prili~no odudara od stereotipne slike o
duhovnim u~iteljima kakvu zami{lja ve}ina
ljudi. Upravo zbog toga, neki su ga novinari
nazvali rock zvijezdom joge.
Pa, ne mogu re}i da nisu u pravu, sa
osmijehom kaè na{ sagovornik. Kada
sam bio mlad, sanjao sam o tome da
postanem rock zvijezda. Bio sam i pjeva~
u jednom rock bendu i sve {to sam u to
vrijeme èlio, bilo je vezano za rock-
nroll. Sje}am se, kada sam prvi put
krenuo na putovanje sa Ramom Dassom,
zastao sam u blizini svoje stare {kole u
Njujorku, a tamo je bio koncert Jimija
Hendrixa. Sreo sam momke iz svog benda
i oni su me pitali ho}u li se ponovo vrati-
ti u grupu. I da u tom trenutku ve} nisam
prona{ao svoj put, vratio bih se. Rokeri su
imali novac, mo}, slavu, sve te stvari...
Sada sam na neki na~in ostvario sve to i
sve mi se vra}a nekako prirodno - sve
osim novca, naravno. Ali, vi{e ne teìm
takvim stvarima jer ne mislim da je to ono
{to ~ovjeka moè u~initi sretnim. Kada ste
mladi, mislite da je sva sre}a u materijal-
nom bogatstvu. A da je tako, onda valjda
ne biste imali toliko rock zvijezda koje su
po~inile samoubistvo.
KRALJEVI SVIJETA
Proteklih godina Krishna Das sara|ivao
je sa mnogim muzi~kim zvijezdama i
~uvenim producentima, poput Stinga,
Madonne, Ricka Rubina i grupe Beastie
Boys: Oni su kao kraljevi svijeta, imaju
sve {to poèle, u svako doba. Ali, rekao bih
da znaju prepoznati da to nije prava sre}a,
znaju da to nije dovoljno - skupe ku}e,
automobili, sve ono ~emu ve}ina obi~nih
ljudi teì. Zbog toga se i zvijezde poput
Madonne i Stinga okre}u ovakvim u~enji-
ma. Jer su ljudi kao vi i ja, u potrazi za
sre}om.
Krishna Das je prizemljeni idealista -
svjestan je toga da je svijet, kako kaè,
uàsno mjesto, prepuno patnje i stradanja, i
nikakva mantra to ne}e promijeniti. Ali
opet, vjeruje da bol, kao i sre}a, leè u
nama samima. Bosancima poru~uje da ne
odustaju u potrazi za sre}om i prona|u
na~in da savladaju stvarne neprijatelje
strah, mr`nju, sebi~nost...
Kada su ga jednom pitali o njegovim
mantrama, Krishna Das je, u stilu pravog
Njujor~anina, jednostavno objasnio: Radim
to da spasim svoje dupe. Ina~e bih stalno
kukao, a sada kukam malo manje. I u tome
je, zapravo, su{tina cijele pri~e. Dok slu{ate
muziku koju volite, molite se svojim
bogovima, vodite ljubav, ugasite TV kada
je na programu, recimo, Milorad Dodik, ili
radite bilo {ta drugo {to vam je po volji -
osje}at }ete se dobro. Malo je toga {to ne
zavisi od nas.
JOGA JE MUZIKA
DUHOVNA MUZIKA: To je, prije svega, nain
oputanja uma. Kau da je Bog u svima nama i ja
u to vjerujem. Nije vano kako nazivate tog Boga
KIRTAN, PRAKSA PONAVLJANJA
BO@ANSKIH IMENA
Sa nastupa Krishna Dasa
u Domu oruànih snaga BiH
BALKANSKA
TURNEJA
Krishna Das i Sacinandana
Swami u sklopu projekta
Joga je muzika nastupaju u
Zagrebu, Splitu, Sarajevu i Beogradu
BALKANSKA
TURNEJA
Krishna Das i Sacinandana
Swami u sklopu projekta
Joga je muzika nastupaju u
Zagrebu, Splitu, Sarajevu i Beogradu
F
o
t
o
:

