Ri Riard Nikson je bio predsjednik SAD od 1969. do ard Nikson je bio predsjednik SAD od 1969.

do
1974. kada je podnio ostavku. 1974. kada je podnio ostavku.

S obzirom na dogaaje u !ijetnamu" Nikson je uvidio S obzirom na dogaaje u !ijetnamu" Nikson je uvidio
da je krajnje vrijeme za ponovnu pro#jenu amerike da je krajnje vrijeme za ponovnu pro#jenu amerike
u$oge u svijetu. u$oge u svijetu.

%ukotine u komunistikom b$oku" posebno nakon %ukotine u komunistikom b$oku" posebno nakon
raz$aza SSSR&a i NR 'ine" otvori$e su prostor za ve(u raz$aza SSSR&a i NR 'ine" otvori$e su prostor za ve(u
)$eksibi$nost amerike dip$omatije. )$eksibi$nost amerike dip$omatije.

Nikson je bio uvjeren da" ako ve$ike si$e" uk$juuju(i Nikson je bio uvjeren da" ako ve$ike si$e" uk$juuju(i
SAD" vode po$itiku teme$jenu na v$astitim interesima" na SAD" vode po$itiku teme$jenu na v$astitim interesima" na
ra#iona$an i dos$jedan nain" taj (e sukob ra#iona$an i dos$jedan nain" taj (e sukob
suprotstav$jeni* interesa na kraju rezu$tirati po$itikom suprotstav$jeni* interesa na kraju rezu$tirati po$itikom
ravnote+om. ravnote+om.

, ,-vjeren sam da (e svijet biti sigurniji i bo$ji uz postojanje jaki*" -vjeren sam da (e svijet biti sigurniji i bo$ji uz postojanje jaki*"
zdravi*" zema$ja. Sjedinjeni* Dr+ava" Sovjetskog Saveza" 'ine" zdravi*" zema$ja. Sjedinjeni* Dr+ava" Sovjetskog Saveza" 'ine"
/apana" koje su u ravnote+i" a ne u sukobu.0 /apana" koje su u ravnote+i" a ne u sukobu.0

Nikson je odabrao strategiju dvostrukog pristupa. pozivanje na Nikson je odabrao strategiju dvostrukog pristupa. pozivanje na
vi$sonijansku retoriku" kojom (e objasniti v$astito vienje strate1ki* vi$sonijansku retoriku" kojom (e objasniti v$astito vienje strate1ki*
#i$jeva zem$je" uz istovremeno teme$jenje po$itike na na#iona$nom #i$jeva zem$je" uz istovremeno teme$jenje po$itike na na#iona$nom
interesu" kojom (e podr+ati svoju taktiku. interesu" kojom (e podr+ati svoju taktiku.

SAD (e i da$je imati k$junu u$ogu u odr+avanju meunarodne SAD (e i da$je imati k$junu u$ogu u odr+avanju meunarodne
stabi$nosti" a$i se ne(e upu1tati u interven#ije poput vijetnamske. stabi$nosti" a$i se ne(e upu1tati u interven#ije poput vijetnamske.
2pstanak ovjeanstva (e zavisiti o odnosu dvije supersi$e" a mir 2pstanak ovjeanstva (e zavisiti o odnosu dvije supersi$e" a mir
u svijetu o tome *o(e $i Amerika znati o#ijeniti kad je njena u svijetu o tome *o(e $i Amerika znati o#ijeniti kad je njena
prisutnost neop*odna. prisutnost neop*odna.

3okom posjete ostrvu 4uam na %a#i)iku Nikson je objavio 3okom posjete ostrvu 4uam na %a#i)iku Nikson je objavio
,guamsku doktrinu0 u kojoj je nag$a1eno da (e Amerika sudje$ovati ,guamsku doktrinu0 u kojoj je nag$a1eno da (e Amerika sudje$ovati
u odbrani i razvoju saveznika" a$i da ne mo+e na sebe preuzimati u odbrani i razvoju saveznika" a$i da ne mo+e na sebe preuzimati
teret odbrane svi* s$obodni* zema$ja svijeta. - narednim teret odbrane svi* s$obodni* zema$ja svijeta. - narednim
govorima" Nikson (e zaokru+iti ono 1to je nazvao Niksonova govorima" Nikson (e zaokru+iti ono 1to je nazvao Niksonova
doktrina 5 umjerena po$itika izmeu prekomjernog anga+ovanja i doktrina 5 umjerena po$itika izmeu prekomjernog anga+ovanja i
odri#anja od bi$o kakvog anga+mana. odri#anja od bi$o kakvog anga+mana.

SAD (e se dr+ati potpisani* sporazuma SAD (e se dr+ati potpisani* sporazuma

SAD (e pru+iti za1titu ako neka nuk$earna si$a zaprijeti ,s$obodi SAD (e pru+iti za1titu ako neka nuk$earna si$a zaprijeti ,s$obodi
na1i* saveznika i$i na#iji iji opstanak smatramo k$junim za na1i* saveznika i$i na#iji iji opstanak smatramo k$junim za
ameriku bezbjednost0 ameriku bezbjednost0

- s$uajevima nenuk$earne agresije SAD (e se ,pobrinuti da - s$uajevima nenuk$earne agresije SAD (e se ,pobrinuti da
na#ija iji je opstanak direktno ugro+en preuzme g$avnu na#ija iji je opstanak direktno ugro+en preuzme g$avnu
odgovornost za $judstvo potrebno za odbranu zem$je0 odgovornost za $judstvo potrebno za odbranu zem$je0

