Rad 492 Marge Tic

89
L. Margetic: Etnogeneza Slavena

Lu|o Maigelic
Hivalska akademi|a znanosli i um|elnosli
Izvorni znanstveni clanak
Rukopis prihvacen za tisak: 15. VI. 2005.
UDK 94(=16)
94(4)03/14
ETNOGENEZA SLAVENA
Posveceno lrun|l urlslcu'
ûtor pokusuvu ruzrl|esltl problem etnogeneze Sluvenu unullzom vl|estl
o n|lhovo| nu|sturl|o| proslostl, osoblto Prokopu l }ordunesu.
luo |edun od gluvnlh elemenutu lznenudno brzog slren|u Sluvenu u sred-
n|o| l lstocno| Luropl uutor vldl u n|lhovo| povezunostl s Hunlmu.
U ovome se iadu elnogeneza Slavena pioucava analizom pisanih viela
uz pomoc iezullala do ko|ih su dosla lingvislicka i aiheoloska isliazivan|a.
d pisanih viela na|slaii|e su vi|esli Iiokopa i }oidanesa iz siedine 6.
slol|eca. Iiokopovu na|slaii|u vi|esl, slo se odnosi na Slavene, auloi dali-
ia s 5O6./5O7. god. Tada bi od Langobaida pobi|edeno ialnicko pleme He-
iula kienulo iz svo|e ladasn|e poslo|bine s|eveino od Dunava, pieslo sva
podiuc|a Sklavina i konacno sliglo u Skandinavi|u. Kod }oidanesa |e sacu-
vana iazm|eino pouzdana vi|esl da |e siedinom 4. slol|eca mocni golski
vladai Limeniik pobi|edio Venele ko|i se sada naziva|u Veneli, Anli i
Sklavi. }oidanes piica dal|e da |e Limeniikov pianecak Vinilaii|e ocilo
kia|em 4. slol|eca n. e. pobi|edio anlskog kial|a oza i piibio na kiiz n|ega,
c|elokupnu n|egovu obilel| i 7O anlskih uglednika.
Dakle, Slaveni su kao elni|a u Iiokopovim i }oidanesovim vi|eslima
nedvo|beno ulvideni u pivo| polovici 6. slol|eca. Razumno |e pielposlavili
da su se oni kao elni|a foimiiali neko vii|eme iani|e. }oidanesova pak vi|esl
o Anlima siedinom 4. sl. na||ednoslavni|e se moze lumacili kao vi|esl o
Iioloslavenima (Urs|ctcn), l|. o samoslalno| elni|i ko|a se vec odvo|ila od
balloslavenske plemenske za|ednice. Vii|eme elnogeneze Slavena lieba,
dakle, liazili izmedu 4. slol|eca n. e. i pive polovice 6. slol|eca kada se la
elni|a definilivno afiimiiala.
Sve ovo upucu|e na lo da su se Slaveni kao elni|a foimiiali u povodu
buinih dogada|a povezanih s dolaskom Huna u diugo| polovici 4.
Vec u doba svo|ih pivih velikih osva|an|a na euiopskim podiuc|ima
pied Hunima se po|avio pioblem oiganiziian|a lakve upiave, ko|a ce od
Iian|o aiisic, ugledni bizanlolog sv|elskog glasa, bio |e clanom Vizanloloskog inslilula SANU
u eogiadu. Svo|om pii|alel|skom naklonoscu i nesebicnom pomoci ucinio |e veliku casl au-
loiu ovoga clanka pa ga se auloi s|eca s lia|nom zahvalnoscu.
9O
Rad 492. Razred za drustvene znanosti 43 (2005) 89-143
pokoienih naioda izvlacili slo vecu koiisl za vlada|ucu elilu. Ta| se piob-
lem i u diugim iazdobl|ima i kod diugih naioda obicno i|esavao lako da
se medu pokoienim naiodima izabialo za lo na|pogodni|u elni|u, ko|a |e
u odnosu na diuge dobila povlasleni poloza|. Llni|a s lako povlaslenim
poloza|em poslala |e elni|a upiavilel|a, ko|a |e bila, i lako se os|ecala, hi-
|eiaihi|ski nadiedena svim oslalim pokoienim naiodima i, dakako, pod-
iedena vlada|uco| elni|i Huna. Razuml|ivo |e, da Huni kao povlaslenu el-
ni|u nisu izabiali onu, ko|u su svo|im nalelom pobi|edili i unislili n|ezin
poloza| vlada|uce elile. Konkielno govoieci iadi se o pobi|edenim Coli-
ma. Izboi |e nuzno moiao pasli na onu elni|u, ko|a |e poiaz Cola piihvali-
la kao osloboden|e i ko|a |e liebala bili i le kako zahvalnom Hunima za
n|ihovu inleivenci|u l|. na Slavene.
Da su Slaveni bili na poseban nacin povezani s Hunima vidi se i po vec
spomenulo| vi|esli ko|u donosi }oidanes, po ko|o| su Coli koncem 4. slol|eca
pokusali pokoiili Anle poubi|avsi n|ihova kial|a oza, n|egovu d|ecu i 7O
uglednika. Slaveni su nasli zaslilu u Hunima, ko|i su ova| pokusa| osa-
moslal|ivan|a Cola odmah ugusili, a golskog vladaia za kaznu smaknuli.
S izboiom slavensko-anlskog plemenskog saveza kao elni|e upiavi-
lel|a u hunsko| dizavi povezan |e nuzni koiolai, l|. (pia)slavenski |ezik
lime posla|e u hunsko| dizavi |ezikom komuniciian|a elni|e upiavl|aca
s oslalim elni|ama. To |e osnovni iazlog nev|eio|alnog i inace posve neia-
zuml|ivog siien|a slavenskih |ezika na golemo podiuc|e s|eveine, islocne
i |ugoislocne Luiope.
Dal|n|i koiolai ko|i se ne cini man|e uv|eil|ivim, bio bi nuzna posl|edi-
ca pivih dva|u: nezamislivom bi bila upiavo nadnaiavna sposobnosl
slavenskih zena da zavidnom upoinoscu i lia|noscu loliko bizo poiode
lako golemi bio| Slavena u lako kialkome iazdobl|u od |edva neslo vise
od pola slol|eca, l|. od Aliline smili (453.) do pivog nedvo|benog dokaza
slavenske svepiisulnosli u siedn|o| i islocno| Luiopi. Ta |e neobicna ci-
n|enica oduvi|ek iznenadivala auloie, ali ona posla|e posve iazuml|ivom
i evidenlno |asnom uz pomoc pielposlavke da su Slaveni bili elni|a upia-
vilel|a hunske dizave na c|elokupnom golemom podiuc|u hunske dizave.
To |e u|edno imalo za posl|edicu da mladi i sposobni clanovi diugih po-
diedenih elni|a zivo zazele uci u la| olm|eni kiug l|udi ko|i za Hune, uz
ugodni povlasleni vlaslili poloza|, sabiiu podavan|a, povezano s uobica-
|enim i piopisanim piavom na udio podavan|a. To |e, uoslalom usko pove-
zano s di|elom podavan|a ko|i im doduse ni|e piipadao, ali |e poznava-
|uci l|udsku piiiodu, sklonu kiadi i olimacini bez i na|man|e dvo|be bil-
no povecavao imelak a lime i ugled clanova elni|e upiavilel|a. Daka-
ko, da se svaki ona| ko|i |e hlio slo bize naucili n|ezin |ezik, moiao u sva-
kom pogledu idenlificiiali s n|ome i lako poslali clanom ugledne slaven-
ske elni|e. Vec |e pivi polomak svih lako slaviziianih upiavilel|a govoiio
slavenski i s ponosom se dizao Slavenom, l|. clanom povlaslene elni|e.
91
Dok su plemena Ceimana silom piilika osva|an|em novih podiuc|a
izgiadivala svaka svo| |ezik, piilagodavala ga novim okolnoslima i lime ga
sve vise udal|avala od piageimanskog, dolle su specificne okolnosli novo-
naslale elni|e upiavilel|a cak kioz nekoliko geneiaci|a sacuvale neuspoie-
divo vecu iazinu spoiazumi|evan|a, o cemu |os i danas sv|edoci slicnosl
slavenskih |ezika.
Dal|n|i |e koiolai samo posl|edica pielhodna lii. Naime, siguino |e da
su Huni i le kako pazili na lo da zadize svo| povlasleni poloza| osva|aca i
gospodaia. ni su lesko piimali clanove diugih elni|a u svo| kiug, |ei |e
lo znacilo siien|e vlaslilog kivl|u slecenog poloza|a na diuge. ni nisu
imali nisla pioliv loga da man|i dio svo|ih povlaslica uslupe elni|i upia-
vilel|a, |ei im |e lo osiguialo piisva|an|e lavl|eg di|ela podavan|a, cemu
lieba piidodali i pli|en osvo|en u pl|ackama, osobilo novac, nakil, oslale
diagoc|enosli i sl. Ia ipak, uzi kiug osva|aca, piavih Huna, moiao se u
ialovima sman|ivali. Uslo, nedvo|beno su Huni u svo|e boibene |edinice
vilo iado piimali za ial spiemne mladice diugih elni|a pa |e bilo samo
pilan|e pioleka viemena od dvi|e-lii geneiaci|e, da vlada|uca elila uglav-
nom izgubi iasne osobine piavih Huna, ako su lakve uopce poslo|ale.
V|eio|alno |e la| pioces vec bio uznapiedovao u zadn|im godinama
Alilina zivola. d osva|an|a islocnoeuiopskih piosloia u diugo| polovici
4. slol|eca, ili locni|e, od zadn|e celviline log slol|eca do smili Alile, l|. do
siedine 5. slol|eca, pioslo |e vii|eme od oko 3-4 geneiaci|a, u ko|em su mnogi
piavi Huni poginuli, a n|ih zami|enili u hunskim bo|nim iedovima bez-
bio|ni novi ialnici. Tako se hunska dizava poslupno popun|avala sve vecim
bio|em clanova diugih elni|a, a osobilo clanova elni|e upiavilel|a.
Iosl|edica lakvih okolnosli bila |e da su se podiuc|a, ko|ima su gospodaiili
Huni iazm|eino bizo slaviziiala, l|. locni|e govoieci, pieuzela |ezik ko-
|im |e govoiila elni|a upiavilel|a. vo |e dodalno |ednoslavno i uv|ei-
l|ivo ob|asn|en|e mun|evilog siien|a piaslavenskog |ezika u siedn|o| i is-
locno| Luiopi.
Uoslalom, u piilog loga shvacan|a govoii elimologi|a ii|eci Slaven. Ta
ii|ec, cini se, pol|ece iz hunsko-luiske ii|eci sc|c ko|a znaci nadziiali.
Kl|ucne ii|eci: cincgcnczc S|ctcnc
I. UVOD
Iioblem po|ave Slavena u povi|esnim zbivan|ima i n|ihova difeienci|aci|a od
diugih elni|a |os su uvi|ek oslali |edno od vazni|ih neiazii|esenih pilan|a ianoga
euiopskog siedn|ov|ekovl|a. S piavom se 2OOO. god. zapilao Iohl ucr cigcni|ich ic
jrhcn S|cucn ucrcn i dodao lom pilan|u diugo ko|e |e lakodei do danas oslalo bez
92
zadovol|ava|uceg odgovoia: kako ob|asnili n|ihovo zacudu|uce naglo siien|e.
1
Iohl
se nadal|e pila u cemu se saslo|i ona znaca|ka po ko|o| se Slaveni iazliku|u od
sus|ednih elni|a. Iohlov se opiezni odgovoi saslo|i u lome, da se Slaveni, Ceima-
ni i Skili/Huni medusobno ne iazliku|u po samosvi|esli o vlaslilom idenlilelu (Sc||-
si|cuuiscin), nego po uocl|ivo diukci|em nacinu zivola (lc|cnsucisc), pii cemu su
odlucu|uci |ezik, fizicki izgled, kulluia, piavo ild., s lime, dakako, slo mnoge lakve
kulluine za|ednicke po|ave ipak ne moia|u imali upiavo elnicko znacen|e. Ukialko,
unaloc svim leskocama inleipielaci|e, naslavl|a Iohl, po|avl|u|e se kod Slavena
iazm|eino |edinslvena slika n|ihova nacina zivola.
2
ni su sel|aci, ko|i zive u
lokalnim za|ednicama. ni lek poviemeno slvaia|u vece |edinice iadi iala i
pl|ackan|a.
3
Iohl upozoiava da se pii lome lieba cuvali Heideiova klise|a Slave-
na kao miiol|ubivih sel|aka.
4
S diuge se sliane uskoio iz iazlicnosli avaiskog i sla-
venskog nacina zivola iazvilo |asno elnicko iazlikovan|e:
5
Slaveni zive decenlia-
liziiano, kod n|ih poslo|e male diuslvene iazlike, a olvoieni su piema sliancima.
6
To bi bio iazlog ii|elkih slavenskih dizavnih lvoievina, od ko|ih Iohl spomin|e
kao piim|ei Samovu dizavu.
7
Iosl|edica lakvog nacina zivola bila |e ovisnosl od
Avaia i kasni|e ugaia. Ali, neii|elko su slavenski ialnicki kon|anici pieuzimali
avaisku ili bugaisku liadici|u, dok su s diuge sliane avaiski pol|opiiviednici gu-
bili svo| ialnicki ugled. Tako su na peiifeii|i avaiske dizave naslali diuslveni oi-
ganizmi ko|i su bili obil|ezeni slavenskim nacinom zivola, ali ko|i su pieuzeli i
odiedene avaiske liadici|e.
Iohl naglasava da |e li|ekom 7. i 8. slol|eca naslao golem lako ieci c|elovili sla-
venski piosloi ci|e |ezicno i d|elomicno kulluino |edinslvo iznenadu|e.
8
Avaiska
dizava slvoiila |e okvii za siien|e iegionalnih slavenskih saveza pa |e nakon
neslanka avaiske vlasli pielhodno slanovnislvo (Vcr|ct5||crung) bilo iziavno ukl|u-
ceno u slavenske kulluine i diuslvene oblike i bilo napioslo slaviziiano.
9
Iohl
naglasava da iz spomenulih konslalaci|a sli|edi da avaiska vlasl i slaviziian|e islo-
1
IHL, 2OOO, 341.
2
N. d|., 344.
3
N. d|., 346: 8cucrn, ic mcisi in |c|c|cn Sic|ungstcr|cncn |c|icn, gc|cgcni|ich c|cr jr Kricg un
P|ncrung |urzjrisiig gr5crc |inhciicn |i|cicn.
4
Na i. m|.: A||crings nichi ||c jric|ichc 8cucrn, uic cs cm Hcrcrschcn K|ischcc cnisprcchcn urc.
5
Na i. m|.: 8c| cniuic|c|ic sich cus cm cucrischcn un s|cuischcn lc|cnsmcc|| cinc cui|ichc ci-
nischc Unicrschciung.
6
Na i. m|.: Dczcnirc|c Orgcnisciicn, lc|cn in |c|c|cn Gcmcinschcjicn (...), rc|ciit gcringc sczic|c Un-
icrschicc, Ojjcnhcii jr Ircmc.
7
N. d|., 348-349.
8
N. d|., 35O: |m lcuj cs . un 8. jchrhuncris ucr cin ricsigcr, jcsi cussch|ic|ich s|cuisch gcprcgicr
|cum cnisicncn, csscn sprcch|ichc, un zum 1ci| |u|iurc||c |inhcii|ich|cii |crrcschi.
9
N. d|., 35O.
93
ga piosloia nisu bili ni u kakvo| supiolnosli, vec su se medusobno popun|avali.
Avaii su cak neii|elko podupiiali naslanak vo|nickih elila u Slavena, ako |e lo n|i-
ma bilo u inleiesu. Ta| |e pioces osobilo uocl|iv na peiifeinim podiuc|ima avaiske
dizave pa se, osobilo nakon 625. god., osnovni pioblem lih podiuc|a saslo|i u ulvi-
divan|u om|eia avaiske pievlasli nad iegionalnim slavenskim giupaci|ama.
1O
Kao slo se vidi, Iohl se sm|elo i ozbil|no uhvalio u koslac s |os uvi|ek posve
olvoienim pilan|ima na|slaii|e slavenske pioslosli: lko su zapiavo Slaveni i kako
|e doslo do n|ihova iznenadu|uci naglog siien|a na golemim pioslianslvima siedn|e
i islocne Luiope. Iohl |e pioblem |asno poslavio i piedlozio leze za n|egovo i|esen|e.
Iokusal cemo s nase sliane piedlozili neka dodalna iazmisl|an|a, u nadi da bi
ona mogla bili od koiisli u dal|n|em isliazivan|u.
Smaliamo nuznim pielhodno upozoiili cilalel|e, da slaiogicki pisani leksl
ni|e posve bez gi|esaka zbog donekle nepolpunih elemenala gickih simbola ko|i
su sla|ali na iaspolagan|e auloiu, ali ii|ec |e o bezazlenim silnicama, ko|e nimalo
ne omela|u piacen|e leksla.
Zapocel cemo s piegledom osnovnih podalaka ko|e piuza|u pisana viela.
II. PISANA VRELA
1. Jordanes
Spomenimo pii|e svega }oidanesove vi|esli o Hunima nakon Aliline smili (453.).
}oidanes spomin|e Slavene s|eveino od Kaipala i nadoda|e da oni zive na
golemim pioslianslvima od ii|eke Visle i da su mnogobio|ni (Winicrum nciic pcpu-
|csc). Islice da sada (nunc) nose iazna plemenska i iodovska imena, ali da se na|-
cesce (principc|iicr) zovu Sklavini (Sc|ctini) i Anli (Anics). Sklavini piebiva|u od
Musi|anskog |ezeia do Dn|eslia a na s|eveiu do Visle, oiganiziiani su po mocva-
iama i sumama. Anle, za ko|e kaze da su mocni|i od Sklavina, }oidanes sm|esla od
Dn|eslia do Dn|epia.
11
Na diugom m|eslu }oidanes piica kako |e osliogolski vla-
dai Limeniik (pocelkom diuge polovice 4. slol|eca) pobi|edio Venele. Veneli se
sada (nunc) naziva|u Veneli, Anli i Slaveni (Vcncii, Anics, Sc|cti). }oidanes naiocilo
naglasava da oni sada (nunc) zbog nasih gii|eha posvuda pl|acka|u (cscctiuni).
12
1O
N. d|., 351.
11
}RDANLS, gl. 5: |nircrsus i||i Dccic csi, c ccrcncc spccicm cruis c|pi|us cmuniic, juxic ucrum
sinisirum |cius, uc in Aui|cncm tcrgii, ci c| criu Visiu|cc j|uminis pcr immcnsc spciic tcnii,
Winicrum nciic pcpu|csc ccnscii. Qucrum ncminc |icci nunc pcr tcrics jcmi|ics ci |ccc muicniur,
principc|iicr icmcn Sc|ctini ci Anics ncmincniur. Sc|ctini c Citiicic nctc ci |ccc, ui cppc||ciur Mur-
sicnc, usuc c Dcncsirum, ci in 8crccm Visc|c icnus ccmmcrcniur, hi pc|ucs s|tcsuc prc citiic-
ii|us hc|cni. Anics tcrc ui suni ccrum jcriissimi, ui c Pcniicum mcrc curtcniur, c Dcncsirc cx-
icnuniur usuc c Dcnu|ium, ucc j|uminc mu|iis mcnsicni|us c| inticcm c|suni.
12
N. d|., gl. 23: iric nunc ncminc rcicrc, i csi, Vcncii, Anics, Sc|cti, ui ucmtis nunc, iic jccicnii-
|us pcccciis ncsiris, u|iuc cscctiuni.
94
Alila |e zbog svo|e neza|azl|ive pozude za zenama imao loliko d|ece, da su
ona cinila lako ieci naiod (pcnc pcpu|us).
13
na su nakon n|egove smili pokusala
kockom podi|elili golemo caislvo,
14
ali se lome uspiolivio Aidaiik, kial| Cepida i
nakon pob|ede nad Hunima izvo|evao za svo| naiod slobodu. Cepidi su, piica
dal|e }oidanes, zavladali podiuc|em ko|e |e do lada bilo siedisle hunskog caislva
(iciius Dccicc jincs).
15
}oidanes spomin|e i oslale naiode, oslobodene hunskog gos-
podslva: Cole, Saimale, Sciie, Salagaie, Alane, Ruge i sliogole.
16
Slo se pak lice Huna, }oidanes na|pii|e navodi da su Cepidi u lesko| boibi
poubi|ali 3O.OOO Huna i n|ihovih saveznika (icm Hunncrum, ucm c|icrum gcniium,
ucc Hunnis jcrc|cni cuxi|ium), a i na|slaii|eg Alilina sina Llaka. slali su sinovi
pob|egli duz obala Cinog moia gd|e su pii|e slanovali Coli (|c|iui tcrc gcrmcni
cjus cc cccisc jugcniur juxic |iiius Pcniici mcris, u|i prius Gcihcs scissc cscripsimus).
17
Sve se ovo desavalo neposiedno nakon Aliline smili, dakle, piiblizno 454. god.
Slo se pak lice sliogola, }oidanes islice da im |e Rimsko caislvo dodi|elilo Ianon-
i|u, pod cime lieba iazum|eli danasn|u Slavoni|u, |ei }oidanes ovako opisu|e n|ezine
gianice: na isloku Mezi|a, na |ugu Dalmaci|a, na zapadu Noiik a na s|eveiu Dunav.
18
Saimali, Cemandii i dio Huna naselili su Iliiik kod kaslia Mailena (in pcric
|||rici c Ccsirum Mcricncm), slo bi po nekima bilo u blizini Maiiboia. Cini nam se
v|eio|alnim da |e ii|ec o Ccsirum mcriis, nedaleko Nisa.
19
Scili, Salagaii (pod n|ima lieba iazumi|evali dio Huna) i dio Alana sm|eslili su
se u Malo| Skili|i i Don|o| Mesi|i (Scihic Mincr i Mccsic |njcricr), dakle, u Dobiudzi
i |uzno od Don|eg Dunava.
2O
Linak, na|mladi Alilin sin, sm|eslio se s di|elom Huna oko Dobiudze (in cxircmis
mincris Scihicc), a diuga dva Alilina sina u Dccic |ipcnsis, dakle, zapadno od Linaka.
21
Iiema }oidanesu
22
upiavo spomenuli Huni napali su (oko 456. god.) sliogole,
i lo ona| dio n|ihove zeml|e, ko|im |e vladao Valemii, |edan od lio|ice osliogolskih
vladaia. U lileialuii se spoie oko loga, gd|e se nalazio Valemiiov dio Ianoni|e.
23
13
N. d|. gl. 5O.
14
Na i. m|.
15
}RDANLS, gl. 5O.
16
Na i. m|.
17
Na i. m|.
18
Na i. m|.
19
Usp }RDANLS, 6O4: ii|ec |e o giadu Kasliamailis (g Koo:poop:i oi) v. SZMLN, IX, 5,
2. (izdan|e Hansen).
2O
}RDANLS, gl. 5O.
21
}RDANLS, gl. 5O.
22
}RDANLS, gl. 52.
23
Vidi npi. SCHMIDT, 269-277.
95
Skloni smo piihvalili slaii|e misl|en|e da |e Valemii vladao islocnom Slavoni|om,
slo ne bismo ovd|e dal|e analiziiali, |ei bi nas lo piedaleko odvelo od osnovne
leme. Naime, Valemii |e pobi|edio Aliline sinove, a oni su se nakon poiaza po-
vukli u di|elove Skili|e ko|i se nalaze s|eveino od Dunava i ko|e oni naziva|u
Hunska dizava (ccs pcrics Scihicc pcicrci, ucs Dcnu|ii cmnis j|ucnic prccicrmccni,
ucc |inguc suc Hunnitcr cppc||cni).
24
Samo nekoliko godina kasni|e Dincik, |edan od Alilinih sinova, sabiao |e svo|e
podlozne naiode i napao asianu (danas Don|i Ieliovci u islocnom Sii|emu), ali
|e i on hamelice poiazen i pol|eian.
25
Cini se da ne bi liebalo dvo|ili da se Dinci-
kova vlasl piolezala s|eveino od Don|eg Dunava. Spomenuli Dincik bio |e hunski
vladai, ko|eg spomin|u lakodei i Iiisk,
26
Chionicon Iaschale
27
i Mcrcc||inus Ccmcs,
28
iz cega lieba zakl|ucili da ni|e bio beznaca|na licnosl. Uoslalom, }oidanes lvidi da
|e Dincik sabiao naiode, ko|i su, iako malobio|ni, oslali pod n|egovom vlascu, l|.