F
i
l
i
p

^
a
r
g
o
n
j
a
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
KULT MARKET
MIDHAT RI\ANOVI]
O bosanskom
jeziku, o
propadanju
Bosne, i ... o vama
Kao skorojevi}i u pis-
menosti, mi smo jo{ uvijek u
fazi totalne obuzetosti
pisanom rije~ju. Na{e
oboàvanje pisma na {tetu
govora mahom je nesvjesno,
ono je rezultat stalnog
uzdizanja pisane rije~i i nipo-
da{tavanja govora tokom cijelog na{eg obra-
zovanja. Ne èle}i da imalo umanjim civilizaci-
jsku vrijednost pisma, ja samo podsje}am da
pismo nije palo s neba, ve} je proisteklo iz
govora, kaè profesor Midhat Ri|anovi} u
svojoj knjizi O bosanskom jeziku, o propadanju
Bosne, i ... o vama (Zalihica, Sarajevo, 2009.).
Cijena je 30 KM.
FIONA NEILL
Mama na ivici
nervnog sloma
Lucy je mama koja jednos-
tavno ne moè sve da stigne.
Uvijek je ~ekaju brda ve{a za
pranje, u kuhinji je katastrofa,
a vrhunac njene strke bio je
kad je u pidàmi djecu odvezla
u {kolu. Simpati~na Lucy je
Bridget Jones me|u mama-
ma pa ène u mnogim zemljama rado ~itaju o
njenim dogodov{tinama. Cijena je 15 KM.
ANDREA J. BUCHANAN
Knjiga za odva`ne
djevoj~ice
Spisateljica Andrea J.
Buchanan je sa svojom pri-
jateljicom, izvi|a~icom
Miriam, napisala Knjigu za
odva`ne djevoj~ice (Alnari,
Beograd, 2009.). Andrea i
Miriam su dvije mame koje
u~e svoje djevoj~ice kako da
se penju na drvo, prave ~amce, voze bicikl i
kako da se ne boje svijeta oko sebe. Neke od
savjeta koje daju svojoj djeci sabrale su i u
ovoj knjizi. Iza{ao je ve} i nastavak, Knjiga za
superodva`ne djevoj~ice. Cijena je 88 KM.
Konrad Lang je samo naizgled proìvio
buran ìvot: najbolje privatne {kole, visoko
dru{tvo, jahte, mondenska ljetovali{ta... U
svemu tome on je ustvari bio puki statista,
siroma{ni i vjerni pratilac bogata{kog sina
Thomasa Kocha. Nikada nije imao svoje
hobije, èlje i ciljeve, u svemu je samo sli-
jedio vr{njaka kojem je sluìo kao igra~ka.
Prevalio je i {ezdesetu, a to ~udno paraziti-
ranje na tu|em novcu u~inilo je od njega
nerealizovanog ~ovjeka, pijanca. Kocho -
vima dosa|uje, a opet, za njega su vje~no
spremni ~initi sitne ustupke i izdràvati ga.
Radnja romana Martina Sutera Mali svi-
jet po~inje zapravo onda kad iz Konra -
dovog pam}enja nagriènog Alzheimerom
izrone potisnuti detalji iz pro{losti, potenci-
jalno opasni za porodicu Koch. îtalac
polako otkriva da dobro~instvo mo}nih
industrijalaca ima veoma sumnjive motive.
Misterija iz pro{losti otkriva se fragmen-
tarno, na preskoke, u sitnim detaljima koji
izrone naizgled niotkud. Taj knjièvni pos-
tupak kao da opona{a samu svijest
dementnog ~ovjeka kojem su doga|aji od
ju~er nepoznanica, a daleka pro{lost mnogo
sigurnije uto~i{te.
Suterov roman je medicinski krimi} u
kojem se istraga zlo~ina de{ava kroz razvoj
jedne bolesti i o~ajni~ki poku{aj njenog
lije~enja. U isto vrijeme ovo je donekle i
socijalna kritika bogata{kog sloja -
beskrupuloznog prema svakome ko tu ne
pripada ili ko ne po{tuje konvencije tog
miljea (poput simpati~ne snahe Simone
koja nailazi na podsmijeh Kochovih svaki
put kad pokaè ljudsko lice i suosje}anje
prema Konradu).
Iako je kompozicija Suterovog romana
pomalo porozna (cijelu vje~nost nas pisac
uvodi u radnju, likove kontrastira ja~e nego
{to je nu`no, a tajne nagovje{tava malo pre-
rano {to neke sitne rasplete u~ini predvidi-
vim), Mali svijet ipak ostaje zgodan
vi{eslojan krimi}. Posebnu vrijednost mu
daje to {to radnju bez suvi{nog roman-
tiziranja smje{ta u jedan uistinu intrigantan
dru{tveni sloj, piscu o~ito dobro poznat.
Prazne vile na Krfu, krstarenja po
Mediteranu, veleljepni dvorci po [vic-
arskoj, sve to je na kraju kod Sutera ipak
samo scenografija za me|uljudske drame
pokrenute strahovima, pohlepom, zavi{}u,
ljubavlju, osje}ajima tako univerzalno ljud-
skim. (A. Ba{i})
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Martina Sutera Mali svijet
(Rabic, Sarajevo, 2009.)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Dan Brown: The Lost Symbol
2. Edward M. Kennedy: True Compass
3. Glenn Beck: Arguing with Idiots
4. Kathryn Stockett: The Help
5. Karen Armstrong: The Case for God
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knjiàra Sehara)
1. Stephenie Meyer: Praskozorje
2. Rhonda Byrne: Tajna
3. Barack Obama: Snovi moga oca
4. Roberto Saviano: Gomora
5. Eckhart Tolle: Nova zemlja
Medicinski krimi
U PAKLU ALZHEIMERA
Sje}anje Konrada Langa nagrièno
bole{}u opasno je jer iz njega neo~ekivano
izranjaju davno pokopane tajne
Sedam dana prije op}ih izbora u
Njema~koj, u Minhenu je pro{le subote
176. put otvoren Oktoberfest, najve}i festi-
val piva na planeti. Po~etak Festivala
ozna~io je ta~no u podne otvaranjem prve
ba~ve piva gradona~elnik Minhena
Christian Ude koji je napunio kriglu premi-
jeru Bavarske Horstu Seehoferu, a
sve~anost su uveli~ali doma}ini u tradi-
cionalnim kostimima. Ovogodi{nji Okto -
berfest trajat }e do 4. oktobra, a organizatori
o~ekuju oko {est miliona posjetitelja.
ûveni festival svake godine posje}uju na
stotine hiljada ljudi iz cijelog svijeta, me|u
kojima prednja~e Italijani i Nijemci, ali ne
manjka ni turista sa drugih kontinenata.
Pro{le je godine tokom Festivala prodano
~ak 6,6 miliona jednolitarskih krigli piva. A
dok je pivo teklo u potocima, veseli turisti
ostavili su gradu Minhenu negdje oko 830
miliona eura! Ina~e, ove godine je krigla
piva od jednog litra ne{to skuplja u odnosu
na 2008. ko{ta izme|u 8,10 i 8,60 eura.
Oktoberfest je prvi put odràn davne 1810.
godine. Bilo je to uli~no slavlje sa utrkom
konja u povodu vjen~anja bavarskog princa
prijestolonasljednika Ludwiga i saske
princeze Therese, po kojoj se i livada na
kojoj se odràva Festival zove Theresi -
enwiese, odnosno Terezina livada. Ve} je
najavljeno i specijalno izdanje Festivala
koje se planira za 2010. godinu. [to se ti~e
ovog aktuelnog, zbog teroristi~kih prijetnji
Njema~koj mjere sigurnosti poja~ane su u
cijeloj zemlji. Ipak, Joachim Hermann,
ministar unutra{njih poslova Bavarske,
kaè da nema posebnih prijetnji usmj -
erenih na Festival, a teroristi su, sude}i po
prvim danima Oktoberfesta, posljednje o
~emu gosti razmi{ljaju. Organizatori
Festivala ~ak su skrenuli pa`nju novi -
narskim i TV ekipama da ne snimaju pijane
i polugole posjetioce, {to je naljutilo
~lanove Sindikata novinara Bavarske koji
kaù da je takva cenzura nedopustiva.
(M. Radevi})
Dok pivo tee u potocima...
LIFESTYLE
U Minhenu je 176. put otvoren Oktoberfest,
uveni festival piva na kojem se ove godine oekuje oko