,
,
Na1e komunistike suparnike smatra(emo
Na1e komunistike suparnike smatra(emo
prije svega na#ijama koje s$ijede svoje
prije svega na#ijama koje s$ijede svoje
na#iona$ne interese prema nji*ovoj de)ini#iji"
na#iona$ne interese prema nji*ovoj de)ini#iji"
upravo kao 1to i mi s$ijedimo svoje v$astite
upravo kao 1to i mi s$ijedimo svoje v$astite
interese. Nji*ovu po$itiku (emo pro#jenjivati na
interese. Nji*ovu po$itiku (emo pro#jenjivati na
teme$ju nji*ovi* dje$a" te oekujemo da i oni
teme$ju nji*ovi* dje$a" te oekujemo da i oni
na1u po$itiku pro#jenjuju po na1im dje$ima. Do
na1u po$itiku pro#jenjuju po na1im dje$ima. Do
spe#i)ini* sporazuma i strukture mirnog
spe#i)ini* sporazuma i strukture mirnog
ureenja koje (e ti sporazumi izgraivati" do(i
ureenja koje (e ti sporazumi izgraivati" do(i
(emo rea$istinom nagodbom o sukob$jenim
(emo rea$istinom nagodbom o sukob$jenim
interesima.0
interesima.0

Nikson je svoju po$itiku teme$jio na uvjerenju da (e pro#es pregovora i Nikson je svoju po$itiku teme$jio na uvjerenju da (e pro#es pregovora i
dugo razdob$je miro$jubive saradnje ubrzati trans)orma#iju sovjetskog dugo razdob$je miro$jubive saradnje ubrzati trans)orma#iju sovjetskog
sistema i ujedno ojaati demokratske zem$je. sistema i ujedno ojaati demokratske zem$je.

Ameri#i je bio potreban preda* da se izvue iz !ijetnama i )ormu$i1e Ameri#i je bio potreban preda* da se izvue iz !ijetnama i )ormu$i1e
po$itiku za postvijetnamsku eru. 6 Sovjetski Savez je imao interes da doe po$itiku za postvijetnamsku eru. 6 Sovjetski Savez je imao interes da doe
do popu1tanja tenzija" posebno kad se uzme u obzir nagomi$avanje do popu1tanja tenzija" posebno kad se uzme u obzir nagomi$avanje
vojske na grani#i sa 'inom koje je ukaziva$o na opasnost voenja rata na vojske na grani#i sa 'inom koje je ukaziva$o na opasnost voenja rata na
dva )ronta uda$jena *i$jadama ki$ometara. dva )ronta uda$jena *i$jadama ki$ometara.

Nikson je te+io pristupu prema Sovjetima koji ne bi znaio ni tota$nu Nikson je te+io pristupu prema Sovjetima koji ne bi znaio ni tota$nu
kon)ronta#iju" niti bi bio potpuno pomir$jiv. 7i$j je bio de)inisati podruja na kon)ronta#iju" niti bi bio potpuno pomir$jiv. 7i$j je bio de)inisati podruja na
kojima je saradnja mogu(a" pa se koristiti tom saradnjom kao po$ugom kojima je saradnja mogu(a" pa se koristiti tom saradnjom kao po$ugom
kojom (e se modi)ikovati sovjetsko pona1anje na podrujima na kojima su kojom (e se modi)ikovati sovjetsko pona1anje na podrujima na kojima su
bi$i potpuno suprotstav$jeni. bi$i potpuno suprotstav$jeni. -pravo je ovo Niksonova administra#ija -pravo je ovo Niksonova administra#ija
podrazumijeva$a pod pojmom detanta. podrazumijeva$a pod pojmom detanta.

Sovjetski Savez vi1e nije mogao raunati na sta$no neprijate$jstvo SAD i NR 'ine" Sovjetski Savez vi1e nije mogao raunati na sta$no neprijate$jstvo SAD i NR 'ine"
ime se otvara$a mogu(nost da se sovjetska nepopust$jivost i beskompromisnost u ime se otvara$a mogu(nost da se sovjetska nepopust$jivost i beskompromisnost u
odnosima sa SAD ub$a+e. 8ato je prioritetna strategija Niksonove administra#ije odnosima sa SAD ub$a+e. 8ato je prioritetna strategija Niksonove administra#ije
bi$o pobo$j1anje odnosa izmeu SAD i 'ine. bi$o pobo$j1anje odnosa izmeu SAD i 'ine.

Nakon 1949. prekinuti su odnosi !a1ingtona i %ekinga" a ne)orma$ni dip$omatski Nakon 1949. prekinuti su odnosi !a1ingtona i %ekinga" a ne)orma$ni dip$omatski
kana$ preko ambasadora u !ar1avi prekinut je tokom 'u$turne revo$u#ije. kana$ preko ambasadora u !ar1avi prekinut je tokom 'u$turne revo$u#ije.

Nove mogu(nosti razvoja odnosa sa 'inom nakon kinesko&sovjetskog raskida prvi Nove mogu(nosti razvoja odnosa sa 'inom nakon kinesko&sovjetskog raskida prvi
su uoi$i Adenauer i De 4o$. su uoi$i Adenauer i De 4o$.

Nikson. ,-vjeren sam da ne smijemo ekati promjene" ve( i sami dovesti do Nikson. ,-vjeren sam da ne smijemo ekati promjene" ve( i sami dovesti do
promjena.0 promjena.0

Nakon in#identa na rije#i -suri 1969. godine" Nikson donosi od$uku da #i$j amerike Nakon in#identa na rije#i -suri 1969. godine" Nikson donosi od$uku da #i$j amerike
dip$omatije bude poetak dija$oga izmeu SAD i NR 'ine. %rioritet razgovora dip$omatije bude poetak dija$oga izmeu SAD i NR 'ine. %rioritet razgovora
postaje de)inisanje opsega odnosa u troug$u 'ine" SSSR&a i Sjedinjeni* Dr+ava. postaje de)inisanje opsega odnosa u troug$u 'ine" SSSR&a i Sjedinjeni* Dr+ava.

Nikson 1a$je poruku Sovjetskom Savezu da SAD ne(e ostati ravnodu1ne ako Nikson 1a$je poruku Sovjetskom Savezu da SAD ne(e ostati ravnodu1ne ako
Sovjeti napadnu 'inu. Sovjeti napadnu 'inu.

