1.8.

VODOSPREME
Vodospreme su graevine ije su funkcije (a) osiguranje operativne
rezerve vode radi izravnavanja oscilacija u potronji vode za kuanske
i industrijske potrebe, (b) osiguranje poarne rezerve vode,
(c) osiguranje sigurnosne rezerve vode za vrijeme prekida dotoka
vode u vodospremu i (d) osiguranje zahtijevane razdiobe tlakova u
vodovodnoj mrei, definiranjem visinskog poloaja vodospreme i
razine vode u vodnim komorama spram potroaa.
1.8.1. VRSTE VODOSPREMA
Podjela vodosprema je mogua po nekoliko kriterija. U pogonskom ih pogledu razvrstavamo u:
(I) visinske vodospreme,
(II) niske vodospreme.
(I) Visinske vodospreme imaju razinu vode iznad potroaa, tako da voda prema njima otjee
gravitacijski. Objedinjuju sve etiri prethodno nabrojene funkcije vodosprema. Dijele se na:
(1) ukopane vodospreme, koje su pretenim dijelom ukopane u teren. Izvode se na mjestima s
najpovoljnijim visinskim i horizontalnim odnosima u odnosu na potroae, slike 1.2::02 i
1.2::04.
(2) vodotornjeve, koji se u cijelosti nalaze iznad terena radi postizanja potrebne tlane visine
(opskrbnog tlaka) u vodovodnoj mrei. Primjenjuju se na lokacijama gdje nema topografskih
uvjeta za izvedbu ukopanih vodosprema (ravniarski teren), slika 1.2::04(a).
(3) tunelske vodospreme, koje se izvode u brdskim masivima (vrstoj stijeni).
(4) hidrofore, koji nemaju funkciju spremanja vode, radi ega ih uvjetno svrstavamo u ovu
skupinu, nego se koriste za lokalno poveanje opskrbnog tlaka, npr. kod visokih stambenih
zgrada.
(II) Niske vodospreme su u visinskom pogledu smjetene (ukopane) na nedovoljnoj visini za
osiguranje potrebnog opskrbnog tlaka u vodovodnoj mrei. Voda se iz njih distribuira potroaima
pomou crpki, tako da su to zapravo usisni spremnici crpnih stanica. Objedinjuju prve tri prethodno
navedene funkcije vodosprema.
U praksi su najei visinski ukopani rezervoari i vodotornjevi, tako da e se oni analizirati u
nastavku.
1.8.2. OSNOVNI ELEMENTI VODOSPREMA
Glavne elemente vodosprema ine:
(1) funkcionalni elementi
(2) konstrukcijski elementi.
1.8.2. 1. Funkcionalni elementi vodosprema
Osnovni funkcionalni elementi vodosprema jesu:
(a) vodna ili rezervoarska komora,
(b) zasunska ili manipulativna komora.
(a) Vodna komora slui za spremanje rezervnih vodnih koliina. Uobiajena dubina vode u vodnoj
komori je 3 do 4 [m], rijetko do 6 [m].
Kod ukopanih rezervoara, vodna komora ima okrugli, pravokutni ili (rjee) spiralni tlocrt, slika
1.8::01. Vodotornjevi se u pravilu izvode okruglog tlocrta.
Slika 1.8::01 Tlocrtni oblici jedno i viekomornih ukopanih vodosprema
(a) okrugli; (b) pravokutni; (c) spiralni
(a1.1), (a1.2), (b1), (b2) i (c) jednokomorne vodospreme; (a1.3), (a1.4), (a2.1) i (b3) dvokomrone vodospreme;
(a.2.2) trokomorna vodosprema
(a1), (b) i (c) vodna komora naslonjena na zasunsku komoru; (a2) vodna komora odvojena od zasunske komore
1 vodna komora; 2 zasunska komora; 3 dovod; 4 odvod
Na spomenutoj slici vidimo da se vodna komora moe izvoditi kao jedno ili viekomorna. Radi
osiguranja neprekidnosti vodoopskrbe obino se izvode viekomorni rezervoari.
