Deepak Chopra, dr. med.

SAVRENO ZDRAVLJE
Cjelovit vodi za duh i tijelo
Izmijenjeno i dopunjeno izdanje
Shankari i
Shankaracharya koli uitelja
za uvanje znanja o
Mudrosti ivota
Zahvale
Od srca zahvaljujem:
Svojoj obitelji za duboku ljubav i potporu koje ine
temelj svemu to radi m.
Davidu Si monu, moj emu prijatelju i kolegi, za pomo
u dopunj avanj u ove knjige i za zaj edniku uzvienu viziju.
Dvj ema vrsnim agenti cama - i cij enj enim prijateljicama - Lynn
Frankl i n i Muriel Nellis, za njihovu vjeru u ovaj projekt,
lluntleyj u Dentu, bliskom prijatelju koji mi j e, zahvaljujui
svojoj otroumnoj literarnoj sposobnosti , pomogao
urediti izvorni rukopi s.
Moj emu uredniku Peteru Guzzardij u koji zahtij eva savrenstvo i iz
mene izvlai ono najbolje.
I obitelji predanih lijenika, medi ci nski h sestara, uitelja
i pomonog osoblja Chopra centra za boljitak, posveenih
svakidanj em ivljenju ideala savrenog zdravlja.
Sadraj
Zahval e 7
PRVI DIO
Mj esto zvano savreno zdravlje 11
Uvod 13
1. Poziv u viu stvarnost 17
2. Otkrivanj e vlastitoga tjelesnog tipa 35
Aj urvedski upitnik za otkrivanje
duh/tijelo tipa 40
Znaaj ke tjelesnih tipova 45
Vata 46
Pitta 48
Kapha 51
Razumij evanj e dvodonog tipa 53
Razumi j evanj e trodonog tipa 56
3. Tri doe - tvorci stvarnosti 57
Poddoe 68
4. Plan pri rode 76
Kako dolazi do neravnotee doa 85
5. Uspostavlj anj e ravnotee 93
Uravnoteeni ivot - ope smjernice 102
DRUGI DIO
Kvant nomehani ko ljudsko tijelo 113
6. Kvantna medi ci na za kvantno tijelo 115
7. Otvaranj e kanala iscjeljivanja 125
Panakarma 126
Medi taci j a 129
Zvuk kao lijek 140
Marma-terapij a 145
Aroma-terapij a 152
Gl azba kao lijek 156
8. Sl oboda od ovisnosti 159
9. Starenj e j e pogrj eka 171
Rasaj ane - ljekovite trave za dugovj enost . . 177
Upitnik: koliko dobro stari m? 180
TREI DIO
ivljenje u skladu s prirodom 187
10. Poticaj na razvoj 189
11. Dnevna rutina - na val ovima pri rode 195
12. Prehrana za savrenu ravnoteu 207
Prehrana u skladu s tj elesnim ti pom 209
Prehrana za umirenj e vate 211
Prehrana za umirenj e pitte 217
Prehrana za umirenj e kapne 222
est okusa 228
Agni - probavna vatra 236
Bl aena dijeta 245
13. Tj elovj eba - zabluda
"bez muke nema post i gnua" 253
Tj elovj eba u skladu s tjelesnim tipom 256
Vjeba triju doa 259
Pozdrav Suncu 260
Joga poloaji 329
Uravnoteeno disanje (pranajama) 288
14. Sezonska rutina - odravanj e
ravnotee tijekom cijele godi ne 291
Pogovor: Cvjetovi u kvantnom polju 296
Dodatak A: Izvori za ajurvedu 301
Dodatak B: Rjenik 303
Bibliografija 305
- 8 -
- 9 "
MJESTO ZVANO
SAVRENO ZDRAVLJE
Prvi dio
Uvod
Otkako sam, prije gotovo deset godina, napisao prvo izdanje
knjige Savreno zdravlje, u svijetu su se dogodi l e velike promj ene.
Zamisli da zdravlje nije samo odsutnost bolesti, da prirodni pristupi
mogu oivjeti priroen sustav iscjeljivanja te da ljudsko tijelo nije
statina anatomska struktura, ve mrea energije i informacija, prije
deset godina doi mal e su se radikalno. No, danas opaamo da su te
zamisli utkane u temelj no tkanje suvremenog vienja bolesti i zdrav-
lja, ivota i smrti. Izvjee koje je nedavno objavljeno u Glasniku
Amerike medicinske udruge otkriva da vie od etrdeset posto
Ameri kanaca danas redovito pribjegava nekonvenci onal noj medicin-
skoj skrbi koja prekorauj e granica materijalistikog vienja ljud-
skoga tijela. Na dva od tri medicinska fakulteta uvedeni su predmeti
alternativne i kompl ementarne medicine. Uvidjevi da pacijenti za-
htijevaju vei izbor i dostupnost, sve vie osiguravajuih kua i or-
ganizacija za upravljanje zdravstvenom skrbi pokriva trokove holis-
tike medi ci nske skrbi.
Znanstvena j e zajednica nainila zaokret od otvorenog odbaci-
vanja i obezvrj eivanj a alternativnih iscjclitcljskih pristupa prema
ozbilj nom istraivanju. Pretraite li bazu podataka Dravne medicin-
ske knjinice, pronai ete vie od etrdeset tisua lanaka o alterna-
tivnoj i kompl ementarnoj medicini te vie od esnaest tisua lanaka
samo o biljnoj medicini. Meditacij a, j oga, masaa i prehrambeni
pristupi sve se vie prihvaaju kao uobiajena sredstva iscjeljivanja.
Izrazi gospina trava, ginko biloba i ehinaceja ule su u svakidanji
rjenik, a gotovo svaka ljekarna u Americi nudi vlastiti program pri-
rodnih lijekova.
Zahvaljujui sve veem broju asopisa i knjiga te Internetu,
j avnost ima besprimj eran pristup informacij ama o zdravlju pa ljudi
prihvaaju sve vie odgovornosti za vlastito zdravlje. Iako to moe
bili prijetnja konvencional noj medicinskoj zajednici, trend rasta sa-
mosvijesti i preuzimanj a moi osobno shvaam kao znak pobolj -
avanja osobnog i sveopeg zdravlja.
U Chopra centru za boljitak u prelijepoj La Jolli u Kaliforniji
stvorili smo bl agotvorno ozraje za izravno istraivanje moi ajurvede
te medi ci ne uma i tijela. Osmislili smo teajeve primj ene naela i
praksi holistike medi ci ne na najuestalije zdravstvene probl eme. U
sklopu programa udesni poeci buduim roditeljima pruamo infor-
- 13 -
SAVRENO ZDRAVLJE
macije i nadahnue za njegovanje neroene djece, zametaka bogova i
boginja. Za pouavanj e toga programa osposobili smo instruktore
irom svijeta, to pomae stvoriti novi narataj zdravih, osvijetenih
bia.
Instruktori duh/tijelo medicine sa svakog kontinenta u Chopra
centru obueni su pouavati teaj Stvaranja zdravlja, na prvi teaj o
medicini uma i tijela te ajurvedi. irom svijeta djeluje vie od pet
stotina ovlatenih uitelja meditacije primordij alnog zvuka, naega
programa za ublaavanje stresa koji omoguuj e izravan doivljaj u-
nutarnjeg polja energije i kreativnosti. Povratak potpunosti, na teaj
za ljude suoene s rakom, imao je preobraaj no djelovanje na ljude
suoene s tom izazovnom boleu. Programi za ljude s probl emom
kroninog umora, za ene u menopauzi i za one koji se bore sa su-
vinim kilogramima pomogli su tisuama ljudi ostvariti priroeni
potencijal svjesnog preobraavan)a vlastitoga ivota. Tijekom pro-
teklog desetljea mnogo sam puta opazio snane utjecaje pristupa
opisanih u knjizi Savreno zdravlje.
Bilo mi je veliko zadovoljstvo svjedoiti promj enama koje su
se dogaale u svjetskoj svijesti. i vi mo u j eku revolucije koja e zau-
vijek promijeniti nae vienje svijeta i samih sebe. Bezvremena mu-
drost ajurvede i naj naprednij e teorije suvremene fizike upuuju na
dublju stvarnost koja nas potie shvatiti univerzum kao vjeno, bes-
krajno polje potencijala koj emu moemo pristupiti u svrhu iscjelji-
vanja i preobrazbe. To je osnovna poruka knjige Savreno zdravlje.
Ovo dopunj eno izdanje sadri odreene vane promj ene.
Opi sao sam nove tehnike iscjeljivanja koje uspj eno primjenjujemo s
pacij entima u Chopra centru. Predstavio sam tehni ke voene vizuali-
zacije i meditacije koje mogu pruiti izravno iskustvo proirene svi-
j esti , klju promj ene vienja vlastitoga tijela. Nudi m vam suptilne
cjelovite pristupe svj esnom povezivanju s vlastitim stanicama,
tkivima i organima. Uenje utjecanja na takozvane " aut onomne"
funkcije vano je za stvaranje i odravanj e savrenog zdravlja. Do-
puni o sam i dijelove o prehrani i biljnim lijekovima s nagl askom na
zdravoj, uravnoteenoj prehrani. U dananj e vrij eme nastojanja
odravanja zdravlja pomou dodataka prehrani vano j e imati na umu
temeljnu, zdravstveno blagotvornu vrijednost uravnoteenog pre-
hrambenog programa. Ajurvedska prehrana, opisana u knjizi Savreno
zdravlje, odlikuje se j ednostavnou, profinjenou i izvrsnou.
Uveo sam i nove reference iz sve veega broja znanstvenih i strai -
- 1 4 -
SAVRENO ZDRAVLJE
vanja interakcije uma i tijela u zdravlju i bolesti. Veliko mi je zado-
voljstvo vidjeti objektivnu dokumentacij u tisuljetnih zdravstvenih
naela i praksi. Obj asnio sam i proirene naine krijepljenja tijela
putem pet osjetila koji obuhvaaju iscjeljujui zvuk, dodir, vid, okus i
miris u cilju oivljavanja unutarnje tjelesne ljekarne. Temelj em
spoznaje da je okruje produetak naega tijela, uvrstio sam i zabavne
vjebe za oivljavanje povezanosti naih unutarnjih i vanjskih svje-
tova. Sve u svemu, ovo izdanje knjige Savreno zdravlje osmilj eno je
lako da bude praktino, lako razumljivo i vrlo lako primjenjivo.
I dalje istraujui iscjeljivanje, potpuno sam uvjeren daj e istin-
sko zdravlje mnogo vie od izostanka abnormal ni h laboratorijskih
nalaza, pa ak i vie od opti mal ne povezanosti uma i tijela. Zdravlje je
zapravo vie stanje svijesti. Glasoviti vedski mudraci tisuljeima su
tvrdili da je svrha skrbi za tijelo podravanj e stanja poznatog kao
prosvijetljenost. Naa unutarnja uporina toka u lom stanju prelazi s
ega na duh, pa uvi amo da su znalac, proces spoznavanj a i ono to se
spoznaje j edno te isto. Kad se prisjetimo da smo neograniena bia
pri vremeno zamaskirana u poj edince, granice vremena i prostora
postaju promjenjive. To stanje potpunosti ini temelj svakog iscjelji-
vanja. To j e stanje savrenog zdravlja. Zahvalan sam na mogunosti
da vas doprati m do tog mjesta koje nije dal eko od vaega trenutnog
boravita.
- 1 5 -
1
POZIV U VIU
STVARNOST
U svakom ovjeku postoji mjesto koje je sl obodno od bolesti,
koje nikada ne osjea bol, koje ne moe ostarjeti ili umrijeti. Kad stig-
nete na to mjesto, nestaju ogranienja koja svi pri hvaamo. Ogranie-
nja tada vie ne postoje ni kao mogunosti.
To se mj esto naziva savreno zdravlje.
Posjeti tom mjestu mogu biti vrlo kratki ili mogu trajati godi-
nama. Meuti m, ak i najkrai posjet potie duboku promj enu. Pret-
postavke koje vrijede u uobiaj enom ivljenju, u tom su stanju izmi-
j enj ene, a razvija se nov oblik ivljenja, uzvieniji i bolji. Ova je
knjiga namijenjena oni ma koji ele istraiti taj novi oblik ivljenja,
uvesti ga u svoje ivote i uiniti ga stalnim.
Uzrok bolesti esto j e iznimno sloen, ali j e j edno izvjesno:
nitko nije dokazao da j e obolijevanje neizbjeno. tovie, istina j e
upravo suprotna. Svaki dan dol azi mo u dodir s milijunima virusa,
bakterija, alergena i gljivica, ali iznimno malen postotak tih susreta
dovodi do bolesti. Mnogi su se lijenici susreli s pacijentima u ijem
su respiratornom traktu nekodljivo ivjele nakupine virulentnih me-
- 1 7 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ningokoka. Te se bakterije tek u malobroj nim sluajevima aktiviraju i
izazovu meningitis, teku i katkad smrtonosnu infekciju sredinjeg
ivanog sustava. Mnogi od nas nose virus varicette koji je latentan u
naim ivcima otkako smo kao djeca preboljeli vodene kozice, no vrlo
se rijetko, u stanju stresa, ponovno aktivira te izazove bolan herpes
zoster. to izaziva takav napadaj ? Nitko ne moe tono odgovoriti na
to pitanje, ali se doi ma daj e posrijedi zagonetan imbenik zvan "otpor
domai na", to znai da mi, kao domaini mikrobima, na odreeni
nain otvaramo ili zatvaramo vrata. Taj je prozor zatvoren vie od
99,99 posto vremena, to govori da je svatko od nas mnogo blie
savrenom zdravlju no to pretpostavlj amo.
Najei uzrok smrti u Sj edinj emm Ameri ki m Dravama je
srana bolest, koja je u veini sluajeva prouzroena naslagama koje
smanjuju protok krvi koronarni m arterijama, a time i dotok kisika u
srce. Kad kolesterol i druge otpadne tvari ponu smanjivati protok
krvi tim arterijama, manjak kisika prijeti naruavanj em funkcije srca.
Pa ipak, tijek srane bolesti krajnje je individualan. ovjek s j ednom,
prilino malom naslagom moe biti rtva onesposoblj uj ue angine
pektoris, bolnog stezanja u prsnom kou koje je si mptom koronarne
srane bolesti. Druga osoba, s nekoliko naslaga dovolj no velikih da
znatno smanji dotok krvi u srce, moda nee osjeati nita. Poznati su
sluajevi ljudi ije su arterije bile blokirane osamdeset i pet posto, a
sada tre maratone, dok su drugi umrli od sranog udara iako su im
ile bile potpuno iste. tovie, nedavno obavljena istraivanja otkrila
su da kod mnogih mladi ljudi, koji su umrli od sranog udara, nije bio
prisutan ni j edan od uobiajenih rizika za koronarnu sranu bolest.
Naa tjelesna sposobnost obrane od bolesti iznimno je promjenjiva.
Uz tjelesnu otpornost svi posjedujemo i snanu emoci onal nu
otpornost na bolest. Jedna ena, moja starija pacijentica, rekla j e:
"Proitala sam dovolj no djela s podruja psihologije da bih znala
kako bi se prilagoena odrasla osoba trebala pomiriti s obolijevanjem,
starenjem i na posljetku s umiranj em. To sam na odreenoj razini
shvaala, ali emoci onal no i instinktivno uope nisam vjerovala u to.
Obolijevanje i tjelesno propadanj e doimaju mi se kao strahovita
pogrjeka i uvijek sam se nadala da e se pojaviti netko tko e je is-
praviti."
Toj je eni sada gotovo osamdeset godina i u odl i nom je
tjelesnom i mental nom stanju. Na pitanje s t oj e pred njom, odgovorila
j e: "Ovo e vam se moda initi suludim, ali osobno smatram da ne
- 1 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
starim i da neu umrijeti". Je li to doista nerazborito? Poznato je da su
ljudi koji se smatraju "prezaposl enima da bi oboljeli" natprosj eno
dobrog zdravlja, dok bolestima ee podlijeu oni koji se pretj erano
zabrinjavaju zbog njih. Drugi nam je ovjek rekao da ga zami sao
zdravlja privlai zbog toga to predstavlja kreativno rjeenje - moda i
j edi no rjeenje - za gol eme probl eme s kojima je suoena suvremena
medicina. Taj ovjek, iznimno uspjean direktor s podruja elek-
tronike, savreno je zdravlje usporedio s "napredni m razmiljanjem"
koje preobraava korporacije.
Napredno razmiljanje j e j edi nstven oblik rjeavanja probl ema:
obuhvaa poboljanje situacije tako to se oekivanja najprije po-
dignu mnogo vie no to itko smatra mogui m, a potom se trae naini
ostvarenja te vizije. "Ako ljudi nastave razmiljati i ponaati se na
poznate naine," rekao je taj ovjek, "ulaganj em veega truda mogli
bi postii poboljanje od pet do deset posto. Meuti m, da bi postigli
dvostruko ili esclerostruko poboljanje, ciljevi moraju biti
postavljeni dovolj no visoko da bi ljudi rekli: 'Pa, ako elite toliko
poboljanje, poslu emo morati pristupiti na potpuno drugaiji
nain' ."
Napredno razmiljanje funkcioniralo je u softverskim tvrtkama
u Silicijskoj dolini. Primjerice, ako je za razvijanje trenutne inaice
softwarea bilo potrebno dvije godine, pl ani rano vrijeme razvoja
sljedee inaice moglo bi iznositi samo godinu dana. Ako su
tvornike pogrjeke svedene na pet posto, pravilo budunosti postaje
"nula posto pogrj eaka". Upravo se na taj nain postie savreno
zdravlje - "nula posto pogrj eaka" postavlja se za cilj, a potom se
istrauju naini njegova ostvarenja. Popravljanje pogrjeke u vi-
sokotehnolokoj industriji moe stajati osam do deset puta vie nego
besprijekornost. Zbog toga j e pristup "kvalitete na izvoru" (odnosno,
besprij ekorno obavljanje posla u prvom pokuaj u) s poslovnog sta-
j alita mnogo unosnije od tek dovol j no dobroga rada.
Isto vrijedi i u medicini, podruju u kojemu je cijena prevencije
mnogo manja od cijene lijeenja, u ljudskom i u financijskom smislu.
Nedavno obavljena anketa otkrila j e da Amerikanci strahuju od
katastrofalnih bolesti vie nego od bilo ega drugoga. Razlog nije
toliko vezan uz bol i patnju, koliko uz golemu cijenu dugog bolnikog
lijeenja i trokove dugorone skrbi koji mogu dovesti do financijske
propasti. Mnoge ak ni smrt ne plai toliko koliko mogunost da
obitelj ostave siromanu. Oi to j e da nam j e potreban medicinski
- 1 9 -
SAVRENO ZDRAVLJE
pristup koji obuhvaa vjeru u "kvalitetu na izvoru" i moe je probuditi
u poj edincima.
OBEANJE NOVE MEDI CI NE - AJURVEDA
Prva tajna o savrenom zdravlju koju biste trebali otkriti j est
injenica da ga morate odabrati. Vi moete biti onol iko zdravi koliko
smatrate mogui m. Savreno zdravlje nije tek pet ili deset posto bolje
od dobroga zdravlja. Savreno zdravlje obuhvaa potpuni zaokret
prema stavu neprihvatljivosti bolesti i nemoi u starosti.
Moemo li doista vjerovati u "nula posto pogrj eaka" za neto
tako sloeno kao to j e ljudsko tijelo? Prema Dravnom institutu za
starenje ni j edna dijeta, tjelesna aktivnost,' vitamin, lijek ili nain i-
vota nisu se pokazali pouzdano djelotvornima u produljivanju ivota.
Sprjeavanje degenerativnih poremeaj a koji pogaaju starije ljude -
srana bolest, modani udar, rak, ateroskleroza, artritis, dijabetes,
osteoporoza i tako dalje - izvedivije je no ikada, ali je i dalje malo
vjerojatno.
lako medicinski istraivai u j avnosti optimistino govore o
velikim napredeima u lijeenju raka te drugih neobuzdanih bolesti,
meu sobom su mnogo pesimistiniji. Najvie emu se nadaju j est
polagana postupnost - prelaenje malih koraka prema rjeenju.
(Primjerice, statistiki podaci govore da sniavanje razine kolesterola
smanjuje uestalost sranih udara u velikoj skupini ljudi, ali ba
nikome ne j ami da e biti poteen.)
Da biste svoje zdravlje poboljali dvostruko ili deseterostruko,
potrebna su vam nova saznanja utemeljena na dubljem poimanju i-
vota. Ova je knjiga j edi nstven izvor takvih saznanja, sustav preven-
tivne medicine i zdravstvene skrbi zvan ajurveda.
Ajurveda potjee iz Indije, stara je vie od pet tisua godina, a
izraz povezuje dvije sanskrtske rijei - ayus ("ivot") i veda ("znanj e"
ili "znanost"). Stoga se izraz ajurveda najee prevodi kao "znanost
o ivotu". Drugi, neto precizniji prijevod glasio bi "znanje o ivot-
nom vijeku".
Cilj ajurvede j est pouiti nas kako moemo utjecati na svoj
ivot, oblikovati ga, produljiti i u konanici upravljati njime bez upli-
lanja bolesti ili starosti. Temel j no naelo ajurvede govori da um
snano utjee na tijelo, a sloboda od bolesti ovisi o povezanosti s
vlastitom svijeu, o njezinu uravnoteenju koje se potom protee i na
- 20 -
SAVRENO ZDRAVLJE
tijelo. To stanje uravnoteene svijesti, vie od bilo kojega drugog
oblika tjelesne otpornosti, uspostavlja vie stanje zdravlja.
Ajurveda obuhvaa sabrana znanja mudraca koji su svoju tradi-
ciju utemeljili mnogo stoljea prije izgradnje piramida te je prenosili s
narataja na narataj. U Chopra centru za boljitak razvili smo osu-
vremenjeni sustav ajurvede koji povezuje vjene istine tog pristupa
iscjeljivanju i najnovije spoznaje suvremene znanosti.
Moji kolege i ja u proteklih smo petnaest godina lijeili vie od
deset tisua pacijenata, a gotovo tri tisue zdravstvenih djelatnika
pouili smo ajurvedskoj teoriji i praksi. Prihvaanjem ajurvede nismo
napustili svoju konvencional nu izobrazbu, ve smo je proirili.
Povezivanje ajurvede i zapadnj ake medicine sjedinjuje prastaru mu-
drost i suvremenu znanost, dvije sastavnice koje su se pokazale pot-
puno kompatibilnim.
Lijenici u Chopra centru i dalje uzimaju anamneze te
obavljaju preglede svojih pacijenata oslanjajui se na objektivne pre-
trage koje im otkrivaju bolest. Meuti m, svoje pacijente uz to po-
tiemo okrenuti se prema unutra kako bi u sebi pronali onu prevanu
uravnoteenu svijest.
KVANTNOMEI1ANIKO LJUDSKO TIJELO
Da bi smo shvatili kako je to mogue, moramo zaroniti dublje u
samo tijelo. Fiziko je tijelo u ajurvedi put prema onome to nazivam
"kvantnomehani ki m ljudskim tijelom". Fizika nam govori da je os-
novno tkanje prirode na kvantnoj razini, mnogo dalje od atoma i
molekula. Kvant, definiran kao osnovna j edi ni ca materije ili energije,
od najmanjeg je atoma manji od deset milijuna do sto milijuna puta.
Materija i energija na toj razini postaju meusobno izmjenjive. Svi se
kvanti sastoje od nevidljivih vibracija - duhova energije - koje ekaju
preuzimanj e fizikog oblika. Prema ajurvedi, isto vrijedi i za ljudsko
tijelo: najprije preuzima oblik j akih, ali nevidljivih vibracija koje se
nazivaju kvantnim fluktuacijama, a potom se povezuje u impulse e-
nergije i estice materije.
Kvantnomehani ko tijelo j e osnovni temelj svega to j es mo:
misli, emocija, bjelanevina, stanica, organa - svih vidljivih i nevid-
ljivih dijelova naega bia. Vae tijelo na kvantnoj razini odailje
razne nevidljive signale i eka da ih primile. U pozadini vaega
tjelesnog pulsa je kvantni puis kojega odrava kvantno srce. tovie,
- 21 -
SAVRENO ZDRAVLJE
svi organi i procesi vaega tijela, prema ajurvedi, imaju svoju kvantnu
inaicu.
Kvantnomehani ko tijelo ne bi nam bilo od osobite koristi kad
ga ne bismo mogli opaziti. No, sreom, ljudska svijest posjeduje spo-
sobnost osjetiti te slabane vibracije zahvaljujui iznimnoj osjet-
ljivosti ivanog sustava. Jedan j edi ni foton svjetlosti koji stigne na
mrenicu oka ima mnogo slabiji utjecaj nego j edna trunka praine
koja padne na nogometno igralite. Pa ipak, specijalizirani ivani
zavreci u mrenici, tapii i unjii, sposobni su detektirati j edan
j edi ni foton, poslati poruku mozgu i omoguiti vam vidjeti svjetlost.
tapii i unjii nalik su golemim radioteleskopima, ogromni m
strukturama koje ipak mogu primati signale na samom pragu fizikog
postojanja, a potom ih pojaati toliko da ih naa osjetila mogu izravno
pojmiti.
Pristupajui temelj nom kvantnoinehanikom tijelu, ajurveda
moe izazvati promj ene koje su daleko izvan dosega konvencionalne
medicine ograni ene na razinu grube fiziologije. Razlog tomu je i-
njenica da j e mo, dostupna na kvantnoj razini, daleko vea od moi
koju nalazimo na grubljim razinama. Primjer je eksplozija atomske
bombe, kvantni dogaaj golemih razmjera. Neto konstruktivniji
primjer je laser koji koristi svjetlost kakvu emitira baterijska svjetilj-
ka, ali je organizira u koherentne kvantne vibracije, i me njezinu mo
pojaava dovolj no da moe prodrijeti kroz elik.
U tim sluaj evima na djelu je kvantno naelo koje otkriva da
najsuptilnije razine prirode sadre najveu potencijalnu energiju. Iako
j e crna pusto meugal akti kog prostora tek vakuum, sadri gotovo
nezamislive koliine skrivene energije, a svaki kubni in (in=mj era
za duinu u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Amerikim Dravama i
nekim zemlj ama Commonweal l ha; 2,56 cm) toga prostora sadri do-
voljno energije za odravanj e zvijezde. Tek kad ta takozvana "virtu-
alna energija" naini kvantni skok, rasprsne se u toplinu, svjetlost i
druge oblike vidljivog zraenja.
Svi znamo da izgaranje komada drveta osl obaa mnogo manje
energije nego cijepanje atoma zbog nuklearne reakcije. No, zanemari-
vali smo kreativnu stranu iste j ednadbe - stvaranje neega novog na
kvantnoj razini bilo bi j ednako mono kao i unitavanje. Samo priroda
stvara kamenje, drvee, zvijezde i galaksije, ali smo mi svakoga dana
zaokupljeni stvaranjem neega oito mnogo sloenijeg i vrjednijeg od
zvijezde - ljudskoga tijela. Bez obzira na to j esmo li toga svjesni, svi
- 22 -
SAVRENO ZDRAVLJE
smo odgovorni za stvaranje tijela u kojemu ivimo. Dr. Dean Ornish
iz San Francisca prije nekoliko se godina naao na naslovnicama
mnogih novina dokazavi smanjenje masnih naslaga koje su pret-
hodno sve vie onemoguaval e dotok krvi u srce kod etrdeset paci-
j enata u uznapredoval om stadiju srane bolesti. Kad su se arterije tih
pacijenata poele otvarati, u njihova je srca poeo pristizati svje
kisik ublaavajui zastraujuu bol u prsnom kou i smanjujui rizik
kobnih sranih udara.
Umjesto konvencionalnih lijekova ili kirurkih zahvata ukla-
njanja naslaga u arterijama, dr. Ornish i njegov tim pribjegli su j ed-
nostavnim j oga vjebama, meditaciji i strogoj vegetarijanskoj pre-
hrani. Dr. Ornish j e nedavno potvrdio da te osnovne blagotvorne
promj ene naina ivota pruaju dugorone dobrobiti suzbijanja srane
bolesti. Zato se ta otkria smatraju toliko vani ma? Zato to konven-
cionalna medicina do tada j o nije dokazala da j e postojeu sranu
bolest mogue lijeiti. Slubeni stav medicine govorio j e da bolesne
arterije slijede vlastiti tijek: to god vi vjerovali, mislili, jeli ili inili,
takve arterije neumolj ivo slijede svoju nemilu sudbinu, njihovo se
stanje iz dana u dan pogorava sve dok se na posljetku ne zaepe i
ugue srani mii.
Pa ipak, na kvantnoj razini ni jedan dio tijela ne ivi odvoj eno
od ostatka. Mol ekul e vaih arterija nisu povezane icama, kao to ni
zvijezde galaksija nisu povezane vidljivim sponama. Pa ipak, arterije i
galaksije sigurno se dre na okupu u besprij ekornom, savrenom us-
trojstvu. Te nevidljive spone, koje ne moete promotriti mikrosko-
pom, kvantne su prirode; vaa vidljiva fiziologija ne bi postojala bez
te "skrivene fiziologije". Nikada ne bi bila nita vie od nasumine
nakupine molekula.
Ajurveda bi rekla da Ornishev napredak na podruju lijeenja
srane bolesti vrijedi za sve druge poremeaj e ako znate uporabiti
kvantnomehani ko tijelo. Kolesterolska se naslaga doi ma vrsto,
poput hre u staroj cijevi, ali je zapravo iva i promjenjiva, kao i
ostatak tijela. Nove molekule masnoe dolaze i odlaze i razvijaju se
nove kapilare koje donose kisik i hranu. Najvanija novost otkrivena
Ornishevim istraivanjem j est da ono to stvorimo u svojem tijelu,
moemo i rastvoriti. ovjek koji u pedesetoj godini umre od sranog
udara, imao je velike izglede stvoriti nove arterije. Sedamdese-
togodinjakinja s osteoporozom kraljenice imala je velike izglede
stvoriti zdravu kraljenicu. (Izglede zapravo ne moemo tono izrau-
- 23 -
SAVRENO ZDRAVLJE
nati budui da se proces promj ene neprestano odvija, ali je oteenu
arteriju ili kost mogue iscijeliti u nekoliko tjedana ili mjeseci.) Svi
mi neprestano stvaramo nova tijela. Zato ne bi smo stvorili zdravu
arteriju, zdravu kraljenicu, potpunu i zdravli osobu?
Prema prastaroj indijskoj vedskoj tradiciji, temeljna sila cje-
lokupne prirode jest inteligencija. Na posljetku, univerzum nije "e-
nergetska j uha", nije puki kaos. Nevj eroj atno precizna usklaenost
sastavnica naega svijeta - nadasve, zapanjujue postojanje DNK -
potvruje beskonanu inteligenciju u prirodi. Jedan je astrofiziar
rekao da j e vjerojatnost sluajnog nastanka ivota j ednaka vjerojat-
nosti da uragan prolutnji preko smetlita i stvori Boei ng 707. Jedna od
najvanijih promj ena u suvremenoj znanosti j est nagla pojava obra-
zaca koji inteligenciju uzimaju u obzir kao ivotnu silu univerzuma.
(Primjerice, fizika obuhvaa takozvano antropno naelo prema ko-
j emu je razvoj svijeta sve od velikog praska usmjeren tako da vodi
upravo postanku ovjeka.)
Zal o nam je to vano? Zato to ajurveda, promalrana u ireni
kontekstu, nije nita drugo doli metodologija dolaska u dodir s naim
kvantnim razinama. Da biste proniknuli na te razine, potrebne su vam
osobite tehnike koje emo podrobno razmotriti i koje e vam omo-
guiti prodrijeti kroz masku fizikoga tijela; osim toga, morate prev-
ladati ili prekoraiti neprestanu aktivnost koja ispunjava um poput
buke radija koji ne moete ugasiti. U pozadini te smetnj e nalazi se
tiho podruje koje se doi ma praznim poput kvantnog polja izmeu
zvijezda. Pa ipak, poput toga kvantnog polja naa unutarnja tiina
sadri dragocj eno obeanj e.
Naa unutarnja tiina j est klju kvantnomehani kog tijela. Pos-
rijedi nije kaotina, ve ureena tiina. Ta tiina ima svoj oblik i us-
trojstvo, svrhu i procese, ba kao i fiziko tijelo. Umjesto da svoje
tijelo shvatite kao skupinu stanica, tkiva i organa, mogli biste ga sa-
gledati s kvantnog stajalita te ga opaziti kao tihu struju inteligencije,
neprestano izviranje impulsa koji stvaraju vae fiziko tijelo i
upravljaju njime. Taj na ivota na toj razini jest da sve u vaem tijelu
moe biti promij enj eno bljeskom nakane.
Budui da to moe zvuati nevjerojatno, iznijet u primjer
Timmyja, na izgled potpuno obi nog eslogodinjaka koji boluje od
j ednoga od najalosnijih i najudnijih psihijatrijskih si ndroma -
poremeaj a viestruke osobnosti. Ti mmy ima vie od dvanaest
zasebnih osobnosti, a svaka od njih ima svoje emoci onal ne obrasce.
- 2 4 -
SAVRENO ZDRAVLJE
nain govora te sklonosti i nesklonosti. Pa ipak, ljudi s viestrukim
osobnostima nisu samo psiholoki sluajevi; kad izau iz j edne i udu
u drugu osobnost, na njihovim se tijelima dogaaju izrazite promj ene.
Primjerice, j edna osobnost moe bolovati od dijabetesa pa e
inzulin u organizmu te osobe nedostajati onol i ko dugo koliko je ta
osobnost na snazi. Druge osobnosti mogu biti potpuno slobodne od
dijabetesa, s normal ni m vrijednostima inzulina. Jednako tako, j edna
osobnost moe imati visok krvni tlak, dok su vrijednosti tlaka drugih
osobnosti normal ne; s promj enama osobnosti opaeno je ak i nasta-
j anj e te povlaenj e bradavica, rana i drugih konih oteenja. Litera-
tura o viestrukim osobnosti ma opisuje sluajeve pacijenata koji na
elektroencefalografu mogu u trenutku izmijeniti obrazac svojih
modanih valova ili boju oiju promijeniti iz plave u smeu. Jedna je
ena svaki mjesec imala tri zasebna menstrualna ciklusa koja su od-
govarala njezinim trima osobnostima.
Ti mmy j e osobito zanimljiv sluaj j er j e j edna od njegovih
osobnosti, i samo j edna, alergina na naranin sok koji izaziva osip.
Novi nar Daniel Gol eman, specijaliziran za pitanja zdravlja, u New
York Timesu je zapisao: "Osi p se pojavi ak i ako Ti mmy popije
naranin sok, a druga se osobnost pojavi dok ga Ti mmy probavlja.
tovie, ako se Ti mmy vrati dok je alergijska reakcija prisutna, svrbe
osipa u trenu nestaje, a vodeni mjehurii se povlae."
To je savren primjer trenutnih promj ena u fizikom tijelu
izazvanih signalima iz kvantnomehani kog polja. Na ovom je mjestu
zanimljivo to s t oj e poznato da se alergije ne pojavljuju i ne nestaju
poradi hirova uma. Kako bi i mogle? Leukociti, bijela krvna zrnca
imunol okog sustava prekrivena antitijelima koja izazivaju alergijske
reakcije, pasivno ekaju kontakt s antigenom. Takav kontakt automat-
ski izaziva niz kemijskih reakcija.
Pa ipak, u Timmyj evu sluaju, dok se molekule naraninog
soka pribliavaju bijelim krvnim stanicama, doi ma se da se donosi
odluka o tome hoe li se reakcija dogoditi ili nee. To podrazumij eva
da j e stanica sama po sebi inteligentna. tovie, njezina j e inteligen-
cija na razini dubljoj od mol ekul arne j er se antitijela i naranin sok
sastaju s posve obinim atomi ma ugljika, vodika i kisika.
Tvrdnj a da molekule imaju sposobnost donoenj a odluka kosi
se sa suvremenom fizikom - kao da bi eer prema raspoloenju kat-
kad bio sladak, a katkad ne. No, u Timmyj evu sluaju ne zapanjuje
samo iznimna izrazitost. Ako prihvatimo injenicu da odluuje biti
- 2 5 -
SAVRENO ZDRAVLIE
alergian - kako bi se osip inae pojavljivao i povlaio? - suoavamo
se s mogunou da i sami odabi remo vlastite bolesti. Tog izbora
nismo svjesni zato j er se dogaa ispod razine svakidanjih misli. Ali,
ako posj eduj emo takvu sposobnost, trebali bismo biti sposobni
upravljati nj ome.
TIJELO JE RIJEKA
Svi smo skloni shvaati vlastita tijela kao "ukoene skulpture" -
vrste, nepromjenjive materijalne objekte - iako su zapravo vie nalik
rijekama, vjeno promjenjivi, tekui obrasci inteligencije. Grki filo-
zof Heraklit je rekao: "Nije mogue dva puta zakoraiti u istu rijeku
j er nova voda neprestano dotj ee". Isto vrijedi za tijelo. Ako oko
struka imate "prstohvat omotaa", masno tkivo koje drite medu
prstima nije isto ono tkivo koje je bilo prije mjesec dana. Vaa adi-
pozna tkiva (masne stanice) neprestano se pune masnoom i prazne
tako da se svaka tri ijedna izmijeni sva masnoa. Sluznica eluca ob-
navlja se svakih pet dana (dok probavljate hranu, gornji sloj stanica
eluca zamijeni se za nekoliko minuta). Vaa se koa potpuno obnovi
svakih pet tjedana. Va kostur, na izgled vrlo vrst i krut, izmijeni se
svaka tri mjeseca. Protok kisika, ugljika, vodika i duika toliko je brz
da bi vae tijelo svakih nekoliko tjedana mogl o biti potpuno ob-
novljeno, ali, taj proces usporavaju tei atomi eljeza, magnezija,
bakra i tako dalje. Izvana se doi mate isti, ali ste nalik zgradi ije se
opeke neprestano zamjenjuju novima. Svake se godine zamijeni de-
vedeset i osam posto ukupnoga broja atoma u vaem tijelu - to je
potvreno radioizotopnim istraivanjima u laboratoriju Oak Ridge u
Kaliforniji. Neprestana struja promj ene proizlazi s kvantne razine
duh/tijelo sustava, ali medicina j o nije iskoristila tu injenicu - j o
uvijek nije nainila kvantni skok.
Da biste izmijenili nacrt tijela, morate nauiti preraditi program
uma. U sljedeim u vas poglavljima povesti na put samoistraivanja.
Pokazat u vam kako vam ajurveda moe pruiti vei nadzor nad
vlastitim zdravljem s kvantne razine, sadanje granice medicine.
Pristup j e, kao i ova knjiga, podijeljen na tri dijela.
PRVI DIO: MJESTO ZVANO SAVRENO ZDRAVLJE
Najprije emo razmotriti mogunost savrenog zdravlja, a
potom emo prijei na praktina pitanja. Prema ajurvedi, priroda je
svakom ovjeku pridruila j edinstven nacrt koji se naziva prakriti ili
- 2 6 -
SAVRENO ZDRAVLIE
tjelesni tip. Ispunivi j ednostavan upitnik u drugom poglavlju, otkrit
ete koji se od deset osnovnih tjelesnih tipova odnosi na vas. To je
najvaniji korak prema dosezanj u viega stanja zdravlja j er vam prak-
riti govori kako vam je priroda odredila ivjeti. Prema ajurvedi vae
tijelo zna to je za njega dobro, a to loe; priroda je u vas ve na
roenju usadila nepogrjeive instinkte. Kad ponete opaati i sluati
te priroene sklonosti, ustanovit ete da je vaa fiziologija sposobna
uz va minimalan trud samostal no uspostaviti ravnoteu.
Razmotrit emo kako gotovo neznatne neravnotee u vaem
sustavu siju sj emenke buduih bolesti, dok vam odravanje ravnotee
moe osigurati stanje savrenog zdravlja. Upoznat emo j ake i slabe
toke svakoga poj edinog tjelesnog tipa kako biste mogli odabrati
vlastiti, specifian pristup prevenciji bolesti. Trebali biste nastojati
sprijeiti one bolesti kojima ste najskloniji, o emu govori vaa prak-
riti.
DRUGI DIO: KVANTNOMEHANI KO LJUDSKO TIJELO
U ovom dijelu knjige proniknut emo dublje u nau kvantnu
razinu te ustanoviti kako um usmjerava tijelo prema bolesti i prema
zdravlju. Ajurvedski mudraci temeljito su prouili povezanost uma i
tijela tisuama godina prije no to ju je otkrila suvremena medicina -
razvili su "unutarnju tehnologij u" koja djeluje s najdubljih razina nae
svijesti. Tajna savrenog zdravlja lei u prakticiranju tih tehnika.
Razmotrit emo ulogu meditacije u uklanjanju prepreka zdravlju i
ustanovit emo kako putem kvantnomehani kog tijela moemo utje-
cati na fiziko tijelo mnogo snanije od bilo kojeg lijeka, prehrane ili
tjelesne aktivnosti.
U drugom dijelu knjige prijei emo iroko podruje mnogih
tema: od ovisnosti do raka i uklanjanja fizikih i mentalnih toksina -
sva podruja medicine kojima se bavimo u Chopra centru za boljitak.
Kad samoga sebe promotrite oima ajurvedskog lijenika i proitate
prie o ljudima koji su proli nae programe, bolje ete shvatiti zato
"kvantno lijeenje" predstavlja velik napredak u naemu pristupu
duhu i tijelu.
TREI DIO: IVLJENJE U SKLADU S PRIRODOM
Nakon izlaganja sveobuhvatnog sustava ajurvede zavrit u s
praktinim savjetima koje sam prikupio u proteklih petnaest godina.
Ideal savrenog zdravlja ovisi o savrenoj ravnotei. Sve to j edete,
- 27 -
SAVRENO ZDRAVLJE
govorite, mislite, inite, vidite i osjeale utjee na vau sveopu rav-
noteu. Mogl o bi se doimati nemogui m istodobno nadzirati sve te
razliite utjecaje. No, specifinom prehranom u skladu s tjelesnim
tipom, tjelesnim aktivnostima te dnevnom i sezonskom rutinom
moete ispraviti veliku veinu neravnotea trenutno prisutnih u vaoj
fiziologiji te sprijeiti one koje bi se mogl e dogoditi u budunosti.
PONOVNO OARAVANJE PRIRODOM
Zapanj uj ue je opaziti kako savreno zdravlje pristaje u opi
intelektualni pokret koji potresa temelje znanosti. Ilya Prigogine, do-
bitnik Nobel ove nagrade za kemiju 1977. godi ne i pionir toga pokreta,
to naziva "ponovno oaravanj e pri rodom" - spoznaja da priroda nije
stroj, ve udesno okruje o ijim skrivenim mogunosti ma danas tek
nagaamo. Priroda je poput irokoga spektra radiovalova s besko-
nano mnogo postaja; stvarnost koju trenutano doivljavate samo j e
j edna postaja toga spektra, potpuno uvjerljiva dokl e god ste podeeni
na nju, ali prikriva druge mogunosti s obje sirane spektra.
Psiholog William James j e na prijelazu stoljea nagovijestio
mehani zam koji nam omoguuj e mijenjati postaje: "Jedno od najveih
otkria mojega narataja bilo je otkrie da ljudska bia mogu izmi-
j eniti svoje ivote promj enom vlastitih stavova". To j e opaanj e bilo
vrlo dal ekovidno, vie usmj ereno budunosti nego Jamesovu vre-
menu. U to je doba bilo nesporno da se prirodni procesi odvijaju me-
haniki zbog nepromjenjivih zakona koji djeluju neovi sno o ljudskim
biima. Danas se doi ma da bi ljudska bia mogla imati vrlo velik utje-
caj - moda nam priroda prua samo stvarnost koju oekuj emo i u
koju vjerujemo.
Nedvoj beno je da smo stoljeima vjerovali u bolest i u
umiranje. To vie govori o naem odnosu prema ivotu nego o samom
ivotu. ivot je i zni mno prilagodljiv, a sile koje podravaju njegovo
trajanje j ednako su j ake kao i one koje uzrokuju njegovo slabljenje,
ako ne i j ae. Bor bi u sreditu onei enoga grada mogao ivjeti pe-
deset godina, no kad biste ga posadili izvan grada, njegov ivotni
vijek mogao bi se produljiti na dvije do tri stotine godina, dok bi na
vjetrovitim vrhovima Stjenjaka mogao preivjeti vie od dvije tisue
godina.
Koji je njegov prirodan ivotni vijek? To u potpunosti ovisi o
situaciji. Odreene sile neprestano odravaju ivot bora, a druge ga
- 2 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
unitavaju. Sudbina drveta ovisi 0 toj di nami noj ravnotei. Ovisno o
okruju, relativno kratak ivotni vijek prirodan je kao i iznimno dug.
Laboratorijski mievi, odgajani u kavezu i uz normalnu pre-
hranu, u pravilu ive manje od dvije godine. Ako im snizite tjelesnu
temperaturu i hranite ih mi ni mal nom koliinom kalorija (zadravajui
potrebne vitamine, minerale, bj elanevine i ostalo), ivotni vijek mia
moe se produljiti dva ili tri puta. S druge strane, ako istoga mia
izloite abnormal nom stresu pa ga, primjerice, svaki dan bacate pred
maku i drite ga tik izvan njezina dosega, vjerojatno e uginuti za
nekoliko tjedana. U svakom sluaju, unutarnji organi mia ostarjet e
u istoj mjeri - islueno srce, j etra i bubrezi bit e j ednako "stari" iako
je najstariji mi vjerojatno ivio pedeset puta due od najmlaega.
Kad se ravnotea sila promijeni, promijeni se i ivot. Ljudska
bia mogu odabrati i kontrolirati okruje, to naemu ivotnom vijeku
daje iznimno veliku prilagodljivost. Govorei 0 savrenom zdravlju,
pretpostavlj amo da di nami na ravnotea ivota moe biti promije-
njena u nau korist. Nitko ne ivi vjeno, ali dananj em prosj enom
ivotnom vijeku moete dodati pedeset godina te dosegnuti najdui
zabiljeen ivotni vijek (stotinu dvadeset i j ednu godinu, koliko je
navodno ivio j edan stanovnik j apanskog otoj a). Oekivana ivotna
dob u Ri mskom Carstvu iznosila je dvadeset i osam godina; do 2020.
godine za zdravog bi Ameri kanca ili Amerikanku mogla iznositi de-
vedeset godina. A to ini vrlo veliku prilagodljivost.