De#embra 1969. ponovo poinju kontakti u !ar1avi" a ubrzani kontakti i razmjene De#embra 1969. ponovo poinju kontakti u !ar1avi" a ubrzani kontakti i razmjene
mi1$jenja ku$miniraju 'isind+erovim tajnim putem u %eking ju$a 1971. mi1$jenja ku$miniraju 'isind+erovim tajnim putem u %eking ju$a 1971.

'onano" )ebruara 1979. (e Nikson posjetiti 'inu i potpisati sa :u ;n 'onano" )ebruara 1979. (e Nikson posjetiti 'inu i potpisati sa :u ;n
<ajem =angajski kominike koji je potvrdio da. <ajem =angajski kominike koji je potvrdio da.

je napredak u #i$ju norma$iza#ije odnosa u interesu je napredak u #i$ju norma$iza#ije odnosa u interesu obje obje zem zem$je $je

obje zem$je izra+avaju spremnost da smanje mogu(nost izbijanja obje zem$je izra+avaju spremnost da smanje mogu(nost izbijanja
meunarodnog vojnog sukoba meunarodnog vojnog sukoba

nijedna zem$ja ne te+i *egemoniji u azijsko&pa#i)ikom podruju i obje nijedna zem$ja ne te+i *egemoniji u azijsko&pa#i)ikom podruju i obje
zem$je (e se suprotstaviti poku1aju bi$o koje zem$je da ostvari *egemoniju zem$je (e se suprotstaviti poku1aju bi$o koje zem$je da ostvari *egemoniju
na tom podruju na tom podruju

nijedna strana nije spremna pri*vatiti sporazume i$i dogovore koji su nijedna strana nije spremna pri*vatiti sporazume i$i dogovore koji su
upereni protiv tre(i* zema$ja. upereni protiv tre(i* zema$ja.

4odinu kasnije" SAD i 'ine (e se dogovoriti da (e se 4odinu kasnije" SAD i 'ine (e se dogovoriti da (e se oduprijeti oduprijeti
zajednikim snagama zajednikim snagama poku1aju domina#ije bi$o koje zem$je na poku1aju domina#ije bi$o koje zem$je na svijetu svijetu. .

Nikson je uspio da promijeni odnos snaga u razdob$ju kada je Sovjetski Nikson je uspio da promijeni odnos snaga u razdob$ju kada je Sovjetski
Savez bio pun samopouzdanja a Amerika sa nesigurno1(u preispitiva$a Savez bio pun samopouzdanja a Amerika sa nesigurno1(u preispitiva$a
svoje v$astite poteze. svoje v$astite poteze.

6ako su mnogi strunja#i upozorava$i da bi pobo$j1anje odnosa sa 6ako su mnogi strunja#i upozorava$i da bi pobo$j1anje odnosa sa
'inom mog$o rezu$tirati za*$aenjem odnosa SSSR&a i SAD" 'inom mog$o rezu$tirati za*$aenjem odnosa SSSR&a i SAD"
desi$o se upravo suprotno. desi$o se upravo suprotno.

%ut su detantu utr$i i De 4o$ova po$itika" kao i 2stpo$itik !i$ija %ut su detantu utr$i i De 4o$ova po$itika" kao i 2stpo$itik !i$ija
>ranta i odba#ivanje ?a$1tajnove doktrine. >on je priznao grani#u >ranta i odba#ivanje ?a$1tajnove doktrine. >on je priznao grani#u
2dra&Nisa sa %o$jskom. 2dra&Nisa sa %o$jskom.

SAD su bi$e naroito usmjerene na smanjenje sovjetskog uti#aja SAD su bi$e naroito usmjerene na smanjenje sovjetskog uti#aja
na >$iskom istoku" i ta je po$itika dava$a rezu$tate" budu(i da od na >$iskom istoku" i ta je po$itika dava$a rezu$tate" budu(i da od
1979. poinje uda$javanje ;gipta od Sovjeta. 1979. poinje uda$javanje ;gipta od Sovjeta.

!ode(i triangu$arnu po$itiku" Nikson je nai$azio na otpore s$ine !ode(i triangu$arnu po$itiku" Nikson je nai$azio na otpore s$ine
onima sa kojima su se susreta$i !i$son i @.D. Ruzve$t. onima sa kojima su se susreta$i !i$son i @.D. Ruzve$t.

<ibera$i su kritikova$i zasnovanost njegove po$itike na ravnote+i <ibera$i su kritikova$i zasnovanost njegove po$itike na ravnote+i
snaga i na#iona$nom interesu. 'onzervativ#i su Niksonov tretman snaga i na#iona$nom interesu. 'onzervativ#i su Niksonov tretman
Sovjetskog Saveza smatra$i neprimjerenim iz nji*ove ideo$o1ke Sovjetskog Saveza smatra$i neprimjerenim iz nji*ove ideo$o1ke
vizure. vizure.

<jeta 197A. Nikson zapoinje komunika#iju sa sovjetskim premijerom <jeta 197A. Nikson zapoinje komunika#iju sa sovjetskim premijerom
'osiginom koja (e postati teme$j Sporazuma o ogranienju te1kog 'osiginom koja (e postati teme$j Sporazuma o ogranienju te1kog
naoru+anja BSA<3C koji je potpisan 1979. godine. Sve do tada Sovjeti su naoru+anja BSA<3C koji je potpisan 1979. godine. Sve do tada Sovjeti su
tra+i$i pregovore o kontro$i odbrambenog oru+ja" u kojem su Amerikan#i tra+i$i pregovore o kontro$i odbrambenog oru+ja" u kojem su Amerikan#i
bi$i superiorni" a ne i o)anzivnog" u kojem je SSSR da$eko prednjaio. bi$i superiorni" a ne i o)anzivnog" u kojem je SSSR da$eko prednjaio.

2dnosi sa SSSR&om odvija$i su se naroito preko ,ba#k #*anne$a0" kroz 2dnosi sa SSSR&om odvija$i su se naroito preko ,ba#k #*anne$a0" kroz
kontakte >ije$e ku(e i sovjetskog ambasadora Anato$ija Dobrinjina. kontakte >ije$e ku(e i sovjetskog ambasadora Anato$ija Dobrinjina.

