Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra.

PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

GORNJI STROJ PUTA

U tehnikoj literaturi je najea podjela na donji i gornji stroj puta pri emu se pod
gornjim strojem podrazumijeva kolovozna konstrukcija sa ivinjacima, stazama za
zaustavljanje vozila u nudi tj. sve ono to se nalazi izvan posteljice (planuma) puta.
Donji stroj obuhvata sve vjetake objekte, nasipe do povrine planuma, dijelove
puta u usjeku, galerije, mostove, tunele i dr. Kolovozna konstrukcija je dio puta po
kome se odvija saobraaj, a slui da omogui bezbijedno i udobno kao i ekonomino
kretanje vozila u projektovanom periodu eksploatacije. Da bi se postiglo neophodno
je da ona zadovolji slijedee uslove:

da je dovoljno otporna na uticaje pokretnih optereenja tj. da ima vrstu povrinu
i strukturu koja obezbjeuje ravnomjerno prenoenje optereenja na posteljicu i
tlo u osnovi;
da je upotrebljiva za saobraaj bez obzira na vremenske uslove;
da posjeduje ravan i hrapav zastor koji omoguava bezbijednu i udobnu vonju
bez potresa i stvaranja buke, praine i neprijatnih mirisa;
da obezbjeuje projektovani vijek trajanja tj. da je trajna i otporna na dejstvo
saobraaja u predvienom roku uz jednostavno odravanje i male trokove u
okviru planiranih pri projektovanju.

Elementi kolovozne konstrukcije

Kolovozne konstrukcije se sastoje iz vie slojeva izgraenih od razliitih materijala
zavisno od vrste konstrukcije, kategorije saobraaja i njene namjene. Najee su
sastavljeni iz kolovoznog zastora, noseeg sloja (gornja podloga) i osnovnog sloja
(donje podloge) ili slojeva specijalne namjene (sloj za izravnavanje,filterski ili
drenani sloj odnosno za zatitu od dejstva mraza). Kolovozni zastor najee se
sastoji iz dva dijela:

1. iz habajueg sloja i
2. veznog sloja

i predstavlja zavrni sloj kolovozne konstrukcije i direktno je izloen djelovanju svih
spoljnih sila. Nosei slojevi imaju zadatak da saobraajno optereenje prenesu na
donji stroj puta, a da u njemu ne doe do pretjeranih naprezanja koja bi mogla
izazvati slom tla.
Ovi se slojevi najee sastoje od dva sloja,gornjeg i donjeg, a njihova ukupna
debljina se odreuje metodama za dimenzioniranje. Osnovni sloj predstavlja prvi sloj
kolovozne konstrukcije koji se izrauje preko posteljice u sitnozrnom kolovoznom
materijalu da bi se obezbijedilo odvoenje posteljice i kolovozne konstrukcije i da se
sprijei mijeanje i utiskivanje materijala iz noseeg sloja u posteljicu.





Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________


Slika 1.1. Slojevi kolovozne konstrukcije


VRSTE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

Uobiajena podjela savremenih kolovoznih konstrukcija je na:

1. fleksibilne
2. krute
3. polukrute kolovozne konstrukcije

Svaka od navedenih vrsta ima dobra i loa svojstva koja ih ine posebno
upotrebljivim ili ih potpuno iskljuuje za odreene sluajeve, mada su najee obje
vrste podjednako upotrebljive.

Fleksibilne konstrukcije

Fleksibilne konstrukcije su svi asfalti i katranski zastori izgraeni na podlozi od
nevezanog kamenog materijala. U ove grupe spadaju i svi zastori od raznih vrsta
kocke ukoliko nisu na betonskoj podlozi. Postoji nekoliko tipova ove kolovozne
konstrukcije .
Dobre osobine fleksibilnih konstrukcija sa asfaltnim zastorom su:
- elastinost u ponaanju i rasprostiranju optereenja kojima su izloeni
- jednostavnost izgradnje i mogunostima prilagoavanja karakteristikama i rasta
saobraaja u toku eksploatacije
- veliki izbor moguih rjeenja
- etapnost izgradnje
- jednostavno odravanje
- jednostavno i olakano koritenje u gradovima
- putanje u saobraaj neposredno po zavretku gradnje
- udobnost vonje obzirom da nema spojnica
- dobar izgled i kontrast sa horizontalnom signalizacijom
- mogunost ponovnog koritenja oteenog dijela kolovoznog zastora pri obnovi
postupcima regeneracije.



Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

Krute kolovozne konstrukcije

Krute konstrukcije su cementni betonski kolovozi odnosno svi ostali zastori izvedeni
na podlozi od cementnog betona.

Dobre osobine krutih kolovoznih konstrukcija sa betonskim zastorima su:

- otpornost, ujednaenost i vrstoa zastora uz relativno malo i ujednaeno habanje
tako da su manje osjetljivi od fleksibilnih na promjene karakteristika nosivosti tla u
posteljici i osnovi kolovoza
- mogunost za najtei saobraaj i za vrlo velika osovinska optereenja obzirom na
mogunost armiranja i prednaprezanja
- nepromjenjivost tehnikih karakteristika i neosjetljivost na temperaturne promjene u
razliitim godinjim periodima
- jednostavno odravanje, odvodnjavanje, ienje i dobra vidljivost
- nii trokovi odravanja, izgradnje nego kod fleksibilnih konstukcija uz dui vijek
trajanja pa su ukupni investicioni trokovi manji
- koritenje domaih materijala.

Pored navedenih podjela kolovozne konstrukcije moemo podijeliti i na:

- kolovozne konstrukcije sa asfaltnim zastorima
- kolovozne konstrukcije sa betonskim zastorima
- kolovozne konstrukcije sa zastorima od kaldrme
- kolovozne konstrukcije sa tucanikim zastorom

Za pravilno odreivanje dimenzija kolovozne konstrukcije posebno je vano
ustanoviti sve faktore koji djeluju na konstrukciju za vrijeme najnepovoljnijih
optereenja pod najnepovoljnijim uslovima kao to su: gustina i stuktura saobraaja,
osovinski pritisak, nosivost donjeg stroja, klimatski uslovi, hidroloki uslovi i dubina
smrzavanja.



Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________





OIVIENJE KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE

Oivienje je neophodno radi obezbjeenja potrebne stabilnosti kolovozne
konstrukcije u horizontalnom ili vertikalnom smislu radi omoguavanja izgradnje
kolovoznog zastora ili noseih slojeva, a i zbog poboljavanja optikog voenja pri
vonji. Oivienje moe biti ivinim trakama, ivinjacima i rigolima. Ivine trake se rade
kao poseban element od betona MB 30 ili u sklopu kolovozne konstrukcije od istog
materijala od koga je kolovozni zastor. Betonske ivine trake imaju svoje mane i to:
krue su od okolnih asfaltnih slojeva kolovoza, potrebna je posebna organizacija
rada i radna grupa za njihovu izgradnju, potrebno je minimalno 7 dana da beton
djelimino ovrsne prije nego to se pristupi izgradnji asfaltnih slojeva stvara se
poduni vertikalni spoj izmeu asfaltnog zastora i ivine trake.
Oivienje kolovoza moe se obaviti ivinim trakama izgraenim sa 2 ili vie
redova sitne kocke u betonu.
Prema vrsti i nainu postavljanja postoje izdignuti ivinjaci sa vertikalnom ivicom koja
se primjenjuje na nasipima radi skupljanja i odvoenja vode sa kolovoza i
onemoguavanja slijetanja vozila sa kolovoza. Izdignuti ivinjaci sa kosom ivicom koji
omoguavaju prelaz sa jedne saobraajne povrine na drugu.
Ukrtajni ivinjak je elemenat za oivienje kolovoza koji se gradi u nivou povrine
kolovoza.

Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

OIVIENJE KOLOVOZA RIGOLOM

Odvodnjavanje kolovozne konstrukcije i trupa puta

Svrha odvodnjavanja je:

- da se obezbjedi brzo i efikasno odvoenje vode sa povrine kolovoza i sprijei
njeno zadravanje na kolovozu ili njegovoj blizini,

- da sa voda koja prodre do posteljice kroz kolovoznu konstrukciju ili sa strane kroz
bankine ili neodravanja kanala odvede na najbri i najednostavniji nain i tako
sprijei raskvaenje materijala u posteljici i smanjenje njene nosivosti, a naroito u
periodu odravanja,

- da se nivo podzemne vode snizi ili odri dovoljno dubokok da bi se onemoguilo
raskvaenje tla u osnovi kolovoza ukoliko postoji opasnost kapilarnog penjanja
vode i sl. i tako sprijee tetne posljedice smrzavanja i odmrzavanja,

- da se onemogui priticanje vode sa strane ili iz kosina usjeka presjecanjem tokova
podzemne vode.

Za odvoenje povrinske ili podzemne vode koriste se najee sistemi:

-Za odvoenje povrinske vode koja se sliva sa povrine kolovoza, bankina ili
oblinih kosina, ako je put u usjeku ili zasjeku, koriste se kanali, rigoli, kanalazacioni
sistemi i sl.
- Za odvoenje, vode iz kolovozne konstrukcije i iz posteljice radi zatite od
provlaavanja i smanjenja nosivosti koriste se drenae, drenani licevi u
bankinama i sl.
- Za dreniranje terena u cilju poboljavanja stabilnosti trupa puta ili obljinih kosina
koriste se duboke drenae.
- Sistemi za odvodnjavanje razlikuju se meusobno i prema namjeni tj. fazi njihove
primjene pa imamo odvodnjavanje u toku izgradnje i u toku eksplatacije puta. Za
odvodnjavanje i zatitu od voda pri izradi zemljanih radova u kohezivnim sitnozrnim
materijalima najee se koriste sistemi otvorenih kanala, a po potrebi u teim
sluajevima i sistemi kanalazacionih cijevi koje su privremenog karaktera. Uvijek
kada je to mogue zavrni sloj nasipa, u naem sluaju posteljice, treba izgraditi od
materijala manje osjetljivih na promjenu vlanosti sa poprenim nagibom psteljice
45% izuzetno 3%. Ravnost posteljice kod zemljanih materijala mora biti 3cm, a
kod kamenih materijala 5 cm.

Efikasnim odvoenjem vode sa povrine kolovoza postie se:

- obezbjeenje potrebne ravnosti povrine kolovoza,
- izradom kolovoznog zastora odgovarajueg poprenog nagiba, zavisno od brzine
oticaja vode, s obzirom na karakteristike povrine kolovoza i poduni pad puta,
- izradom bankina u nivou kolovoza ili 2-3 cm nie radi boljeg oticanja vode sa
poprenim nagibom od 3-5% ako su stabilizovane ili 6-8% ako nisu stabilizovane.

Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

Za odvoenje vode sa posteljice koja prodire kroz labajui sloj ili slojeve kolovozne
konstrukcije kao i one usljed kapilarnog penjanja ili visokog nivoa podzemne vode
slui najee osnovni ili tamponski sloj kroz koji se ista odvodi do drenanog
sistema za odvoenje vode iz posteljice. Zbog toga se ovaj sloj mora prostirati na
itavoj irini planuma tj. ispod kolovoza ivinih traka i bankina.

OSOBINA MATERIJALA U POSTELJICI

Posteljica je gornja povrina donjeg sloja puta. Na posteljicu se prenose stalna i
pokretna optereenja preko gornjeg sloja kolovozne konstrukcije. Zbog toga
posteljica mora imati dovoljnu nosivost. Kvalitet tla u posteljici odreuje se na
osnovu kvalifikacije i opita vrstoe.