Ako promotri mo najmanju j edi ni cu ivota (stanicu), razlika iz-
meu dugog i kratkog ivotnog vijeka j o j e vea. Recimo da smo
uzeli vjedro vode s ruba j ezera. Ako kap te vode stavite pod mikro-
skop, opazit ete da vrvi j ednost ani ni m biljkama i ivotinjama -
paramecij ama, amebama, algama i slinim. Svaka ameba moe imati
ivotni vijek od samo dva do tri tjedna. No, budui da se amebe
razmnoavaju dijeljenjem, genetski materijal u svakoj amebi star je
kao i matina stanica od koje je potekao, to ga ini starim etiri um-
j esto dva tjedna.
Matina j e stanica potekla od vlastite matine stanice pa bi smo
trebali rei daj e dio promatrane amebe tri puta stariji no to mislimo,
daj e drugi dio nje stariji etiri puta, i tako sve dok ne zakljuimo da
je ta ameba iz vaega j ezera stara koliko i sve amebe koje su ikada
ivjele, moda milijardu godina.
No, atomi i molekule promatrane amebe nisu toliko stari. Atomi
i molekule neprestano se mijenjaju u kovitlacu kisika, vodika, ugljika
- 29 -
SAVRENO ZDRAVLJE
i duika. No, unato svemu, ameba iz narataja u narataj zadrava
svoj oblik i identitet. Odreena ivotna sila dri je na okupu, a dokle
god amebina DNK nije unitena, ta e stanica zauvijek sadrati svoju
porciju ivota.
Vae tijelo, sastavljeno od pedeset do sto bilijuna stanica,
nepojmljivo je sloenije od amebe, ali je u vama ivot koji je isto-
dobno j ednako star i j ednako mlad. el i mo li o ljudskom ivotnom
vijeku govoriti precizno, moramo obuhvatiti mnoge ivotne vjekove
sadrane u j ednom tijelu.
Tipina stanica sluznice vaega eluca ivi samo nekoliko dana,
dok tipina stanica koe ivi samo nekoliko tjedana; eritrocit ivi due
- dva do tri mjeseca. Stanice vrlo dugog ivotnog vijeka nalazimo u
jetri gdje se obnavljaju svakih nekoliko godina; stanice srca i mozga,
po svemu sudei, traju cijeli ivot bez obnavljanja.
Zapanjujue je da ista DNK upravlja svim tim ivotnim
vjekovima, od naj kraeg do najdueg. Stanice koe i stanice mozga
genetski su identine; potjeu od trenutka zaea, kad se polovica
DNK vaega oca sjedinila s polovicom majine DNK, i me je nastala
j edinstvena nit DNK i razvila se u vas. Zbog procesa koji tek poi-
njemo shvaati, vaa je DNK stvorila razne vrste specijaliziranih
stanica - stanice mozga, koe, srca, j etre i tako dalje - od kojih svaka
ima svoj ivotni vijek.
Samim pogledom na stanicu ne moete ustanoviti koja e
ivjeti dugo, a koja kratko: neuroni u vaem mozgu, od kojih mnogi
traju cijeli ivot, gotovo su identini olfaktornim stani cama vaega
nosa koje vam omoguuj u osjeati mirise, ali se olfaktorne stanice
ipak zamjenjuju svaka etiri tjedna.
Kao i ameba, svaka se stanica ljudskoga tijela sastoji od atoma
koji doslovce lete kroz nju - razmjena kisika i ugljinog dioksida u
vaim pluima traje samo nekoliko tisuinki sekunde; ioni natrija i
kalija ulaze i izlaze iz stanica vaega mozga tri stotine puta u sekundi.
Va srani mii preuzima kisik iz hemogl obina u krvi toliko brzo da
krv svijellocrvene boje, koja u srce dolazi putem koronarnih arterija,
iz njega izlazi gotovo crna.
Ali, taj beskonaan kovitlac aktivnosti ne raspruje va oblik ili
identitet, kao to ne raspruje ni amebi n. Vaa je DNK ve nekoliko
milijuna godina izrazito ljudska; prvobitna DNK, od koje je potekla,
stara je koliko i sam ivot, gotovo dvije milijarde godina. Na genet-
- 30 -
SAVRENO ZDRAVLJE
skoj ste razini iznimno trajni iako su sastavne tvari vaega tijela pro-
lazne.
IVOT BEZ NESAVRENOSTI
Ako ivot moe biti toliko prilagodljiv i dinamian, udno je da
ne trajemo due. A trajali bismo due kad bismo znali odravati rav-
noteu sila koje djeluju u nama i oko nas. Prastari ajurvedski mudraci
bili su dovolj no hrabri da postave pitanje nad pitanjima: moramo li
uope obolijevati i starjeti? Odgovor je nijean. Ako su nae unu-
tarnje sile u skladu i ravnotei s okruj em, moemo biti imuni na
bolesti. Savrena ravnotea omoguuj e savreno zdravlje.
U ajurvedi se oslanj amo na osnovno naelo koje govori da je
svaki poremeaj mogue sprijeiti odravanj em ravnotee i to ne
samo u tijelu, ve i u umu te u duhu.
Ajurvedski mudraci pouavaju da u svima nama djeluje impuls
koji nas potie rasti i razvijati se. Taj impuls automatski upravlja
naom posvemanj om ravnoteom; njegovo djelovanje mogue j e
opaziti u svakoj stanici, ali osobito u mozgu koji istodobno urav-
noteuje tjelesnu temperaturu, metabolizam, rast, glad i e, san, ke-
mijske procese krvi, disanje i brojne druge funkcije. Ta koordinacija
mora biti iznimno precizna da bi se zdravlje odravalo (hi potal amus,
malo podruje u prednjem dijelu mozga, manje od vrha prsta, koor-
dinira desetke automatskih funkcija tijela ime j e zaradio nadimak
"mozgov mozak").
Ali, istinski izvor ravnotee nalazi se j o dublje, na kvantnoj
razini. Na toj razini moemo doprijeti do osnovnog impulsa rasta i
razvoja pomou osobitih tehnika koje emo podrobnije razmotriti. To
je podruje presudno vano, ali ipak uvelike nepoznato veini ljudi, i
upravo se zbog toga esto osjeaju bespomoni ma pred boleu i
starenjem. Kad sile koje djeluju protiv ivota dobiju prevlast, tijelo se
ne moe oduprijeti postupnom propadanj u.
S druge strane, ako naui mo ivjeti u ravnotei s najdublje
razine, naemu unutarnj em rastu nema predvidljivih granica. Deseci
knjiga nairoko govore o vrijednosti unutarnjeg rasta, ali izostavljaju
kljunu sastavnicu koju istie ajurveda: rast je automatski, sastavni
dio plana prirode, ubiljeen u naim stanicama. Rast je tek pitanje
slijeenja tihe rijeke inteligencije do njezina izvora. To je najvanija
tajna savrenoga zdravlja. Kad bi smo mogli dopustiti umu da se iri i
- 31 -
SAVRENO ZDRAVIJE
istrauje vie stvarnosti, tijelo bi krenulo njegovim stopama. Ne bi li
to bilo dovolj no da ga spasi mo od bolesti i starenja?
Moemo samo nagaati koliko e nas evolucija daleko dovesti,
ali dogodili su se dramatini sluajevi u kojima je um odbi o povjero-
vati u bolest, a tijelo ga je odj ednom poslualo. Nedavno sam primio
Andreasa Schmitta, pacijenta iz vicarske kojemu je dijagnosticiran
smrtonosan rak. Prije godinu i pol opazio je da ga odreeno mjesto na
leima boli kad god se nasloni.
Istraujui prstima, napipao j e oteklinu veliine novia. Nj e-
gova supruga rekla j e da j e oteklina izgledala poput poveeg tamnog
madea; namjestivi suprugi no runo ogledalo pod odgovaraj uim
kutem, Andreas j e ugl edao ljubiasto-smedu izraslinu tono izmeu
lopatica.
Nakon toga se sve dogaal o brzo i runo. Onkol og u Zenevi
nainio j e biopsiju koja j e otkrila prisutnost mel anoma, najzloudni-
j eg oblika raka koe koji se najbre iri. Andreas je sutradan
podvrgnut operaciji. Kirurzi su uklonili izraslinu te pregledali limfne
vorove pod desni m pazuhom. Uklonj eno j e etrnaest sumnjivih vo-
rova; ispostavilo se da etiri od njih sadre stanice mel anoma. Kad je
izvorni mel anom uklonjen, sljedei korak bilo j e zraenje odreenih
podruj a na leima i ramenu kako bi se unitile odvoj ene stanice raka
koje bi mogl e preostati. Andreas, obrazovani pedesetogodinj ak, od-
bio j e zraenje.
"Odl ui o sam priekati", rekao mi je kasnije, "i vidjeti to e se
dogoditi. Tumora vie nije bilo, a operacija je za mene bila prilino
traumatina pa nisam bio siguran da sam dovolj no snaan za daljnje
postupke. Nee li mi biti bolje ako si uzmem vremena za kuni opo-
ravak i j aanj e samopouzdanj a?"
Ta j e odluka izazvala zabrinutost njegova onkologa koji mu j e
rekao kako je gotovo potpuno izvjesno da e se mel anom, u sluaju
prekida lijeenja, vratiti u roku od est mjeseci.
"A uz zraenje se nee vratiti?" upitao j e Andreas.
"Izgledi e biti manj i", odvratio je lijenik.
"A koliko mogu oekivati da u ivjeti nakon toga?" upitao je
Andreas.
Lijenik je bio prisiljen na nezahvalnu procj enu. Pacijenti s
metastazama mel anoma bez lijeenja mogu preivjeti samo nekoliko
mjeseci; uz maksi mal no lijeenje njihov se ivotni vijek u nekim
sluajevima produuj e za nekoliko godina. Udio onih koji su
- 3 2 -
SAVRENO ZDRAVLIE
preivjeli pet godina manji je od deset posto. Gotovo ni j edan pacijent
ne preivi deset godina.
"Dakl e, ako neu dugo ivjeti," rekao j e Andreas, "zar moram
proi agoniju samo zato da bih ugodio lijeniku?"
Nastavi o je ivjeti sve dok mu za est mjeseci nije otekao lim-
fni vor pod lijevim pazuhom. Pretrage su otkrile da se mel anom, u
skladu s predvianj ima, vratio. Tada vie nije bilo realne nade. Kad je
Andreas doputovao u Ameriku kako bi potraio pomo, najprije sam
ga upoznao s konceptom kvantnomehani kog tijela. "Da bi se rak
tjelesno oitovao, mora bili izazvan na dubljoj razini. Ajurveda ne
govori o slomu mehani zma samoobnavlj anj a DNK niti o djelovanju
kancerogenih tvari, ve govori da bolest proizlazi iz poremeaj a obra-
zaca kvantnih vibracija koje tijelo odravaju neoteenim.
Moete nauili svjesno dopirali na svoju suptilnu razinu - to-
vie, ono to nazi vamo mislima i emocij ama, samo su izrazi tih kvant-
nih fluktuacija. Svijest ima iscjeljujuu mo i doima se da je presudna
u iznenadnim ozdravljenjima ak i krajnje uznapredovalih sluajeva
neizljeive bolesti."
Po pitanju svih bolesti koje se smatraju neizljeivima zabi-
ljeeni su sluajevi neobjanjivih ozdravljenja. Jedna od osobitosti
mel anoma j est injenica d a j e samo izljeenju podloniji od mnogih
blaih oblika raka. Te su "spontane remisije" razmjerno rijetke j er se
dogaaju u mnogo manje od j edan posto sluajeva, ali oito mogu
dovesti do potpunog, trajnog ozdravljenja.
"Ako se samo j edan ovjek izlijeio od mel anoma," rekao sam,
"tada znamo daj e to mogue. to potie ozdravljenje? Odreeno novo
otkrie do kojega morate doi sami u sebi. U ovom trenutku za takvo
otkrie imate j ednako velike izglede kao i bilo tko drugi."
Unat o nepovolj nim izgledima, Andreas je taj savjet shvatio
ozbiljno. Naui o j e nekoliko ajurvedskih pristupa aktiviranju unu-
tarnjih iscjeljujuih sila i podvrgnuo se tretmanima proiavanja
kako bi iz svojega tijela uklonio neistoe (taj je pristup objanjen u
estom i sedmom poglavlju).
Usredotoili smo se na poboljavanje trenutane kvalitete nje-
gova ivota. Vratio se u vicarsku i etiri mjeseca poslije veselo me
obavijestio da se oteklina limfnoga vora povukla. Rengensko sni-
manje i pretrage krvi nisu otkrile ni traga mel anoma u njegovu tijelu.
Iako su vicarski onkolozi vjerovali da e po povratku bolesti ivjeti
najdue tri mjeseca, Andreas i nekoliko godina poslije ivi normal nim
- 33 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ivotom. U tom je sluaju najzanimljivije to s t oj e pacijentov um po-
taknuo tijelo na prihvaanje nove stvarnosti koju je tijelo prihvatilo ne
znajui daj e to to se dogaal o "nemogue". Kako moemo objasniti
takve nesvakidanje dogaaj e? Istraivanje provedeno na etiri stotine
pacij enata oboljelih od raka, koji su spontano uli u remisiju, otkriva
da su metode lijeenja imale mal o toga zaj ednikoga. Neki su ljudi
pili sok od groa ili gutali gol eme doze vitamina C; drugi su molili,
uzimali biljne lijekove ili su j ednostavno hrabrili sami sebe. No, tim
vrlo razliitim pacij entima j edna je znaajka ipak bila zajednika: u
odreenom trenutku bolesti odj ednom su, izvan svake sumnje, osjetili
da e se oporaviti, kao da j e bolest tek privid pa su j e odj ednom pre-
koraili i uli u podruje u kojemu nema straha, oaja niti bolesti.
Stigli su na mjesto zvano savreno zdravlje.
- 34-
2
OTKRIVANJE
VLASTITOGA
TJELESNOG TIPA
Vedar je listopadski dan u sreditu Bostona (New Yorka ili
Chicaga), a radni se ljudi s ruka vraaju na posao. Neki nose kape,
alove i rukavice oekujui zimu; drugi, odjeveni u majice kratkih
rukava, misle da je j o uvijek ljeto. Trka u kratkim hl aama i bez
majice pretrava preko zelenoga svjetla u smjeru parka. Nj egova je
pojava izrazit kontrast starijoj eni koja eka autobus zabundana u
dugi kaput s krznenim okovratnikom. Na prvi pogled pomislili biste
da su ti ljudi ivjeli u razliitim klimatskim podneblj ima. No, oni
zapravo izraavaju razlike koje je priroda stvorila u njima.
Unato tome to su mnogi pojeli tipian ruak sastavljen od
sendvia, prenih krumpiria i kave, hrana je na neke eluce teko
"sjela", u drugi ma se uznemi reno okree, a u veini ostalih prolazi
neopaeno. Srca u nekim tijelima kucaju bre j er se guva na ulici
doi ma prevelikom; u drugima se izluuju prevelike koliine eluane
- 35-
SAVRENO ZDRAVLJE
kiseline ili krvni tlak raste. Na ovom svijetu ive razliiti tipovi ljudi,
ali je li medicina doista opazila koji su to tipovi? U konvencionalnoj
medicini vie pozornosti posveuj emo razlikama izmeu bolesti nego
razlikama izmeu ljudi. Ako se pacijent ali na artritinu bol u a-
kama, lijenik zna da bi ta uestala prituba mogl a biti povezana sa
stotinama bolesti koje izazivaju osjetljivost, ukoenost, upalu ili bol-
nost zglobova. Poznato je da neki ljudi nasljeuju sklonost artritisu,
ali se doi ma da njegovu nastanku pridonosi zapanjujue velik broj
imbenika - hormonal ne promj ene, tjelesni i mentalni stres, prehrana,
nedovolj no tjelesne aktivnosti i tako dalje.
Ajurveda istie da se bolesti uglavnom razlikuju zbog toga to
su ljudi toliko razliiti. Iako biologija priznaje da smo svi roeni s
"biokemij skom individualnou", ta se spoznaja slabo koristi u li-
j enikoj ordinaciji. Biokemij ska individualnost znai da nitko nije
prosjean. Vae stanice i tkiva ni u j ednom trenutku ne sadre pros-
j enu koliinu kisika, ugljinog dioksida, eljeza, inzulina ili vitamina
C. Umjesto toga, sadre koliinu j edi nstvenu za taj trenutak, za
fiziko stanje vaega tijela i za stanje vaih misli i emocija. Vae je
tijelo trodimenzional ni skup milijuna malih razlika, a njegovim
upoznavanj em moete ostvariti znatno poboljanje svojega zdravlja.
Savreno je zdravlje na toj razini vrlo specifina bioloka pojava.
PRVI KORAK: POZNAVANJE VLASTITOGA TJELESNOG
TIPA
Voeno priroenim sklonostima, vae tijelo na j edinstven nain
postupa sa svakom mol ekul om zraka, vode i hrane koju unesete. Vi
moete odabrati slijediti te sklonosti ili ih promijeniti, no nepromi-
ljeno suprotstavljanje nije pri rodno. ivljenje u skladu s prirodom -
lako, ugodno i bez napora - u ajurvedi znai uvaavanje vlastite
j edinstvenosti. Prvo pitanje koje ajurvedski lijenik postavlja nije "Od
ega boluje moj pacij ent?" ve "Tko je moj pacij ent?" Pod "t ko" ne
podrazumij eva vae ime, ve vae tjelesno ustrojstvo. Promatra
znaajke koje otkrivaju va tjelesni tip, poznat i kao va prakriti. Taj
sanskrtski izraz znai "pri roda" - ajurvedski lijenik ustanovljuje vau
osnovnu prirodu prije no to se usredotoi na vae pritube i simp-
tome.
Ajurvedski tjelesni tip nalik je nacrtu koji odreuj e priroene
sklonosti ugraene u va sustav. aa punomasnog mlijeka sadri
stotinu i dvadeset kalorija bez obzira na to tko je popije, ali e j edna
- 36-
SAVRENO ZDRAVLJE
osoba najvei dio tih kalorija pohraniti u obliku masnoa, dok e
druga veinu pretvoriti u energiju. Tijelo djeteta iz mlijeka e izvui
mnogo kalcija za stvaranje novoga kotanog tkiva, dok e tijelo starije
osobe isti kalcij izluiti putem bubrega (i moda ga pretvoriti u bolan
bubreni kamenac ako njegovo tijelo vie nije sposobno uinkovito
izlaziti na kraj s kalcijem).
Odredivi va tjelesni tip, ajurvedski vam lijenik moe rei
kakva bi vam prehrana, tjelesne aktivnosti i medicinske terapije tre-
bale pomoi , a kakve vam ne koriste ili ak mogu biti kodljive za
vas. Primj erice, pizza s vie sira moe biti potencij alno smrtonosna za
osobu s uznapredoval om boleu arterija - unesena masnoa mogla bi
biti posljednja kap koja pokrene j ednu od naslaga masnoa i potpuno
onemogui dotok krvi u srce. I najmanja pokretanja naslaga mogu
izazvati j ake srane udare. Pa ipak, ista bi pizza za druge bila rela-
tivno nekodljiva; povean unos masnoe ak j e poeljan za one koji
poradi normal ne prehrane ne uspijevaju dobiti na teini. Poznavanje
vlastitoga tjelesnog tipa - svoje prakriti - neprocjenjivo je vrijedan
pokazatelj o tome to biste trebali j esti.
Tri su vana razloga zbog kojih j e poznavanj e vlastitoga
tjelesnog tipa prvi korak prema savrenom zdravlju:
1. Sjemenke su rano posijane. Teko ele pronai etrdese-
togodinjeg sranog bolesnika koji ve u dvadesetim godi nama nije
imao odreene sumnjive znakove. Pregledavajui arterije premi nul og
dvadesetogodinj aka, patolog moe opazili prij evremene masne
tragove koji bi u budunosti nedvoj beno izazvali srani udar. ak su i
desetogodinjaci skloni alergijama ili kroninoj pretilosti, povienoj
razini kolesterola ili eluanim ulkusima.
2. No, u toj dobi, kad je bolest u zaetku najlake lijeiti i spri-
j eiti, si mptome j e esto teko primijetiti. No, poznavanj em tjelesnih
tipova te njihovih specifinih j akih i slabih toaka, s preventivnim
koraci ma moete zapoeli u vrijeme kad e biti najkorisniji, mnogo
prije no to se pojavi bolesl.
2. Tjelesni tipovi prevenciju ine indiviualnijom. Nitko nije
podloan svakoj bolesti, no mnogi ipak nastoj e sprijeiti to vie njih
- rak, srani udar, osleoporozu i tako dalje - pa se nesigurno kreu od
j edne medi ci nske strahote do druge. Ako ne poznajete svoj tjelesni tip
i nastojite sprijeiti sve bolesti, tapkate u mraku. Zato ezdeset mili-
j una Ameri kanaca ivi s nelijeenim visokim krvnim tl akom? Jedan
- 37-
SAVRENO ZDRAVLJE
od razloga j est nedovolj no osobno povezivanje prevencije i osobe
kojoj je potrebna. Srani udari, rak i dijabetes dogaaju se speci-
finim ljudima, poj edincima. Stoga je logino da i prevencija polazi s
istog temelja.
3. Tjelesni tipovi omoguuju preciznije lijeenje kud se bolest
pojavi. Uopeno lijeenje - propisivanje Val iuma svima tjeskobnima
ili antacida svima s ulkusom zapravo je lijeenje metodom pokuaja i
pogrjeke j er polazi od pretpostavke da se odreena bolest u svim
ljudima oituje na isti nain. Ali, kao to smo se uvjerili, to nije tako.
Prema ajurvedi, troje ljudi moe osjeati tjeskobu na tri razliite
razine stresa. Njihovi ulkusi mogu biti posljedice triju razliitih
naina prehrane, pritiska na radnom mjestu ili tekoa kod kue. Zbog
toga ti ljudi boluju od tri razliite bolesti koje nazivamo istim ime-
nom. To vrijedi i za ljude koji mnogo pue, kompul zi vno se prejedaju
ili pate od alergija i astme.
Ajurvedski tjelesni tip je u svim tim sluajevima iznimno preci-
zan, u to ete se uvjeriti, j er moe otkriti to se tono dogaa u sva-
kom pojedincu.
Na posljetku, poznavanj e vlastitoga tjelesnog tipa presudno je
vano za razumijevanje samoga sebe. Kad otkrijete to se doista do-
gaa u vama, vie neete biti sputani drutvenim miljenjima o tome
to biste trebali initi, govoriti, misliti i osjeati. Jedan od uitaka
upoznavanja ajurvede j esu uvidi u sitnice koje vjerojatno odbacujete
kao "mui ce".
S televizije nas sve potiu ujutro piti au naranina soka to
kod nekih ljudi izaziva garavicu ili probavne smetnje. To nije ab-
normalnost, ve znak da pripadaju odreenom tjelesnom tipu kojemu
ne odgovara kiselost narani nog soka. Osoba koju uznemiri alica
slabe kave po svojoj se prirodi razlikuje od osobe koja nita ne osjeti
ni nakon tri alice crne kave. Kad reagirate na alicu kave, hladan
propuh, efovu kritiku, ljubavnu poruku ili kino vrijeme, va vam
tjelesni tip alje signal. Posrijedi je vrlo osoban signal koji samo vi
moete primiti. Ako ponete sluati sve te signale koji vam pristiu iz
dana u dan, iz mi nute u minutu, opazit ete da utjeu na vae
raspoloenje, ponaanj e, opaanje, sklonosti, darovitosti, privlanost
prema drugima i j o mnogo toga. Izraz "tjelesni tip" tek je naznaka
znaenja prakriti - posrijedi je zapravo va svijet, osobna stvarnost
koju stvarate u svojoj unutarnjoj kreativnoj sri. Tonij e, vau prakriti
mogli bismo nazvali vaim "psihofiziolokim konstilucijskim tipom",
- 3 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
izrazom koji obuhvaa duh (psiho-) i tijelo (fiziologija). Taj izraz
izbjegavam zbog duljine, ali valja upamtiti da va fiziki tjelesni tip
obuhvaa i mentalni aspekt.
TJ ELESNA CENTRALA
Odakl e potjeu tjelesni tipovi? Svi u biti i mamo istu vrstu
stanica i organa iako je genetika moda odredila da se vi neete roditi
sa smeim, ve s plavim oi ma. Unato ogromni m razlikama meu
osobnosti ma, zajedniki nam je i isti raspon emocija. U cilju
otkrivanja dublj eg izvorita tjelesnih tipova, ajurveda se usredotouj e
na stjecite duha i tijela. Nedvoj beno je da su duh i tijelo povezani.
Svaki dogaaj u duhu prati odgovarajui dogaaj u tijelu. Ako se
dijete plai mraka, njegov se strah fiziki oituje u obliku adrenalina
koji kola njegovim krvoilnim sustavom.
Prema ajurvedi, ta se meusobna povezanost postie izmeu
duha i tijela gdje se misao pretvara u materiju; na tom se mjestu
nalaze tri djelatna naela zvana doe. Doe su j edi nstvene i iznimno
vane j er omoguuj u dijalog duha i tijela. Sve vae nade, strahovi i
elje te ak i najslabiji traci emocija i udnj e ostavili su trag na vaoj
fiziologiji - ti mentalni dogaaji neprestano oblikuju tijelo "razgo-
varajui" s njime. Te poruke kod veine ljudi nisu onoliko blagot-
vorne koliko bi mogl e biti. Tragovi stresa i starenja u odreenom
trenutku odrasle dobi poinju prevladavati nad tragovima rasta i
irenja. Ako je va um sposoban za ljubav i kreativnost, ali vam tijelo
iz godine u godinu slabi, potrebno je obratiti pozornost na doe.
Prema ajurvedi, razlog zbog kojega potisna sila entropije prev-
ladava uzlaznu privlanu silu evolucije j est sljedei: neravnotea doa
prvi je znak da duh i tijelo nisu savreno koordinirani. Zbog toga
izniman pjesnik poput Keatsa u dvadeset i estoj godini umire od
tuberkuloze, a glazbeni genij Mozartova reda u trideset i petoj umire
od bolesti bubrega. Genij duha nije bio usklaen s tijelom. S druge
sirane, uravnoteenj e doa otvara mogunost duh/tijelo sustava koji
e uvijek biti uravnoteen, uvijek zdrav i uvijek u razvoju.
Tri doe nazivaju se vata, pitta i kapha. Iako reguliraju tisue
zasebnih funkcija u duh/tijelo sustavu, doe imaju tri osnovne funk-
cije:
Vata doa upravlja pokretom.
Pitta doa upravlja metabol i zmom.
Kapha doa upravlja strukturom.
- 39 -
SAVRENO ZDRAVLJA
Svaka stanica vaega tijela mora sadrati sva tri naela. Da
biste ostali ivi, vae tijelo mora imati vatu ili kretanje koje mu omo-
guuje disanje, protok krvi, prolazak hrane kroz probavili sustav te
odailjanje ivanih impulsa mozgu i iz mozga.
Mora imati pittu ili metabol i zam koji prerauje hranu, zrak i
vodu u cijelom sustavu. Mora imati kaphu ili strukturu da stanice dri
na okupu te stvori miie, masnoe, kosti i tetive. Da bi nainila ljud-
sko tijelo, prirodi su potrebne sve tri doe.
U sljedeem emo poglavlju podrobnije razmotriti doe. No,
prije toga moramo ustanoviti va tjelesni tip koji e u vama probuditi
neto osobnij e zanimanj e za doe. Kao to postoj e tri doe, u ajurved-
skom sustavu postoj e i tri osnovna tipa grae tijela, ovisno o tome
koja doa prevladava.
Ako vas lijenik pregleda i kae: "Vi ste vata ti p", to znai da
su u vama najistaknutije znaaj ke vate; reklo bi se da imate vata prak-
riti. Vanost saznanj a o tome da ste vata tip - ili pitta ili kapha - j est u
j asni m odredni cama po pitanju vae prehrane, tjelesne aktivnosti,
dnevne rutine i drugi h mjera prevencije bolesti.
Vata osoba ivi u vata svijetu ak i u najsitnijim poj edinostima.
Jedui hranu koja uravnoteuje vatu, moe postii snaan i sveo-
buhvatan uinak uravnoteenj a. To ete uvidjeti im ispunite upitnik
na sljedeim stranicama. Meuti m, imajte na umu da su u svima pri-
sutne sve tri doe te da ih je potrebno drati u ravnotei.
Saznanja o tjelesnom tipu, koja ete stei, bit e va klju pot-
pune ravnotee; pruit e vam ono najvanije to vam je potrebno za
promj enu - vas onakve kakve vas je priroda stvorila.
AJURVEDSKI UPITNIK ZA ODREIVANJE TJELESNOG I
MENTALNOG TIPA
Sljedei je upitnik podijeljen na tri dijela. Prvih dvadeset pi-
tanja vezano je uz vata dou; paljivo proitajte svaku tvrdnju te broj-
kom od 1 do 6 odredile u kojoj se mjeri odnosi na vas.
1 = ne odnosi se na mene
3 = donekl e se odnosi na mene (ili katkad)
6 = znatno se odnosi na mene (gotovo uvijek)
Na kraju svakoga dijela zapiite ukupan broj bodova za vata
dou. Primjerice, ako prvu tvrdnju oznaite vrijednou 6, drugu vri-
- 4 0 -
SAVRENO ZDRAVLJE
j ednou 3 i treu vrijednou 2, ukupan broj bodova za ta tri pitanja
bio bi 6 + 3 + 2 = 11. Na taj nain zbrojite sve vrijednosti za tvrdnje
prvoga dijela i dobit ete ukupan broj bodova. Potom na isti nain
odgovorite na dvadeset pitanja za pittu i dvadeset za kaphu.
Kad zavrite, imat ete tri zasebna rezultata. Nj ihovim
usporeivanj em ustanovit ete svoj tjelesni tip. Na pitanja o prilino
objektivnim tjelesnim znaaj kama u pravilu ete odgovarati vrlo lako.
No, na neto subjektivnija pitanja o mentalnim znaaj kama i
ponaanju trebali biste odgovoriti u skladu s oni me kako ste se os-
j eali i ponaali cijeli ivot ili barem u proteklih nekoliko godina.
PRVI DIO - VATA
2 } -
- 4 1 -
SAVRENO ZDRAVLIE
DRUGI DIO - PITTA
PI TTA REZULTAT
SAVRENO ZDRAVLJE
- 4 3 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ODREIVANJE VAEGA TJELESNOG TIPA
Iako su doe samo tri, ajurveda ih kombinira na deset moguih
naina, i me dobi vamo deset razliitih tjelesnih tipova.
Jednodoni tipovi
Vala
Pitta
Kapha
Ako je vrijednost za j ednu dou mnogo vea od vrijednosti za
druge dvije doe, vi ste j ednodoni tip. Najpouzdaniji pokazatelj jest
dvostruko vea vrijednost primarne doe (primjerice, vata - 90, pitta -
45, kapha - 35), ali su i manje razlike pokazatelj j ednodonog tipa.
Pravi j ednodoni tip izrazite znaajke .vate, pitte ili kaphe.
Doa koja je sljedea po vrijednosti oitovat e i odreen utjecaj u
vaim pri rodni m sklonostima, ali mnogo slabije.
Dvodoni tipovi
Vata - pitta ili pitta - vata
Pitta - kapha ili kapha - pitta
Kapha - vata ili vata - kapha
Ako j edna doa nije izrazilo domi nantna, vi ste dvodoni tip.
To znai da posjedujete znaaj ke dvije istaknute doe koje se oituju
istovremeno ili naizmj ence. Doa s viom vrijednou prevladava u
vaem tj elesnom tipu, ali se obje uzimaju u obzir.
Veina ljudi su dvodoni tipovi. Kod nekih je prva doa vrlo
izraena - rezultati su otprilike: vata - 70, pitta - 90, kapha - 46, to bi
se moglo smatrati istim pitta tipom s izrazitim utjecajem druge doe,
vate.
U drugim sluajevima, kad je razlika manja, prva doa i dalje
prevladava, ali j e druga gotovo j ednako izraena. Va rezultat mogao
bi biti: vata - 85, pitta - 80, kapha - 40, to bi znailo da ste vata-pitta
tip iako su te dvije doe podj ednako izraene.
Na kraju, rezultati nekih ljudi otkrivaju isticanje j edne doe,
dok su vrijednosti druge dvije doe j ednake (primjerice, vata - 69,
pitta - 86, kapha - 69). I takvi ljudi mogu biti dvodoni tipovi, ali upit-
nik nije otkrio drugu dou - takva je osoba ili pitta-vata ili pitta-kapha.
- 44"
SAVRENO ZDRAVLJE
Ako je va rezultat takav, obratite pozornost na prvu dou kao domi-
nantnu, a druga e vam se s vremenom razjasniti.
Trodoni tip
Vata-pitta-kapha
Ako su vai rezultati za tri doe podjednaki (primjerice, vata -
88, pitta - 75, kapha - 82), vi ste trodoni tip. Meuti m, takav se tip
smatra rijetkim. Ponovno paljivo provjerite svoje odgovore ili zamo-
lite prijatelja da vam pomogne ponovno ispuniti upitnik kako bi
potvrdio vae odgovore. Potom proitajte opise vata, pitta i kapha
tipova na sljedeim stranicama kako biste ustanovili je li koja doa
istaknuta u vaem ustrojstvu. Ako nije, podrobniji opis trodonog tipa
pronai ete na 56. stranici.
Vata stvara zbunj enost. Ako na mnoga pitanja niste sposobni
dati j as no odreene odgovore, va tjelesni tip mogao bi biti nejasan
zbog neravnotee vate. Vata je "voda doa" i moe oponaati pittu i
kaphu. Moda ste slabije grade, ali i pretili; skloni zabrinutosti, ali i
razdraljivi; ili neko vrijeme moete patiti od nesanice, a potom pre-
vie spavati. Takva promjenjivost mogla bi proizlaziti iz neravnotee
vate.
U konanici, tjelesni tipovi u pravilu nisu neodreeni. Kad
steknete dublji uvid u ajurvedski sustav, bit ete sposobni uvidjeti koji
su odgovori proizali iz neravnotee vate, a koji odraavaju vau is-
tinsku prirodu. Ako ni to ne pomogne razjasniti va tjelesni tip,
uputno je posavjetovati se s ajurvedskim lijenikom.
ZNAAJ KE TJELESNIH TIPOVA
Nakon to ste ustanovili svoj tjelesni tip, moete ga nauiti tu-
maili. Vana injenica koju j e potrebno imati na umu j est daj e ajur-
vedski sustav genetski. Tjelesni se tipovi nasljeuju. Mnogo prije
otkria DNK ajurvedski su mudraci znali da se genetske znaajke
oituju u skupi nama: istonjaka koa i kosa ne dol aze s plavim, ve
sa smeim oi ma; snana muskul atura ne dolazi s laganim, tankim
kostima, ve s tekim kostima koje je mogu nositi. Um, tijelo i
ponaanj e doslj edno su sjedinjeni na suptilne naine koji se otkrivaju
j edi no poznavanj em doa.
Va tjelesni tip je kalup prema kojemu ste stvoreni, ali taj kalup
ne sadri i vau sudbinu. Visok ili nizak rast, neodl unost ili od-
- 45 -
SAVRENO ZDRAVLJE
lunost, tjeskobnost ili smirenost govore da pripadate odreenom tipu,
no u vama ipak ima mnogo prostora za sve to nije obuhvaeno
tjelesnim tipom: misli, emocij e, sjeanja, darovitosti, elje i tako
dalje. Poznavanje vlastitoga tjelesnog tipa omoguuje vam razvoj i
dosezanje savrenijeg zdravstvenog stanja. Za razliku od zapadnj ake
medicine, usredotoene iskljuivo na tjelesno ili mental no zdravlje,
ajurveda tei uzdii svaki aspekt ivota na viu razinu osobne od-
nose, zadovoljstvo radom, duhovni razvoj i drutveni sklad, podruja
koja su tijesno povezana s duhom i tijelom; stoga je na sve to mogue
utjecati j edni m oblikom medi ci ne ije znanje see dovolj no duboko.
Ajurveda zastupa taj argument - koji osobno smatram duboki m i
uvjerljivim.
Znaajke vata tipa:
lagana, mrava grada;
aktivnosti obavlja brzo;
neredovita glad i probava;
lagan i isprekidan san, nesanica;
entuzij azam, ivahnost, mata;
razdraljivost, promjenjivo raspoloenj e;
brzo usvaja nove informacije, ali i brzo zaboravlja;
sklonost zabrinutosti;
sklonost zatvoru;
lako se umara, sklonost pretj eranom naprezanj u;
mentalna i tjelesna energija dolaze u naletima.
Osnovna znaajka vata lipa j est "promjenjivost". Vata ljudi su
nepredvidljivi i mnogo manje stereotipni nego pitta i kapha tipovi, ali
je njihova razliitost - u visini, obliku tijela, raspoloenju i djelovanju
- takoer njihova karakteristina znaajka. Mental na i tjelesna ener-
gija vata osobe dol aze u naletima, neuj ednaeno. Za vatu je tipino:
glad u bilo koje doba dana ili noi;
uivanje u uzbuenj ima i neprestanoj promjeni;
odlazak na spavanje u razliito doba svake noi;
preskakanj e obroka te openito neuredne navike;
j edan dan dobra probava, a drugi dan slaba;
izljevi emocij a koje su kratkoga vijeka i brzo zaboravljene;
brz hod.
- 46-
SAVRENO ZDRAVLJE
Sa stajalita tjelesne grade, vate su najmraviji od tri tipa s
karakteristino uskim rameni ma i/ili kukovima. Nekim bi valama
moglo biti teko ili ak nemogue dobiti na teini pa kronino ostaju
mravi; drugi su poeljno vitki i gipki. Iako im je apetit vrlo promje-
njiv, vate su j edi ni koji mogu jesti bilo to, a da se ne udebljaju.
(Meuti m, neki pripadnici ovoga tipa se tfljjkom ivota kreu u i-
rokom rasponu tjelesne teine; kao adolescenti mogu biti mravi i
slabi, a u srednjim godi nama pretili.)
Tj elesna neproporcionalnost proizlazi iz vika vate - ake i
stopala mogu biti preveliki ili premaleni u odnosu na tijelo; zubi
mogu biti vrlo mali ili vrlo veliki i izboeni; za vatu je karakteristian
i vertikalni prekl op zuba. Iako su vale najee skladno graeni,
mnogi imaju krive noge, none prste okrenule prema unutra,
iskrivljenje kraljenice (skolioza), devijaciju sepluma ili oi
postavljene preblizu ili predaleko. Kosti mogu biti vrlo lagane ili vrlo
duge i teke. Na tijelima mnogih vata istiu se kosti, tetive i vene j er
j e sloj potkonog masnog tkiva tanak. Pueketanj e zglobova smatra se
vrlo tipinim.
Vata doa upravlja svim kretanjem u tijelu. Vai se miii pok-
reu zahvaljujui vati koja upravlja i disanjem, prolaskom hrane kroz
probavili sustav i ivanim impulsima iz mozga. Najvanija funkcija
vate j est upravljanje sredinjim ivanim sustavom. Drhtanje, na-
padaji i grevi primjeri su poremeaj a vate. U sluaju naruavanja
ravnotee vate dolazi do ivanih poremeaj a od tjeskobe i depresije
(ispraznog oblika depresije praene osjeajem potroenosti, a ne teke
depresije tipine za kaphu) do klinikih mentalnih poremeaja. Psiho-
somatski simptomi svih vrsta mogu se pripisati uznemirenosti vate.
Stoga uravnoteenj e vate esto izlijei si mptome koji se opiru svim
drugim oblicima lijeenja. Vata je odgovorna za poetke, a ne za
zavretke, a ta znaajka snano dolazi do izraaja kad je vata tip neu-
ravnoteen - takvi ljudi kompul zivno kupuju, a ne kupe nita, govore,
ali ne dolaze do zakljuka te postaju kronino nezadovoljni. Za vata
tipove katkad se kae da neobuzdano troe novac, energiju i rijei, no
to nije tono ako su uravnoteeni budui daj e vata doa odgovorna za
ravnoteu cijeloga tijela.
Veina vata tipova sklona je zabrinutosti, a katkad pate od ne-
sanice prouzroene uznemiruj uim mislima. Vate spavaju najkrae -
za njih je karakteristino est sati sna ili manje, a vrijeme se s godi-
nama skrauje. Tipina negativna emocij a izazvana stresom j est
- 4 7 -
SAVRENO ZDRAVLJE
tjeskoba (strah). Ti pi na probavim tegoba za vate je kronian zatvor
i/ili plinovi iako mogu patiti i od eluanih tegoba te openito
nepouzdane probave. Vata doi openi to se pripisuju grevi probav-
nog sustava i predmenstrual na bol. Uravnoteena vata osoba zarazno
je sretna, vesela i energina. Um j oj je bistar i pozoran; unutarnje
raspoloenje je ushit. Vate su iznimno osjetljive na promjenu okruja.
Brzo i snano reagiraju na zvuk i dodir te ne vole buku. Vatu
izraavaju ivahne, energine, lako uzbudljive, nepredvidive, mato-
vite i razgovorljive osobe.
U sluaju neravnotee, vata sklonost impulzivnosti takve ljude
potie na pretjerano naprezanje - njihovo se uzbuenj e pretvara u
iscrpljenost, a potom u kronian umor ili depresiju. Od svih njezinih
znaajki vjerojatno je najvanija injenica da vala predvodi druge
doe. To znai sljedee: vata prva izlazi iz ravnotee dovodei tijelo u
prve stadije bolesti; vata moe oponaati druge doe i navesti vas na
pomi sao da probl em proizlazi iz pitte ili kaphe (tovie, vie od
polovice svih poremeaj a proizlazi iz neravnotee vate); vata je
"kraljica" medu doama j er njezina ravnotea u pravilu odrava rav-
noteu pitte i kaphe. Stoga je uravnoteenj e vata doe presudno vano
za svakoga.
Vata tipovi trebali bi openi to paziti na to da se dovolj no odma-
raju, da ne pretjeruju s radom i da doslj edno odravaju uredne ivotne
navike. Te se mjere predostronosti mnogi m vatama mogu doimati
neprirodno, ali esto dovode do brzih poboljanja tjelesnih ili mental-
nih problema. Osnovni instinkt prema uravnoteenju proizlazi iz vate,
a njegovo je ouvanj e presudno vano.
Znaajke pitta tipa:
srednja graa;
srednje snaan i izdrljiv;
poduzetnost, uivanje u izazovima;
prodoran intelekt;
j aka glad i e, j aka probava;
sklonost gnjevu, razdraljivost u stanju stresa;
svijetla ili rumena koa, esto pjegava;
nepodnoenj e sunca i vrueg vremena;
j asan, artikuliran govor;
ne moe preskoiti obro;k
plava, svij etlosmeda ili crvena kosa (ili crvenkaste nijanse).
- 4 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Osnovna znaajka pitta tipa j est "intenzivnost". Osobe crvene
kose i rumena lica u sebi nose povelik udio pitte, kao i ambiciozni,
otroumni, otvoreni, odvaili, svadljivi ili ljubomorni ljudi. Ratobor-
nost je prirodna sklonost pitta tipova iako ne mora biti izraena.
Uravnoteene pitte su srdane i strastvene, pune ljubavi i zado-
voljne. Ozareno sretno lice tipino je za pittu. Osim toga, za pittu je
tipino:
osjeati estoku glad ako veera kasni pola sata;
ivjeti prema satu (u pravilu skupom), nerado tratiti vrijeme;
buditi se u noi zbog vruine i ei;
preuzimati nadzor nad situacijom;
biti previe zahtjevni, zajedljivi ili skloni kritiziranju;
hodati odl uni m korakom.
Sa stajalita tjelesne grae pitte su srednje i proporcional ne
grade. Teinu odravaju bez prevelikih oscilacija; ukoliko poele,
lako dobiju ili izgube nekoliko kilograma. Crte lica su proporcio-
nalne; oi su srednje veliine, a pogled esto prodoran. ake i stopala
takoer su srednje veliine; zglobovi su normal ni .
Tipinu pitta kosu i kou lako je prepoznati. Kosa je najee
ravna i tanka, crvena, plava ili boje pijeska i esto posijedi prije vre-
mena. elavost, rijetka kosa ili pomicanj e linije ela prema tjemenu
takoer otkrivaju izrazitu ili pretjeranu pittu.
Koa je topla, mekana i svijetla; teko pocrni i esto izgori, a da
pritom uope ne dobije boju (osobito ako je kosa svijetla i tanka) - to
je j o j edan razlog da se klone sunca, emu su i prirodno skloni.
Za pitta kou vrlo je karakteristina i pjegavost ili brojni
madei. (Pripadnici rasa uobiaj eno tanine kose i koe trebali bi se
osloniti na druge pitta znaajke.)
Pitte u pravilu imaju otar i prodoran intelekt te dobru sposob-
nost usredotoenj a. Prirodno su sklone urednosti te uinkovitom
upravljanju vlastitom energij om, novcem i radom. Istaknuta iznimka
j est troenje novca na luksuzne predmete - pitte uivaju kad su ok-
ruene lijepim stvarima. Skloni su vizualno reagirati na svijet oko
sebe.
Vrelina pitte oituje se na svim podruj ima: u njihovoj napra-
sitosti ("usijana glava"), toplim akama i stopalima te u arenju oiju,
koe, eluca ili crijeva - koje je mogue u sluaju neravnotee pitte.
- 49 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Budui da su same vrue, pitte ne vole due izlaganje suncu. Vruina
ih vrlo brzo iscrpi i tada ne obavljaju tee fizike poslove. Nj i hove oi
ne podnose bljetavu svjetlost.
Pitte su skl one gnjevu kao svojoj karakteristinoj negativnoj
emociji koju stres lako izaziva. Mogu biti razdraljive i nestrpljive,
zahtjevne i perfekcionisti, osobito ako nisu uravnoteene. Iako su
ambiciozne i sposobne voe, pitte mogu bili otresite i grube u
ophoenj u ime odbijaju druge.
Pitte govore j as no i artikulirano; mnoge su dobri govornici.