est miliona posjetilaca
KULT MARKET
ENGLESKA
Lo{e navike
Sredovje~ni
mu{karci koji
su pu{a~i i
imaju visok
krvni pritisak i
holesterol
umiru u pros-
jeku deceniju
ranije od
osoba koje nisu podlo`ne nekom od ovih
rizika. U studiji Univerziteta Oxford, koja je
trajala jo{ od 60-ih godina pro{log vijeka,
u~estvovalo je 19.000 mu{karaca izme|u
40 i 69 godina starosti.
PROGNOZE STRU^NJAKA
Demencija
Vi{e od 35
miliona ljudi u
svijetu ima
Alzheimerovu
bolest ili
drugu vrstu
demencije,
{to je za
deset posto
vi{e nego {to
su nau~nici
prognozirali
prije nekoliko
godina. Prema procjenama stru~njaka iz
organizacije Alzheimers Disease
International, broj ljudi s demencijom }e
se udvostru~avati svakih 20 godina.
Ranije provedena istraìvanja pokazuju
kako svi tro{kovi povezani s demencijom
svjetsku ekonomiju stoje vi{e od 315 mili-
jardi dolara godi{nje.
SAD
Pesticidi
Osobe koje su zbog prirode svog posla u
stalnom kontaktu s pesticidima imaju ve}i
rizik obolijevanja od Parkinsonove bolesti.
Upore|uju}i podatke prikupljene od 519
pacijenata s Parkinsonovom bole{}u i 511
zdravih ispitanika iz kontrolne skupine,
istraìva~i s Parkinsonovog instituta u
Kaliforniji uo~ili su kako je 8,5% osoba iz
prve skupine bilo izloèno pesticidima,
nasuprot 5,3% ispitanika bez
Parkinsonove bolesti.
TRADICIONALNO U@IVANJE U PIVU I MILIONSKI PROFIT
Pro{le godine posjetioci Oktoberfesta potro{ili su u Minhenu oko 830 miliona eura
KULT MARKET
PAKLENA NARAND@A
Stanley Kubrick
Film koji
namjerno
stavljam u
DVD sug-
estiju kao
upozorenje
gadovima
koji bjeso-
mu~no ubijaju jadne uli~ne pse diljem Bosne
i Hercegovine. Sve se pla}a, sve se vra}a,
sve vrti se u krug, svak pla}a svoj dug. A
kad se bude vra}alo, bez kukanja molim,
bez suza i jadikovke. Film koji govori o
nasilju i o tome kako je bolno kad se obije o
glavu, bolno {uplju glavu! Ocjena: 5
71 ODLOMAK IZ
KRONOLOGIJE
SLUÂJNOSTI
Michael Haneke
Film koji
se bavi
zatomljenim
osje}ajima
koji kasnije
rezultiraju
nasiljem.
Film je
nagra|en
na Catalonian International Film Festivalu s
tri nagrade. Devetnaestogodi{nji student
ubija nekoliko ljudi pa potom i sebe. Potom
se retrospekcijom kre}e u prikaz i analizu.
Ocjena: 4
ALLEGRO BARBARO
MIKLOS JANCSO
Miklos Jancso je veteran europskog filma.
Film Allegro Barbaro dio je zami{ljene trilogi-
je. Radnja prvog filma zavr{ava poslije kraja
Prvog svjetskog rata. Ma|arska rapsodija i
Allegro barbaro su u to vrijeme bila dva
najskuplja filma. Niti kritika niti publika ih nije
prihvatila. Iz tog razloga nikada nije napravio
tre}i dio trilogije. Vrlo zanimljivo za pogledati.
Ocjena: 4
Trudim se pisati o {to raznolikijim fil-
movima, bilo u estetskom smislu bilo
u raznovrsnosti tema koje ti filmovi tretiraju.
Naravno, artisti~ke ideje koje su ishodi{te i
kona~nica svih filmova (onih dobrih) su
itekako razmotrene. Tako je red do{ao i na
kanadski film Jedan tjedan, koji je reìrao
Michael McGowan.
On je napisao i scenario za svoj film.
Rije~ je o niskobudètnom filmu, poput
onih u kojim na{i filma{i rade. Konkretno
je rije~ o oko 2.000.000 dolara. Pri~a je ovo
o mladi}u koji saznaje da je u posljednjoj,
~etvrtoj fazi raka. Pod stresom je. Iako ima
vjerenicu sa kojom se uskoro treba
vjen~ati, on se odlu~uje oti}i na put
motorom i vidjeti mnoge stvari koje nije do
sada. Za vrijeme svog putovanja doìvljava
male katarze koje ga vode prema novim
saznanjima i spoznajama.
Ovaj road movie se mogao zvati i Na
putu, jer to je sr` filma. Glazbena podloga
ovog ostvarenja je interesantna i zbog
~injenice da su u njenoj izradi sudjelovali
mnogi artisti iz Kanade. Na taj na~in se èlje-
lo istaknuti i promovirati kolege, biti soli-
daran, a ne sujetan i sebi~an. Film je premi-
jeru doìvio na Toronto Film Festivalu, festi-
valu A kategorije. Kroz bivanje na putu
~ovjek osu|en na smrt uspijeva da se izbori i
savlada strahove i traume iz svog dotada{njeg
ìvota. Shvati da to {to su mu u obitelji govo -
rili - nije tako, da to {to mu je u~iteljica govo -
rila - nije tako, da èna koju je èlio oèniti -
nije ta. Film pro~i{}ava i prosvjetljuje.
Stilski, radi se o kola`nom filmu sa speci-
fi~nom montaòm, u kojem se kreativno ko -
ri ste filmska izraàjna sredstava, pretapanja,
monta`ne sekvence, skokovi po osi, zatamnj -
enja, glas naratora... Tek na kraju filma otkri-
je se su{tina, a to je da je narator na{ protag-
onist, da je preìvio i da nije i{ao na lije~enje
ve} je sam svoj rak zalije~io.
Jer, rak je, to je te{ko shvatiti, stvar misli
i uma i zato mnogi koji ga dobiju
poistovje}uju ga sa smr}u, a on to nije.
Rakom se manipulira, i zapad (kvazirazvijeni
zapad) ga lije~i sa nekoliko metoda, ~esto
bezuspje{nih, dok postoje mnoge alterna-
tivne, vrlo u~inkovite. Jednu takvu iskoritio
je glavni lik ovog filma. On se pozabavio sa
sobom i sa samoizlje~enjem. @ivio ìvot!
(D. Jane~ek)
Ako je rak, nije lav
KINO KRITIKA
Film Jedan tjedan (Kanada, 2008.),
scenariste i reditelja Michaela McGowana
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Mamurluk (Todd Phillips)
2. Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze (Carlos
Saldanha, Mike Thurmeier)
3. Ponovno 17 (Burr Steers)
4. Prisila na brak (Anne Fletcher)
5. Harry Potter i Princ mije{ane krvi (David
Yates)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Dje~ak A (John Crowley, Film
Four/Discovery film i video)
2. Zamjena (Clint Eastwood, Universal
Pictures/Continental film)
3. Milijuna{ s ulice (Danny Boyle, Loveleen
Tandan, Fox Searchlight Pictures/Blitz)
4. Gost (Thomas McCarthy, Overture
Films/Blitz)
5. Hrva~ (Darren Aronofsky, Fox Searchlight
Pictures/Blitz)
UM CARUJE...
Film koji pro~i{}ava i prosvjetljuje
CRVENI FENJER
Pornografska industrija jedna je od najunosnijih
industrija na svijetu i vodea po broju proizvedenih
filmova u Hollywoodu
73
KULT MARKET
ENGLESKA
Keeley Hazell
Vlasnica najpoznatijih grudi u Velikoj
Britaniji snimila je izazovni kalendar za
narednu godinu i pritom jo{ jednom
dokazala da s razlogom nosi titulu naj
grudi u svojoj domovini. Osim {to }e
pogled na njezine grudi razveseliti mu{ki
rod, Keeley sebi tako podiè cijenu i puni
bankovni ra~un.
NJEMA^KA
Seks droid
Njema~ka kompanija First Androids
dizajnirala je lutku za seks koja di{e i ima
puls. Ona je poput prave ène, samo {to
nema mozak. Andy je sposobna za razne
poze, simulirano disanje, oralni seks, ima
puls, opremljena je G-ta~kom za orgazam
i ima najrealniji glumljeni orgazam koji ste