Ulcinguie, Angiskiie, ilugoie i aidoie.
29
Coli su Dincika lako sliasno poiazili, zavisava }oidanes svo|u vi|esl, da se
spomen na lo zadizao sve do danas.
3O
2. Prokop
U svo|o| Ta|no| povi|esli (Anekdola) da|e Iiokop nekoliko opcih zapazan|a
o kalasliofalnim posl|edicama }uslini|anove vladavine.
Tako, piema lvidn|i Iiokopa, od dolaska }uslini|ana na vlasl Huni, Sklavini i
Anli pl|ackali su, ubi|ali i zaiobl|avali po piefekluiama Iliii|e i Tiaci|e lako ieci
svake godine (Ovvoi :c xoi lxopgvoi xoi Àv:oi ocov :i ovo ov xo:o0cov-
:c c:o).
31
Nadal|e, Huni, Sklavini i Anli pl|ackali su ci|elu Luiopu, unislavali i
spal|ivali giadove.
32
Nadal|e, Iiokop pise da se dio Heiula, ko|e su pobi|edili Langobaidi, sm|eslio
oko eogiada, dok |e diugi dio kienuo piema s|eveiu, piosao po iedu sva pod-
iuc|a naiod Sklavina (jciyov :o lxopgvcv c0vg ccg ov:o)
33
i nenasel|enu
zeml|u, dosao do Vaina i Danaca i konacno se sm|eslio u Skandinavi|i.
24
}RDANLS, 554-556 (gl. 53).
25
}RDANLS, 556 (gl. 53).
26
LXCLRITA, 588.
27
CHRNICN IASCHALL, I, 598.
28
MARCLLIN, ad a. 469.
29
}RDANLS, 556 (gl. 53).
3O
Vidi bil|. 24.
31
IRKI, ANLKDTA, 18, 2O.
32
N. d|., 23, 6.
33
IRKI, II, 15, 1-2.
96
Sl|edeca Iiokopova vi|esl odnosi se na iazdobl|e caia }uslina (518.-527.).
34
Anli, sus|edi Sklavina piesli su Dunav i i pl|ackali po bizanlskom podiuc|u, ali
ih |e pobi|edio Ceiman, komandanl (o:po:gyo) Tiaci|e. Kako |e Ceiman bio i
nakon }uslini|anova slupan|a na vlasl ugledni vo|skovoda, v|eio|alni|e |e da se
dogada| desio pii kia|u }uslinove vlasli, mozda oko 526. god.
ko 53O. god. gianica |e na don|em Dunavu poslala kia|n|e pogibel|na za
izanl |ei su Huni, Anli i Sklavini (O\vvoi xoi Àv:oi xoi lxopgvoi) cinili Rome-
|ima sliasne slvaii (ovgxco:o).
35
Zbog loga |e }uslini|an poslavio Hilvuda, visnog
vo|skovodu, za liackog slialega, ali |e la| nakon pivolnih velikih usp|eha poginuo
u boibi sa Sklavinima.
36
Nakon Hilvudove smili doslo |e po Iiokopu do iala izmedu Anla i Sklavina.
Iobi|edili su Sklavini.
37
U lo doba upali su Anli u Tiaci|u, pl|ackali i zaiobl|avali domace slanovni-
slvo.
38
Iiokop doda|e da |e kasni|e doslo do ponovnih pii|alel|skih odnosa izme-
du Sklavina i Anla le cak do n|ihova spa|an|a (ovciyvuv:o),
39
slo bi se moglo
lumacili lako da |e izmedu la dva naioda poslo|ala neka visla konfedeiaci|e.
Vi|esl o pl|ackan|u Anla po Tiaci|i moze se daliiali piiblizno s 536./537. god.
Za god. 539./54O. Iiokop |avl|a ovo:
Ubizo |e velika hunska vo|ska (cyo o:po:cuo Ovvixov), piesavsi ii|eku
Dunav napala c|elokupnu Luiopu (alkanski poluolok). To se ceslo desavalo i ia-
ni|e, ali loliku uzasnu gomilu i lako velik bio| nisu lamosn|i l|udi nikad doziv|eli.
d }onskog moia do piedgiada Caiigiada sve su odieda pl|ackali, osvo|ili 32 ulvide
u Iliiiku, silom unislili giad Kasandie|u (.) piemda iani|e nisu osva|ali giadove
opsadom. S olelim su se pli|enom i sa 12O.OOO zaiobl|enika vialili svi kuci, a da im
se nilko ni|e supiolslavio. U kasni|e su vii|eme ceslo (ooxi) lamo dolazili i
cinili sliasne slvaii Riml|anima.
4O
Vi|esl |e upadl|ivo piecizna: osva|an|e 32 ulvide, unislen|e giada Kasandie|e
i hvalan|e velikog bio|a zaiobl|enika. Cini se da ne bi sm|elo bili dvo|be, da |e
Iiokop ovu delal|nu i pieciznu vi|esl pieuzeo iz nekog sluzbenog izv|esca.
Iiema Iiokopu, 545. god. sve bizanlske vo|ne |edinice, unovacene u Iliiiku,
samovol|no su se povukle iz Ilali|e, gd|e su vo|evale pioliv Cola i pola|no se via-
34
IRKI, III, 4O, 5. Iiokop zabunom pise o }uslini|anu, ali |e iz konleksla vidl|ivo da |e ii|ec o
}uslinu.
35
IRKI, III, 14, 2.
36
IRKI, III, 14, 1-6.
37
IRKI, III, 14. 17.
38
IRKI, III, 14, 11.
39
IRKI, III, 14, 16.
4O
IRKI, II, 4, 1-7.
97
lile. ne su poslale svo|e piedslavnike caiu }uslini|anu i obiazlozile lo svo|e pov-
lacen|e okolnoscu da vec odavno nisu dobile svo|u placu i da im dizava dugu|e
mnogo novaca. Dodali su da |e hunska vo|ska piovalila u Iliiik i odvukla u zaiob-
l|enislvo n|ihovu d|ecu i zene. Konacno, naveli su da se povlace zbog gladi, ko|a |e
zavladala u Ilali|i.
41
Za islu, 545. god., |avl|a Iiokop da |e velika gomila Sklavina (o io
lxopgvcv) piesla Dunav, pl|ackala i zaiobl|avala slanovnike lamosn|ih kia|eva.
42
Izaziva posebnu pozoinosl |os |edna Iiokopova vi|esl za islu, 545. god.
}uslini|an |e le godine piedlozio Anlima da se naslane na s|eveino| obali Duna-
va u giadu 1urris i da dobi|u poloza| placenih bizanlskih fedeiala (cvoovoi)
ko|i bi liebali bianili gianicu od hunskih upada.
43
Nadal|e, piema Iiokopu
44
vo|ska Slavena (o:po:cuo lxopgvcv) u |acini od
3.OOO vo|nika piesla |e 55O. god. Dunav, podi|elila se na dva di|ela i pl|ackala po
Iliiiku i Tiaci|i. }edna od lih dvi|u |edinica pobi|edila |e i cak uhvalila bizanlskog
komandanla giada Tzuiula (nedaleko lzv. Dugih zidova) i nakon loga ga zivog
spalila. Na lo su opl|ackali sva podiuc|a Tiaci|e i Iliiika i osvo|ili nakon opsade
mnoge ulvide, dok iani|e nisu (giadove) ops|edali nili se usudivali sici u iavnicu,
|ei li baibaii nisu (iani|e) nikad cak ni bizanlsku zeml|u osva|ali. A nisu nikad
pielazili ni Dunav, osim od onog viemena, o cemu sam vec govoiio.
45
Nakon loga usli|edilo |e osva|an|e giada Topeia, pii cemu su Slaveni ucinili
sliasna zv|eislva
46
, i |os |edan pii|elaz Dunava od lolike gomile Sklavina (lxo-
pgvcv io)
47
kao nikad dosad. N|ima su se uskoio piidiuzile diuge slavenske
cele, ko|e su cak i piezimile na bizanlskom podiuc|u.
48
Za n|ih se sumn|alo (cv
6oyio ciov) da ih |e Tolila plalio da navale na izanl.
49
Konacno, Iiokop za 552. god. izv|eslava o napadu velike gomile Sklavina
(o io lxopgvcv). Ucinili su sliasna ned|ela pl|acka|uci i zaiobl|ava|uci.
5O
41
IRKI, III, 11, 13-15.
42
IRKI, III, 13, 24.
43
IRKI, III, 13,33.
44
IRKI, III, 29, 1.
45
IRKI, III, 38, 1-8.
46
IRKI, III, 38, 9-22.
47
IRKI, III, 4O, 1.
48
IRKI, III, 4O, 33.
49
IRKI, III, 4O, 32.
5O
IRKI, IV, 25, 1-4.
98
3. Agatija
Iisao |e siedinom 6. slol|eca. Io n|emu se Huni naziva|u i Skilima. Di|ele se na
Kuliiguie, Uliguie (neslo dal|e u lekslu naziva ih Ullizaie), uigunde i na |os
neka plemena ko|a ne imenu|e. Voda Kuliiguia bio |e, naslavl|a Agali|a, Zabei-
gan.
Agali|a piica da su Kuliiguii opuslosili Mezi|u, Skili|u, Tiaci|u i Heisones i
sligli do Caiigiada uspul ubi|a|uci, pl|acka|uci i zaiobl|ava|uci. lizu Caiigiada
suzbio ih |e vec oslai|eli slavni }uslini|anov vo|skovoda elizai. Kuliiguii su se
ubizo povukli i vialili zaiobl|enike nakon slo su za n|ih piimili bogalu olkupninu.
51
4. MaIaIa
Malala |e pisao u diugo| polovici 6. slol|eca. Medu oslalim, u vi|eslima iz pocel-
ka }uslini|anove vladavine, on spomin|e hunskoga kial|a Cioda, ko|i |e vladao
nad podiuc|em blizu ospoia, dakle, ocilo u danasn|o| |uzno| Ukia|ini. Ciod se
obialio na }uslini|ana sa zel|om da se pokisli i da pieda svo|e kial|evslvo pod
bizanlsku zaslilu. Cioda su ubizo ubili lamosn|i svecenici i poslavili za kial|a Cio-
dova biala Mugela. Cai |e zbog loga poslao svo|u vo|sku, u ko|o| su se nalazili i
golski vo|nici. aibaii su pob|egli, a ospoi |e polpao pod izanl.
52
Za godinu 528. bil|ezi Malala piovalu dvo|ice hunskih kial|eva, ko|i su s ve-
likom vo|skom piovalili u Skili|u i Mezi|u, a onda piodili do Tiaci|e. Riml|ani su ih
pobi|edili i ubili oba kial|a. Ipak, ial |e svisio poiazom bizanlske vo|ske pa |e i-
zanl bio piisil|en olkupili svo|e zaiobl|ene vo|skovode.
53
I iduce, 529. god., napali su Huni za|edno s velikim bio|em iazlicilih naioda
(O\vvoi c:o oo\ g0ou ioopcv poppopcv), ali ih |e bizanlski slialeg Mundo
pobi|edio i cak uhvalio |ednoga od kial|eva.
54
Za 559. god. Malala bil|ezi napad na Tiaci|u Huna i Slavena (O\vvoi xoi
lxopoi). ni su dopili cak do Velikog zida.
55
5. MarceIin
Maicelin (Mcrcc|inus ccmcs,
56
piva polovica 6. slol|eca) donosi o piilikama u
izanlu i oko n|ega mnogo koiisnih vi|esli. Do dolaska }uslini|ana na vlasl bio |e
51
ACATI}A, V, 11-25.
52
MALALA, XVIII, 431-433.
53
N. d|., XVIII, 45O-451.
54
Na i. m|.
55
N. d|., XVIII, 49O.
56
MARCLLIN, 6O-1O8.
99
n|egov la|nik, a kasni|e |e poslao svecenik. Lvo n|egovih vi|esli, ko|e se odnose na
slan|e na s|eveino| bizanlsko| gianici:
441. god. Ieizi|anci, Saiaceni, Cazi, Izauii i Huni napali su iome|ske gianice,
Hunski kial|evi (Hunncrum rcgcs) napali su Iliiik i opl|ackali Nis, Singi-
dun i oslale ulvide,
442. god. iaca leda i Alila i kial|evi (rcgcs) mnogih naioda haiace po Iliiiku i Tia-
ci|i,
445. god. leda, kial| Huna (rcx Hunncrum) podmuklo |e ubi|en od Alile,
447. god. U sliasnom ialu kial| Alila unislavao |e ci|elu Luiopu i dosao do Tei-
mopila. U bilci u piiobalno| Daci|i (in Dccic ripcnsi) Alila |e pobi|edio i
ubio bizanlskog komandanla Ainigisla,
452. god. Alila, hunski kial| pohaiao Akvile|u,
454. god. Alila, hunski kial|, umio. eoigoi, kial| Alana, ubi|en od kial|a Ricimeia
(c |icimcrc rcgc),
469. god. Clava Dencika, hunskog kial|a (Dcnzicis Hunncrum rcgis), Alilina sina,
donesena u Caiigiad,
482. god. Teodoiik Valamei pl|ackao po Macedoni|i i Tesali|i i osvo|io Laiisu,
489. god. Teodoiik, golski kial| (rcx Gcihcrum) osvo|io Ilali|u i dao ubili doakia,
493. god. izanlski komandanl }uli|an ubi|en skilskim oiuz|em,
499. god. Aiislo, vo|ni komandanl Iliiika kienuo s velikom vo|skom pioliv ugaia
(ccnirc 8u|gcrcs) ko|i su haiali po Tiaci|i, ali |e lesko poiazen,
5O2. god. zloglaseni naiod ugaia (ccnsucic gcns 8u|gcrcrum) haiao po Tiaci|i,
512. god. Heiuli sm|esleni na podiuc|ima i giadovima Riml|ana,
515. god. Huni, piesavsi Aimeni|u pohaiali Kapadoci|u do Likaone,
517. god. Gcicc cuiics pohaiali Macedoni|u i Tesali|u. Kako olkupni iznos ni|e za-
dovol|avao, iimski su zaiobl|enici bili zalvoieni u kucama i spal|eni
odnosno pied giadskim vialima ubi|eni,
53O. god. Komandanl Iliiika Mundo pivi |e od svih iimskih vo|skovoda pobi-
|edio Cele u Iliiiku, a imao i velike usp|ehe pioliv ugaia (cum 8u|gcrcs)
u Tiaci|i,
535. god. Ialiici| Cila sukobio se s ugaiima (cum hcsics 8u|gcrum) i pobi|edio.
Tko su Maicelinovi Gccic` Uspoiedu|uci n|egovu vi|esl s vi|eslima Teofilakla
Simokale moglo bi se poslavili lezu da su Cele Slaveni. Naime, opisu|uci pl|ackan|e
Slavena u Tiaci|i u 588. god. Teofilakl kaze da su Cele (:o Ic:ixov), lo |esl gomile
Slavena pl|ackali Tiaci|u.
57
Na diugom m|eslo Teofilakl izv|eslava da su bizanl-
ske liupe 595. god. u svom pohodu pioliv Slavena na don|em Dunavu naisle na
58
N. d|., VII, 2 (247).
1OO
6OO Sklavina (lxougvoi), ko|i su vodili zaiobl|enike. Rimska se vo|ska piiblizila
Celima (Ic:oi) slo |e (lim) baibaiima slaio ime.
58
Kao da nema ni na|man|e sumn|e da Maicelinovi Gcicc cuiics ipak nisu Slaveni,
a da su, nasupiol lome, Teofilaklovi Cele doisla Slaveni, za ko|e Teofilakl koiisli
anlicko ime Cela.
6. Menandar
Menandai donosi nekoliko vi|esli o Anlima i Slavenima.
Io n|emu su o. 56O. god. Anli dosli u nepiiliku pa su ih odmah Avaii napali
i pl|ackali n|ihovu zeml|u. Avaii ubi|a|u anlskog poslanika i vise su nego iani-
|e (cov g po:cpov) puslosili anlsku zeml|u i zaiobl|avali Anle.
59
Menandai |avl|a i o puslosen|u Sklavina po Heladi pocelkom vladavine caia
Tibeii|a (578.-582.). Tibeii|e |e zamolio za pomoc a|ana, avaiskog kagana i pie-
bacio biodovl|em 6O.OOO avaiskih kon|anika na bizanlska podiuc|a, a onda su ovi,
piesavsi na li|evu obalu Dunava, pl|ackali i palili slavenska sela (Men., 2O8-2O9).
Menandai uspul spomin|e i neiaspolozen|e a|ana piema Sklavinima, zalo slo |e
iani|e poslao poslanike slavenskom vodi i n|egovim na|blizim suvladaiima
(Aoupcv:iov xoi :o ooi cv :cci :o\ c0vou odnosno Aoupi:o c xoi oi yc v
o:( gycovc) i zaliazio od n|ih da se pokoie Avaiima i da im placa|u danak.
Slvai se svisila lako da su Slaveni neslo kasni|e ubili avaiske poslanike.
Neslo kasni|e, 581. god. piikupl|alo se 1OO.OOO Sklavina u Tiaci|u da bi lamo i u
okolnim podiuc|ima pl|ackali.
6O
7. TeofiIakt Simokrata
I od ovoga su pisca sacuvane neke vi|esli o Sklavinima.
Tako Teofilakl |avl|a da |e 585. god. kagan nagovoiio Sklavine (:cv lxoug-
vcv) da kienu pioliv izanla. ni su dosli sve do Dugog zida, l|. do piedgiada
Caiigiada, ali ih |e neslo kasni|e lesko poiazio Komenliol, bizanlski komandanl.
61
Isle godine, Komenliol |e kod Hadiianopola lesko poiazio slavenskog vo|sko-
vodu Aidagasla.
62
Cod. 588. Celi, l|. Sklavini (:o c Ic:ixcv, :o:ov ciciv oi :cv lxoug-
vcv oycoi) pl|acka|u po Tiaci|i.
63
57
TLIILAKT, III, 4 (116).
59
LXCLRITA, I, 443. Vidi VI, 86.
6O
N. d|., 469. Vidi VI, 96.
61
TLIILAKT, I, 7.
62
Na i. m|.
63
N. d|., III, 4.
1O1
U god. 593. kagan |e pii opsadi Siimi|a naiedio Sklavinima da iziade mnogo
plovila.
64
Cod. 594. poslao |e cai slialega Iiiska da spii|eci slavensko pielazen|e Duna-
va.
65
Iiiskove cele piesle su Dunav, slavenski kial| Aidagasl naiedio |e gomili
Sklavina (:o :cv lxougvcv g0g) da pl|acka|u, ali su doziv|eli lezak poiaz,
mnogi bili poubi|ani, a mnogi zaiobl|eni i olpieml|eni u Caiigiad.
66
To se islo
ponovno desilo nakon kiaceg viemena.
67
Isle godine imao |e Iiisk |os |edan usp|eh, i lo sa slavenskim kial|em Muzok
(Mouocxiov :ov cyocvov pgyo : :cv poppopcv cv).
68
U piici o bizanlskom
usp|ehu piivlaci pozoinosl okolnosl da |e usp|ehu piidoni|elo i ialno lukavslvo
ko|im |e medu Slavene ubaceni spi|un, neki Cepid, dao Aleksandiu, komandanlu
cele znak za napad p|esmom na avaiskom |eziku (i\ \Apopixcv ooo:cv). Na
pivi se pogled cini cudnim da Cepid p|eva usied noci i usied slavenske vo|ske
avaisku p|esmu a da lo ne samo ne pobudi ni na|man|i nemii medu zaspalim
Slavenima, vec napioliv, da se lakva p|esma smalia posve noimalnom, cak umiiu-
|ucom cin|enicom.
Uspul budi ieceno, Teofilakl piica kako |e spomenuli Aleksandai zaiobl|ene
Slavene loiluiom ispilivao o okolnoslima u n|ihovo| vo|sci. Iiokop nadoda|e da
su Slaveni bili siguini u lo da ce ih se nakon ispilivan|a ubili, ali, kao da |e bila
ii|ec o ludem li|elu, podnosili su balinan|e. Iz Teofilaklova piican|a izbi|a duboko
poslivan|e piema lako iskazanom pieziiu piema smili.
S diuge |e sliane, nakon slo |e Aleksandai osvo|io slavenski laboi, pob|edni-
cka iome|ska vo|ska piovela cilavu noc u ubi|an|u pa |e lek u|ulio Aleksandai
naiedio odmoi od klan|a.
Iduce, 595. god., bizanlski vo|skovoda Ielai poslao |e izvidnicu od lisucu vo|-
nika, ko|a |e naisla na 6OO Slavena, ko|i su vodili sa sobom bizanlske zaiobl|enike.
Iocelkom bilke Slaveni su poubi|ali vecinu zaiobl|enika, a kada su se nasli u bez-
izlaznom poloza|u, poubi|ali su i pieoslale. Na lo su Rome|i osvo|ili slavenski la-
boi i poubi|ali sve Slavene.
69
d oslalih Teofilaklovih vi|esli zasluzu|e pozoinosl ugovoi slo su ga 599./6OO.
sklopili izanl i Avaii:
64
N. d|., VI, 3.
65
N. d|., VI, 2-3.
66
N. d|., VI, 6-7.
67
N. d|., VI, 8.
68
N. d|., VI, 8-9.
69
N. d|., VII, 2
1O2
Aioooyci:oi c \Pcoioi xoi \Apopoi o \Io:po coi:g, xo:o c lxoug-
vcv couoio :ov o:oov iovgoo0oi
7O
(Dogovoieno |e da |e Rome|ima i Avaii-
ma Dunav siedina (~ gianica), a da |e pioliv Sklavina dopusleno pielazili ii|eku.
8. Ivan Antiohijski
Zivio u pivo| polovici 6. slol|eca. Za nas |e od inleiesa vi|esl, slo se odnosi na
559. god.:
Za caia }uslini|ana, hunski voda Zabeigan sa 7.OOO Huna piesao |e Dunav i
bizo dosavsi do glavnoga caiskog giada opuslosio podiuc|e ko|im |e piosao, ne
susievsi na pulu vo|sku ko|a bi mu se supiolslavila. Iii|e n|ega iome|ska |e vo|ska
imala 645.OOO boiaca, dok |e }uslini|an iaspolagao s |edva 15O.OOO vo|nika, slo ni|e
bilo dovol|no za podiuc|a Lazike, Aimeni|e, Libi|e, Cola i Ilali|e.
71
Iodaci iz le vi|esli uglavnom se slazu s onima slo ih |e donio Agali|e V, 21, 13.
9. Victor Tonnennensis
Iisao siedinom 6. slol|eca. Za nas |e ovd|e od inleiesa vi|esl za 56O. god. po
ko|o| su ugaii napali Tiaci|u (8u|gcrcs 1hrccicm pcrtcuni) i ubili paliici|a Seigi|a,
vo|nog komandanla.
72
Doda|mo da isli pisac spomin|e piovale Huna 515. god. u Aimeni|u, Kapado-
ci|u i Calali|u i ponovno u Aimeni|u 559. god. god.
73
10. Chronicon PaschaIe
U lom d|elu, pisanom u pivo| polovici 7. slol|eca, pod god. 469. bil|ezi se da |e
Dincesl, Alilin sin bio ubi|en od Anagasla, komandanla Tiaci|e i da mu |e glava
bila izlozena u Caiigiadu.
74
11. Ravenski anonim
Ravenski anonim navodi da islocno od siedn|e i zapadno od islocne Luiope
slanu|u Sklavini: Sciihcrum csi pciric unc Sc|ctincrum cxcric csi prcscpic, sc ci
|iiics ci Chimc|cs cx i||is cgrcssi suni
75
(domovina Skila, odakle |e piolekao iod
Sklavina ild.) Ne|asne nazive |iiics i Chimc|cs emendiia Schnelz u: Anics, Vincihc(s).
7O
N. d|., VII, 15.
71
IVAN ANTIHI}SKI, 218 (sli. 622).
72
VICTR TNNLNNLNSIS, ad a. 56O (sli. 2O5).
73
N. d|., ad a. 515 (sli. 195).
74
CHRNICN IASCHALL, I, 598.
75
RAVLNSKI ANNIM, 31.
1O3
12. Zosim
Zosim (pocelak 6. slol|eca) dobio pozna|e Cole i Hune, a u n|ega nalazimo i
vi|esli o Alanima, aslainima, Heiulima, Skilima, Svevima
76
ali o Slavenima nisla.