Nj ihova su uvjerenja snana i sklone su raspravljanju. Zajedljivost i
sklonost kritiziranju otkrivaju neravnoteu pitte, ali kao i predstavnici
drugih doa, pitta tipovi imaju dva lica: u ravnotei su ljubazni, veseli,
samopouzdani i hrabri. Uivaju u izazovima i odvano se suoavaju s
njima, ali sa srednj om razinom energije.
Izdrljivost pitte je umjerena, a ak i njihova iznimno j aka pro-
bava, temelj njihove energije, moe biti zlorabljena. Posrijedi su
ljubazni ljudi koji su u srednjoj dobi skloni rei: "Nekad sam mogao
jesti sve, ali sada to vie ne mogu".
Pitta doa upravlja metabol i zmom svih tjelesnih tipova. Ajur-
vedska "probavna vatra" osobito je j aka u pitta tipova. Zbog toga
imaju j ak apetit i esto osjeaju j aku e.
U odnosu na druga dva tipa, pitte su najmanje sposobni pre-
skoiti obrok ili ak j esti kasno - to u njima budi prodrljivost i/ili
razdraljivost. Viak pitte povezuje se sa garavicom, sklonou e-
luanim ulkusima, osjeaju arenja u crijevima i hemoroi di ma. Uko-
liko se ne uravnotei, poremeena pitta e znatno oslabjeti probavu.
Kono tkivo pitte sklono j e iritacijama koje se oituju kao
osipi, upale i akne. Bj eloonice pitte prilino su osjetljive i lako
pocrvene (s neravnoteom pitte povezuje se i slabovidnost)
Pitte spavaju vrsto, ali se u noi mogu probuditi zbog vruine.
Spavaju umj ereno dugo i najblie su "normal i " od osam sati sna.
Neravnotea pitte dovodi do nesanice, osobi to ako j e osoba
zaokuplj ena posl om koji je za mnoge pripadnike toga tipa prevaan.
Pitta tipovi trebali bi openi to paziti na umjerenost i ist nain
ivota. Pitta doa regulira unos iste hrane, vode i zraka u svaku
stanicu tijela. Toksini svih vrsta brzo se oituju kao neravnotea pitte.
Budui da su pripadnici toga tipa osobito osjetljivi na toksine,
loe reagiraju na neistu hranu, oneieni zrak i vodu, alkohol i ciga-
rete te osobi to na toksine emocij e: netrpeljivost, mrnju, nesno-
- 5 0 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ljivost i ljubomoru. Instinkt prema umjerenosti i istoi, znaaj kama
presudno vanim za zdravlje, proizlazi iz pitta doe.
Znaajke kapha tipa:
vrsta, snana grada; velika tjelesna snaga i izdrljivost;
uj ednaena energija; polagana i spretna na djelu;
smirenost, oputena osobnost; teko se razljuti;
hladna, glatka, debela, blijeda i esto masna koa;
pol ako usvaja nove informacije, ali dobro pamti ;
dubok, dug san;
sklonost pretilosti;
spora probava, blaga glad;
osjeajnost, snoljivost, sklonost opratanju;
sklonost posesivnosti, samozadovolj stvo.
Osnovna znaajka kapha tipa j est "oputenost". Kapha doa,
strukturalno naelo tijela, daje stabilnost i postoj anost; osigurava
zalihe tjelesne snage i izdrljivosti ugraene u vrstu, teku grau
tipinih predstavnika kapha tipa. Kaphe se u ajurvedi smatraju sret-
ni ma j er u pravilu uivaju dobro zdravlje; tovie, njihove osobnosti
izraavaju vedar, veseo i spokojan svjetonazor. Za kaphu je tipino:
dugo promiljati prije donoenj a odluke;
pol agano se buditi, dugo leati u krevetu te po ustajanju osjeati
potrebu za kavom;
biti sretan postoj eim stanjem i odravati ga smirivanjem drugih;
potovati tue osjeaje i iskreno suosjeati;
u j el u traiti emoci onal nu utjehu;
skladni pokreti, vlane oi i hod nalik klizanju, ak i
u sluaju pretilosti.
Sa stajalita tjelesne grade kapha daje snagu i prirodnu otpor-
nost na bolesti. Osim s t oj e vrsto graen, kapha tip j e u pravilu naj-
deblji sa irokim kukovi ma i/ili rameni ma. Prisutna je snana sklonost
debljanju - kapha se ve od samog pogleda na hranu moe udebljati
nekoliko kilograma. Budui da se teko rjeavaju suvinih kilograma,
neuravnoteeni kaphe esto postanu pretili. Meuti m, i ljudi umjerene
grade mogu biti kapha tipovi, a u dvodonih tipova, kao s t oj e vata-
- 5 1 -
SAVRENO ZDRAVLIE
kapha, mogua je ak i mravost. Znaaj ka koja pouzdano otkriva
kapha tip j est hladna, glatka, debela, blijeda i esto masna koa. Vrlo
su tipine i velike, blage, golublje oi ("kao da su ispunjene mlije-
kom", pie u starim spisima). Sve znaajke lica ili tijela, koje
podsjeaju na smirenost i stabilnost, upuuju na temeljnu dominaciju
kaphe. Izrazito kapha znaajka u ena je puno, oblo tijelo ili raskone
obline renesansne ljepote.
Kapha doa je polagana. Ljudi koji polako j edu, najee imaju
sporu probavu i u pravilu su kapha tipovi (kao i ljudi koji sporo go-
vore, osobito ako govore promilj eno). Budui da su mirni i
suzdrani, kapha tipovi se teko razljute i ele odravati mir u svojem
Okruju. Na svijet su skloni reagirati putem okusa i mirisa - hrani
pridaju veliku vanost; openi to gledano, oslanjaju se na tjelesne
osjeaje j er su u biti puteni.
Kaphe raspolau uj ednaenom energijom. Izdrljivou, kao i
spremnou na fiziki rad, nadmauj u druge tipove. Fiziki ih umor
malokad iscrpi. Kaphe pohranjuju i uvaju gotovo sve: novac,
imovinu, energiju, rijei, hranu i masnou. Masnoa se najee po-
hranjuje u niim dijelovima tijela, na bedrima i stranjici.
Budui da ova doa upravlja vlanim tkivima u tijelu, nerav-
notea kaphe esto se oituje na sluznicama. Kaphe se ale na
zaepljenost sinusa, bronhitis, alergije, astmu i bol u zglobovima
(iako je artritis u pravilu vezan uz poremeaj vate). Navedeni se
simptomi pogoravaju potkraj zime i u proljee.
Kaphe su po prirodi osjeajni, strpljivi i skloni opratanju; maj-
inski odnos prema drugima izraava kaphu. Kaphe se u krizi ne
slamaju lako pa slue kao osl onac drugima. Meutim, skloni su samo-
zadovoljstvu pa e ak i najuravnoteeniji kapha tip odugovlaiti ako
osjea da je pod pritiskom. Tipine negativne emocije za kaphu su
pohlepa ili pretjerana vezanost. Svi koji ne mogu podnijeti bacanje
starih stvari, izraavaju viak kaphe. Neuravnoteeni kapha tip postaje
tvrdoglav, neaktivan, bezvoljan i lijen.
Jednako kao i vata, kapha je hladna doa, ali se od vate razli-
kuje u tome to nije suha. Budui da im je cirkulacija u pravilu dobra,
kaphe se ne ale na hladne ake i stopala. Ne vole hladno i vlano
vrijeme na koje mental no reagiraju usporavanj em ili pravom depresi-
jom.
Kaphe spavaju dugo i duboko. Tipine kaphe esto spavaju vie
od osam sati; uobiajeni poremeaj spavanja za njih nije nesanica, ve
- 5 2 -
SAVRENO ZDRAVLJE
pretjerano spavanje. Ujutro im j e potrebno mnogo vremena da se pok-
renu, ali su puni energije do kasno u no.
Meu trima doama kaphe najsporije ue, ali to nadoknauj u
dobrim pamenj em pa s vremenom solidno ovladaju svojim po-
druj em. Nove informacije usvajaju polako, a uenju pristupaju sus-
tavno. U sluaju neravnotee postaju utueni i tupi.
Kapha tipovi trebali bi openi to paziti na napredak. Svaka stag-
nacija stabilnost kaphe pretvara u tromost - kapha tipovi trebali bi
paziti na to da ne ive u prolosti, da se pretj erano ne veu za ljude i
imovinu te da se ne opiru promj eni.
Iako mnogi m kaphama nije prirodna, dovoljna koliina poticaja
otkriva njihovu ivotnost; suprotno djeluju teka i hladna hrana,
manjak tjelesne aktivnosti, prejedanje i rutinski posao. Kapha doa
daje nam osjeaj unutarnje sigurnosti i postoj anosti, presudno vaan
za zdravlje.
RAZUMIJEVANJE DVODONOG TIPA
Svaki ovjek roenjem dobije poneto od svake doe. "i ste"
vate, pitte ili kaphe izraavaju velik, ekstreman udio j edne doe. No,
to ne vrijedi za veinu ljudi. Veina ljudi su dvodoni tipovi u koj ima
j edna doa prevladava, ali nije ekstremna.
Manjinski j ednodoni tipovi na odreen su nain sretni j er
moraju paziti na samo j edan domi nantan imbenik u svojim ivotima.
Meutim, t aj e prednost zanemariva. Svatko mora uravnoteiti sve tri
doe. Iako je pri rodno da ete najvie pozornosti posvetiti svojemu
tjelesnom tipu, kori sno je poznavati sve tri doe. Tjelesni tip najbolje
je shvatiti kao oitovanje sve tri doe u koj emu j edna ili dvije doe
primaju najvie pozornosti.
Ukratko, pouzdani znakovi tri ista tjelesna tipa su:
Vata: mravo tijelo, brz i promjenjiv um, ivahnost. Drugi ih
smatraju nepredvidlj ivima. Pod pritiskom se uzbude i uznemire.
Pitta: srednja graa, metodian i odluan um, silovitost. Drugi
ih smatraju napornima. Pod pritiskom se razljute i postanu osorni.
Kapha: teka graa, smiren i stabilan um, oputenost. Drugi ih
smatraju nehaj nima. Pod pritiskom uzmiu i utihnu.
Povezivanj em navedenih znaajki stei ete prilino dobar uvid
- 53-
SAVRENO ZDRAVLJE
U dvodoni lip osobe. Primjerice, vala-kapha moe biti sklona lako se
uzbuditi, ali i zadrati smirenost st oj e na izgled nespojiva, ali prilino
oita kombinacij a na tim ljudima. Domi nantna doa odreuj e pri-
marne, tjelesne i mental ne, reakcije na svijet. Druga doa svoj utjecaj
iskazuje na razliite naine, ali se s prvom doom u pravilu ne mijea
kao to se mijeaju boje. Ako je vata, koja daje mravu grau, u kom-
binaciji s kaphom, koja daje teku grau, spoj u pravilu nije srednja
grada (koja je izrazito pitta). Vata-kapha tip zapravo iskazuje j ednu ili
drugu znaajku. No, unato tome, osoba u odreeni m trenuci ma oito
prelazi iz j edne doe u drugu (pitta-vata tip pod sti'esom moe biti
sklon i strahu i gnjevu, i stodobno ili naizmj ence).
U ajurvedskoj smo praksi o dvodoni m tipovima doli do
sljedeih saznanja koja vam mogu pomoi stei jasniji uvid u kombi-
nacije triju doa.
VATA-PITTA
Ovi su ljudi u pravilu mrave grade poput istih vata tipova.
Kao i vata tipovi, vata-pitta tipovi se brzo kreu, prijateljski su nas-
trojeni i priljivi, ali su poduzetniji i intelekt im je prodorniji (pitta
znaajke). Manja je vjerojatnost da e, poput vata, ii u krajnosti -
nisu toliko napeti ili tjelesno slabi i/ili neredoviti. Posvemanj a stabil-
nost njihove grae proizlazi iz utjecaja pitte. U pravilu imaju i j au
probavu od vata tipova te lake podnose hl adnou budui da pitta
poboljava cirkulaciju. isti vata tipovi, iznimno osjetljivi na okruje,
esto postaju rtve svoje preosjetljivosti na buku, hladan propuh i
tjelesnu nelagodu, no kod vata-pitta tipova ta znaajka nije toliko
izraena.
PITTA-VATA
Predstavnici ovoga tjelesnog tipa najee su srednje grade;
j ai su i miiaviji od vata-pitta koji su blie ilavoj, kotanoj gradi
vata. Pitta-vate se brzo kreu, izdrljivi su i esto prodorni . Na njima
je oita intenzivnost pitte. Prisutna je i lakoa vate, ali u manj em ud-
j elu.
U usporedbi s vata-pittom ili vatom, probava im je j aa, a
izluivanje stolice redovitije. Spremno prihvaaju izazove, a s
tekoama se suoavaju energino i esto agresivno.
Vata-pitta i pitta-vata tipovi mogu biti skloni i strahu i gnjevu,
negativnim emoci j ama tih dviju doa. Ako su neuravnoteeni i pod
- 54-
SAVRENO ZDRAVLJE
stresom, ta ih kombinacij a ini napetima, opsj ednutima i nesigurnima.
Ako ijedan ajurvedski tip iskazuje ponaanj e tipa A koje kardiolozi
istiu kao vrlo tetno, tada je to neuravnoteeni pitta-vata tip za kojim
odmah slijedi vata-pitta.
PITTA-KAPHA
Kapha j e toliko j ak strukturalni el ement da dvodoni m tipovima
daje krupnu, teku gradu ak i ako nije domi nantan. Pitta-kaphe se u
pravilu prepoznaju po pitta intenzivnosti u ophoenj u i po vrstom
kapha tijelu. Miiaviji su od pitta-vata i mogu ak biti zdepasti. Nji-
hove osobnosti mogu iskazivati stabilnost kaphe, ali je pitta silina, u
kombinaciji sa sklonou prema gnjevu i cinizmu, u pravilu oitija od
spokojstva kaphe. Ovo j e tijelo osobito pogodno za port j er izdr-
ljivosti kaphe pridruuje pittinu energiju i poriv. Pripadniku ovoga
tipa teko je propustiti obrok. Kombinacij a snane pitta probave i
kapha otpornosti u pravilu daje odl i no tjelesno zdravlje.
KAPHA-PTJTA
Strukturalna vrstoa kaphe u ovom tipu j o vie dolazi do
izraaja. Kapha-pitte u pravilu imaju snanu muskulaturu, ali i vei
udio masnoga tkiva nego pitta-kaphe ili pitte. Zbog toga je zaobljenost
lica i tijela neto izraenija. Kreu se sporije i oputeniji su nego
pitta-kaphe; dodatna kapha daje im vie izdrljivosti i uj ednaene
energije. Osjeaju se dobro ako su redoviti u tjelesnim aktivnostima
koje suzbijaju kaphinu sklonost tromosti i bezvoljnosti, ali su, u od-
nosu na pitta-kaphe, manje motivirani za aktivnosti.
VATA-KAPHA
Ovom je tipu esto teko identificirati se u pisanom upitniku
zbog toga to vata i kapha predstavljaju suprotnosti (da i ne spomi-
njemo vatinu sklonost neodl unosti). Znaaj ka koja ih odaje najee
je neobina kombinacija mrave vata grae i kaphine oputenosti te
nehajnosti, znaajke koje iste vate ne posjeduju. Gl edano na drugi
nain, posrijedi su kapha osobnosti kod kojih je tjelesna krupnost na
odreen nain izostala. tovie, budui da tijelom domi ni ra vatina
neredovitost, predstavnici ove kombinacij e mogu ak biti prilino
sitni.
Za razliku od vata, koje su neprestano u pokretu, vata-kaphe
odraavaju unutarnju stabilnost; u pravilu su smireni, ali pod stresom
- 55-
SAVRENO ZDRAVLIE
mogu iskazati vatinu uznemirenost. Ovaj je tip najee brz i uin-
kovit po pitanju djelovanja, ali i svjestan kaphine sklonosti odugov-
laenju. Mogua je i elja za pohranjivanjem te uvanj em. Budui da
su obje doe hl adne, predstavnici ove kombinacij e u pravilu izrazito
ne vole hl adno vrijeme. Iz njihovih hladnih doa moe proizlaziti i
neuredna ili spora probava.
KAP HA-VATA
Ovaj je tip slian vata-kaphi, ali je esto vre grade i sporiji u
kretanju. Kapha ga ini smi reni ma i vjerojatno oputenijim od vata-
kaphe, bez izraene znaaj ke vatinog entuzij azma. Osim toga, skloniji
su portovima i izdrljiviji su. Kao i u sluaju vata-kapha, mogli bi se
aliti na neurednost probave te ne podnositi hladnou.
RAZUMIJEVANJE TRODONOG TIPA
Za trodoni se tip katkad kae da od samoga poetka ima naj-
vee izglede za odravanj e ravnotee j er je omjer vate, pitte i kaphe
gotovo uj ednaen. Ne postoji j edan snaan konj koji vue cijelu za-
pregu. Prava sama doa prakriti (tjelesni tip uravnoteenih doa) naj-
ee cijeloga ivota uiva dobro zdravlje, odlian imunitet i
dugovj enost. S druge strane, smatra se da je trodoni tip u sluaju
neravnotee u nepovol j nom poloaju j er se mora usredotoiti na urav-
noteenj e sve tri doe (nema konja predvodnika koji e zaustavili
odbjeglu zapregu).
Doe se rado izmjenjuju, a budui da mogu ui u tisue razlii-
tih odnosa, j ednak omjer na roenju vrlo je mal o vjerojatan - kao da
tri novia baena na tlo padnu u savreno ravnu crtu. Stoga biste ipak
mogli biti dvodoni tip. Nij e vano pripadati odreenoj kategoriji, ve
uiti o sebi, a to je mogue ak i ako se va tjelesni tip isprva doima
nej asnim, s t oj e esto kod trodonog tipa.
- 56-
3
T R I D O E - T V O R C I
S T V A R NO S T I
Kad vas ajurvedski lijenik pogleda, posvuda na vama opaa
znakove triju doa iako ne moe doslovee vidjeti same doe. Doe su
nevidljive. Upravljaju tjelesnim procesima u vaem tijelu iako same
nisu osobito tjelesne. Nazvali smo ih prilino apstraktnim izrazom -
"metabol i ki m nael i ma". No, doe su ipak dovolj no konkretne da bi
ih se pokretalo, poj aavalo i ublaavalo; mogu "zaglaviti" u tkivima
ili zalutati u dijelove tijela kojima ne pripadaju - pa su stoga na
granici tjelesnosti. Budui da se nalaze u j azu izmeu duha i tijela, ne
moemo ih usporediti ni sa i me u naem zapadnj akom znanstvenom
okviru. Vata, pitta i kapha postaju j as no oite tek kad samoga sebe
ponete promatrali s ajurvedskog stajalita.
KAKO "VIDJETI" DOE
Zamisl ite da gledate televizijsku sliku u boj ama. Zaslon se
doi ma prepun ljudi, drvea, ivotinja, neba i oblaka, ali kad mal o
bolje pogledate, opaate da vidite samo tri vrste tokica ili fosfora -
crvene, zelene i plave - koje se neprestano premjetaju i stvaraju nove
- 57-
SAVRENO ZDRAVLJE
slike. Ovisno o tome s koje udaljenosti gledate, vidite slike ili tokice.
Oba su gledita valjana, ali su tri tokice temeljnije. Kad se slika
pokvari, potrebno je podesiti tokice. Vata, pitta i kapha su tri vrste
"tokica" koje ajurvedski lijenik vidi u vama. Vaa j etra, bubrezi,
kucanje srca i razina inzulina zapravo su obrasci nainjeni od prom-
j enj ive meuigre triju doa. Kao i podeavanj e televizijske slike us-
klaivanje tijela se svodi na podeavanj e doa u njihovom neprestano
promjenjivom odnosu.
Va pristup bilo kojem problemu znatno ovisi o tome kako ga
vidite. Svoju kompulzivnu zabrinutost trenutno moda ne vidite u
kontekstu neuravnoteene vate ili svoju nekontroliranu naprasitost
moda ne vidite u kontekstu vika pitte. Ali, uz blagi zaokret pozor-
nosti te biste probl eme mogli sagledati u kontekstu doa i potom ih
mnogo lake rijeiti uravnoteenj em vate ili pitte. ak i neto toliko
tjelesno kao s t oj e debljanje, ovisi o nevidljivom, sveprisutnom utje-
caju doa.
Kad poj edete veliku zdjelicu okol adnog sladoleda, mogli biste
pomisliti da ete se udebljati zbog sadraja masnoe u sladoledu. To
je tono u strogo dosl ovnom smislu, ali dublji razlog lei u vaim
doama. Doe, prije svega, odreuju vau glad. Odreuj u hoe li vas
sladoled privlaiti vie od mrkve ili celera. Osim toga, u velikoj mjeri
odreuju i hoe li se te kalorije pretvoriti u masno tkivo. Vata tipovi
vie kalorija pretvaraju u energiju pa e se od sladoleda manje
udebljati nego kapha tipovi koji u tjelesnu masnou pretvaraju vei
broj kalorija.
Bez utjecaja doa sladoled ne bi ak ni stigao do vaih usana, a
kamoli do vaih stanica. Stoga kalorije u okol adnom sladoledu imaju
samo dj elominu ulogu u onome to se dogaa s tom hranom. Istinski
upravitelj vae prehrane jest vaa unutarnja inteligencija koja djeluje
izvan dosega vida, na razini dubljoj od kalorija. Isto vrijedi i za svaki
drugi aspekt vaega ivota. Rak plua ne prouzrokuju cigarete, ve
ljudi koji ih pue motivirani navikama (ili ovisnostima) koje su s vre-
menom ugraene u njihove doe. Za nikotinom ne udite vi, ve za
njime, u vrlo stvarnom smislu, udi vaa vata u ulozi nadzornika
ivanog sustava. Meuti m, kad odluite prestati puiti, tu odluku
donosite vi koristei slobodu izbora koja nadilazi vae doe.
Ajurvedski su lijenici obueni usredotoiti se na doe kako bi
"vidjeli" neravnotee u najranijem moguem stadiju. Jedan od kla-
sinih naina procj ene stanja neijih doa j est pulsna dijagnoza. Li-
ft* o
- 5 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
j eni ci koji tu tehniku prouavaju i primjenjuju godinama, esto su
sposobni opaziti poremeaj e koji neupuenom promatrau nisu oiti.
Jedan vaidja (ajurvedski lijenik) u naem Chopra centru
nedavno j e procjenjivao ovjeka koji j e doao na procj enu zdravstve-
nog stanja. U razgovoru j e pori cao probl eme po bilo koj em aspektu
svojega zdravlja. Spavao je vrsto, probava mu je bila snana, a
izluivanje otpadnih tvari uredno. Izuzev uobiajenih stresova di-
nami nog ivota, smatrao se posve zdravim.
U sklopu sveobuhvatnog pregleda ajurvedski je lijenik oitao
pacijentov puis. Nakon s t oj e nekoliko sekundi drao prste na njegovu
zapeu, lijenik j e upitao: "Kol i ko dugo imate afte?" ovjek se
gotovo onesvij estio od iznenaenja te uskliknuo: "Zaboravio sam
spomenuti da i mam probl ema s aftama. To j e j edini zdravstveni
probl em kojega se ni sam uspio rijeiti." Vaidja j e potom opisao stanje
njegovih doa te obj asnio da je neravnotea pitte, koju je iitao iz
pulsa, vrlo vjerojatno razlog zbog kojega e mu se afte neprestano
vraati ako ne promijeni prehranu. Savjetovao mu je smanjiti unos
kisele i fermentirane hrane ukljuujui j ogurt i alkohol. Jogurt nije
dobra hrana za pitta tipove j er uznemiruj e tu dou, kao i sva kisela ili
fermentirana hrana. Takve prehrambene pogjjfeke, u kombinaciji s
konzumaci j om alkohola te drugi m utjecajima Roji uznemiruju pittu,
bile su uzrok povremene neravnotee u njegovom tijelu. Prema
zapadnj akim mjerilima bio j e zdrav ako se izuzmu povremene afte.
Po ajurvedskim mjerilima odravao je neravnoteu koja se prije ili
kasnije morala oitovati.
Smanjivanje unosa kisele hrane, kao to su j ogurt, zreo sir, ocat
i rajice, mogl o j e pomoi ublaivanju neravnotee koja j e dovodila
do stvaranja afti. Promatranj e samoga sebe u kontekstu doa omoguit
e vam brzu i tonu procjenu vlastitoga zdravstvenog stanja.
Osi m to su prisutne u svakoj stanici, tri doe nalaze se i na
vanijim mjestima u tijelu. Svaka doa ima svoje pri marno mjesto,
poznato kao sjedite, koje slui kao arina toka lijeenja.
Ako doa izlazi iz stanja ravnotee, prvi e se si mptom esto
pojaviti u njezinu sjeditu. Plinovi, grevi ili zatvor tipini su simp-
tomi uznemirene vate; neugodna toplina ili bol u gornj em dijelu
trbuha esto upuuju na uznemi renost pitte, dok nakupljena sluz u
bronhima, kaalj ili prehlada upuuju na uznemirenost kaphe.
To ne znai da se prvi simptomi neravnotee uvijek pojavljuju
na tim mjestima. Neravnotea vate moe se oitovati kao bol u do-
- 5 9 -
SAVRENO ZDRAVLJE
njem dijelu lea ili kao menstrualni grevi (opaate da ti simptomi
takoer privlae pozornost na donji di o trupa, u podruj e crijeva).
Budui da su sve doe prisutne u svim dijelovima tijela, neravnotea
vate moe migrirati i oitovati se kao glavobolja, gr miia, astma ili
kao bilo koji od desetaka drugih simptoma.
Promatranj e bolesti kao probl ema neravnotee doa prevenciju
ini mnogo preciznij om budui da poznaj ete j ake i slabe toke svo-
j ega tjelesnog tipa.
Svaka doa ima svoje glavno mjesto ili sjedite.
Te su toke u pravilu trajne ili barem dugotraj ne. Rijetki su
vate koji nikada u ivotu nisu patili od nesanice, a kapha tipovi ve
zarana shvate da kalorije vrlo lako pretvaraju u tjelesnu masnou. No,
- 6o-
SAVRENO ZDRAVLJE
najvanije je znati da se sve bolesti mogu sprijeiti, ali ne pomni m
poj edinanim podeavanj em vate, pitte i kaphe, ve uravnoteenj em
cijeloga sustava ravnaj ui se prema doama.
RAVNOTEA JE DI NAMI NA - 25 GUNA ' .
Budui da su tijesno povezane, tri doe kreu se zajedno; ak i
kad mislite da radite samo na j ednoj , i druge odgovaraju na va utje-
caj. Ako pojedete tanjur ljutog ilija, vrua doa pitta se pojaa, dok
hl adne doe vata i kapha oslabe.
aa hl adne vode oslabi pittu, ali pojaa vatu i kaphu. Vatu i
kaphu mogue j e ublaiti konzumi ranj em mal e koliine sjemenki
komoraa koje ponovno pojaaju pittu i tako dalje. Doe su beskrajno
povezane u mij enama tipinim za iva bia.
Vata je istaknuta velikim tiskanim slovima (vidjeti dolje) j er se
prva mijenja te za sobom povlai druge dvije doe. To znai da urav-
noteenje doa nije nalik poravnavanj u plitica vage pravde sve dok se
ne dosegne j ednakost.
Kao to sam ve spomenuo, vie j e nalik podeavanj u promj ene
slika na televizoru. Drugim rijeima, doe su uravnoteene kad su u
dinaminoj ravnotei. Promjeni i trajnosti potrebno je dopustiti
meudj elovanj e. Da bi vam pomogl a postii to stanje, ajurveda
opisuje odreene trajne znaaj ke oite posvuda u prirodi. Razli-
- 6 i -
SAVRENO ZDRAVLJE
kujemo dvadeset i pet temeljnih znaajki ili guna:
VATA PITTA KAPHA
suho vrue teko
pokretno otro hl adno
hladno lagano masno
lagano vlano slatko
promj enj ivo blago masno uj ednaeno
suptilno tekue pol agano
grubo kiseo miris mekano
brzo ljepljivo
(Predvodi druge doe.) tupo
glatko
Navedene su gune prisutne posvuda u prirodi bez obzira na to
promatramo li ljudsko tijelo ili svijet openito. Sree je brzo i pokretno
- sadri vatu. Probava i metabolizam stvaraju toplinu - stoga oituju
pittu. Sluznice su ljepljive i mekane - stoga oituju kaphu.
DOE I NJ I HOVE ZNAAJKE
Iz dvadeset i pet znaajki ili guna izviru sve znaajke koje
povezuj emo sa svakim poj edinim tjelesnim tipom. U nastavku su
navedene neke od najistaknutijih znaajki vate, pitte i kaphe te neko-
liko tipinih znaajki koje iz njih proizlaze.
VATA
Vata doa j e izrazito:
Hl adna, oituje se u hladnim akama i stopal ima te nesklonosti
hl adnom vremenu.
Pokretna, uvjetuje dobru ili lou cirkulaciju ovisno o tome ko-
liko je ta doa uravnoteena; hipertenzija se povezuje sa vikom vate
kao i nepravilni srani ritmovi, miini spazmi i bol u leima. Ne-
miran, s t r e ov i t pogled znak j e neravnotee vate.
Brza, oituje se u mnogi m srodnim znaaj kama: sposobnost
- 6 2 -
SAVRENO ZDRAVLJE
brzog usvajanja novih informacija koje se i brzo zaboravljaju; slabo
dugorono pamenj e; aktivna mata, ali zastraujui snovi; neumorna
aktivnost; impulzivno djelovanje; udljivost; brze, nepovezane misli i
brz govor.
Suha, oituje se u suhoj koi, kosa moe biti suha ili bez sjaja,
mutne oi, oskudno ili umj ereno znojenje. Koa moe biti sklona
ljutenju ili pucanju te podl ona psorijazi ili ekcemu.
Gruba, oituje se u hrapavoj koi i gruboj kosi.
PITTA
Pita doa j e izrazito:
Vrua, oituje se u toploj, rumenoj koi; svim oblicima upale
ili pretjerano aktivnom metabol izmu; osjeaju arenja u elucu, j etri,
crijevima i tako dalje. Pitte u pravilu vole hladnu hranu i napitke koji
ublauju njihovu vruinu.
Otra, oituje se u otroumnosti, ali i u otrom govoru; ista se
znaajka moe pretvoriti u suvinu kiselost u tijelu te dovesti do
pretjeranog luenja eluane kiseline.
Vlana, to se moe oitovati kao obi l no znojenje - vrui, znoj -
ni dlanovi tipini su za pittu. Budui da su vrui i vlani, pitta tipovi
ne podnose vlano ljetno vrijeme.
Kiseo miris, uzrok zadaha iz usta, kiselog mirisa tijela ili
neugodnog mirisa urina i izmeta u sluaju vika pitte.
KAPHA
Kapha doa j e izrazito:
Teka, svaki teak poremeaj upuuje na neravnoteu kaphe
bez obzira na to je li posrijedi pretilost, teka probava ili teka depre-
sija.
Sl atka, dovodi do debljanja ili dijabetesa ukoliko tijelo prima
previe slatkoga.
Ujednaena, to kapha tipove ini samodostatni ma. Tjelesni
procesi ne doseu krajnosti; kaphi na uj ednaena priroda vezana j e i uz
manju potrebu za vanj skom stimulacij om u usporedbi s pi ttom i va-
tom. Na njihova tijela ne utjeu promj ene koje bi predstavnike drugih
tjelesnih tipova izbacile iz ravnotee.
Mekana, to se oituje u raznim znaaj kama kao to su mekana
- 63 -
SAVRENO ZDRAVLIE
koa i kosa, obazrivost u ophoenj u, blag pogled i nezahtjevan pristup
situacijama.
Pol agana, to se oituje u tipino polaganim, uj ednaenim pok-
retima kapha ljudi, kao i u sporom govoru te opreznom promiljanju.
Suho, vrue i teko tri su korisne smjernice za prepoznavanj e
doa. Vata se pojaava kad god neto postane suho bez obzira na to je
li posrijedi suho vrijeme, suh j esenski vjetar ili suha hrana (kokice,
krekeri, suhe ljive). Ako vam se sinusi previe osue, vata j e po-
j aana i vjerojatno izlazi iz ravnotee.
Sve to je vrue pojaava pittu. Vru srpanjski dan, vrua
kupka i "vrue" emocij e poput gnjeva ili seksualne strasti dijele tu
znaajku. Ako u nekom dijelu tijela (u elucu, crijevima ili rektumu)
osjeate arenje ili vam se koa upali, pitta je u usponu. Pitta nije
suptilna ili prodorna kao vata, ve je agresivna i otra.
Sve to postane teko, pojaava kaphu. Poveanj e tjelesne
teine, osjeaj unutarnje teine ili teak, obl aan dan istaknut e
kapha dou. Ako spavate dublje no inae ili se po buenju ne osjeate
odmoreno ve mamurno, krivac j e vjerojatno viak kaphe. Od svih
doa kapha j e najstabilnija, najblia materij alnom.
Sa stajalita ajurvede tjelesni sustavi postoje radi uravnoteenja
tih dvadeset i pet guna. Svi moramo ivjeti u svijetu koji uravnoteuje
vrue i hl adno, teko i lagano, grubo i glatko. Nakon hladnih arktikih
fronti slijede tople zrane mase, nakon sua dol aze poplave, a plimu
zamjenjuje oseka. Igra prirode je igra navedenih znaajki. Ajurveda
tvrdi da smo mi uravnoteeni ekosustavi, savreno usklaeni s vanj-
skim ekosustavom - kreemo se kroz kontraste u kojima se osj eamo
lagano ili teko, vrue ili hladno, uj ednaeno ili neuj ednaeno, glatko
ili grubo.
Kad ponete razmatrati gune povezane s pojedinim doama.
opazit ete njihovu sloenu ravnoteu. ivot postaje zanimljiviji, ali
odravanje ravnotee postaje vei izazov. Priroda na taj nain
izotrava nau individualnost i fino ugaa naa osjetila. Primjerice,
pitta je vlana i vrua pa predstavnici pitte tee podnose sparno ljetno
vrijeme nego suhu vruinu. Pitta u pravilu bolje podnosi pustinjske
nego tropske uvjete. No, u svemu tome postoji dublje znaenj e. Pret-
- 64-
SAVRENO ZDRAVLJE
povijesni je ovjek prije vie od dvadeset tisua godina preao ko-
pneni most koji je tada povezi vao Aljasku i sjevernu Aziju te proao
kroz sva podruj a od Arktika do Ti erre del Fuego te stigao do
Antarktika. Isti genofond iznjedrio je Eski me (koji ive gotovo
iskljuivo od kitovog sala, tuljana i ribe), meksike Indijance (koji se
hrane kukuruzom i grahom) i amazonske Indijance (koji se hrane i-
votinjama i biljkama tropskih prauma). DNK svih tih ljudi gotovo je
identina; u njima djeluju iste stanice, organi, enzimi i hormoni. Ali,
svaki s ej e narod prilagodio drugaijem okruju: njihova j e unutarnja
ekologija stekla sposobnost prilagoavanj a na vanjsku ekologiju.
Zanimljiva je injenica da ni Eskimi, ni Indijanci sj evernog Meksika,
ni Indijanci iz doline Amazone ne obolijevaju od sranih bolesti.
Ta inj enica gotovo predstavlja udo prirodne prilagodbe j er ni
j edan od tih naroda nije razmiljao o svojoj prehrani : j eli su ono to
im je bilo na raspolaganj u i pouzdali su se da e njihova tijela
uspostaviti odgovaraj uu ravnoteu. Nutricionisti bi se sve donedavno
zgrozili na samu pomi sao prehrane utemelj ene na kitovom salu koje
sadri iznimno visoku koliinu kolestei'ola. Danas znamo da kitovo
salo sadri novootkrivene omega-3 masne kiseline za koje se smatra
da razrjeuju krv te sprjeavaju stvaranje opasnih ugruaka u koro-
narni m arterijama.
To navodno objanjava injenicu da stopa sranih udara u Es-
kima iznosi samo tri posto od stope sranih udara u kontinentalnim
Sjedinjenim Ameri ki m Dravama. Ali, je li to doista pravi razlog?
Drugi domorodaki narodi srodni Eski mi ma ne j edu omega-3 masne
kiseline, ali su ipak j ednako zatieni. Iako ive u razliitim pod-
nebljima, svaki je narod uspostavio zdravu, unutarnju i vanjsku rav-
noteu s pri rodom.
Moemo li i mi rei isto za sebe? Ni ta u suvremenom ivotu
ne govori da bi smo trebali podlei epidemiji srane bolesti koja po-
gaa Sjedinjene Ameri ke Drave i gotovo svaku drugu industrijalizi-
ranu zemlju. Ajurveda bi rekla da svoj unutarnji svijet j ednostavno
moramo prilagoditi vanjskom svijetu koji smo si stvorili.
Naj vanij e znaenj e dvadeset i pet guna j est u tome da ljudsku
prirodu proiruju izvan granica ljudskoga tijela. Kao skupina stanica
ljudsko bie prestaje na granici svoje koe; kao skupina guna stapa se
s prirodom kao njezin neodvojiv, dio. Primj erice, kapha doa je hladna
i vlana pa je vjerojatnost neravnotee kaphe mnogo vea za hladnih i
vlanih prosinakih dana. Ljudi za takvih dana mogu podlei depre-
- 65-
SAVRENO ZDRAVLJE
siji, to se doista dogaa. Postoji ak i specifian sindrom, razvikani
SAD (sezonski afektivni poremeaj ) poradi kojega neki ljudi zimi
padnu-* duboku depresiju.
Sa zapadnj akog stajalita uzrok sezonskog afektivnog pore-
meaja je manj ak suneve svjetlosti koja utjee na epitlzu to dovodi
do povienja razine melatonina. Meutim, nije otkriveno kako epillza
zna da je zi ma budui da se nalazi duboko u unutranjosti lubanje i
nema pristup svjetlosti. Sezonski afektivni poremeaj ajurveda ob-
janjava j ednostavni j i m nael om: poveanj e kaphe u vanjskom svijetu
dovodi do poveanja kaphe u unutarnjem svijetu. Odreeni ljudi - oni
podloni neravnotei kaphe - obolijevaju zbog poveanj a kaphe koje
vodi u depresiju. No, poveanj e kaphe utjee na sve ljude j er svi u
sebi i mamo kaphu.
U ajurvedi nema tajni - klizna ljestvica utjecaja djeluje u svima:
u zdravima i bol esnima. Izazov nije u sprjeavanju zi mske depresije,
ve u prilagodavanju promj enama godinjih doba. Priroda nas je
suoila s tim izazovom i pruila nam sposobnost njegova svladavanja.
Priroda nas svaki dan pita: "Je li tvoj ekosustav uravnoteen?", a vi
svaki dan morat e iznai odgovor. U konanici, zdravlje i bolest su
odgovor prirode na vau sposobnost odravanj a ravnotee s vanjskim
svijetom poradi neprestane promj ene guna. Ravnotea j e pitanje pri-
lagodavanja na promj ene; savrena ravnotea je savrena prilagodlji-
vost u stanju stalne promj ene.
PET ELEMENATA
Kako je ajurveda ustanovila da je vata suha, pitta vrua, a
kapha teka? Odgovor j e i zni mno zanimljiv j er otkriva sveobuhvatno i
duboko vienje prirode. Vata, pitta i kapha temeljna su tjelesna
naela. Kao takva su apstraktna iako se materij alno oituju kao krv,
kosti, sluznica eluca, kucanje srca i disanje.
Na prvi se pogled doi ma udnom zami sao da j e sve to
opaamo u prirodi (zvijezde, drvee, lavovi, rue) u osnovi apstrak-
tno. Pa ipak, otkako je Einstein izveo svoj glasoviti teorem E = mc" i
tako dokazao da i materija moe preuzeti oblik energije, apstraktnost
prirode postupno j e postala prihvaena. S druge strane, ustanovlj eno
je da najapstraktniji fizikalni oblici imaju materijalni oblik. Gravi-
tacija, zapadnj aka inaica gune "teko", trenutno se razmatra u kon-
tekstu materijalnih estica (gravitona) koje j e, barem u teoriji, mogue
premjetati i pohranjivati poput opeka.
- 66-
SAVRENO ZDRAVLJE
Na zapadu tvrdimo da se priroda temelji na dvije razine ap-
strakcije: materiji i energiji. U sklopu naega vienja energija je ap-
straktnija od materije, ali ipak moe protjecati s j ednoga mjesta na
drugo, pojaavati se i slabiti te biti pohranj ena (kao to je elektrina
energija pohranj ena u baterijama). Ajurvedsko vienje takoer
obuhvaa dvije razine apstrakcije usklaene s osjetilima, iako na
neto drugaiji nain. Jedna razina obuhvaa tri doe; druga obuhvaa
niz naela zvanih pet el emenata.
Tih pet elemenata obuhvaaju poneto materije i energije. Sli-
j edom od najsuptilnijeg do najgrubljeg, pet el emenata su:
- 67-
Navedeni elementi odgovaraju "stvarnoj " zemlji, zraku, vatri,
vodi i prostoru, ali su i apstraktni. Ako ajurvedskog mudraca upitate
to predstavlja tih pet el emenata, nee vam pokazati vjetar, goruu
cj epanicu ili potok. Pet el emenata su kod za oblike inteligencije koja
ini ljudski um i za svijet koji poi ma tim umom.
Sparivanj em pet el emenata dobi vamo tri doe:
Vat a se sastoji od zraka i prostora.
Pitta se sastoji od vatre i vode.
Kapha se sastoji od zemlje i vode.
Povezanost izmeu neravnotee vate i hladnog, vjetrovitog
vremena sada je j asnij a j er je vata "zrana" doa, a previe zraka u
obliku vjetra stvara previe vate. Mnogi predstavnici vata tipa ale se
na plinove u crij evima koji otkrivaju j o j edan oblik povezanosti vate
i zraka. Zrak je suptilan, prodoran i lagan, kao i vata.
Pitta osobi najee je vrue to otkriva njezinu vatru, a moe
SAVRENO ZDRAVLJE
biti i sklona znojenju io otkriva vodenosl (takoer vezanu uz pittu).
Vatra je agresivna, energi na i pokretna, kao i pitta.
Kapha osoba u pravilu je "prizemlj ena" i sklona nakupljanju
sluzi u bronhi ma, zaepljenju sinusa te drugim tegobama vezanim uz
sluznice i prouzroeni m vikom vode. Kombinacij a vode i zemlje je
troma. ljepljiva i polukruta, polutekua, kao i kapha doa.
Element prostora, koji se doima kao da mu nije mjesto medu
etiri elementa koje moete vidjeti i osjetiti, ima j edi nstvenu ulogu u
aj urvedskom sustavu j er doputa postojanje zvuka koj emu j e prostor
potreban za irenje. Prema ajurvedi zvuk je temelj svega postojeega,
ali ne ujan zvuk poput grmljavine, ve suptilnije vibracije koje od-
jekuju u naoj tihoj svijesti. Ajurveda takve zvukove koristi za iscje-
ljivanje tijela putem pokretanja njegovih "vibracija" na razliite
naine, to emo takoer podrobnij e razmotriti u ovoj knjizi.
Nakon nekog vremena koritenja toga novog koda ustanovit
ete daj e posve prirodan. Svih dvadeset i pet guna mogue je pojmiti
vidom, dodirom, okusom i drugim osjetilima. No, to se ne moe rei
za enzi me, hormone, neurotransmi tere i druge sastavnice zapadnj ake
medicine. Primjerice, koliko vam ljudi moe nabrojiti osnovna svoj-
stva inzulina? No, znaaj ke kaphe, doe koja najvie utjee na rav-
noteu inzulina, lako ete nauiti za sat vremena.
PODROBNI JE RAZMATRANJE - PODDOE
Radi potpunosti moram spomenuti da se svaka doa dijeli na
pet poddoa, to dijagnostiku i lijeenje ini preciznijim. Sve poddoe
imaju svoja sjedita u tijelu u kojima se, u sluaju neravnotee, po-
javljuju specifini poremeaj i. Primjerice, najvanija poddoa vate
naziva se prana vata, a smjetena je u gornj em dijelu prsnog koa i u
glavi. Prana vata regulira kretanje daha i ivanih impulsa pa stoga
ima snaan utjecaj na svaku tjelesnu funkciju.
Sve tri doe imaju poddoe sa sjeditem u srcu koje je vano
raskrije svih tjelesnih i emocional nih aktivnosti u tijelu. Takvo po-
drobno znanje za aj urvedskog je lijenika presudno vano, dok za
pacijenta nije obvezno. (Potpuni opis petnaest poddoa pronai ete
na sljedeim stranicama.)
Da bi smo ustanovili kako su sve te informacije o doama
povezane, razmotrit emo konkretan sluaj.
Ann Hol mes j e ve u ranim tinejderskim godi nama osjeala
menstrualnu bol koja je u odraslim godi nama bila sve j aa. Svakog je
- 6 8 -
SAVRENO ZDRAVLIE
mjeseca gotovo tjedan dana bila onesposoblj ena grevima, povraa-
njem i proljevom. Nekol iko dana prije mjesenice bila je napeta i
uzrujana u oekivanju tegoba; sljedei ju je tjedan potpuno iscrplji-
vao. Sve u svemu, svakog mjeseca gotovo dva tjedna nije bila spo-
sobna raditi.
Taj j e probl em pokuala rijeiti na raznorazne naine. Jedan j oj
je lijenik preporuio megadoze vitamina. "Mj esenice su jed-
nostavno prestale", prisjea se. "Bilo mi j e lake j er nisam trpjela bol,
ali sam ipak osjeala da to nije rjeenje. Kad sam o tome ponovno
razgovarala s lijenikom, smanjio mi j e dozu vitamina, ali se problem
vratio gotovo j ednako teak kao i prije."
Ann je u sljedee dvije godine posjetila j o nekoliko specija-
lista. Jedan j oj j e ginekolog prepi sao visoku dozu Motrina, ne-
narkoti kog sredstva protiv bolova, koji je donekl e ublaio njezine
si mptome. Drugi su se lijenici sloili da bi trebala nastaviti uzimati
lijek ili se podvrgnuti kirurkom zahvatu.