'ao rezu$tat duboke sovjetske nesigurnosti i te+nje za priznanjem 'ao rezu$tat duboke sovjetske nesigurnosti i te+nje za priznanjem
$egitimiteta odr+ana je 'on)eren#ija o evropskoj bezbjednosti i saradnji u $egitimiteta odr+ana je 'on)eren#ija o evropskoj bezbjednosti i saradnji u
?e$sinkiju 197D. godine koja j ?e$sinkiju 197D. godine koja je e predstav$ja$a krunu detanta. 'ratkorono" predstav$ja$a krunu detanta. 'ratkorono"
izg$eda$a je kao priznanje statusa Euo u ;vropi i davanje $egitimiteta izg$eda$a je kao priznanje statusa Euo u ;vropi i davanje $egitimiteta
Sovjetima. No" dugorono" 'on)eren#ija je da$a SAD&u pravo g$asa i o Sovjetima. No" dugorono" 'on)eren#ija je da$a SAD&u pravo g$asa i o
6stonoj ;vropi" a uz to" dato je pravo na niz $judski* prava i s$oboda svim 6stonoj ;vropi" a uz to" dato je pravo na niz $judski* prava i s$oboda svim
graanima ;vrope" dak$e" i onima u so#ija$istikim zem$jama koji su sada graanima ;vrope" dak$e" i onima u so#ija$istikim zem$jama koji su sada
ima$i pravni osnov da tra+e promjene. ima$i pravni osnov da tra+e promjene.

Hladni rat je izbio kada je Amerika oekivala dugotrajni period mira, a okonao Hladni rat je izbio kada je Amerika oekivala dugotrajni period mira, a okonao
se u trenutku kada se pripremala za dugotrajnu konfrontaciju se u trenutku kada se pripremala za dugotrajnu konfrontaciju. .

Sovjetska imperija se neoekivano raspala, jo iznenadnije nego to se proirila Sovjetska imperija se neoekivano raspala, jo iznenadnije nego to se proirila
preko svojih granica. Brzo se izmijenio i ameriki odnos prema usiji preko svojih granica. Brzo se izmijenio i ameriki odnos prema usiji. .

Hladni rat je okonan u vrijeme predsjednika Hladni rat je okonan u vrijeme predsjednika Regana Regana odnosno odnosno Bua Bua i i
Gorbaova Gorbaova. .

Regan i Gorbaov su eljeli da osnae prisustvo svojih zemalja na svjetskoj Regan i Gorbaov su eljeli da osnae prisustvo svojih zemalja na svjetskoj
politikoj sceni, da ih revitalizuju na unutranjem planu, ali na razliitim politikoj sceni, da ih revitalizuju na unutranjem planu, ali na razliitim
politikim principima politikim principima. .

egan je pokrenuo ameriku naciju, a !orbaov je preduzetim reformama egan je pokrenuo ameriku naciju, a !orbaov je preduzetim reformama
ubrzao raspad Sovjetskog Saveza ubrzao raspad Sovjetskog Saveza. .

"a nepunih #$ godina sovjetska imperija u %stonoj &vropi se raspala, usija "a nepunih #$ godina sovjetska imperija u %stonoj &vropi se raspala, usija
ostala bez svojih djelova to su joj pripadali od vremena 'etra (elikog ostala bez svojih djelova to su joj pripadali od vremena 'etra (elikog. SSSR . SSSR
nije bio dovoljno jak i dinamian da bi odigrao ulogu koju su mu njegovi lideri nije bio dovoljno jak i dinamian da bi odigrao ulogu koju su mu njegovi lideri
dodijelili. dodijelili.

istoriji nije zabiljeen sluaj raspada supersile koja je zauzimala !"# istoriji nije zabiljeen sluaj raspada supersile koja je zauzimala !"#
zemljine povrine, imala $%& miliona stanovnika, najve'i arsenal zemljine povrine, imala $%& miliona stanovnika, najve'i arsenal
konvencionalnog oruja na svijetu i (& hiljada nuklearnih bojevih glava konvencionalnog oruja na svijetu i (& hiljada nuklearnih bojevih glava. .

Raspad SSSR se desio tiho Raspad SSSR se desio tiho, , potpisom ugovora lidera )ederalnih jedinica potpisom ugovora lidera )ederalnih jedinica
Rusije, krajine i *jelorusije Rusije, krajine i *jelorusije %. decembra !++! %. decembra !++!. . da Sovjetski Savez, da Sovjetski Savez,
kao subjekt meunarodnog prava i geopolitika realnost vie ne kao subjekt meunarodnog prava i geopolitika realnost vie ne
postoji. postoji.

Stvoreno je !, nezavisnih drava od kojih je !$ -rotokolom potpisanim Stvoreno je !, nezavisnih drava od kojih je !$ -rotokolom potpisanim
u u .lma/.ti $!. decembra !++! .lma/.ti $!. decembra !++!. )ormiralo . )ormiralo 0ajednicu nezavisnih drava 0ajednicu nezavisnih drava. .

-redsjednik S.1 1ord *u -redsjednik S.1 1ord *u S Stariji, obra'aju'i se naciji rekao je da tariji, obra'aju'i se naciji rekao je da
SSSR SSSR vie ne postoji da je to 2pobjeda demokratije i slobode2, pobjeda vie ne postoji da je to 2pobjeda demokratije i slobode2, pobjeda
2moralne snage naeg vrijednosnog sistema2 zbog ega svaki 2moralne snage naeg vrijednosnog sistema2 zbog ega svaki
.merikanac moe da bude ponosan .merikanac moe da bude ponosan. .

Dogaaji koji su prethodili raspadu SSSRa Dogaaji koji su prethodili raspadu SSSRa

3edan od prioriteta Gorbaovljeve politike 2novog miljenja2 bilo je 3edan od prioriteta Gorbaovljeve politike 2novog miljenja2 bilo je
razoruanje / !+%+. smanjen je broj trupa u 4stonoj 5vropi i povueno razoruanje / !+%+. smanjen je broj trupa u 4stonoj 5vropi i povueno
,&& taktikih nuklearnih glava. ,&& taktikih nuklearnih glava.