ikada vidjeli do sada.
SAD
Kayla Ewell
Kayla Ewell,
glumica iz serije
Vampire Diaries u
kojoj tuma~i lik
Vicki Donovan,
pokazala se kao
`dera~ica
mu{karaca pozira-
ju}i za magazin
Maxim. Seksi
monokiniji, samo
ga}ice, pokoja
vrpca i pogled
pohotnice dovoljan
su razlog za
mu{ke uzdahe.
Prodavai seksualnih fantazija
PORNO
INDUSTRIJA
Najja~a filmska
industrija svijeta
PORNO
INDUSTRIJA
Najja~a filmska
industrija svijeta
Porno filmovi ne zahtijevaju gluma~ke
sposobnosti. Mnogo puta stvari teku bez
ikakvog produbljenog scenarija, sve {to je
bitno su fizi~ke osobine onih koji nastupaju. Ili
rije~ima Joeya Raya, jednog od mnogih lica iz
filmova za odrasle: Nismo glumci i nikada to
ne}emo biti. Na{a gluma je grozna i pateti~na,
sve {to radimo je prodaja seksa i fantazije.
Ljudima pruàmo ono {to èle da ih uzbudi.
Glumice su odabrane isklju~ivo na osnovu
svog izgleda, dok mu{karci moraju imati
druge adute. Moraju biti izdr`ljivi i pod tako
velikim pritiskom dobiti i zadràti erekciju.
Gotovo 90 procenata svih kandidata koji bi
èljeli biti u porno industriji bivaju odbijeni
zato {to njihovo tijelo nije sposobno za takve
napore i okolnosti. Snimanja traju vi{e sati
dnevno, seksualni poloàji kroz neko vrijeme
postaju vrlo naporni i neudobni. Glavna moti-
vacija za sudjelovanje u porno industriji jo{
uvijek je novac. Samo ekstremno mali posto-
tak porno glumaca èli ostati u tom poslu dulje
vremena, a jedina njihova namjera je prikupiti
dovoljno novaca i maknuti se. Od dugoro~nog
snimanja porno filmova odbije ih tako|er veli-
ka mogu}nost zaraze spolno prenosivim
bolestima, jer velika ve}ina snimanja proti~e
bez ikakve za{tite. Obi~no se dogovara isplata
po broju snimanja, a neki od njih primaju
redovitu pla}u, jer je kvota filmova po godini
broj~ano odre|ena. Razlika, koja je o~ita i
koju velika ve}ina zagovara jeste ta da je
pornografija mnogo vi{e poniàvaju}a i siro-
va. Kako god bilo, seks se prodaje. Razvoj i
lak{a dostupnost pornografskih osobina je
prouzro~ila odre|ene promjene i u industriji
erotskih proizvoda. Ameri~ko po{tansko
poduze}e Adam and Eve bilo je ustanovljeno
70-ih godina pro{log stolje}a. Najprije su svo-
jim kupcima dostavljali samo kondome. Sada
je to poduze}e sa vi{emilionskim profitom na
godinu, koje je svoju ponudu erotskih poma-
gala moralo dobrano obogatiti po èlji korisni-
ka i naru~itelja. Opazili su jo{ jednu promjenu.
Naime, oni puno aktivniji, kako pri naru~ivanju
tako i pri osloba|anju svoje seksualnosti,
postali su pripadnici starije generacije. Pedeset
i vi{e godi{njaci naru~uju istu koli~inu
pornografskih filmova kao i 20 ili 30-go di -
{njaci. Na to pitanje postoji vi{e odgovora i
mogu}ih razloga. Neki tvrde da se mu{karci
brè odazivaju na vizualne erotske stimulacije
nego ène, koje su glede osloba|anja svoje
seksualnosti puno izbirljivije. Opet drugi tvrde
da su mu{karci glede svoje seksualnosti i u
odnosu na samu spolnost puno otvoreniji ve}
u razdoblju odrastanja. Najzanimljivija od svih
teorija jeste ta da je pornografija stvorena za
mu{karce. Oni su njezina ciljna publika. Ili
kako kaè legendarni glumac Ron Jeremy:
@ene su glavna atrakcija pornografije.
Naravno da svi gledaju cure, de~ki su tamo
samo kao pripomo}. Svi gledaju moju glu-
micu, siguran sam da nitko nije masturbirao
gledaju}i mene. Gledaju ono {to je na drugoj
strani mojeg penisa. (N. Hasi})
74
KULT MARKET
CREED
Full Circle
Svoj ~etvrti
studijski
album u
karijeri
objavio je,
25. augusta,
ameri~ki
bend Creed.
Naziv mu je
Full Circle, a
kritika i pub-
lika mogu
poslu{ati dvanaest njihovih novih pjesama;
producent je bio Howard Benson. Ovo je
prvi album Creeda nakon osam godina, kada
su promovisali Weathered.
FOO FIGHTERS
Greatest Hits
Svoje najve}e
hitove 2. novem-
bra }e objaviti
grupa Foo
Fighters. Izdanje
se, logi~no, zove
Greatest Hits, a
Fightersi }e svoje
fanove obradovati
i sa dvije nove
pjesme: Wheels i
Word Forward.
Sve pjesme su
uvr{tene na jedan
disk, a specijalno
izdanje sadrì i
knjigu, te snimke sa koncerata na
Wembleyju i u Hyde Parku.
ANTHRAX
Among The Living
Remasterizovano
izdanje najboljeg
albuma grupe
Anthrax koji se
zove - Among
The Living, bi}e
promovisano 10.
novembra. Ta
plo~a objavljena
je 1987., a ovo
izdanje
sadràva}e i
bonus pjesme
kao i koncertni DVD. I sve to }e objaviti kor-
poracija Island/Megaforce/Ume.
Krajem pro{log mjeseca u rubrici
Patinasta kutija pisali smo o vjerovatno
najve}em muzi~kom festivalu ikada odrà -
nom. Rije~ je o Woodstocku, a povod je bio
obiljeàvanje ~etrdesetogodi{njice ovog
spektakla. A, evo, jo{ jednog povoda, sada
za tekst u drugoj rubrici: objavljeno je
{esterostruko audio izdanje snimljeno na
Woodstocku, sa 77 pjesama. Naravno, u
~ast svima koji su hodo~astili na tu, trod-
nevnu fe{tu. Ustvari, ~etverodnevnu, jer je
Jimi Hendrix nastupio u kasno prijepodne,
18. augusta 1969. godine.
Woodstock - 40 Years On: Back To
Yasgurs Farm predstavlja i trideset i osam
pjesama koje nikada ranije nisu objavljene.
Ne, nismo u rukama dràli box-set o kojem
pi{emo. Da se ne laèmo... Ali ne{to smo
ve} ~uli, morali smo, a kupi}emo komplet
sastavljen od {est diskova ~im budemo
imali priliku. Sa pjesmama hronolo{ki
poredanim. A da li je Woodstock najve}i
festival? Pa jeste, jer je, kaù, mijenjao svi-
jet, a Live Aid ga je kritikovao. I mijenjao,
dodu{e, ali ipak je ve} spomenuti Jimi
Hendrix tada svirao bez pedala.
Sviraju i pjevaju Richie Havens, John
Morris, Sweetwater, Bert Sommer, Tim
Hardin, Joan Baez, Carlos Santana, Chip
Monck... Ma, ko }e sve nabrojiti. Hajd, zdra-
vo! E, jo{ i Mountain, Country Joe McDonald,
Creedence Clearwater Revival, Janis Joplin,
Sly & The Family Stone, The Who, Jefferson
Airplane, Joe Cocker, Crosby, Stills, Nash &
Young. I... Genijalac Jimi! E, jo{ ne{to:
Muammar Gadaffi te godine je preuzeo vlast u
Libiji, a osnovani su Judas Priest, Black
Sabbath i ZZ Top. (D. Bajramovi})
Jo jednom o Woodstocku
MUZIKA
Woodstock - 40 Years On: Back To Yasgurs Farm
(Razni izvoai), esterostruko izdanje
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Major Lazer: Hold the line (feat. Mr. Lexx
& Santigold)
2. Simian Mobile Disco: Audacity of Huge
3. Toddla T: Manabadman (ft. Serocee)
4. As tall as lions: Circles
5. The Prodigy: Take Me To The Hospital
6. Peaches: Lose you
7. Amanda Blank: Might like you better
8. Radiohead: These are my twisted words
9. Calvin Harris feat. Mary Pearce: Ready
For The Weekend
10. Wild Beasts: Hooting & Howling
