Defekti u kristalima

ta su defekti?
Realni kristali- naruenje periodine strukture
Elementi nereda u kristalnoj strukturi- defekti
Defekti mogu bitno mijenjati osobine kristala: optike, vrstou,
elektrina i toplinska vodljivost, magnetne osobine itd. Ove osobine
se mijenjaju sa promjenom koncentracije defekata u kristalu
Zato postoje defekti?
U termikoj ravnotei pri p, T=const.
G=U+pV-TS
vrijedi da je Gibbsov potencijal minimalan
Entropija je proporcionalna sa logaritmom TD vjerovatnosti:
S=k
B
lnB
gdje je k
B
Boltzmanova konstanta.
TD vjerovatnost B definirana je kao broj mikroskopskih realizacija posmatranog
TD stanja sistema.
To znai da nepravilnosti u razmjetaju poveavaju entropiju. Time se pri
temperaturama iznad apsolutne nule smanjuje Gibbsov potencijal pa e u
stanju TD ravnotee stepen kristalne ureenosti biti smanjen.
Podjela defekata
Govorei u uem smislu defekti reetke su statike nepravilnosti
geometrijske strukture kristala- statiki defekti (ne zavise od
vremena)
Dinamiki defekti zavise od vremena i povezani su uz pobuenja
kristala
Dinamiki defekti
Dinamiki defekti:
-Kratkotrajni defekti
-Pobuenja kristalne reetke
Kratkotrajni defekti
Izazvani najee vanjskim pobuenjima (ozraavanje kristala EM
valovima , snopovima naelektrisanih ili nenaelektrisanih estica....)
Dinamiki defekti
Pobuenja kristala
Stanja u kojima je kristal kao cjelina u pobuenom stanju i koja su
relativno vremenski stabilna (stacionarna)
Pobuena stanja kristala kao cjeline moemo opisati pomou
razliitih elementarnih pobuenja.
Ubrajamo ih u defekte jer deformiu kristalni potencijal
Svakom elementarnom pobuenju pridruujemo odreenu energiju,
a njihovu raspodjelu u TD ravnotei opisujemo Bose- Einsteinovom
ili Fermi- Diracovom funkcijom raspodjele.
Dinamiki defekti
Neka elementarna pobuenja kristala:
1. Fononi- kvanti titranja kristalne reetke
2. Magnoni- kvanti spinskih valova u feromagnetima i
antiferomagnetima
3. Ekscitoni- vezana elektriki neutralna stanja elektrona i upljina
4. Plazmoni- kvantizirani valovi plazme sastavljene od elektrona ili
upljina
5. Polaritoni- sloena elementarna pobuenja s primjesom fotona.
Npr. mogu nastati interakcijom fotona sa fononima ili sa
ekscitonima
6. Polaroni- kvanti polarizacijskih valova. Ova pobuenja su osobito
izraena u jonskim kristalima
Statiki defekti
Statiki defekti- nepravilnosti nastale pri formiranju kristalne reetke
ili kasnije razliitim postupcima (mehanikim deformacijama,
grijanjem, ozraivanjem....)
Prema broju dimenzija u prostoru mogu biti:
0 dimenzionalni-Takasti (vakancije, intersticije)
1- dimenzionalni- Linijski(dislokacije)
2- dimenzionalni-Ploni (granice zrna, granice kristala)
3-dimenzionalni-Volumni (pukotine, rupe u kristalu, strana tijela)
Takasti defekti
Linearne dimenzije takastih defekata su uporedive sa razmakom
izmeu susjednih atoma
Podjela takastih defekata:
Primjesni (prisustvo drugih atoma koji nisu u sastavu idealnog
kristala)
Vlastiti takasti defekti (prisustvo atoma kristala koji su na mjestima
gdje ne bi trebali biti)
Svi atomi u idealnoj reetki zauzimaju tano definirane poloaje
(ignoriui termike vibracije).
U svakom realnom kristalu postoji odreeni broj primjesa (neistoa)
Takasti defekti
Primjesni atom moe u kristalu zamijeniti regularni atom
(supstitucijska primjesa) ili se moe smjestiti izmeu regularnih
atoma (intersticijska primjesa)
Vlastiti takasti defekti su vakancija (praznina u regularnom
rasporedu atoma) i intersticijski atom (atom u poloaju koji
naruava periodinu kristalnu strukturu)
Vakancija
vakancija
Intersticijalna
primjesa
Supstitucijalna
primjesa
Takasti defekti
Takasti defekti
Schottkyev defekt- vakancija nastala odlaskom atoma na povrinu
kristala
Frenkelov defekat- vakancija nastala kad atom iz regularnog
poloaja pree u intersticijski poloaj
Mogu postojati prazna mjesta u kristalu
Iznenaujua injenica
Mora biti izvjestan dio praznih mjesta u
kristalu u ravnotei.
injenica
Takasti defekti: vacancije
Ravnotena koncentracija Schottkyjevih i Frenkelovih defekata
izvedeno na tabli
Pomou takastih defekata objanjava se proces difuzije
Mehanizam prstena
Mehanizam vakancija
Mehanizam intersticija
Dislokacije
Linijski defekti- prostiru se na udaljenostima nekoliko miliona puta
veim od meuatomskih
Dislokacija- naruenje periodine strukture du neke linije.
Razliiti oblici dislokacija
Dva osnovna tipa: ivina (rubna, linijska)
helikoidalna (spiralna)
Njihovom kombinacijom dobivamo sloenije oblike
Rubna dislokacija
Nastajanje ivine dislokacije
Dislokacije
Najvaniji dvodimenzionalni ili linijski defekt je dislokacija
Dislokacije su vane za objanjenje smicanja (slip) u
kristalu.
One su takoe veoma blisko povezane sa skoro svim
ostalim mehanikim fenomenima kao to su:
ovravanje, zamor materijala, usjek i otri lom.
Nedostaje pola ravni Defekt
Dodatna polovina ravni
ili nedostaje pola ravni
Extra half plane
Nema ekstra ravni
Missing plane
Ni ravni koja nedostaje...
Ekstra pola ravni
ili nedostajua pola ravni
Rubna
dislokacija
Atomi oko jedne rubne dislokacije;
extra polovina ravni atoma prikazana u
perspektivni (Iz A. G. Guy, Essentials of
Materials Science, McGraw-Hill Book
Company, New York, 1976, p. 153.)
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
klizanje
nema klizanja
granica
= rubna dislokacija
Ravan klizanja
b
Burgersovi vektori
Ravan klizanja
Klizanje Nema klizanja
d
i
s
l
o
k
a
c
i
j
a
b
t
Dislokacija: granica izmeu
regiona sa i bez klizanja
b: Burgersov vektor
izraava veliinu i pravac
klizanja
t: jedinini vektor
tangentan na
dislokacionu liniju
Linija dislokacija:
Linija dislokacija je granica izmeu
klizajueg i neklizajueg regiona kristala
Burgers-ov vektor:
veliina i pravac slip-a (kliznua) se
predstavlja vektorom b koji se zove
Burgersov vektor,
Linijski vektor
Jedinini vektor t koji je tangentan na
dislokacionu liniju zove se tangentni vektor
linijskog vektora.
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
klizanje
nema klizanja
granica
= rubna dislokacija
Ravan klizanja
b
Burgersov vektor
t
Kretanje ivine dislokacije
Pod djelovanjem smicanja
Analogija sa kretanjem nabora na ilimu
Helikoidalna dislokacija
Oznaava granicu izmeu dijela kristala koji je pomjeren klizanjem i
dijela koji nije pomjeren klizanjem
Ova granica je paralelna pravcu klizanja, za razliku od sluaja ivine
dislokacije gdje je granica okomita na pravac klizanja
Nastajanje helikoidalne dislokacije
U
v
r
n
u
t
a