'olitika novog miljenja u pogledu bezbjednosti akcenat je prebacivala 'olitika novog miljenja u pogledu bezbjednosti akcenat je prebacivala
na nevojne komponente tj. ekonomski, ekoloki i humanitarni aspekt na nevojne komponente tj. ekonomski, ekoloki i humanitarni aspekt . .

mjesto mjesto *renjevljeve doktrine *renjevljeve doktrine socijalistikog socijalistikog internacionalizma, internacionalizma,
Gorbaov je proglasio nezavisnost svake partije, njenu odgovornost Gorbaov je proglasio nezavisnost svake partije, njenu odgovornost pred pred
sopstvenim narodom i pravo da suvereno rjeava pitanja razvoja zemlje sopstvenim narodom i pravo da suvereno rjeava pitanja razvoja zemlje. .

6ako7e je izjavio da SSSR ne'e slati svoje trupe u bilo kakve akcije u 6ako7e je izjavio da SSSR ne'e slati svoje trupe u bilo kakve akcije u
4stonoj 5vropi 4stonoj 5vropi. 8asuprot tome S.1 su !+%+. izvrile invaziju na . 8asuprot tome S.1 su !+%+. izvrile invaziju na
-anamu. -anamu.

-olitika 2novog miljenja2 doivjela je poraze na spoljnom i na -olitika 2novog miljenja2 doivjela je poraze na spoljnom i na
unutranjem planu unutranjem planu. .

!orba !orbaov ov je oekivao da )e se nakon odricanja SSS od doktrine je oekivao da )e se nakon odricanja SSS od doktrine
Bre*njeva, Amerika odre)i od eganove doktrine, koja je bila osnov Bre*njeva, Amerika odre)i od eganove doktrine, koja je bila osnov
jednostranim vojnim intervencijama jednostranim vojnim intervencijama. .

8a savjetovanju u *ijeloj ku'i !+%+. bivi 8a savjetovanju u *ijeloj ku'i !+%+. bivi dravni sekretar dravni sekretar 9isinder je 9isinder je
predloio predsjedniku *uu da iskoristi novi politiki kurs i pokrene predloio predsjedniku *uu da iskoristi novi politiki kurs i pokrene
pitanje statusa istonoevropskih zemalja, imaju'i u vidu obe'anje pitanje statusa istonoevropskih zemalja, imaju'i u vidu obe'anje
Gorbaova o neinterveniciji. Gorbaova o neinterveniciji.

Hladni rat je otpoeo u 5vropi i tamo je trebalo da se okona. -lanirano Hladni rat je otpoeo u 5vropi i tamo je trebalo da se okona. -lanirano
je da 8.6: istupi kao garant bezbjednosti tih zemalja uz uvjeravanje da je da 8.6: istupi kao garant bezbjednosti tih zemalja uz uvjeravanje da
to ne'e biti usmjereno protiv SSSR/a to ne'e biti usmjereno protiv SSSR/a. .

-roces raspada iao je mnogo bre nego to se na 0apadu -roces raspada iao je mnogo bre nego to se na 0apadu
moglo pretpostaviti. moglo pretpostaviti.

: :d jula do decembra !+%+. pali su socijalistiki reimi u d jula do decembra !+%+. pali su socijalistiki reimi u
-oljskoj / u avgustu, u ;a7arskoj / u oktobru, 4stonoj -oljskoj / u avgustu, u ;a7arskoj / u oktobru, 4stonoj
8jemakoj / u novembru, kada je sruen *erlinski zid, 8jemakoj / u novembru, kada je sruen *erlinski zid,
simbol blokovske podjele podignut !+#!. simbol blokovske podjele podignut !+#!.

+injen je korak ka ujedinjenju dvije njemake dr*ave +injen je korak ka ujedinjenju dvije njemake dr*ave, ,
promjene su izvrene u promjene su izvrene u -ehoslovakoj i -ehoslovakoj i Bugarskoj u Bugarskoj u
decembru #./., pliane revolucije su izvedene u pet decembru #./., pliane revolucije su izvedene u pet
zemalja saveznica SSS 0 preostala je jo samo umunija. zemalja saveznica SSS 0 preostala je jo samo umunija.

S.1 su artikulisale opozicione pokrete u istonoevropskim S.1 su artikulisale opozicione pokrete u istonoevropskim
dravama potiskuju'i perestrojku dravama potiskuju'i perestrojku. .

Raspadom 4stonog bloka )aktiki je bez ratovanja

Raspadom 4stonog bloka )aktiki je bez ratovanja
okonan Hladni rat.
okonan Hladni rat.

1ormalnim okonanjem Hladnog rata smatra se

1ormalnim okonanjem Hladnog rata smatra se
sastanak na 2alti
sastanak na 2alti
304. decembra #./..
304. decembra #./..
izme5u
izme5u
!orbaova i Bua
!orbaova i Bua
.
.

8a kon)erenciji za tampu dva dravnika su izjavila

8a kon)erenciji za tampu dva dravnika su izjavila
da se svijet nalazi na pragu nove ere, naputa epohu
da se svijet nalazi na pragu nove ere, naputa epohu
Hladnog rata i ulazi u drugu epohu
Hladnog rata i ulazi u drugu epohu
.
.

!apad je na "alti vidio ne samo poraz nego i

!apad je na "alti vidio ne samo poraz nego i
apokalipsu so#ijalizma.
apokalipsu so#ijalizma.

$ktivnosti Bua i Gorba $ktivnosti Bua i Gorba ova poslije "alte ova poslije "alte

*u je otputovao u *risel na sastanak e)ova vlada zemalja 8.6:/a a *u je otputovao u *risel na sastanak e)ova vlada zemalja 8.6:/a a
Gorbaov u ;oskvu gdje je otpoeo sastanak lanica <aravskog Gorbaov u ;oskvu gdje je otpoeo sastanak lanica <aravskog
ugovora. Re)eriu'i o sastanku na ;alti *u je u trijum)alistikoj ugovora. Re)eriu'i o sastanku na ;alti *u je u trijum)alistikoj
atmos)eri naiao na zajedniki jezik sa svojim sagovornicima atmos)eri naiao na zajedniki jezik sa svojim sagovornicima. Gorbaov . Gorbaov
se suoio sa poteko'ama. se suoio sa poteko'ama.