13. Amijan MarceIin
n pise koncem 4. slol|eca. Dobio pozna|e Hune, a spomin|e i Alane, Neive,
Vidine, Celone, Agaliise, Melanklene ild
77
ali o Slavenima nisla.
14. Pseudo-Cezarije
Dodali bismo ovd|e pai ii|eci o navodno| vi|esli Iseudo-Cezaii|a. n lvidi
da Slaveni, slicno Iizonilima i Iodunavcima, iado |edu zenska pisa |ei su puna
mli|eka.
78
va po nama beznaca|na bibl|aii|a iani|e se daliiala oko 525. god.,
79
ali se u novi|e vii|eme saslavl|an|e log spisa slavl|a u siedinu 6. slol|eca
8O
pa nas,
dakle, ne vodi u vii|eme pii|e }oidanesa i Iiokopa.
III. RASCLAMBA POJEDINIH PITANJA
1. Datiranje najranije Prokopove vijesti o SIavenima
1. Razuml|ivo |e da posebnu pozoinosl izaziva na|iani|i spomen Slavena. Ri-
|ec |e o ovo| Iiokopovo| vi|esli.
Kada su Heiuli nakon n|ihova poiaza od sliane Langobaida moiali napuslili
svo|a ocinska piebivalisla, |edan n|ihov dio (.) sm|eslio se u Iliiiku. slali nisu
hl|eli pieci pieko Dunava,
81
vec su nasli novu domovinu na kia|n|im gianicama
svi|ela. Iod vodslvom mnogih voda kial|evskog ioda piesli su pona|pii|e sva po-
diuc|a Sklavina, piosli kioz mnogu puslu zeml|u i konacno dosli do Vaina.
82
Iiokop zavisava ova| odlomak vi|escu da su Heiuli nakon loga konacno sligli
u Skandinavi|u.
83
76
ZSIM.
77
AMI}AN MARCLLIN (vidi osobilo gl. XXXI, 3, 1-7 o Hunima).
78
ISLUD-CLZARI}L, 3O2-3O6.
79
KS, I, 8, bi. 1O.
8O
DU}CLV, 1OO-1O5 (53O.-56O. god.), RILDINCLR, 125 (559. god.).
81
T|. u bili: podlozili se bizanlsko| vlasli.
82
IRKI, II, 15, 1-2.
83
N. d|., II, 15, 4.
1O4
Moze li se locni|e ulvidili vii|eme u ko|em su Heiuli u svom pulu s Dunava u
Skandinavi|u piosli kioz podiuc|a nasel|ena Slavenima` Na lo su se pilan|e au-
loii piilicno ceslo viacali.
aiisic |e 1953. god.
84
nakon minuciozne analize piedlozio godinu 495. kao
vii|eme piolaska Heiula kioz slavenska podiuc|a. n pii|e svega ciliia Iiokopa:
Kada |e Anaslazi|e poslao iome|ski cai, kako Heiuli nisu (vise) imali koga
napasli, polozili su oiuz|e i piimiiili se. Ziv|eli su lii godine u miiu, ali su s lim
slan|em bili posve nezadovol|ni. Napali su svoga kial|a Rodulfa leskim piigovoii-
ma (.). Zbog loga |e Rodulf kienuo u ial pioliv Langobaida, piemda mu oni nisu
ucinili nikakvo zlo.
85
Kako |e Anaslazi|e poslao caiem 491. god., po aiisicu pio-
izlazi da su Heiuli napali Langobaide oko celvile godine po slupan|u na vlasl
caia Anaslazi|e, l|. oko 495. god.
86
Nakon nesielnog iala s Langobaidima dio
Heiula |e kienuo piema Skandinavi|i i lom piigodom piesao pieko podiuc|a
nasel|enih Slavenima. aiisic zakl|ucu|e da iz loga sli|edi da Iiokopovu vi|esl o
Slavenima lieba slavili u kia| V, a ne u pocelak VI veka.
87
Dvi|e godine kasni|e aiisic |e svo|u lezu ponovio.
88
vakav pii|edlog i|esen|a vec |e odavno poznal u lileialuii, ali ni|e naisao na
dobai pii|em.
}os god. 19OO. Hailmann |e lvidio da Iiokop nikako (|cincsucgs) ne kaze, da
bi se Langobaidi 3 godine nakon slupan|a na vlasl Anaslazi|a oslobodili heiulskog
|aima. V|eiovalo se da bi lu Iiokopovu vi|esl liebalo lako lumacili (hincininicrprc-
iicrcn). Ali Iiokop kaze samo da su se Heiuli nakon n|ihovih osva|an|a do poiaza
3 godine dizali miino. ve lii godine moglo bi se pii|e povezali s podalkom iz
Origc, po ko|emu su Langobaidi boiavili u 'Ieldu lii godine.
89
Slicno pise i Schmidl po ko|em iz Iiokopovih vi|esli nikako (|cincsjc||s) ne
sli|edi da bi se poiaz Heiula dogodio lii godine nakon slupan|a na pii|eslol|e caia
Anaslazi|a.
9O
I inace se pielezna vecina auloia odlucila za |ednu od godina izmedu 5O5. i
512., dakle, bilno diukci|e od aiisica.
cilo se sve svodi na daliian|e Iiokopove vi|esli o Heiulima. Iiokop |e He-
iulima posvelio mnogo pozoinosli pa |e nuzno pielhodno iazmoliili n|egove vi|es-
84
ARISIC, 1953, 29.
85
IRKI, II, 14, 1O-12.
86
ARISIC, 1953, 29.
87
N. d|., 3O.
88
VI, I, 22-23.
89
HARTMANN, 1, 28.
9O
SCHMIDT, 552.
1O5
li. U piegledu, ko|i donosimo, s li|eve se sliane nalazi poziv na m|eslo, na ko|em
Iiokop pise o po|edino| vi|esli, a na desno| iegesl le vi|esli.
II, 14, 1 Heiuli su odavno (cx ooio\) ziv|eli s diuge sliane Dunava.
II, 14, 8 Ti|ekom viemena (poov:o c povou) o|acali su, lako da su konacno
(:ccu:cv:c) svladali Langobaide i namelnuli im liibul.
ii, 14, 1O Cai Anaslazi|e dolazi na vlasl. Heiuli lii godine miiu|u.
II, 14, 11 Iodbadan od svoga naioda heiulski kial| Rodulf kiece u ial pioliv
Langobaida.
II, 14, 13-19 Langobaidi sal|u Heiulima lii izaslanslva i mole mii, spiemni cak i
povecali liibul, ali uzalud.
II, 14, 21 U bilci s Langobaidima Heiuli lesko poiazeni, n|ihov kial| Rodulf
pogiba.
II, 14, 23 Heiuli ubizo (:oio:o) kiecu s|eveino od Dunava. Dolaze do iani|ih
s|edisla Ruga, ko|i su u meduviemenu olisli s golskom vo|skom u
Ilali|u.
II, 14, 25-27 Zbog gladi u lo| zeml|i bez l|udi, neslo kasni|e (o o( \o:cpov)
Heiuli se sele blizu Cepida, ali ih ovi slalno pl|acka|u.
II. 14, 28 Heiuli zbog loga pielaze Dunav, a cai Anaslazi|e im dod|el|u|e pod-
iuc|e za sm|esla| (6ptco0oi).
II, 14, 29-3O Ubizo (pov c o o() Heiuli pocin|u napadali Rome|e. Cai
Anaslazi|e sal|e vo|sku i pob|edu|e Heiule.
II, 14, 31 Heiuli mole da ih se piimi kao saveznike (uoou). Cai posledi
pieziv|ele, ali ne kao saveznike
II, 15, 1 Heiuli su nakon poiaza od Langobaida moiali napuslili svo|e pod-
iuc|e.
II, 14, 28 Dio Heiula sm|eslio se u Iliiiku.
II, 15, 2 Diugi dio, pod vodslvom mnogih voda kial|evskog ioda, ni|e hlio
pieci Dunav, vec |e piosao pivo po iedu sva podiuc|a
Sklavina, zalim dal|n|a nenasel|ena podiuc|a i dosao do Vaina i
II, 15, 26 konacno dosao do Skandinavi|e gd|e |e piiml|en od mnogobio|nog
naioda Caula
II, 14, 33-34 Cai }uslini|an im dod|el|u|e zeml|u, oni posla|u saveznici (c:oipic-
o0oi) i kiscani le vilo koiisle Rome|ima.
II, 14, 35 Ipak su Heiuli i danas nepouzdani Rome|ima.
II, 14, 37-38 Kasni|e (\o:cpov) neki Heiuli su oslali Rome|ima cvoovoi (l|.
zadizali poloza| konfedeiala). slali su se odmelnuli, ubili kial|a
husa i onda odlucili iz Skandinavi|e piiskibili kial|a iz kial|evske
obilel|i.
1O6
II, 15, 27-3O Heiuli, ko|i zive u iome|sko| zeml|i, nakon ubo|slva svoga kial|a sal|u
ugledne osobe u Skandinavi|u. Tamo su nakon nekih leskoca nasli
pogodnog clana kial|evskog ioda i vialili se s n|ime i s 2OO Heiula.
II, 15, 31 Heiuli ko|i su piebivali u Singidunumu zamolili su }uslini|ana za
kial|a. n im sal|e Heiula Suailua, a ova| se supiolslavl|a povial-
nicima iz Skandinavi|e, ali se konacno svi Heiuli odmecu od }uslini-
|ana i piiklan|a|u Cepidima.
cilo |e da Iiokopove vi|esli nisu loliko siguine da bi se na n|ima mogla gia-
dili pouzdana kionologi|a. Iogolovu piica o lii langobaidska poslanslva Heiuli-
ma d|elu|e poucno-moializaloisko-ieloiicki. S diuge sliane, uspoiedba langobaid-
skog viela Origc
91
s Iiokopovim vi|eslima pokazu|e da |e Iiokop dobio obavi|esli
iz pive iuke, l|. iziavno od Langobaida i da ih |e onda piilagodio svo|im polilickim
uv|eien|ima (l|. piikiiveno|, ali posve uocl|ivo| opozici|i }uslini|anu) i ieloiickim
sklonoslima. Da |e lome lako dovol|no |e navesli ona| dio Origc, ko|i |e za nas
na|zaniml|ivi|i. Nakon slo Origc obav|eslava da |e doakai pobi|edio Ruge i unis-
lio n|ihovu dizavu, ona naslavl|a: 1unc cxicruni lcngc|cri c suis rcgicni|us ci
hc|iictcruni in |ugi|cnc cnncs c|iucnics. Pcsi cum (l|. Gcchcc) rcgnctii C|cjjc, ji|ius
Gcchcc. |i pcsi cum rcgnctii 1cic, ji|ius C|cjjcni. Sccruni lcngc|cri in ccmpis Ic|
cnncs ircs. Pugnctii 1cic cum |cc|jc rcgcm Hcru|crum ci ccciii cum (...). Pcsi cum
Hcru|i rcgnum ncn hc|ucruni (lada izadose Langobaidi iz svo|ih podiuc|a i slano-
vahu u zeml|i Ruga piilicni bio| godina. Nakon n|ega vladao |e Clafo, sin Code-
hoca. Langobaidi slanovahu u Iol|ima (Ic|) 3 godine. Talo se zaialio s Rodul-
fom, kial|em Heiula i ubio ga (.). Nakon n|ega Heiuli nisu vise imali svo|u
dizavu.
Uspoiedba s Iiokopom |e poucna. Io Iiokopu su Heiuli namelnuli vlasl Lan-
gobaidima, a kada |e na vlasl u izanlu dosao Anaslazi|e (491. god.), Heiuli su 3
godine miiovali i onda kienuli u ial pioliv Langobaida pii cemu su Heiuli bili
poluceni, a n|ihov kial| Rodulfo ubi|en.
Idenlicni dio piice u Origc i kod Iiokopa o viemenskom iazdobl|u od 3 godi-
ne pii|e pogibi|e Rodulfa ocilo ne moze bili puka koincidenci|a. Razlika |e u lome
slo se u Origc le 3 godine odnose na Langobaide, a kod Iiokopa na Heiule. Io
svemu se, dakle, cini, da Origc i Iiokop ima|u islo za|ednicko vielo, ocilo lango-
baidsku liadici|u, s lime da |e u usmeno| liadici|i izvaniedno kii|eposni poslupak
Langobaida piema nadiedenim Heiulima posve u skladu s uobica|enim poslup-
kom diugih naiodnih liadici|a: Langobaidi ne zele ial s Heiulima, spiemni su na
placan|e povisenog liibula Heiulima samo da bi se izb|eglo ial i cak lii pula sal|u
poslanslva Heiulima ko|ima iziazava|u svo|u cvislu zel|u izb|egavan|a sukoba
91
RIC, 2-6.
1O7
ali, kako Heiuli odbi|a|u sve ponude za mii i naslavl|a|u ialne piipieme, Lango-
baidi u opiavdano| obiani pob|edu|u i ubi|a|u neposlenog i agiesivnog heiulskog
kial|a. Ne mozemo znali koliko |e lo| naiodno| piici Iiokop pomogao svo|im do-
piinosom i ci|elu slvai iskilio da bi cilalel|ima piipiemio slo cill|ivi|e i poucni|e
slivo, ali lo u konacnici i ni|e vazno. Dakako, da |e i ovd|e Iiokop upleo i elemenle
vlaslilog animozilela piema }uslini|anu: }uslini|an slili i pomaze opake Heiule i
kad se sve zbio|i pioizlazi kao zakl|ucak da |e i sluca| s Heiulima samo |edan od
mnogih dokaza slelne i nemoialne }uslini|anove polilike.
Dakle, do iazm|eino piihvall|ive povi|esne isline, ko|a se odnosi na na|slaii|u
vi|esl o Slavenima, lako ieci nemoguce |e doci iskl|ucivo na osnovi Iiokopovih
vi|esli, gd|e su elemenli iskicene naiodne liadici|e povezani s n|egovim ieloiickim
nacinom piican|a i s n|egovom sveopcom anli|uslini|anovskom lendenci|om
Tako se viacamo na pilan|e, kada se dogodio heiulsko-langobaidski ial u ko-
|em |e heiulski kial| Rodulf izgubio glavu. Iosl|edica |e log iala povialak u Skandi-
navi|i velikog di|ela Heiula ko|i na lom pulovan|u piolaze kioz podiuc|a nasla-
n|ena s mnogobio|nim slavenskim plemenima. Na poslavl|eno pilan|e Schmidl |e
nakon vilo minuciozne analize dao ova| odgovoi:
ilka pada u vii|eme izmedu 491. (dolazak na vlasl caia Anaslazi|a) i 512. (pii-
|elaz Heiula na iimsko podiuc|e), ni u kom sluca|u ne pioizlazi iz Iiokopa da bi (do le
bilke) doslo lii godine nakon dolaska na caisko pii|eslol|e spomenulog caia.
92
}os mnogo minuciozni|e pozabavio se lim pilan|em Klebel u svome opsiinom
iadu iz 1939.
93
n se pila, kakva |e povi|esna vii|ednosl vi|esli Iavla akona i
iazmalia dva iukopisa naslala oko 12OO. god., ko|i uz niz langobaidskih kial|eva
donose i bio| godina vladan|a po|edinog kial|a. }edan od lih iukopisa nalazi se u
samoslanu sv. Iauslina u iesci, a diugi se cuva u Iaiizu. Iogi|esna cilan|a nekih
kial|evskih imena u lim iukopisima dovode Klebela na pomisao da su oni pie-
pisani iz lombaidske kuizive, slo bi omogucilo naslanak log pielposlavl|enog pie-
pisanog iukopisa piebacili u 1O./11. slol|ece. Ali, neku bi vii|ednosl, naslavl|a Klebel,
lakvi popisi imali lek onda kad bi ih se moglo povezali s 8. slol|ecem. Kako lo ni|e
sluca|, la| |e pul zalvoien, kaze Klebel.
Medulim, Klebel upozoiava na lo, da Iavao akon donosi godine vladan|a
kial|a Agelmunda, ko|e se ne nalaze u Origc. Iiema lome bilo bi zamislivo
Klebel iabi vise nego opieznu ii|ec cn||cr da |e poslo|ao |edan slaii|i popis s
po|edinoslima ko|ih nema u Origu i u Iavlu akonu. A bilo bi zamislivo (cn||cr!),
naslavl|a Klebel, da |e i popis iz iescie lakodei naslao na lemel|u |ednog slaii|eg
piedloska, cime bi imali neku vaznosl (Gcuichi) baiem podaci nakon 488. god.
92
SCHMIDT, 552.
93
KLLLL.
1O8
Sve |e lo po Klebelu vilo dvo|beno (ucghc|sig) ali, ako bi se bai neke od lih poda-
laka popiavilo, onda bi lo bilo bai donekle piihvall|ivo.
Na osnovi svega loga Klebel da|e svo| pii|edlog lia|an|a vladan|a nekih od
langobaidskih vladaia:
Codeoc 488.-496.,
Claffo 496.-5O1.,
Tallo 5O1.-511. ild.
pa bi se piopasl heiulskog kial|a Rodulfa po Klebelu moglo poslavili u 5O9. god.
Smaliamo da Klebelov pokusa| ni|e do kia|a uspio. Na|veci dio n|egovih ana-
liza moze se u na|bol|em sluca|u kaiakleiiziiali kao moguc ali ne i kao bai donek-
le v|eio|alan.
Nadal|e, smaliamo da se iz podalaka slo ih nude Iiokop, Origc i Iavao akon
ne moze doci do neceg cvisceg od puke mogucnosli i da |e zbog loga nuzno piob-
lemu piici na diugi nacin, i lo lako da se kiene od dogada|a, ko|i |e na vii|eme o
ko|em iaspiavl|amo, imao dubok i odlucu|uci ul|eca|.
Kao slo |e poznalo, Cepidi su se 453. god. nakon Aliline smili pobunili pioliv
Huna, pobi|edili ih i dosli u pos|ed podiuc|a izmedu Tise i Dunava. Neslo kasni|e
(471. god.) Cepidi su se domogli podiuc|a Siimi|a. Cod. 5O4. Siimi| |e osvo|io Teo-
doiik, vladai osliogolske dizave ko|a |e, uz oslalo, obuhvacala podiuc|e Savi|e i
Dalmaci|e. lome Kasiodoiova kionika |avl|a: tiriuic cmini 1hcccrici ticiis Vu|-
gcris Sirmium rcccpii |ic|ic
94
(hiabioscu gospodaia Teodoiika Ilali|a |e osvo|ila Siimi|,
nakon slo |e svladala ugaie) pii cemu su ovd|e ugaii pogi|esno zapisani, um|eslo
ispiavno Cola. Vi|esl |e locni|e piibil|ezio }oidanes: (Teodoiik) Pcizcmin suum
ccmiicm (...) c c|iincncm Sirmicnscm irigii citiicicm, ucm i||c cxpu|sc rcgc cius
1rcnscricc (...) c|iinuii (Teodoiik |e poslao |e svoga vo|nog komandanla Iecamina
da zapos|edne podiuc|e Siimi|a, slo |e ova| i ucinio piol|eiavsi kial|a Tiansaii-
ka).
95
vo |e ozlo|edilo caia Anaslazi|a, zalo slo Teodoiik vladao Ilali|om u ime i-
zanla, pa nacelno ni|e smio iaspolagali bizanlskim leiiloii|em, lo vise slo |e Siimi|
bio |os 427. god. piepuslen Islocnoiimskom caislvu. Time |e Teodoiik olvoieno
na|avio da |e n|egova podloznosl izanlu samo puka fikci|a. Dakako da Anasla-
zi|e lo ni|e mogao olip|eli. Doslo |e do olvoiena ialnog sukoba izmedu sliogola
i izanla. Svaka |e sliana liazila saveznike. Slo se lice Teodoiika, on |e uspio pii-
dobili za sebe Munda, vodu hunskog poii|ekla dosla |akih samoslalnih vo|nih
snaga |uzno od Dunava izmedu Save i Moiave. Ta| |e pl|ackao po Iliiiku i cak
lesko poiazio caiske cele.
94
CASSIDRUS, ad a. 5O4 (sli. 16O).
95
}RDANLS, gl. 58.
1O9
Teodoiik ni|e na lome slao. n se piiblizio heiulskom kial|u Rodulfu i cini
se pii|e 5O7. godine imenovao ga svo|im sinom (ji|ium ic prccscnii muncrc prccrcc-
mus) i u pismu piidodao da ce nosilel| pisma podiobni|e izlozili ono slo lieba
ieci.
96
S diuge sliane siguino ni|e ni Anaslazi|e miiovao. Ako |e Teodoiik piivukao
sebi Heiule, nisla piiiodni|e da i Anaslazi|e ne pokusa neslo slicno s Langobaidima,
ko|i su od Heiula bili piisil|eni da im placa|u liibul. Langobaidi su ocilo samo
cekali piiliku da se oslobode heiulske pievlasli. U ialu su pobi|edili Langobaidi, a
dio pobi|edenih Heiula povukao se u danasn|u Auslii|u, ko|a |e oslala pusla na-
kon odlaska Ruga. Diugi dio kienuo |e piema Skandinavi|i i lom piilikom piosao
kioz podiuc|a nasel|ena Slavenima.
Iiema lome, smaliamo da pul Heiula piema s|eveiu lieba daliiali u vii|eme
oko 5O6./5O7. god.
2. O cestim" hunskim napadima na Bizant
Ri|ec |e o Iiokopovo| vi|esli po ko|o| su Huni piovalili na bizanlsko podiuc|e
539./54O.
97
U lo| |e vi|esli neobicno Iiokopovo insisliian|e da su Huni i pii|e
539./54O. i posli|e le godine ceslo cinili Rome|ima sliasne slvaii. Neobicnosl se
saslo|i u lome slo su za iazdobl|e od pocelka 6. slol|eca do analiziiane vi|esli
piibil|ezena samo dva hunska napada, i lo u 529. i 53O. god. ko|a su oba poznala
samo iz Malale, ali ne i iz Iiokopa. Islo lako, nakon 539./54O. god., Iiokop bil|ezi
samo |edan hunski napad, i lo spomenul samo uspul i na nacin, ko|i izaziva dvo|-
be. Naime, ii|ec |e o vi|esli iz 545. god.
98
u ko|o| Iiokop izv|eslava o samovol|nom
povlacen|u iz Ilali|e bizanlskih vo|nih |edinica, unovacenih u Iliiiku. ne svo|e
povlacen|e opiavdava|u pied caiem ovim aigumenlima: 1) vec dul|e viemena
nisu dobile placu, 2) hunska vo|ska |e piovalila u Iliiik, 3) u Ilali|i |e zavladala
glad. Smaliamo da |e upiavo ocilo, da se le vo|ne |edinice povlace iskl|ucivo zalo
slo im dul|e viemena nisu isplacivane n|ihove place, a da su oslala dva iazloga
piidodana samo iz piislo|nosli i samo u zel|i da o|aca|u piavi iazlog. Uosla-
lom, sam Iiokop lu navodnu hunsku piovalu uopce ne spomin|e izvan konleksla
iazloga povlacen|a iz Ilali|e ko|e navode vo|ne |edinice iz Iliiika.
96
CASSIDRUS, vai. IV, 2.
97
IRKI Ieis., II, 4, 1-7. Napomin|e se da se ova| fiagmenl odnosi na 2. kn|igu Iiokopova
iada ialovima, ko|a se odnosi na ialove s Ieizi|ancima. N|u ne obuhvaca izdan|e . Veha
(vidi Iiokop) ko|im se inace sluzimo. Za Ieis. koiislili smo slandaidno izdan|e }. Hauii|a, Iio-
copii opeia, Lipsiae, 19O6.). Nismo imali pii iuci novo izdan|e C. Wiilha, Leipzig, 1962.-1964.
98
IRKI, III, 11, 13-15.
11O
Iiema lome, navodna hunska piovala u 545. god. ni|e v|eiodoslo|no polvide-
na vi|escu o povlacen|u iliiskih vo|nih |edinica iz Ilali|e. To se vidi i po lome slo se
po Iiokopovu naslavku piican|a o lo| zgodi, }uslini|an navodno pocelno vilo l|u-
lio na lo povlacen|e, ali ga |e ubizo opioslio. Kako i inace o lom hunskom napadu
nema vi|esli, lieba ga lumacili samo kao izmisl|eni dodalni iazlog povlacen|u iz
Ilali|e.
Vialimo se hunskom napadu iz 539./54O. Smaliamo da |e Iiokop u caiskom
aihivu nasao samo vi|esl da |e hunska vo|ska upiavo u vii|eme po|ave |edne kome-
le napala Iliiik, osvo|ila 32 ulvide i giad Kasandie|u.