ZA GENERACIJE KOJE DOLAZE
Woodstock - 40 Years On: Back To Yasgurs Farm sadrì 77 pjesama
... SAD SE SPOMINJALO
Nastup na Woodstocku bio je tek drugi u
karijeri grupe Crosby, Stills, Nash & Young
Tri godine nakon {to se Edin Dèko
golovima dokazao u Teplicama, ~e{ka
javnost opet s pa`njom prati igre bh.
nogometa{a na Stnadlech stadionu na
kojem igraju Teplice, vode}i tim ~e{kog
prvenstva. Sklri (Staklari) su iznena |uju}i
lideri prvenstva, jo{ uvijek neporaèni
nakon osam kola, iako tokom ljeta nisu
doveli niti jedno zvu~nije poja~anje. Dèko
je 2005. stigao u Teplice, a nakon godinu
dana posudbe u Usti nad Labem, postao je
prva zvijezda kluba i osigurao sebi transfer
u Wolfsburg s kojim je pro{le sezone
postao njema~ki prvak, zabiv{i pritom 26
pogodaka u Bundesligi. Teplice su svoje
evropske ambicije okon~ali porazom od
Hapoela iz Tel Aviva u kvalifikacijama za
Europa ligu, no na put uspjeha vratili su se
u doma}em prvenstvu. Ligu su otvorili
remijem protiv pra{ke Sparte, {to je dosad
jedina utakmica u kojoj nisu dali gol. U
sezoni 2006/07 Dèko je za Teplice posti-
gao trinaest golova u 30 liga{kih utakmica i
preselio u Wolfsburg. Danas ~etvorica
Bosanaca, pod paskom Jirija Pliseka, neka-
da{njeg trenera sarajevskog @eljezni~ara,
igraju u Teplicama. Tamo{njim medijima
najzanimljiviji je Aidin Mahmutovi}, koji
je u osam utakmica postigao tri gola.
Napada~ star 23 godine ponikao je u
zeni~kom êliku, a kao i Dèko, godinu je
dana proveo na posudbi u Usti nad Labem.
Ho}e li mu karijera i dalje i}i Dèkinim
smjerom pokazat }e vrijeme, ali zasad je na
vrlo dobrom putu. Pored Mahmutovi}a, u
klubu su jo{ odbrambeni nogometa{ Samir
Merzi}, jo{ jedan biv{i nogometa{ êlika
Admir Ljevakovi} te mladi Alen
Melunovi}, koji je ponikao u omladinskoj
{koli beogradskog Partizana. Jiri Plisek je
na mjestu trenera zamijenio Petra Radu,
koji je postavljen za selektora reprezentaci-
je ê{ke, a pored bosanskog trojca,
najzna~ajniji su nogometa{i 22-godi{nji
Jakub Mare{, te 36-godi{nji Pavel Verbr,
koji igra svoju sedamnaestu sezonu na
Stnadlech stadionu. (N. Hasi})
Bosanska kolonija u ekoj
SPORT
Edin Deko danas je jedan od najtraenijih nogometaa u
Evropi, a njegov put iz BiH do Wolfsburga vodio je preko
Teplica; danas ga slijede etvorica sunarodnjaka
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Aston Martin
Nakon skoro ~etiri godine od predstavljanja
koncepta u Detroitu, Aston Martin Rapide
je do~ekao svjetsku premijeru. Prve
isporuke kupcima najavljene su za
po~etak naredne godine, dok }e cijene biti
objavljene tek krajem godine. Finalnu
verziju, koja je ostala prili~no vjerna origi-
nalu, prokreta}e ru~no sklapani V12
motor zapremine {est litara. V12
isporu~uje 477 konjskih snaga.
MOTOCIKLI
Yamaha YZ450F
Yamaha nastavlja sa tehnolo{kim inovaci-
jama. Na red je do{la cross ma{ina od
450 ccm, koja je dobila zanimljiva
rje{enja. YZ450F ima motor ~iji je cilindar
nagnut unazad, ne{to {to je do sada bilo
poprili~no neizvodljivo. Glava, sada sa
~etiri ventila, zarotirana je za 180 stepeni
tako da se usisni ventili sada nalaze sa
prednje strane, {to omogu}ava postavlj -
anje usisnika za zrak i same zrak kutije
skroz naprijed stvaraju}i ram-air efekat.
DESIGN
Bugatti
Bugatti je predstavio koncept 16 C Galibier,
prijedlog limuzine sa ~etvero vrata, koja bi
mogla biti ponu|ena kupcima narednih godi-
na. S obzirom na specifi~nu cijenu i usku
ciljnu grupu, predsjednik Bugattija Franz-
Josef Paefgen nagla{ava da je izloèni
koncept samo jedan od nekoliko kandidata
koje razmatra ova kompanija.
AJDIN
MAHMUTOVI]
Prvi strijelac
biv{eg kluba
Edina Dèke
ADMIR
LJEVAKOVI]
Vaàn dio
bosanske trojke
u Teplicama
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: NEDIM HASI]
BH. INFO
Selektori festivala NETA izabrali su
predstavu Drame Narodnog pozori{ta
Sarajevo Mortal kombajn, Pavela Sale, u
reìji Dine Mustafi}a, da predstavlja bh.
scensku umjetnost na tom zna~ajnom
skupu scenskih ostvarenja iz regiona. Ta }e
iznimno uspje{na predstava biti izvedena u
okviru festivalskog programa u Trstu, 3.
oktobra.
Mostar i{~ekuje, barem sude}i po
najavama medija, koncert godine! U subotu
}e u Mostaru, u 20 sati na sceni Hrvatskog
doma Hercega Stjepana Kosa~e, biti
odràn koncert Tri Amigosa, na kojem }e,
zajedno na istoj sceni, nastupiti Arsen
Dedi}, Sanel Mari} Mara i Matija Dedi}.
Argentinski reditelj Lucas Figueroa
dobitnik je specijalne nagrade ìrija za svoj
film Jer ima stvari koje se nikad ne zabo-
ravljaju, koja mu je dodijeljena na 3.
me|unarodnom festivalu dokumentarnog
filma Prvi kadar, koji je zavr{en u Isto~nom
Sarajevu. U takmi~arskom programu ovog
festivala, koj je trajao tri dana, prikazan je
31 film.
Madridski El Teatro de La Abadia
proslavlja ove jeseni petnaest godina
svoga postojanja i u okviru Festivala kojeg
organizira od septembra do decembra na
njegovim daskama predstavit }e se neko-
liko predstava iz [panije i svijeta. Me|u
njima je Helverova no}, sarajevskog
Kamernog teatra 55, koju }e publika u
Madridu, na bosanskom jeziku i sa
Mirjanom Karanovi} u glavnoj roli, mo}i
pogledati izme|u 12. i 26. novembra.
Ruà - skriveni simbol u Bosni i
Hercegovini naziv je izlo`be s potpisom
hortikulturiste i kustosice Zemaljskog
muzeja BiH Berine Be~i}, koja }e biti
otvorena 28. septembra u toj instituciji.
Kako je istaknula autorica izlo`be,
postavka ima za cilj da predstavi
historiju i ljepotu ruè na bh. prostorima
od prahistorije do savremenog doba.
Zbor Camerata Slovenica nastao je
kao muzi~ka sekcija nekada{njeg Dru{tva
Slovenaca, danas Slovenskog kulturnog
dru{tva Cankar. U zboru pjevaju Slovenci
koji ìve u Sarajevu, kao i veliki broj
Sarajlija. I svojim repertoarom ovaj zbor
povezuje kulture Slovenije i BiH. Povodom
15 godina postojanja zbora, sve~ani
koncert odràt }e se u Domu oruànih
snaga BiH.
U petak, 25. septembra u 19 sati,
bi}e otvorena izlo`ba Va{ih fotografija
Barcelone u sarajevskoj galeriji
Roman Petrovi}...
Da i ta je izlo`ba fotografija Urbani
fragmenti/Fragmentos urbanos nastala
u saradnji sa Ambasadom [panije u
BiH i Sarajevskog otvorenog centra.
Fotografije Barcelone nastale su u ljeto
pro{le godine i
od tada traju
pripreme za ovu
izlo`bu. Izlo`ba
prikazuje grad
Barcelonu kroz
razli~ite poglede,
fokusiraju}i se
na nama
najnepoznatije
dijelove grada.
Za{to ste se
odlu~ili ba{ za
Barcelonu, je li
postojao neki
poseban razlog?
Za{to Bar -
celona? Pa ne znam, nije postojao
neki poseban razlog. Osim {to je