S izuzetkom predsjednika umunije 6ikolae -aueskua, sve ostale S izuzetkom predsjednika umunije 6ikolae -aueskua, sve ostale
istonoevropske zemlje predstavljali su novi lideri, koji su zastupali novu istonoevropske zemlje predstavljali su novi lideri, koji su zastupali novu
politiku politiku. .

Gorbaov je predlo%io opstanak &aravskog i '$() pakta, kao Gorbaov je predlo%io opstanak &aravskog i '$() pakta, kao
prelaznih elemenata bezbjednosti prelaznih elemenata bezbjednosti. 3edino je =auesku podrao taj . 3edino je =auesku podrao taj
prijedlog. prijedlog. 'oslije toga stav 2oskve je bio da oba pakta treba da budu 'oslije toga stav 2oskve je bio da oba pakta treba da budu
rasputeni i predlagan je sistem kolektivne bezbjednosti u &vropi. rasputeni i predlagan je sistem kolektivne bezbjednosti u &vropi.

Rjeavanje njemakog pitanja Rjeavanje njemakog pitanja

8jemake drave bile su najmo'nije ekonomske snage u 5vropi. 8jemake drave bile su najmo'nije ekonomske snage u 5vropi.

SSSR je nakon ruenja *erlinskog zida predloio da pobjednike sile iz SSSR je nakon ruenja *erlinskog zida predloio da pobjednike sile iz
1rugog svjetskog rata rijee budu'nost ove zemlje, to je 0apad odbio 1rugog svjetskog rata rijee budu'nost ove zemlje, to je 0apad odbio. .

6jemaka je u me5uvremenu postala lanica 6A780a i &vropske 6jemaka je u me5uvremenu postala lanica 6A780a i &vropske
zajednice. %pak, zajednice. %pak, SSS se nije mogao iskljuiti iz rjeavanja njemakog SSS se nije mogao iskljuiti iz rjeavanja njemakog
pitanja jer se na teritoriji %stone 6jemake nalazilo 4/$.$$$ sovjetskih pitanja jer se na teritoriji %stone 6jemake nalazilo 4/$.$$$ sovjetskih
vojnika vojnika. .

govor o rjeavanju njemakog pitanja potpisan je u ;oskvi !$. govor o rjeavanju njemakog pitanja potpisan je u ;oskvi !$.
septembra !++&. *ive okupacione sile okonale su svoja prava i septembra !++&. *ive okupacione sile okonale su svoja prava i
obaveze u pogledu *erlina i 8jemake i raspustile sve institucije obaveze u pogledu *erlina i 8jemake i raspustile sve institucije
proistekle iz rata proistekle iz rata. 8jemakoj je priznat pun suverenitet u unutranjim i . 8jemakoj je priznat pun suverenitet u unutranjim i
spoljnim poslovima. SSSR je morao da povue svoje trupe do kraja spoljnim poslovima. SSSR je morao da povue svoje trupe do kraja
!++>. =lanstvo u 8.6:/u protegnuto je na itavu 8jemaku. !++>. =lanstvo u 8.6:/u protegnuto je na itavu 8jemaku.

Rasputanje &aravskog pakta Rasputanje &aravskog pakta

=lanstvom 8jemake u 8.6:/u drastino je naruena ravnotea snaga u 5vropi =lanstvom 8jemake u 8.6:/u drastino je naruena ravnotea snaga u 5vropi . .

;a7arska i =ehoslovaka, poto su obavile konsultacije sa najviim tijelima ;a7arska i =ehoslovaka, poto su obavile konsultacije sa najviim tijelima
8.6:/a, zahtijevale su rasputanje <aravskog pakta 8.6:/a, zahtijevale su rasputanje <aravskog pakta. . 6a sastanku od 9. jula 6a sastanku od 9. jula
stav ma5arskog premijera :o*efa Antala podr*ale su 'oljska i -ehoslovaka stav ma5arskog premijera :o*efa Antala podr*ale su 'oljska i -ehoslovaka. .

*ormirana je komisija da ispita mogu+nosti prestrukturiranja ,akta. *ormirana je komisija da ispita mogu+nosti prestrukturiranja ,akta.

-oslije ukljuivanja 4stone 8jemake u 8.6: vojna saradnja izme7u preostalih -oslije ukljuivanja 4stone 8jemake u 8.6: vojna saradnja izme7u preostalih
lanica <aravskog ugovora nije bila mogu'a, pa je i sam Gorbaov prihvatio lanica <aravskog ugovora nije bila mogu'a, pa je i sam Gorbaov prihvatio
ideju o rasputanju -akta. ideju o rasputanju -akta. <ojna struktura <aravskog pakta rasputena je !. <ojna struktura <aravskog pakta rasputena je !.
aprila !++!. aprila !++!.

Slina sudbina, zadesila je S5< na redovnom sastanku u So)iji Slina sudbina, zadesila je S5< na redovnom sastanku u So)iji +. januara !++!. +. januara !++!.

-o okonanju Hladnog rata u vode'im krugovima S.1 preovladalo je uvjerenje da su one -o okonanju Hladnog rata u vode'im krugovima S.1 preovladalo je uvjerenje da su one
kroz tu pobjedu kroz tu pobjedu stekle moralno pravo da preoblikuju svijet. stekle moralno pravo da preoblikuju svijet.

6aj poduhvat je trebalo da bude izveden prije nego to dinamini 3apan i ujedinjena 5vropa 6aj poduhvat je trebalo da bude izveden prije nego to dinamini 3apan i ujedinjena 5vropa
otvore pitanje politikog vo otvore pitanje politikog vo7 7stva u svijetu. stva u svijetu.