Tu |e vi|esl Iiokop kn|izevno-znanslveno obiadio lime slo |o| |e dodao da
su Huni ceslo i iani|e i kasni|e napadali izanl. Te Iiokopove dodalke lieba
piihvalili samo kao n|egovu ieloiicku obiadu. ne same po sebi nisu v|eiodoslo|-
na i upoiabiva vi|esl. Dakle, spomenule Iiokopove vi|esli lieba ieduciiali na po-
dalak o hunskom osva|an|u 32 ulvide i giada Kasandie|e u 539./54O. god.
3. SIaveni god. 550.
Nisla man|e iznenaden|e piiiedu|e Iiokop cilalel|u svo|om vi|escu o Slaveni-
ma, ko|a se odnosi na godinu 55O.
99
Iiokop pise o vo|sci Slavena u |akosli od
3.OOO vo|nika ko|a |e piesla Dunav i podi|elila se u dvi|e giupe, uhvalila i zivog
spalila bizanlskog komandanla Asbada i nakon loga opl|ackala sva podiuc|a Tiaci|e
i Iliiika. Iiokop naslavl|a da su lom piigodom Slaveni potpio oo oiopxio
cxo:cpoi ciov, o\:c :cioogoov:c po:cpov, o\:c c :o ciov xo:opgvoi
:ogoov:c, cci ouc ycv :gv Pcoicv xo:o0civ cyxccipgxoi, oi poppopoi
o\:oi co:c o gv oc o:po:( o:oov Ìo:pov oivov:oi iopcpgxo:c cx :o\
ov:o povou, gv yc g c :ou oi cpoo0cv cipg:oi
1OO
|mnoge ulvide osvo-
|ili piemda iani|e nisu ops|edali (giadove) nili se usudivali sici u iavnicu pa cak
se li baibaii nisu usudili pocinili (obican) pohod na zeml|u Rome|a. Cak |e poznalo
da vo|skom nisu nikad pielazili Dunav, osim od viemena ko|e sam napii|ed
spomenuo.j
aiisic |e bio u ocilo| nepiilici pii lumacen|u ove vi|esli. Iiokopovu lvidn|u
da Slaveni nisu iani|e ops|edali giadove on zbog loga ublazu|e pii|evodom: pie
nisu ni ialovali oko ulvida, a lvidn|u da nisu vo|skom pielazili Dunav lumaci
iesliiklivno, l|. da |e ii|ec o upadu malih giupica, za iazliku od masovnih piela-
za, o ko|ima govoii u iduco| iecenici.
1O1
Ali, Iiokop |e |asan: Slaveni nisu nikad
vo|skom pielazili Dunav do 55O. god.
99
IRKI, III, 38, 1-2.
1OO
IRKI, III, 38, 7-8.
1O1
ARISIC 1955, 42.
111
Kao da |e Iiokop zaboiavio da su po n|egovim vlaslilim ii|ecima cak pii|e
531. Huni, Anli i Slaveni ceslo pielazili Dunav i cinili Romanima sliahole
1O2
kao i
ono slo |e napisao o pohodu Sklavina 548. godine, kada su oni po vlaslilim Iioko-
povim ii|ecima osvo|ili u Iliiiku mnoge ulvide.
Ne mozemo se oleli do|mu da |e i ovd|e Iiokopa zavelo peio i da |e i ovd|e
n|egova apodiklicna lvidn|a da Slaveni do 55O. god. nisu nikad ops|edali giadove
napioslo posl|edica slila.
Ri|eci gv yc ild. moglo bi se, doduse, evenlualno pievesli: (Slaveni nisu
nikada iani|e pielazili ii|eku Dunav) osim u sluca|evima o ko|ima sam vec bio
govoiio l|. u smislu da Iiokop misli na c|elokupno iani|e vii|eme, o ko|em |e
pisao u iani|em lekslu. Time bi neslalo piolui|ecnosli, |ei bi lako Iiokop naglasio
da su Slaveni ipak iani|e cesce pielazili Dunav. Tako lo lumaci aiisic
1O3
i lime
izb|egava ocilu nepiihvall|ivosl lvidn|e. Ali, aiisica |e ipak i dal|e smelao la| ne-
obicni podalak i zalo |e i dodao: va| podalak, poslo |e uopslen, ne lieba doslovno
lumacili. Iiema lome, unaloc svemu, cini nam se da |e Iiokop i ova| fiagmenl
pisao nosen ieloiickim zanosom: Slaveni (navodno) iani|e nisu nikad ops|edali
giadove, nikad se spuslali u iavnice i nikad pielazili Dunav (osim sluca|a ko|i |e
upiavo opisan).
4. O sudjeIovanju SIavena pri napadu Huna na Bizant 559. god.
lome izv|escu|u Agali|a, Malala i Teofan.
Teofan, ko|i se bavi lim dogada|em, ni|e samoslalan izvoi, vec se u svo|em
izv|escu dizi vi|esli, ko|e |e pokupio od Malale. aiisic, svakako |edan od na|kom-
pelenlni|ih poznavalel|a ianoslavenske i ianobizanlske povi|esli, pogi|esno lvidi
da se Teofanov leksl svakako ne zasniva na Malalinom.
1O4
Ali dovol|no |e uspoiedili
la dva izv|esca, da se uoci kako se Teofan u svo|em lekslu dizi Malale:
Malala, 18, 49O: covco:goov oi O\vvoi xoi oi lxopoi : Opoxg, xoi ocgoov:c
oo\ ocx:civov xoi :ivo cpoicuoov, :ov c uiov Boxou lcpyiov :ov
l:po:go:gv xoi \Lcpov cio:cpov Koooiou cpoicuoov
1O5
ild.
Teofan, anno 6O51 (559): covco:goov oi O\vvoi xoi oi lxopoi : Opox
g0g oo xoi cocgoov o:gv xoi oo\ covcuoov xoi goc:cuoov.
ciooov c xoi lcpyiov :ov o:po:go:gv, :ov uiov Boxou :o\ pcopu:cpou xoi
:ov \Lcpov, :ov o:po:gyov Koooiou
1O6
ild.
1O2
IRKI, III, 14, 2.
1O3
ARISIC,1955, 42.
1O4
ARISIC,1955, 79.
1O5
MALALA, XVIII, 49O.
1O6
TLIAN, 233.
112
Teofan dakle olpada kao samoslalno vielo. sla|u Agali|e i Malala. Agali|e
vilo opsiino opisu|e dogada|e u 558.-559. god. o opasnom napadu Huna Kuliigu-
ia.
1O7
U lom vilo podiobnom izv|escu Agali|e ni na |ednom |edinom m|eslu ne
spomin|e Slavene. n samo spomin|e Hune Kuliiguie, ko|i su se udiuzili s Uligu-
iima, Ullizuiima i uigundima i pod svo|im vodom Zabeiganom na|ozbil|ni|e
zapii|elili Caiigiadu. Agali|evo |e izv|esce vilo opsezno i vilo podiobno pa doisla
zacudu|e slo Slaveni nisu uopce spomenuli ni iziavno ni neiziavno. Nasupiol
lome, Malala lek vilo kialko spomin|e upad Huna i Slavena. Kako iazii|esili lu
anlinomi|u` I ima li uopce anlinomi|e`
Naime, pii oc|en|ivan|u vii|ednosli oba|u izv|esca lieba uzeli u obzii da |e
ii|ec o velikom pl|ackaskom pohodu Kuliiguia ko|i su se upulili iz udal|enih pod-
iuc|a danasn|e Ukia|ine, da bi se u izanlu posvelili pl|ackan|u, ubi|an|u i silovan|u,
dakako i zaiobl|avan|u, da bi na la| nacin slekli dodalni izvoi koiisli (zbog placa-
n|a olkupnine). Nedvo|beno |e ii|ec o dobio oiganiziianom i pomno planiianom
pohodu, ko|em ni|e bio cil| osva|an|e leiiloii|a, vec pl|acka. Na|v|eio|alni|e |e da
su Kuliiguii piolazeci pieko leiiloii|a Slavena s|eveino od don|eg Dunava iado
piihvalili bio|nu slavensku mladez, zel|nu sud|elovan|a pii lom zamamnom lukia-
livnom polhvalu. To |e v|eio|alno iazlog zaslo Agali|e ne spomin|e Slavene. ni
su ovd|e ocilo samo spoiedni elemenl.
5. RazIog sIavenskih napada na Bizant (prva poIovica 6. stoIjeca)
Na|pii|e o dalaci|i lih slavenskih napada na izanl za|edno s nekim diugim
dogada|ima usko povezanim s lime:
526. Anli pielaze Dunav i pl|acka|u,
1O8
528. Dva hunska komandanla napada|u Skili|u, Mezi|u i Tiaci|u,
1O9
521./53O. Dva hunska kial|a napada|u Iliiik,
11O
536. Anli napada|u Tiaci|u,
111
Hunska vo|ska ceslo pl|acka po alkanu,
112
545. Hunska vo|ska (o:po:cuo O\vvixov) navodno pioval|u|e u Iliiik,
113
545. Veliko mnoslvo Slavena (o io lxopgvcv) pl|acka po Iliiiku,
114
1O7
ACATI}A, V, 21, 13.
1O8
IRKI, III, 4O, 5.
1O9
MALALA, XVIII, 437.
11O
MALALA, XVIII, 451, MARCLLIN, ad a. 53O.
111
IRKI, III, 14, 7-11.
112
IRKI, II, 4, 1-7.
113
IRKI, III, 11, 13-15.
114
IRKI, III, 13, 24.
113
545. Anli posla|u konfedeiali (cvoovoi) izanla,
115
548. Slavenska vo|ska (o:po:cuo lxopgvcv) pl|acka po Iliiiku i osva|a
ulvide,
116
549. Slavenska vo|ska (o:po:cuo lxopgvcv) hvala i zivog spal|u|e bizanl-
skog komandanla,
117
549. Slaveni nakon opsade osva|a|u giad Topei i cine zv|eislva,
118
55O. Veliko mnoslvo Slavena (lxopgvcv io) pielazi Dunav, ulazi
u Dalmaci|u, pl|acka i osla|e pieko zime,
119
551. Veliko mnoslvo Slavena (o io lxopgvcv) pl|acka po Iliiiku.
12O
Zacudu|e da do 545. god. Iiokop ne spomin|e Slavene kao opasne napadace
na bizanlsko podiuc|e. ni se po|avl|u|u samo u iazdobl|u od 545. do 551., i lo u
sesl piigoda, u ko|ima se piikazu|u kao vilo neugodni i opasni pl|ackasi, ko|i su
uslo zabil|ezeni kao opaki, nemilosidni i bezdusni osva|aci i sposobni za opsadu i
osva|an|e giadova i ulvida.
Nadal|e, posve |e neobicno da ni diugi sutrcmcni bizanlski pisci ne spomin|u
Slavene. To osobilo cudi u pogledu sav|esnog i pouzdanog Maicelina comesa ko|i
|e do }uslini|anova slupan|a na pii|eslol|e bio n|egov la|nik. Nadal|e, cudi slo Aga-
li|e uopce ne spomin|e Slavene, a Malala lek uspul i lo samo u vi|esli iz 559. god.
ve okolnosli svakako zahli|eva|u ob|asn|en|e.
Nase |e misl|en|e da |e upiavo nedvo|beno i cak ocilo da slavenske napade na
izanl lieba povezali s ialom, slo ga |e }uslini|an vodio s sliogolima od 536. do
552. god., i lo osobilo nakon slo |e kod sliogola 541. god. Tolila pieuzeo vihovnu
vlasl. Nema dvo|be da |e paialelno s voden|em ialnih opeiaci|a, ko|e su se vodile
osobilo od 542. god. i kulminiiale 546. god. ulaskom golskih cela u Rim, Tolila,
polaknuvsi slavenske napade na izanl, pokusao olaksali svo| poloza| izaziva-
n|em ialnih pozaia izvan Ilali|e, da bi na la| nacin piivezao dio bizanlskih snaga.
lome govoii cak i sam Iiokop. Za god. 549. on izv|eslava
121
da su snazne
slavenske boibene |edinice piesle Dunav i dosle do Nisa. Cim |e lo saznao }uslini-
|an, naslavl|a Iiokop, odmah |e dao nalog bizanlskom vo|skovodi ko|i |e oko So-
fi|e sabiiao cele za napad na Tolilu, da odgodi slan|e bizanlske vo|ske u Ilali|u i da
se pozuii u pomoc Solunu i oslalim sus|ednim giadovima. Iiokop cak iziicilo
115
IRKI, III, 14, 33.
116
IRKI, III, 29, 1-8.
117
IRKI, III, 38, 1-6.
118
IRKI, III, 38, 9-23.
119
IRKI, III, 4O, 1-3, 67, 3O-34.
12O
IRKI, III, 25, 1-6.
121
IRKI, III, 4O, 1-3.
114
kaze da |e ova| vilo opasni slavenski napad bio mozda povezan s Tolilom: Neki
su smaliali (cv 6oyio ciov) da |e Tolila polplalio le baibaie golemim novcem da
navale na lamosn|e Rome|e.
122
Ako uzmemo u obzii da |e Tolila u golsko| dizavi pieuzeo vlasl 541. god. i
odmah poduzeo eneigicne koiake da se usp|esno supiolslavi izanlu i pii lome
imao velikih pocelnih usp|eha, osobilo osva|an|em Napul|a 543. i piiviemenim
osva|an|em Rima 546. god. onda se zesloki slavenski napadi na Iliiik od 545. do
552. doisla mogu uv|eil|ivo povezali s naslo|an|em Tolile da ugiozi izanl boi-
bom na dva fionla. Smaliamo da ne moze bili sluca| slo su konlinuiiani slavenski
napadi na izanl pieslali upiavo 552. god., l|. upiavo u vii|eme kada |e Tolila
heio|ski poginuo kod Tegine.
123
6. SIaveni prema Bizantu i Avarima u drugoj poIovici 6. stoIjeca
vo pilan|e donekle pielazi okvii ovog iada, ali ga ipak ne mozemo posve
zanemaiili. Zadovol|il cemo se s nekoliko opaska. Iii|e svega, vi|esli o Slavenima
u lom iazdobl|u nisu bogale, ali lo ne znaci da se u n|ima ne moze naci po|edini
zaniml|ivi pioblem. Lvo ih:
558./559. Hunski naiod Kuliiguia pod vodslvom Zabeigana pl|acka po Tiaci|i.
izanl pod oslai|elim elizaiom |edva odbi|a napad na Caiigiad,
124
56O. Avaii pl|acka|u anlska podiuc|a vise nego iani|e,
125
558./579. izanlska moinaiica pomaze Avaiima da se piebace pieko Dunava i
da s |uga napadnu Slavene,
126
581. Iieko 1OO.OOO Slavena pl|acka po Tiaci|i,
127
585. Slaveni, polaknuli od kagana, pl|acka|u sve do Dugog zida,
128
588. Celi (~ Slaveni) pl|acka|u Tiaci|u,
129
599./6OO. Ugovoi izanla i Avaia: Dunav se ne smi|e pielazili, osim zbog kaz-
n|avan|a Slavena.
13O
122
IRKI, III, 4O, 3O-32.
123
IRKI, IV, 32.
124
MLNANDAR, 443.
125
ACATI}A, V, 11, 2-7, MLNANDAR, Lxceipla, 17O-171, VICTR TNNNNLNSIS, 2O5, MALA-
LA, XVIII, 49O.
126
MLNANDAR, 2O8-2O9.
127
MLNANDAR, 468
128
TLIILAKT, I, 7.
129
N.d|., III, 4.
13O
TLIILAKT, VII, 15. Vidi bil|. 7O i lamo ciliiani Teofilaklov leksl.
115
Iz upiavo spomenulih Teofilaklovih vi|esli vidi se da su Slaveni, ko|i zive s|e-
veino od Dunava a |uzno od Kaipala, pod nekom visli slabo iziazenog kaganova
suveienilela i da u skladu s lime po nalogu kagana napada|u u vlaslilo| iezi|i
izanl pielazeci Dunav. To se osobilo dobio vidi po spomenulom ugovoiu izan-
la i Avaia iz 599./6OO. godine po ko|em |e gianica lih dvi|u dizava Dunav, ali |e
ugovoinim slianama dopusleno pielazili Dunav iadi kaznene ekspedici|e pioliv
Slavena.
Slo zapiavo locno znaci zadn|e navedena klauzula` U lileialuii |e ponudeno
mnogo leza.
131
Ri|ec |e, smalia se, o odobien|u danom
bizanlskim snagama,
i |ednima i diugima,
samo Avaiima,
samo izanlu.
vo zadn|e lumacen|e pivi |e ponudio Hauplmann, a onda su ga piihvalili
Ciafenauei i aiisic, lako da |e lo poslalo vlada|uce misl|en|e. Zbog loga smalia-
mo da pilan|e lieba ponovno olvoiili.
cilo |e da |e ugovoi liebao iazii|esili evenlualna buduca spoina pilan|a iz-
medu ugovoinih sliana. cilo |e, nadal|e, da ugovoi ni|e liebao uzimali u obzii
gianicu iskl|ucivo izmedu Avaia i Slavena, |ei se lo pilan|e uopce ni|e licalo i-
zanla, islo vii|edi i za gianicu duz don|eg Dunava izmedu Slavena i izanla, |ei |e
|asno da su izanlinci mogli pielazili pieko ii|eke, a da kod loga ne dolaze u bilo
kakav sukob s Avaiima pa |e, dakle, i u ovo| opci|i nepoliebno lo pilan|e i|esavali
ugovoiom. sla|e, piema lome, |edino pilan|e ko|e |e liebalo u ugovoiu ii|esili:
smi|u li Avaii (pieko bizanlskog leiiloii|a) napasli Slavene s |uga` Ako lo ne bi bilo
ii|eseno u ugovoiu, Avaii lo ne bi sm|eli ucinili. Dakle, ovom |e odiedbom iznim-
no odobieno Avaiima da piedu na |izcnis|c podiuc|e |uzno od Dunava, ali samo
sa svihom napada na Slavene.
Da |e lo |edino moguce i|esen|e, vidi se i po lome, slo se upiavo lo dogodilo
iani|e, l|. 558./559. god., i lo na iziicilu molbu izanla.
7. Cici!as Nocic!uncnsis i Iacus Mursianus
Novi|i se auloii uvi|ek iznova cude nad okolnoscu da (vec pive!) vi|esli o
Slavenima, ko|e cilamo u }oidanesa i Iiokopa, naiocilom upoinoscu islicu velika
pioslianslva na ko|ima zive Slaveni i n|ihovu mnogol|udnosl.
Tako }oidanes,
132
ko|i Sklavine i Anle obuhvaca |ednim imenom Winicrum
nciic, kaze za lu elni|u da |e mnogol|udna (pcpu|csc) i da slanu|e na golemim pios-
.
131
Usp. STAN}LVIC, HAUITMANN, 318, CRAILNAULR, 72, ARISIC 1955, 122
132
}RDANLS, gl. 5.
116
lianslvima (pcr immcnsc spciic), s lime da se Sklavini piosliiu od zapada, l|. c citi-
icic Ncticiuncnsc ci |ccc ui cppc||ciur Mursicnc do Dn|eslia i na s|eveiu do izvoia
Visle, dok se Anli nalaze s|eveino od Cinog moia izmedu Dn|eslia i Dn|epia.
Vec se odavno auloii spoie oko ubikaci|e giada ko|eg }oidanes spomin|e kao
citiics Ncticiuncnsis i muisi|anskog |ezeia (|ccus Mursicnus). Danas pieleze mis-
l|en|e, ko|e |e na osnovi iani|e lileialuie, osobilo Kulakovskoga, zabil|ezio Sisic:
citiics Ncticiuncnsis nalazila se na uscu Dunava ('danas Isakci), a |ccus Mur-
sicnus bilo bi 'ime neke mocvaie oko dunavskog usca .
133
Iiema lom novi|em
misl|en|u ko|e |e zaslupao |os 19O5. Kulakovski slavenska podiuc|a pocin|u
zapadno (!) od usca Dunava pa osla|e ne|asan sm|ei ceslih slavenskih napada o
ko|ima opelovano piica Iiokop. ni bi liebali pulovali dobiim di|elom duz s|e-
veine sliane don|eg Dunava i nakon loga pieci Dunav ili, diuga mogucnosl
oni bi piesli Dunav kod n|egova usca i onda piodiiali piema |ugu i |ugozapadu.
Smaliamo da se lome piolivi vec podalak kod Iiokopa po ko|em |e gomila Sklave-
na, velika kao nikad dosad piesla Dunav i dosla do Nisa (Ìo:pov :c o:oov
icpov:c oi Nooov g0ov).
134
Iz ovoga Iiokopova opisa slavenskog napada
lesko |e zapiavo nemoguce zakl|ucili da bi Slaveni piodiiali kioz bizanlsko
podiuc|e |uzno od Dunava punih 7OO km, i lek onda sligli do Nisa. Napioliv, lezi
na dlanu da su Slaveni piesli Dunav negd|e na visini mezi|skog giada |ciicric
(danas Aican u ugaisko|) odakle do Nisa lieba pieci pul od |edva 1OO km. Doda-
|mo, da po Schiammu }oidanes da|e kao pivi oii|enlii citiics Ncticiuncnsis na
uscu Dunava, kao diugi Sii|em (`!), gd|e bi po n|emu bio |ccus Mursicnus a onda bi
se, sve po Schiammu, }oidanes vialio opel na islok i naveo Dn|eslai kao kia|n|u
islocnu gianicu Sklavena. To ni|e uv|eil|ivo.
Neki novi|i madaiski i iumun|ski auloii
135
skloni|i su zbog loga slaio| lezi da
|e citiics Ncticiuncnsis danasn|e Dinovo u Sloveni|i, ko|e se u anlici od diuge
polovice 1. slol|eca nazivalo Municipium I|ctium lcic|iccrum Ncticunum. Ali, vie-
lima ni|e polvideno da bi se Slaveni siedinom 6. slol|eca piolezali lako daleko na
zapad. U doba pisan|a Iiokopovih i }oidanesovih d|ela gepidska |e dizava obuh-
vacala podiuc|a Kaipala, s lime da |e na zapadu dosizala do ii|eke Dunav na
onom siedn|em di|elu n|egova loka, ko|i lece od s|eveia na |ug. }uzna |e gianica
133
SISIC, 186-187. d novi|ih lako i CURTA, 42. SCHRAMM, 177 lvidi da }oidanes c|s s5si|ichsicn
|c|pun|i cr S||ctcncn, ic urch cn Dnjcsir tcn ihrcn cniischcn Sicmmtcrucnicn gcschiccn
ucrcn sc||cn, ic Sici Ncticiunum cngi|i i da |e |edino uv|eil|ivo lumacen|e log m|esla da |e
ii|ec o giadu ko|i lezi na uscu Dunava. Smaliamo da |e }oidanes hlio ieci da zapadna gianica
Sklavena pocin|e c citiicic Ncticiuncnsi i da se n|ihova zeml|a pioleze na isloku sve do |ccus
Mursicnus i dal|e usuc c Dcncsirum.
134
IRKI III, 4O, 1.
135
Tako npi. MIHALSCU u: Ionles, 413. U bil|eski se navodi i idenlicno sla|alisle Ch. Slefana.
117
gepidske dizave obuhvacala podiuc|a do Siimi|a i dal|e piema zapadu li|evom
obalom Dunava do kaipalskih obionaka.
Slo se pak lice Slavena, oni su po }oidanesu ziv|eli na s|eveiu od usca Visle do
Dn|eslia na isloku, na |ugu od don|eg loka Dunava, l|. od |uznih Kaipala do usca
Dunava. Kako |e gianica Cepida i Slavena ocilo lekla |uznim Kaipalima, Slaveni
su slanovali na onom podiuc|u, ko|eg se kasni|e nazivalo Vlaska. Diugim ii|eci-
ma, podiuc|e ko|e su siedinom 6. slol|eca dizali (podunavski) Slaveni odgovaia
uglavnom podiuc|u Kial|evine Rumun|ske god. 1881., s lime da |e na isloku obuh-
vacalo i esaiabi|u, a na s|eveiu i Calici|u, ili, diugim ii|ecima, citiics Ncticiuncn-
sis moiala bi se nalazili negd|e na kia|n|em (|ugo-)zapadnom podiuc|u na ko|em
po }oidanesu zive Slaveni. Svakako |e la citiics moiala bili u doba, kada |e }oida-
nes pisao svo| iad, l|. oko 551., iazm|eino vazan giad, |ei bi bilo cudno da }oida-
nes za svo| oii|enlii uzme neko neugledno m|eslo.