"Bol se proirila po cijelom trbuhu i donj em dijelu leda. Vie
nisam bila sposobna podii teke predmete ili hodati due vrijeme, ali
nipoto nisam eljela pristati na rjeenje koje bi obuhvaal o histerek-
tomij u." Budui da su dotadanj e epi zode iziskivale hospitalizaciju,
Ann je zakljuila da bi se trebala pomiriti sa svojim stanjem te biti
zahvalna za to to nije potpuno onesposoblj ena. Meutim, nakon to
nekoliko godina nije doivjela olakanje, dovolj no se obeshrabrila da
bi pomislila kako j e kirurki zahvat neizbjean, l aa se posavjetovala
s lijenikom upueni m u ajurvedu. Nj egovo ju je vienje zapanjilo.
"Kad sam mu dala svoju anamnezu, uope se nije zbunio. Moju
je bol opi sao u kontekstu onoga stoje nazvao moj im doama. Doznala
sam da vata doa domi ni ra moj im tjelesnim tipom te da ozbiljna
neravnotea vate dovodi do menstrualnih tegoba. Bol se openi to
povezuje s neravnoteom vate. Specifina poddoa vate zvana apana
vata smjetena je u donjem dijelu leda i trbuhu, a dovodi do miine
slabosti i boli u tom podruju. Sve u svemu, moji su simptomi za
njega inili j asnu sliku."
Ann je osjetila olakanje kad je ula da njezina bolest ima j asan
uzrok. Izostanak te spoznaje znatno je pri donosi o njezinoj zbunjenosti
i osjeaju krivnje. Ajurvedski j oj je lijenik predloio odvikavanje od
lijekova putem uravnoteenja vate. To j e podrazumij evalo promjenu
prehrane, svakidanju masau uljem s osobitim naglaskom na trbuh,
tople kupke, ispijanje vrueg mlijeka u veernjim satima i doslj edno
- 69-
SAVRENO ZDRAVLJE
odravanj e redovite rutine. (Vata doa brzo reagira na sve te mjere,
to u podrobnij e objasniti u sljedeim poglavljima.)
Osim toga, lijenik je Anu prepisao ljekovitu travu koja po-
mae umiriti vatu te j oj preporuio da povremeno dolazi u centar na
tjelesno proienj e, postupak zvan panchakarma. Svrha pancha-
karme je uklanjanje toksinih ostataka prijanjih neravnotea iz tijela,
a taj je postupak neizostavan za sve koji su dosegli stadij oitovane
bolesti. Izuzev toga postupka, Ann je sve ostalo mogla obavljali kod
kue, uz neznatne trokove.
Lijeenje je dal o odline rezultate koji su s vremenom bili j o
bolji. "Kad sam zapoel a s aj urvedom, dnevno sam uzimala dvadeset
tableta Motri na od 400 miligrama. Za nekol i ko mjeseci tu sam ko-
liinu svela na pet tableta. Pridravala sam se prepi sanog programa i
dva puta godinje odlazila na panchakarmu. Danas, tri godi ne poslije,
moje mjesenice vie ne traju sedam, ve etiri dana. Bol i nelagoda
smanjile su se do te mjere da ve deset mjeseci nisam uzela nikakav
lijek.
Vratilo mi se samopouzdanj e s t oj e za mene velika preobrazba.
Ponovno se osj eam kao normal na, sretna ena, a ne kao muenica
koja se svaki mjesec pita hoe li preivjeti."
PODDOE - PRECIZNIJE SMJERNI CE
Da bi to preciznije odredio uzrok bolesti, ajurvedski lijenik
ne promatra samo tri doe, ve i njihove poddoe. Njih je petnaest i
pokrivaju sve dijelove tijela. Sljedee informacije su smj ernice koje
bi vam trebale pruiti uvid u djelovanje doa u svakidanj em ivotu.
VATA
Vata j e povezana sa ivanim sustavom pa j e stoga raspros-
tranjena po cij elom tijelu, ali svaka od pet vatinih poddoa ima svoje
sjedite i funkciju. Ajurveda ih tradicionalno naziva i "vj etrovima"
tijela, a mi ih nazi vamo impulsima koji putuju ivcima, miiima,
krvnim il ama i gdje god je u tijelu prisutno kretanje.
Prana vata: smj etena je u mozgu, glavi i u prsnom kou
Prana vata odgovorna je za poimanj e i kretanje svih vrsta. Kao i
mozak u koj emu je smjetena, prana vata vam omoguuj e vidjeti, uti,
dodirnuti te osjeati miris i okus (ali ponajprije uti i dodi rnuti ); po-
- 7 0 -
SAVRENO ZDRAVLJE
tie sposobnost razmiljanja, zakljuivanja i osjeanja te nijansira sve
emocije, i pozitivne i negativne. U slanju ravnotee ini vas po-
zornima, bistrima, veselima i ivahnima.
Upravlja ri tmom disanja i gutanja te se smatra uzlaznom, zbog
ega se povezuje s viim funkcijama.
Prana vata je "voa" preostale etiri poddoe i najvaniji aspekt
vata doe. Budui da vata predvodi tijelo kao cjelinu, prana vata ta-
koer se smatra najvanijom poddoom.
Odravanj e njezina zdravlja presudno je vano za sve tjelesne
funkcije.
Neravnotea prana vate povezana j e sa zabrinutou, tjesko-
bom, pretj erano aktivnim umom, nesani com, neurol okim poremea-
j i ma, tucavicom, ast mom i drugi m dinim tegobama te s glavobo-
ljama prouzroeni m napetou.
Udana vata: smjetena je u grlu i pluima
Na tjelesnoj razini ova poddoa upravlja procesom govora.
Kroz centar za govor u mozgu odgovorna je i za pamenj e te za U ek
misli.
Neravnotea udana vate povezana j e s govorni m manama, su-
him kaljem, upal om grla, upalom krajnika, uhobolj om i opim
umorom.
Samana vata: smjetena je u elucu i crijevima
Ova poddoa upravlja prol askom hrane kroz probavni sustav;
odgovorna j e za ritam peristaltike.
Neravnotea samana vate povezana je s presporom ili
prebrzom probavom, plinovima, proljevom, nervozom eluca, nepot-
punom apsorpcij om hranjivih tvari i atrofiranjem tkiva.
Apana vata: smjetena je u debel om crijevu i u donj em dijelu
trbuha
Ova silazna doa odgovorna je za izluivanje otpadnih tvari i,
izvan probavnog sustava, za spolnu funkciju i menstruaciju. Debel o
crijevo, j edno od njezinih sjedita, smatra se gl avni m sjeditem vate
na kojemu se esto pojavljuju prvi znakovi neravnotee vate.
Neravnotea apana vate povezana j e sa zatvorom, proljevom,
plinovima, crijevnim grevima, kolitisom, genitalno-urinarnim pore-
meajima, menstrual nim poremeaj ima, poveanj em prostate, raznim
- 71 -
SAVRENO ZDRAVLIE
seksualnim disfunkcijama i bolom u donjem dijelu leda ukljuujui
miini spazam.
Vjana vata: rasprostranj ena po cijelom tijelu putem ivanog
sustava, koe i krvoilnog sustava
Ova poddoa upravlja cirkulacijom u njezinim razliitim
aspektima, ali osobi to sranim ritmom, irenjem i stezanjem krvnih
ila te perifernom cirkulacij om. Vjana vata regulira krvni tlak, a od-
govorna je i za znojenje, zijevanje te osjet dodira.
Neravnotea vjana vate povezana je s visokim ki vni m tlakom,
slabom cirkulacij om, nepravilnim sranim ritmom i stresom izaz-
vanim ivanim poremeaj ima.
PITTA
Pitta je odgovorna za metabolizam i poistovjeuje se s
tjelesnom topl inom, kao i s probavom openito. Otrina vida i
otroumnost takoer su funkcije pitte. Pet pittinih poddoa smjeteno
je na razliitim mj estima u tijelu.
Paaka pitta: smj etena je u elucu i u tankom crijevu
Sjedite pitte je u tankom crijevu to ovu poddou ini vanom.
Paaka pitta presudno je vana zbog funkcije probave hrane te odva-
janja hranjivih od otpadni h tvari.
Osim toga, regulira i "topl i nu" probave inei je brzom ili spo-
rom, uinkovitom ili slabom. Uzrok neugodnog mirisa t' ' kom izlui-
vanja otpadnih tvari ili nesposobnosti potpunog izvlaenja hranjivih
tvari iz hrane moe biti poremeaj paaka pitte.
Neravnotea paaka pitte povezana j e sa garavicom, vikom
eluane kiseline, ulkusima i neurednom probavom (koja je preslaba
ili prebrza).
Kanda ka pitta: smj etena je u eritrocitima, j etri i slezeni
Ova poddoa upravlja sloenim procesima vezanim uz stvaranje
zdravih eritrocita, uravnoteenj e kemije krvi i raspodjelu hranjivih
tvari putem krvotoja. Prisutnost toksina iz neiste hrane, zraka, vode,
alkohola ili cigareta smatra se osnovnim uzrokom neravnotee pitte
koja se oituje kroz randaka pittu.
Neravnotea ranaka pitte povezuje se sa uticom, anemij om,
- 7 2 -
SAVRENO ZDRAVIJE
raznim krvnim poremeaj ima, konim upalama, gnjevom i nesno-
Ijivou.
Sadhaka pitta: smjetena je u srcu
Osi m upravljanja tj elesnom funkcijom srca, sadhaka pitta
stvara zadovolj stvo koje, kao to kaemo, proizlazi iz srca, a povezana
je i s dobrim pamenj em. Ako niste dovolj no srani za suoavanj e s
izazovima te za donoenj e vanih odluka, uzrok tome mogla bi biti
slabost ove poddoe.
Neravnotea sadhaka pitte povezana j e sa sranom boleu,
gubitkom pamenj a, emoci onal ni m poremeaj ima (tuga, gnjev, pat-
nja) i neodl unou.
Aloaka pitta: smjetena je u oima
Vi dj e primarno osjetilo povezano s pitta doom. Aloaka pitta
je poddoa povezana s dobri m ili loim vidom, ovisno o njezinoj urav-
noteenosti. Ta poddoa uj edno povezuj e vid s emocij ama; kad vam
se "zacrveni pred oi ma", kad vas gnjev "zaslijepi" ili vam je pogled
pun gnjeva, al oaka pitta se uznemirila. U stanju ravnotee daje j asan
i bistar pogled te odrava zdravlje oiju. Topao, zadovoljan pogled
otkriva vrlo zdravu pittu.
Neravnotea al oaka pitte povezana je sa zakrvavljenim
oima, probl emi ma s vidom i onim bolestima svih vrsta.
Bharaaka pitta: smj etena je u koi
Naa osjetljivost na okolinu putem koe ne ovisi samo o vata
doi, ve i o pitti, a oituje se kroz ovu poddou. Osjetljiva, crvena ili
upaljena koa tipina je za pittu.
Pitta tipovi lako porumene i svoje emocij e pokazuju kroz kou
na kojoj se u stanju stresa pojavi osip, irevi ili akne. Uravnoteena
bharajaka pitta daje blistav ten koji zrai sreom i ivotnom energi-
j om.
Neravnotea bharaaka pitte povezana je s osi pom, aknama,
irevima, rakom koe i konim poremeaj ima svih vrsta.
KAPHA
Pet poddoa kaphe zaokruuje petnaest tjelesnih poddoa.
Kapha predstavlja strukturu i vlanost. Njezine su poddoe odgovorne
- 73 -
SAVRENO ZDRAVLIE
za odravanje vrstoe i podmazivanj e tkiva i zglobova; kapha uprav-
lja i vlanim osjetilima, okusom i njuhom.
Kl edaka kapha: smjetena je u elucu
Ova poddoa odrava vlanost sluznice eluca i presudno j e
vana za probavu. el udac j e iznimno vano sjedite kaphe kao
cjeline budui da se pretj erano nagomilavanj e ove doe esto oituje
upravo na tom mjestu. U tradicionalnoj ajurvedi suvina se kapha
uklanja povraanj em; taj se postupak ne primjenjuje u Chopra centru
j er previe iscrpljuje tijelo. Uravnoteena kledaka kapha odrava
snanu, meku i dobro podmazanu sluznicu eluca.
Neravnotea kl edaka kaphe povezana j e s poremeaj ima pro-
bave (koja je najee prespora i troma).
Aval ambaka kapha: smjetena je u srcu, prsnom kou i do-
njem dijelu leda
Sjedite kaphe j e u prsnom kou pa j e ova poddoa vana.
Avalambaka kapha odrava snagu prsnog koa, plua i lea. Tipina
tjelesna vrstoa kaphe proizlazi iz tih podruj a pa se na tijelu kapha
osobe u pravilu istiu snaan prsni ko i ramena. Uravnoteena
avalambaka kapha daje snane miie i titi srce. Nevol j e se po-
javljuju kad se ravnotea narui, to, ovisno o teini neravnotee,
dovodi do nakupljanja sluzi u bronhima, hripanja, astme i kongestiv-
nog zatajenja srca. Kapha tipovi u tim uvjetima gube energiju na koju
su navikli i podlijeu bolestima. Puenje je j edan od najteih napada
na tu presudno vanu poddou.
Neravnotea aval ambaka kaphe povezana je s dinim tego-
bama svih vrsta, bezvoljnou i bolovima u donj em dijelu lea.
Bhodaka kapha: smjetena je u j eziku
Ova vam poddoa omoguuj e osjetiti okus. Za razliku od
zapadnj ake medi ci ne, ajurveda okusu pridaje veliku vanost smatra-
j ui ga vodiem za probavu, ali i zbog ljekovitog djelovanja. Kaphe
na svijet reagiraju pri marno putem okusa zaj edno s njegovim srodnim
osjetilom, nj uhom. U kapha tipova koji su zlorabili svoje osjetilo
okusa pojavljuje se probl em kompul zivnog konzumiranj a hrane. Ako
j edete previe i preesto, okusni pupoljci gube osjetljivost. Njihova
osjetljivost slabi i ako ste usredotoeni na samo nekoliko okusa. Kad
osjetilo okusa zataji, tijelo postaje mnogo podlonij e kapha proble-
- 7 4 "
SAVRENO ZDRAVLJE
mirna kao to su pretilost, alergije na hranu, kongestija sluznica i di-
j abetes.
Neravnotea bhodaka kaphe povezana j e sa slabljenjem
funkcije okusnih pupoljaka i lijezda slinovnica.
Tarpaka kapha: smjetena je u sinusnim upljinama, glavi i
cerebrospi nal nom likvoru
Odravanj e vlanosti nosa, usta i oiju titi te osjetilne organe;
odravanje cerebrospi nal nog likvora presudno j e vano za sredinji
ivani sustav. Svime time upravlja tarpaka kapha koja bi trebala biti
tekua i pokretna. U stanju neravnotee postaje zaeplj ena ili previe
tekua, to su dva lica tipinih kapha probl ema sa sinusima.
Neravnotea tarpaka kaphe povezana je s kongestijom si-
nusa, pel udnom grozni com, sinusnim glavobolj ama, slabljenjem os-
j etila njuha i openi t oml upou osjetila.
l eaka kapha: smj etena je u zglobovima
Kroz ovu poddou, j edi nu koja nije lokalizirana, kapha podma-
zuje sve zgl obove u tijelu. Vei na kapha neravnotea oituje se u
prsnom kou i iri se prema glavi.-Glavna iznimka je bol zgl obova
koja se moe pojaviti na bilo kojem dijelu tijela. Previe vate sui
zglob izazivajui si mptome artritisa; previe pitte zagrijava zglob i
dovodi do upale te reumatoi dni h si mptoma; previe kaphe dovodi do
oputanja zgl obova ili do njihova punjenja tekui nom.
Neravnotea l eaka kaphe povezana j e s oputeni m zglobo-
vima, tekui nom ili bolovima u zgl obovi ma te ostalim bolestima
zglobova.
- 7 5 -
4.
PLAN PRIRODE
Ako vam se u zranoj luci dogodi da morate ekati odgoeni
let, promatraj te kako reagiraju ljudi oko vas. Neki e se uznemiriti i
ustrati te pokuati pronai drugi let izraavajui vatinu sklonost
tjeskobi i nestrpljivosti. Drugi e se razbjesniti, optuivati zrako-
plovnu tvrtku za nesposobnost i gnjevno zahtijevati povrat novca
izraavajui pittinu sklonost gnjevu i kritiziranju. Trei e mirno
sjediti i nee se ni pomaknuti izraavajui kaphinu sklonost mirenju i
nepokretnosti.
Uznemi renost, gnjev ili pomi renost nisu samo raspoloenja. Svi
tjelesni tipovi svoje reakcije smatraju prirodnim; doe odreuj u nji-
hovo shvaanje situacije koju pretvaraju u uvjerljivu inaicu stvar-
nosti. Pokuajte nemi rnog vata tipa potaknuti na strpljenje i ubrzo
ete uvidjeti koliko je njegov svjetonazor uvjerljiv.
Ti stereotipi, dakako, imaju svoje granice. Svatko u sebi nosi
neto pitte koja e se pod pritiskom pobuditi i pretvoriti u gnjev. Jed-
nako tako, strah nije ogranien na neuravnoteene vata tipove, kao to
ni nepokretnost nije iskljuivo svojstvo kapha tipova. Pa ipak, vae e
priroene sklonosti neprestano dolaziti do izraaja j er vas j e priroda
tako oblikovala. Doe pruaju toliko mnogo informacija da j e
- 7 6 "
SAVRENO ZDRAVLJE
odreenj e aj urvedskog tipa kao tjelesnog tipa zapravo preusko: pos-
rijedi je duh/tijelo tip. Mental ni nemir vati je j ednako svojstven kao i
tjelesni nemir; koni je osip pittina znaajka j ednako kao i naprasi-
tost; sporost u dosezanj u zakljuaka kaphi je svojstvena j ednako kao i
sporo buenj e.
Vae doe zaj edno izraavaju vau cj elokupnu prirodu. Stoga ajur-
veda sanskrtskom rijeju prakriti opisuje priroeno ustrojstvo osobe.
Umjesto da kaete: "Moj tjelesni tip j e vata", mogli biste rei: "Moj a
prakriti je vata" - oba izraza imaju isto znaenj e. Budui da sam taj
pojam ve uveo u j ednom od prethodnih poglavlja, sada elim poka-
zati kako je uvaavanje vlastitoga prakritija najbolji nain sastavljanja
vlastitoga plana za potpunu ravnoteu.
POTUJ TE SVOJ TJELESNI TIP
Veina nas u odrasloj dobi poznaj e svoje osnovne sklonosti, ali
to ne znai da na njih moemo utjecati. Dal eko od toga. Mnogi se
ljudi cijeloga ivota ale na iste boljke. Doi ma se da j ednom posijano
sjeme depresije, pretilosti, nesanice ili drugih kroninih probl ema
raste neovisno o naoj elji da ne budemo deprimirani, pretili ili neis-
pavani. Ti probl emi proizlaze iz nae prakriti, a ako ih ne iskorijenimo
na temeljnoj razini, nastavit e iriti svoj utjecaj poput korova koji
zagui cvijee u vrtu. No, nemoj mo razmiljati u kontekstu simptoma.
Svi moramo potovati svoju prakriti da bi smo poboljali vlastiti ivot
i uzdignuli se na viu razinu zdravlja. To je j edna od prvih pouka o
uravnoteenju. Ako nikada ne nauite uspostavljati ravnoteu, vie
stvarnosti bit e vam dosene samo u kratkim uvidima.
Bobby Thomas procijenjen j e kao isti vata tip to nedvoj beno
odgovara njegovoj pri rodno mravoj grai i vedroj , otvorenoj osob-
nosti. Bobby je od onih ljudi koji se nasmij ee svima koje susretnu.
Budui d a j e brz i pristupaan, zakljuio je da e se tijekom studija
lako uzdravati radei kao konobar, ali su neprestani zahtjevi rada u
punom restoranu znatno naruili ravnoteu njegove vate zbog ega j e
bio nemiran i nezadovolj an.
Promat rao j e druge konobare koji su ostavljali doj am kao da
uivaju u tom okruju ili mu barem pristupaju kao poslu koji je j ed-
nako stresan kao i drugi poslovi. "to je sa mnom?" pitao se Bobby.
Odl ui o j e raditi j o marljivije. Ali, ta j e taktika potpuno zakazala.
Poeo j e loe spavati. Izgubio j e apetit i poeo j e gubiti na teini. Za
nekoliko mjeseci alio se na razne boljke i tegobe kojima na izgled
- 77-
SAVRENO ZDRAVLJE
nije bilo tjelesnog uzroku.
Bobby je u Chopra centar doao uvjeren da su mu potrebna
sredstva za smirenje koja bi nedvoj beno lako dobi o od veine li-
j eni ka j er se doista doi mao tj eskobno i nije bio sposoban smiriti se.
Meuti m, ajurvedski mu j e lijenik nakon temelj itog pregleda rekao:
"Sudei po svemu to ste mi rekli, ne doima se da ste doista bolesni".
Bobby je bio iznenaen i ak uvrijeen. Nisu li njegovi simptomi
stvarni kao simptomi svih drugih ljudi? Lijenik mu j e objasnio da j e
njegovo stanje klasian primjer pogorane vate. Zapadnj aka bi medi-
cina svaku od njegovih tegoba uredno razvrstala pod udbenike
naslove "nesani ca", "tjeskoba", "bol u donjem dijelu leda" i tako
dalje. Ali, praenj em znakova poremeaj a sve do njihova izvorita,
bilo j e oito da j e probl em samo j edan: temeljna neravnotea koja se
oitovala na razliite naine.
Sreom, uravnoteenj e vate mnogo je lake nego pokuaji li-
j eenj a pet ili est si mptoma. U Bobbyjevu sluaju nismo morali
pribjegavati lijekovima j er je dijagnoza sama po sebi bila dovoljna.
Umj esto da mu prepi emo lijekove koji esto prikrivaju temeljni
problem, savjetovali smo mu da j ednostavno slua svoje tijelo. Rekli
smo mu da njegov posao ne odgovara njegovu tj elesnom tipu. Po-
taknuli smo ga da pronae posao koji e zadovoljiti njegovu vatu
umjesto da je izluuje. Kakav god posao obavljao, Bobby se nee
prilagoditi na buku, guvu i neprestanu aktivnost zato j er to njegova
vata ne moe podnijeti.
to vata zapravo voli? Prije svega, neto vie mira i tiine.
Bobby bi bio sretniji radei na pripremnim kuhinjskim poslovima, u
vrijeme dok je u kuhinji relativno mirno. Matoviti vata tipovi us-
pjeni su i na podruj u kreativnosti. Posao koji zadovoljava taj dublji
dio njihove prirode dugorono e mu donijeti mnogo vie zadovolj-
stva.
Kuhanje bi moglo biti pogodno za Bobbyja, kao i gluma, dizajn
ili drugi poslovi u koj ima se cijeni samoizraavanj e. Bobby je pos-
luao na savjet. i ni j e napustio posao u restoranu i mal o se odmori o,
najtei su se simptomi povukli. Za nekoliko mjeseci poeo je raditi
kao grafiki dizajner i vie nam se nije vratio s probl emima.
Usreite li svoje doe, i sami ete biti sretni. To je najvanija
tajna uravnoteenja duh/tijelo sustava. Da biste potovali svoj tjelesni
tip, morate se pouzdati da su njegove potrebe dobre za vas. Savjet o
pronalaenju novoga radnog mjesta bio je u skladu s oni me to je
- 7 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Bobbyju govorilo njegovo tijelo. Nitko ne moe biti sretan ili zdrav u
neuravnoteenom slanju zato j er to stanje j ednost avno nije prirodno.
KAKO VAS JE PRIRODA STVORILA
Kao i doe, vaa je prakriti dvostrana. Moete se osjeati nje-
zinim zaroblj enikom ili uiti od nje te izvlaiti dobrobiti od onoga to
vam va sustav pokuava rei. Pittina priroda moe vas initi pod-
lonima nesnoljivosti, a vatina priroda moe vas uiniti podl onima
sindromu iritabilnog crijeva, ali vas nita ne prisiljava prihvatiti stre-
san nain ivota koji raspiruje pittin plamen ili vatu dovodi do
iscrpljenosti te se oituje u takvim probl emi ma.
ivljenje u skladu s vlastitim doama savren je primjer posti-
zanja slobode unutar granica vlastite prirode.
Budui da ste roeni s njim, va se tjelesni tip ne mijenja. No,
doe su neprestano u stanju promj ene. Kad god pogledale planinu,
pojedete preni krumpiri, sluate Mofiul a ili izvedete bilo koju
misao ili postupak, vae se doe mijenjaju.
Osoba kojoj srce j ako lupa, doivljava snanu vala reakciju bez
obzira na svoju temeljnu prirodu. Koja god bila vaa prakriti, nastojte
potpuno ivjeti sve tri doe. Da bismo bili pot puno zdravi, svi moramo
doivljavati i izraavati ono najbolje od svake poj edine doe - to znai
poslati potpuna osoba.
Pozitivne psiholoke znaajke doa su sljedee:
Vata - matovita, osjetljiva, spontana, otporna, ushiena
Pitta - intelektualna, samopouzdana, poduzetna, vesela
Kapha - smirena, suosjeajna, odvana, sklona opratanju
Kad upoznate osobu koja izraava sve navedene znaajke, pri-
rodno je a ste zadivljeni. Takva je osoba primila najvei dar prirode -
savrenu ravnoteu. Koliko god bila rijetka, savrena ravnotea nije
anomalija; svi j e mogu postii.
Svaki tjelesni tip obuhvaa irok raspon mogunosti. No svi
smo, naalost, skloni usporeivati se s odreenom "normal om" to
raa osjeajem nesposobnosti ako ne uspij evamo zadovoljiti mjerila
za koja smat ramo da ih svi moraju zadovoljiti. Priroda nije imala na
umu takvo prilagodavanj e. Razmotri mo sljedei primjer:
Tj elesna je teina osjetljiva tema. Svi ele odravati idealnu
- 79 -
SAVRENO ZDRAVLIE
tjelesnu teinu, ali se milijuni ljudi uzalud mue. Kritiari istiu daj e
nae drutvo opsj ednuto mravou po svaku cijenu; ene su osobito
nesigurne i osjeaju se bezvrij edno ako ne izgledaju kao da su izale
sa stranice Voguea. (Trenutno j e u modi vjebanje s optereenj em
koje j e poeljnoj enskoj grai dodal o neto miia, ali j e prihvatljivu
tjelesnu masnou svelo gotovo na nula posto.)
Ajurveda bi rekla da nevolja nije u naoj usredotoenosti na
savrenu Figuru, ve u nepoznavanj u temelj nog ustrojstva prirode.
ena vata e po prirodi biti mrava, a kapha vrsta, ako ne i teka.
Ono to tjelesnim tipovima daje njihovu neodoljivu privlanost nalazi
se neto dublje.
Vate su armantni , ivahni i energini - izraavaju spontani os-
jeaj ushienja. Kaphe moda nisu blagoslovljeni laganim, spretnim
tijelima, ali posjeduju vlastitu ljepotu, smireni su, velikih, blagih
oiju, skladni, punog i lagano zaoblj enog tijela. Taj je tip idealan u
oima ajurvedskog lijenika - zdrav koliko i lijep.
Pitte, koji su zbog svoje srednje grae i skladnih proporcija
najblii naoj predodbi idealnog tipa, takoer posjeduju vrlinu sa-
mokontrol e koja ih ini privlanima. Stoga svaka doa ini ideal j ed-
nako vrijedan u oima prirode pa bi i u naim oi ma trebali biti j ed-
nako vrijedni.
Neki ljudi misle da "uravnoteenj e doa" znai pokuaj izjed-
naavanja njihovog omj era. To j e shvaanje pogrjeno; priroeni
omjer doa nije mogue promijenili. No, moete pronai odgovara-
j uu ravnoteu za svaku dou. Doe funkcioniraju po naelu klizne
ljestvice pa se previe i premal o nalaze na krajevima, dok sredinja
toka predstavlja ravnoteu:
Ajurveda nalae drati se to blie toki ravnotee. To nije
nastojanje na koje se morate usredotoiti. Vae tijelo odrava rav-
noteu slijedei svoje normal ne procese. Ali, budui da doe izrazito
- 80-
SAVRENO ZDRAVLJE
odgovaraju na vae navike, trebali biste nauiti ne naruavati njihovu
ravnoteu.
Uobiaj eno je razmiljati u kontekstu pojaavanja doe umjesto
njezina slabljenja j er injenica da ste vata, pitta ili kapha tip ve znai
da posjedujete veliku koliinu te doe. Stoga vam nije cilj pojaati tu
dou to bi dovel o do neravnotee.
Vata osobi sa slabom probavom mogla bi bili dijagnosticirana
oslabljena pitta, ali se zbog praktinosti lijei pojaanje vate, naj-
vjerojatniji uzrok problema. Kad se ravnotea odreene doe narui, u
pravilu ete opaziti sljedee tjelesne si mptome:
Vata je neuravnoteena kad osjeate bol, spazme, greve,
hladnou ili drhtavicu.
Pitta je neuravnoteena ako j e prisutna upala, groznica, pret-
j erana glad ili e, garavica ili navale vruine.
Kapha je neuravnoteena u sluaju kongeslije, sluznog
iscjetka, osjeaja teine, zadravanja tekuine, bezvoljnosti ili pret-
j eranog spavanja.
Navedene j ednost avne smjernice mogu vam pomoi u sluaju
neobj anj enih si mptoma bolesti (podrobnij e upute za prepoznavanj e
neravnotea pronai ete na kraju ovoga poglavlja).
Potrebno j e istaknuti da navedene smj ernice nisu zamj ena za
studij medicine; ajurvedski lijenik, kao i njegov zapadnjaki pandan,
cijeli ivot ui dijagnosticirati raznorazne poremeaj e.
Svaka doa moe oitovati bilo koji si mptom. Zatvor, klasian
znak neravnotee vate, u nekim sluaj evima moe biti izazvan pittom
ili kaphom; to vrijedi i za sve druge tipine si mptome.
Ako ste ozbiljno bolesni, o svojem biste stanju trebali zatraiti
struno miljenje.
Kad si mptomi prerastu u kronina stanja, dijagnostika uteme-
ljena na tjelesnim tipovima i dalje moe biti korisna. Vata, pitta i
kapha ljudi skloni su podlonosti razliitim tjelesnim i mentalnim
poremeaj ima.
Vata tipovi skloni su nesanici, kroni nom zatvoru, nervozi e-
luca, tjeskobi i depresiji, miinim spazmi ma ili grevima, PMS-u
(predmenstrual nom si ndromu), sindromu iritabilnog crijeva, kroninoj
boli, visokom krvnom tlaku i artritisu.
- 81 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Pitta tipovi skloni su osipu, aknama, garavici, peptikim
ulkusima, ranom elavljenju i prij evremeno sijedoj kosi, slabovid-
nosti, nesnoljivosti, samokritici i sranim udarima vezani m uz stres
(ponaanje tipa A).
Kapha tipovi skloni su pretilosti, zaepljenju sinusa, bronhi-
tisu, boli u zgl obovima, astmi i/ili alergijama, depresiji, dijabetesu,
povienom kolesterolu i kroninoj j utarnj oj tromosti.
Navedene su tek okvirne smjernice. Bolest i tjelesni tip nisu u
j ednost avnom, iskljuivom odnosu. Vata tjelesni tip ne znai da vas je
priroda osudila na artritis, kao to vas ni pitta i kapha nee automatski
zatititi od njega. Bolest je individualna i ovisi o cj el okupnom
obrascu ivota, a tjelesni tip nije uzrok, ve djeluje kao vaan utjecaj.
Jednako tako, teki poremeaji poput srane bolesti i raka
posljedice su neravnotee j edne ili vie doa. Kad se j edna doa
uznemiri, druge e slijediti njezin primjer ukoliko se ponovno ne
uspostavi ravnotea.
lako se razlikuju teinom, prehlada i astma u ajurvedi su
povezane j er esto proizlaze iz poremeaj a ravnotee vate kojemu
slijedi pojaanje kaphe.
Poznavanj e doe koja u pravilu predvodi druge dvije (naj ee
vata) pomae vam to prije ispraviti neravnoteu. Kad vidite osobu
koja je istodobno gnjevna i tjeskobna (to je tipina kombinacij a u
vrlo stresnim situacij ama), odmah uviate da je vata izala iz rav-
notee i za sobom povela pittu.
Opazit ete da su neki od simptoma neravnotee doa mental ne
prirode. To je vana inj enica. Va um prvi opaa neravnotee u ti-
jelu. Budui da uravnoteeno tijelo um ini pozorni m, osjetljivim i
zadovoljnim, neravnotea dovodi do slabljenja tih znaajki.
Kad se to dogodi , s doama neto nije u redu. Prema mjerilima
prihvaenim u naem drutvu, normalni moete biti i ako niste sretni.
Meutim, za ajurvedu to nije mjerilo zdravlja; nezadovolj stvo govori
daj e potrebno neto uiniti kako bi se izbjegle bolesti u budunosti.
PRIKRIVEN IZVOR BOLESTI
Nedavno sam primio enu koja j e zbog raka doj ke podvrgnuta
mastektomij i; kirurki je zahvat bio uspjean i smatral o se da j e paci-
j entica izvan opasnosti.
Meuti m, dol o j e do komplikacija. Pacijentica se nekol i ko
- 82 -
SAVRENO ZDRAVLJE
puta vratila svojem kirurgu i poalila se na bol.
"Ne nalazim nita", rekao j e.
"Ali, doista neprestano osjeam bol", ustrajala je pacijentica.
"Sto se medi ci ne tie," odvratio j e lijenik, "vaa bol ne pos-
toji."
Kad j e ve bila krajnje ogorena, prijateljica j oj j e savjetovala
posjetiti aj urvedskog lijenika. Pregledom je ustanovlj eno da pripada
kapha tipu koji u pravilu predvia dobro zdravlje. Ali, traume koje je
njezino tijelo pretrpj elo tijekom bolesti, dovel e su do izrazite nerav-
notee vata doe.
Anamneza je otkrila da se nakon kirurkog zahvata lijenicima
neprestano alila ne samo na bol ve i na nesanicu. Nj ezin profil vata
simptoma bio je vrlo j asan, osobito ako se uzme u obzir da svaka rana
poput te teke operacij e drastino uznemiruj e vata dou.
lako su lijenici skloni uzrok svakoj boli traiti na gruboj
tjelesnoj razini, obj asnio sam j oj da nebrojeni pacijenti poput nje
osjeaju bol prouzroenu neravnoteom vate. lako povezana s tijelom,
vata j e, zaseban, suptilan di o cj elokupnog duh/tijelo sustava.
Prepisao sam j oj program za uravnoteenj e vate - kojega bi se
trebao pridravati svaki pacijent nakon kirurkog zahvata - ukljuu-
j ui posebnu dijetu, odmaranj e i meditaciju. Nj ezina se bol ubrzo
svela na podnoljivu mjeru, nesanica je nestala, a neprestana tjeskoba
se rasplinula. Skeptik bi mogao ustvrditi da j e posrijedi bila "fantom-
ska bol", zagonetna pojava kod ljudi kojima su amputirani odreeni
dijelovi tijela. No naziv uope nije vaan, ve je vaan subjektivan
doivljaj boli. Istraivanje nove razine stvarnosti putem doa iznimno
je korisno u objanjavanju inae neobjanjivih bolesti.
Dobar primjer su peptiki ulkusi. Najnoviji dokazi govore da su
eluani ulkusi u velikoj veini sluajeva povezani s bakterijom zva-
nom Helicobacter pylori. Suzbijanje te bakterije pomou antibiotika
lijei ulkuse u vie od devedeset posto sluajeva. Stoga se eluani
ulkusi, prema trenutanom medicinskom vienju, smatraju zaraznom
boleu.
To bi se doi mal o kao prilino j ednost avno objanjenje kad
gotovo polovica svjetskoga stanovnitva u svoj em probavnom sustavu
ne bi imala bakteriju Helicobacter pylori, ali se peptiki ulkusi po-
javljuju kod samo deset do dvadeset post o ljudi. Stoga se moramo
pitati zato veina nositelja te bakterije ne razvije ulkus. Ajurveda bi
odgovorila da na osnovi svojih doa pojedinci razliito reagiraju na
- 8 3 -
SAVRENO ZDRAVLIE
izazove iz okoline.
Prema ajurvedi tipina rtva ulkusa klasian j e primjer nerav-
notee pitte. Potraite li si mptome pogoravanj a pitte, pronai ete
kombinaciju prisutnu kod oboljelih od ulkusa.
Simptomi neravnotee pitte:
upala probavnog sustava;
viak el uane kiseline;
gnjev, nesnoljivost, napetost;
osjeaj arenja u probavnom sustavu;
prevelika kiselost tijela.
Popis se doi ma kao niz smjernica za obolijevanje od ulkusa, ali
zapravo govori o lome to se dogaa prije pojave ulkusa. Budui da
neravnotea doa moe biti slaba ili j aka, neravnotea pitte ne j ami
pojavu peptikog ulkusa. Meuti m, ulkusi su uobiajena tegoba ljudi
s izraenom pitta prirodom, vjerojatno zbog toga to reakcije pitta
ljudi na stres vode promj enama u izluivanju eluane kiseline te
slabljenju imunol okog sustava. Sprjeavanje neravnotee pitte putem
ajurvedske prehrane, tjelesne aktivnosti, meditacije i ostaloga pomae
odrati zdrav obrambeni sustav potreban za izbjegavanje ulkusa.
Na ovom se mjestu moramo osvrnuti na potencij alno osjetljivo
pitanje. Sudjelovati u bolesti ne znai prouzroiti j e. Ako na hladnou
izaete bez kape i kaputa, mogli biste se prehladiti. U tom je sluaju
vaa nepromiljenost odigrala svoju ulogu, iako bi mikrobiol og s pra-
vom ustvrdio da vi niste prouzroili prehladu, ve j u j e prouzroio
virus.
Ajurveda vam pridruuje veu odgovornost vezanu uz vau
sposobnost da upoznate ustrojstvo vlastitih doa. Ti me ne elim rei:
"U konanici ste sami izazvali svoj rak, srani udar ili AIDS". Ali,
smatram da vas se ne moe odvojiti od tih bolesti; tovie, uloga ak-
tivnog sudionika poteuj e nas uloge bespomone rtve.
U ajurvedi ni smo skloni previe govoriti o mi krobi ma koje
zapad ve prilino dobro poznaje. No, slabo poznaj e "obranu do-
maina". U tome se poznavanj e vlastitih doa doista isplati. Ako ste
izloeni virusima prehl ade, izgledi obolijevanja iznose samo j edan
naprama osam. Zato? Zato s t oj e odluujui imbenik vaa unutarnja
ravnotea. Zbog toga j e odravanj e zdravlja doa presudno vano.
Na sljedeim ete stranicama pronai opsean opis neravnotee
- 8 4 -
SAVRENO ZDRAVLIE
svake pojedine doe. Potom emo u petom poglavlju razmotriti ajur-
vedske tehnike za ponovno uspostavljanje ravnotee na najprirodniji i
najugodniji nain.
KAKO DOLAZI DO NERAVNOTEE DOA
Vjerojatnost neravnotee najvea je za dou koja dominira
vaim tjelesnim tipom to znai da bi vate trebali paziti da ne
poveavaju vatu, pitte bi trebali paziti da ne poveavaju pittu i tako
dalje.
Ako ste dvodoni tip, obj e su doe mogui kandidati za izazi-
vanje probl ema. Meuti m, vata je uvijek najaktivnija doa u svima.
Ona dovodi do veine kratkotrajnih probl ema, osobito ako su vezani
uz stres. (Vie o ulozi koju vata igra kao "kraljica" doa pronai ete u
petom poglavlju "Uspostavljanje ravnotee".)
Slijede tipini znakovi neravnotee doa te neka od naj-
uestalijih uzronih stanja.
Neravnotea vate
Vata osoba je po prirodi vesela, sklona oduevljenju i otporna u
suoavanju sa svakidanjim ivotnim izazovima. Ako ste vata tip i
zadrali ste te znaajke, vrlo je vjerojatno da ste uravnoteeni. Meu-
tim, izvjesno je da vate u pravilu nisu najboljeg zdravlja. U djetinjstvu
ili adolescenlnoj dobi pojavljuju se razni probl emi: neobjanjive boli i
tegobe, povremena nesanica ili naglaena sklonost k zabrinutosti ili
napetosti.
Ako se na te prve znakove ne obrati pozornost, vate s vreme-
nom postaju najei gosti u lijenikim ekaoni cama, a na njih ot-
pada i gol em broj recepata za tablete za spavanje, za smirenje i za
ublaavanje boli. Mogl o bi se opravdano rei da je pojaanje vate
najuestaliji poremeaj u Americi.
Ameriki nain ivota nije j edi ni krivac za to; ajurveda tvrdi da
vala doa donosi dva puta vie tegoba nego pilta, a pilta dva puta vie
nego kapha. Tipine vala pritube na glavobolju, bol u leima, ne-
sanicu, menstrual ne greve i blagu tjeskobu ili depresiju mnogi li-
j eni ci smatraju si mptomi ma hipohondrij e.
Meuti m, posrijedi su vrlo stvarni, uporni problemi koje je po-
trebno rijeili uravnoteenj em vate.
Druge ivotne situacije takoer predstavljaju primjere klasine
vata neravnotee. Jedna od njih je starost, razdoblje u kojemu se vata
- 8 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
poveava u svima. Loe starenje moe se oitovati najgorim
znakovima poveanj a vate: osoba se smeura i pretvori u vreu koe i
kostiju, vie ne uiva u j el u i teko probavlja hranu, um j oj luta i
postaje zaboravan, mnoge duge noi provodi usamljena i nesposobna
zaspati. Nita od toga nije prouzroeno vatom; prouzroeno j e nerav-
noteom vate pa stoga moe biti sprijeeno.
Druga situacija je alovanje. Duboko oaloeni ljudi postat e
bezvoljni i tromi, odbijat e hranu i u ivotu nee nalaziti ni najmanje
zadovoljstvo. Kao da je ok smrti i njih umrtvio. Budui da vala
upravlja ivanim sustavom, to se doista i dogodil o.
Tuga, iznenadni ok, borbeni zamor ili j ak strah iscrpljuju vata
dou koja tada gubi sposobnost registriranja opaanja. Prvi stadij toga
procesa najee j e praen plaem, nemirom, drhtanj em, nemirnim
mislima i nesani com.
Meuti m, ako j e stres dovolj no j ak ili dugotraj an, slom vate j e
neizbjena posljedica koja dovodi do potpune apatije i izostajanja
reakcija.
ZATO SE DOGAA?
Ako ponete pobolijevati, a uzrok je neravnotea vate, u pravilu
j e prisutan i mbeni k koji j e pridonio poremeaju te kojega j e mogue
ustanoviti i ispraviti.
Tjelesni tip vate ili velik udio vate u ustrojstvu nedvoj beno su
snani predisponirajui imbenici. S druge strane, naruavanje rav-
notee ove doe dogaa se zbog odreenog obrasca ponaanja. Medu
najuestalijim obrascima su:
Nedavno ste bili pod stresom na koji ste reagirali tjeskobom.
Tj el esno ste se iscrpili ili je za vama razdoblje pretjeranog
mental nog naprezanj a ili rada.
U poodmakl om ste stadiju ovisnosti o alkoholu ili o drogi ili
puite cigaretu za cigaretom.
U ivotu vam se dogodila nagla promj ena ili se mijenjaju
godinja doba.
Vaa prehrana obuhvaa mnogo hladne, sirove ili suhe hrane,
ukljuujui ledene napitke, ili pak j edet e mnogo gorke, zainjene ili
trpke hrane. (Gorki i trpki okusi najvie su prisutni u salatama, grahu,
krumpiru i zel enom lisnatom povru.)
Bili ste na strogoj dijeti ili po navici preskaete obroke.
- 8
6
-
SAVRENO ZDRAVLJE
Aktivnosti na prazan eludac ili zanemarivanj e tjelesnih signala
gladi pogoravaju valu.
Nekol i ko dana niste spavali ili ste spavali loe.
Nedavno ste putovali.
Emoci onal no ste patili zbog tuge. straha ili naglog oka.
Vrijeme je hl adno, suho i vjetrovito (jesen/zima).
U klinikoj praksi ajurvedski e lijenik dijagnosticirati pore-
meaj vate ako pronae vrste dokaze:
MENTALNE INDIKACIJE
zabrinutost, tjeskoba, nesposobnost mental nog usredotoenj a,
pretj erano aktivan um, kratkotrajna pozornost,
nestrpljivost, depresija, psihoza.
INDIKACIJE U PONAANJU
nesanica, nemir,
umor, slab apetit,
nesposobnost oputanja, impulzivnost.
TJELESNE INDIKACIJE
zatvor, si ndrom iritabilnog crijeva,
suha ili gruba koa, ispucana koa i usne,
slaba izdrljivost, gubitak energije,
nepodnoenj e hl adnoe i vjetra,
plinovi, flatulencija, bolni ili attrition] zglobovi,
visok krvni tlak, gubitak tjelesne teine, atrofija tkiva,
bol u donj em dijelu lea, otra bol (osobito ivana bol),
menstrualni grevi,
miini spazmi, napadaji
Vano je upamtiti da svaka doa moe izazvati bilo koji simp-
tom - navedeni su tek najei znakovi neravnotee vate. Osim toga,
vata moe oponaati druge dvije doe pa se esto sumnja na nju ak i
ako njezini tipini simptomi nisu prisutni.
SAVRENO ZDRAVLJE
Neravnotea pitte
Pitta ljudi su u stanju ravnotee kad njihova priroena intenziv-
nost i motiviranost nisu pretj erane; dobroudnost i veselost takoer su
pittine znaajke. Ako ste pitta tip i te su znaajke j o uvijek prisutne u
vama, vjerojatno ste u stanju ravnotee. Tj elesno zdravlje pitta tipova
u pravilu je dobro. Temelj i se na snanoj probavi koju ajurveda sma-
tra presudno vanom za stvaranje snanog tkiva i odravanje otpor-
nosti. Srednje ivotne godine, od adolescencij e do kraja sredovje-
nosti, razdoblje su u kojemu se pitta openi to poveava. Akne ili
vruina tijekom noi u tinejderskim su godi nama znakovi nerav-
notee pitte. Pitta je tridesetogodinji ili etrdesetogodinji mukarac
koji odj ednom ustanovi da mu kosa ubrzano ispada ili sijedi, kojemu
su odj ednom potrebne naoale, pati od garavice ili je rano obolio od
srane bolesti.