Barcelona prelijep grad, ona je mjesto
u kojem se urbana kultura najvi{e
o~ituje, Barcelona je mjesto sa
mno{tvom muzeja, galerija i nekako
mi se ba{ zbog toga u~inila
privla~nom za ovakvu vrstu
fotografija.
DRAEN GRUJI, fotograf, autor izlobe
Urbani fragmenti
Atrakcije i ljepote Barcelone
RADANA KLEPI, izvrna producentica
Festivala animiranog filma Banjaluka 2009
RADANA KLEPI]
Po prvi put moèmo
gledati animirane filmove
Tre}eg rajha van
Njema~ke
RADANA KLEPI]
Po prvi put moèmo
gledati animirane filmove
Tre}eg rajha van
Njema~ke
Umj e t ni ~ ka s e z ona
2009/2010 u Narodnom pozori{tu
Sarajevo zvani~no je po~ela u sri-
jedu, operom La Traviata, Giu -
seppea Verdia. Ovo je jedna od
najuspje{nijih predstava iz pre -
thodne sezone u kojoj Vi imate
glavnu ulogu... Ulogu Violete.
Pa, nadam se da }e tako bilo i
ovaj put. Moram se na{aliti, dan prije
izvedbe morala sam {utjeti cijeli dan,
da sa~uvam glas jer nam je bilo jako
va`no da Traviatu izvedemo {to je
bolje mogu}e. Nadam se da smo u
tome i uspjeli. Trudili smo se, imali
smo divne probe, sve je ura|eno u
savr{enom redu i nadam se da su
ljudi uìvali u na{oj izvedbi ovog
Verdijevog djela.
Prva premijera koja nas
o~ekuje ove sezone trebala bi biti u novembru, a u pitanju je
opera Don Pasquale, Gaetana Donizettija?
Odmah nakon Traviate nastavljamo rad na pripremama za
operu Don Pasquale. Planirano je da ovo Donizettijevo djelo
bude na{a prva ovosezonska premijera, zakazana za novembar.
Radimo uporno i strpljivo i nadamo se da }emo imati dovoljno
novca da operu postavimo i izvedemo na sceni. Mo`da treba
kazati kako }emo Don Pasqualea izvesti na na{em jeziku {to je
zanimljivo i dobro, jer odavno nismo izvodili strane opere u
prepjevu.
AIDA ORBADI-VALKA, sopran opere Narodnog pozorita Sarajevo
Me|unarodni festival animiranog filma Banjaluka 2009
odràt }e se od 22. do 27. oktobra ove godine, u ~etiri bh. grada
- Banjoj Luci, Sarajevu, Bosanskoj Gradi{ci i Mrkonji} Gradu.
Organizator drugog po redu Festivala je Asocijacija za vizuelne
umjetnosti Fenix art iz Banje Luke.
Na ovogodi{nji konkurs festivala pristiglo je 136 filmova iz
22 dràve svijeta. @iri je odabrao 60 filmova, od kojih }e se 38
takmi~iti za glavne nagrade Festivala. Nagrada za najbolji film
festivala u iznosu od tri hiljade eura i u~e{}e u ìriju slijede}eg
Festivala, te nagrada od hiljadu eura za kreativnost i umjetni~ki
izraz, u nov~anom iznosu. Ono {to }e predstavljati ekskluzivu na
ovogodi{njem Festivalu svakako je program od dva bloka animi-
ranih filmova Tre}eg rajha, snimljenih u periodu od 1933. do
1945. godine. To je program koji je do sada rijetko prikazivan
van Njema~ke i specijalno je prire|en za Festival u Banjoj Luci.
Prije svega, moram kazati kako bi te{ko dobili ove animirane
filmove da nam nisu pomogli iz Goethe instituta, kaè Radana
Klepi}, izvr{na producentica festivala. Poznato je da je Adolf
Hitler bio veliki ljubitelj animiranih filmova. âk mu je jednom
prilikom Joseph Goebbels, ministar propagande, za ro|endan
poklonio filmove Walta Disneya o Mickeyju Mouseu. Mi }emo,
po prvi puta van Njema~ke, prikazati animirane filmove koji su
propagandni, jer su, naravno, svi filmovi iz tog doba sluìli toj
svrsi. Selektor programa Ulrich Wegenest izabrao je devet fil-
mova iz tog vremena, a to su: Balet linija i ta~kica, Igra boja,
Snje{ko Bijeli}, Jadni Hansi, Istro{ena melodija, Svadba u koral-
nom moru, Baron Minhauzen, Nevaljac te Bitka za
Migershauzen.
Treba jo{ svakako dodati kako je ove godine posebno zani -
mljiv program dugometra`nih filmova. Prvi je Kvirino Kristijani,
tajna prvih animiranih filmova autora Gabrijela Cukelija. Rije~ je
o prvom dugometra`nom filmu ovog umjetnika, koji govori o
~ovjeku koji je snimio prvi animirani film Apostol, u Buenos
Airesu 1917., te Krava na mjesecu, jedan od najdraìh filmova
osniva~a Zagreb filma i dobitnika Oscara Du{ana Vukoti}a. U
okviru programa festivala bi}e prikazan i njegov film Nesta{ni
robot.
Nadamo se premijeri Don Pasqualea
Hitler je uìvao u crtanim filmovima
Prodana djeca Maroka
Dvadeseti septembar je Me|unarodni dan djeteta,
povod da se podsjetimo kako je ìvot djece {irom svijeta
daleko od idealnog. Kao, primjerice, u Maroku, gdje
mnoge djevoj~ice rade u bogatim porodicama. @ive kao
robovi, a ~esto su i `rtve seksualnog nasilja. Bilo joj je
nekih osam ili devet godina, ona vi{e ni sama to~no ne
zna. Kako kaè, njezin ju je otac tada iznajmio stranim
ljudima u velikom gradu. Hurija je danas tinejdèrka,
mr{ava djevoj~ica s drhtavim rukama i umornim, praznim
pogledom stare ène. Njezina je porodica siroma{na.
Kada se Hurija prisje}a svog djetinjstva, sagne glavu i
pla~e. Znatan dio svog kratkog ìvota provela je u boga-
tim ku}ama kao petite bonne, odnosno ku}na
pomo}nica. Ona je radila za, prera~unato, manje od 20
eura mjese~no. A ~esto ni to nije dobila. Sav taj novac
potom je morala dati roditeljima koji su ìvjeli na selu.
Radila sam u brojnim porodicama. Ponekad sam
morala spavati u kuhinji, a jesti sam smjela samo
ono {to su drugi ostavili na tanjuru, pri~a Hurija. Rad
je jedino ~ega se sje}a. Kuhanje, ~i{}enje, pranje.
Ponekad su mu{ki ~lanovi porodice od nje zahtijevali i
druge usluge. No, ona o tome ne èli govoriti. Najgore joj
je bilo za vrijeme ramazana. Tada nije bilo ni trenutka
odmora. Pogotovo na 27. no}, kada se u Maroku okuplja
~itava porodica, moli se, jede i pije, igra se s djecom, svi
sve~ano obu~eni i dotjerani. Zbog brojnih gostiju
djevoj~ice koje rade u ku}ama tih dana doslovce padaju
s nogu. I dok se prosjake u to doba posebno velikodu{no
dariva, istovremeno se djevoj~ice drè kao robovi.
Studije marokanske organizacije za dje~ja prava Bayti i
me|unarodne organizacije za ljudska prava Human
Rights Watch su pokazale da samo u Casablanci u
doma}instvima te{ko radi 22 hiljade djevoj~ica. Od njih
je 14 hiljada mla|e od 14 godina. U cijelom Maroku
danas ima skoro 70 hiljada petites bonnes. Osim {to
naporno rade, djevoj~ice su ~esto i `rtve nasilja. No, to
je jo{ uvijek tabu tema. âk i onda kada se dogodi slu~aj
poput ovog najnovijeg, kada je od zlostavljanja u ku}i
jednog suca umrla jedna 11-godi{nja djevoj~ica. Sve je
vi{e i djece koja dolaze iz afri~kih zemalja ju`no od
Sahare. Njihova je situacija ~esto jo{ teà, budu}i da se
u Maroku nalaze ilegalno. Istina, Maroko ima zakon koji
zabranjuje rad djeci mla|oj od 15 godina, no njegovu
provedbu nitko ne kontrolira. I to 20 godina nakon {to su