Smaliamo da nam u i|esavan|u ovog pilan|a moze bili od pomoci Iiokopov iad,
poznal u lileialuii pod imenom Dc ccijiciis. Za nas |e ovd|e od inleiesa ova| fiagmenl:
Iduci od Viminaci|a napii|ed, na obali Dunava nalaze se lii ulvide (oupc-
o:o): Iinlius, Kupos i Nctcc (Nopo). Nekoc su lo bile samo puke ulvide, ali |e
lamo }uslini|an izgiadio loliko zgiada i ulvida da im |e s piavom dodi|elio pocas-
ni naziv giada (occv o:oi oico:o).
136
Dakle, }uslini|an |e obicnu ulvidu Nctcc pielvoiio u uibano siedisle i piiznao
|o| piavni poloza| giada. Naziv unum (giad) vilo se ceslo doda|e imenu nekog
giada. Tako se i danas spomin|e vinodolski giad Novi kao Novi vinodolski,
Novi, i Novigiad. Slo |e sluzbeni i piavi naziv Novoga` n se sluzbeno
zove Novi Vinodolski. U iazgovoiu i u medi|ima zove ga se: Novi. U Vinodolskom
zakonu on se zove Novi giad, u slaii|im ispiavama na|cesce napioslo Novi.
Zbog loga nam se cini v|eio|alnim da |e }oidanes iabio naziv citiics Ncticiuncnsis
za giad ko|i Iiokop zove Nctcc, a ko|i se nalazi piiblizno na onom m|eslu gd|e
zavisava piema isloku leiiloii| gepidske dizave, a zapocin|e leiiloii| slavenske
dizave na li|evo| don|o| obali Dunava.
Slo se pak lice ubikaci|e |ccus Mursicnus, smaliamo da |e liadicionalno mis-
l|en|e ispiavno i da lo Muisi|ansko |ezeio ni|e diugo nego |edna od vecih vodenih
povisina pii uscu Dunava.
8. O naravi SIavena
U ovome smo iadu opelovano islakli posve neobicnu cin|enicu da pii|e }oida-
nesa i Iiokopa, l|. pii|e siedine 6. slol|eca, nema vi|esli o Slavenima. U liazen|u
136
IRKI, De aed., IV, 6, 1. Ravenski anonim, 5O lakodei pozna|e le giadove, samo ih navodi u
obialnom sm|eiu: Nctcs-Vicc. Cuppc-Punicum.
118
ob|asn|en|a moiamo se, dakle, zadovol|ili onim, slo oni |avl|a|u i pokusali iskoiis-
lili ono malo slo nude.
d Iiokopovih vi|esli spomenimo ovd|e dvi|e n|egove lvidn|e. Iivu, da su
Slaveni i Anli iani|e imali islo ime i diugu, da su se nekoc nazivali Spoii (lopoi).
Iiokop lo n|ihovo ime opiezno (oioi) lumaci iz gicke ii|eci oopogv, l|. iasu-
lo. I diugu, da Slaveni i Anli nikako nisu pokvaieni i losi, vec u svo|o| piipioslosli
sli|ede hunske obica|e (:o Ovvixov g0o).
137
Suviemenik Iiokopa, }oidanes, pise da se isla elni|a naziva Winii i da |e
mnogobio|na: Winicrum nciic pcpu|csc. Io }oidanesu, la se elni|a sada (nunc) na-
ziva iazlicilo, vec piema iodbinskim vezama (pcr jcmi|ics) i piema podiuc|ima
(|ccc), ali da se uglavnom zove Sc|ctini i Anics.
138
Na diugom m|eslu on lvidi da su
la plemena pioizasla iz isle loze (c| unc siirpc cxcric).
139
Dakle, upiavo u onom pilan|u, ko|e nas ovd|e zanima, Iiokop i }oidanes se
bilno iazliku|u. Io Iiokopu su se Slaveni i Anli nekoc zvali |ednim imenom, Spcri,
a po }oidanesu n|ihovo |e za|ednicko ime Winii.
S diuge sliane, Slaveni su po }oidanesu uziok mnogih nevol|a Rome|ima,
nad ko|ima se izivl|ava|u i bi|esne na sve sliane (u|iuc cscctiuni),
14O
dok su
po Iiokopu vise-man|e dobiocudni, ali, elo, sli|ede hunske obica|e. Tako Iiokop
za Hune, Slavene i Anle lvidi da ceslo iade neiziecive sliahole (ovgxco:o cpyo
cIpyooov:o)
141
i upiavo se la znaca|ka cini Iiokopu loliko vaznom da |e islim lim
ii|ecima za sva lii spomenula naioda ponavl|a na |os |ednom m|eslu,
142
a samo za
Slavene cak |os dva pula s malim vaii|anlama.
143
Na nekim |e m|eslima Iiokop opsiini|i u opisivan|u sliahola, ko|e upiavo Slave-
ni cine nad svo|ima vec svladanim nepii|alel|ima.
Tako za 55O. god. Iiokop opisu|e bilku Slavena s |akim bizanlskim |edinicama,
ko|ima |e na celu sla|ao ugledni komandanl Azbad. Slaveni su bizanlsku vo|sku
polukli i zaiobili samoga Azbada. Iiokop naslavl|a: Neko su ga vii|eme posled-
|eli, ali su ga nakon loga bacili u valiu i spalili, nakon slo su mu pielhodno odeiali
kozu s leda .
144
}os mnogo podiobni|e Iiokop opisu|e slavensko osva|an|e vaznoga liackoga
giada Topeia. Vecina Slavena sakiila se u posuml|enom podiuc|u pied giadskim

137
IRKI III, 14, 29.

138
}RDANLS, gl. 5.
139
}RDANLS, gl. 24.
14O
Na i. m|.
141
IRKI, ANLKDTA, XVIII, 2O.
142
IRKI, III, 14, 2.
143
IRKI, III, 29, 1 i IV, 25, 1.
144
IRKI, III, 38, 1-6.
119
zidinama, a pied giadskim vialima po|avila se samo |edna man|a cela. Slanovnici
Topeia upiilicili su napad iz giada, a Slaveni su se dali u bi|eg. Iiogan|an|em
Slavena giadske su se cele udal|ile od giadskih zidina pa su ih skiiveni Slaveni
opkolili i sve poubi|ali. Na lo su Slaveni izvisili napad na giadske zidine. Ciadani
su se bianili poli|eva|uci napadace vielim ul|em i smolom. Slaveni su ipak usp|eli
osvo|ili zidine i usavsi u giad poubi|ali musko slanovnislvo od oko 15.OOO l|udi,
dok su zene i d|ecu odvukli u iopslvo.
Iiokop naslavl|a da su Slaveni i iani|e osva|ali i ubi|ali, ali na |os mnogo okiul-
ni|i nacin. Tako su Slaveni obicavali poslavl|ali u zeml|u zabodene zasil|ene di-
vene molke i na n|ih nasadivali zaiobl|ene. Nadal|e, obicavali su ukopali duboko
u zeml|u po celiii debele divene lelve i vezali zaiobl|enike na n|ih i onda ih udai-
cima lol|aga po luban|ama ubi|ali, slicno kao slo su lo inace iadili s psima, zmi|a-
ma i diugim zivolin|ama. A neke zaiobl|enike zalvaiali su u n|ihovim kucama
za|edno s govedima i ovcama i bez milosli spal|ivali.
145
Doduse, ovd|e |e Iiokop dao maha svo|o| spisalel|sko| nadaienosli, na|v|eio-
|alni|e kombiniia|uci iazna izv|esca o Slavenima, kako bi na cilalel|a pioizveo slo
|aci do|am, ali smaliamo da siz n|egova piican|a ipak odgovaia slvainim doga-
dan|ima.
Ukialko, Iiokopove vi|esli o Slavenima (i Anlima) opisu|u ih kao ialnike ko|i
pii ialovan|u cine neiziecive sliahole i pii lome ih na lii m|esla
146
cak iziicilo
povezu|u s Hunima. Uslo, Iiokop iziicilo pise da Slaveni i Anli sli|ede hunske
obica|e, a lome lieba dodali da Slaveni i po }oidanesu bi|esne pioliv bizanl-
skog slanovnislva, slo lakodei pods|eca na Hune.
9. O Hunima (osobito o Dinciku)
ve cin|enice i okolnosli dovode nas do pilan|a, slo se desilo s Hunima nakon
Aliline smili. Lvo sazelka na|vazni|ih vi|esli o n|ima slo se odnose na pioblem
ko|im se bavimo:
453. god. Umiie Alila. N|egovi sinovi di|ele golemo hunsko caislvo,
147
454. god. Cepidi se oslobada|u hunske vlasli, a za n|ima i diugi naiodi. Huni
b|eze piema danasn|o| Ukia|ini,
148
dio n|ih nasel|ava Dobiudzu i pied-
|ele zapadno od n|e,
149
145
IRKI, III, 38, 9-23.
146
IRKI, ANLKDTA XVIII, 1O, XXII, 6, IRKI III, 14, 2.
147
}RDANLS, gl. 5O.
148
Na i. m|.
149
Na i. m|.
12O
456. god. Alilini sinovi napada|u Cole u danasn|o| Slavoni|i i nakon poiaza
povlace se u podiuc|a s|eveino od don|eg Dunava,
15O
469. god. Alilin sin Dincik napada asi|anu u islocnom Sii|emu, ali se poiazen
viaca u podiuc|a s|eveino od don|eg Dunava.
151
vd|e nas u pivom iedu zanima hunski vladai Dincik. cilo |e da su bizanl-
ski pisci posvelili n|emu posebnu pozoinosl, |ei ga opelovano spomin|u. Zbog
n|egove iznimne vaznosli za pilan|a, ko|ima se bavimo u ovome iadu, neophod-
no |e sabiali na |ednom m|eslu vi|esli o n|emu. n |e do svo|e smili vladao nad
Hunima i n|ima piidiuzenim naiodima na podiuc|u s|eveino od don|eg Duna-
va, dakle, na podiuc|u ko|e |e bilo oduvi|ek vilo os|ell|ivo za siguinosl izanla.
Lvo nekoliko na|vazni|ih vi|esli o Dinciku.
a) Iiisk
n pise:
U lo |e vii|eme doslo sa sliane Alilinih sinova poslanslvo caiu Lavu da bi
olklonilo iani|e nesuglasice, da bi se uglavilo mii i da bi po slaiom obica|u Rome|i
usposlavili na obali Dunava sa|am (oyopov) gd|e bi kupovali ono slo |e poliebno.
Caiu se ni|e svidalo da bi Rome|i sklapali ugovoie s Hunima nakon slo su uvelike
nani|eli slele n|egovo| dizavi. Alilina d|eca, nakon slo su dobila odgovoi, imala su
odvo|ena misl|en|a. Dengizih (Acyyii) |e hlio, nakon slo su se poslanici vialili
bez iezullala, da se kiene u ial pioliv Rome|a, a Linak se lome piolivio zalo slo |e
bio spii|ecen ialom u svo|o| zeml|i.
152
Dengezih se zaialio na Rome|e i zadizavao se na obali Dunava. Kada |e lo
saznao Anagasl, sin inigiskla (ko|i |e u lo vii|eme imao biigu nad di|elom Duna-
va uz Tiaci|u) od onih ko|e mu |e on (l|. Dengezih) poslao, odgovoiio im |e da ima
nam|eiu piipiemili se za bilku. A Dengezih |e piezieo Anagasla i vialio n|egove
poslanike neobavl|ena posla. Ioiucio |e caiu, ako nece dali n|emu i n|egovo| vo|-
sci zeml|u i novce, da ce olvoiili nepii|alel|slva. Nakon slo su n|egovi poslanici
dosli u Caiigiad i sve lo, slo im |e naiedeno, pieni|eli, cai |e odgovoiio da |e spie-
man sve ucinili, ako poslanu n|egovi podanici. S vesel|em piima kao saveznike
one ko|i dolaze od (diugih) naioda.
153
b) Chionicon Iaschale
(Cod. 469.) (.) Dinceiih (Aivcpio), Alilin sin, ubi|en |e od Anagasla, liackog
komandanla. N|egovu su glavu doni|eli u Caiigiad u vii|eme igaia u siedinu sla-
15O
}RDANLS, gl. 52.
151
}RDANLS, gl. 53.
152
IRISK, 587-588 (l. 18).
153
Na i. m|. (l. 2O).
121
diona a onda |e, poslavl|ena na Ksilokiiku,
154
slavl|ena na divo pa |e izaslo c|elokup-
no slanovnislvo da |e u piikladnim danima gleda.
155
c) Maicellinus comes
(Cod. 469.) Clava Degezisa, sina kial|a Alile donesena |e u Caiigiad.
156
d) }oidanes
Coli su llacili hunsko pleme Salage unulai Ianoni|e. Kad |e lo saznao Dincik,
kial| Huna, Alilin sin, dosao |e, sabiavsi one malobio|ne naiode ko|i su |os oslali
pod n|egovom vlascu, l|. Ulcinguie, Angiskiie, ilugoie i aidoie, do asiane,
panonskog giada, ops|ednuo ga i poceo unislavali n|egovo podiuc|e. Saznavsi lo,
Coli su piekinuli svo| pohod pioliv Salaga i kienuli na Hune, pol|eiavsi ih siamolno
iz svo|ih podiuc|a lako da se pieoslali Huni od onoga viemena do danas bo|e
golskog oiuz|a. Tako su Coli piimiiili Hune (uicsccnic Hunncrum gcnic c Gciis).
157
Iz spomenulih vi|esli pioizlazi da |e Alilin sin Dincik bio vilo ugledan i snazan
hunski vladai, ko|i |e vladao don|om li|evom obalom Dunava od 454. do 469. god.
n |e napao Sii|em ko|i |e bio u vlasli Cola, ali |e pii lome dozivio lezak poiaz.
Moglo bi bili da |e izanl iskoiislio lu piiliku le uhvalio i pogubio Dincika. Me-
dulim, iz }oidanesovih ii|eci pioizlazi da su Huni i dal|e vladali podiuc|em s|e-
veino od don|eg Dunava.
Na pivi pogled zacudu|e da o lom podiuc|u bizanlski pisci nakon pogibi|e
Dincika |edva da donose neke vi|esli. Ali, v|eio|alno nece bili sluca|, da se vec
nekoliko godina kasni|e Teodoiik sa svo|im Colima nasao u Don|o| Mezi|i u blizini
giada Nctcc (danas Svislov), dakle locno nasupiol podiuc|ima pieko Dunava,
ko|ima |e do svo|e smili vladao Dincik.
158
Iz pouzdanog viela Lxceipla Valesiana
159
sazna|emo da |e Teodoiik iz Nctcc poslao vo|nu pomoc caiu Zenonu a ova| mu |e,
uz oslalo, polvidio vlasl nad Don|om Mezi|om i dodi|elio visoki poloza| mcgisicr
mi|iium prccscniic|is, kao i visoku casl paliici|ala.
16O
Neslo kasni|e Zenon |e dodi-
|elio Colima dio Daci|e i Don|e Mezi|e. Teodoiika s n|egovim Colima nalazimo u
giadu Nctcc cak |os 487. god.,
161
dakle, neposiedno pii|e n|egova odlaska u Ilali|u
(488.) gd|e |e kao kial| mocne osliogolske dizave vladao do 526. god.
154
Viala na caiigiadskim zidinama.
155
CHRNICN IASCHALL I, 589.
156
MARCLLIN, ad a. 469.
157
}RDANLS, gl. 53.
158
MALCHUS, 129 (figm. 11).
159
LXCLRITA VALLSIANA, 42.
16O
MALCHUS, 128.
161
IVAN ANTIHI}SKI, 214, MARCLLIN, ad a. 487.
122
Iz svih iaspolozivih viela pioizlazi da su unaloc nekoliko sel|en|a sliogola
po bizanlskim podiuc|ima na alkanu Nctcc bile i oslale Teodoiikovo glavno
upoiisle. To |e, uoslalom, bilo od na|vece koiisli i za samog Teodoiika i n|egov
naiod, kao i za sam izanl. Teodoiik se u giadu Nctcc mogao os|ecali siguinim od
evenlualnog muckog iznenadnog napada bizanlske vo|ske |ei se u na|goiem sluca-
|u mogao sklonili na podiuc|e s|eveino od Dunava, a izanl |e pieko Teodoiiko-
vih vo|nih snaga bio zaslicen od neugodnih hunskih upada sa s|eveia. Ali silua-
ci|a ni|e bila bas |ednoslavnom. lome uoslalom poslo|e vi|esli u vielima. Tako
Ivan Anliohi|ski pise da su sliogoli napali bizanlske podunavske piovinci|e pa
|e cai Zenon bio piisil|en po pivi pula zaliazili pioliv sliogola vo|nu pomoc
(ouoiov) od lakozvanih ugaia.
162
U svome panegiiiku Teodozi|u Lnodi|e
ga hvali, da |e pobi|edio dolad nepob|edive ugaie.
163
Kasiodoi izv|eslava da |e
koncem 526. god. neki Tolvin nagiaden naslovom paliici|a zalo slo se boiio s Hu-
nima i ugaiima oko Siimi|a,
164
a neslo |e kasni|e na isli nacin odlikovan i neki
Cipii|an, pii cemu |e posebno islaknulo da se n|egovo hiabio vo|nicko dizan|e
odnosi i na iazdobl|e kial|a Teodoiika.
165
U lileialuii se boibe, zbog ko|ih su na-
giadeni Tolvin i Cipii|an, daliia u vii|eme oko 485. god. Doda|mo, da Iavao a-
kon spomin|e Teodoiikovu pob|edu nad gepidskim kial|em Tiapslilom i bugai-
skim kial|em 8uscn.
166
Iii iasclambi ovih vi|esli lieba uzeli u obzii da su se Dincikovi Huni i nakon
n|egova poiaza i gubilka glave zadizali na podiuc|ima s|eveino od li|eve obale
Dunava |ei ponovimo lo }oidanes islice da se oni Huni ko|i su oslali lamo
ziv|eli (jcm cx i||c icmpcrc, ui rcmcnscrcni Hunni) cak do danas (usuc hccicnus) bo|e
golskog oiuz|a.
167
Dakle, Dincikovi Huni oslali su na islom podiuc|u gd|e su bili u doba Dinci-
kove pogibi|e. Te Hune naziva|u Ivan Anliohi|ski, Lnodi|e i Iavao akon ugaii-
ma, a Kasiodoi iabi oba imena, l|. Huni i ugaii.
Ali, kada nakon Teodoiikove smili i }uslini|anove odluke da unisli osliogol-
sku dizavu, u iazdobl|u od 545. do 551. dolazi iz log islog podiuc|a do opelovanih
kia|n|e opasnih napada na bizanlske piovinci|e |uzno od Dunava, onda se le
opasne i opake napadace naziva Sklavinima, a ne Hunima ili ugaiima.
162
IVAN ANTIHI}SKI, 619.
163
LNDI}L, pan. 61, V, 15.
164
CASSIDRUS VIII, 1O (sli. 24O).
165
N. d|. VIII, 21 (sli. 252: su| ctc ncsirc).
166
IAVA AKN, Hisloiia Romana, 2O3: (Teodoiik) priusucm |ic|icm ctcniurci, 1rcpsii|cm Gcpi-
crum rcgcm insiics si|i mc|icnicm |c||c supcrcns cxiinxii, 8uscn ucuc Vu|gcrcrum rcgcm mcgnc
simu| cum suis cgmini|us cccc prcsirctii.
167
}RDANLS, gl. 53.
123
Radi li se o nekom novom pucanslvu ko|e |e pokoiilo, islisnulo ili unislilo ia-
ni|e Hune i ugaie i osnovalo svo|u vlaslilu novu dizavu ko|a napada bizanlska
podiuc|a |uzno od Dunava` Ta |e pielposlavka malo v|eio|alna, |ei bi o lakvim
velikim i sudbonosnim peiluibaci|ama bizanlski pisci val|da ipak neslo piiopcili.
Diuga bi se mogucnosl saslo|ala u lome, da bi Slaveni sa s|eveia pcsiupnc na-
diiali u valovima kao podiedeno pol|opiiviedno slanovnislvo i (val|da nakon
slo bi se infilliiiali u vlada|ucu elilu) pieuzeli vlasl. Ni la leza ne izgleda ni na|-
man|e v|eio|alnom.
Iieoslala bi |os |edna opci|a: nisu li Huni govoiili nekim slavenskim di|ale-
klom` lome poslo|e ii|elka sv|edocanslva zapiavo samo dvi|e ii|eci.
Iiva |e ii|ec sliava. }oidanes izv|eslava da se u povodu Aliline smili piiie-
dilo pogiebni iucak, sliava: pcsiucm ic|i|us |cmcniis csi cj|cius, sirctcm supcr
iumu|um cjus, ucm cppc||cni ipsi, ingcnii ccmmcssciicnc ccncc|c|rcni
168
(nakon slo su
/ga/ oplakali, piipiemili su nad n|egovim giobom kako |e naziva|u - sliavu s
golemim kolicinama |ela). Kako do danas u pol|skom (i ceskom) |eziku sliava
oznacava, uz oslalo, i pogiebnu zakusku na ko|o| se uzvanici s poslovan|em i l|u-
bavl|u s|eca|u poko|nika, mnogi su lingvisli skloni piipisali }oidanesovu ii|ec
sliava opceslavenskom odnosno piaslavenskom |eziku.
Diuga bi ii|ec bila co (med), spomenula u poznalom Iiiskovu fiagmenlu.
na nedvolbeno pods|eca na slavensku ii|ec mc. Naime, Iiisk piica kako su
bizanlski poslanici, pulu|uci piema Alilino| pii|eslolnici pieko ii|eka Tise i Tami-
sa, u selima bili, uz oslalo, pocasceni um|eslo vinom, medovinom, kako se lo pice
lamo zove (ov:i c oivou o co cicpic xootcvo). Medulim, uz slavenski
dolazi u obzii |os i gicki c0u pa se dokaz ne moze uzeli kao dokia|a uspio.
Diskusi|a o lome, iadi li se o ii|ecima pieuzelim iz nekog slavenskog |ezika ni|e
ulihnula do danas. Aigumenli ko|ima se pobi|a veza sa slavenskim nisu apodiklicki.
Skloni smo le ii|eci piiznali kao slavenske.
Ipak, ii|eci sliava i med pieslaba su indici|a za lvidn|u da bi Dincikovi
Huni govoiili nekim slavenskim nai|ec|em.
Zaniml|ivo |e, da |e Iavao akon u svo|o| Hisloiia Romana piibil|ezio da |e
Teodoiik, pii|e nego slo |e kienuo u Ilali|u dakle pii|e 488. god. pobi|edio gepid-
skog kial|a 1rcpsii|cm i ubio 8uscn, Vu|gcrcrum rcgcm.
169
Ti uzanovi ugaii ocilo
su ziv|eli na s|eveino|, li|evo| obali Dunava. Reklo bi se, da |e ova vi|esl osobilo
znaca|na, zalo slo bi ona dokazivala da su u lo doba s|eveino od Dunava ziv|eli
Huni s kial|em uzanom, ocilo nasl|ednikom Dincika. vo bi mogao bili zanim-
l|iv dokaz za lezu da su li Huni zapiavo Slaveni, |ei ime n|ihova kial|a, uzan,
168
N. d|., gl. 49.
169
Vidi bil|. 166.
124
nedvo|beno zvuci slavenski. Na zalosl, po svemu se cini da |e Iavao akon u
spomenulom fiagmenlu iaziadio podalke, ko|i su mu bili poznali iz lileialuie
ko|om |e iaspolagao, i lo upiavo iz }oidanesa. }oidanes piica o boibama ko|e su se
oko 5O5. god. vodile oko Siimi|a izmedu Teodoiikovih Cola, izanla i nekog Mun-
da, Alilinog polomka. Coli su pol|eiali iz Siimi|a kial|a Tiansaiika, Tiafslilova
sina (cxpu|sc rcgc 1rcnscnicc, ji|ic 1rcjsii|c).
17O
Medulim, Malala opisu|e vilo slicne
dogada|e u 529. god. (!), u ko|ima se lakodei po|avl|u|u Mundo, sin gepidskog
kial|a, Tiauslila, n|egov sliic i iimski kial| Teodoiik.
171
Iiema Malali }uslini|an
|e Munda poslavio za komandanla Iliiika. Kada su neslo kasni|e navalili Huni
za|edno s velikim bio|em iazlicilih baibaia, Mundo ih |e polpuno unislio.
172
Sve
se lo cini nalegnulim kombiniian|em, lo vise, slo se dogada| daliia po }oidanesu u
5O5., a po Malali u 529. godini.