Neka od tih stanja su predisponirana, ali su pitte skloni naruiti
vlastitu ravnoteu tako to sami sebe tjeraju u krajnosti. Uvjereni da
mogu j esti sve, svoju snanu probavu zlorabe prejedanjem ili
zanemari vanj em hranjivih tvari. Umj esto da budu pri rodno uspjeni,
mogu postati mahniti, nestrpljivi, zahtjevni i napeti.
Pitta doa upravlja intelektom te pitta tipove obdaruj e osjea-
j em za red. U stanju neravnotee pojavljuje se fiksacija na red te
nepodnoljivi perfekcionizam. Pitte takve znaajke ne iskazuju sve
dok njihova ravnotea nije ozbiljno naruena pa stoga ne iznenauje
da podlijeu garavici, ulkusima, sranoj bolesti te drugim proble-
mima vezanim uz stres.
Ravnotea pitta doe ne naruava se tako lako kao ravnotea
vate, a smatra se i da izaziva upola manje probl ema od vate. No kad
se ravnotea narui, uzrok tome esto j e prethodna neravnotea vate.
Ta neugodna kombinacij a objanjava priguenu tjeskobu koju
gnjevni, kritiziranju skloni ljudi oajniki nastoje sakriti; poj aana
vata potie i povienje krvnog tlaka kojega lijenici esto biljee
medu svojim sranim bolesnicima tipa A.
ZATO SE DOGAA?
Ako ponete pobolijevati, a uzrok je neravnotea pitte, nevolja
nije u tome to ste roeni kao pitta tip ili s nagl aenom pittom u svo-
j em ustrojstvu.
Pitta je po prirodi sklona umjerenosti pa doista morate nago-
milali mnogo prejakih stresova, pretjeranoga rada ili puke nepromi-
- 8 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ljenosti da biste uguili taj instinkt. Ako sumnj ate na pojaanje pitte,
potraite sljedee uzroke i pokuajte ih ispraviti:
Bili ste pod stresom na koji ste reagirali poti snuti m gnjevom,
frustracijom i zamj eranj em.
Previe zahtijevate od sebe i drugih, ivite pod neprestanim
pritiskom rokova i ne moete podnijeti traenje vremena.
U posljednje vrijeme j eli ste previe ljute, zainjene, masne ili
prene hrane; konzumi rate mnogo soli. Vaa prehrana obuhvaa
velike koliine fermentirane hrane: sira, octa, vrhnja ili alkoholnih
pia.
Konzumirali ste neistu hranu i vodu.
Vrijeme je vrue i vlano (tipino ljetno vrijeme).
Vruina vas je iscrpila ili ste j ako opeeni.
Ajurvedski lijenik poremeaj pitte prepoznaj e u sljedeem
obrascu si mptoma navedenim u donj em dijelu teksta:
MENTALNE INDIKACIJE
gnjev, nesnoljivost, razdraljivost, nestrpljivost,
samokritinost, zamjeranje.
INDIKACIJE U PONAANJU
naprasitost, kritiziranje drugih,
svadljivost, nepodnoenj e odgaanj a,
tiransko ponaanj e.
TJELESNE INDIKACIJE
kone upale, irevi, osip, osjeaj arenja u rektumu, hemoroidi,
akne, neuj ednaena, crvenkasta put,
pretjerana glad ili e, nepodnoenj e vruine,
zadah iz usta, zakrvavljene oi,
navale vruine, opekline, toplotni udar,
garavica, viak eluane kiseline, izrazito uta mokraa ili stolica,
kiseo miris tijela.
- 8 9 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Vano je upamtiti da svaka doa moe izazvati bilo koji simptom -
navedeni su tek najei znakovi neravnotee vate.
Neravnotea kaphe
Kapha je najsporija i najstabilnija doa pa zbog toga nee tako
lako izai iz stanja ravnotee. Kapha tipovi su od djetinjstva spokojni,
smireni, osjeajni, i skloni opratanju. Ako ste kapha tip i j o uvijek
posjedujete te znaajke, vrlo je vjerojatno da ste u slanju ravnotee.
Poremeaji vezani uz kaphu u pravilu se razvijaju prilino dugo.
Stoga kapha ljudi mogu oekivali da e i bez previe napora
ostati j aki, zdravi i zadovoljni sve do duboke starosti. Djetinjstvo je
kapha razdoblje ivota, kada je ta doa naglaena u svima. Kapha je
poistovjeena s rastom i razvojem snanog, zdravog tijela.
Da biste si predoili neravnoteu kaphe, zamislite estogodi-
njaka s kroninom upalom grla i iscjetkom iz nosa koji se kree iz
prehlade u prehladu. Inae zdravi kaphe tu slabost mogu zadrati ci-
j el oga ivota te esto patiti od zaepljenja sinusa ili naglaene pod-
lonosti prehl adama i gripi za hl adnog i vl anog vremena.
Mogue su i alergije te j aka elja za pretjeranim spavanj em.
Kapha tipovi u pravilu vole ostali leati u krevetu i polako se pokreu,
ali kad su u slanju neravnotee, ujutro su toliko usporeni da se zabrinu
zbog teke bolesti, iako je problem u veini sluajeva viak kaphe.
Kapha neravnotea u zrelijim se godi nama oituje u veselom
debeljku, nesigurnoj osobi koja tjelesnu teinu ili svoj oaj zbog nje
ne uspijeva drati pod nadzorom.
Sklonost vezanju i posesivnost takoer su znakovi poremeene
kaphe, dok je prirodna sklonost brinosti i skrbi za druge dovedena do
krajnosti.
Ako doe do ozbiljne neravnotee ove doe, osoba moe postati
vrlo tiha, povuena i svladana osjeajem bespomonosti ; kapha
sklonost odravanju postoj eeg slanja pretvara se u nepokolebljivu
nesposobnost prihvaanja promj ene.
S tjelesnog stajalita veseli debeljko moe zapasti u j adno
stanje te patiti od teke hipertenzije, teko disati, nadimati se od vika
tjelesnih tekuina i doivjeti kongestivno zatajenje srca.
Kaphe rijetko odl aze lijeniku j er su sposobni podnositi visoku
razinu boli, a i navikli su bili iznimno zdravi. No kad zatrae medicin-
sku pomo, razlog tomu je pretilost, koja se moe razviti ve u
- 90-
SAVRENO ZDRAVLJE
djetinjstvu i odrati se cijeli ivot, ili razne tegobe vezane uz plua i
sinuse: sinusne glavobolje, kronina upala sinusa, peludna groznica,
astma, nakupljanje sluzi u bronhima.
Lijenici su ustanovili da se kod ljudi, koji su uvjereni da su
alergini na odreenu hranu, pretragama potvrdi tek mali postotak
alergija; uzrok tegoba najee j e probavna neravnotea prouzroena
kaphom.
Penini kruh ili tjestenina, mlijeko, maslac, sir ili eer
stvaraju suvinu sluz j er pojaavaju kapha dou. U sluaju dijabetesa,
vjerojatno najopasnijeg kapha poremeaj a, vjerojatnost izljeenja j e
najmanja. Meuti m, dijabetiari mogu ivjeti mnogo ugodnije i sta-
bilnije ukoliko se pridravaju programa za svoj tjelesni tip.
ZATO SE DOGAA?
Ako ponete pobolijevati, a uzrok je neravnotea kaphe, naj-
ee podlijeete prolaznoj prehladi ili gripi ili je prisutan obrazac
bolesti koju ste otkrili u mladosti: alergije, astma, pretilost i druge. U
svakom sluaju, sljedei su utjecaji vjerojatno prisutni kao uzroci
vaega stanja ili kao imbenici koji ga oteavaju:
U vaoj obitelji prisutan je ozbiljan kapha problem, kao to su
dijabetes, alergije ili pretilost.
Znatno ste se udebljali i zbog toga se osjeate depresivno.
Vaa prehrana obuhvaa velike koliine eera, soli, masne,
teke hrane, mlijenih proizvoda (osobito sira, mlijeka i sladoleda).
Bili ste pod stresom na koji ste reagirali povlaenj em, osjea-
j em nesigurnosti i neeljenosti.
Volite posj edovati, pohranjivati i uvati stvari i ljude.
U odnosi ma ste ovisni ili se ponaate pretj erano zatitniki.
Dugo ste spavali vie od nekoliko dana za redom.
Vrijeme je hladno i vlano ili snijei.
Ajurvedski lijenik poremeaj kaphe prepoznaj e u sljedeem
obrascu si mptoma navedeni m u donj em dijelu teksta:
MENTALNE INDIKACIJE
tupost, mentalna inercija, stupor, depresija,
tromost, pretjerana vezanost
- 91 -
SAVRENO ZDRAVLJE
INDIKACIJE U PONAANJU
odugovlaenj e, plaljivost,
nesposobnost prihvaanj a promj ene, polagani pokreti,
pohlepa, posesivnost, pretj erano spavanje, pospanost
TJELESNE INDIKACIJE
nepodnoenj e hl adnoe i vlage, osjeaj teine u udovima,
zaepljenost sinusa, iscjedak iz nosa, uestale prehlade,
zadravanj e vode u tkivima, nadutost,
poveanj e tjelesne teine, alergije, astma,
nakupljanje sluzi u bronhima, produktivan kaalj, upala grla,
blijeda koa, eiste i druge izrasline,
oputeni ili bolni zglobovi, dijabetes, povien kolesterol
Vano je upamtiti da svaka doa moe izazvati bilo koji simp
tom, navedeni su tek najei znakovi neravnotee kaphe.
- 9 2 -
5.
USPOSTAVLJANJE
RAVNOTEE
Mi chel angel ova iznimna kiparska darovitost proizlazila j e iz
njegove sposobnosti da u grubom komadu mramora vidi dovreni kip.
Nj egov izazov nije bila izrada kipa, nego oslobaanj e ve posto-
j eega, zatoenoga u kamenu. To je u osnovi ono to inite kad se
vratite u stanje ravnotee. Na taj nain ne stvarate novoga sebe, ve
oslobaate skrivenoga sebe. Posrijedi j e proces samootkrivanj a.
Vae skriveno bie koje se eli oitovati nalazi se u stanju
savrene ravnotee. Postupak njegova otkrivanja nije univerzalan -
ravnoteu svatko postie na vlastit, osoban nain. Veina ljudi za-
pravo ne zna tko j esu - ili u najboljem sluaju imaju vrlo ogranienu
predodbu o sebi - j er nisu u mogunosti uvidjeti svoju istinsku pri-
rodu. Skrivaju j e njihove neravnotee, kao to mutna voda skriva dno
j ezera. Kao i glad i e, instinkt prema uravnoteenju priroen je
ljudskom tijelu. U praksi ajurvede pacijente nastoj imo ponovno
dovesti u stanje ravnotee te istodobno omoguiti da se njihova istin-
ska priroda pokae u punom sjaju. Ta su dva procesa zapravo is-
- 93 -
SAVRENO ZDRAVLJE
lovjelna to e potvrditi sljedei sluaj.
Norman, pisac u rani m ezdesetim godi nama, izjavio je da se
ve trideset godina nije dobro naspavao. Nj egova j e nesanica tipina
za vatu: im legne u krevet, um mu pronae desetak razloga za zabri-
nutost, a uz to mu se u glavi roji j o stotinjak doj mova protekloga
dana. Ne moe ih se osloboditi, kao to ne moe iskljuiti ni zvuk
kucanja sata, kapanja vode iz slavine i buke s ulice. Cijelu no se
nemi rno prevre i osjea da bez prekida spava najvie pola sata.
K nama j e doao vrlo obeshrabren nakon s t oj e iskuao mnoge
lijekove protiv nesani ce (od viskija do barbiturata), ali nita od toga
nije djelovalo dulje vrijeme. S vremenom se pomi ri o sa svoj om sud-
binom, ali samo na povrini - Norman se zapravo uasava vremena za
odlazak na poinak pa ga svake veeri odgaa to due moe. Pokraj
kreveta dri gomilu asopisa kako bi mogao itati kad god se probudi.
Ako je previe nemiran da bi itao, hoda po sobi, odlazi u kupaonicu,
j ede ili naziva svoje besane prijatelje, pa s njima vodi duge none
razgovore.
"Sve j e to zbog toga to sam vata, zar ne?" poalio se j er j e o
sustavu prakriti naui o iz knjiga o ajurvedi te prilikom ispunjavanja
upitnika.
"Neravnotea vate nedvoj beno j e prisutna," reeno mu j e, "ali
vas to ne ini vata ti pom. " Doi mao se iznenaeno. Temeljita procjena
otkriva da je najvie pitta, sa snanim utjeeajem vate. No unato
t ome, uzrok njegove nesanice nije vata, ve injenica da je dugo
odravao neravnoteu vate, uvelike zbog neprestanog mental nog na-
prezanja: Norman je danonono radio na svojim tekstovima i nikada
nije ozbiljno razmilj ao o usvajanju urednih navika. Da ih je usvojio,
njegova se vata s godi nama ne bi toliko ozbiljno poremetila.
Kako bi smo ga potaknuli da u sebi uvidi zdraviju osobu, objas-
nili smo mu kako djeluje ravnotea i kako pri vremene neravnotee
postaju trajne.
STOTINU TERMOSTATA
Svaka funkcija tijela ima svoje polazite koj emu se eli vratiti,
ba kao to termostat ima odreenu programiranu vrijednost. tovie,
tjelesna temperatura funkcionira prilino nalik termostatu. Podii ete
je ako pretrite kilometar ili sjedenjem u sauni, ali kad prestanete,
vaa e se temperatura vratiti na 36,6 C. To j e polazna vrijednost
vaega tjelesnog termostata koju su prirodni zakoni utemeljili tijekom
- 94-
SAVRENO ZDRAVLJE
evolucije. Ti su zakoni prilagodljivi pa se privremeno moete udaljili
od normal ne vrijednosti 36,6 C, ali ako se udaljite predal eko ili
predugo ostanete udaljeni, posljedice e biti neugodne.
Jedan od osnovnih razloga tolike sloenosti ljudske fiziologije
j est inj enica da svi mi u sebi nosi mo stotine termostata od kojih se
svaki pokorava vlastitom, specifinom nizu prirodnih zakona:
nemamo samo j ednu, ve mnogo toaka ravnotee. Nj ihova j e koordi-
nacija prilino udesna. Primjerice, mogli biste pomislili da j e
krvotoje mjeavina biokemikalija budui da njime protjee zapanju-
j ui broj hormona, hranjivih tvari i razliitih glasnikih molekula. No,
krvotoje j e toliko precizno izbalansirano da sve te molekule odl aze
onamo gdje su potrebne u tono odreenom trenutku i u tono
odreenoj koliini.
Slino t ome, mozak j e sposoban bez zabune nadzirati sve nae
preklapajue termostale. Majuni dio sive modane tvari u prednjem
dijelu mozga, zvan hipotal amus, tei otprilike pet grama i odgovoran
je za uravnoteenj e zapanj uj ueg broja razliitih funkcija ukljuujui
metabolizam masnoa i ugljikohidrala, spavanje i hodanje, apetit, ed,
izluivanje probavnih sokova, razine tekuine, rast, tjelesnu tempera-
turu - ukratko, sve to se u tijelu odvija automatski. Sve ono o emu vi
ne morate brinuti, nadzire va hi potal amus (koji se katkad naziva
"mozak mozga"). To otkriva daj e ravnotea funkcija inteligencije. Mi
zapravo ni smo skupina termostata j er se termostat ne moe sam po-
deavati: mi ga moemo podesiti. Prvobitna podeenost s kojim ste
roeni j est vaa prakriti ili odreena priroda. Prakriti slui kao smjer-
nica, ali vi moete utjecati na nju. Reci mo da j e netko roen s pitta-
vata podeenou, kao s t oj e to Norman. Takvu prakriti moemo pre-
doiti j ednostavni m dij agramom:
- 9 5 "
SAVRENO ZDRAVLJE
Ta polazina toka na roenju odreuj e savrenu ravnoteu za
tri doe tijekom cijeloga ivota. Sve stotine termostata u tijelu djeluju
u skladu s tom gl avnom podeenou j ednako kao to djeluju u skladu
s vaim hi potal amusom. No, s doama moete komunicirati lake
nego s hi potal amusom. Vata se predvidljivo poj aava pod nepovolj -
ni m utjecajem hl adnoga vremena, suhoga zraka ili strujanja zraka,
straha, okusa j ako zainj ene hrane i dugih nonih bdjenja. Posrijedi su
utjecaji koji tijelu nalau "vie vate". (Pitta i kapha imaju vlastite
katalizatore.)
Dijete koje je na ovaj svijet dol o kao pitta-vata, moglo bi u
odrasloj dobi izgledati potpuno drugaije:
v
VI KRI TI
Tada se doi ma da j e vata-pitta j er su se doe rasporedile u nove
poloaje pod svakidanjim ivotnim utjecajima kao to su hrana,
tjelesne aktivnosti, spavanje i emocij e. Sve to mislite, govorite,
inite, vidite, osjeate, nanjuite i okusite pokree vae doe u maloj
ili velikoj mjeri. Nakon promj ene poloaja doe bi se trebale vratiti na
svoj poetni poloaj slijedei instinkt uravnoteenja. U ovom sluaju,
kao i u Normanovom, neto se poremetil o.
Na zasjenjenom podruju sada se nalazi prazno podruj e koje
oznaava neravnotee nakuplj ene s vremenom. Ajurveda ih naziva
vikriti to znai "odstupanj e od prirode". Stoga su prakriti i vikriti
suprotnosti od kojih se j edna odnosi na ono s t oj e za osobu prirodno,
a druga na ono to nije prirodno. Svoje doe ne moete prisiliti na
konfiguraciju koja e biti bolja od one s kojom ste roeni ; tako ete se
samo udaljiti od pri rode. Preskoite li obrok, mal o ete pridonijeti
svojoj vikriti; probdij ete li cijelu no, pridonijet ete j o mal o vie.
- 9 6 "
SAVRENO ZDRAVLJE
Pogrjena hrana, loa navika spavanja, negativne emocije te tjelesno i
mental no naprezanj e ine ivot mal o neprirodnij im sve dok se na
posljetku ne naete u najneprirodnijem moguem stanju - u potpuno
razvijenoj bolesti.
Istodobno e se promijeniti i vaa samopredodba: umjesto po-
zitivnih reakcija, poet ete iskazivati vie negativnih. Vikriti vas ini
osjetljivijim na stresove svih vrsta. Zasjenjuje finije emocij e. Kol iko
nas j o uvijek osjea nevinu sposobnost za ljubav i pouzdanj e s kojom
se dijete rada? Svoje stanice puni mo svim doivljajima odbacivanja,
razoaranja i sumnj e koji nagruju svaiju prolost. Danas biste mogli
smatrati da ste priroeno skloni zabrinutosti ili da ste doivotno
osueni na nesanicu, pesimizam ili mrzovolj nost zaboravljajui da su
vam bile potrebne godine da biste postali takvi.
U Normanovoj vikriti vata doa je u najtee pogoranom stanju.
To ne iznenauje budui da se vata doa najlake uznemiruj e. Vata
doa ne voli buku, guve i tjelesnu nelagodu pa e vae tijelo puto-
vanje pretrpanim vlakom doivjeti kao stres. to due putujete tim
vlakom, to e se vaa vata vie pogoravati. S vremenom e sama
pomi sao na putovanj e vlakom izazvati neugodne reakcije: vi ete se
prilagoditi na njih, ali nikada neete biti zadovoljni. Doe nas na taj
nain vode prema ispravnim navikama i odvraaju nas od tetnih
navika.
"Ispravno" j ednost avno znai blie prirodi. Ispravno j e svaki
dan omoguavati vati razdoblje potpunog mira i tiine; tako j oj omo-
guujete ponovno uspostaviti ravnoteu. tetno j e zlostavljati vatu
bukom i guvom j er to dodatno naruava njezinu ravnoteu. "Svi
moramo zaraivati za ivot", mogli biste pomisliti te iz dana u dan
ulaziti u isti vlak i putovati na posao. No, vata u tom iskustvu nipoto
ne moe pronai uitak. To je iznimno povolj no j er se u stanje
savrene ravnotee moete vratiti j edi no putem instinkta svake doe
na odupiranj e pogrj enim postupci ma i na povratak pol aznom stanju.
Norman je u svemu tome vrlo lako prepoznao vlastitu situaciju.
"Pretvaranj e u nepri rodnog vata-pittu vrlo je uobiaj eno u naem
drutvu", reeno mu j e, "budui da smo u svojoj sredini okrueni
mnogi m nepovolj nim utjecajima.
Ali, vikriti je maska, privid stvoren od stresa. Pod njim se
nalazi izvorno, savreno stanje, j edi nstvena kombinacija vate, pitte i
kaphe koja ini vae istinsko bie. Ako ga uspijete ponovno postii,
vai vata si mptomi e nestati. Ljepota ajurvede j est u l ome to vas
- 97-
SAVRENO ZDRAVLIE
lijei vraanjem u vae najbolje j astvo. "
Potom smo Normanu prepisali novu rutinu koja e umiriti nje-
gove uznemirene doe. Dali smo mu popis postupaka kojima e po-
novno uravnoteiti svoju pogoranu vatu - proces koji se naziva
"umirenj em doe". (Na kraju ovoga poglavlja pronai ete ope
smjernice za umirenj e tri doe; pojedinosti emo razmotriti kad
proni knemo dublje u praksu ajurvede.) Prva stavka na popisu bila je
doslj edno pridravanje svakidanjih navika. Norman j e brzo osmislio
uspavljujui obred.
"Sat vremena prije spavanja okupam se u toploj vodi - ljeti u
neto hladnijoj. Potom si el o, slj epoonice i stopala pet minuta blago
masiram sezamovi m uljem, a zatim popij em alicu toploga mlijeka s
rasayanom." (Rasayane su biljne mjeavine kojih ajurveda poznaje
stotine; Normanu najvie pomae najopenitija rasayana Biochavan.
ali ih je mogue zamijeniti specifinim ajurvedskim travama.)
"Zati m sjedim u tiini i dvadeset minuta itam. Najvie me
oputaju poezija ili nadahnj uj ua literatura. Na posljetku ugasim
svjetlo i sluam laganu glazbu sve dok ne osjetim pospanost, a tada
odmah odlazim u krevet.
Te se rutine doslj edno pridravam ve etiri mjeseca; svake
veeri zaspim bez tekoa i spavam najmanje est sati bez prekida to
mi j e dovolj no da se sutradan osjeam odmoreno. "
Sve u svemu, vrlo uspjeno rjeenje probl ema od kojega mili-
j uni ljudi pate bez olakanja unato tome to se procjenjuje da j edan
od pet Ameri kanaca redovito uzima tablete za spavanje. Meutim,
Norman na taj nain nije izlijeio samo nesanicu j er uiva i druge
dobrobiti povratka u stanje ravnotee. Vie ne pati od uestalih preh-
lada ili blaih boljki i tegoba. Osl obodi o se zabrinutosti i nezadovolj -
stva, znaajki koj e su postal e di o njegova ustrojstva. Izgleda okri-
j epl j eno i ivot doivljava na nov nain.
EST STADIJA BOLESTI
Ponovno povezivanje pacijenata s nj ihovom vlastitom pri rodom
tisuama je godina bi o cilj medi ci ne - aj urveda u tome nije j edi n-
stvena. Meuti m, na Zapadu smo bili opinjeni znanstvenom medici-
nom i njezinim strogo tjelesnim objanjenjima bolesti. Zapadnj aka
medicina danas priznaje da bolest moe proizai iz tijela ili iz uma. S
poj avom medi ci ne uma i tijela vie nije izvjesno moe li se to dvoje
uope odvojiti. Iznenadan mental ni ok, kao s t oj e smrt suprunika,
- 9 8 -
SAVRENO ZDRAVLIE
moe razorno utjecati na tijelo, onesposobi ti imunoloki sustav te
otvoriti put bolesti to donekl e objanjava mnogo viu stopu smrti
medu enama koje su nedavno postale udovice u usporedbi s opom
populacij om. To nudi i objanjenje poveane uestalosti raka dojke
meu usamljenim enama koje nemaju mogunost pruati emocio-
nalnu potporu.
Zaokret prema objanjenjima koja obuhvaaj u duh i tijelo ima
svoje prednosti i nedostatke. Primjerice, neko smo tvrdili da upala
plua zapoinje s pneumokoki ma, bakterijama koje dospijevaju u
plua i ondje se nekontrol irano mnoe. U duh/tijelo medicini svako
objanjenje proizlazi iz ranijeg stadija, iz trenutka kad je imunoloki
sustav oslabio pod negativnim mental ni m utjecajem. To j e obja-
njenje ire od iskljuivo tjelesnoga, ali j e, naalost, i prilino neo-
dreeno. Meudj elovanj e uma i imunol okog sustava toliko je prom-
j enj ivo da lijenici ne mogu odrediti kritian trenutak u kojemu nega-
tivne misli poinju ugroavati leukocite.
Ajurveda nam omoguuj e mnogo veu preciznost. Prema starim
spisima proces bolesti odvija se u est razliitih stadija ili koraka.
Prva tri su nedjeljiva i mogu se povezati s tijelom ili s umom; druga
tri donose oite si mptome koje opaaju i pacijent i njegov lijenik.
Svaki stadij predstavlja gubitak ravnotee, ali se oitovanj e mijenja s
odmi canj em procesa:
1. Nagomilavanj e - proces zapoinj e nagomilavanj em j edne ili
vie doa.
2. Pogoravanj e - prej aka doa nagomi l ava se toliko da se
poinje iriti izvan svojih normal nih granica.
3. irenje - doa se iri kroz cijelo tijelo.
4. Lokalizacij a - odl utal a doa smjeta se onamo kamo ne
pripada.
5. Oitovanj e - tjelesni si mptomi pojavljuju se na mjestu na
kojemu se doa lokalizirala.
6. Poremeaj - bolest izbija u potpuno razvijenom obliku.
Da bi smo ilustrirali te korake, reci mo da se nagomi l ao viak
pitte moda zbog toga to ste pitta tip i nali ste se pod j aki m stresom
ili tek trpite nelagodu vrlo vrueg ljeta.
Kad se previe nagomila, pitta se poinje kretati po tijelu
naputajui mjesta na koj ima bi trebala ostati. Ubrzo nalazi mj esto na
- 99 -
SAVRENO ZDRAVLIE
kojemu je prisutna ama (toksian ostatak) i "zalijepi" se za nju.
Taj dogaaj zakljuuje prva tri stadija bolesti. Zapadnj aki li-
j eni k u tom trenutku j o ne bi mogao donijeti dijagnozu j er ne opaa
ni j edan od poremeaj a opisanih u udbenicima, ali je s ajurvedskog
stajalita izvjesno da tijelo vie nije savreno zdravo. Ako ste svjesni
svojega tijela, sposobni ste osjetiti poetno naruavanje ravnotee
odreene doe. Svatko prepoznaje suptilne promj ene koje upuuju na
poetak gripe ili prehlade." U sluaju mnogih drugih bolesti, osjeaj da
"neto nije u redu" pojavljuje se kao blaga nelagoda koju nije mogue
lokalizirati ili identificirati. Takva nelagoda u pravilu zbunjuje li-
j eni ka koji trai j asne si mptome, ali nalazi zbrkanu konstelaciju te-
goba, bolova, mi i ne slabosti, blago poviene temperature ili j ed-
nostavno umora koji ne prolazi. Takav neodreeni predosjeaj tijela
pojavljuje se ak i u sluaju iznenadnog sranog ili modanog udara,
koji su zapravo maloka iznenadni. rtva obi no unaprijed primi upo-
zorenja svojih doa, ali ne obraa pozornost na njih.
Kad doa negdje zaglavi, u pravilu ulazi u etvrti stadij u ko-
j emu se poinju pojavljivati prvi izraziti simptomi bolesti. Ako se
pitta smjestila u koi, mogli biste osjeati svrbe ili bi se koa mogl a
upaliti. Ako se smjestila u elucu, mogli biste patiti od garavice ili
eluanih tegoba. (Za te si mptome ne optuuj emo samo pittu. Svaka
se doa moe smjestiti na bilo kojem mjestu. Ako se suvina vata
smjestila u nekom zglobu, j ednom od najvjerojatnijih mjesta budui
da zglobovi spremno prihvaaju ainu. mogli biste osjeati bol artri-
tisa.) Izuzev tih neodreeni h znakova, nema drugih indikacija koje bi
nagovijetale ozbiljnu bolest.
Budui da ajurveda djeluje na tako suptilnoj razini naih tijela,
mogue j e ublaiti si mptome koji su prema zapadnj akim mjerilima
esto prilino zagonetni ukljuujui neobjanjivu bol, tjeskobu, de-
presiju, umor i tako dalje. Zapadnj aka je medicina takve si mptome
sklona proglasiti psi hosomatski m problemima, odnosno probl emima
koji proizlaze iz pacij entova uma. No, ti problemi zapravo proizlaze i/,
prvih stadija neravnotee doa. U prvom, drugom i treem stadiju lako
ih je rijeiti prehranom, ljekovitim travama, tjelesnim aktivnostima,
dnevnom rutinom i posebnom tehni kom proiavanj a tijela zvanom
panakarma (koju emo uskoro razmotriti).
Kad se bolest potpuno razvije, oteenje tjelesnih tkiva esto
daleko nadilazi djelovanje tih postupaka. Tada je potrebno prijei na
naprednije ajurvedske terapije ili pribjei zapadnjakoj medicini us-
- 100 -
SAVRENO ZDRAVLJE
trojenoj za rjeavanja akutnih stanja svih vrsta.
Kako moete znati kada e nastupili etvrti stadij - pojava prvih
si mptoma? Oni stariji od etrdeset godina ne moraju traiti predaleko
budui da neodreene boljke i tegobe tada osj eamo zabrinjavajue
esto. Tijelo koje j e godi nama izloeno prehrambeni m i emocional -
nim neravnoteama te neravnoteama ponaanja, neizostavno nakup-
lja amu, a ama po svojoj prirodi hvata zalutalu dou. Meutim, nema
razloga za zabrinutost. Vae vam tijelo u &Vjtom stadiju ne govori
da ste u velikoj opasnosti, ve da biste svoja tkiva trebali oistiti od
suvinih doa. Kad to uinite, vata, pitta i kapha vratit e se u svoju
prirodnu ravnoteu. Taj osnovni pristup "komunikacij e s doama"
putem j ednostavni h promj ena prehrane i dnevne rutine moe donijeti
izvanredne rezultate, ak i u sluaju ozbiljne bolesti.
KAKO URAVNOTEITI DOE
Na sljedeim stranicama iznosim ope smjernice za urav-
noteenje vate, pitte i kaphe. Odravanju ravnotee mogue je pristu-
piti na etiri iroka podruj a svakidanj eg ivota:
Prehrana Tjelesna aktivnost Dnevna rutina Sezonska rutina
Svakom od tih podruj a posvetit u posebno poglavlje u treem
dijelu ove knjige; za sada emo ih razmotriti openitije kako biste
stekli osnovna saznanja o mogunosti ma utjecanja na doe - to e biti
prirunik za ivljenje iz kvanl nomehani kog tijela.
Vano upozorenj e: navedene smj ernice namijenjene .su
iskljuivo prevenciji. Nisu pogodne za lijeenje bolesti ili kao zam-
j ena za lijeniku skrb. Ako imate si mptome odreene bolesti, ob-
navljanje ravnotee doa presudno je vano, ali nije dostatno. Potre-
ban vam je temeljit lijeniki pregled te potpun medicinski tretman
koji odgovara vaoj specifinoj situaciji.
Meuti m, za sve nas dobroga zdravlja sljedee su informacije
neprocjenjivo vrijedne i dragocj ene. Smj ernice su prikupljene M okom
pet godina prouavanja starih ajurvedskih spisa, uenja od ivuih
ajurvedskih znalaca u Indiji te putem vlastitog iskustva s tisuama
pacijenata u ameri kom Chopra centru.
Mol i m vas da po pitanju ponueni h savjeta budete prilagod-
ljivi. Posrijedi nisu stroga pravila zbog kojih biste se trebali muiti.
Cilju ravnotee mogli biste stremiti cijeloga ivota i nikada ga ne
101 -
SAVRENO ZDRAVLJE
postii j er se doe mijenjaju iz sata u sat, iz dana u dan i iz minute u
minutu. Pa ipak, ravnotea j e najlaki mogui cilj. Priroda j e vae
tijelo obdarila odgovaraj uim instinktima uravnoteenja; naa naela
tek pomau otkriti i izotriti te instinkte.
Naj vee iskuenje za veinu ljudi je prehrana. Svi smo vjero-
j at no pomal o fanatini po pitanju hrane koju smatramo bl agotvornom
ili kodljivom. Budui da ajurveda stavlja velik naglasak na prehranu,
lako je se moe uporia&i kao potporu opsj ednutosti prehranom. Ali,
ako ih sagledate u pravom svjetlu, sve su te nove informacije tek
smjernice za buenje vlastitoga tijela. Ajurveda hranu ne dijeli na
"primj erenu" i "kodljivu". Sluajui svoje doe, sami otkrivate koja
vam hrana odgovara, a koja vam kodi.
Stoga se nemoj te previe optereivati ti me je li hrana prevrua
ili previe hladna, preteka ili prelagana, previe masna ili previe
suha. Kad god se koja doa pokrene, mogli biste pribjei odreenoj
hrani kako biste sprijeili gubitak ravnotee. No, ako ravnotei pristu-
pimo na taj nain, cijeli proces ubrzo degenerira u fanatizam. To nije
put samospoznaj e. Komunikacij a izmeu vas i vaega tijela odvija se
svaki dan; sljedei savjeti upuuju na komunikaciju koja godi vaemu
tjelesnom tipu.
URAVNOTEENI IVOT - OPE SMJERNI CE
Uravnoteenje vate:
redovitost;
tiina;
paziti na unos tekuine;
smanjivanje osjetljivosti na stres;
dovol j no odmora;
toplina;
ujednaeni unos hranjivih tvari;
masaa sezamovim uljem (abhyanga)
i
Budui daj e vata "kraljica" doa, njezino j e uravnoteenj e pre-
sudno vano za svakoga; kad se vata uravnotei, za sobom povlai i
pi. .u i kap m.
Klju uravnoteenja vata doe j e redovitost. Vata j e toliko os-
jetljiva i toliko se brzo mijenja da lako podlijee pretjeranoj stimula-
ciji. Vata ljudi uivaju u raznovrsnosti, ali ako su promj ene pretje-
- 102 -
SAVRENO ZDRAVLIE
rane, njihovo uzbuenj e prelazi u iscrpljenost. Zbog toga su toliki
vate rastreseni i napeti. Njihov nemir proizlazi iz injenice da vata
doa njihovim tijelima vie ne odreuj e primj erene ritmove. Umj esto
da redovito j edu, spavaju i vjebaju, neuravnoteeni vate j edu kad
stignu, preskau obroke, vjebaju neredovito, a na spavanje odlaze u
razliito vrijeme.
Takav je ivot nepovoljan za sve doe, ali je najgori za vatu.
Ali, mnogi vate ustraju u njemu. al osno je da su sami sebe uvjerili
kako je neuredan ivot zapravo poticajan. Rjeenje je u razvijanju
uravnoteenih navika pa je svakidanjoj redovitosti potrebno posvetiti
neto vie p- :. .
Ako iskazujete znakove neravnotee vate, sljedee e vam
smjernice pomoi prilagoditi dnevnu rutinu tako da vie pogoduj e
vata doi:
Dovol jno se odmarajte - ovaj je savjet iznimno vaan za sve
probl eme vezane uz vatu. Kad osjetite da se iscrpljujete ili pret-
j eruj ete u bilo kojoj aktivnosti (ukljuujui mental nu), zastanite i
odmori te se pet minuta. Iznimno je vano i svake noi dovolj no
spavati; ne biste se smjeli pomiriti s nesani com, ak i ako godi nama
patite od nje. Osi m spavanja, najbolji odmor je duboka oputenost
koju posti emo meditacij om. U Chopra centru svakom pacijentu
nudi mo mogunost da naui meditaciju na primordijalni zvuk kako bi
postigao stanje duboke oputenosti. Doa koja od toga prima najvee
dobrobiti jest vata koja j e nakon samo nekol i ko minuta meditacije
potpuno smirena i okrijepljena.
No, na taj se nain mogu postii i mnogo dublje dobrobiti.
Meditacij a pomae povezati duh i tijelo. Ta povezanost omoguuj e
potpuno ostvarenje svakoga prirodnog ciklusa u tijelu, njegovo glatko
odvijanje od poetka do kraja. Kad vate otkriju d a j e ispunjenje nji-
hovo trajno unutarnje stanje, a ne rijedak cvijet kojega valja traiti,
ine velik korak prema otkrivanju svojega istinskog bia.
Odravanje topline - budui daj e vata hladna doa, toplina j oj
godi; vata je ujedno i suha pa odravajte primjerenu vlanost zraka u
zatvorenom prostoru. Savjetuje se izbjegavati propuhe budui da j e
vata i zni mno osjetljiva na strujanje zraka.
Jedite hranu koja umiruje vatu (vidjeti stranicu 214). Osi m
toga, vano je i j esti redovito budui da prazan el udac pogorava
vata dou. Vata tipovi se brzo iscrpljuju ako se osjeaju loe ili pres-
- 103-
SAVRENO ZDRAVLIE
tami redovilo j esti. Hrana im j e potrebna cijeloga dana iako im j e
apetit u pravilu promjenjiv. Pripazite da svaki dan pojedete tri obroka
ukljuujui topao, hranjiv i obilan doruak, primjerice, vrue itne
pahuljice. Mal o svjeeg umbi ra takoer pomae potaknuti apetit
prije obroka te olakava probavu.
Te kom dana pijte mnogo tople tekuine kako biste spri-
jeili dehidraciju. Najbolji je vata biljni aj, koji moete popiti do
etiri alice dnevno. aj od svjeeg korijena umbira takoer umiruje
vatu, a pripremit ete ga tako to ete liicu nari banog svjeeg kori-
j ena umbira staviti u termos-bocu zapremi ne pola litre i napuniti je
vruom vodom. Izbjegavajte vrlo hladnu hranu i pie.-
U jutro se izmasirajte sezamovim uljem. Taj se ajurvedski
postupak naziva abhjcmga (podrobnij e na 200. stranici).
Prije jutarnje meditacije priutite si dugu, toplu kupku ili
tuiranje. Vlana toplina bl agotvorno djeluje na vatine boljke i te-
gobe.
Izbjegavajte mental no naprezanje i pretjeranu stimulaciju.
Glasna glazba, filmovi s prizorima nasilja i dugo gledanje tel evizor. ,
osobito na veer, snano pogoravaju vatu.
Uredite svoje okruje tako da bude svijetlo i vedro. Vati
gode suneva svjetlost i vesele boje. Ako ste bolesni, uputno je sjediti
pokraj zatvorenog, osunanog prozora. No dokle god ne ozdravite,
oduprite se porivu da izaete. Druite se s ljudima koji vas razvese-
ljavaju, itajte vedre knjige i gledajte lagane, humoristine emisije.
Pomoi e vam sve to oivljuje vatinu prirodnu veselost i ublauje
zabrinutost.
Ne pijte al kohol dok pokuavate uravnoteiti vatu koja ne voli
stimulanse bilo koj e vrste ukljuujui kavu, aj i nikotin. Svi ljudi
osjetljivi na neravnoteu vate trebali bi biti oprezni po pitanju takvih
stimulansa. Najbolje je potpuno ih odbaciti.
Vatama se nosnice zimi esto sue, a to pridonosi uesta-
losti prehlada. Da biste to sprijeili, na vrh prsta stavite kap
sezamova ulja i blago ga utrljajte u nosnice. Potom stisnite nos
prstima i ponite udisati, a zatim naglo osl obodite nos i ponovno ga
stisnite kako biste sezamovo ulje uvukli u nosne upljine, ali se pri-
tom nemoj te naprezati ili pokuavati odepiti sinuse.
Ovaj j e postupak osobi to blagotvoran za suhog, hl adnog vre-
mena - mnogi vata tipovi ustanovili su da znatno pojaava njihovu
otpornost na prehladu i gripu - ali ujedno i j aa sinuse pa se pre-
- 104 -
SAVRENO ZDRAVLJE
poruuje svima. Mogue ga j e ponoviti do dvanaest puta dnevno.
(Meuti m, ako su vam sinusi zaepljeni, ne biste trebali pretjerivati s
tim postupkom; ulje pogorava kapha dou koja je esto u pozadini
kronine upale sinusa.)
Uravnoteenje pitte:
umjerenost;
izlaganje ljepotama pri rode;
svjeina;
ravnotea odmora i aktivnosti;
posvetili ^mtiTimt razonodi ;
smanjenje podraaja.
Klju uravnoteenja pitte j e umj erenost pa pazite da od sebe ne
oekujete previe. Od svih tjelesnih tipova pitta j e obdaren najsnani-
j i m unutarnj im porivom, agresivnou i energij om. Pitte odvano
nasru na ivot i uivaju u izazovima - to su tei, to bolje. No, taj je
unutarnji poriv esto uzrok njihovoga propadanj a. Pitta vam daje va-
trenu energiju; ako j e zlorabite, spalit e vas. Radoholiari ovoga
svijeta najee su neuravnoteeni pitte, osobito ako su njihovi os-
novni emoci onal ni tonovi gnjev i kompulzivnost.
Pitta tipovi se moraju svjesno obuzdavati kad opaze odreene
znakove opasnosti meu koj ima j e najoitiji gubitak ugodnih emocija
te izostanak umjerenosti po pitanju apetita. Pillinoj prirodi vana je i
priroena ljubav prema ljepoti. Sve navedene smj ernice za pittu svode
se na nael o: "Dobar je ivot onaj koji se temelji na zlatnoj sredini".
Ako iskazujete znakove poremeaja pitte, sljedee e vam
smjernice pomoi prilagoditi dnevnu rutinu tako da vie pogoduj e
pitta doi:
Odvojite vrijeme za odmor od aktivnosti - izmjenjivanje od-
mora i aktivnosti osnovni je ivotni ritam. Budui da p 1 >.:;u velik
kapacitet za aktivnosti, pitte su sklone zanemarivati drugu stranu toga
ciklusa. Na kraju radnoga dana potrebno j e pronai otok mira.
Veerajte u tiini, na veer iskljuite telefon i odl uno se oduprite
iskuenju da posao ponesete kui. Otok mira zapravo j e u nama.
Neuravnoteene pitte to esto gube iz vida.
Meditacija je vrlo korisna za ponovno uspostavljanje unu-
tarnjeg mira i ravnotee. No, ujedno vas i podsjea da je odmor
- 1 0 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
izvorite di nami ne aktivnosti. Na posljetku, tajna uspjenih trkaa
nije u njihovu koraku, ve u moi koju u sebi pronau na startu, prije
no to naine prvi korak. Kad pitte otkriju da se najvea osobna mo
postie bez agresivnosti, naine velik korak prema otkrivanju vlastitog
istinskog bia.
Svjeina u svim obl icima pomae umiriti pretjerano ak-
tivnu pittu. Temperatura sobe u kojoj spavate trebala bi biti neto
ispod 20C, a u toploj se kupki ne biste smjeli predugo zadravati;
previe vlane topline moglo bi u vama izazvati vrtoglavicu ili
muni nu ako j e pitta neuravnoteena. im osjetite da vam j e vrue, na
elo i zatiljak stavile hladan oblog-..ujnjesto da pijete previe hladne
vode. (Ajurveda ne preporuuj e piti ledenu vodu koja gasi probavim
vatru.) Pogodni su i hladni, slatki napi ti koji nisu previe kiseli (sok
od j abuke ili groa, soda voda). Za vrueg vremena ili ako se os-
j eate loe, pijte mnogo tekui ne; pitte su sklone obilnijem znojenju
pa u takvim uvjetima gube mnogo tekuine. aj za umirenje pitte
moete piti do etiri alice dnevno.
Jedite hranu koja umiruje pittu. Vrlo je vano izbjegavati
prejedanje kojemu su pitte skloni ako previe opterete svoju odlinu
probavu. No, ne biste smjeli ni osjeati neugodnu glad - pitte teko
podnose preskakanj e obroka. Umj esto da odlazite u krajnosti, tri puta
dnevno, u isto vrijeme, j edi te umj erene obroke. Ako vam je probava
kolebljiva, topl o mlijeko s dodatkom eera i kardamoma pomoi e
uravnoteili pittu. Ako ste uvijek halapljivo gladni i pretjerano edni,
trebali biste uravnoteili probavu, emu pomae dijeta za umirenje
pitte (vidjeti stranicu 219).
Ako ustanovite da vam je apetit neobuzdan, ne prisiljavajte
se jesti manje. Umj esto toga, postupno smanjujte obroke poevi s
otprilike tri etvrtine koliine koju inae poj edete. Nakon dan ili dva
tu koliinu smanjite na polovicu poetne koliine. Tako biste trebali
dosegnuti odgovaraj uu koliinu. Nastavile s tom koliinom, a uko-
liko osjeate neugodnu glad, vratite se na tri etvrtine poetne ko-
liine. Ako u sklopu svakog obroka pojedete otprilike dvije ake
hrane, dosegnuli ste ajurvedski ideal. (Taj je postupak prvi predloio
Charaka, najvei stari autoritet na podruju ajurvede.) Gorak okus
najvie obuzdava apetit pa prije j ela pokuajte piti tonik ili jesti salatu
od gorkog zel enog povra kao to su cikorija, endivija i radi.
Izbjegavajte umjetne stimul anse koji pojaavaju pittu.
Konzumaci j a alkohola u bilo kojem obliku nalik je izlijevanju kero-
- 106 -
SAVRENO ZDRAVLJE
zina na pittinu vatru (ak se ni fermentirani kvasac u kruhu ne smatra
dobrim za uravnoteenj e pitte). Svoju probavnu pe ne biste trebali
potpaljivati prazni m kalorijama iz alkohola. Nepovol j no djelovanje
kofeina iz kave i aja j est u tome to vau energiju ini uznemirenom,
a vi se nastojite smiriti.