Vodna se komora najee oslanja na zasunsku komoru, slika 1.8::01(a1), (b), i (c), a samo je u
izuzetnim sluajevima odvojena, slika 1.8::01(a2).
(b) Zasunska komora slui za smjetaj vodovodnih (manipulativnih) armatura, kraja dovodnog i
poetka odvodnog cjevovoda, ispusta, preljeva i indikatora razine vode.
Vodovodne armature slue za upravljanje vodnim rezervama, ispustom se osigurava kompletno
pranjenje komore (npr. radi ienja), dok preljev osigurava najviu doputenu razinu vode u
vodnoj komori, kako ne bi dolo do prelijevanja preko pregradnih zidova i potapanja zasunske
komore.
1.8.2. 2. Konstrukcijski elementi vodosprema
Osnovni konstrukcijski elementi vodosprema jesu:
(1) dno,
(2) vertikalni zidovi i stupovi,
(3) grede i (ravna ili zasvoena) pokrovna ploa,
(4) nosiva konstrukcija (kod vodotornjeva).
S ovim se elementima vodospreme izvode na licu mjesta (monolitne), kao montane ili
kombinirane konsturukcije.
Kao montani elementi obino se izvode stupovi, grede, ploe i paneli za formiranje vertikalnih
zidova.
Prema materijalu izvedbe danas su najei rezervoari od armiranog betona, potom od
prednapetog betona i elika, a ranije od opeke ili lomljenog kamena.
Relativno visoki trokovi antikorozivne zatite i toplinske izolacije glavna su prepreka iroj primjeni
elinih vodosprema.
Konstrukcijsko oblikovanje vodosprema je vrlo raznoliko.
Slika 1.8::02 Primjer ukopane, jednokomorne, okrugle armiranobetonske vodospreme
Na slici 1.8::02 prikazana je tipska konstrukcija ukopane, jednokomorne (volumena 2 000 [m
3
]),
okrugle vodospreme, izvedene od montanih armiranobetonskih elemenata. Armiranobetonsko
ravno dno izvedeno je na licu mjesta. Vertikalni su zidovi izvedeni montano od rebrastih panela
koji se spajaju zavarivanjem elinih limova isputenih iz panela. Pokrovna ploa je montirana
od ravnih radijalnih i trapeznih ploa koje se oslanjanju na vertikalni zid vodospreme, te na
sredinji i sistem koncentrino rasporeenih stupova.
Slika 1.8::03 Primjeri ukopanih, dvokomornih, pravokutnih armiranobetonskih vodosprema
(a) sa zidovima; (b) sa stupovima
Izvedba vodotornjeva je, budui da sadre nosivu konstrukciju, znazno sloenija od izvedbe
ukopanih rezervoara, tako da su i trokovi njihove izvedbe (za isti volumen rezervoarskog
prostora) viestruko vei, najmanje etverostruko. Visina nosive konstrukcije obino iznosi 25 do
30 [m], a samo rijetko prelazi 40 [m].
Zato je potrebno posvetiti maksimalnu panju pronalaenju minimalno potrebnog volumena
vodotornja. U praksi se nastoji da on ne bude vei od 20 do 30 [%] najvee dnevne potronje.
Kod vodotornjeva se zasunska komora, za razliku od ukopanih vodosprema, obino izvodi
odvojeno od rezervoarskog prostora, preteno u podzemnom dijelu objekta.
Slika 1.8::03 takoer prikazuje ukopane, dvokomorne, pravokutne vodospreme, izvedene od
armiranog betona na licu mjesta. Na slici 1.8::03(a) je ukopana vodosprema sa zidovima, a na slici
1.8::03(b) sa stupovima unutar vodnih komora.
Na slici 1.8::04 prikazani su primjeri vodotornjeva prema materijalu izvedbe. Rezervoarski prostor
je preteno izveden cilindrinog oblika s ravnim ili sfernim dnom.