Ujedinjeni narodi potpisali Me|unarodnu konvenciju o
pravima djeteta. Maroko iz 21. stolje}a, koji se vrlo rado
predstavlja kao moderna zemlja, po tom je pitanju jo{ na
razini srednjeg vijeka, kaè Amina Lmalih iz organizaci-
je Bayti i pri~a: Svim porodicama koje kod ku}e
imaju petite bonne kaèm: Zamislite da je to va{e
dijete. Mala djevoj~ica koja te{ko radi 24 sata
dnevno, usamljena, bez ikakvih prava. Hurija je dobi-
la novu {ansu. Ona je spa{ena iz brutalne porodice u
koju je bila prodana. Sada èli sve zaboraviti i uskoro
krenuti u {kolu. I mo`da idu}e godine doìvjeti jedan
ljep{i ramazan.
P U T O K O S V I J E T A
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: REUTERS
Majstor je taj Bruce Springsteen.
Proslavio je 23. septembra 60. ro|endan,
obiljeìo je dvadeset i pet godina od promo-
cije albuma Born in the U.S.A., kao i dvade-
set godina od kada je ova plo~a progla{ena
{estom od stotinu najboljih albuma koji su
objavljeni osamdesetih godina. A prije {est
godina magazin Rolling Stone dodijelio mu
je 85. mjesto u izboru 500 najve}ih albuma
svih vremena.
Ro|en je Bruce 1949. u ameri~koj
saveznoj dràvi New Jersey. Kada je imao
trinaest godina, kupio je prvu gitaru, za {to
mu je bilo potrebno nabaviti osamnaest
dolara.
Prvijenac - Greetings from Asbury Park,
N.J. objavio je 1973. godine. Born in the
U.S.A. sedmi je studijski album u njegovoj
karijeri. Plo~a je 7. jula 1984. bila broj jedan
na Billboardovoj Top 200 listi i na tom mjes-
tu se zadràla do 4. augusta. The Village
Voice proglasio je Born in the U.S.A. albu-
mom godine. Prodata je ova plo~a u pet-
naest miliona primjeraka. âk sedam singlo-
va bilo je mjesecima u top 10 na najva`nijim
listama u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama.
CBS Records otvorio je 1984. tvornicu CD-a
u Terre Hauteu u Indiani, a Born in the
U.S.A. postao je prvi CD proizveden u SAD-u
za komercijalnu prodaju.
Ima i nadimak: The Boss, a prika~ili su
mu ga {ezdesetih godina. Pravo mu je ime
Bruce Frederick Joseph Springsteen.
Vrhunski je muzi~ar. To znate. A mo`da ne
znate da je biv{i predsjednik SAD-a Ronald
Reagan izjavio da }e u svojoj politici slijediti
ono {to je Bruce napisao na albumu Born in
the U.S.A. A kritikovao je The Boss tada {ta
je stigao... No, glumac ga nije shvatio.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
Bruce, veliki gazda
ODLI^NA PLOÂ I
IZVRSNA KARIJERA
Bruce Springsteen
album Born in the U.S.A.
objavio je prije dvadeset i
pet godina
K
akva je ovo ovolika kuknjava {to nam Evropa ne
ukine vize? A {to da nam ukida, da se skitamo po svi-
jetu? Ko to ima para da putuje preko granice i da se
smuca po bjelosvjetskim destinacijama? Jer ove {to imaju
para ja bih sve njih prvo provukao kroz zatvorske odaje,
zato {to su lovu dobili na guzove. Kaù mi da ima puno
ljudi koji imaju svoju djecu i ro|ake koji ìve u inos-
transtvu, pa treba da ih posje}uju. Prvo {to da ti na{i ljudi
idu kod tog svog roda da im se natovare na kosti? Pa ti na{i
{to ìve u inozemstvu i utekli su od svog roda, jer da im je
stalo do rodbine, ne bi ih prepu{tali na milost i nemilost
na{im politi~arima.
Obilazio sam na{a sela i one {to okopavaju kukuruz
pitao jesu li za ukidanje viza. Svi do jednoga ne znaju ni
{ta je to, njima je va`no kome }e prodati krompir, ho}e li
mu iko kupiti mlijeko. Ne kaèm, ima seljaka koji bi tre-
balo da idu preko granice, kao {to je ljakse od Gornjeg
Vakufa Dèmaludin Lati}. Valjalo bi da ode u Evropu, pa
da u Vatikanu propagira islam. A u Evropskoj uniji Lati} bi
mogao da odrì predavanje o svojoj muslimanskoj bra}i u
Sudanu, koji bi~uju ène ako obuku pantalone. Dosadila
mi njegova pri~a ovdje, neka ode malo u promid`bu isla-
ma u Evropu.
O
sim Lati}a i njemu sli~nih, bez viza krasan ìvot ìve
na{i politi~ari , kad im god padne na pamet odu u
{oping preko granice donose}i darove za svoje
supruge i ljubavnice. Ima i onih politi~ara, kao {to su iz
Republike Srpske, koji vani propagiraju propast Bosne i
Hercegovine, kao {to Nikola [piri} to svesrdno radi. Sve
su njima granice Evrope otvorene, a {ta tamo da rade na{i
nau~nici i akademici?
Pitao sam demobilisane borce i ratne vojne invalide
treba li ukinuti vize. Svi do jednoga su mi rekli da njima
vize ne smetaju, ne misle oni nigdje bjeàti, ina~e ne bi
ratovali za ovu zemlju. Samo bi mo`da trebalo udariti
duple vize Nedàdu Brankovi}u, Zahidu Crnki}u i Mustafi
Mujezinovi}u, kako ne bi strugnuli vani, jer se biv{i borci
pripremaju da ih izdegene~e.
Sli~na je situacija i s penzionerima. Proveo sam anke-
tu na trgu gdje igraju {aha. Kazuju mi da oni ne misle i}i
vani, pa prema tome vize im ne smetaju. Dobro su se
raspitali i saznali da je umiranje u inozemstvu skuplje
nego kod nas. Ovdje se moè jeftino za male pare umrijeti.
Ve} je sasvim druga~ija situacija kod omladine. Oni svi
uglas vi~u kaka treba ukinuti vize, jer ho}e da se skitaju po
svijetu. Ba{ zato vize treba zadràti, jer neka omladina
uzme knjigu u ruke, a ne da negdje daleko broji dane. To
se posebno odnosi na one mlade u emisiji OBN-a, gdje
djecu mu{tra nekakav Emerik, sprema posebno djevojke
za manekene i da na zapadu u~e zanat. Od tog zanata nika-
da se ne mogu isplesti ~arape niti skuhati ru~ak.
ûjem da i mladi {to upra`njavaju sport muku mu~e s
vizama. Ma gdje u nas valja sport i sportisti, jer {to je valj -
alo davno je razgulilo. Bolje je tim sportistima da se
okrenu proizvodnji zdrave hrane nego gajenju pokvarenog
duha u zdravom tijelu.
Ne znam ni {to }e na{im umjetnicima odlazak u
Evropu? Dovoljno je {to za sve njih ima veze u svim
mogu}im ambasadama Haris Pa{ovi}, on }e sve dobro
predstaviti. Umije on sa svakim, a posebno je dobar sa
Dnevnim avazomFahrudina Radon~i}a, pa da se zna ko je
ovdje glavni od umjetnika.
V
a`no je da vize nisu uvedene za strance koji nam
dolaze. Tako imamo priliku da nau~imo kako treba
ìvjeti, kako treba forsirati mala i velika preduze}a, a
nikako velika, jer mogu slu~ajno biti konkurencija nekoj
inostranoj firmi. Od stranaca }emo se nau~iti kako treba biti
tolerantan prema nacionalistima, {ovinistima i fa{istima. A i
kredite od stranaca moèmo slobodno uzimati koliko nam je
volja, a kamate }e vra}ati oni {to su ostali u zemlji, zato
treba na{im ljudima zabraniti odlazak u {iroke predjele.
Zamislite {ta bi se desilo kada bi oni {to prevr}u po
kontejnerima dobili mogu}nost da lagodno odu u druge
zemlje! Ne bi na{i politi~ari mogli u Evropskoj uniji