Kao najbolji nain smanjenja vika pitte ajurveda tradi-
cional no predlae tretman l aksativom (vireutia). Kratkotraj no
pranjenje crijeva hladi "probavnu vatru". Jednom u etiri do est
tjedana (ali ne ee) mogli biste pokuati prije spavanja uzeti po
j ednu liicu ricinusovog ulja. Laksativ e vas vjerojatno dva do tri
puta u noi probuditi kako biste otili na zahod; nakon svakog pra-
njenja crijeva popijte po au tople vode kako biste izbjegli dehi-
draciju. Vae e tijelo sljedeeg dana biti vrlo lijeno i oputeno, pa
j edi te vrlo mal o ili popijte tek nekoliko aa vonog soka. Ako j edet e
krutu hranu, izbjegavajte teku, masnu, hladnu ili uljnatu hranu.
Mnogo se odmaraj te. No, laksalive ne uzimajte ako osjeate bol u
crijevima, u sluaju krvarenja ili ako inae patite od probavnih te-
goba.
Pazite da uzimate samo istu hranu, da pijete samo istu
vodu i udiete samo isti zrak j er je pitta osobito osjetljiva na neis-
toe bilo koje vrste. ak i ako se openi to smatraju nekodljivima,
aditivi u hrani mogu naruiti metaboliku ravnoteu, a ak i mali
poremeaj oteava postizanje cilja savrene ravnotee.
Izbjegavajte veliko tjelesno naprezanje ili pregrijavanje na
otvorenom. Vruina vrlo lako zamara pittu. Njihova blijeda koa ne
podnosi previe sunca i u pravilu im govori kada se valja skloniti u
zatvoreni prostor. Ajurveda ljeti preporuuj e oprez. Zaponi te s deset
minuta izlaganja suncu i vrijeme postupno produljujte do pola sata, i
pritom ne zaboravite nanijeti losion sa zatitnim faktorom. Na otvore-
nom je bolje boraviti ujutro i na veer nego u podne.
Sto ee uivajte u ljepotama prirode - ajurveda pitta tipo-
vima tradicionalno preporuuj e promatrati zalazak Sunca, pun Mj esec
te etati pokraj j ezera i tekuica. Sve to godi pitta doi. Openi to gle-
dano, lijepo okruje znatno pogoduj e opulanju pitta ljudi; ljepota
zaokuplja njihovu pozornost onako kako j e sjedenje na trijemu ne
moe zaokupiti. Izbjegavajte knjige i emisije nasilnog, okantnog ili
kontroverznog sadraja - navedena tri utjecaja izrazito pogoravaju
pittu. Svakoga dana pronaite vremena za poticajne, aljive i zabavne
aktivnosti - takvi utjecaji pomau ublaiti pittinu otrinu. No, takve
- 107-
SAVRENO ZDRAVLJE
vas aktivnosti ujedno i odvraaju od pretjerane zaokupljenosti vlasti-
tim j asno odreeni m ciljevima. Pitte znaju biti ozbiljni pa im j e, vie
nego drugima, potreban lijek smijeha. Smijeh je u mnogoemu naj -
bolji prirodni lijek za pogoranu pittu.
Uravnoteenje kaphe:
stimulacija;
raznovrsnost iskustava;
redovita tjelesna aktivnost;
toplina, suhoa;
kontrola tjelesne teine;
smanjenje slatkoga.
Klju uravnoteenj a kaphe j e stimulacija. Kapha doa j e po pri-
rodi uj ednaena i pol agana to se oituje kao pouzdanost i snaga. Ali,
neuravnoteeni kaphe se previe vrsto veu za postoj ee stanje; po-
trebna im je stimulacija u obliku novih prizora, zvukova, novih ljudi i
dogaaja. Isto vrijedi i na tj elesnom planu. Kapha bez aktivnosti
postaje bezvoljna i tupa. To j e izravno povezano sa sporom proba-
vom.
Kao to smo ustanovili, ako hrana nije potpuno probavlj ena (ili
je preteka, premasna ili uope neprobavljiva), toksini ostaci zvani
ama mogu zaguiti sustav i na posljetku dovesti do bolesti. Kapha
tipovi su osobito skloni tom probl emu pa bi trebali paziti na
odravanje unutarnje vatre putem redovite tjelesne aktivnosti i
raznovrsne prehrane.
Ravnotea se u kapha ljudi polako naruava i polako se
uspostavlja pa j e uputno doslj edno odravati ravnoteu te doe. Uko-
liko danas poremetite vatu, poslj edice ete vjerojatno osjetiti ve su-
tra. Ali, hranu koja pogorava kaphu moete j esti cijele zi me i pog-
rjeku uvidjeti tek u proljee kad se nagomi l ana doa "otopi " i donese
vam tipinu proljetnu prehladu ili zaepljenje sinusa.
Razmotri te li popis dvadeset i pet guna (na stranici 62), opazit
ete daj e hl adnoa j edi na znaajka zajednika vati i kaphi. Zbog toga
je kapha ljudima u pravilu potrebno upravo suprotno od onoga stoje
potrebno vatama. Stoga j e kapha strategija stimulacije suprotna vata
pravilu odmaranj a. Vate su nalik zeevima, a kaphe su nalik slono-
vima.
Ako iskazujete znakove poremeaja kaphe, sljedee e vam
- 108 -
SAVRENO ZDRAVLJE
smjernice pomoi prilagoditi dnevnu rutinu tako da vie pogoduje
kapha doi:
U ivotu teite raznovrsnosti. Kaphe bi trebali svjesno teiti
novim iskustvima. Izni mno cijene ognjite i dom i me izbjegavaju
opasnost od iscrpljivanja. No, izrazita sklonost stagnaciji vodi u de-
presiju, probl em mnogih neuravnoteenih kapha. Kao i u sluaju dru-
gih doa, meditacija j e po tom pitanju vrlo blagotvorna j er kaphama
omoguuj e otkriti temeljnu budnost vlastite prirode.
Ono to ivot ini istinski poticajnim nije vanjska raznovrsnost,
ve iskra budnosti u nama. Priroda nam je usadila ivahno zanimanj e
za nove zamisli, nova lica i korisne inovacije. (Kae se da j e ovjek
j edi no bie koje e prijei ocean da bi vidjelo kako ljudi ondje izgle-
daju.) Kaphe koji su do tada zadovolj no promatrali kako ivot prolazi
pokraj njih, uz mal o meditacije otkrivaju da zapravo ele sudjelovati u
njemu. Kaphe su skloni posesivnosti te uvanju i tednji svega to
steknu bez obzira na to je li posrijedi novac, energija, poloaj ili
ljubav. Kad otkriju da se mogu opustiti i svoju veliku snagu uporabiti
kao gorivo promj ene, ine velik korak naprijed na putu svoje osobne
evolucije. Kaphi na povelika sposobnost da voli i bude voljen tada se
dvostruko poveava.
Jedite hranu koja umiruje kaphu - ako ste kapha tip, vrlo je
vano izbjegavati prejedanje j er ste nedvoj beno skloni pretilosti. Vru
aj od umbira uz obrok pomae izotriti zatupljene okusne pupoljke,
ali i sporu probavu ini uinkovitijom, kao i vakanje liice cijelih
sjemenki komoraa nakon obroka. U sluaju izrazite kongestije ajur-
veda preporuuj e suhu hranu i trpke okuse. Suhi prepeenac, j abuke,
krekeri, kurkuma i mnoge vrste sirovog povra pomau sprijeiti
nakupljanje suvine kaphe i j aaj u probavni sustav.
Smanjiti unos sl atkoga. Kapha j e j edi na doa koja se snano
povezuj e s okusom - i to slatkim. Neovi sno o broju kalorija, kaphe e
se udebljati i ui u stanje neravnotee ako njihova prehrana sadri
previe slatkoga. Izbjegavanje sladoleda, mlijeka, slastica, peni nog
kruha i masl aca (sve se to u ajurvedi smatra slatkim) esto ini veliku
razliku u sluaju iscjetka iz nosa, zaepljenja sinusa, alergija i bez-
voljnosti, tegoba koje pogaaju neuravnoteene kaphe. Dugorono
gledano, previe slatke hrane moe pogodovati razvoju dijabetesa,
ozbiljne bolesti svoj stvene kaphi. Sreom, j edan j e prirodni zaslaiva
- isti med - blagotvoran za kaphe. lica ili dvije dnevno (ne vie)
pomae oslobaanj u suvine kaphe iz sustava.
- 109 -
SAVRENO ZDRAVLIE
Odravanje topline. Budui daj e kapha hladna doa, godi j oj
toplina. U sluaju kongestije, tegobe uestale u kapha, najvie pomae
suha toplina. Uklanjanju vika kaphe esto pomae i usmjeravanje
kvarcne svjetiljke na grudi ili dranje termofora na leima.
Izbjegavajte vl agu. Kapha j e osobito osjetljiva na hl adno,
vlano vrijeme. Ako ste bolesni, pazite da nos, grlo i plua ne izlaete
hl adnom zi mskom zraku.
Primijenite suhu masau tijela kako biste poboljali cirku-
laciju. Taj se postupak naziva garana (stranica 111.) i obavlja se
pomou posebnih rukavica od sirove svile. U sluaju pogoranja
kaphe nije uputno koristiti ulje budui da j e kapha uljnata doa. Do-
voljno je ustro trljanje tijela u trajanju od pet do deset minuta; ipak
ne trljajte toliko ustro da se umorite. Rukavice od sirove svile
moete zamijeniti i suhom lufom.
Tokom dana pijte toplu tekuinu, ali umjereno budui da
je kapha sama po sebi vlana. Kongestiju i upalu grla ublaite ajem
pripremljenim kuhanj em etvrtine liice suhog dumbira i kurkume u
alici vode. Na raspolaganju vam je i poseban aj za umirenje kaphe.
Dnevno moete popiti do etiri alice.
Vjebajte redovito, po mogunosti svaki dan. To j e j edan od
najboljih naina izbjegavanja stagnacije i nakupljanja toksina u tijelu.
Budui da su kaphe u pravilu snani i miiavi, u mladosti su skloni
portu, ali ih odgovornosti u odrasloj dobi usmjeravaju prema sjedi-
lakom nainu ivota. To nije dobro j er kaphama tjelesna aktivnost
koristi vie no drugi ma pa bi u svakoj dobi trebali biti aktivni.
Kad ste bolesni, priznajte sami sebi da vam je potreban
oporavak. Kaphe su iznimno izdrljivi i uivaju u tjelesnoj aktiv-
nosti, a budui da im je i prag tolerancije boli vrlo visok, u krevet
lijeu tek kad su ozbiljno bolesni. Ako ste i vi meu njima, sjetite se
usporiti kad se osj eate toliko loe da biste trebali lei. Tada ste
vjerojatno dvostruko bolesniji od veine ljudi. Kaphe mogu biti
prilino potiteni ako osjeaju da ne primaju dovolj no skrbi pa do-
pustite obitelji i prijateljima da vam posvete dodatnu pozornost kad se
osjeate loe.
Kongestija je za kaphe uestao probl em koji j e mogue
sprijeiti primj enom j ednost avne tehnike: etvrtinu liice soli otopite
u pola alice tople vode. Stanite nad umivaonik i u dlan ulijte mal o
slane vode. Zatvorite lijevu nosnicu, nagnite se te nekoliko puta
udahnite vodu kroz desnu nosnicu kako bi doprl a do sinusa. Pot om
- 1 1 0 -
SAVRENO ZDRAVLJE
zatvorile desnu nosnicu i ponovite. Ne udiile duboko (kako vam voda
ne bi dospj ela u plua) i ne prisiljavajte dah ako su vam sinusi
zaepljeni. Mogli biste kihnuti ili bi vam iz nosa mogao potei
iscjedak, to j e dobro. Ponovite dva do tri puta. Postupak j e djelot-
vorniji nakon tuiranja topl om vodom koje omekava sluznicu sinusa.
Ako osjeate bol ili vam je dij agnosticirana upala sinusa, odmah pre-
kinite s postupkom. Postupak nije namijenjen lijeenju razvijene
bolesti, ve odravanju zdravlja nosnih kanala.
KAKO IZVODITI GARANU
Ovu suhu masau potrebno je izvoditi ujutro, tri do etiri mi-
nute, prije no to se okupate i odj enete. Posebne svilene rukavice
navucite na obj e ruke te trljajte kou brzo i prilino ustro. Na dugim
kostima ruku i nogu primjenjujte klizne pokrete naprijed-natrag.
Zgl obove - ramena, laklove, zapea itd. - masirajte malim krunim
pokretima. Za poetak j e dovolj no deset do dvadeset dugakih poteza.
1. Zaponi te masaom glave ustrim krunim pokretima, a kad
stignete do vrata i ramena, prijeite na duge poteze. Potom izmjenjuj-
te pokrete silazei niz ruke: kruni pokreti na ramenom zglobu, dugi
potezi niz nadlakticu, kruni pokreti na laktu, dugi potezi niz podlak-
ticu, kruni pokreti na zapeu, dugi potezi niz aku i na posljetku
kruni pokreti na zglobovima prstiju.
2. Potom prijeite na prsni ko koji masirajte dugim potezima,
ali izbjegavajte podruj e srca i dojke.
3. Na trbuhu izvedite dva vodoravna poteza, a zatim dva po-
prena. U istom izmj eninom ritmu prijeite na donji dio trbuha,
donji dio lea, stranjicu i bedra, a posebnu pozornost posvetite po-
drujima na kojima se nakupi o viak masnog tkiva. (Ti me potiete
cirkulaciju u lim podruj ima i osl obaate toksine povezane s vikom
kaphe i masnoe. )
4. Ustanite i krunim pokretima izmasirajte kukove. Polom
noge izmasirajte j ednako kao to ste masirali ruke: dugi potezi niz
bedra i potkolj enice, kruni pokreti na kolj enima i glenjevima te dugi
potezi niz stopalo.
U kombinaciji s j oga vjebama garana je osobito korisna za
uklanjanje celulita.
- ni -
Drugi dio
KVANTNOMEHANIKO
TIJELO
KVANTNA MEDICINA
ZA KVANTNO TIJELO
Na beskraj nom putovanj u samospoznavanj a tri su doe vaan
orijentir. Doe nas odvode u unutarnji svijet, na j edi no mj esto na ko-
j emu inteligencija u svim svojim obl i ci ma - misli, emocij e, porivi,
instinkti, elje, vjerovanja - moe biti izmijenjena. Ali, doe su tek
odmori te na pola puta. Iza njih su j o dublje spoznaj e. U drugom
dijelu ove knjige proni knut u u te dubi ne putem istraivanja kvant-
nomehani kog ljudskog tijela - kako aj urveda naziva nevidljivi soft-
ware koji oblikuje, nadzi re i stvara tj elesno j astvo.
U prvom sam poglavlju iznio neka od temelj nih naela kvant-
nomehani kog tijela: ono j e mrea inteligencij e, prikuplj eno znanje
ne samo mozga, ve i preostalih pedeset bilijuna stanica; trenutano
odgovara i na najmanju mi sao ili emocij u odravaj ui neprestan
protok i promj enu koji su u biti svojstveni naoj prirodi; nije lokalizi-
rano u prostoru i vremenu, ve je mnogo openitij e i protee se u svim
smj erovima poput polja. Svoje kvantno tijelo ne moete vidjeti zbog
loga to ga u potpunosti ine sl abane vibracije, fluktuacije u polju,
ali ga moete biti svjesni - tovie, vaa su osjetila fino podeena za
- 1 1 5 -
6.
SAVRENO ZDRAVIJE
kvantno polje ija je aktivnost mnogo temeljnija i od materije i od
energije. injenica da moete biti svjesni razine prirode koja je deset
naprama deset milijuna puta suptilnija od atoma, doi ma se toliko
nevj eroj atnom daj e moramo podrobnij e razmotriti.
ISTRAIVANJE UNUTARNJEG SVIJETA
Ve znate da su doe poput centrale u kojoj se misli pretvaraju
u materiju. To se isprva doima nemogui m. Materija je vrsta i sta-
bilna; moemo je vidjeti i dodirnuti, izmjeriti i izvagati. S druge
strane, misli su neuhvatljive i nevidljive; ne moemo ih vidjeti ni
dodirnuti, a njihovo je mjerenje (pomou elektroencefalografa ili
EEG-a) i zni mno neprecizno. Kao to j e to rekao j edan domiljati
fiziolog, razumijevanje mozga putem EEG-a nalik je pokuaju razu-
mijevanja pravila ragbija putem postavljanja elektroda na vanjski zid
stadiona i sluanja urlanja gomile ljudi.
Podaci dobiveni prouavanj em unutranjosti lubanje takoer su
izrazito ogranieni. Zahvaljujui najnovijoj tehnici zvanoj PET skeni-
ranje (lomografija emisij om pozilrona), danas j e mogue zabiljeiti
j ednu j edi nu j aku emociju ili opaanj e dok ga osoba doivljava. (Pos-
rijedi je praenje obrazaca radioizotopa dok se u mozgu odvija proces
miljenja.) No, koliko god mnogo otkrivali, ti nam obrasci ne govore
kakva se misao obraduj e. Mrnju ne moete razluili od ljubavi; ne
moete zabiljeiti razliku izmeu zdravog i poremeenog uma, a ka-
moli deifrirati nevjerojatnu suptilnost i udesnu raznovrsnost
povezanosti duha i tijela.
Jedini nain istinskog prodiranja u to podruje j est subjektivan,
iz unutranjosti kvantnomehani kog tijela. Na tom se mjestu zapravo
dogaa trik pretvaranja (Trna u materiju.
Ako u umi opazile zmiju i uplaite se, srce vam pone j ako lu-
pali, grlo vam se osui, a koljena vam klecaju. Do trenutka kad uz-
maknete od straha, u vama se u djeliu sekunde dogodila preobrazba.
Va se mentalni impuls - potpuno apstraktan i nematerijalan - tjelesno
oitovao u obliku molekula adrenal ina koje su opipljive i potpuno
materijalne.
Odluka koja to omoguuj e dogaa se subj ektivno; vi odluuj ete
poslati slabanu nakanu svoj emu kvantnomehani kom tijelu, a ono
bez oklijevanja izvrava naredbu. Uzmicanj e u strahu nije vaa j edi na
mogunost. Kad se ne biste plaili zmija, ne bi bilo ni adrenalina;
umjesto toga, u vama bi mogl e nastati tvari koje izazivaju sreu i
- 1 1 6 -
SAVRENO ZDRAVLJE
uzbuenje, ushit otkria ili biste mogli oitovati mnogo oputeniju
reakciju.
To otvara put ajurvedi koja tvrdi da vam um omoguuj e nadzor,
sposobnost odreivanj a bilo koje eljene reakcije. Velika je teta to
to smo svi programirani vrlo strogo; umjesto beskonanog mnotva
reakcija, doivlj avamo ih samo nekoliko. Zbog toga pl aamo cijenu.
Povezanost duha i tijela prestaje biti laka i prirodna; stres se gomila, a
negativni signali uma poinju oteivati stanice. Stara indijska
poslovica kae: "Ako eli vidjeti kakve si misli j uer mislio, pogledaj
kakvo je danas tvoje tijelo. Ako eli vidjeti kako e sutra izgledati
Ivoje tijelo, pogledaj svoje dananj e misli." Veina nas prilino bi se
uznemirila kad bi taj test primijenila na sebe. Istinski lijek koji je
naem tijelu potreban jest lijek za nau svijest.
KVANTNA MEDICINA
Kad otkrijete da uz fiziko imale i kvantno tijelo, mnoge dota-
danje zagonetke poinju otkrivali svoj smisao. Slijede dvije zabri-
njavajue injenice vezane uz srani udar. Prva injenica: u poned-
jeljak u devet sati ujutro dogaa se vie sranih udara nego u bilo
kojem drugom Iremitku tjedna. Druga injenica: vjerojatnost sranog
udara najmanja je u onih koji tvrde da su i zni mno zadovoljni svojim
poslom.
Kad povezete te dvije injenice, pojavi se sumnja da u tome
postoji element izbora. Iako se smatra da bi se srani udari trebali
dogaati nasumi no, doi ma se kao da se barem dio sranih udara do-
gaa pod utjecajem ljudi koji ih dozive. Odreeni ljudi koji mrze svoj
posao u ponedjeljak uj utro' se "izvuku" tako to dozive srani udar
koji se ne dogaa ljudima koji vole svoj posa\\ (Neemo se uputati u
pitanje zato oni koji mrze svoj posao ne odaberu manje drastian
oduak za svoje frustracije.) U konvencionalnoj medicini ne postoji
poznati mehani zam izazivanja sranog udara putem uma. Meuti m, sa
stajalita ajurvede srce je otisak impulsa koji ispunjavaju um
ukljuujui razoaranja, strahove i frustracije. Na kvanlnomehanikoj
razini, um i tijelo su j edno; stoga nije neobi no da se duboko, tinja-
j ue nezadovolj stvo zaglavljeno u umu oituje kao tjelesna inaica -
srani udar.
tovie, svako se nezadovolj stvo mora tjelesno oitovati j er se
sve nae misli pretvaraju u kemijske tvari. Kad ste sretni, kemijske
tvari iz vaega mozga struje kroz cijelo tijelo i sve stanice obavjela-
- 1 1 7 -
SAVRENO ZDRAVLJE
vaju o vaoj srei. Kad prime tu poruku, i stanice "postanu sretne",
odnosno promj enom svojih kemijskih procesa poinju funkcionirati
uinkovitije. S druge strane, ako ste deprimirani, dogaa se suprotno.
Vaa tuga kemijskim putem stie u svaku stanicu izazivajui, prim-
j erice, osjeaj slomlj enosti, a va imunoloki sustav slabi. Sve to
mislimo i i ni mo izvire iz kvantnomehani kog tijela, a potom izranja
na povrinu ivota.
Vjerojatno ste uli za pokuse u sklopu kojih se hipnotiziranim
ispitanicima zagrijavaju ruke, na koi im se pojavljuju crvene mrlje ili
ak mjehuri iskljuivo zbog moi sugestije. Taj mehani zam nije
svojstven iskljuivo hipnozi. Svi ga neprestano primjenjujemo, ali u
pravilu nad njim nemamo svjestan nadzor. Ti pi na rtva sranog
udara zaprepatena j e kad ustanovi da j e svoj srani udar sama izaz-
vala. Pa ipak, kad pogl edamo dalje od tih stranih implikacija, do-
lazimo do doista uzbudljive spoznaje da posj eduj emo gol eme, neisko-
ritene moi. Umj esto da svjesno stvaramo bolest, mogli bismo
svjesno stvarati zdravlje.
Budui da je i sam lijenik, Gerald Rice tono zna koliko je
bolestan. Nakon to se u Bostonu dvadeset i pet godina bavio inter-
nom medi ci nom, u pedesetoj godini dijagnosticirana mu je kronina
leukemija ili rak leukocita. Nekol i ko mjeseci nakon dij agnoze Geral d
je ivio u sve veoj panici. Opsj ednut svojim stanjem, noi je pro-
vodio zadubljen u medi ci nske asopise. Sve s t oj e proitao veoma ga
je obeshrabrilo. Pacijenti s njegovim obl i kom leukemije po
postavljanju dij agnoze u pravilu ive j o samo nekoliko godina.
Jo j e rano. Gerald nije opazio nikakve si mptome osim
neuobiaj enog umora tokom dana, ali mu j e broj leukocita skoio
iznad etrdeset tisua, etiri puta vie od normalne razine koja je
izmeu etiri i j edanaest tisua. Strunjaci iz vodeega njujorkog
instituta za onkologiju predloili su mu da iskua nove oblike ke-
moterapije, ali se Geral d nije elio izloiti nuspoj avama terapije
budui da nije imao nikakve si mptome. Odl ui o j e priekati unato
tome to ga j e izostavljanje lijeenja veoma plailo. Mnogi su mu
onkolozi govorili isto: kad se broj leukocita popne iznad pedeset ti-
sua, neto se mora poduzeti. Gerald j e nou leao budan usredotoen
na taj broj; to je bila granica ijega se prelaenja uasavao.
No, itajui o sluaj evima raka koji su dobro reagirali na ajur-
vedski tretman, nedavno se obratio nama. Bio je vrlo suzdran, a nje-
- 1 1 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
gova prva pitanja otkrivala su poveliku tjeskobu zbog onoga u to se
uputao.
"Kakav j e va protokol za lijeenje kronine leukemij e?" od-
mah j e upitao.
"Ovo nije klinika za onkologij u", odgovoreno mu j e. "A svi
teko bolesni pacijenti zapoinju s istim tretmanom. "
To ga j e zaprepastilo budui da, prema njegovim mjerilima,
svaki specifian oblik raka iziskuje vlastiti intenzivan, usko specija-
liziran pristup. U ajurvedi slijedimo drugaiju logiku. Cilj nam je
dosegnuti razinu savrene ravnotee koju svaki pacijent nosi u sebi
bez obzira na to koliko je bolestan. Doivljavanje te razine donosi
iscjeljenje koje dolazi samo po sebi, putem metoda svojstvenih tijelu.
"Vaim stanjem trenutno dominiraj u osjeaji straha i pani ke",
ree..Nema j e. "Svoj emu imunolokom sustavu aljete snane uznemi-
rujue signale, a kao lijenik znate daj e imunoloka reakcija iznimno
osjetljiva na takve poruke. " Morao se sloiti s time.
"Vau emo svijest nastojati vratiti na zdraviju razinu, na
mjesto na koj emu bolest nije toliko strana. Zapravo, eljeli bi smo da
pronaete mj esto na kojemu bolest uope ne postoj i."
Tada je ustuknuo. "Ali, ona postoji; ona jest stvarna. elite li da
zamirim na tu inj enicu? Ako paniarim, to j e zbog leukemije", po-
bunio se. Poeo se uzrujavati. Od trenutka kad j e doznao za tu teku
dijagnozu, borio se kako bi zadrao potpuni nadzor nad sobom. Mo-
gunost mijenjanja krutoga, zastraenog stava gotovo ga j e plaila
vie nego sama bolest. Brzo smo ga umirili. Uvjerili smo ga da e mu
u svakom trenutku na raspolaganju biti i druge medicinske terapije,
ajurvedske ili zapadnj ake. Rekli smo mu da emo biti u vezi s njego-
vim lijenikom i s vrhunskim strunj acima iz Bostona. Meuti m,
smatrali smo da ni j edni m vanjskim terapijskim pri stupom uteme-
ljenim na lijekovima i zraenju neemo postii mnogo bez lijeenja
njegova unutarnjeg j astva.
U sluaju ozbiljne ili potencij alno smrtonosne bolesti, dubi ne
na kojima se odvija iscjeljivanje mogu biti skrivene mnogi m slo-
j evi ma neravnotee. Svaki j e sloj poput maske koja j astvo skriva od
samoga sebe - ovjek bi mogao proivjeti cijeli ivot, a da ni j ednom
ne posumnj a na postojanje kvantnomehani kog tijela. Savreno j e
zdravlje stvarnost na toj dubljoj razini i eka da ga se iznese na
povrinu ivota. Svojim pacij entima govori mo kako j e oslobaanj e od
nesavrenosti prvi korak prema savrenstvu. Ajurvedska nam j e tradi-
- 1 1 9 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ija pruila mnoge tjelesne i mental ne tehnike za ostvarenje toga cilja,
a koje lijenici mogu primijenili.
"Ako uspijete probiti masku bolesti i dodirnuti svoje unutarnje
j astvo makar na nekol i ko minuta dnevno, nainit ete velike korake
prema iscjeljenju", reeno mu j e. "Ni tko vam ne moe j ami ti
ozdravljenje, ali je to medi ci nsko stajalite utemelj eno i djeluje."
Gerald je na to odgovori o mj eavinom nade i nevjerice. Osobno
sam i te kako svjestan koliko se pacijenti u toj situaciji osjeaju ra-
njivo. Skloni su tekim napadaj ima tjeskobe i krivnje. Potajno se pi-
taju j esu li zasluili svoju bolest i stoga je nesvjesno sami prouzroili;
optuuju se j er se nisu zdravije hranili, j er nisu dovolj no esto odlazili
lijeniku i j er openi to nisu ivjeli zdravije; proklinju sudbinu, ali je i
pre kl i nj u da im se ipak smiluje.
Sva je ta patnja nepotrebna pa je stoga ne moramo i:'
L
""
-
ii-> na-
padati. Jednostavno reeno, kad se bolest pojavi, sa sobom donosi
bolesnu stvarnost, a to je bolest tea, to se nae vienje stvarnosti
vie izobliuje. Strah postaje domi nantna emocija svih osoba
suoenih s vrlo tekom boleu. No, to ga ne ini neizbj enim. Strah
je krajolik koji opaate dok se nalazite u bolesnoj stvarnosti. Ako
promijenile tu stvarnost koja je nastala u vama, i krajolik e se pro-
mijeniti.
"Sutra moete zapoeti s tretmani ma", reeno mu j e po
zavretku razgovora i nakon prvog pregleda. "Vi ne morate vjerovati u
njih - morate ih samo doivljavati."
Sjedio j e bez rijei. "Sve u pokuati", napokon j e rekao tihim
glasom. Odmah se prijavio u na Centar. S obzi rom na to to je sve
proivio, nije nas iznenadilo da su nalazi prve pretrage krvi, obavljeni
poslijepodne, bili vrlo loi. Broj leukocita popeo se iznad pedeset i
dvije tisue, daleko iznad onoga to se smatra tokom bez povratka.
Uslijedilo j e nekoliko dogaaja. im j e Gerald stigao u Centar,
zapoeli smo s postupci ma uravnoteenja doa opisanim u petom
poglavlju. Identificirali smo ga kao pitta tip i prepisali mu dijetu za
umirenje pitte. Prehrana mu j e obuhvaala mnogo salata, voa, rie,
kruha i hladnih j ela, mal o masnoa i soli s naglaskom na slatkom
okusu to pomae umiriti pittu.
Prvoga j ut ra u Centru nauio je meditaciju te poeo meditirati
dva puta dnevno, netom prije doruka i veere. Kao lijenik Gerald je
bio iznenaen okruj em. U Centru vlada vrlo ugodno i ivotno
ozraje. U njemu nema niega konvenci onal no medicinskog. Ne os-
-120 -
SAVRENO ZDRAVLJE
j eca se sumorna ozbiljnost, nema antiseptinih mirisa niti strogih od-
j ela za intenzivnu b s moni tori ma koji neprestano piskaju.
Ajurveda za oporavak preporuuj e prirodno okruje, po mo-
gunosti lijepo. Pet osjetila neprestano odailje signale vaemu kvant-
nomehani kom tijelu, a vi obrauj ete svaki signal koji poloV
r
i odlazi u
vae skladite prizora, zvukova, mirisa i ostaloga. Ako vas ono to
osjetila vide, uju, dodiruju i njue podsjea na bolest, tada upijate
neto nezdravo. Kako moete obnoviti svoju stvarnost ako vas okruje
neprestano i na suptilan nain podsjea na staru stvarnost?
Geral d je uivao u j utarnj im etnjama uz obalu, ali je bio i
zbunjen. "ini mi se da se ovdje ne prakticira medi ci na", prosvjedo-
vao je s vremena na vrijeme. Zamolili smo ga da j ednostavno nastavi
s terapijom.
Najaktivniji oblik terapije kojemu se Geral d podvrgnuo bila je
panakarma (ta sanskrtska rije oznaava "pet postupaka" ili "pet
terapija"), opsean postupak ienja tijela od toksina koje su u njemu
ostavile bolest i nepravilna prehrana. U zapadnj akoj medicini znamo
da se otpadne tvari neprestano nakupljaju u svakoj stanici tijela.
Smatra se da ti ostaci oksidacije prouzroene mol ekul ama slobodnih
radikala imaju vanu ulogu u navoenj u DNK na pogr . ke (uzrok
veine oblika raka); gotovo j e nedvoj beno da te otpadne tvari nepo-
voljno djeluju na funkciju stanice te ubrzavaju njezino starenje i na
posljetku j e unitavaju. No, nije j asno kako te otpadne tvari zapravo
dospijevaju u stanice. Ajurveda tvrdi da je posrijedi neist koju
stvaraju neuravnoteene doe, vidljivi dokaz poremeaj a nevidljivih
procesa.
Ajurvedski su mudraci sve te otpadne tvari obuhvatili izrazom
ama, a opisali su je kao smrdljivu, ljepljivu kodljivu tvar koju je
potrebno to temeljitije odstraniti iz tijela. Odreene mjere
proienja mogue j e obavljati kod kue (to emo takoer razmotriti
u ovoj knjizi), ali je prava panakarma poseban postupak koji se
obavlja pod lijenikim nadzorom, a obuhvaa metode koje obavljaju
ajurvedski tehniari.
Panakarma ne istiskuje fiziku neist iz stanica, ali smatra se
da uklanja suvine doe zaj edno s amom koja se "lijepi" za njih putem
tjelesnih puteva izluivanja (lijezde znoj nice, urinarni sustav, crijeva
i tako dalje). Sa stajalita pacijenta svakidanje masae i uljne kupke
vrlo su ugodne i potiu oputanj e; s kvantnog stajalita odvija se
ienje i obnavljanje kanala koji u nae stanice donose signale
121 -
SAVRENO ZDRAVLJE
iscjeljenja. Ponavljam da panakarma nije terapija za lijeenje raka.
Obavlja se na svim pacij entima u cilju ponovnog uspostavljanja rav-
notee.
Gerald je za dan ili dva osjetio kako nakupljeni umor naputa
njegov ivj-r.'.v, kao da iz njega istjeu godi ne iscrpljenosti. Iako je
inae bio aktivan i visoko motiviran, ustanovio je da mu je oajniki
potrebno mnogo odmora i sna. Kad je to spomenuo, rekli sirio mu
kako je oslobaanj e od umora isto to i oslobaanj e od stresa. Umor
je sjena starih stresova koji se nakupljaju u ivanom sustavu. Budui
da j e lijenik, stres mu nije bio nepoznanica, ali j e njegova medicin-
ska izobrazba poricala svaku povezanost stresa i njegove bolesti.
Obj asnio sam mu da je sjeanje na stres utisnuto u njegovim
stanicama koje s vremenom gube sposobnost savrenog funk-
cioniranja. Kanali inteligencije se prekidaju poput prekidanja strujnog
kruga. Inteligencija stanice slabi to na posljetku dovodi do bolesti. U
njegovu sluaju t aj e bolest bila leukemija iako se umjesto nje mogao
dogoditi bilo koji od tisua drugih poremeaj a. Najvanije je da za
sve poremeaj e vrijedi ista nakana - obnavljanje tjelesne inteligencije.
Nakon tjedan dana provedeni h u Centru Geral d je bio spreman
vratiti se kui, i dalje uvjeren da mu se nije dogodil o nita medicin-
sko. U sklopu zavrnog razgovora pruen mu je nalaz pretrage krvi
obavljene toga j utra. Laboratorijski nalaz otkrivao je da se broj leuko-
cita smanjio za vie od etrdeset posto, s pedeset i dvije tisue na
dvadeset i osam tisua. Bio je osupnut. Poboljanje je bilo iznimno
veliko. Da se podvrgnuo konvencionalnoj kcmoterapij i, smanjenje od
deset tisua u roku od nekoliko dana smatralo bi se vrlo ohrabruj uim.
Bez ikakvih nuspoj ava osj eao se zdravijim no s t oj e bio godi-
nama, a ne samo od trenutka kad mu je dij agnosticirana leukemija.
Potpuno je nestao i drugi ozbiljan si mptom njegove bolesti: abnor-
malno velika koliina nezrelih leukocita koju proizvodi kotana sr
oboljelih od leukemije. Razmaz krvi obavljen prvoga dana otkrio je
brojne abnormal ne stanice; sada vie nije bilo ni jedne.>
"To bi mogla biti pogr eka, zar ne?" upitao j e. "Nal az pretrage
moe bili pogr.f.-an." Ali, znao je da su takve rutinske pretrage
i zni mno pouzdane - u svojoj se praksi svaki dan oslanja na njih.
M O SVIJESTI
Vjerujem da j e tajna Geral dova oporavka zapravo promj ena
njegove svijesti. Ustanovi o j e da oputanj e omoguuj e vei nadzor
- 122 -
SAVRENO ZDRAVLJE
nad vlastitim tijelom nego pokuaji da taj nadzor postigne silom.
Sljedee j e razdoblje dramati no dokazalo tu injenicu. Kad j e otiao
iz Centra, Geral d se ponovno posvetio poslu i izloio se uobiaj enom
tekom stresu, pa je broj leukocita za njegova sljedeeg posjeta tri
mjeseca poslije ponovno premaio etrdeset i pet tisua. Pao je u de-
presiju, ali su ajurvedski tretmani ponovno snizili broj leukocita. Os-
jetivi '. I fcnO olakanje i zahvalnost, vratio se kui i ponovno se, s
j o veim arom, vratio starom nainu ivota. Nije neobino da se
broj leukocita ponovno poveao.
Kad se ponovno vratio na tjedan dana terapije, postavio sam mu
pitanje koje nije oekivao: "Kad god se vratite kui, osjeate j aku bol,
zar ne?"
"Kako to mislite?" oprezno j e upitao. "Pa, bolestan sam."
"Mi sl i m na bol koja nije vezana uz bolest."
Nije odgovorio. Doi mal o se iznimno znakovitim da mu je leu-
kemija dij agnosticirana samo etiri mjeseca nakon to mu je supruga
u svojim srednjim pedesetim godi nama umrla od sranog udara. Ge-
raldu je strano nedostajala. Osim toga, na veer se kui vraao u
napeti odnos sa svojom razvedenom keri koja se doselila kako bi
1
.la o njemu.
Geral d je morao uvidjeti da je njegovo stanje bilo vezano uz
stanje njegove svijesti. Nj egov je um snano utjecao na njegovo ti-
j el o. "Zamisl ite da j e vaa svijest nalik violinskoj ici. Ta ica moe
odsvirali bilo koju notu, visoku ili nisku, ovisno o tome gdje postavite
prst. Vi trenutno svirate razne pogrjene note. Ne samo poveanjem
broja leukocita ve i naglim promj enama raspoloenja, napetim
iekivanjem, patnjom i tugom - sve su to note koje proizlaze iz istog
poloaja.
Konvenci onal na medicina promatra samo note. Gol emi di o e-
nergije trati se na unitavanje abnormal ni h leukocita. No, j ednako j e
vano promijeniti poloaj prsta na ici. Tako stvarate novu stvarnost,
s novim notama. Nije li to ono to smo cijelo vrijeme inili? Razmis-
lite o tome. "
Gerald je priznao da se u Chopra centru iz dana u dan osj eao
sve bolje, dok mu se stanje kod kue iz dana u dan pogoravalo. "Ali,
ne elite valjda rei da osjeaj ugode dovodi do povlaenja leuke-
mije?" upitao j e.
"Ako je osjeaj ugode dio iscjeljivanja, tada govorim upravo, to.
To zapravo nije pitanje vaih raspoloenja. Raspoloenj a se prirodno
r 123-
SAVRENO ZDRAVLIE
mijenjaju poradi teke bolesti - moete biti sretni ili oaj ni, puni nade
ili beznadni, bez upozorenj a.
Te nepredvidlj ive promj ene raspoloenj a proizlaze iz kvantne
razine vae svijesti koja se uznemiril a. Promj ene na toj razini svijesti
izazivaju promj ene raspoloenj a; ako se vaa duboka svijest promi -
j eni , vae e j e raspoloenj e slijediti kao to vjetrenica slijedi vjetar.
Sline pokazatelj e trebali bi smo oekivati i na vaem tijelu
1
,'a dobar
primj er su promj ene vaega broja leukocita. Promj ena svijesti ima
iznimno veliku vanost. Kao lijenik ne moete biti iskljuivi i rei da
negativne emocij e kode i munol okom sustavu. Iz toga proizlazi i da
pozitivna stanja svijesti pomau ozdravljenju."
Geral d se sloio s tim. Vl asti to intenzivno i neporeci vo iskustvo
morao j e suprotstaviti svojoj konvenci onal noj medicinskoj izobrazbi
zbog koje je sumnj ao u sve procese iscjeljivanja utemelj ene na naelu
prevlasti uma nad materij om. Zadnji put smo razgovarali prije neko-
liko mjeseci. Geral d i dalje izvlai dobrobiti opi sanoga pristupa, ali
mu j e pot rebno neto vie vremena da se pot puno osl obodi svojih
starih obrazaca. No, smat ramo da j e nainio zaokret. Oi to j e da se
mnogo manje opire. Jedno od vjerovanja kojega se vrsto pridravao -
da se za ivot mora boriti svakim at omom svoj ega bia - pol ako
poputa. Poinje prihvaati mogunost vrlo duboke ajurvedske istine:
ako si sposoban osloboditi se nesavrenosti, savrenstvo e se pojaviti
samo po sebi.
- 1 2 4 -
SAVRENO ZDRAVLJE
7.
OTVARANJE KANALA
ISCJELJIVANJA
Ponovno uspostavlj anj e povezanosti s kvantnomehani ki m ti-
j el om najvaniji j e cilj ajurvede. Taj proces nazi vamo "kvantnim
iscjeljivanjem". Prema shvaanj ima suvremene medi ci ne sposobnost
tijela za iscjeljivanje gotovo je bezgrani na, ali kvantno iscjeljivanje
jest bezgrani no. Tok inteligencije, koja izvire iz kvant nomehani kog
tijela, mogue je kanalizirati na nebroj eno mnogo naina kako bi se u
fizikom tijelu posti gao bilo koji rezultat ukljuujui lijeenje tekih,
smrtonosni h bolesti i ak obrtanj e procesa starenja.
Sve u to podrobno razmotriti na sljedeim strani cama te
opisati najvanije aj urvedske tehni ke iscjeljivanja. Sve se te medicin-
ske tehni ke primjenjuju u Chopra centru, ali za veinu postoj e kune
inaice koje moete nauiti iz ove knjige ili u nekol i ko sati pouke
osposobl j enog instruktora za stvaranje zdravlja. Izraz "tehni ka iscje-
ljivanja" valja shvatiti u naj irem smislu j er se ne odnosi samo na
bolesne, ve na sve koji se ele pribliiti savrenom zdravlju. Razmo-
trit emo sljedeih sedam tehni ka kako slijede:
- 1 2 5 -
SAVRENO ZDRAVLIE
Panakarma
Marma-terapija
Meditacija
Aroma-terapija
Iscjeljujui zvukovi terapija glazbom
Iscjeljujua vizualizacija
PANAKARMA - PROIAVANJE TIJELA
Fizika neist ima vanu ulogu u skrivanju nae savrene pri-
rode poput praine na ogledalu. No, takva se neist nalazi mnogo
dublje od praine, a djelovanje j oj nije iskljuivo tjelesno: nae cje-
lokupno psiholoko stanje ovisi o naem tj elesnom stanju.
Vrijednost panakarme j est u tome to nudi sustavan postupak
oslobaanja i uklanjanja toksina iz svake stanice putem istih organa
izluivanja koje i tijelo samo koristi: lijezda znojnica, krvnih ila,
urinarnog trakta i crijeva.
Stari spisi veliaju panakarmu kao sezonski postupak osigura-
vanja ravnotee iz godine u godinu. Unato visokom zdravstvenom
standardu zbog kojega se veina nas uglavnom osjea zdravo, Ameri -
kanci u pravilu ne dosegnu starost slobodni od bolesti. tovie, manje
od treine starih ljudi ne pokazuje znakove raka, srane bolesti, artri-
tisa, dijabetesa, osteoporoze i drugih degenerativnih poremeaj a
svojstvenih starosti.
Ni j edna od tih bolesti nema specifian uzrok; zapadnjaki ih
lijenik shvaa kao sloene poremeaj e koji se gomilaju cijeloga i-
vota, prilino nalik grudi snijega koja se kotrlja i prikuplja siune
pahuljice. Ni j edna od tih pahuljica nije uzrok nastanka snjene kugle,
ali je svaka ipak poveava.
U kontekstu tijela pahuljice su mal e koliine ame, a o savrenoj
ravnotei ne moemo ni razmiljati ako amu ne uklanj amo onol iko
brzo koliko se stvara.
>
KORACI PANAKARME
Iako doslovan prijevod izraza glasi "pet postupaka", pana-
karma zapravo obuhvaa niz koraka prilagoenih tjelesnom tipu koji
se otprilike tjedan dana izvode pod strunim nadzorom. Bilo je potre-
bno otprilike pet godina da se ti postupci razjasne i prilagode za
primjenu na Zapadu.
Kao i drugi aspekti tradicional ne ajurvede panakarma je pod
- 1 2 6 -
SAVRENO ZDRAVLJE
negativnim utjecajem zbrke i razliitih oblika prakse diljem Indije. U
Chopra centru panakarma obuhvaa sljedee korake:
Oleacija (snehanaj. Pacijent nekoliko j utara za redom uzima
sj emenke sezama ili gi (proieni masl ac) sa zainskim travama kako
bi doe omekale, a probavna aktivnost usporila. (Ajurvedskim
rjenikom, na taj nain privremeno umiruj emo agrii ili probavnu va-
tru.)
Laksativ (vireanaj. Blag laksativ poput sene uzima se u cilju
ienja crijeva to ublauje pittu i dodatno umiruje agni.
Masaa uljeni (abjanga). Tehniari obavljaju abjangu poput
one koja se kod kue obavlja u sklopu svakidanje rutine, ali vremen-
ski otprilike dvostruko due i mnogo temeljitije. Ulju se dodaju zain-
ske trave u skladu s tjelesnim tipom.
Snaniji pokreti primjenjuju se u cilju oslobaanja vika doa i
njihova usmjeravanja prema organi ma izluivanja. U sklopu slinog
postupka zvanog irodhara, zagrijano ulje s dodat kom ljekovitih trava
u tankom mlazu tee na elo u cilju dubokog oputanja ivanog sus-
tava i uravnoteenja prana vate, poddoe vate koja u velikoj mjeri
upravlja mozgom.
Tretman znojenjem (svvedanaj. Para sa sastojcima ljekovitih
trava otvara pore te putem lijezda znoj nica oslobaa tijelo od neis-
toa.
Klistir (bastij. Ljekoviti klistiri, kojih ajurveda poznaje vie od
stotinu, primjenjuju se u razliite specifine svrhe; openi to gledano,
taj se postupak primjenjuje u cilju ispiranja osloboenih doa putem
crijeva.
Nazal ni tretman (nasja). Posrijedi je udisanje ljekovitih ulja
ili biljnih mjeavina koje iste sinuse, uklanjanju suvinu sluz i oslo-
baaju nagomil anu kaphu koja je sklona nakupljanju u glavi.
Sljedea dva primjera mogla bi vam pruiti bolji uvid u djelot-
vornost navedenih postupaka.