d
i
s
l
o
k
a
c
i
o
n
a

l
i
n
i
j
a
b
t
b || t
1
2
3
Odakle dislokacije u kristalu?
Slikoviti prikaz da dislokaciju moemo zamisliti kao umetnutu
poluravninu, nema oito nikakve veze s time kako se dislokacije
stvarno stvaraju u kristalima. Nabrojimo nekoliko moguih
mehanizama stvaranja dislokacija.
1) Kao prvo dislokacije su prisutne u kristalu od samog poetka
kristalizacije
Analogija sa klipom kukuruza
2) Stvaranje na mjestima velikog naprezanja
3) Mehanike deformacije poveavaju broj dislokacija
Povrinski defekt
Povrinski defekti nastaju okupljanjem
linijskih defekata u ravni.
Utisnuta ravan izmeu dva gusto
pakovana regiona je jedan tip povrinskog
defekta.
Granice zrna, su takoe povrinski defekti.
Iz Callister-a

Rubna dislokacija
432 atoma
55 x 38 x 15 cm
3
Dva osnovna tipa dislokacija:
Rubna (Edge) dislokacija , Burger-ov vektor je normalan
na liniju dislokacije
Postoje dva tipa rubne dislokacije, pozitivna i negativna.
Zavrnuta (Screw) dislokacija, Burger-ov vektor je
paralelan sa linijom dislokacije.
Postoje i dva tipa zavrnute dislokacije, desna i lijeva
zavrnuta dislokacija.
Povrinski defekti
Prema definiciji idealnog kristala, koji je beskonanih dimenzija,
realni kristali su konani te su vanjske plohe ustvari dvodimenzijski
(planarni defekti) koje kao takve obino ne nabrajamo. Meutim
kada se prekid savrene periodinosti kristalne reetke dogodi
unutar kristala, govorimo o dvodimenzijskim (planarnim)
defektima. U principu razlikujemo tri vrste dvodimenzijskih defekata:
1. greke u slijedu mrenih ravnina (''stacking faults'')
2. dislokacijski zidovi (''dislocation walls'' ili ''subgrainboundaries'')
3. granice kristalita (''grain boundaries''): granice-plohe izmeu
pojedinih kristalita istog materijala i meuplohe (''interfaces'');
granice-plohe izmeu kristalita razliitih materijala.
Nedostaje cijela ravan ili postoji dodatna
ravan
Dislokacije se nastoje
kretati i penjati tako da zauzmu prostorni
raspored koji e dati najmanju slobodnu
energiju. Dolazi do male dezorijentacije
(''misorientation'') izmeu dva dijela kristala
koji se onda zovu pod-zrna (''subgrains'').
Povrinski defekti
Granice zrna
Pod imenom granica zrna (''grain boundaries'') podrazumijevamo
granicu koja razdvaja dva kristalita razliite kristalografske
orijentacije u mikro ili nanokristalnom materijalu.