- KLASIFIKACIJA TLA

Sve klasifikacije tla kao osnovne i presudne parametre koriste: granulometrijski
sastav i granice konzistencije. Opiti vrstoe tla koriste grupni index, opiti ploom,
kalifornijski index nosivosti (CBR), procjena otpornosti (R-vrijednosti) i povratni
modul.


Grupni indeks

Koristi se za tano klasifikovanje posteljice na osnovu odreivanja koliine praine i
gline u njima. to je vei grupni indeks posteljice utoliko je manja vrstoa, a s tim i
vea debljina kolovozne konstrukcije. Proraun se vri preko izraza:

GI=0,2*a + 0,005a * c + 0,01b * d, gdje je:

a procenat prelaza na situ od 0,074 mm koji je vei od 35 i manji od 75% (izraava
se kao pozitivan cijeli broj od 0-40)
b procenat prolaza na situ od 0,074 mm koji je vei od 15, a manji od 55%
(izraava se kao pozitivan cijeli broj od 0-40)
c granica teenja koja je vea od 40, a manja od 60 (izraava se kao pozitivan cijeli
broj od 0-20)
d indeks plastinosti koji je vei od 10, a manji od 30 (izraava se kao pozitivanm
cijeli broj od 0-20).











Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

Opit ploom

Koristi se za ocjenu zbijenosti i nosivosti. Sastoji se u nanoenju optereenja p preko
krune ploe prenika d i mjerenja veliine deformacija utiskivanjem ploe radi
odreivanja linije zavisnosti izmeu optereenja i njemu odgovarajue deformacije.






















Standardni prenici ploe su: 16, 20, 30, 46 i 61 cm. Rezultati ispitivanja prikazuju se
grafiki dijagramom u kome se na apscisu nanosi optereenje ploe p, a na ordinatu
sijeganje tla. Modul stiljivosti se rauna po obrascu:

Ms = x D

Gdje je:

P razlika 2 odreena optereenja
S odgovarajua razlika slijeganja
D prenik krune ploe










Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

Koeficijent indeksa nosivosti CBR (kalifornijski indeks nosivosti)

Predstavlja odnos izmeu pritiska P potrebnog da se cilindrini klip utisne u tlo do
dubine 2,45 mm brzinom 1,27 mm/min i onog standardnog pritiska Pn koji je
potreban da se isti klip istom brzinom utisne do iste dubine u jedan standardni
materijal.

CBR = x 100%

CBR kaliforniski indeks nosivosti
p, pn pritisci klipa





































Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

Procjena otpornosti Vrijednost otpora R

Vrijednost otpora R se dobija na uzorku tla u Havimovom aparatu, a na osnovu
obrasca:


Gdje je:

R vrijednost otpornosti
D broj okretanja ruicom za dodavanje bonog pritiska (1 obrtaj ruice odgovara
0,25 cm na komparateru)
pv=1100 kN/m2 vertikalni pritisak
pn boni pritisak oitan pri vertikalnom pritisku od 1100 kn/m2







Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

Modul tla

To je labolatorijski opit koji omoguava odreivanje razliitih modula deformacija.




















Dr.sci.Zahid Bai, dipl.ing.gra. PUTEVI
PREDAVANJA
__________________________________________________________________________

Kako se sa slike vidi iz ispitivanja uzorka tla pri triaksialnim pritiskom 1> 2= 3 pri
promjeni devijatora (1 3) mogue je odrediti vrijednosti tangentnih modula,
tangentni modul za srednju vrijednost dilatacije ET, sekundarni modul

Es= i povratni modul Ee=

Povratni modul se moe kvalifikovati kao modul elastinosti koji najbolje karakterie
stanje ispitivanog tla. U izboru i fiksiranju vrijednosti modula tla moe se prihvatiti
odreeni broj pravila koja omoguavaju odreivanje vrijednosti:

a) koritenje vrijednosti modula dobijenog iz triaksialnog aparata
b) koritenjem rezultata mjerenja nagiba na povrini kolovozne konstrukcije
c) koritenjem postojeih empirijskih ili poluempirijskih odnosa izvedenih iz
statistikih izraza