Ukialko, podaci Iavla akona o bugaiskom kial|u usanu ne mogu se piih-
valili kao siguino sv|edocanslvo.
Tako se viacamo na islo pilan|e: kakva i da li uopce povezanosl poslo|i
izmedu hunskog vladan|a nad podiuc|em iznad s|eveine, li|eve obale Dunava, o
ko|em ima vi|esli do oko 47O. god. i |ake slavenske dizave na islom podiuc|u o
ko|o| poslo|e vi|esli u diugo| polovici 6. slol|eca.
Iokusa|mo |os |ednom pozoino ispilali pive pisane vi|esli o Slavenima, o ko-
|ima |e u ovome iadu vec vise pula bilo ii|eci, naime Iiokopov podalak da se dio
Heiula, nakon svog poiaza ko|eg su pielip|eli od Langobaida, u ko|em |e pogi-
nuo i heiulski kial| Rodulf, upulio piema s|eveiu nakon slo |e po iedu piosao sva
podiuc|a naiod Sklavina.
173
Iiokop pise da su se Heiuli nakon poiaza na|pii|e sm|eslili u Rugilandu, l|.
danasn|o| Auslii|i,
174
a onda se ubizo piem|eslili posve blizu Cepida (oyio:o
ou :g Igoicv cpo),
175
v|eio|alno |ugoislocno od Tise.
176
Uznemiiavani od
Cepida, Heiuli pielaze Dunav, dakle, dolaze na bizanlsko podiuc|e, gd|e im cai
Anaslazi|e 512. god. dod|el|u|e podiuc|a u pokia|ini Dccic |ipcnsis,
177
dakle, pod-
iuc|e islocno od Smedeieva, u piefekluii Iliiik (|||ricum). Ali, |edan dio Heiula
ni|e hlio pieci Dunav, l|. uci na bizanlsko podiuc|e, pa |e pod vodslvom mnogih
17O
}RDANLS, gl. 58.
171
MALALA, 45O-451.
172
Usp. LNDI}L XII, 6O-69.
173
IRKI II, 15, 1-2.
174
Vidi u ovom iadu poglavl|e III. (I., 1).
175
IRKI, II,14, 25.
176
Usp. SCHMIDT, 553.
177
Na i. m|.
125
voda kial|evskog ioda piosao po iedu sva podiuc|a Sklavina. Ako se piis|elimo
da |e po nasim analizama
178
podunavska slavenska dizava obuhvacala podiuc|e
islocno od |uznih Kaipala, l|. od giada Nctcc ~ citiics Ncticiuncnsis duz s|eveine
obale Dunava do n|egova usca i dal|e piema s|eveiu do usca Visle, a piema isloku
do Dn|eslia onda pul Heiula, kako ga opisu|e Iiokop, doisla piolazi stc (oov-
:o!) podiuc|a naioda Sklavina.
Iz ovog sli|edi da su }oidanes i Iiokop bili dobio obavi|esleni i da |e pul Heiula
doisla piolazio kioz slavensku dizavu. na |e, dakle, polvidena za 5O5./5O6. god.
A kako nema nikakvih vi|esli o lome da bi neki novo piidosli Slaveni ili neka
diuga elni|a unislili hunsku dizavu nad Dunavom polkia| 6. slol|eca, sve govoii u
piilog lezi da |e dizava podunavskih Slavena napioslo naslavak pielhodne Din-
cikove hunske dizave s lime da |e, cini se, doslo do sm|ene vlada|uce elile u ko|o|
|e do Dincika pievladavao hunski, a nakon n|ega slavenski elemenl u okviiu isle
vlada|uce elile.
Iz ovoga dal|e pioizlazi da su Slaveni ziv|eli u okviiu Dincikove dizave nakon
slo su Alilinom smicu Alilina d|eca podi|elila n|egovo golemo nasl|ede.
Za nas |e ovd|e od inleiesa }oidanesova vi|esl da |e Linaku, na|mladem Alili-
nom sinu, piipalo kao dio Aliline dizave podiuc|e (s|eveine) Dobiudze (in cxirc-
mc mincris Scihicc), a da su se diuga dva Alilina sina, Lmendzai i Uzindui sm|es-
lila u podunavsko| Daci|i (in Dccic ripcnsi), dakle, s |uzne sliane Dunava islocno
od Smedeieva.
179
Vidi se da |e }oidanes imao |asne viemenske i piosloine pie-
dodzbe, |ei on ovd|e ni|e spomenuo podiuc|e s|eveino od Dunava od Kaipala do
Dobiudze, l|. upiavo podiuc|e vlasli |os |ednog Alilina sina, Dincika.
10. UIoga SIavena u hunskoj drzavi
1. U pielhodnom poglavl|u ulvidili smo da |e Dincikova hunska dizava s|e-
veino od don|eg loka Dunava (od |uznih Kaipala do usca Dunava) bila znaca|ni
polilicki cimbenik do piiblizno 47O. god. Nadal|e, ulvidili smo da |e kioz lo islo
podiuc|e 5O6./5O7. god. piosao dio Heiula na svom pulu na s|evei i lom piigodom
piolazio pieko podiuc|a nasel|enih Slavenima. Vid|eli smo da |e li|ekom 6. slol|eca
slavenska dizava na lom islom podiuc|u imala pecal samoslalne vilo |ake polilicke
oiganizaci|e, ko|u su ilekako uvazavale sus|edne dizave, osobilo izanl i Avaii.
Zakl|ucili smo da |e na|piiiodni|a i cak v|eio|alno |edina uv|eil|iva leza da la slaven-
ska dizava ni|e diugo, nego naslavak iani|e Dincikove hunske dizave, iz cega po
nama sli|edi v|eio|alan zakl|ucak, da su Slaveni bili di|elom vlada|uce elile vec u
178
Vidi u ovom iadu poglavl|e III., 7.
179
}RDANLS, gl. 56.
126
Dincikovo| hunsko| dizavi. Diugim ii|ecima, smaliamo da |e slavenski |ezik |os u
Dincikovo| dizavi imao vaznu ulogu spoiazumi|evan|a unulai vlada|uce elile, s
lime da |e li|ekom lii geneiaci|e slavenski |ezik polpuno pievladao. To |e pioces,
ko|i pods|eca na siluaci|u u bugaisko| dizavi na alkanu koncem 7. i u pivo| polo-
vici 8. slol|eca, kada |e bugaiska vlada|uca elila |ezicno polpuno slaviziiana. Tako
Zlalaiski di|eli epohu Iivoga bugaiskog caislva na dva di|ela: epohu huno-bu-
gaiske dizave i epohu slavizaci|e bugaiske dizave.
18O
Slicnu se slavizaci|u
piim|ecu|e i u slaio| iusko| povi|esli: noimanski vladaii Rusi|e ima|u li|ekom pivih
geneiaci|a |os piava noimanska imena (Ruiik, leg ~ Helgi, Igoi), dok sl|edeci
vladai iz obilel|i Ruiikovica ima vec slavensko ime, Sv|aloslav.
181
Iiema lome, nema iazloga ne piihvalili lezu da |e slavenska podunavska dizava
pocelkom 6. slol|eca iziavni slaviziiani pioduzelak Dincikove hunske dizave.
Smaliamo da su ovi zakl|ucci piihvall|iva osnova za ob|asn|en|e uloge Slave-
na u doba na|vece moci i piosliian|a hunske dizave za Alile. Iznenadno zapan|u-
|uce bizo siien|e Slavena dobiva svo|e |ednoslavno i uv|eil|ivo ob|asn|en|e u lezi,
da |e sluzbeni |ezik spoiazumi|evan|a u golemo| hunsko| dizavi bio slavenski, lo
vise, slo opseg hunske dizave u doba Alile pokiiva uglavnom ona podiuc|a, na
ko|ima su se piosiiili slavenski |ezici. vu lezu, dakako, lieba piimili cum grcnc
sc|is, ali smaliamo da |edino ona moze uza sva kasni|a povlacen|a i piosiien|a
elni|a, ko|e su piihvalile slavenski |ezik kao svo| |ezik spoiazumi|evan|a ob|as-
nili ne samo golema pioslianslva na ko|ima i danas poslo|e slavenski |ezici, nego
i diugu cin|enicu: slavenski su |ezici zadizali medusobnu uocl|ivu siodnosl upia-
vo zalo slo |e do siien|a slavenskih |ezika doslo u |ednom iazm|eino kialkom
iazdobl|u od dvi|e-lii geneiaci|e.
Dakle, zaslupamo lezu da su Huni na osvo|enim golemim podiuc|ima u Luiopi
bili piisil|eni piihvalili neki za|ednicki |ezik komuniciian|a. S diuge sliane, Huni-
ma |e kao i svakom osva|acu bilo slalo |edino do loga da zadize vlasl i sve
povlaslice ko|e su iz loga pioizlazile. Mozemo ici i koiak dal|e i pielposlavili da su
Huni ono| |ezicno| skupini, ono| elni|i, ci|i su |ezik izabiali kao |ezik komuniciia-
n|a odobiili poseban povlasleni poloza|, ko|im su |e izdigli iznad oslalog pucan-
slva. Llni|a s lako povlaslenim poloza|em bila |e, dakle, elni|a upiavilel|a osvo-
|enog podiuc|a i naioda, ci|i su se clanovi os|ecali kao hi|eiaihi|ski nadiedeni svi-
ma oslalima i, dakako, hi|eiaihi|ski podiedeni vlada|uco| elni|i Huna. Uoslalom,
ovo |e |os |edan dodalni iazlog upadl|ive slicnosli u kasni|em iazvo|u slavenskih
|ezika: |ezik spoiazumi|evan|a elni|e upiavilel|a medusobno, a i s nadiedenom
hunskom elilom, nuzno |e moiao bili iazuml|iv svima zainleiesiianima na c|elo-
18O
ZLATARSKI, 193-223, osobilo 2O7 i d.
181
VLRNADSKY II, 19 i d
127
kupnom golemom podiuc|u. Koiolai ovakvim okolnoslima bio |e ugled ko|i su
uzivali clanovi elni|e upiavilel|a i s lim povezana zel|a clanova podiedenih nai-
oda da udu u la| elilni kiug. Ukialko, sve spomenule okolnosli imale su za
posl|edicu piiznan|e |ezika elni|e upiavilel|a kao opceg |ezika komuniciian|a,
kao |inguc jrcncc hunskog caislva.
sla|e |os pioblem iazloga, zaslo su Huni kao opci |ezik komuniciian|a iza-
biali upiavo slavenski |ezik, locni|e, |ednu od n|egovih ladasn|ih vaii|anala. Cini
se da ni|e ii|ec o nesavladivom pioblemu. Izboi |e bio man|e-vise plod nekoliko
okolnosli. cilo se vec koncem 4. slol|eca os|ecala medu Hunima, ko|i su osvo|ili
islocnoeuiopska podiuc|a, polieba da na neki nacin komuniciia|u s pokoienim
naiodima. Islo |e lako ocilo da |e izboi moiao pasli na neku elni|u, ko|a |e bila me-
du pivima pokoiena. Nadal|e, ocilo |e da su Huni siguino ponudili lo| elni|i po-
vlasleni poloza| u odnosu na diuge elni|e. Iiim|eia lakvih neiavnopiavnih save-
za u iani|o| euiopsko| povi|esli ima bezbio|. vd|e mozemo pods|elili samo na
iano doba madaiske plemenske za|ednice, ko|a se po Konslanlinu Ioifiiogenelu
saslo|ala od sedam madaiskih plemena ko|ima se nakon n|ihova dolaska u danas-
n|u Ukia|inu piikl|ucio i plemenski savez Kabiia, ko|i se saslo|ao od lii polple-
mena. A unulai sedam madaiskih plemena lii su bila vazni|a, ona se mogu sve-
sli na ugio-finsko, a oslalih pel na luiki|sko podii|ello, s lime da medu liima
vazni|ima, diugo se zove Mcgcr ko|e |e ocilo na|vazni|e, pa se po n|emu cilav sa-
vez nazvao madaiskim.
182
Vilo |e inleiesanlna i hi|eiaihi|a u na|slaii|em hivalskom diuslvu. Medu se-
dam hivalskih plemena nedvo|beno |e na|vazni|e pleme Hival, po ko|em se,
uoslalom, naziva ci|ela hivalska plemenska za|ednica. S diuge sliane, dva zadn|e
imenovana plemena nose zenska imena: Tuga i uga, cime |e islaknul n|ihov
podiedeni poloza| u za|ednici. Naime, zene su u lakvim kon|anickim diuslvima
zaposlavl|ene pa se dod|elom zenskih imena nekim od plemena naglasava s |edne
sliane piednosl plemena ko|a se kile muskim imenom, a medu n|ima |e na|odlic-
ni|e, dakako, pleme s imenom Hival.
11. SIaveni i Spori
Vec |e u ovome iadu opelovano naglaseno da su piema Iiokopu Slaveni i
Anli nekoc imali za|ednicko ime i da su se nazivali Spoii, navodno zalo slo su
ziv|eli iasulo.
183
182
DAI, gl. 39, 1-14, 4O, 1-6, 4O, 47-48.
183
IRKI, II, 14, 29.
184
Usp. KS I, 26. Diukci|e, za cudo, Kunslmann, 75: M5g|ichcrucisc isi in cm tcn Prc|cp |cr|icjcr-
icn c|icrcn S|ctcnncmcn Spioi scgcr cin Hinucis cuj ucii tcrsircuic Sic|ungcn cnihc|icn (!).
128
va| se podalak lemel|i na naivnom elimologiziian|u, kakvih su piepuna d|ela
bizanlskih pisaca. N|ega se zapiavo uopce ne bi sm|elo uzeli kao neku mogucnosl
ili evenlualno makai kao slabu v|eio|alnosl.
184
Na|vise |e pozoinosli piivukla leza Veinadskoga, ko|u |e on pivi pula piedlozio
|os 1938. god.
185
Veinadsky upozoiava da bi pod Spoiima liebalo pomisl|ali na
Spale, a naiod pod lim imenom po|avl|u|e se vec u Ilini|a i kasni|e u }oidanesa.
Iii|edlog Veinadskog cini se vilo piivlacnim, |ei |e zam|ena likvida l i i kao i
samoglasnika o i a piihvall|iva. Na zalosl, lime |e pokusa| i|esen|a pomaknul
lek za |edan koiak, |ei se Spali u }oidanesu po|avl|u|u samo na |ednom |edinom
m|eslu. }oidanes piica da su Coli pod Iilimeiom dosli u zeml|u ko|u su oni na-
zivali Otim (piiblizno danasn|a Ukia|ina), zapos|eli |e i onda kienuli c gcnicm
Spc|crum, pobi|edili ih i piodili sve do kia|n|ih gianica Skili|e u neposiedno| blizini
Cinog moia |cxinc (.) c cxircmcm Scihicc pcricm, ucc Pcniicc mcri ticinc csij,
186
dakle, ocilo u podiuc|e Dona. Iz loga sli|edi da su Spali ziv|eli izmedu Dn|epia i
Dona. Ako u piici o dolasku Cola iz Skandinavi|e ima nekih elemenala ko|i se
mogu uskladili s diugim poznalom dogada|ima, onda bi se Iilimeiova pob|eda
nad Spalima dogodila negd|e u diugo| polovici 2. slol|eca. Nakon loga se Spali
vise ne spomin|u. }edino kod Iiokopa nalazi se vi|esl da su se nekoc Slaveni i Anli
nazivali Spoiima. Dakle, do leze da se Slavene lieba povezali s }oidanesovim Spali-
ma dolazi se piilicno slozenim dokazivan|em ko|e |e u|edno nedovol|no uv|ei-
l|ivo: |edan inace nepoznali naiod ko|i se nazivao Spali bio bi po }oidanesu pobi-
|eden od Cola polkia| 2. slol|eca, piema Iiokopu Slaveni su se nekoc zvali Spoii,
li bi Iiokopovi Spoii bili islo slo i }oidanesovi Spali, dakle, u vielima bi o Slave-
nima u Ukia|ini navodno poslo|ala vi|esl, ko|a se odnosi na dogada|e iz konca 2.
slol|eca. Neuv|eil|ivosl loga iz|ednacavan|a Spali ~ Spoii ~ Slaveni polenciiana
|e okolnoscu, da su i Spali i Spoii u golemo| siedn|ov|ekovno| lalinsko| i gicko|
pisano| ii|eci o cyocvov pa se isliazivan|e na|iani|e slavenske pioslosli ne
moze i ne smi|e lemel|ili na lakvim lingvislicki i povi|esno osaml|enim podacima,
ko|i, uoslalom, nisu nisla diugo nego piazna imena, ko|a se lek dvo|benim pove-
zivan|em mogu nekako skipili uz pioblem elnogeneze Slavena.
Nasupiol lome, mnogo nam se izgledni|im cini povezali po|avu Slavena s
dogada|ima neposiedno nakon smili osliogolskog kial|a Limeniika. }oidanes piica
da su Huni dopuslili sliogolima da zadize vlaslilu samoupiavu u neko| visli
vazalne dizave. Limeniikov nasl|ednik i pianecak Winiihcrius naslo|ao |e slo vise
o|acali svo|u dizavu i lako se poslupno oslobodili hunske pievlasli. Zalo |e kienuo
na zeml|u Anla (in Anicrum jincs) i nakon opelovanih boibi pobi|edio n|ihova kial|a
185
Usp. VI, 3O, bil|. 38, VLRNADSKY I, 1O4-1O5.
186
}RDANLS, gl. 4.
129
po imenu ox (rcgcmuc ccrum 8cx ncminc) le n|ega s n|egovom d|ecom i 7O ugled-
nika dao na kiiz piibili (cruci cjixii). Ipak lakva samoslalna osliogolska akci|a ni|e
bila po vol|i hunskom kial|u ko|i |e u bo|u ubio Vinilaii|a, ali |e sliogolima i
dal|e dopuslio samoupiavu pod vlaslilim kial|em Hunimundom, Limeniikovim
sinom.
187
Sve se lo dogadalo koncem 4. slol|eca, a imena Anla i n|ihova kial|a oza dois-
la upucu|u na slavenske Anle. Doduse, u lileialuii se islice, da |e ovd|e ii|ec o
ceikeskim Anlima.
188
Ipak smo uv|eieni, da |e ii|ec upiavo o slavenskim Anlima, i
lo zbog imena kial|a oza, ko|e d|elu|e upadl|ivo slavenski.
189
U svakom sluca|u upada u oci da se pivi spomen Anla
19O
odnosi na vii|eme pii|e
37O. god., dok se ime Slavena (Sklavini, Sklavi i sl.) po|avl|u|e lek siedinom 6. slol|eca.
191
Uslo, do siedine 6. slol|eca Anli se kod Iiokopa po|avl|u|u cak 3 pula, 526.,
192
536.
193
i
545.
194
I konacno, izaziva pozoinosl da Anle za|edno sa Slavenima Iiokop spomin|e
na|pii|e lako da ih navodi kao pive: Àv:oi xoi lxopgvoi i lo cak dva pula,
195
ali,
kada ih nakon loga opel za|edno spomin|e, na|pii|e navodi Slavene, a lek iza n|ih
Anle.
196
U kasni|ih pisaca spomin|u se ili samo Slaveni ili, iznimno, za|edno s Anlima,
ali uvi|ek lako, da se Slavenima dod|el|u|e pivo m|eslo.
197
Iz upiavo spomenulih cin|enica pioizlazi da su Anli bili od konca 4. slol|eca
odlucu|uci cimbenik u slavensko-anlskom plemenskom savezu,
198
ali da |e siedi-
nom 6. slol|eca doslo do znaca|ne piom|ene u odnosu snaga, lako da |e pocela
naglo |acali uloga Slavena. Razlog lome lieba v|eio|alno liazili u polilickim pii-
likama u vii|eme }uslini|anova obiacuna s sliogolima. Kao slo |e vec spomenu-
lo, }uslini|an se ocilo oslan|ao na Anle, a Tolila na Slavene. Slaveni su pobi|edili
Anle.
199
Ioiaz Anla posli|e 534. god. oznacio |e n|ihov poslupni izlazak iz povi|es-
187
}RDANLS, gl. 48.
188
SCHMIDT, 199 i d., 256 i lamo navedena lileialuia.
189
Ne cini nam se piihvall|ivom lvidn|a Schiamma, 175 da se ime 8cz ne moze ob|asnili iz slaven-
skog.
19O
}RDANLS, gl. 24.
191
IRKI, III, 13, 23.
192
N. d|., III, 4O, 5.
193
N. d|., III, 14, 7-11.
194
N. d|., III, 14, 33.
195
N. d|., III, 14, 2 i III, 14, 7.
196
N. d|, III, 14, 22 i III, 14, 29.
197
MAURICI}L, XI, 4.
198
Usp. Weinei.
199
IRKI, III, 14, 7: Kasni|e |e doslo do nepii|alel|slva izmedu Anla i Slavena pa su Anli bili
pobi|edeni.
13O
li, ali su oni oslali kao diugoiaziedni elemenl u plemensko| za|ednici Slavena i
Anla |os pocelkom 7. slol|eca.
U piaskozoi|e vi|esli o Slavenima Anli igia|u vaznu ulogu. Kako se u lileialuii
|os ni|e usp|elo na zadovol|ava|uci nacin elimoloski ob|asnili ime Anla, pied nasim
lingvislima slo|i zadalak da piedloze piihvall|ivo lumacen|e n|ihova imena.
IV. HUNI PO PRISKU I SLAVENI PO PROKOPU
1. Koiisno |e ovd|e piiklopili uspoiedbu bizanlskog i hunskog diuslva i dizave.
Kao slo |e poznalo, Iiisk |e u ulozi bizanlskog poslanika pos|elio 448. god.
Alilin dvoi. Ta| |e povod Iiisk iskoiislio za neiziavnu kiiliku iimskog diuslvenog i
dizavnog uieden|a.
2OO
Dakako, da |e Iiisk moiao pisali na piikiiveni nacin, slav-
l|a|uci kiiliku iimskog uieden|a u usla sugovoiniku, Rome|u, ko|i |e zivio u hun-
sko| dizavi. Na lu kiiliku Iiisk odgovaia svome sugovoiniku obianom iimskog
uieden|a, ko|a zapiavo u bili polvidu|e kiiliku. Iiagmenl |e |edan od biseia ie-
loiicke v|esline ko|i se svo|om poiugom i peisiflazom moze slavili o bok poznalo|
odusevl|eno| pohvali, ko|u |e Teofilakl Simokala napisao u casl pulovan|a bi-
zanlskog caia Mauiici|a. Mauiici|e se piema piican|u Teofilakla upulio na vo|nicki
pohod pioliv Avaia i dosao nakon 4 dana pulovan|a do i|ecice Seiogipso, udal|ene
svega 8O kilomelaia od glavnoga giada. Iii|elaz le i|ecice ispun|ava Teofilakla
neiziecivim odusevl|en|em za Mauiici|evu hiabiosl i v|eslinu. Ali, vec nakon 15
dana pulovan|a Mauiici|e se viaca u glavni giad, |ei |e saznao za dolazak peizi|-
skih izaslanika.
2O1
Iiiskov iazgovoi vii|edi neslo podiobni|e ciliiali. n pise:
Dok sam se (lamo) nalazio i selao pied ogiadom zgiade piislupio mi |e cov|ek,
za koga sam mislio da |e baibaiin iz skilske pialn|e. n me |e pozdiavio gickim
|ezikom i iekao zdiavo. Zacudio sam se da Skil govoii gicki. Naime, obican puk
medusobno govoii poied svog baibaiskog |ezika |os i hunskim, golskim ili lalin-
skim i lo oni medu n|ima, ko|i su ligovali s Lalinima. Cicki ne govoie bas ceslo,
osim ako ih nisu odveli kao zaiobl|enike iz liacke ili iliiicke obale. Ali le se pii
susielu piepozna|e po odipanom odi|elu i po pil|avslini glave kao l|ude ko|i su
pali na niske giane. Medulim ova| |e davao izgled bogala i dobio od|evena Skila s
pods|ecenom kosom oko glave. lpozdiavio sam mu i upilao ga lko |e i kako |e
dosao u baibaisku zeml|i i piihvalio skilski zivol. n mi |e na sve odgovoiio (.).
Rekao sam mu da |e uziok mo|e znalizel|e gicki govoi. Na lo mi on nasmi|esivsi se
iece da |e gickoga ioda i da |e zbog ligovine dosao u Viminaci|, mezi|ski giad na
2OO
IRISK (Lxceipla), 135 i dal|e.