- 1 2 7 -
SAVRENO ZDRAVLJE
irodhara duboko smiruje ivani sustav.
Daniel Frazier, poduzetni k u kasnim etrdesetim, poeo je prije
deset godina patiti od uestalih bolova u donj em dijelu leda. Kao to
se esto dogaa, njegovi lijenici nisu uspjeli ustanoviti uzrok nje-
gove boli; iako je bol za njega bila muno stvarna, snimke njegovih
lea nisu otkrivale nita probl emati no. Nakon to se posavj etovao s
nekoliko specijalista, pomi ri o se s time da e ivjeti s kroni nom boli.
Kad bi se bol pojavila, ostao bi kod kue, u krevetu, i uzimao sredstva
za oputanje miia sve dok bol ne bi popustila.
Dani el aj e potom pregl edao ajurvedski lijenik i rekao mu daj e
bol prouzroena neravnoteom apana vate, poddoe vate koja upravlja
donjim dijelom lea i crijevima. Prepisao mu je postupak za umirenje
vate te tjedan dana panakarme i teaj j oge. Potkraj terapije bol se
potpuno povukla, prvi put nakon deset godina. Daniel otada gotovo ne
osjea bol, ali povremeno dolazi na panakarmu kako bi sprijeio
ponavljanje toga stanja.
Cheryl De Luca ula je u tipian adolescentski obrazac kad su
j oj se u sedamnaestoj godini pojavile akne; no akne su bile prisutne i
u trideset i prvoj godini to nedvoj beno nije bilo tipino. Meuti m,
- 1 2 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
akne su, sreom, bile relativno blage te nisu ostavile trajne oiljke. Pa
ipak, bilo j oj je teko ivjeti s kroninim aknama i zbog toga je bila
vrlo stidljiva. Kao i u veini sluajeva, komercijalni preparati nisu bili
od velike pomoi ; izbjegavanje okol ade, rajica, prene hrane i dru-
gih sumnjivih nami rni ca nije dal o osobite rezultate.
U srednj im dvadeseti m godi nama dermatol og j oj j e prepi sao
tetraciklin, antibiotik koji se nairoko prepisuje u sluaju akni u
odrasloj dobi. S vremena na vrijeme doivljavala je blae nuspojave
poput probavnih tegoba i preosjetljivosti na j aku sunevu svjetlost.
No, njezin j e lijenik smatrao daj e to vrlo mala cijena dranja bolesti
pod nadzorom. Ali, Cheryl se nije mogla pomiriti s time da e neo-
granieno dugo svaki dan uzimati antibiotike. Kad je dola u na
Centar, dijagnosticiran j oj je poremeaj pitte. (Jedna od pet pittinih
poddoa, bhraaka pitta, u stanju ravnotee daje sjaj koe, ali je u
stanju neravnotee esto odgovorna za kone probleme.)
Terapija j e bila vrlo j ednostavna. Prepisana j oj j e dijeta za
umirenje pitte i pouena je ajurvedskoj dnevnoj rutini. U Centru se
podvrgnula panakarmi u trajanju od tjedan dana. Akne su se poele
povlaiti, a za est mjeseci su potpuno nestale. Ve godinu dana nije
imala akne niti je uzimala lijekove.
PANAKARMA DANAS
Sezonskoj se panakarmi u Indiji danas podvrgavaju bogati
ljudi i malobrojni koji se vjerno pridravaju ajurvedske tradicije.
Meuti m, stari spisi j as no navode da j e panakarma potrebna svima.
Najbolje je podvrgnuti j oj se tri puta godinje: na poetku proljea,
j eseni i zi me. Preporuuj e se i boravak u ustanovi u kojoj se obavlja
panakarma budui da se tijelo dublje odmori ako ne morate svaki
dan putovati. Meuti m, panakarma j e iznimno djelotvorna i ako j oj
se podvrgnete kao vanjski pacijent. Ako ste dobroga zdravlja,
godinje biste panakarmi trebali posvetiti najmanje tjedan dana.
Bolesnici bi se panakarmi trebali podvrgavati samo pod nadzorom
ajurvedskog lijenika. Osim toga, panakarma se prije dvanaeste
godine izvodi samo ako j e prepie lijenik.
MEDITACIJA - TEHNIKA " PREKORAENJA"
Fizika neist u stani cama ima svoju inaicu u umu: strah,
gnjev, pohlepa, kompulzivnost, sumnja i druge negativne emocije. Te
emocij e na kvantnoj razini mogu biti j ednako kodljive kao i bilo koji
-129 -
SAVRENO ZDRAVLIE
kemijski toksin. Kao to smo ustanovili, negativne se emocije zbog
povezanosti uma i tijela pretvaraju u kemijske toksine, takozvane
"hormone stresa", koji se povezuju s mnogim, razliitim bolestima.
Ajurveda sve negativne sklonosti svodi pod "mental nu amu" koju je
potrebno oistiti iz uma. Ali, kako?
Um nije mogue oistiti razmiljajui o tome. Gnjevan um ne
moe svladati vlastiti gnjev; strah ne moe ugasiti strah. Stoga nam je
potrebna tehnika prekoraenj a podruja u kojemu vladaju strah, gnjev
i drugi oblici mental ne ame. Ta j e tehnika meditacija. Ako se pravilno
poui i izvodi, meditacija omoguuj e oslobaanj e misli i emocija od
ame.
U Centru preporuuj emo meditaciju na primordijalni zvuk kao
j ednostavan, prirodan nain postizanja toga cilja.
Kao ml adog lijenika meditacija me j e sedamdesetih godina
privukla zbog dva razloga: osobnog i profesionalnog. Osobni razlog
bilo je obeanje unutarnjeg rasta, dosezanja proirenog stanja mental-
nog i duhovnog razvoja. Profesionalni razlog bilo je mnotvo istrai-
vanja koja su otkrila da je meditacija "stvarna", odnosno da donosi
oite dobrobiti.
Meditacij a nije prisiljavanje uma na tiinu, ve nalaenje pos-
tojee tiine. tovie, kad preispitate pozadinsku buku zabrinutosti,
zamjeranja, matanja, sanjarenja, neostvarenih nada i maglovitih
snova u svojoj gl avi^postaj e oito da taj unutarnji dijalog doslovce
upravlja nama.
Svi smo mi rtve sjeanja - tako su to ajurvedski uitelji dijag-
nosticirali prije nekoliko tisua godina.
No, s onu stranu ; "i'.c unutarnjega dijaloga dogaa se neto
posve drugo: tiina uma sl obodna od prolosti. To je tiina u koju
uvodimo svoju svijest kao posljedicu meditacije. Zato j e to vano?
Zato st oj e tiina mjesto na kojemu se raa srea.
U tiini pri mamo bujicu nadahnua, njene osjeaje suosjeanja
i empatije te doivljaj ljubavi. Sve su to fine emocije koje kaotina
buka unutarnjeg dijaloga vrlo lako nadjaa. Ali, kad u svojem umu
otkrijete tiinu, vie ne morate obraati pozornost na sve one nasu-
mine predodbe koje izazivaju zabrinutost, gnjev i patnju.
Ako elite postii pune duhovne dobrobiti meditacije, pred-
laem vam da potraite kvalificiranog uitelja iju duhovnu tradiciju
potujete. No, postoj e i meditativne tehnike za postizanje unutarnje
tiine koje moete svladati odmah zbog toga to su u osnovi
- 130-
SAVRENO ZDRAVLJE
fizioloke. Te se tehnike temelje na prirodnoj tiini prisutnoj u
oputenom duh/tijelo sustavu.
Kad ste spremni poeti, sjednite u tiini i ruke lagano poloite
uz bokove ili u krilo. Potom zatvorenih oiju ponite disati lagano i
polako. Dopustite da vaa pozornost blago prati disanje. Osjetite kako
zrak ulazi u vae nosnice i silazi u plua. Nemoj te duboko udisati ili
zadravati dah, ve j ednostavno normal no diite. Pri izdisanju do-
pustite da vaa pozornost prati zrak koji izlazi iz vaih plua i blago
prolazi kroz nosnice.
U meditaciji se nita ne prisiljava. Dah tee lagano i blago, a
vaa ga pozornost prati lako poput lelujanja listova u kronjama. Kad
vam se disanje uspori, ponite disati neto laganije. Ne prisiljavajte se
na to, ve osjetite kad vae disanje tei postati plie i laganije i do-
pustite mu to. Ako vam ponestane daha, ne brinite. To znai da vam j e
potrebno neto vie zraka i da se u vama oslobaaju duboki stresovi.
Ili moda silom elite disati laganije. Vratite se ritmu disanja koji
vaem tijelu najbolje odgovara.
Kad svladate taj lak proces, mogli biste mu dodati mantru "so
hum", odnosno pri udisaju pomisliti rije "so", a pri izdisaju rije
"hum".
Nastavite dvije do pet minuta zatvorenih oiju i usredotoeni na
lagano, pri rodno disanje te mental no ponavljanje mantre "so hum" sa
svakim ci kl usom udisaja i izdisaja.
Sto se dogaa tokom te vjebe? Vjerojatno ste opazili da ste
samim obraanj em pozornosti na disanje tonuli sve dublje i dublje u
stanje oputenosti, a pritom vam se um spontano utiavao. Jeste li to
osjetili? Ako j este, vjerojatno ste doivjeli nekoliko trenutaka potpune
tiine koju moda niste primijetili j er vas nisam upozorio da biste
trebali paziti na to. Da ste traili tiinu, ne biste j e doivjeli. No,
vjerojatno ste u odreeni m trenuci ma izgubili pojam o vremenu, a to
je dobar znak koji govori da ste vrlo blizu cilju. Mnogi ljudi
doivljavaju misli koje su mnogo slabije no inae - to je j o j edan
dobar znak.
Kad steknete iskustvo s meditacij om, poet ete osjeati
povratak ml adenake energije i ivotnosti, osloboenih iz dubljih
razina ivanog sustava. To je vrlo duboka promj ena i istinsko vrelo
mladosti.
Iako je meditacija stoljeima bila obavljena aurom misticizma,
njezina bit je taj iznimno praktian i ni mal o mistian proces
- 1 3 1 -
SAVRENO ZDRAVLIE
utiavanja uma. To j e najpouzdaniji nain otvaranja kanala iscjelji-
vanja.
UM ISCJELJUJE SAMOGA SEBE
Mnogima se ivot duboko promij enio u zavrnom razredu srednje
kole kad su mu roditelji prolazili muan razvod. Od poetka srednje
kole bio je iznimno uspjean i s lakoom je postizao odline ocj ene;
zahvaljujui svojemu kolskom uspjehu, zasluio j e punu stipendiju
za studij na Tehnol okom institutu ................. Roditelji su ga
uvijek silno voljeli. Nj ihova odluka o razvodu teko je pala svima u
obitelji; Mart se sjea kako je leao u krevetu i kroza zid sluao grube
svae svojih roditelja.
Kako su se te svae nastavile, poeo je patiti od glavobolja.
Vie se nije neprestano osj eao bistro i usredotoeno, ve je opazio da
mu se dogaaju razdoblja depresije. Otiao j e na studij, ali j e odva-
janje od roditeljskog doma pogoral o njegove si mptome. Glavobolj e
su postale iznimno j ake, a otra bol bila je praena vrtoglavicom i
povraanj em. Depresija se produbila, pa je prije zavretka prvoga
semestra morao napustiti studij. Jedva da se mogao usredotoiti do-
voljno da bi itao novine ili sluao glazbu.
Preselio se k ocu, ugl ednom odvjetniku koji je bio gorko ra-
zoaran oni me to se dogodil o njegovom sinu. Zaposlio ga j e kao
slubenika u svojoj ....... i slao ga psihijatrima koji su iskuavali
terapiju razgovorom i antidepresivima. Nita nije funkcioniralo do-
voljno dobro ili dovol j no dugo. Ni medicinska-terapija glavobolja nije
bila uspjena. Do dvadeset i prve godi ne pao je u toliko duboku de-
presiju da se morao opirati mislima o samouboj stvu.
Tada je od prijatelja uo za meditaciju; lijenik se sloio da bi
mu meditacija mogla pomoi i savjetovao mu j e neka pokua. Matt j e
otkrio da j e meditacija iskljuivo mehanika tehnika koja se primje-
njuje po dvadeset minuta ujutro i na veer. Dobio je mantru koja nije
izabrana zbog znaenja, ve iskljuivo zbog zvuka. Taj zvuk privlai
um te ga pri rodno i lako vodi na sve suptilnije ga \ 3 misaonog
procesa.
Prolazei kroz svijest, mantra poinje traiti suptilnije razine
misli sve dok napokon za sobom ne ostavi sve misli. Kaemo daj e um
u tom trenutku transcendi rao. Budui da vie nije zaokupljen mislima
bilo koje vrste, izloen je vlastitoj najdubljoj prirodi - istoj svijesti.
Tiina iste svijesti iznimno okrjepljuje um kojemu je tada sve lake
-132 -
SAVRENO ZDRAVLIE
oslobaati se starih obrazaca; ustaljene navike miljenja i osjeanja
poinju nestajati same od sebe. Kad se to dogodi, um poinje uiti
iscjeij i vati samoga sebe.
Ve nakon prvih nekoliko pokuaja meditacije Matt j e poeo
opaati promj enu svojega mental nog stanja. Poeli su se pojavljivati
mali otoii j asnoe u kojoj se osj eao potpuno budan, slobodan od
tuposti ili depresije i preplavljen sreom. Ti su otoci s vremenom bili
sve vei; Matt je ivio za trenutke u kojima ih je nalazio. Meuti m,
otoci j asnoe bili su ogranieni na meditacij e. Dok je bio aktivan,
depresija se vraala punom snagom. Nakon nekoliko mjeseci obratio
se meni .
"TQ to doivljavate", rekao sam mu, "su razliite razine svi-
jesti. Vaa je depresija na j ednoj razini, glavobolje na drugoj , a otoci
j asnoe na treoj . Meditacija vas vodi sve dublje i dublje u unutarnji
svijet sve dok ne dosegnele podruje na koje bolest ne utjee. To je
vrlo stvaran di o vas.
S nastavkom meditacij e ti e se trenuci j asnoe razvijati i pos-
tati uobiajeni. Trenut no ste usredotoeni na odreene obrasce u
svojoj svijesti i vae tijelo to zna. Depresija je zaokupila vau pozor-
nost i zbog toga vam je teko, ako ne i nemogue, usredotoiti se na
neto drugo.
Ali, kao to ste se uvjerili, sposobni ste osloboditi se. Medi -
tacija je svoj evrsno oslobaanj e; doputate si j ednost avno biti. A kad
dopustite da se to dogodi, pozornost e vam se uvijek vraati tihoj,
smirenoj , nepromjenjivoj razini koju j ednost avno nazi vamo j astvom.
Jastvo je dom duha, a vraanjem tom domu svoj duh ispunjavate istim
mi rom i tiinom."
Nacrt ao sam j ednostavan dijagram.
"Pri mj enom tehnike meditacije duh i zvodi mo iz aktivnosti i
uvodimo ga u tiinu. Za nekoliko sekundi ili minuta um e prirodno
- 133-
SAVRENO ZDRAVLJE
izroniti poput ronioca koji se vraa na povrinu vode. to ga vraa
natrag? Isti impulsi koji nas svaki dan vode - nae udnje. Slabana
udnja izaziva mrekanje aktivnosti u tiini, to se mrekanj e iri i
nakon nekog vremena imate potpuno razvijenu misao.
Meuti m, ta misao nije ista kao prije. Obavijena je aurom sree
i svjeine samo zato to ste je izvukli sa svoje dublje razine."
Matt j e spomenuo da mu se nedavno poel o dogaati neto
novo. Kad bi osjetio trenutak j asnoe, odj ednom bi vidio stihove.
Stihovi su inili cijelu pjesmu koja mu nije dolazila rije po rije niti
ak putem uobiaj enog procesa miljenja. Jednostavno bi se pojavila.
"To j e dobar znak", rekao sam. "Kad se pribliite svojemu
kreativnom sreditu, va se nain razmiljanja u potpunosti mijenja.
Umj esto djelia, predodbe se pojavljuju kao cjelina. Neugodni su-
kobi nestaju. Krajolik j astva je drugaiji, um upija nove prizore.
Dokle god ste u tom krajoliku, sebe ete doivljavati potpuno dru-
gaije."
Tada sam blagim tonom dodao: "Duboka patnja koju va um
doivljava zapravo j e odvraanj e od istine. Istina j e da te mirne otoke
moete posjetiti kad god elite. Ti su otoci uvijek u vama; kad biste
stalno ivjeli na njima, depresija vas ne bi mogla dotaknuti. Medi-
tacija vas pouava da istina, u kontekstu potpunosti, ima snanu priv-
lanu mo. Pokuava vas odvesti kui. Vi ste se ve poeli pouzdavati
U taj proces, zar ne?"
Matt je priznao da j est i dodao da su glavobolje znatno oslab-
j el e te da smatra kako bi se mogao ponovno usredotoiti na svoj i-
votni san i postati piscem.
"To j e j o j edan dobar znak", rekao sam. "Prisj eate se samoga
sebe. Otkrivanje istinskog j astva iznimno j e dubok proces kojemu
nema kraja. Vae tijelo sada slua zdravije signale, a ukoliko nastavite
vraati um njegovu izvoru, signali e biti j o zdraviji. Postigli ste
proboj ; ozdravljenje j e samo pitanje trenutka."
MEDITACIJA KAO LIJEK
Bila je to ohrabruj ua pria j ednoga pacijenta, ali primjena
meditacije u sluaju teih poremeaj a takoer obeava mnogo. Jedan
od najboljih primjera je visok krvni tlak ili hipertenzija, ozloglaeni
"tihi ubojica" kod kojega simptomi gotovo potpuno izostaju, ali ipak
sudjeluje u velikoj veini sranih i modanih udara.
ak treina odraslih Ameri kanaca ulazi u granino podruje
- 1 34 -
SAVRENO ZDRAVLJE
hipertenzije; procjenjuje se da j e trideset-
1
milijuna ljudi primilo upo-
zorenja svojih lijenika, ali se ipak ne lijee. Grani na hipertenzija
esto iznimno dobro reagira na meditaciju. To je prvi put usta-
novljeno istraivanjem koje je 1974. godi ne provedeno na Medicin-
skom fakultetu Harvarda. Vrijednosti tlaka dvadeset i dvoje paci-
jenata s hipertenzijom oitane su tisuu dvjesto puta, prije i nakon to
su nauili meditirati. U razdoblju od mjesec dana do pet godina nji-
hova prosjena vrijednost pala je s 150/94 na 141/88. To je bilo do-
voljno da se donji broj (dijastoliki tlak) svede s granine na prihvat-
ljivu vrijednost; gornji se broj (sistoliki tlak) nije dovolj no snizio -
normal nom se smatra vrijednost izmeu 120 i 130 - ali je ipak postig-
nuto znaaj no poboljanje. Ti rezultati, kasnije ponovljeni u mnogim
drugim istraivanjima, nisu ovisili o tome j esu li pacijenti uzimali
lijek za snienje krvnog tlaka.
Mogli biste pomisliti da poboljavanje blage hipertenzije nije
osobito postignue, ali se ak i mal o poveanj e krvnog tlaka
dugorono smatra iznimno opasnim. Polovica svih smrti vezanih uz
hipertenziju prouzroena j e graninim vrijednostima tlaka.
Osiguravaj ue kue ravnaju se prema vrijednosti krvnog tlaka kao
prema naj pouzdanij em pokazatelju oekivanoga ivotnog vijeka.
Oekuje se da e sredovjean mukarac s normal nim krvnim tlakom
(120/80) ivjeti esnaest godina due od osobe s blagom hipertenzi-
j om (150/100). Veina ljudi mladih od etrdeset godina moe oeki-
vati da e ih sama meditacija svrstali ispod poetne vrijednosti gra-
nine hipertenzije koja iznosi 130/90.
Meditacija moe sniziti i abnormal no visoku razinu kolesterola.
Kolesterol j e primarni imbenik rizika sranih udara j er j e viak
kolesterola u krvi izravno povezan s masni m naslagama koje na pos-
ljetku zaepe arterije prema srcu. Na povrini se doima nevjerojatnim
da um moe utjecati na serum kolesterola. Va serum kolesterola ovisi
0 sloenom meudj elovanj u razliitih, iskljuivo fizikih imbenika:
prehrana, dob, naslijee, djelotvornost probave i funkcija j etre igraju
vanu ulogu. Izraelski istraivai M. J. Cooper i M. M. Aygen prije
nekoliko su godina odabrali dvadeset i troje pacijenata s povienim
razinama kolesterola; dvanaest ih je poueno meditaciji koju su prak-
ticirali j edanaest mjeseci, dok preostalih j edanaest pacijenata nije
meditiralo.
Po zavretku toga razdoblja u meditacijskoj je skupini zabi-
ljeeno znatno snienje razine kolesterola s prosjenih 6,5 na 5,8
- 1 3 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
mmol/L (vrijednost 5,1 mmol/L smatra se idealnom za odrasle
Ameri kance). U skupini koja nije meditirala, nije zabiljeeno znatnije
snienje. Ispitanici su izabrani tako da dob, prehrana, tjelesna teina i
tjelesne aktivnosti nisu bile odluujui imbenici. Isti je tim i u dru-
gom istraivanju postigao slino snienje, ali i dokazao da se razina
kolesterola moe sniziti i u ljudi s neto povoljnijim vrijednostima.
Navedeni nalazi navode na zakljuak da j e na cijeli duh/tijelo
sustav mogue utjecati j ednom j edi nom mental nom tehnikom, a ohra-
brujui rezultati s hipertenzij om i kolesterolom nedavno su doista
ponovljeni i s mnogi m drugi m bolestima. Dr. David Orme-Johnson,
psiholog istraiva, proui o j e zdravstveno stanje dvije tisue medi-
tanata. Svi su ispitanici bili korisnici skupnog zdravstvenog osigu-
ranja za meditante. Da bi bio primljen u skupinu, svatko je morao
potpisati izjavu da redovi to meditira; osim toga, pristali su na povre-
mene provjere kako bi se ustanovilo da pravilno meditiraju. Policu je
potpisao i j edan od istaknutih dravnih nositelja koji je pokrivao
stotine drugih skupina. Nije bilo preduvjeta vezanih uz prehranu ili
nain ivota.
Orme-Johnson elio j e ustanoviti koliko esto tipian meditant
odlazi k lijeniku u usporedbi s prosjenim ovjekom. Razlika je bila
zapanjujua. Meditanti su k lijeniku odlazili:
46,8 posto rjee ako su bili djeca (0-19 godina)
54,7 posto rjee ako su bili mlade odrasle osobe (19-39 godina)
73,7 posto rjee ako su bili starije odrasle osobe (vie od 40
godina).
Navedeni podaci otkrivaju i zni mno poboljanje zdravstvenog
stanja. Primjerice, sredovjeni meditant lijenika e posjeivati etiri
puta manje od prosj enog ovjeka. Iznimno je vana injenica da su
stariji ljudi postigli najvee dobrobiti. Po pitanju specifinih bolesti
istraivanje je otkrilo da su srani udari i rak, dva vodea uzroka smrti
u Americi, smanjeni mnogo ispod normal e. Meditanti su:
87.3 posto rjee primani u bolnicu zbog srane bolesti
55.4 posto rjee primani u bolnicu radi benignih i malignih tu-
mora svih vrsta.
Nitko nije zabiljeio takvo smanjenje kao posljedicu primj ene
- 1 3 6 -
SAVRENO ZDRAVLJE
konvencionalnih preventivnih mjera. Kad bi lijek za sniavanje razine
kolesterola u krvi smanjio uestalost sranih udara za pedeset posto,
sve bi svjetske novine pisale o tome (to se oito nije dogodilo). Po
pitanju raka publicitet bi bio j o vei. Svako smanjenje na tom po-
druju bilo bi iznimno veliko postignue. Nakon pedeset godina
obilno financiranih istraivanja prosjena stopa uestalosti raka u
Sjedinjenim Ameri ki m Dravama ostaje nepromijenjena, a vrijeme
preivljavanja nakon postavljanja dijagnoze raka tek se neznatno pro-
duljilo za veinu oblika malignosti. (Podaci se" odnose na pacijente
kao cjelinu; poj edinci, dakako, mogu prolaziti bolje no to govore
statistiki podaci, a i medicina je s odreeni m oblicima raka, kao to
su djeja leukemija i lokalizirani rak dojke, ostvarila velik napredak.)
Radi odgovaraj ue usporedbe, Orme-Johnson se usredotoio na
j o est stotina tisua korisnika istoga osiguravatelja. Prouio j e sve
zahtjeve za isplatu podnesene u razdoblju od pet godina kako bi se
uvjerio da njegovo opaanj e nije kratkorono odstupanj e od normal-
noga. Sve u svemu, prosjean meditant - dijete, ml ada ili starija
odrasla osoba - lijenika je posjeivao upola rjee nego prosjean
Amerikanac.
KAKO NAUITI MEDITIRATI
Budui da je meditacija suptilna i specijalizirana tehnika, naj-
bolje ju je uiti od kvalificiranog uitelja; iz knjige nije lako nauiti
pravilno meditirati. U Chopra centru osposobili smo vie od pet
stotina uitelja meditacije na primordijalni zvuk. Cijena pouke za
odrasle osobe iznosi dvije stotine dvadeset i pet dolara ime se
svrstava u rang drugih programa samorazvoj a. Struna pouka j ami da
ete biti pravilno poueni svakoj pojedinosti tehnike, a prilagoava se
vaim osobni m potrebama.
Predl aem vam da zaponete s j ednost avnom tehni kom medi-
tacije usredotoenj a na disanje, opi sanom na 131. stranici. Kad
iskusite dobrobiti utiavanja uma, potraite kvalificiranog uitelja
meditacije kako biste bili sigurni da pravilno meditirate.
ISCJELJUJUI ZVUKOVI - NAJFINIJE VIBRACIJE PRI-
RODE
Priroda nam prua raznoliko mnotvo vibracija kako bi nas
podsjetila na nau bitnu prirodu. Svaki zvuk koji pomae utiati i
proiriti um moe se smatrati iscjeljujuim. Prema ajurvedi ti suptilni
- 1 3 7 -
SAVRENO ZDRAVLIE
zvukovi nisu sluajni: cj elokupna je priroda nainjena od njih. U pot-
punoj tiini kvantnomehani kog univerzuma raaju se primordijalni
zvukovi, oblikuju obrasce i s vremenom se razviju u materiju, ener-
giju te u beskonanu raznovrsnost svega nainj enog od materije i
energije: zvijezde, drvee, stijene i ljudska bia. Pjev divljih ptica,
zujanje pela, razbijanje valova o obalu, utanje lia na ljetnom
povjetarcu - svi ti zvukovi mogu imati iscjeljujue djelovanje. Pro-
vodite vrijeme u prirodi i oslukujte iscjeljujue zvukove koji vas
okruuju. Ukoliko ivite u gusto naseljenom urbanom podruju i ne
moete redovito oslukivati zvukove prirode, prirodu si moete
pribliiti sni mkama zvukova prauma, oceanskih valova ili vodopada.
Iscjeljivanje zvukovi ma temelji se na teoriji koja govori da se um
moe vratiti na kvantnu razinu, primiti odreene zvukove koji su se u
meuvremenu moda izobliili te na taj nain duboko iscijeliti tijelo.
Redovito povezivanje s tim iscjeljujuim zvukovima vrlo je blagot-
vorno.
KVANTNA STVARNOST
Budui da j e primordij alni zvuk vrlo stran pojam ljudima uko-
rijenjenim u materijalnoj stvarnosti, to svi j esmo, razmotrit emo ga
neto podrobnije. Zapadnj aki fiziari priznali su da na najdubljoj
razini svijeta prirode nal azi mo kvantno polje. Kvant je definiran kao
najmanja mogua j edi ni ca svjetlosti, elektriciteta ili drugog oblika
energije. (Rije kvant potjee od latinske rijei quantum "koliko".)
Kvantna stvarnost kosi se s nai m zdravorazumski m poimanj ima.
Primjerice, u njoj nema vrste tvari. Naj manj om esticom neko se
smatrao atom.
Rije atom potjee od grke rijei koja znai "nedjeljivo". Pa
ipak, poblie promatranj e otkriva da se atom sastoji od j o manjih
dijelova materije koji nepojmljivo velikom brzinom krue oko go-
lemog praznog prostora - praznog poput praznine medugal aktikog
prostora; udaljenost izmeu dva elektrona razmj erno je vea od uda-
ljenosti izmeu Zemlj e i Sunca.
Usredotoite li se na te djelie subatomske materije, opazit ete
da uope nisu materij alne, ve tek vibracije energije koja se doi ma
vrstom. Otkrie da j e materija fluktuacija energije u drugaijem oi-
tovanju pokrenula je kvantnu revoluciju koju su poetkom prologa
stoljea predvodili Einstein i njegovi kolege. Umjesto da se osl one na
vrste estice koje se kreu poput bilijarskih kugli na stolu, fiziari su
- 1 3 8 -
SAVRENO ZDRAVLJE
se suoili s fantomskim vibracijama koje su u j ednom trenutku izgle-
dale materij alno, a u drugom apstraktno.
Kvantna j e revolucija dovela do neizbj ene promj ene svjeto-
nazora. Kvantna fizika dokazala j e da j e beskonano mnotvo onoga
to opaamo oko sebe - zvijezde, galaksije, planine, drvee, leptire i
amebe - povezano putem beskonanih, vjenih, neogranienih kvant-
nih polja u svoj evrsno tkanje koje obuhvaa sve postojee. Sve to se
doima zasebno i odvoj eno, zapravo je utkano u to gol emo tkanje. vr-
sti rubovi bilo kojega predmeta, poput stolca ili stola, zapravo su
iluzija koju nam namee ogranienost naeg vida. Kad bismo imali
oi podeene za kvantni svijet, opazili bi smo da se ti rubovi
zamagljuju i na posljetku rasplinjavaju otkrivajui bezgranina
kvantna polja. Otkrivanje kvantne razine prirode imalo je i praktinu
primjenu; dalo nam je rengenske zrake, tranzistore, supervodie i
lasere, ono to j e bilo nezamislivo sve dok znanost nije proniknula
dublje u tkanje prirode.
Danas se vjeruje u postojanje j ednoga superpolja zvanog
j edi nstveno polje; to je polje u osnovi cj el okupne prirode. Poput
drveta ije granice vode granama, a grane deblu, cj elokupna mnogo-
strukost prirode sjedinjena je u tom sveobuhvatnom polju. Budui da
smo i mi dio prirode, takoer smo dio toga j edi nstvenog polja. Ono j e
uvijek u nama i oko nas.
To sveobuhvatno polje mogue je doivjeti u vlastitom duhu
putem meditacije. Medi tant to iskustvo opisuje sljedeim rijeima:
"Osj etio sam kako se granice uma ire poput opsega kruga sve
dok krug ne nestane i dok ne preostane samo beskonanost. To j e
osjeaj velike slobode, ali i prirodnosti, mnogo stvarniji i prirodniji
nego sputanost u skuenom prostoru. "
Nedvoj beno j e posrijedi dramatian zaokret svijesti poradi ko-
j ega um poi ma novu, duboku istinu: da ljudsko bie nije tek paket
mesa i krvi lokaliziran u vremenu i prostoru.
Zapravo i mamo dva doma - lokalan i beskonaan. Okrenete li
se fizici, otkrit ete da se elektroni, kvarkovi i druge el ementarne es-
tice u svijetu naih osjetila takoer doimaju kao lokalizirane u vre-
menu i prostoru. ,
Ali, kad prijedete preko kvantnoga praga, svaka je estica vrh
vala koji se protee beskonano, u svim smjerovima prostora-
- 1 39-
SAVRENO ZDRAVLJE
vremena. To znai da samoga sebe ne moete potpuno sagledati sve
dok ne postanete svjesni oba identiteta. Isti meditant nastavlja:
"Osj eaj beskonanosti katkad j e toliko j ak da gubim osjeaj
tijela ili materije i ulazim u beskonanu, neogranienu svijest, u
vjean, nepromjenjiv konti nuum svijesti."
Mal o j e vjerojatno da j e ovaj opis tek subjektivan privid. Sve
duhovne tradicije, i istonjake i zapadnj ake, biljee nebroj eno
mnogo takvih opisa.
ZVUK KAO LIJEK
Pitanje koje se namee samo po sebi glasi: kako smo povezani s
tim j edi nstveni m polj em? Put em nevidljivih "niti" sastavljenih od
finih vibracija koje ajurveda naziva primordij al nim zvukom. I to je
opravdano sa stajalita suvremenog fiziara.
Budui da dva elektrona helija ostaju zaj edno unato golemoj
udaljenosti koja ih razdvaja, oito je daj e prisutna nevidljiva, ali vrlo
snana veza. Ta veza mora sadrati i element namjere budui da j e
svaki atom u univerzumu savren i zauvijek ostaje savren.
Mudraci ajurvede tvrdili su da su te veze, koje djeluju kao
ljepilo univerzuma, opazili putem zvukova koji su ulazili u njihovu
svijest. uvi te zvukove, mudraci su ih reproducirali i prenijeli ih
drugima.
Primordijalni zvuk moe se izgovarati ili pjevati na glas; no j o
j e moniji ako se primjenjuje iznutra, kao mental ni zvuk. Dokaz
stvarnosti primordij alnog zvuka lei u njegovoj primjeni. Ako
zvukovi zapravo dre tijelo na okupu, kao to su mudraci zakljuili,
tada prisutnost bolesti znai da su neki zvukovi postali neskladni.
Sve dok nije napunila sedamdeset i petu, Molly Sanders nije
imala nikakvih probl ema sa srcem. A tada je poela osjeati napadaj e
tupe boli u prsnom kou koja je dij agnosticirana kao angina pektoris.
Bol se pojavljivala i bez naprezanj a (ak i dok je mi rno sjedila) ili bi
j e probudila usred noi.
Od sijenja, kad se bol pojavila, do svibnja u dnevnik je zabi-
ljeila petnaest napadaj a ili otprilike tri mj eseno. Neki su napadaji
bili blagi i trajali su minutu ili dvije, dok su drugi bili j ai , a bol je
izbijala iz sredita prsnog koa i trajala do deset minuta pri emu je
-140 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ona teko disala i osjeala slabost.
"Ovu dob nisam doivjela zato to sam brinula zbog svojih
probl ema", rekla j e prijateljima. No, to j u j e iskustvo ipak uplailo.
Kad j e posjetila kardiologa, pretrage nisu otkrile tea
zaepljenja njezinih koronarnih arterija. Arterije su, kao i u veine
starijih ljudi, donekl e otvrdnule, ali u njima nije bilo veih masnih
naslaga koje bi sranom miiu uskraivale kisik.
Meuti m, posrijedi je bio drugi oblik angine prouzroen spaz-
mima koronarnih ila. Nj ezine su arterije bile toliko uske da ih je
blag, ak neopaziv stres stezao dovolj no da prouzroi napadaj angine
pektoris.
"To stanje ne poznaj emo u potpunosti ", rekao j oj je lijenik.
"Jednostavno pazite da se ne napreete. "
Iako je poela uzimati standardan lijek za stabiliziranje krvnih
ila, eljela je na bilo koji nain izbjei dugorono uzimanje lijekova.
Posluavi savjet svojega sina, Molly je poetkom lipnja postala naa
pacijentica. Po uzimanju potpune anamneze pouili smo j e meditaciji
i savjetovali j oj sluati zvukove prirode svaki dan.
Potom smo j e pouili na glas pjevati zvukove povezane sa
sreditem srca. Prema tantri, duhovnoj tradiciji tijesno povezanoj s
ajurvedom, svatko od nas posjeduje sedam energetskih sredita
poznatih kao akre. akre moemo shvatiti kao stjecita duha i ma-
terije.
s* Prvo sredite u korijenu kraljenice povezano je s osnovnim
pitanjima preivljavanja.
Drugo sredite u reproduktivnom podruju upravlja kreativ-
nou.
Tree, smj eteno u solarnom pleksusu, vezano j e uz osobnu
mo.
etvrto sredite nalazi se u srcu i vano je u odnosi ma.
Peta akra nalazi se u grlu, a odgovorna je za samoizraavanj e.
esta akra smjetena je izmeu oiju (poznata i kao "tree
oko") i ini sredite spoznavanj a i intuicije.
I na posljetku, sedmo sredite nalazi se na tjemenu, a smatra se
da se otvara kad dosegnemo via stanja svijesti.
Svaka akra ima svoju mantru. Prema tantri izgovaranje mantre
uz usredotoenost na odreenu mantru moe osloboditi energiju koja
j e moda sputana u tom podruj u.
SAVRENO ZDRAVLJE
Mani re za sedam energetskih centara glase:
akra Smjetaj Mantra
prva akra korijen kraljenice lam ( '
druga akra spolni organi vam
trea akra solarni pleksus ram
etvrta akra srce j am
peta akra grlo ham
esta akra tree oko am
sedma akra tjeme om
Molly smo savjetovali nekoliko puta dnevno izgovarati mantru
srane akre. Dva mj eseca poslije Molly mi j e napisala pismo pre-
puno sree, a zapoel a ga je rijeima: "Vie ne osjeam bol ! " Na-
padaji angine pektoris prestali su tjedan dana nakon s t oj e poela ko-
rislili mantru za sranu akru i vie se nisu vratili. Pi smom je izrazila
oduevljenje i olakanje. Sada se bez straha uputa u aktivnosti -
veina rtava angi ne pektoris iznimno se plae naprezanja, ak i naj-
slabijeg. Ovoga je ljeta nainila odvaan korak i upisala redovan stu-
dij. Ponosno me obavjetava da je najstarija studentica u povijesti
svojega koleda.
Kako ajurveda objanjava iscjeljujue djelovanje zvuka? In-
telektualno nipoto ne moete pojmiti sve vibracije koje utjeu na va
ivot. Oscilacije atoma koji ine vae stanice, kucanje vaega srca,
ritmovi planeta - sve to suptilno, ali duboko utjee na va ivot. Prema
ajurvedi mnoge razliite vibracije koje ine nae ivote katkad se
poremete. Posljedini nesklad sije sj emenke bolesti. Ajurveda u tom
sluaju preporuuj e primijeniti posebno odabran zvuk koji, poput
kalupa ili okvira, poremeene stanice vraa u red, ali ne fiziki, ve
popravljanjem slijeda zvuka u srcu svake stanice. U sluaju pore-
meaja poput angine pektoris znamo da mozak odailje specifine
signale koji steu arterije putem glasnikih mol ekul a koje stimuliraju
ivane i miine stanice u srednjim slojevima krvnih ila. Mollyni
spazmi bili su prouzroeni odreenom pogrj enom porukom.
Odreeni se lijekovi temelje na toj injenici pa inhibiraju kemijske
glasnike mozga kako njihova poruka ne bi bila isporuena. No, istin-
ski izvor tih mol ekul a je um; kad bismo se usredotoili izravno na
proces razmiljanja i ispravili modane impulse, terapija bi bila j o
-142 -
SAVRENO ZDRAVLJE
djelotvornija i blaa. To je svrha iscjeljujuih zvukova.
Stupanj iscjeljenja postignut zvukom razlikuje se od osobe do
osobe. U Chopra centru prepisuj emo ih ve nekoliko godina i
svjedoili smo stotinama sluajeva u kojima su pacijenti sa sranom
boleu, rakom, multiplom sklerozom i ak AIDS-om postigli ub-
laavanje boli, tjeskobe i brojnih drugih muni h simptoma. No, ta su
izvjea iskustvena, odnosno nisu prouavana statistiki uz odgo-
varajue kontrolne skupine potrebne za znanstvenu potvrdu. Stoga ih
ne moemo ponuditi kao dokaz da j e ta suptilna tehnika iscjeljivanja
djelotvorna; prema mjerilima znanstvene medi ci ne pred nama j e j o
dug put do postizanja neoborivih dokaza. S druge strane, ajurvedski
pristup proizlazi iz tisuljetnog iskustva, a njezina primjena moe
nadopuniti dobrobiti standardne medicinske terapije.
Spoznaja da je ljudsko tijelo zapravo zvuna mrea za nas je
pravo otkrivenje, a kad se teorija primijeni u praksi, postiu se izvan-
redni rezultati. Samopredodba se potpuno mijenja za nekoliko sati;
ljudi esto govore o dramatinim preobrazbama vlastite moi
opaanja. Primj ena iscjeljujueg zvuka savrena je ilustracija ajurved-
ske izreke: "Svijet je onakav kakav si ti". Kad se vae opaanje otvori
"unutra", otvara se i sve "vani".
ISCJELJUJUA VIZUAL1ZACIJA
Usredotoenj e na podruje tijela kojemu je potrebno iscjelji-
vanje i uvoenje namjere mona je terapeutska tehnika. Ajurveda
kae: "Ono na to se usredotoite, j aa u vaim ivotima". Ako dva
sata dnevno provodite u fitnes centru radei na tijelu, miii e vam se
razviti, ali bi va kolski uspjeh mogao oslabjeti. Ako poslijepodneva
i veeri provodite u uredu, va bi se posao mogao razvijati, ali bi
obiteljski odnosi mogli trpjeti.
Prema ajurvedi pozornost se moe uporabiti za poticanje
iscjeljivanja tijela. Svoj um i tijelo moete promijeniti svjesnim
usmjeravanjem pozornosti na onaj aspekt za koji smatrate da mu je
potrebna pozornost.
Drugo naelo ajurvede glasi: "Namj era ima beskonanu mo
organizacij e". To znai da ve i j asno odreenj e eljenog ishoda moe
imati snaan utjecaj na postizanje toga cilja, bez nunosti bavljenja
poj edinostima. Kad elite baciti bejzbolsku lopticu, ne morate analizi-
rati stezanje i oputanj e svakog miia u tijelu - vi j ednostavno imate
namjeru, a vaa unutarnja inteligencija koordinira desetke milijuna
- H3 -
SAVRENO ZDRAVLJE
aktivnosti koje se moraju dogoditi da biste bacili lopticu. Priroda
upravlja oslobaanj em eera iz j etre, pretvaranjem eera u energiju,
promj enama u krvotoju i vaim obrascem disanja i bez vaega svjes-
nog nadzora. Kad biste morali svjesno paziti na te poj edinosti, nikada
ne biste postigli nita.
Navedena nael a moete uporabiti da biste oivjeli iscjeljujue
sile u svojem tijelu, ak i ako niste bili svjesni da moete utjecati na
njih. Buenj e unutarnjeg iscjelitelja iziskuje drugaiji niz postupaka,
razliit od onoga kojemu inae pribjegavate kako biste ostvarili svoje
ciljeve. Kad poelite podignuti ruku, va mozak alje signal kra-
ljeninoj modini poradi ega se odreeni miii steu, a drugi se
oputaju. Kad poelite sniziti krvni tlak ili poboljati imunoloku
funkciju, potrebno je primijeniti suptilniji pristup utemeljen na vaoj
pozornosti i namjeri.
Iskuajte sljedeu vizualizaciju i ustanovite moete li utjecati
na funkcije svojega tijela za koje ste smatrali da na njih nije mogue
utjecati.
Isejeljujua vizualizacija
Nekol i ko trenutaka sjedite u tiini zatvorenih oiju. Potom se
usredotoite na srce i na sve ono zbog ega osjeate zahvalnost.
Tada stvorite namjeru oslobaanj a svih zamjeranja, kajanja ili
nesnoljivosti koju moda nosite u srcu ili u umu. Ako elite, kasnije
te zamj erke moete vratiti u svoju svijest. Ali, osl obodite ih se ono-
liko dugo koliko e trajati meditacija.
Pot om na trenutak ili dva mental no ponovi te mantru "Neka
bude volja tvoja". Uputite je svojem vienju univerzalne svijesti, bez
obzira na to nazivate li j e Bogom, Duhom ili neki m drugi m i menom.
Ponavljajte kao mantru: "Neka bude volja tvoja".
Stvorite namj eru utiavanja unutarnjeg dijaloga - i pustite da
vaa pozornost putuje kroz vae tijelo. Ako naiete na podruj e
napetosti, stvorite namjeru njegova opulanja.
Potom se usredotoite na disanje. Isprva samo promatraj te svoj
dah - a tada stvorite namj eru njegova usporavanja.
Zati m se usredotoite na srce. Postanite svjesni njegova ku-
canja, kao zvuka i kao osjeaja. Stvorite namjeru usporavanja rada
srca.
Zatim se usredotoite na ruke. Osjetite kucanje srca u njima.
Osjetite peckanje i toplinu koja dolazi iz srca. Stvorite namjeru
- 144-
SAVRENO ZDRAVLJE
poveavanja dotoka krvi i povienja temperature ruku.
Usredotoi te se na oi. Osjetite kucanje srca u oima, a potom
u licu.
Zati m dopustite da se vaa pozornost sl obodno kree kroz ti-
j el o. Osjetite toplinu, peckanje i kucanje srca gdje god poelite. Ako
ustanovite da je odreenom podruju vaega tijela potrebno iscjelji-
vanje, stvorite namjeru topline u tom podruju. Ako u svojem tijelu
ne pronaete takvo podruj e, vratite pozornost srcu. No, pulsiranje i
toplinu srca moete dovesti u svako podruj e koje elite okrijepiti i
iscijeliti.
Zatim svjesno i s namj erom iscjeljivanja odreenog podruja
tijela nekoliko mi nuta ponavljajte sljedee dvije rijei kao mantru:
iscjeljivanje i preobrazba.
Pozornost tada ponovno vratite srcu, ali bez namj ere. Samo
budite svjesni njegova kucanja. Zatim se usredotoite na disanje. Na-
kon nekoliko trenutaka otvorite oi i me zavravate meditaciju iscje-
ljivanja.
Opi sana meditacija najprije povisuje temperaturu i poboljava
dotok krvi u podruj a tijela kojima je potrebna isejeljujua pozornost,
a zatim se uvodi namjera iscjeljivanja. Takva je meditacija i zni mno
djelotvorna, a vano je upamtiti da je potrebno prijei cijeli slijed
ukljuujui namjeru zahvalnosti i oslobaanj a od zamjerki.
Meditaciju iscjeljivanja izvodite s t oj e ee mogue. S vreme-
nom ete biti sposobni osjetiti toplinu i peckanje gdje god ete eljeti,
te pozornou i namj erom pobuditi iscjeljujuu energiju u svojemu
tijelu.