Slika 1.8::04 Primjeri vodotornjeva prema materijalu izvedbe
(a) armiranobetonski; (b) elini; (c) od prednapetog betona
(a) vodonepropusnost, koja se kod betonskih (armiranih i prednapetih) vodosprema postie
bukanjem unutarnjih stijenki vodnih komora vodonepropusnom cementnom bukom ili
plastinim vodootpornim bukama,
(b) cirkulaciju vode unutar vodne komore, to se postie izvedbom pregradnih zidova,
(c) prozraivanje, to se postie izvedbom ventilacijskih otvora,
(d) pad dna u iznosu 0.5 do 1.0 [%] prema ispustu, a radi mogunosti ienja, odnosno pranja
vodospreme,
(e) vanjsku izolaciju, koja se postie izvedbom hidro i toplinske izolacije na vanjskim plohama, te
njenom zatitom. Kod ukopanih vodosprema je teite na hidroizolaciji, a kod vodotornjeva na
toplinskoj izolaciji.
Osnova funkcionalnog prorauna vodosprema sastoji se u odreivanju volumena rezervoarskog
prostora (vodne komore).
Ova veliina ovisi o reimu potronje i dotoka vode, a odnosi se na maksimalnu dnevnu potronju,
Q
max
[m
3
d
-1
], na kraju projektnog razdoblja. Zato je za svaku konkretnu vodoopskrbnu zonu
(naselje), koja e se opskrbljivati vodom iz pripadnog rezervoara, potrebno odrediti:
1.8.3. VOLUMEN REZERVOARSKOG PROSTORA
Neovisno o konstrukcijskom rjeenju, kod svake vodospreme je potrebno osigurati:
(a) satni reim potronje vode tokom dana (24 [h], u danu maksimalne potronje),
(b) reim dotoka u vodospremu, bilo izravno s izvorita (vodozahvata) ili s ureaja za
kondicioniranje vode.
Pri tome, dakako, dotok u vodospremu moe biti gravitacijski, pri emu se obino pretpostavlja
stalnim tokom 24 [h], i potisni, tj. posredstvom crpki, kada je reim dotoka ovisan o reimu rada
crpki.
Ukupan volumen rezervoarskog prostora, V
RU
[m
3
], sastoji se od:
(1) operativne rezerve, V
RO
[m
3
],
(2) poarne rezerve, V
RP
[m
3
],
(3) sigurnosne rezerve, V
RS
[m
3
].
Ako se iz vodospreme podmiruje i potreba za istom vodom ureaja za kondicioniranje vode
(prvenstveno pranja brzih procjeivaa), tada je i tu koliinu vode potrebno uzeti u obzir.
1.8.3. 1. Operativna rezerva
Odreivanje operativne rezerve, V
RO
, odnosi se na proraun dijela rezervoarskog prostora kojim
se osigurava izravnanje oscilacija u potronji vode za kuanske i industrijske potrebe. najee se
provodi pod pretpostavkom dnevnog izravnanja, dakle, za sluaj kada je dnevni dotok jednak
dnevnoj potronji.
1.8.3. 2. Poarna rezerva
Iznos poarne rezerve, V
RP
, reguliran je propisima o poarnoj zatiti prema objanjenju iz toke
1.3.3., tablica 1.3::III.
1.8.3. 3. Sigurnosna rezerva
Sigurnosna rezerva, V
RS
, se predvia za sluaj prekida dotoka u vodospremu, za vrijeme dok se
ne otkloni uzrok prekida (kvar ili oteenje).
Obino se preporua da ova rezerva iznosi 25 [%] zbroja operativne i poarne rezerve, dakle:
( )
RP RO RS
V V V + = 25 . 0 (1.8-01)
1.8.3. 4. Ukupan volumen rezervoarskog prostora
Ukupan volumen rezervoara, V
RU
, odreuje se prema izrazu:
( )
RP RO RS RP RO RU
V V V V V V + = + + = 25 . 1
(1.8-02)