*uovom obra'anju naciji *uovom obra'anju naciji $+. juna !++ $+. juna !++& &. . nagovijeten je koncept o novom svjetskom nagovijeten je koncept o novom svjetskom
poretku. poretku. pitanju je bila politika zamisao predsjednika S.1 izloena u nekoliko njegovih pitanju je bila politika zamisao predsjednika S.1 izloena u nekoliko njegovih
govora koja je zatim dogra7ivana u politikoj literaturi govora koja je zatim dogra7ivana u politikoj literaturi. .

6akon invazije %raka na ;uvajt 6akon invazije %raka na ;uvajt 3. avgusta #..$ 3. avgusta #..$. obra)aju)i se ;ongresu, Bu je . obra)aju)i se ;ongresu, Bu je ##. ##.
septembra #..$ septembra #..$. istakao da anga*ovanje u ovom sukobu ne treba shvatiti kao borbu za . istakao da anga*ovanje u ovom sukobu ne treba shvatiti kao borbu za
<novi svjetski poredak <novi svjetski poredak2. 2.

!lavni cilj rata u zalivu bilo je povlaenje %raka iz ;uvajta. !lavni cilj rata u zalivu bilo je povlaenje %raka iz ;uvajta. :n je, me7utim, tumaen kao :n je, me7utim, tumaen kao
mogu'nost kretanja ka 2novoj eri oslobo7enoj od straha i terora, jaanja pravde i mogu'nost kretanja ka 2novoj eri oslobo7enoj od straha i terora, jaanja pravde i
bezbjednog mira, jednoj eri u kojoj 'e narodi svijeta 4stoka i 0apada, Sjevera i 3uga mo'i da bezbjednog mira, jednoj eri u kojoj 'e narodi svijeta 4stoka i 0apada, Sjevera i 3uga mo'i da
napreduju i ive u miru2. napreduju i ive u miru2.

8ovi svijet prema rijeima amerikog predsjednika 2bi'e sasvim razliit od onoga koji smo 8ovi svijet prema rijeima amerikog predsjednika 2bi'e sasvim razliit od onoga koji smo
do sada poznavali, svijet u kojima 'e pravna pravila nadomjestiti zakon dungle do sada poznavali, svijet u kojima 'e pravna pravila nadomjestiti zakon dungle2. 2.

4 na zasijedanju Generalne skuptine !. oktobra !++&. *u je rekao da je 4 na zasijedanju Generalne skuptine !. oktobra !++&. *u je rekao da je
novi svijet razliit od svijeta iz !+>,. i da 'e to biti svijet 2 novi svijet razliit od svijeta iz !+>,. i da 'e to biti svijet 2otvorenih otvorenih
granica, slobode, otvorene trgovine, otvorenih misli2, pri emu je granica, slobode, otvorene trgovine, otvorenih misli2, pri emu je
.meriku oznaio kao model za cjelokupno ovjeanstvo. .meriku oznaio kao model za cjelokupno ovjeanstvo.

govoru u <ojnoj akademiji u govoru u <ojnoj akademiji u <est -ointu ,. januara !++(. kao sintezu <est -ointu ,. januara !++(. kao sintezu
napora u promovisanju ideje o novom svjetskom poretku *u je naglasio napora u promovisanju ideje o novom svjetskom poretku *u je naglasio
da on mora biti saglasan 2naim vrijednostima i odgovarati naim da on mora biti saglasan 2naim vrijednostima i odgovarati naim
interesima. 4 vie od toga, mi moramo preuzeti rukovo7enje... koje moe interesima. 4 vie od toga, mi moramo preuzeti rukovo7enje... koje moe
imati vie oblika, moe biti politiko ili diplomatsko, moe biti imati vie oblika, moe biti politiko ili diplomatsko, moe biti
ekonomsko ili vojno, moe biti moralno ili duhovno...moe biti ekonomsko ili vojno, moe biti moralno ili duhovno...moe biti
kombinacija prethodnih. kombinacija prethodnih. ?iderstvo mora biti dokazano i zahtijeva ?iderstvo mora biti dokazano i zahtijeva
spremnost da se upotrijebi vojna sila.@ spremnost da se upotrijebi vojna sila.@

-isind%erova predvianja o novom svjetskom poretku -isind%erova predvianja o novom svjetskom poretku

svijetu nastalom poslije Hladnog rata vojna mo' S.1 postepeno 'e svijetu nastalom poslije Hladnog rata vojna mo' S.1 postepeno 'e opadati opadati a a
sredstva za odbranu se preusmjeravati. sredstva za odbranu se preusmjeravati.

0emlje koje su imale zatitu u amerikom okruenju bi'e podstaknute da 0emlje koje su imale zatitu u amerikom okruenju bi'e podstaknute da
preuzmu odgovornost za sopstvenu bezbjednost to 'e djelovati u pravcu preuzmu odgovornost za sopstvenu bezbjednost to 'e djelovati u pravcu
uspostavljanja ravnotee, mada bi to moglo da potraje i nekoliko decenija. uspostavljanja ravnotee, mada bi to moglo da potraje i nekoliko decenija.

"eunarodni poredak u ../ vijeku obilje%ava+e0 s jedne strane "eunarodni poredak u ../ vijeku obilje%ava+e0 s jedne strane
usitnjavanja, a sa druge sve ve+a globaliza#ija. usitnjavanja, a sa druge sve ve+a globaliza#ija.