kukati kako smo mi siroma{an narod, ta nam udijelite koju
paru. Onda do|u ti Evropljani i vide kako zaista pred crk-
vama i dàmijama nema niko da drì ispruènu ruku, a
skupe limuzine samo {ibaju po cestama. Odmah bi na{u
zemlju proglasili naprednom. Zato je mnogo bolje ne dati
sirotanima vizu u ruku, mogli bismo ostati bez argumenta
kako smo ratom popaljena zemlja.
Sve u svemu, vize nipo{to ne treba ukidati. Ovako je
najbolje: onaj kome je nu`da neka ide van, slobodno moè
da tutnji, a sirotinja koja je vazda u nu`di neka sere u svo-
joj ba{~i. Nek se zna ko je gornji, a ko donji. Nemoj mi
jednakosti kao u socijalizmu!
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
Ne znam ni to e naim umjetnicima odlazak u Evropu? Dovoljno je
to za sve njih ima veze u svim moguim ambasadama Haris
Paovi, on e sve dobro predstaviti. Umije on sa svakim, a posebno
je dobar sa Dnevnim avazom Fahrudina Radonia, pa da se zna
ko je ovdje glavni od umjetnika
BEZVEZNI BEZVIZNI RE@IM
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Leo Plo~kini} - Uredni{tvu
Nije istina da nas
financira bilo koja
institucija ili bilo tko
iz RS-a
(Sve nevladine organizacije
predsjednika vlade, SB, br. 670)
Najodlu~nije demantiram bilo kakvu
povezanost s bilo kojim politi~kim krugovima,
strankama ili politi~arima, a naro~ito s
predsjednikom RS-a Miloradom Do -
dikom. Od samog osnutka organizacije u
2005. godini Nevladina organizacija
Croatia Libertas ima potpuno iste sta -
vove, a to je osigurati jednakost za sva tri
naroda, pa tako i za hrvatski narod u BiH,
{to u prijevodu zna~i kako i Hrvati moraju
imati svoj entitet. Nikada nisam pozivao
na boj niti sam vrije|ao bilo koga (iako
su mene Bo{njaci vrije|ali bezbroj puta
na nacionalnoj osnovi), kako to Va{a nov-
inarka govori kao i o drugim stvarima o
meni osobno. Na{ donator je hrvatski
narod i vrlo malim dijelom iz dràvnog
budèta FBiH. Ne postoji nikakav, niti naj-
manji dokaz niti argument da nas finan-
cira bilo koja institucija ili bilo tko iz RS-a
niti je to istina, a ni ~injenica. Zna~i u
borbi za bo{nja~ki narod ne biraju se ni
sredstva ni metode, pa se protiv naro-
dnog neprijatelja mora upotrijebiti sve:
laì i konstrukcije, etiketiranje i obmanji-
vanje javnosti. Rije~ je o zlonamj ernoj
kleveti, laì i propagandi bo{nja~kih
medija iz Sarajeva koji poku{avaju da
javnosti prikaù kako je na djelu nekakva
op}a zavjera svih u BiH i ostatka svijeta
protiv Bo{njaka upravo kao {to su to
tvrdili Srbi i beogradski mediji uo~i raspa-
da biv{e SFRJ, {to je vrlo indikativno.
Traìt }u da sudski dokaète Va{e tvrdnje
jer nije rije~ o vrijednosnim stavovima ve}
o klasi~nom kaznenom djelu klevete.
To~no je, a to sami provjerite, kako su
Sarajevo, Tuzla, Zenica i Biha} etni~ki
o~i{}eni od Hrvata prema svim statistika-
ma hrvatskih i katoli~kih institucija. Oso -
bno sam uvijek smatrao kako su pravi
problem daytonske BiH: pretvaranje FBiH
u ekskluzivni entitet samo Bo {njaka, pre-
glasavanje Hrvata na svim razinama od
op}inske do Predsjedni{tva tj dràvne,
hara~enje hrvatskih poreznih obveznika
kako bi im se uvezao sta` u propalim
bo{nja~kim fabrikama i rudnicima bez
dna, oduzimanje prava na obrazovanje,
neodobravanje ispovijedi vjere, svo|enje
Hrvata na status nacionalne manjine i tek
pukog ukrasa nakaradne nam zaje -
dni~ke dràve. Ako nam u rje{avanju
ovih problema moè pomo}i Dodik,
Republika Srpska, Sjedinjene Dràve,
Izrael, Njema~ka, [panjolska - ne vidim
razloga za{to odbiti prijateljsku ruku
suradnje u rje{avanju hrvatskoga pitanja
u BiH. To naravno ne odgovara Bo{njaci-
ma koji bi slatko zabranili NVO Croatia
Libertas koja se medijski eksponira i gov-
ori istinu, ali to je istina i politika koju
Bo{njaci ne èle ~uti i suo~iti se s njom,
a upravo su Bo{njaci svojim lo{im
pona{anjem i lo{im odnosom prema
druga dva naroda sami sebe doveli u
situaciju kada su se zavadili sa: RS-om,
Herceg-Bosnom, Srbijom, Hrva tskom,
EU-om, Amerikom i na kraju svega su
se uspjeli zavaditi me|usobno. Pa tko je
Vama kriv {to ste se zavadili sa svima i
{to nitko ne}e da se igra s Vama? Ako
je odgovor kako je kriva ~vrsta politika
hrvatske nevladine organizacije, onda ste
politi~ki i medijski nezreli za dru{tvo i vri-
jeme. Mi ne idemo nikuda i nikada nas
ne}ete onemogu}iti da se politi~ki, medi-
jski i na druge na~ine organiziramo i
ne}ete uspjeti ugu{iti slobodu govora jer
mi ne idemo nikuda, a govorit }emo s
nevladinom organizacijom ili bez nje. A
ukoliko bude potrebno, odnosno ako
Hrvati ne dobiju ista prava kroz dolaze}e
ustavne promjene i entitet kao konstitu-
tivnu za{titu ne vidim razloga da se u
miru i razdruìmo jer nam o~ito ne ide
zajedno. I vrlo va`no, preko pola miliona
Hrvata u BiH - podràva na{e stavove za
istim pravima i hrvatskim entitetom iako
hrvatski politi~ari ne èle to javno priz-
nati. Smognite snage i prihvatite tu
~injenicu prije nego shvatite da ste ostali
sami u mraku iluzije koja se zove dayton-
ska BiH, a nikako funkcionalna i financijs-
ki stabilna BiH {to je na{ cilj s ustrojem
od tri entiteta ili ~etiri entiteta i mirnom
Bosnom.
Leo Plo~kini}
predsjednik NVO Croatia Libertas
REAGIRANJA
Septembar p.p.
8 dana - 7 p.p.
390 KM
www.hotelbonaca.net
Ma k a r s k a
Moè se koristiti
odmor na manje dana
samo nazovite
00385 21 61 55 74
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 -
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 160 EUR
Polugodi{nja: 80 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

Slobodna Bosna 671

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 671

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DODIK I ME\UNARODNA ZAJEDNICA: KAKO I ZA[TO SU SE RAZI[LI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

ciona {ema Elekroprijenosa BiH, odnosno

SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009. 15

~elu s Miloradom Dodikom, taj se scenarij

@elim naglasiti da }emo striktno provoditi

oporbu, {to naravno ne zna~i da su diplo-

SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009. 21

upozoravaju}i kako su predlo`enim uredba-

SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009. 35

PRIJETNJE SMS PORUKAMA

fizi~kih, odnosno verbalnih obra~una Rami -

24.9.2009. I SLOBODNA BOSNA 47

tavlja: Kada sam do{ao, ljudi iz kluba su

USPJESI IRE BLAEVIA:

potpuno izgubljen i da jo{ uvijek imam bor-

Donijeli smo klavir i maske. Nisam i{la sa

poku{avam da u~i ni m ne{t o dr ugo

You might also like