2O1
TLIILAKT, VI, 1-VI, 5 (sli. 187-192).
131
Dunavu. n |e lamo pioboiavio mnogo viemena i vilo se bogalo ozenio. Kad su
baibaii osvo|ili giad, imovina mu |e oduzela, a on |e pii pod|eli pli|ena zbog svoga
bogalslva dodi|el|en nekom ugledniku negesi|u. Naime, bogali|e zaiobl|enike
dobiva|u, nakon Alile, skilski uglednici, da bi slo bol|e piosli. n se kasni|e islakao
u boibama pioliv Rome|a i Akaliia i slekao slobodu lime slo |e dao, u skladu sa
skilskim zakonima, svome baibaiskom gospodaiu ono slo |e slekao u ialu. zenio
|e zenu baibaiku i ima od n|e d|ece. ol|e zivi nego pii|e |ei di|eli slol s negezi-
|em. Skili nakon iala piovode zivol u dokolici, svalko uziva u onom slo ima i pii
lome nikako ili lek malo uznemiiu|e diugoga ili ga diugi uznemiiava|u.
Napioliv, u Rome|a se u ialu ceslo piopada |ei se u diuge polaze nada u spas,
zalo slo zbog liianske vlade nisu oboiuzani, a onima ko|i su oboiuzani opasni|a |e
zloca vo|nih duznosnika ko|i sami ne ialu|u. U miiu pak desava|u se |os goie
slvaii od ialnih nevol|a, i lo zbog kia|n|e leskih ul|eiivan|a poieza i slela slo ih
cine zli l|udi, zakoni nisu doneseni iadi n|ih, nego, ako |e ii|ec o bogali|em ko|i |e
pieslupio zakon, on nece odgovaiali piemda |e ucinio neslo pioluzakonilo. Ako
|e pak ii|ec o siiomahu, na n|ega ce se siucili kazna, |ei se ne zna koiislili splelka-
ma osim ako ne umie pii|e donosen|a piesude. Sudski poslupci, naime, lia|u
vilo dugo i izaziva|u goleme izdalke. A slo |e na|siamolni|e, lieba plalili onima
ko|i piovode zakone. Ni ona| kome |e ucin|ena nepiavda nece dobili sudske zas-
lile, ako ne da novaca sucu i n|egovim pomocnicima. To |e i mnogo diugoga iznio
pa sam na lo pieuzeo ii|ec i iekao mu, neka sada saslusa mene.
dgovoiio sam mu da su lvoici iome|skog uslava bili mudii i plemenili l|udi
i da nisu uiedili dizavu besmisleno kad su |edne poslavili za cuvaie zakona, a
diugima namelnuli vodili biigu o oiuz|u i visili vo|ne v|ezbe. Iii lome nisu misli-
li ni na slo diugo, nego da (li) budu spiemni za boibu le da idu u ial o|acani
uobica|enom v|ezbom, ko|om vec unapii|ed uklan|a|u sliah. nima pak ko|i se
bave pol|opiiviedom i zeml|oiadn|om naiedili su da piehian|u|u sebe i one ko|i
se za n|ih boie lime slo placa|u vo|nicke poieze. }os poslo|e i oni ko|i se biinu za
one ko|i su pielip|eli nepiavde, |edni medu n|ima slo|e na celu piavosuda da bi
pomogli onima ko|i zbog fizicke slabosli ne mogu sami sebi piibavili piavo, a diu-
gi se kao suci biinu da se piovodi ono slo zakon zahli|eva. Nisu zanemaieni ni
suiadnici sudaca, |ei oni lieba|u pazili na lo da ona| ko|i |e odlucio ucinili zlod|elo
ne oslvaii vise nego slo dopusli sudska odluka. Ako se ne bi nasli oni ko|i bi se za
lo biinuli, poslo|e diugi poslupci iz isloga iazloga, i lo lako da se na nepiavednu
piesudu zali bilo ona| ko|i |e izgubio spoi bilo ona| ko|i |e pobi|edio u spoiu, ali |e
dobio man|e nego slo |e ocekivao. ni ko|i se spoie lieba|u dali n|ima (l|. sucima)
novac slicno, kao slo lo da|u sel|aci vo|nicima (.) kako bi lioskove painice sno-
sili oni ko|i izgube spoi s lime da lo piipisu vlaslilo| nepiavdi a ne da nanose
diugima slelu. Slo se pak lice dugolia|nog odgadan|a (|ei i loga ima), do n|ega
132
dolazi upiavo u zel|i da se oslvaii piavda, da ne bi suci poslupali olako, um|eslo
da budu sav|esni: bol|e |e s kia|n|im zakasn|en|em izieci piesudu nego u zuibi ne
samo nani|eli nepiavdu cov|eku, nego |os i sagii|esili piema bozanskom zakono-
davcu. Zakone se donosi u odnosu na sve l|ude, lako da se n|ima i cai lieba poko-
iavali, a ne da bogali bez opasnosli vise nasil|e nad siiomasnima osim, dakako,
ako bi lko pola|no izb|egavao spoiove. A lo se desava i bogalima i siiomasnima,
|ei i li pogi|esno iade ako nema|u dokaza pa ce zbog loga izgubili spoi. To se,
uoslalom, desava i kod diugih, a ne samo kod Riml|ana.
Tieba zahvalili sudbini slo |e podi|elila slobode i ne piigovaiali vlasli, ako bi se
nekog kaznilo zbog neiskuslva ili ako bi od nepii|alel|a poginuo ili ako bi bio
kazn|en b|ezeci pied gonilel|em.
Rome|i bol|e poslupa|u i piema onima ko|i su u n|ihovo| vlasli. cevi i ucilel|i
upucu|u ih na ponasan|e zbog loga slo upucu|u na ispiavan pul neval|alce i is-
piavl|a|u n|ihove gi|eske kao da |e ii|ec o vlaslilo| d|eci.
Ia cak im ni smil kao slo |e lo sluca| sa Skilima ne znaci neolklon|ivu
sudbinu. (U Rome|a) su vilo mnogi oblici sloboda lako da se ne samo zivima, nego
i umiiucima omogucava iaspolagali svo|im iman|em kakogod hoce.
n |e na lo sa suzama odgovoiio da su iome|ski zakoni dobii, a uslav piekia-
san, ali da ih unislava|u (sadasn|e) vlasli ko|e se odva|a|u od slaiog poielka.
Kao slo se vidi Iiiskova se obiana zivola u Rimu (izanlu) svodi na apsliaklne
pohvale li|epim ide|ama, dok |e suiovu slvainosl piepuslio ii|ecima svoga subes-
|ednika, upeienim pioliv bizanlske svakodnevice.
2. U Iiokopovu ceslo pioucavanom ekskuizu o nacinu zivola Slavena i Anla
nalazi se loliko obil|e vaznih podalaka, da smaliamo da ce bili od koiisli dali la|
ekskuis, donekle slobodno pieveden, u neslo siiem izvodu. Neki od di|elova ovoga
ekskuisa obiadeni su podiobni|e. Izvod glasi:
Sklavinima i Anlima ne upiavl|a |edan cov|ek, vec od slaiine zive u demokia-
ci|i. Zbog loga za|ednicki odlucu|u o dobiu i zlu. Takodei ima|u (sc. Sklavini i
Anli) lako ieci u svemu isle nazoie. V|eiu|u u |edinog oga Ciomovnika i gospo-
daia svega pa mu zilvu|u goveda i oslale zivolin|e. Ne zna|u ni za snagu sudbine
nili |o| piida|u ikakav odlucu|uci ul|eca| na l|ude. Kada se nadu u zivolno| opas-
nosli zbog bolesli ili iala, iadi spasa obecava|u svome ogu podni|eli zilvu zah-
vale. To cine i ako su se spasili pa v|eiu|u da su lom zilvom olkupili svo| zivol.
Ioslu|u lakodei i ii|eke, nimfe i oslala bozanslva pa svima n|ima podnose zilve le
lom piigodom pulem pioiocanslava ispilu|u buducnosl.
Medusobno vilo odvo|eni, zive u siiomasnim kolibama le ceslo mi|en|a|u pie-
bivalisle.
Kada idu u bo|, na|cesce lo cine p|esice noseci pii lome samo slil i kopl|e. Ne
nose oklope. Neki nema|u cak ni kosul|e ni kapula, vec nose samo gace ko|ima
pokiiva|u spolne oigane.
133
ba plemena govoie baibaiskim |ezikom a ne iazliku|u se ni u van|slini. Svi
su neobicno veliki i snazni. o|a koze i kose ni|e ni posve bi|ela ni sv|ella ni lamna,
vec civenkasla.
Nacin zivola im |e islo lako giub i piimilivan kao u Masagela, a slicno su kao
oni pil|avi.
Ipak oni nisu nimalo losi i zlocesli. U svo|o| |ednoslavnosli sli|ede hunske obica|e.
Cak su u slaiini Sklavini i Anli imali islo ime. Nazivali su se Spoii, |ei su
ziv|eli siioko iasuli na zeml|i. Zbog loga pos|edu|u mnogo zeml|e. Iiipada im
veci dio podiuc|a s one sliane Dunava.
2O2
V. GOVOR SLAVENA
1. Lingvisli su na osnovi isliazivan|a podalaka iz piaslavenskog |ezika poku-
sali dali odgovoi na pilan|e o sliukluii diuslva Slavena.
Tako |e npi. Meillel vec odavno upozoiio na okolnosl da su Slaveni |os iz in-
doeuiopskog pieuzeli nazive za iodbinske odnose, ko|i oda|u obilel| palii|aihal-
nog lipa: cic, mcii, |rcir, scsirc, sn, sii, stc|r, snxc, tcr, ncij, ncsicrc,
sir, uj.
2O3
Takodei i opceslavenski nazivi za poglavaia (chcj) ima|u po Meillelu obilel|ski
piizvuk: t|c|c, sicrisinc, sicrcsic, dok |e napioliv naziv klanskoga poglavaia
iskovan po poza|mici zupcnu iz |ezika nepoznale civilizaci|e (` L. M.). Knez (|n-
zi) dolazi iz n|emackoga, dok su ii|eci iz polilickog zivola, poznale |os u indoeu-
iopsko doba (lal.: rx, |x, cr), ko|e poslo|e u indoiianskom i ilalokellskom neslale
su u slavenskom.
2O4
Ukialko, po Meillelu, sve lo upucu|e na unc tic pciricrcc|c scns prcsiigc i bez
slaiih liagova diuslvene oiganizaci|e, ko|a bi bila siia od obilel|ske skupine.
2O5
Auloi ovoga iada ni|e kompelenlan o elimologi|i ii|eci zupan i zupa iznosili
vlaslile poglede. Iovezivan|e s avaiskim |ezikom posve |e hipolelsko, |ei se ne
zna ko|im su |ezikom Avaii govoiili.
2O6
Ali nisla ne govoii pioliv mogucnosli, da su
lu ii|ec pieuzeli Slaveni |os piigodom svoga konlakla s Hunima u 5. slol|ecu.
}os |e zaniml|ivi|e i, po nasem misl|en|u, vazni|e da Konslanlin Ioifiiogenel
piica|uci o zivolu Tuiaka, l|. Madaia, u slaio| poslo|bini islice da su se Tuici u
slaio| poslo|bini di|elili na sedam plemena (ycvcoi), lako da |e svako pleme imalo
2O2
IRKI, III, 14, 22-3O.
2O3
MLILLLT, 495. vd|e koiislimo Meillelovu lianskiipci|u.
2O4
MLILLLT, 497.
2O5
Na i. m|.
2O6
Ipak RUCKNLR ,668: Zupcn, niczncn nc |usi, icm |crzcj zncn nc Zcchczic i 8c|cnic, ic
iurs|c-icicrs|c nczuc urzcni|cu chcs|ich u Aucrcu i 8ugcrcu.
134
svog vo|vodu (pocpoo). Da skialimo podugacku Konslanlinovu piicu, kazai-
ski kagan, ko|i |e imao vihovnu vlasl nad Tuicima, pozvao ih |e da izmedu sebe
izabeiu osobu, ko|a ce bili vladai svih Tuiaka pa |e nakon loga izabian za lakvog
vihovnog vo|vodu Aipad. Tuici su na lo izabiali Aipada u skladu s piavnim
obica|ima Kazaia uzdignuvsi ga na slil |xo:o :o :cv Xoopcv c0o xoi oxovov
(...) ogxcoov:c o:ov cI oxou:opiovj.
Smaliamo da |e ova piica izvaniedno poucna. cilo |e da |u |e Konslanlin
pienio na osnovi iskaza madaiskih (luiskih) izv|eslilel|a. Tu piicu moze se vie-
menski sm|eslili u siedinu 8. slol|eca. Ni|e li vise nego indikalivno da su se pogla-
vaii po|edinih madaiskih plemena u slaio| poslo|bini nazivali vo|vode` Nemo-
guce |e lu ii|ec piolumacili bez uziman|a u pomoc slaioslavenskog |ezika: vo-
|voda |e nedvo|beno osoba na celu po|edinog plemena, a n|egova |e glavna uloga
da pleme vodi u ial. Madaii su ocilo pieuzeli lu ii|ec iz |ezika ko|i |e u Ukia|ini u
8. slol|ecu bio |inguc jrcncc, l|. neki slavenski di|alekl ko|i |e lamo bio uobica|en.
I lo ni|e sve. Iiavni se obica|, lumaci Konslanlin,
2O7
u Ukia|ini nazivao c0o xoi
oxovov. Upiavo |e nemoguce ne povezali ii|ec oxovov sa slavenskom ii|eci 'zakon.
2O8
Ne govoii li i ova| podalak za lo, da |e u Ukia|ini u 8. slol|ecu poslo|ala |inguc
jrcncc, ko|a |e bila povezana s nekim slavenskim di|aleklom` Upada u oci da se
navedene ii|eci odnose na vo|sku (tcctcc) i piavne piopise (zc|cn). Tesko |e zamis-
lili da su le ii|eci dosle u siiu upoiabu pieuziman|em od skiomnih i pilomih
podloznika, slavenskih sel|aka.
2. U ko|e se doba moze lociiali naslanak slavenskog |ezika` Callon |e 1997.
god. zapoceo svo|u kn|igu lvidn|om da |e za|ednicka znaca|ka novi|ih iadova o
lom pioblemu golemo skiacivan|e iazdobl|a samoslalnog naslanka slavenskog.
2O9
Zakl|ucak |e n|egovih uvodnih iasclamba da se za|ednicki pia|ezik kasni|ih alla
i Slavena poceo iaspadali lek u 4.-5. slol|ecu n. e.
21O
Io Callonu |e slvaino inlen-
zivno piosiien|e Slavena na zapad pocelo oko 52O. god.
211
Kada Callon pise da |e
golemo piosiien|e (Slavena) zapocelo u 5. sl. n. e.,
212
cini nam se da n|egova
zapazan|a lieba nadopunili s rcz|cgcm loga golemog piosiien|a, a onda smo samo
|edan koiak od nase leze da se slavensko nenadano i golemo piosiien|e moia
povezali s hunskim osva|an|ima euiopskih piosloia u diugo| polovici 4. do siedi-
ne 5. slol|eca. Svakako nam se ne cini zadovol|ava|ucim obiazlozen|e iinbauma
ko|em se piikl|ucu|e i Callon, da uncrh5ric Auschnung cr S|ctcn ncch Osi, Wcsi
2O7
DAI, 38.
2O8
RUCKNLR, 643-644 s. v. zc|cn: |u v piasoviaskiem ze znaczeniem 'piava.
2O9
CALTN, 1: (.) cinc gcuc|iigc Vcr|rzung cr sc||sicnigcn |nisichungspcricc cs S|ctischcn.
21O
N. d|., 9: (za|ednicki |ezik) crsi im 4.-5. jh. unscrcr Zciircchnung zu zcrjc||cn |cgcnn.
211
N. d|., 14.
212
N. d|., 13.
135
un S lieba piipisali n|ihovim sel|en|ima (Wcncrungcn) kao i konlaklu, da,
cak simbiozi s diugim naiodima, medu oslalim, Alla|cima, od ko|ih po Callonu u
obzii dolaze samo luiki|ski naiodi, evenlualno |os i Mongoli.
213
Ti Iied Slave-
ni (Vcr-S|ctcn) bili bi po islom auloiu cin jricjcriigcs Vc||,
214
ko|i bi naucio ialo-
vali u sliasno| skoli Avaia ( ic Kricgsjhrung in cr grcuscmcn Schu|c cr Aucrcn).
215
vim Callonovim lezama iziavno piolui|ece vi|esli iz Iiokopa o ceslim slaven-
skim napadima i o uzasima, ko|e su cinili Slaveni po bizanlskim balkanskim pod-
iuc|ima siedinom 6. slol|eca, dakle, mnogo iani|e nego slo su Avaii dosli u dodii s
izanlom. lome |e u ovome iadu vec bilo ii|eci. cilo |e da su Slaveni bili za
izanl vec pii|e Avaia vilo neugodan i vilo opasan naiod, ko|i ni|e liebao pioci
sliasnu skolu Avaia.
lize su nasim lezama analize Cimbulasove, s ko|ima se slaze i Callon, da su
Slaveni sud|elovali u ialnim pohodima Huna kao n|ihovi saveznici ili piisilno
iegiuliiane pomocne liupe,
216
samo slo smaliamo da su Huni Slavene piihvalili
ne kao obicne saveznike, nego kao elni|u upiavilel|a ko|a |e hunske usp|ehe
piimila kao svo|e i polpuno se inlegiiiala u hunsku vlada|ucu elilu. Ili, diugim
ii|ecima, ne slazemo se s lezom da bi slavenska kolonizaci|a bila posl|edicom
pioi|edivan|a siedn|oeuiopskog slanovnislva.
3. Iii ulvidivan|u daliian|a naslanka l|udske giupaci|e, ko|a se |ezicno odvo-
|ila od za|ednickog ballsko-slavenskog govoia i zapocela foimiian|em vlasliloga
piaslavenskog |ezika lieba uzeli u obzii da |e |os 1924. god. Meillel upozoiio da se
la| |ezik govoiio u slabo ulvidenom podiuc|u islocne Luiope u lakodei slabo
ulvideno vii|eme, ali bilno kasni|e od 1. slol|eca kiscanske eie i bilno pii|e 9.
slol|eca.
217
Dakle, po Meillelu |e ii|ec o iazdobl|u od 2OO. do 8OO. god. n. e. N|egov
opiezni pii|edlog moglo bi se iziazili i ovako: siedina |e piedlozenog iazdobl|a
45O. god. n. e. pa ako lome dodamo dvi|e maize od 5O godina, izlazilo bi da Meil-
lel piedlaze dalaci|u naslanka piaslavenskog oko 4OO.-5OO. god. n. e., slo |e vilo
blizu spomenulo| Callonovo| pioc|eni po ko|o| |e do iaspada ballsko-slavenske
|ezicne za|ednice doslo u 4.-5. slol|ecu n. e.
Tieba nadal|e uzeli u obzii da Aiumaa 1976. god. islice kako |e u slavenskom
|eziku suglasnicko palalaliziian|e dobilo lakav obim kao ni u |ednom diugom |e-
zicnom ogianku.
218
S diuge sliane lieba lakodei uzeli u obzii da su se polovi-
213
N. d|., 14.
214
N. d|., 13.
215
N. d|., 17.
216
N. d|., 18.
217
MLILLLT, VII: lcs |cngucs s|ctcs scni cc||cs ui ccniinucni un iicmc c pcu prcs un ui c cic pcr|c cn
|unc rcgicn mc| cicrmincc c ||urcpc cricnic|c, cn un icmps cussi mc| cicrmincc scnsi||cmcni cprjcs
|c |cr sicc|c c |crc chrciicnnc ci scnsi||cmcni ctcni |c |Xc.
136
com 2O. sl. po|avile sumn|e u liadicionalnu pielposlavku da |e alofonsko umek-
san|e svih suglasnika ispied piedn|ih samoglasnika piaslavenska i sveslavenska
po|ava.
219
Na lome, uoslalom, insisliia i Callon, po ko|em |e do upadl|ive palala-
lizaci|e u slavenskim |ezicima doslo pod alla|skim ul|eca|em, lako da su Slaveni
diflonge konliahiiali pa |e doslo do po|ave jcncg vokala, ko|i poslo|i i u slaiolui-
skom. Doduse, naslavl|a Callon, vii|eme do pive palalalizaci|e vec |e bilo pioslo,
ali |e doslo do slvaian|a omeksanog glasa.
22O
Ri|ec bi bila o dal|n|em slavenskom
iazvo|u posve |asno iziazenog hunsko-avaiskog polica|a, kolikogod lo moze bili
bolno za slavensku samosvi|esl (` L. M.).
221
Ukialko, sve se lo lemel|i na uskom i
podiedenom dodiiu s (povlaslenim) Hunima i Avaiima:
222
Ali, daleko smo od loga da bismo ove iezullale mogli uzeli kao bai donekle
piihvacenu ccmmunis cpinic. Tieba upozoiili na analize Szemeiny|a, ko|i |os 1999.
god. upozoiava da |e u aii|skim i slavenskim |ezicima doslo do vazne po|ave pa-
lalalizaci|e, s lime da |e u slavenskim |ezicima doslo do diuge palalalizaci|e zbog
monoflongiian|a diflonga ci i ci u (vise pula u i). Time su | i g pied samoglas-
nikom palalalizaci|om piesli u c odnosno z (kasni|e z). Szemeinyi shvaca lu
palalalizaci|u kao univeizalnu indoeuiopsku po|avu, ali lako da |e do n|e doslo
samoslalno u svakom salem |eziku. Uslo, po n|emu |e v|eio|alni|e da |e izvoino
siedisle bilo u iianskom ili aii|skom, a ne slavenskom.
223
Isli |e auloi misl|en|a da
aii|sku palalalizaci|u lieba smaliali dovisenom do 15OO. god. pi. Ki. A kako aii|ska
palalalizaci|a pielposlavl|a indoeuiopsku delabi|alizaci|u, pocelak log piocesa
|edva bi se mogao daliiali kasni|e od 2OOO. god.
224
Iz ovoga sli|edi da ne lieba od lingvislike ocekivali pouzdano i uv|eil|ivo i|ese-
n|e pilan|a dalaci|e naslanka slavenskog pia|ezika. Io nasem misl|en|u nema iaz-
loga ne piihvalili lezu da naslanak piaslavenskog lieba povezali s piodoiom Huna
u Luiopu u diugo| polovici 4. slol|eca.
4. Medulim, ako lingvislika i ni|e ispunila ocekivana povezana s dalaci|om
naslanka piaslavenskog |ezika, ona |e, cini se, bila bol|e siece u ob|asn|en|u nazi-
va Slaveni.
218
I. ARUMAA, Uislavische Ciammalik, II, Heidelbeig, 1976., 1O: |m S|ctischcn hc|cn ic |cnscncn-
iischcn Pc|cic|icsirungcn cincn Umjcng cngcncmmcn uic in |cincm cncrcn Sprcchzucig (ciliiano
piema CALTN, 9O).
219
MIHAL}LVIC, 23O-231.
22O
CALTN, 8O.
221
N. d|., 81.
222
N. d|., 78.
223
SZLMLRLNYI, 63.
224
N. d|., 148.
137
Nase su analize pokazale da se Slavene moze na|uv|eil|ivi|e ob|asnili kao el-
ni|u upiavilel|a. Naime, hunsko-luisku ii|ec sc|cv znaci nadgledali. Ta |e ii|ec
polvidena u kazan-lalaiskom, gd|e imenica sc|c-u znaci upiavo nadgledali iz
cega Iiilsak zakl|ucu|e da se u piolobugaiskom iani|isc|c-gu iazvio u scg|c-u i
dal|ev u s|cu.
225
vosei ob|asn|en|e ii|eci Slaven vilo dobio slaze s nasom lezom
o Slavenima kao elni|i upiavilel|a.
226
5. Iieosla|e ispilali aiheoloska sv|edocanslva
Na podiuc|ima danasn|e Iol|ske, eloiusi|e, Ukia|ine i okolnih zemal|a aihe-
oloska su isliazivan|a ulvidila poslo|an|e nalaza, ko|i se mogu s vise ili man|e
pieciznosli daliiali u vii|eme ko|im se bavimo.
Ulvidilo se nekoliko aiheoloski odvo|enih kompleksa. Na|vise su pozoinos-
li
227
piivukle lzv. pizevoiska i cein|ahovska kulluia.