8a nivou me7unarodnih odnosa novi poredak 'e vie nalikovati 8a nivou me7unarodnih odnosa novi poredak 'e vie nalikovati evropskom evropskom
sistemu sistemu drava iz A<444 i A4A vijeka. Sastoja'e se najmanje od est velikih silaB drava iz A<444 i A4A vijeka. Sastoja'e se najmanje od est velikih silaB
S.1, 5vrope, 9ine, 3apana, Rusije i moda 4ndije i mnotva srednjih i malih S.1, 5vrope, 9ine, 3apana, Rusije i moda 4ndije i mnotva srednjih i malih
zemalja dok 'e me7unarodni odnosi prvi put zaista postati globalni. zemalja dok 'e me7unarodni odnosi prvi put zaista postati globalni. -itav niz -itav niz
problema irenje nuklearnog oru*ja, zatita ovjekove okoline, demografska problema irenje nuklearnog oru*ja, zatita ovjekove okoline, demografska
ekspanzija i ekonomska me5uzavisnost, mora)e se rjeavati na svjetskom nivou. ekspanzija i ekonomska me5uzavisnost, mora)e se rjeavati na svjetskom nivou.

:d evropskih zemalja koje su svoju politiku nekada zasnivale na :d evropskih zemalja koje su svoju politiku nekada zasnivale na
dravnom razlogu dravnom razlogu, nijedna danas nije dovoljno jaka da bi preuzela , nijedna danas nije dovoljno jaka da bi preuzela
vode'u ulogu. vode'u ulogu. Svoju relativnu slabost te zemlje pokuavaju da Svoju relativnu slabost te zemlje pokuavaju da
nadoknade stvaranjem ujedinjene &vrope. nadoknade stvaranjem ujedinjene &vrope.

'ostkomunistika usija nala se u granicama u kakvim tokom svoje 'ostkomunistika usija nala se u granicama u kakvim tokom svoje
istorije nije bila. %sto kao i &vropa, ona )e ve)i dio svoje energije da istorije nije bila. %sto kao i &vropa, ona )e ve)i dio svoje energije da
posveti redefinisanju sopstvenog identiteta posveti redefinisanju sopstvenog identiteta. 1a li 'e se truditi da uhvati . 1a li 'e se truditi da uhvati
ritam kojim se kretala tokom itave svoje istorije i da obnovi izgubljenu ritam kojim se kretala tokom itave svoje istorije i da obnovi izgubljenu
imperijuC da li 'e teite svoje gravitacije preusmjeriti ka 4stoku i imperijuC da li 'e teite svoje gravitacije preusmjeriti ka 4stoku i
aktivnije se ukljuiti u azijsku diplomatijuD aktivnije se ukljuiti u azijsku diplomatijuD 8a osnovu kojih principa i 8a osnovu kojih principa i
metoda 'e reagovati na burne promjene du svojih granicaD metoda 'e reagovati na burne promjene du svojih granicaD Rusija 'e Rusija 'e
uvijek predstavljati ne samo bitan )aktor ve' i potencijalnu opasnost za uvijek predstavljati ne samo bitan )aktor ve' i potencijalnu opasnost za
svjetski poredak. svjetski poredak.

-ini -ini je svjetski poredak novina. je svjetski poredak novina. 'oto je u =%= vijeku bila objekat 'oto je u =%= vijeku bila objekat
evropske kolonizacije, ona se tek nedavno 0 poslije >rugog svjetskog evropske kolonizacije, ona se tek nedavno 0 poslije >rugog svjetskog
rata 0 ukljuila u multipolarni svijet, to je presedan u njenoj istoriji. rata 0 ukljuila u multipolarni svijet, to je presedan u njenoj istoriji.

3 3apan apan Ekoji je itavih ,&& godina do !%,>. bio zatvoren Ekoji je itavih ,&& godina do !%,>. bio zatvorenF F treba da treba da
preispita svoje dosadanje oslanjanje na jednog jedinog saveznika, S.1. preispita svoje dosadanje oslanjanje na jednog jedinog saveznika, S.1.
Ravnotea snaga u .ziji posta'e vana za 3apan dok 'e 9ina, 9oreja i Ravnotea snaga u .ziji posta'e vana za 3apan dok 'e 9ina, 9oreja i
3ugoistona .zija imati drugaiji znaaj za 3apan nego za S.1 i 3ugoistona .zija imati drugaiji znaaj za 3apan nego za S.1 i
inaugurisa'e sopstvenu politiku koja 'e biti vie nezavisna i vie inaugurisa'e sopstvenu politiku koja 'e biti vie nezavisna i vie
oslanjana na samu sebe. oslanjana na samu sebe.

/ndija /ndija kao vode'a sila u 3unoj .ziji, zaokupljena je borbom da prehrani kao vode'a sila u 3unoj .ziji, zaokupljena je borbom da prehrani
svoje ogromno stanovnitvo. 6okom Hladnog rata ukljuila se u -okret svoje ogromno stanovnitvo. 6okom Hladnog rata ukljuila se u -okret
nesvrstanih, dok ulogu na me7unarodnoj politikoj sceni koja bi nesvrstanih, dok ulogu na me7unarodnoj politikoj sceni koja bi
odgovarala njenoj veliini tek treba da preuzme. odgovarala njenoj veliini tek treba da preuzme.

8ijedna od najznaajnijih zemalja koje 'e morati da izgrade 8ijedna od najznaajnijih zemalja koje 'e morati da izgrade
novi svjetski poredak nema nikakvo iskustvo s novi svjetski poredak nema nikakvo iskustvo s
policentrinim sistemom u nastojanju policentrinim sistemom u nastojanju. svakom sluaju ni . svakom sluaju ni
jedan svjetski poredak do sada nije bio do te mjere jedan svjetski poredak do sada nije bio do te mjere globalnih globalnih
razmjera razmjera, niti je bio zasnovan na takvom mnotvu razliitih , niti je bio zasnovan na takvom mnotvu razliitih
ideja. ideja.

'oredak koji danas nastaje mora)e da izgrade 'oredak koji danas nastaje mora)e da izgrade dr*avnici dr*avnici koji koji
pripadaju pripadaju razliitim kulturama razliitim kulturama. .

9ao obrazac i jedini raspoloiv model policentrinog sistema 9ao obrazac i jedini raspoloiv model policentrinog sistema
za novi svjetski poredak jeste model koji su izgradile za novi svjetski poredak jeste model koji su izgradile
zapadne zemlje koji mnogi uesnici mogu da ne prihvate. zapadne zemlje koji mnogi uesnici mogu da ne prihvate.