Tzv. pizevoiska kulluia cvala |e od 2. sl. izmedu siedn|e die i uge sve do,
mozda, siedine 5. slol|eca. Kuce, giadene iznad zeml|e, s glinenom peci, giade se
blizu ii|eka. Slanovnislvo |e na iazm|eino visokom slupn|u pol|opiiviede i me-
laluigi|e, milvace se spal|ivalo ili pokapalo, za iziadu lonaca koiislilo se loncaisko
kolo, na visoko| |e iazini iziada pluga. Mnogi auloii nisu skloni lu kulluiu povezi-
vali sa Slavenima.
Cein|ahovska kulluia, od 2. do 4. (i 5.) sl. n. e. slo se piosliiala od don|eg
Dunava do desne obale Dn|epia obuhvacala |e kuce s pecima velicine 7 x 7,5 m.,
uz ko|e se nalazila sla|a i skladisle, loncaislvo |e vilo iazvi|eno kao i melaluigi|a
i zlalaislvo, nadal|e, poslo|e biiilualna giobl|a bez nadgiobnih oznaka. Kialki
macevi, sulice, s|ekiie i osliuge. Vecina auloia sklona |e u lim nalazislima vid|eli
maleii|alni odiaz plemenskog saveza na celu s Colima, dok neki smalia|u da se le
nalaze lieba povezali pielezno sa Slavenima.
Nasupiol lome, s|eveino od podiuc|a cein|ahovske kulluie piosliiao se pol-
puno diukci|i lip kulluie, ko|i se ceslo naziva ki|evskom kulluiom. n ima neke
vilo uocl|ive znaca|ke: celveiouglale poluukopane kuce s kamenim pecima
giupiiane u male naseobine uz ii|eke, iskl|ucivo pal|evinski giobovi sa siiomas-
nim invenlaiom, keiamika iziadena iucno i bez ukiasa, obilnislvo slabo iazvi-
|eno. Na osnovi lakve iane aiheoloske kulluie dolazi u ianom siedn|em vi|eku do
po|ave iane slavenske kulluie, ko|a se bilno iazliku|e od pizevoiske i cein|ahovske
kulluie i ko|u kaiakleiiziia keiamika penkovskog lipa. Ta se kulluia siiila poslup-
no od s|eveioisloka piema zapadu i |ugu, po|avl|u|e se vec oko 4OO. god. n. e. a u
225
IRITSAK, 4O6.
226
Ipak, Iiilsakovo ob|asn|en|e u polpunosli odbacu|e KUNSTMANN, 26 kao t5||ig inis|uic|c|.
227
Vidi VASMLR, 119-145, CDbWSKI 1979, 416-447, LLHR SIbAWINSKI, NILDLRLL, CIM-
UTAS.
138
Ukia|ini koncem 5. slol|eca. Siedinom 6. slol|eca u danasn|o| islocno| N|emacko|,
Slovacko| i Cesko| nesla|u geimanska nasel|a slo bi liebalo povezali s poslupnim
nasel|avan|em Slavena. Sve lo povezu|e se poslupnim neslankom kasnoiimske i
cein|ahovske kulluie
228
.
Codovski
229
|e na osnovi lih podalaka pokusao ovako iekonsliuiiali nasla-
nak i iazvilak ianoslavenske kulluie i elni|e:
Iiaslavenska elni|a (Iioloslaveni) nalazila se u pivim slol|ecima n. e. na goi-
n|em Dn|epiu u okviiu ki|evske kulluie, a ni|e iskl|uceno da su pioloslavenske
giupe poslo|ale |os u okviiu cein|ahovske kulluie. Iiopascu golske vlasli piolo-
slavensko slanovnislvo pocelo |e piodiiali u |uzne di|elove Ukia|ine. d diuge
polovice 5. slol|eca i u 6. sl. nasla|u dva velika kl|ucna podiuc|a l|. piaski lip oko
Iiula, Dn|eslia, uga i Volini|e i |uzni|i penkovski lip ko|i odgovaia|u Anlima i
Slavenima. Codovski doda|e da |e migiaci|a log slanovnislva iz siieg podiuc|a
oko Dn|epia zasad |os samo hipoleza i da |e moguce (m5g|ich) ob|asnili slavensku
ekspanzi|u di|elom znalnim demogiafskim povecan|em slanovnislva, a di|elom
asimiliian|em slaii|eg neslavenskog slanovnislva. Razdobl|e na|snazni|e slaven-
ske ekspanzi|e pocelo bi oko 52O. god.
23O
Sve ove analize Codovskog i diugih ko|i se sluze slicnim aigumenlima
sadize u sebi osnovni pioblem, slo ga |e Lecie|evski ovako foimuliiao: lvoieno
osla|e vilo slaio, ali |os uvi|ek aklualno pilan|e: koliko |e moguce elnicki idenli-
ficiiali aiheoloski ulvidene kulluine dogada|e`
231
i dodao da lieba|u bili za pilan|e
pivolnog s|edisla (Ursiizc) Slavena odlucu|uci iezullali lingvislickih analiza.
232
Dodao |e da |e pieuziman|e visle keiamike od dunavskog kasnoiimskog piovin-
ci|alnog lipa kaiakleiislicno ne samo za Cesku, Moiavsku i Slovacku, nego i za
|uznu Iol|sku sve do uga pa se lo siien|e |edva moze inleipieliiali kao 'plemen-
sko selen|e (Sicmmcsucncrung).
233
Sa svo|e sliane, Ileleiski
234
se nadovezao na analize aiana
235
i upozoiio na
okolnosl da su giadisla Dilinici i eiezanka u Volini|i udal|ena |edva 3O km |edan
od diugoga i da se odnose na islo viemensko iazdobl|e a da ipak piipada|u
dv|ema posve iazlicilim aiheoloskim kulluiama, cein|ahovsko| i vielbaisko|. I
228
CDbWSKI 1983, 277-279.
229
N. d|., 28O.
23O
N. d|. 28O-284.
231
N. d|, 285: |s ||ci|i c|cr cjjcn cinc schr c|ic, cch immcr c|iuc||c Ircgc. inuicucii |5nncn uir crchcc|-
cgisch crjcss|crcn Ku|iurtcrgcngc mii cn cihnischcn icniijizicrcn.
232
N. d|., 286.
233
N. d|., 287.
234
ILLTLRSKI, 68-69.
235
ARAN, 67-88.
139
ovd|e bi doslo do povezanosli Cola s m|esnim pucanslvom, s lime da ni sami Coli
nisu bili |edinslvena elnicka plemenska za|ednica. Ileleiski naslucu|e da |e ii|ec o
nazocnosli slaioslavenskog pucanslva u okviiu cein|ahovske i pizevoiske kul-
luie, pii cemu bi Slaveni bili polilicki podiedeni, ali, kada su Huni pobi|edili Cole,
Slaveni bi se pokusali oslobodili golske pievlasli. Ileleiski povezu|e slavenska
nalazisla na Dn|esliu, ugu i Iiulu s boibom Anla i Cola, o ko|o| izv|eslava }oida-
nes i s poiazom anlskog kneza oza. Ileleiski smalia da su sve le okolnosli znaca|-
no oblikovale novu elno-kulluinu i gospodaisko-diuslvenu plemensku za|ednicu
u ko|o| su Slaveni nedvo|beno imali vodece m|eslo.
236
Kolikogod su nedvo|beni usp|esi aiheologi|e, c|elokupni |e iezullal piilicno
iazocaiava|uci. d analize nalaza do iezullala ko|i bi le nalaze mogao povezali s
kompleksnom povi|esnom polilickom slikom dalek |e pul, pogolovu ako nema
kakvih-lakvih neaiheoloskih vi|esli.
VreIa i Iiteratura
Agali|a Agcihicc Mrincci Hisicricrum |i|ri uinuc, iec. R. Keydal, eilin, 1967.
Ami|an Maicelin Ammicni Mcrcc||ini |crum gcsicrum |i|ri supcrsuni, Lipsiae, 1874.-
1875., izd. T. Caidlhausen.
aian V. Danilovic aian, K tcprcsu c| isic|ch s|ctjcns|cj |u|iur rcnncgc
srcnctc|ctjc, Acla aicheologica Caipalhica, 21, 1981.
aiisic 1953 I. aiisic, O ncjsicrijcj Prc|cpijctcj tcsii c S|ctcnimc, Zboinik iadova
Vizanloloskog inslilula, kn|. 2, eogiad, 1953.
aiisic 1955 I. aiisic, Prc|cpijc u: VI..
iucknei A. iucknei, Scuni| cimc|cgiczn jzi|c pc|s|icgc, Waiszava, 1976.
Cassiodoius Ccssiccri scncicris Chrcnicc ad a. DXIX, MCH, AA, II, ed. Th. Mom-
msen.
Cassiodoius Vai. Ccssiccri tcricc, MCH, AA, XII, ed. Th. Mommsen.
Chionicon Iaschale Chrcniccn Pcschc|c, iec. L. Dindoif, onnae, 1832.
Cuila I. Cuila, 1hc Mc|ing cj ihc S|cts, Cambiidge, 2OO1.
DAI Ccnsicniinus Pcrphircgcniius, Dc cminisircnc impcric, ed. Cy. Moiavcsik
R. }. }enkins, I, udapesl, 1948., 2. izd. Dumbeilon aks, 1967., II Commen-
laiy, London, 1962.
Du|cev I. Du|cev, lc icmcigncgc u Pscuc-Ccscirc sur |cs S|ctcs, Slavia anliqua VI,
1959.
Lnodi|e Mcgni Ic|icis |nncii Opcrc, eilin, 1885. (MCH, AA, vol. VII).
Lxceipla |xccrpic c |cgciicni|us, iec. C. de ooi, I, II, eiolini, 19O3.
236
ILLTLRSKI, 69.
14O
Lxceipla Valesiana |xccrpicrum Vc|csicncrum Pcrs pcsicricr. 1hcccricicnc, . Veh
u: Iiokop (piema izdan|u }. Moieau, ibliolheca Taubeiiana, Lipsiae, 1961.).
Ionles Icnics hisicricc Dccc-|cmcncc, ukuiesl, 197O.
Cimbulas M. Gim|uics, 1hc 8c|is, London, 1963.
Codovski 1979 K. Codovski, Dic Ircgc cr s|cuischcn |inucncrung ins 5si|ichc
Miiic|curcpc, Zeilschiifl fui slfoischung, XVIII, 1979.
Codovski 1983 K. Codovski, Zur Ircgc cr S|cucnisiizc tcr cr grcsscn S|cucn-
ucncrung im 6. jchrhuncri, Sellimane di sludio del Cenlio ilaliano di sludi
sullAllo medioevo, XXX, 1983
Ciafenauei . Ciafenauei, Nc|cj tprcscnj iz c|c ncsc|jctcnjc juznih S|ctcnct, Zgo-
dovinski casopis IV, L|ubl|ana, 195O., 127-15O.
Hansen C. C. Hansen, Dic gricchischcn chrisi|ichcn Schrijisic||cr cs crsicn jchrhun-
cris, eilin, 196O.
Hailmann L. M. Hailmann, Gcschichic |ic|icns im Miiic|c|icr, III and, Hildes-
heim, 19OO.
Hauplmann L. Haupmann, Sicrcs|ctcns|c in sicrcs|ctcns|c "stc|cc, Cas. 17,
1923.
Ivan Anliohi|ski C. Mullei, Ircgmcnic hisicriccrum grccccrum, Iaiisiis, 1885.
}oidanes }oidanes, Dc Gcicrum sitc Gcihcrum criginc ci rc|us gcsiis u: L. ailolini,
I aibaii, Milano, 197O.
Klebel L. Klebel, lcngc|crcn, 8cjuucrcn, S|cucn, Miiici|ungcn cr Anihrcp. Gcs-
c||schcji in Wicn, LXIX, 1939., 41-116.
Kos I. Kos, Grcitc zc zgcctinc S|ctcncct t srcnjcm tc|u |, L|ubl|ana, 19O2.
Kunslmann H. Kunslmann, Dic S|ctcn, Slullgail, 1996.
Malala |ccnnis Mc|c|is Chrcncgrcphic, iec. L. Dindoif, onnae, 1831.
Malchus Mc|chi Phi|cc|phcnsis Ircgmcnic, C. Mullei, Iiagmenla hisloiicoium
Ciaecoium, Iaiisiis, 1885.
Maicelin Mcrcc||ini t. c. ccmiiis Chrcniccn, MCH, AA, l. XI, Chionica minoia, vol.
II.
Mauiici|e Mauiicii Slialegicon, Ccrpus Icniium Hisicricc 8zcniinc, vol. XVII, Wien,
1981.
Meillel A. Meillel, lc s|ctc ccmmun, Iaiis, 1965.
Menandai v. Lxceipla.
MCH, AA Mcnumcnic Gcrmcnicc Hisicricc, Aucicrcs cniiuissimi, eiolini, 1894.
Mihal|evic M. Mihal|evic, S|ctcns|c pcrc|cnc grcmcii|c, 1. dio, Uvod i fonologi|a,
Zagieb, 2OO2.
Niedeile L. Niedeile, |u|cti s|ctcns|c crchcc|cgic, Iiaha, 1931.
iigo - C. Wailz, Scripicrcs rcrum |cngc|criccrum, MCH, Leges, eiolini, 1878.
b
141
Ileleiski Andie| Ileleiski, |incgcnczc S|cucnct, L|ubl|ana 199O.
Ilini|e C. Ilini secundi Naluialis hisloiiae libii XXXVII, Lipsiae, 19O6.
Iohl 2OOO W. Iohl, Dic Aucrcn un ihrc 8czichung zu cn S|cucn. S|cucnicn 1.
Iiisk Iiisk, |xccrpic c |cgciicni|us, eiolini, 19O3., I-II, iec. C. de ooi.
Iiilsak . Iiilsak, 1hc S|cts cn ihc Atcrs, Sellimane di sludio, XXX, Spolelo,
1983.
Iiokop Iiokop, O rcictimc u. Gcicn|ricgc, izdao i pieveo . Veh, Munchen, 1996.
Iiokop, Anekdola Iiokop Anekdola, ed. . Veh, 2. izd., Munchen, 197O.
Iiokop, DL ALD. Iiocopii opeia, Dc ccijiciis, lipsicc, 1913., iec. }. Hauiy, (v. i
novi|e izdan|e C. Wiilh, 1962.-1964).
Iseudo-Cezaii|e Iseudo-Caesaiius, |rcicpc|riscis, izanlinisches Aichiv 12, 1969.,
ed. R. Riedingei.
Ravenski Anonim |ctcnnciis Ancnimi Ccsmcgrcphic, izd. }. Schnelz, Lipsiae, 194O.
Riedingei R. Riedingei, Pscuc-Kciscrics, yzanlinisches Aichiv 12, Munchen,
1969.
Schmidl L. Schmidl, Dic Osigcrmcncn, 2. izd., Munchen, 1941. (Neudiuck 1969).
Schiamm C. Schiamm, Vcnci, Anics, Sc|ctcni, S|cti, }ahibuch fui Ceschichle
sleuiopas 43, 1955.
Slovenien S|cucnicn un ic Ncch|cr|cncr zuischcn Anii|c un Kcrc|ingischcr |pc-
chc, 1, L|ubl|ana, 2OOO.
Slano|evic S. Slano|evic, Vizcniijc i Sr|i |-||, Novi Sad, 19O3., 19O6.
Slein L. Slein, Hisicirc u 8cs-|mpirc, Tome II, Iaiis-iuxelles-Amsleidam, 1946.
Szemeinyi . Szemeinyi, |nircuciicn ic |nc-|urcpccn linguisiics, xfoid, pii-
|evod 4. ievised edilion, 1999.
Teofilakl 1hccph|ccii Simccciicc hisicricc, ed. C. de ooi, Lipsiae, 1887.
Vasmei M. Vasmei, Dic Urhcimci cr S|ctcn u: Dei osldeulsche Volksboden, ie-
slau, 1926.
Veinadsky I C. Veinadsky, Ancicni |ussic, Nev Haven, 1944.
Veinadsky II C. Veinadsky, Kictcn |ussic, Nev Haven, 1948.
VI Vizcniijs|i iztcri zc isicriju ncrcc jugcs|ctijc, Tom I, eogiad, 1955.
Vicloi Tonnennensis Vicicris 1cnncnncnsis cpisccpi Chrcnicc, MCH, AA, T. XI, vol.
II.
Weinei R. Weinei, Zur Hcr|unji cr Anicn, Sludien zui anliken Sozialgeschichle,
Kln, 198O.
Zlalaiski V. N. Zlalaiski, Hisicrijc nc prtcic ||gcrs|c ccrsitc, Casl I, Lpoha na
huno-blgaiskolo nadmoslie (67O-852), Sofi|a, 1918.
Zosim Zosime, Hisicirc Ncutc||c |, izd. I. Iaschoud, Iaiis, 1975.
142
RIASSUNT
Letnogenesi degIi SIavi
Nel piesenle saggio si esamina lo spinoso pioblema dellelnogenesi degli Slavi sul-
la base delle fonli sciille e piendendo in consideiazione anche i iisullali della linguisli-
ca e dellaicheologia.
Tia le fonli sciille le pi impoilanli sono le opeie di Iiocopio e }oidanes.
La piima nolizia sugli Slavi che si puo iicavaie da Iiocopio e quella conceinenle la
bellicosa liib geimanica degli Liuli, i quali, secondo Iiocopio, dopo esseie slala scon-
filla dai Longobaidi, abbandono le piopiie abilazioni che si liovavano sulla sponda sin-
islia del Danubio e alliaveisando lulle le iegioni abilale dagli Slavi iaggiunse la Scan-
dinavia. Secondo lauloie queslo avvenne nel 5O6/5O7 d. C. Da }oidanes ci viene una
nolizia abbaslanza allendibile, secondo la quale Limeniico, il foile capo dei Coli, veiso
la mel del secolo IV d. C. vinse la liib venela, la quale, dice }oidanes, oia e denomi-
nala: Veneli, Anli e Slavi. }oidanes conlinua il suo iacconlo con una nolizia iiguai-
danle Vinilaiio, pionipole di Limeniico, il quale vinlo il ie degli Anli ox, ciocefisse
lui, la sua famiglia e 7O dignilaii. Dunque, secondo la nolizia di Iiocopio, gli Slavi come
giuppo elnico sepaialo esislevano indubbiamenle al piincipio del secolo VI d. C. Il sig-
nificalo della nolizia di }oidanes conceinenle gli Anli (dunque anche gli Slavi), saiebbe
che il giuppo elnico (i Iioloslavi), dislaccalo dalla comunil ballo-slava saiebbe esisli-
lo gi nel secolo IV d.C. In bieve, lelnogenesi degli Slavi si doviebbe collocaie lia il IV e
linizio del VI secolo.
Queslo iisullalo ci avvia allipolesi che lappaiizione degli Slavi come giuppo elni-
co sepaialo in qualche modo e piobabilmenle connessa alla venula degli Unni nella
seconda paile del secolo IV. La conquisla di lanle iegioni dellLuiopa oiienlale e cenl-
iale apiiva pei gli Unni un pioblema difficilissimo: come oiganizzaie lamminisliazione
adalla a iicavaie dai popoli conquislali e assoggellali il massimo vanlaggio. Queslo e
slalo il pioblema che da sempie si poneva ai conquislaloii. Il melodo da seguiie eia il
pi delle volle quello di sceglieie un popolo (o pi) lia quelli sollomessi concedendogli
una posizione piivilegiala. Queslo popolo piescello e piivilegialo si assumeva il compilo
di oiganizzaie lamminisliazione delle iegioni conquislale dai vinciloii nel noslio caso
dagli Unni allo scopo di iaccoglieie i liibuli. Ioliemmo chiamaie queslo popolo piivi-
legialo popolo di amminislialoii, che in oie agli Unni.
Inollie e evidenle che non eia consigliabile affidaie la posizione di popolo di am-
minislialoii al popolo che piima dellaiiivo degli Unni eia dominanle, il che escludeva
i Coli. A loio, evenlualmenle, si poleva concedeie una ceila ben conliollala aulonomia.
In bieve, la miglioie scella eia un popolo in piecedenza soggiogalo dai Coli, che pei-
lanlo sai sempie gialo agli Unni pei aveilo libeialo dalloppiessione subila piima del
loio aiiivo in bieve, gli Slavi.
Qui si puo nuovamenle iicoidaie quella nolizia di }oidanes, secondo la quale i Coli,
sollomessi dagli Unni, sono enliali in gueiia con gli Anli (cioe Slavi) e che dopo la villo-
iia hanno ciocefisso i loio dignilaii suscilando la duiissima ieazione da paile degli
Unni che in una gueiia puniliva hanno umilialo i Coli e ucciso il loio monaica.
143
Alla scella della comunil slavo-anla come popolo di amminislialoii si deve uniie
un allio coiollaiio, cioe la lingua slava (Urs|ctisch) che divenla la lingua di comunicazi-
one lia il popolo degli amminislialoii, le popolazioni soggelle, e il popolo unnico domi-
nanle. Queslo inollie e la iagione di una quasi miiacolosa, inspiegabile e fulminea es-
lensione della lingua slava nelle iegioni immense dellLuiopa cenliale, oiienlale e su-
doiienlale.
Il leizo coiollaiio convincenle saiebbe linevilabile conseguenza delle piime due. A
piima visla saiebbe inspiegabile la quasi sopiannaluiale capacil delle donne slave di
pailoiiie in un cos bieve lasso di lempo (appena pi di mezzo secolo dalla moile di
Allila fino alla piima indubbia piova dell onnipiesenza degli Slavi) un numeio enoime
di Slavi nellLuiopa cenliale ed oiienlale. Queslo fallo ha sempie slupilo gli auloii, ma
divenla compiensibile se si liene conlo del fallo che gli Slavi, da popolo di amminislia-
loii, dovevano esseie piesenli in lulle le iegioni unniche. L chiaio che i giovani, inlia-
piendenli e capaci membii delle popolazioni assoggellale, desideiasseio aidenlemenle
fai paile della ceichia iispellabile e piivilegiala del popolo degli amminislialoii. Il
compilo di iaccoglieie i liibuli ed allii inlioili fiscali eia senzallio bene iimuneialo e
collegalo ad allii guadagni da non dispiezzaie, che conoscendo la naluia umana
finivano nelle lasche degli esalloii aumenlandone cos non solo le iicchezze ma anche
il piesligio e la iispellabilil. gni pielendenle a quesla posizione piivilegiala eia pei
foiza cosliello ad impaiaie la lingua del popolo degli amminislialoii e ad idenlificaisi a
loio in lulli i modi possibili, cos che gi i piimi discendenli pailavano lo slavo e si con-
sideiavano con oigoglio dei veii Slavi.
Menlie i popoli geimanici nelle leiie conquislale iicosliuivano la loio lingua in con-
foimil alle nuove ciicoslanze specifiche allonlanandola dal geimanico piimoidiale, il
popolo degli amminislialoii a causa delle ciicoslanze specifiche doveva pei alcune
geneiazioni conseivaie un livello di comunicazione mollo elevalo. Quesla affinil e
pi maicala che nelle lingue geimaniche.
Il quailo coiollaiio non e che la conseguenza dei lie lesl menzionali. L chiaio che
gli Unni in lulli i modi possibili ceicavano di manleneie la loio posizione di conquisla-
loii e padioni. Lssi difficilmenle peimellevano ai membii delle allie nazioni di inseiiisi
nella ceichia del popolo dominanle. Cli Unni non eiano conliaii a una modesla ces-
sione di una paile dei loio piivilegi al popolo degli amminislialoii (cioe agli Slavi)
peich cio eia uno dei piesupposli della posizione dominanle degli Unni. Ma, lingiesso
nelle file unniche dei giovani comballivi e capaci di allie popolazioni, dopo due o lie
geneiazioni iisullo con la scompaisa dei veii Unni se mai quesli veii Unni eiano
esislili.
L mollo piobabile che queslo piocesso fosse gi abbaslanza piogiedilo negli ullimi
anni del iegno di Allila. Dalla conquisla delle iegioni oiienlali euiopei da paile degli
Unni nella seconda paile del secolo IV fino alla moile di Allila, ci sono slale 3-4 gene-
iazioni e molli sono i moili negli innumeievoli comballimenli. Lssi eiano slali sosliluili
da mollissimi nuovi gueiiieii, sopiallullo dai membii del popolo di amminislialoii.
La suddella lesi e inollie confeimala dallelimologia della paiola Slavo, che paie
piovenga dalla paiola unno-luica sc|c-, che significa soivegliaie.

Rad 492 Marge Tic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Rad 492 Marge Tic

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rad 492 Marge Tic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

89

L. Margetic: Etnogeneza Slavena

You might also like