MARMA-TERAPUA - STIMULACIJA STJECITA DUHA I
TIJELA
Budui da j e inteligencija prisutna u svakoj stanici, um i tijelo
ne sastaju se samo u mozgu, ve posvuda. tovie, kad j oj uklonite
fiziku masku, stanica je zapravo stjecite materije i svijesti, postaja
na kojoj se susreu kvantnomehani ko tijelo i vanjski svijet.
Meuti m, neka su stjecita vanija od drugih. Ajurveda koristi
odreene iznimno osjetljive toke smj etene na koi. Njih je stotinu i
sedam, a nazivaju se marme.
Iako nisu vidljive okom, mogue ih je osjetiti dodirom, a sma-
traju se presudno vanim za odravanje ravnotee cijeloga tijela.
Stimulira ih se tehni kom masae zvanom marma-lerapija; obavljamo
- 1 4 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
je u Centru, a mogue ju je nauiti i primjenjivati kod kue.
Stari ajurvedski spisi s temom kirurgije upozoravaju lijenika
da ni poto ne smije rezati preko marmi iji su poloaji i funkcije pre-
cizno odreeni.
Raspored marmi slian j e, ali ne potpuno isti, meridij anima
kineske akupunkture; marma-terapija starija je od kineskog pristupa, i
vjerojatno j e njegov izravni izvor. Stoga j e uputno izbjegavati otei-
vani e marmi.
Iako se u pravilu ne sijeku s najvanijim krvnim ilama i
ivcima, marme su j ednako vane budui da oznaavaju protok unu-
tarnje inteligencije te otkrivaju toke najvee osjetljivosti i svijesti.
STIMULACIJA MARMI
Stimulacijom marmi mogue je oivjeti povezanost svijesti i
fiziologije. Marma se moe aktivirati na razne naine. Jedan nain su
blagi j oga pokreti opisani u treem dijelu, u poglavlju o tjelesnoj ak-
tivnosti.
Pri zauzimanju j oga poloaja blago isteete specifine marma-
toke. Lijevanje ulja na el o, u sklopu panakarme (postupak zvan
irodhara), duboko smiruje j er se toplo ulje slijeva izravno na vanu
marma-toku na sredini ela.
Slino tome, svakidanja masaa uljem (abj anga), opisana u
sklopu dnevne rutine, obuhvaa sve marine na koi. Taj se kontakt
odmah registrira u cijelom ivanom sustavu. Marma-toke nam na taj
nain omoguuj u izravno "razgovarati" s vata doom i odravati
njezinu ravnoteu.
Budui da marme nisu povrinske ve prodiru duboko u sustav,
mogue ih je stimulirati i mental no. Meditacij a oivljuje marme,
napose tri "velike marme" {mahamarme) smj etene u podruju glave,
srca i donjeg dijela trbuha.
Te marme nisu smj etene na povrini koe, a stimuliraju se
izravnim poniranj em u kvantnomehani ko tijelo; te je marme uj edno
potrebno najvie stimulirati budui da snano utjeu na marme niega
reda.
KLINIKA MARMA-TERAPIJA
U Chopra centru obavlja se posebna marma-terapij a koja
obuhvaa upute za kunu primjenu. Marma-toke poistovj eene su s
trima doama, a stimuliraju se uz primjenu odgovaraj ue mjeavine
SAVRENO ZDRAVLJE
eterinih ulja. Pacijentu se najprije postavlja dijagnoza u skladu sa
specifinim poremeaj ima.
Reci mo da j e kronina glavobolja povezana s neravnoteom
prana vate, poddoe vate smj etene u glavi. Obueni tehniari blago
e i tono odreeni m slijedom masirati marma-toke koje odgovaraju
prana vati primjenjujui prepisana ulja s dodatkom ljekovitih trava.
Taj postupak izaziva duboko oputanje, a neki pacijenti doivljavaju
ublaavanje boli i drugih dugotrajnih, kroninih simptoma.
MARME KOD KUE
Budui da se marme blago razlikuju od osobe do osobe pa
otkrivanje njihova smjetaja iziskuje strunost, kliniku terapiju nije
mogue nauiti iz knjige. No, dobrobiti marmi moete stei na neto
openitiji nain.
Skupina najvanijih toaka nalazi se na tabani ma. Da biste ih
oivjeli, preporuuj e se blaga masaa stopala sezamovim uljem u
trajanju od tri do pet minuta. Takvu je masau najbolje obavljati na
veer j er umiruje ivani sustav, a osobito vata dou s t oj e ini po-
godnom za uspavljivanje.
Osi m toga, u sklopu svakidanje abj ange osobitu pozornost
posvetite trima vanim mari nama prikazanim na 148. stranici.
Jedna se nalazi izmeu obrva i protee se do sredine ela. Blaga
masaa toga podruj a (uz zatvorene oi) blagotvorna je u sluaju
zabrinutosti, glavobolja, mental nog naprezanj a i drugih probl ema
gornje vate.
Masaa marme povezane sa srcem (nalazi se tik ispod prsne
kosti, na mjestu na koj emu zavrava prsni ko) blagotvorna je za
smirivanje uzburkanih emocija.
Masaa mar me u donj em dijelu trbuha, smjetena otprilike de-
set centimetara ispod pupka, blagotvorna je u sluaju zatvora, plinova
i drugih probl ema nie vate. Masirajte laganim, krunim pokretima,
po nekoliko minuta za svaku marmu.
Masaa marme na elu moe se obavljati neovisno o masai
drugih marmi, kao pomo uspavljivanju, ali valja paziti da ne pri-
tiete prej ako i ne urite - j er biste na taj nain uznemirili vatu um-
j esto daj e smirite.
- 147- - 146-
SAVRENO ZDRAVLJE
Tri vane marina-tokc za masau kod kue.
POSTIZANJE PRIRODNOG BLAENSTVA
Ako pomislite na odreeni doivljaj radosti - roenje djeteta,
prizor velianstvenog zalaska Sunca ili planinsko j ezero u zoru - a
potom taj osjeaj ponesete dalje od toga trenutka, stiete u novo
stanje zvano "ista radost". Ajurveda tvrdi da j e ista radost temeljna
znaajka ivota. Na sanskrtu se ta znaajka naziva ananda, a najee
se prevodi kao "bl aenstvo".
Uz sve veu prihvaenosl istonjakih uenja na Zapadu, ljudi
su rijeju blaenstvo poeli izraavati razne pozitivne emocij e. Ali,
precizno gl edano, blaenstvo j e previe apstraktno da bismo ga
doivljavali kao takvo. Jednako se tako moemo pitati kako
doivlj avamo inteligenciju? Blaenstvo je apstrakcija, kao i inteligen-
cija. U kvantnomehani kom tijelu postoji u istom obliku, a na
povrinu izroni samo pod odgovaraj uim okol nostima. Ti sue procesa
u mozgu i tijelu, koji moraju biti usklaeni da bi stvorili blaenstvo'',
ne moete vidjeti ili dodirnuti, ali je prisutan nedvojben osjeaj - ista
- 148-
SAVRENO ZDRAVLIE
radost - koji moete osjetiti i koji dokazuje postojanje blaenstva.
Prema aj urvedskim mudracima sve nae radosti proizlaze iz
iste radosti. Posrijedi je bljetava svjetlost koju ne vidimo izravno,
ve samo kao odraz u manjim radostima. Ta manja svjetla ne bi mogla
postojati bez uzvienoga. ak i u zapadnj akom drutvu, u kojemu se
novac, tjelesna ljepota i uspjeh izjednauju sa sreom, svatko
doivljava neoekivane trenutke u kojima se ivot doima apsol utno
savren i pun radosti. Kad biste mogli neprestano ivjeti u stanju iste
radosti, posjedovali biste praktinu sr savrenoga zdravlja.
DOIVLJAVANJE DAROVA PRIRODE
Priroda nam nudi bogat izvor energije i okrjepe koja blagot-
vorno djeluje i na tijelo i na um. Doivite darove prirode putem svojih
pet osjetila:
Svakoga dana po nekoliko minuta bosi hodajte po zemlji. Usre-
dotoite se na stopala i na zemlju s namj erom upijanja okrjepe iz
zemlje.
Seite uz prirodne vode. Dopustite da osvjeavajui, skladan
utjecaj vode prome vae bie.
Dopustite da vas promu suneva svjetlost i toplina. Budite
svjesni suneve sile koja daje energiju, izvor sveg ivota na Zemlji.
Seite na mjestima gdje je vegetacija bujna i duboko udiite
dah biljaka. Najbolje vrijeme za upijanje ivotne sile biljaka jest ne-
tom prije zore i netom nakon zalaska sunca.
Nou promatraj te zvijezde. Pustite da vaa svijest ispuni nebesa
i da svemir ispuni vau svijest.
PRI RODNOST BLAENSTVA
Svaka doa izraava drugaiji okus radosti, a u stanju savrene
ravnotee ovjek bi trebao biti sposoban iskusiti sve okuse:
Vata
poticajna, vedra, ivahna, vesela, optimistina, prilagodljiva
Pitta
zadovoljna, radosna, plemenita, ugodna, bistroumna
Kapha
uj ednaena, snana, sklona opratanju, odvana,
velikoduna, osjeajna, spokoj na
- 1 4 9 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Kao i u veini sluajeva, vata je predvodnica drugih doa. Vata
prenosi radost kroz ivani sustav i izaziva promj ene u slanicama
cijeloga tijela. Ali, bez ravnotee triju doa, vaa fiziologija ne moe
due vrijeme podupirati istu radost. Jedan od najvanijih ciljeva
ajurvede j est promj ena toga stanja putem ienja prozora unutarnj eg
opaanja. Nae uobiaj eno samoopaanj e u stanju budnosti u pravilu
ne otkriva koliko radosti nosi mo u sebi.
Budui da j e konvenci onal na psihologija toliko usredotoena
na abnormal na stanja, na neuroze i psihoze, o utjecajima radosti go-
vori vrlo malo, dok interna medicina o tome ne govori nita. Pjesnici,
vjerske linosti i obini ljudi veliali su trenutke zanosa, ali poveza-
nost s viim stanjima zdravlja nije uspostavljena sve dok psiholog
Abraham Masl ow, koji je dj elovao pedesetih i ezdesetih godina
dvadesetoga stoljea, nije poeo prouavati skupinu vrlo uspjenih
ljudi koje j e nazvao "samoaktual i zi rani ma". Masl ow j e ubrzo otkrio
da takvi pojedinci vode iznimno raznolike i visoko individualne i-
vote. Na povrini nije bilo oite slinosti izmeu uspj enog poduzet-
nika, slavnog romanopi sca i glasovitog dirigenta. Meuti m, ispod
povrine razliitih naina ivota Masl ow je otkrio da su mnogi od njih
doivljavali ono to j e nazvao "vrhunskim doivljajima" - trenutke
i zni mnog zadovoljstva i radosti.
U trenucima vrhunskih doivljaja ti su ljudi osjeali potpunu
preobrazbu svoje osobne stvarnosti. Prepreke koje su se u uobiaje-
nom ivotu doi mal e gol eme, postajale su smijene. Preplavljivao ih je
snaan osjeaj moi . Osjeali su se duboko smi reno i usklaeno sa
ivotom.
Najdarovitiji portai i izvoai svih vrsta potvrdit e da su
doivjeli trenutke u koj ima su s lakoom premaivali svoje vjetine.
Koarkaka ampi onka Patsy Neal taj doivljaj opisuje rijeima:
"Odreeni trenuci uzvienosti nadmauj u ljudska oekivanja te tjele-
sne i emoci onal ne sposobnosti poj edinca. Preuzima vas neto neob-
janjivo i udahnjuje ivot u poznali ivot. porta nadmauj e samoga
sebe; prekorauj e pri rodno - gotovo lebdi kroz izvedbu napajajui se
silama kojih prethodno nije bio svjestan."
Masl ow j e ustanovio da j e vrhunski doivljaj i zni mno blagot-
voran. Velike ivotne promj ene njegovi su pacijenti pripisivali
spoznaj ama do kojih su iznenada dolazili u trenuci ma vrhunskih
doivljaja: novootkri venog samopouzdanj a i kreativnosti, neoeki-
vanih rjeenja zbunjujuih dvojbi i sigurnosti u slobodu od svih stra-
- 1 5 0 -
SAVRENO ZDRAVLJE
hova. Dugotraj na depresija i anksioznost u nekim su sluajevima zau-
vijek nestale preko noi.
Masl ow je bio iznimno zadivljen, a njegovo je pionirsko is-
traivanje znatno proirilo raspon pozitivnih doivljaja koji se sma-
traju normal ni m za ljudsku psihu. Meuti m, nije pronaao nain po-
mou kojega bi svima omogui o vrhunske doivljaje i nije pronaao
njihov izvor. Bez tehnike transcendiranj a mogao j e samo ekati one
rijetke trenutke kad se zavjesa razmakne, a psiha vidi dalje od svojeg
uobiaj enog budnog stanja.
SUPERFLU1DNOST
Kliniki su psiholozi nedavno otkrili lako stanje u koje
kreativni ljudi esto ulaze, a popul arno se naziva "buj icom". U
razdobljima "buj ice" doi ma se da projekti napreduju sami od sebe, a
ak ni najdublja usredotoenost ne iziskuje ni najmanji napor. Dokle
god su u stanju bujice, kreativni ljudi svih vrsta doivljavaju ugodan
osjeaj uzdignutosti daleko iznad svojih uobiajenih sposobnosti.
Nedostatak je u tome to druge ne moete pouiti ulasku u to stanje
niti ga moete u sebi dodatno razviti. Smatra se da ga doivljava
manje od deset posto obinih ljudi, a i oni koji ga doivljavaju, u
stanje bujice ulaze tek povremeno. Pa ipak, to je predstavljalo na-
predak u odnosu na majunu skupinu samoaktualiziranih ljudi koji,
prema Maslovvljevoj procjeni, ine manje od desetine j ednoga pos-
totka ope populacije.
Neuhvatljivost te pojave potpuno j e objanjena tek kad j e
znanost poela ozbiljno istraivati meditaciju. Ispostavlja se da
vrhunski doivljaj ili osjeaj bujice upuuju na dublje, postojanije
stanje koje su istraivai nazvali "superfluidnou". Superfluidnost
nalikuje stanju bujice u tome to aktivnost iziskuje manj e napora koji
je sveden na krajnji mi ni mum. U stanju superfluidnosti aktivnost
postaje pot puno automatska - radnik se slapa sa svojim radom, misli-
lac sa svojim mislima, a umjetnik sa svoj om umj etnou.
Slijedi opis j ednoga meditanta. "Veinu vremena u umu i tijelu
prisutan je blag, ali snaan osjeaj blaene smirenosti. Tj elesno se
doivljava kao iznimno ugodna ivotnost cijeloga tijela. Ta j e smire-
nost toliko duboka i postoj ana da se odrava i u vrlo ivoj aktivnosti -
titi od svih ometanj a, a sve aktivnosti ini lakim i ugodnim. "
Izraz siiperfluidnost proizlazi iz skupine osobitih tvari zvanih
superfluidi koje je fizika olkiila prije vie od pedeset godina. Prim-
- 1 5 1 -
SAVRENO ZDRAVLJE
j eri ce, kad se tekui helij ohladi gotovo do apsolutne nule (-273C),
stjee sposobnost uspinjanja uza stijenke posude, prolaska kroz
gotovo beskonano mal ene otvore i, ako se pokrene, tee zauvijek.
Razlog te zagonetne promj ene j e upravo efekt hlaenja. Atomi helija
na dovolj no niskoj temperaturi prestaju s nasumi ni m gibanjem i
prelaze u gotovo potpuno ureeno gibanje, poput vojnika ratrkanih
po polju koji odj ednom ulaze u paradnu formaciju. Atomi su-
perohl aenog helija toliko su ureeni da ulaze u supertekue stanje u
kojemu nema trenja. Slino svojstvo superohlaenih tvari j est super-
vodljivost, svojstvo provoenj a elektrine energije bez trenja. Doima
se da se supervodljivost kosi s uobiajenim prirodnim zakonima, no
zapravo je posrijedi osobito svojstvo koje se u odreeni m uvjetima
pojavljuje sasvim prirodno.
Jednako tako se superfluidnost svijesti pojavljuje kad medi-
tacija "ohl adi " misaoni proces. Na tiim razinama mi saonog procesa
um nalazi veu ureenost sve dok se ne priblii potpunoj ureenosti
iskljuive tiine, ali tako da pritom ne klizne u nju. Na toj je toki, na
kvantnoj granici uma, j o uvijek mogue misliti i djelovati, ali u
skladu s drugaijim pravilima. Tada doivlj avamo spontano irenje i
svojevrsnu kreativnost "bez trenja", a koja u uobiaj enom stanju bud-
nosti nije dostupna.
AROMA-TERAP1JA - RAVNOTEA PUTEM OSJETILA
NJ UHA
Svako od vaih pet osjetila ini drugaija vibracija u kvant-
nomehani kom tijelu. Vibracije svjetlosti, koje pristiu na vau
mrenicu, izazivaju prilino drugaiju reakciju od one koju izazivaju
vibracije dodira primlj ene putem prstiju. Tako se "energetska j uha"
univerzuma razluuje u razliite prizore, zvukove, mirise i tako dalje.
Tri su doe takoer fino usklaene s prirodom. Svaka je najsklonija
reagirati na j edno ili vie osjetila:
Vata - sluh i dodir
Pitta - vid
Kapha - okus i njuh
Navedene se sklonosti vrlo lako opaaju na ljudima ijim
tjelesnim tipom domi ni ra j edna doa. isti su vate iznimno osjetljivi
na buku, a koa im osjea i najlaganiji dodir. Pitta tipovi, osobito
- 1 5 2 -
SAVRENO ZDRAVLJE
svjetlokosi i svijetle puti, ne podnose j arku sunevu svjetlost ak ni
nakratko, a i vrlo su osjetljivi na vizualnu ljepotu. Kaphe, naj -
prizemljeniji tipovi, uivaju u ozraju ognjita i doma; osobito su im
ugodni okusi i mirisi kuhinje.
Budui da svi u sebi nosimo vatu, pittu i kaphu, te su sklonosti
relativne. Primjerice, svi tjelesni tipovi mogu odgovoriti na marma-
terapiju koja djeluje putem osjetila dodira; marma-terapija nije ogra-
niena iskljuivo na vate. Stari ajurvedski spisi obuhvaaj u duge po-
pise osjetilnih podraaja koji pomau uravnoteiti doe: od proma-
tranja punog Mj eseca i etnje pokraj vode (vrlo blagotvorno za pittu),
do sluanja vjetra u kronj ama (vrlo blagotvorno za vatu). Iz tih je
saznanja izveden poseban tretman zvan aroma-terapija; nai pacijenti
iznimno uivaju u njoj.
RJENIK AROMA
Svaku j e dou mogue uravnoteiti pomou aroma koje j oj od-
govaraju. Usklaivanje se obavlja pomou rasa ili okusa hrane. Rase
emo podrobno razmotriti u treem dijelu ove knjige, u poglavlju o
prehrani. No, za sada j e dovolj no rei da ajurveda poznaj e est okusa,
uobiajena etiri - slatko, kiselo, slano i gorko - i trpko (suh okus koji
stee usnu upljinu, a povezuje se s grahom, ipkom i kurkumom) i
ljuto (pikantno).
Smatra se da slatka hrana uravnoteuje vatu i pittu, kao i sladak
miris rue. Kiseo okus pogorava pittu, kao i kiseli mirisi te neugodni
mirisi openito. Vlani, zemljani mirisi pojaavaju kaphu. Gorki i
trpki mirisi osobi to pogoravaju vatu.
Jezik okusa ogranien je na slatko, kiselo, slano, gorko, trpko i
ljuto. S druge strane, nos poznaj e irok rjenik mirisa pa vrlo istanan
nos razaznaje otprilike deset tisua razliitih mirisa.
Da bi ih nos razaznao, mirisi se najprije moraju otopiti u
vlanosti nosnog tkiva odakle ga specijalizirane olfaktorne stanice
odvode ravno u hi potal amus u mozgu. (Te su olfaktorne stanice za-
pravo ivci, j edi ni ivci u tijelu izloeni zraku iako ih titi tanka
sluznica. To su ujedno i j edi ni ivci koji se obnavljanju, odnosno
zamjenjuju j ednom u otprilike tri tjedna.)
inj enica da miris odlazi ravno u hi potal amus vrlo j e vana j er
je taj majuni organ odgovoran za reguliranje desetaka tjelesnih funk-
cija ukljuujui temperaturu, e, glad, razinu eera u krvi, rast,
spavanje, buenje, seksualno uzbuenj e te emocij e poput gnjeva i
- 1 5 3 -
SAVRENO ZDRAVLJE
sree. im neto pomiriite, "mozgu mozga" aljete poruku koja se
odatle iri kroz cijelo tijelo.
Poruka o mirisu istodobno stie do limbikog sustava u mozgu
(koji obraduje emocij e) te u podruje zvano hi pokampus (dio mozga
odgovoran za pamenj e) i upravo je to razlog zbog kojega mirisi to-
liko ivo prizivaju sjeanja. Kuhinjski mirisi, cvijee i parfemi izazi-
vaju dejr vu osjeaj. Vrtovi kojima ste j ednom etali pretvorili su se u
vas zahvaljujui trajnom utisku njihova mirisa u vaemu mozgu.
PRIMJENA AROMA-TERAPIJE
Arome se u ajurvedi koriste za odailjanje specifinih signala
koji uravnoteuju tri doe. Openi to govorei:
Vatu uravnoteuj e mjeavina toplih, slatkih i kiselih aroma kao
to su bosiljak, narana, geranij, klini i drugi zaini.
Pittu uravnoteuje mjeavina slatkih, osvjeavajuih aroma
poput sandalovine, rue, metvice, cimeta i j asmi na.
Kaphu, slino vati, uravnoteuje mjeavina toplih aroma, ali s
otrijim gornjim tonovi ma kao to su borovica, eukaliptus, kamfor,
klini i mauran.
Otprilike deset kapi aromati nog ulja stavite u vruu vodu i
prostorija e pola sata biti ispunjena laganim mirisom; no vrijeme
moete produljiti koliko god elite. (Na raspolaganju su vam i mirisne
svjetiljke u kojima se pale svjeice, ali ete isti uinak postii i po-
mou alice za aj te minij aturnog grijaa za kavu.)
Vrijeme nonog poinka odl i no j e za udisanje mirisa j er razni
prizori i zvukovi tijekom dana mogu prikriti mirise i onemoguiti
njihovo djelovanje. Miris mnogi m ljudima pomae zaspati, a u sobi ga
moete ostaviti cijelu no.
Aroma-terapija ima i ljekovita svojstva. Pacijentima kojima su
dijagnosticirani odreeni poremeaj i, daju se ulja za neuravnoteenu
poddou. Ravnoteu j e mogue ponovno uspostaviti mirisom ako
znate koju poddou je potrebno uravnoteiti i koji je miris umiruje.
Betsy Allen j e u veljai oboljela od j ake prehlade koja j u j e
tjedan dana drala u krevetu i nikako se nije povlaila. ak i nakon
to j e ustala iz kreveta, mui o j u j e suh kaalj. Potrajao j e mj esec
dana, a zatim dva mjeseca, a kad ni trei mjesec nije doni o olakanje,
Betsy je dola na ajurvedsku procj enu. Procijenjena je kao vata-pitta
- 15 4-
SAVRENO ZDRAVLJE
tip s lokaliziranom neravnoteom vate u sluznici plua. Taj je pore-
meaj mogue lijeiti na nekoliko naina. Njezin je lijenik odabrao
aroma-terapiju i prepisao j oj posebno vata ulje iji je miris trebala
udisati tijekom noi. Betsy j e otila kui ne znajui to moe oeki-
vati.
"Ni sam ekala vrijeme odlaska na spavanj e", prisjea se, "jer
me je svladala znatielja. Stavila sam alicu vode da zakipi, ukapala
nekoliko kapi toga miomirisnog ulja i nagnula se kako bih osjetila
miris. Reakcija moj ega tijela bila je vrlo dramatina i potpuno
neoekivana. Kao da je svaka stanica moj ega tijela, od tjemena do
nonih prstiju, odj ednom ivnula. Stajala sam i duboko udisala - ni-
sam se mogla zasititi toga mirisa!
Iste sam veeri miris uporabila na pravilan nain, leei u kre-
vetu, i ponovno me je preplavila ista, poletna energija. Um mi je go-
vorio da miris ne moe izazvati takvu reakciju, ali je moje tijelo bilo
uvjereno." Betsy je uskoro prestala kaljati i zaspala lake no mjese-
cima do tada.
Bez tone dijagnoze aroma-terapija j e vrlo openita: mogla bi
umiriti odreeni si mptom ili izazvati tek ugodno oputanje. Katkad
smo bili iznenaeni j er su migrene, bol u leima, osip i nesanica,
esto dugo otporni na druge tretmane, reagirali na mirise. To pot-
vruje istinitost ajurvedskog naela koje govori da se bilo to moe
uporabiti kao lijek ako pacijenta poznaj ete dovolj no dobro.
KAKO NAUITI AROMA-TERAPIJU
Tehni ka ne iziskuje pouku izuzev uputa o tome koja ulja valja
koristiti. Oni koji nisu u mogunosti doi na medicinsku procjenu,
mogu se samo ravnati prema svojoj domi nantnoj doi - u pravilu onoj
koju pokuavate umiriti. Vata, pitta i kapha ulja moete naruiti
putem Interneta na adresi navedenoj na 302. stranici, a na raspola-
ganju su i mirisne svjetiljke te rasprivai.
TERAPIJA GLAZBOM - MELODI JE ZA URAVNOTE-
ENJE PRIRODE
Vjerojatno ste ve kao dijete osjetili utjecaj koji glazba moe
imati na vae tijelo i um. Uspavanka koju vam je majka na veer
pjevala, pomagal a vam je zaspati. Pjesme u ljetnim taborima povezi-
vale su vas s tradicijama prijanjih narataja. U zborskom pjevanju
boinih pjesama nalazili ste nadahnue. Ajurveda potvruje terapij-
- 1 5 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
sko djelovanje glazbe u cilju uravnoteenja tijela i uma. Pacijenti u
naem Centru svaki dan sluaju melodije koje uravnoteuju njihove
doe. Terapija glazbom moe biti sofisticirana metoda promj ene
fiziologije. Gl azba nema samo "umi ruj ue" ili "pobuduj ue" djelo-
vanje. Zato je uope sl uamo? Zbog uitka, dakako, ali svi uici na
odreen nain mijenjaju tijelo. Nemamo naviku mjeriti krvni tlak da
bismo ustanovili kako Bach ili Mozart utjeu na njega, ali tiha, pola-
gana klasina glazba smatra se vrlo djelotvornom u sniavanju krvnog
tlaka.
GLAZBA KAO LIJEK
Terapija glazbom uobi aj eni j e dio programa u naemu Centru.
Putem Interneta (str. 302.) moete naruiti zbirku vrpci i kompaktnih
diskova za kunu uporabu te je u dijelovima sluati tijekom cijeloga
dana. Ako se ujutro teko razbuduj ete, mogli biste sluati poticajnu
glazbu. Ako na veer teko smirujete svoju mentalnu aktivnost, po-
moi e vam umirujui zvukovi.
- 1 5 6 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Ustanovili smo da i klasina indijska glazba i suvremene
obrade znatno pomau uspostaviti ravnoteu uma i tijela.
Kao to promj ene godinjih doba ine vae doe osobito osjet-
ljivim na neravnoteu (uzrokujui proljetne prehl ade i alergije u
kasno ljeto), vae je tijelo osjetljivo i na razliita razdoblja dana. Sve
tjelesne funkcije u odreeni m satima doseu vrhunce, a u drugima
padove. Terapija glazbom ih uravnoteuje u ujednaen tok j aanj a i
slabljenja aktivnosti uklanjajui krajnosti i grube prijelaze. Ako ne
uspijevate zaspati j er vam se um i dalje mahni to bavi nedovreni m
poslovima toga dana, doivljavate grubi prijelaz. To j e mogue is-
praviti koristei terapiju glazbom.
Deset minuta terapije glazbom moe pomoi :
- kao blago j utarnj e buenje
- nakon obroka u cilju smirenja probave
- netom prije spavanja radi uspavljivanja
- u razdoblju oporavka od bolesti.
Glazbu j e najbolje sluati mi rno sjedei zatvorenih oiju. Do-
pustite da vaa pozornost lagano prati melodiju. Ako vam um odluta,
blago ga vratite glazbi. Kad osjetite da ste spremni ustati, iskljuite
glazbu i minutu ili dvije sjedite u tiini.
Ako pokuavate smravjeti, sluanje glazbe za uravnoteenj e
kaphe nekoliko puta dnevno po pet minuta pomoi e vam ubrzati
metabolizam. Ako vas mue razdraljivost ili garavica, pokuajte
sluati glazbu za umirenj e pitte. Kad god osjetite tjeskobu i zabri-
nutost, lagana i ugodna usredotoenost na glazbu za uravnoteenje
vate pomae smiriti tu nemirnu dou.
Pronaite glazbu koja je u suzvuju s vaom prirodom. To
moe biti klasina glazba, tradicionalne indijske rage, australski
uroeniki ritmovi i suvremeni instrumentali. Otkrijte vibracije koje
vam najvie gode i promatraj te kako ti zvui djeluju na vau
fiziologiju. Ako se osjeate ugodno osvj eeno, lagano i ivahno,
glazba djeluje.
- 1 5 7 -
r
8
SLOBODA OD
OVISNOSTI
Openi to gledajui, nae je drutvo iz godi ne u godinu sve
ovisnije. Taj razoran drutveni problem nije rijeila ni vi-
sokotehnoloka medicina, ni j avne kampanj e koje potiu "Samo reci
ne" ni multimilijarderska industrija odvikavanja. Doi ma se da na
svaki ohrabrujui drutveni trend i mamo po j edan obeshrabrujui
nazadan trend. Od vrhunca ezdesetih godina dvadesetoga stoljea
openita stopa puenja cigareta smanjila se za otprilike petnaest
posto, ali vie od pedeset milijuna Ameri kanaca i dalje pui, a
odreene skupine, osobito tinejderice i radnici, pue osobito mnogo.
(Zbog toga je broj enskih rtava raka plua i dalje u porastu.) Pro-
cjenjuje se da sedamdeset posto puaa koji zaponu puiti u tinej-
derskim godinama, nastavlja puiti daljnjih etrdeset godina.
Po pitanju konzumacij e alkohola dogodi o se zaokret od esto-
kih pia na pivo i vino, ali se sam alkoholizam proirio na zabri-
njavajue mladu dob; mnoge su srednje kole bile prisiljene pokrenuti
kampanje protiv konzumacij e alkohola. Nositelji programa za odvi-
- 15 9-
SAVRENO ZDRAVLJE
kavanje od alkohola i droga ulau ogromne napore u oslobaanj e od
ovisnosti, ali je njihov uspjeh ogranien. Konzumaci j a tekih droga
al armantno se poveala, a povezanost droga i nasilnih zloina vea je
no ikada u povijesti. Droga takoer zahvaa sve ml ae osobe - najno-
vija, iznimno zabrinjavajua pojava je prodaja "cracka" (sintetikog
kokaina za puenje) medu kolskom dj ecom.
UKORI JENJENO U SJEANJU
Bit kvantnog lijeenja j est u lome to sjeanje na savrenstvo
ne moe nestati, ve samo moe biti prikriveno. Promatrajui osobu
ovisnu o alkoholu, cigaretama ili drogama, oito je da je ravnotea
teko naruena te da su j asne, zdrave poruke iz kvantnomehani kog
tijela iznimno iskrivljene ili uope ne pristiu. to ajurveda moe
uiniti u cilju ispravljanja te situacije? Prije svega, ovisnosti obja-
nj avamo na drugaiji nain: kao poremeaj inteligencije na vrlo du-
bokoj razini ovisnika.
Umj esto da raspravljamo o tome je li ovisnost tjelesna ili men-
talna, steena ili naslijeena, istiemo da se svi ti utjecaju na kvantnoj
razini stapaju. Ono to ajurveda naziva smriti ili pamenj e, upravlja
svi m odl ukama koje donosi mo kao bioloki organizmi. Da bi se
stanica promijenila, mora konzultirati nacrt u samoj sebi u kojemu su
pohranj ena sva njezina sjeanja, funkcije i sklonosti. Ako je taj nacrt
izoblien, izobliena je i stanica.
Jedno od mojih najivljih sjeanja odnosi se na Waltera, mla-
doga crnca koji je odrastao u sirotinjskim etvrtima j unog Bostona,
ugl avnom na ulici. kolu je napustio u esnaestoj godini, a na sam
osamnaesti roendan pristupio j e vojsci. Pos l anj e u Vij etnam gdje j e
sudj elovao u bitkama, ali je izbjegao ranjavanje, a kad se za dvije
godine vratio kui, bio je ovisan o heroinu koji su mnogi vojnici uzi-
mali kako bi im ublaio traumu ratovanja. Meuti m, za razliku od
veine vojnika, Walter po povratku kui nije imao dobar razlog da se
oslobodi te navike. Na posljetku j e dospi o u ruke policiji pa j e poradi
sudske presude smjeten u lokalnu bolnicu za veterane.
Lijenici su u poetku bili usredotoeni iskljuivo na VVal-
terovu detoksikaciju. Nakon toga bi, kao i drugi vojnici, pri mao vrlo
mal o pozornosti. Ali, u vrijeme njegova odvikavanja poeo sam ga
posjeivati kao lijenik u toj ustanovi. Bilo mi j e posve j asno da j e
VValterov sluaj neuobiaj en. Unato oajnoj situaciji, zadrao je
- i 6o-
SAVRENO ZDRAVLJE
nadu i bio je odvano spreman boriti se protiv svoje navike. Uz tera-
piju j e brzo napredovao, pa j e godinu dana nakon detoksikacije imao
stalan posao i oduevlj eno je govorio o svojim snovima te planovima
za budunost.
Ta se budunost nije dogodila. Jednoga mu se dana pokvario
automobil , pa j e na posao morao otii podzemnom eljeznicom kojom
ve nekoliko mjeseci nije putovao. Uao je u vlak za Dorchester, u
prastari, oronuli, kripavi vagon. Buka mu je smetala i nije ju mogao
zanemariti.
Bi o je sparan srpanjski dan, a ventilacija nije radila. Nakon ne-
koliko minuta u zatvorenom, zaguljivom vagonu vonja mu je pos-
tala nepodnolj iva. U sljedeih nekoliko minuta iznimno se uzrujao, a
do trenutka kad je izaao iz vlaka, bio je izbezumljen. Nikako se nije
uspijevao smiriti. Kad su ga sutradan dovezli u bolnicu, bio je ovisan
o heroinu j o gore nego prije. No, tada vie nije imao volje za odvi-
kavanje.
U mojim biljekama pie: "to se dogodil o tom ovj eku? Ke-
mijsko objanjenje incidenta u podzemnoj eljeznici nije dovolj no.
Neprestano ga zamilj am u prugastom posl ovnom odjelu, samo-
pouzdanoga i odj evenoga za novi ivot, prisiljenoga ui u vlak kojim
j e putovao dok j e bio poremeen i ovisan.
U izdajnikom zaokretu sjeanja prolost se vratila i sa sobom
donijela staru udnju. Gdje se ta udnja skrivala godinu dana prije no
to se vratila? Stanice svih tijela nastaju i nestaju, ali njihovo nesta-
j anj e nije dovolj no da poniti aroliju koja ovisnika dri u vlasti. Na
nain koji medicina tek poinje otkrivati, stanino pamenj e uspijeva
nadivjeti samu stanicu."
Ako to j est tako, tada oslobaanj e od ovisnosti iziskuje prom-
j enu nacrta utisnutog u pamenj u. Nije dovolj no ukloniti fizike tok-
sine iz stanica, savjetovati ovisnika ili ga pokuavati pouiti drugai-
j i m obrascima ponaanja. Ti su koraci vrijedni sami po sebi, ali je
ovisnost u konanici ukorijenjena u sjeanju, i ondje ju je potrebno
iskorijeniti.
POSREDNO LIJEENJE
Tipini programi lijeenja ovisnika u dananj e vrijeme
obuhvaaju iznimno konfrontacijske taktike s naglaskom na nepresta-
nom oprezu od mogueg povratka iznimno snane navike. "Napast
vam j e za vratom", govori se ovisnicima, "i ondj e e ostati cijeloga
- 1 6 1 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ivota." Ustrajanje u tom stavu opravdava se tvrdnjom da kompul-
zivni ovisnici nee biti izlijeeni sve dok se ne pretvore u kom-
puizivne apstinente.
Na je stav u ajurvedi potpuno suprotan. Temel j naega pro-
grama lijeenja ovisnosti ini uvjerenje da e ovisnik automatski
odustati od svoje navike ako mu se ponudi izvor veega zadovoljstva.
Smatramo da ovisnost proizlazi iz potrage za zadovoljenjem. Alkohol,
cigarete i droge uzrokuju neizrecivu tetu, ali njihovi konzumenti u
njima nalaze odreen uitak ili barem olakanje j akoga stresa koji bi
inae osjeali. Ovisnici zadravaju svoje navike zbog toga to ele
imati izlaz. Napadaji grizoduja, stida, kajanja i samooptuivanj a ne
pomau mnogo.
Ali, kad njihove umove izloite izvoru veeg zadovoljstva, po-
javljuje se prirodna tenja naputanja ovisnosti j er j e vee zadovolj-
stvo mnogo privlani je. Potvrde toga novog stava postoje ve gotovo
dvadeset godina. Istraivanja u Sjedinjenim Ameri ki m Dravama i
Europi su prije mnogo godina opetovano dokazivala da meditacija
ublauje razinu tj eskobe ovisnika te smanjuje konzumacij u alkohola,
cigareta i drugih droga. Ako se ovisnost zaustavi u ranom stadiju,
mnogi ovisnici potpuno prestaju uzimati droge. To j e vrlo vano j er j e
rani stadij vrijeme kad je vjerojatnost izljeenja najvea.
Uklanjajui smetnju stresa, meditacija u ivanom sustavu ob-
navlja sjeanje na ravnoteu. Opetovana meditacija, iz dana u dan,
neprestano pojaava to sjeanje sve dok se stanice ne vrate u nor-
malno stanje te svoje abnormal ne receptore zamij ene za zdravije
obrasce. Kad se pulevi inteligencije obnove, stanice e automatski
odabrati zdrave signale tijela, kao to su neko automatski prihvaale
iskrivljene signale. Krug prekinut ovisnou tako j e ponovno
uspostavljen.
Razna istraivanja meditacije i ovisnosti dovela su do sljedeih
saznanja:
1972. godi ne fiziolog Robert Keith Wal l ace i njegovi suradnici
ispitali su tisuu osam stotina i ezdeset meditanata, uglavnom stude-
nata, o konzumacij i svih vrsta droga. Nakon to su poeli meditirati,
broj konzumenata droge znatno se smanjio u svim kategorijama
(mari huana, narkotici, barbiturati, halucinogeni i amfetami ni ). Sto su
studenti due meditirali, l oj e njihova ovisnost o drogama bila slabija,
a nakon dvadeset i j ednog mj eseca veina ih je potpuno prestala uzi-
- 1 6 2 -
SAVRENO ZDRAVLJE
mati droge. Mari huanu j e "vrlo rij etko" nastavilo uzimati dvanaest
posto ispitanika; sve druge kategorije bile su u rasponu od j edan do
etiri posto.
U sklopu istraivanja konzumacij e marihuane, provedenog
1974. godine, meditanti su usporeeni s osobama koje nisu meditirale
i me j e ustanovlj eno daj e otprilike polovica meditanata nakon j ednog
do tri mjeseca meditacij e smanjila uestalost uzimanja droge ili j u j e
potpuno prestala uzimati. Za usporedbu: u skupini osoba koje nisu
meditirale manje od estine njih smanj ilo j e konzumacij u droge ili j u
je prestalo uzimati. Ti su se rezultati dramati no poboljavali s
daljnjim nastavkom meditacije. Nakon dvije godi ne meditacije de-
vedeset i dva posto meditanata smanjilo je konzumacij u marihuane, a
sedamdeset i sedam posto potpuno j e odbaci l o tu naviku. Slino j e
istraivanje iznjedrilo sline rezultate po pitanju alkohola.
U istraivanju provedenom u srednjim kol ama i na kol edima
sudjelovalo je stotinu i pedeset meditanata i stotinu i deset pripadnika
kontrolne skupine, a njihovi odgovori na pitanja vezana uz konzuma-
ciju droga u prolosti otkrili su znatno smanjenje konzumacij e mari-
huane, vina, piva i estokih pia u meditanata, dok u kontrolnoj sku-
pini nije zabiljeeno smanjenje.
U svim su tim istraivanjima sudjelovali ljudi koji nisu bili
ukljueni ni u kakav oblik rehabiIitacij skog programa. Ni t ko od njih
nije traio da prestanu s konzumacij om droga, nitko nije pratio njihov
napredak niti ih nagraivao za apstinenciju. I, s t oj e najvanije, nitko
nije odabran zbog toga to je imao ikakvog razloga za apstinenciju;
tovie, na koledu ili u srednjoj koli pritisak dolazi iz suprotnog
smjera, od vrnjaka koji konzumiraju alkohol, cigarete i droge. Sveop-
e smanjenje navodi na zakljuak da j e j ednost avni m smanjivanjem
razine stresa i tjeskobe te poveavanj em razine unutarnjeg zadovolj-
stva mogue motivirati ovisnike na odbacivanj e tih navika.
Stroi ispit tih naela dogaa se u ustanovama. Brojna su is-
traivanja bila usredotoena na meditaciju medu zatvorenicima koji
imaju mal o ili ni mal o motiva za oslobaanj e od ovisnosti. Pregledom
pet takvih istraivanja otkriveno je da su rezultati dovolj no znakoviti
za uvoenje meditacije, kao vanog oblika lijeenja ovisnosti, u zat-
vore. Jedno nj emako istraivanje bilo j e usredotoeno na sedamdeset
i est ovisnika o drogama koji su pristupili programu odvikavanja od
- 1 63-
SAVRENO ZDRAVLJE
droga. Nakon dvanaest mjeseci meditacije smanjenje je zabiljeeno u
svim kategorijama droga ukljuujui heroin, barbiturate i amfetamine,
ovisnosti kojih se najtee osloboditi.
Statistika su istraivanja po svojoj prirodi bezlina. Stoga u
se vratiti priama poj edinaca poput one koju mi j e ispriao j edan
iskusan savjetnik u New Yorku. Radi o je s tinej derkom koja je prije
dvanaeste godine poela piti, a do petnaeste je godi ne ve bila teka
alkoholiarka.
Njezina je ovisnost bila iznimno otporna na sve konvencional ne
oblike lijeenja, pa je savjetnik na posljetku, nakon viemjesene
frustracije, morao priznati poraz. Kad ju je otputao iz svojega pro-
grama, uzgred j e spomenuo: "Zato ne pokua medi ti rati ?" Dj evoj ka
je pokazala zanimanj e, ali on nije bio u mogunosti pratiti njezin
sluaj .
Nekol iko godina poslije u lokalnom je trgovakom centru
opazio privlanu ml adu majku. Zaprepateno j e ustanovio d a j e pos-
rijedi ista djevojka, ali se doimal a sretno i ak blistavo dok je etala sa
svoj om dvogodinj om keri. Priao j oj j e kako bi j oj estitao.
"Sto vam se dogodi l o?" upitao j e. Ispostavilo se da j e nedugo
nakon prestanka lijeenja poel a meditirati te j e za nekoliko mjeseci
samostal no prestala piti. Zaslugu za to pripisala je meditaciji koju je i
dalje prakticirala j er ju je oslobodila duboke ovisnosti i vjerojatno j oj
spasila ivot.
Savjetnik je nakon toga ukljuio meditaciju u svoj program te
mnoge druge ovisnike uputio tim putem.
OVISNOST I DOE
Sve navedeno govori da u ovisniku postoji mehani zam samois-
pravljanja koji j e mogue aktivirati j ednostavni m omoguavanj em
uspostavljanja veze uma i toga mehani zma. Djelovanje istoga meha-
nizma opaamo i u kontekstu tri doe.
Ljudi koji pretj erano pue, piju ili uzimaju droge, udaljili su se
od prirodne tjelesne tenje ravnotei. Sposobnost upravljanja vlasti-
tim impulsima u poetku moe biti prilino netaknuta; ovisnici u tom
stadiju vjeruju da svoju naviku j o uvijek dre pod nadzorom.
Potom slijedi razdoblje od vie mjeseci ili godi na u kojemu sve
tri doe ulaze u stanje kronine pogoranosti. Svaka ovisnost ima svoj
profil simptoma, ali smo meu kroninim ovisnicima uvijek nalazili
iznimno pogorano stanje pitte koje se moe oitovati u iracionalnoj
- 164-
SAVRENO ZDRAVLJE
nasilnosti, rumenoj koi, abnormal nom znojenju i ei te razliitim
probavnim poremeaj ima.
Osobito vanom doima se vata doa j er j e njezina neravnotea
odgovorna za impulzivno ponaanj e. Kad j e vata ozbiljno pogorana,
svaki se impuls za alkoholom, cigaretom ili drogom mora posluati.
Kad nadzor nad impulsima oslabi, raa se snaan osjeaj krivnje
budui da se ovisnik poistovjeuje sa svojom nesposobnou nadzora.
Ne znajui da se pokorava zapovij edima vate (kao i svi mi, ali u
zdravijim obl icima), ovisnik vidi samo da se njegove odluke o odvi-
kavanju al osno izjalovljuju.
Ovisna je zapravo vata doa. Stadiji te ovisnosti nalikuju stadi-
j i ma svakog drugog poremeaj a sredinjeg ivanog sustava. Zbog
toga drhtanj e ruku izazvano nesanicom, Parki nsonovom boleu,
mental nom boleu ili al kohol i zmom neupuenom oku u osnovi iz-
gleda j ednako. Vata u pravilu prolazi sljedee stadije propadanja:
Bl aga ner avnot ea: nemir, rastresenost; j aanj e zabrinutosti;
osoba se lako uplai; gubitak pamenja i nesposobnost usredotoenj a;
odsutnost unutarnje svjeine.
Umj er ena ner avnot ea: nesanica; gubitak tjelesne koordi-
nacije; drhtanje ruku; tjeskoba, ivana napetost; gubitak apetita;
nepovezano miljenje; prolazni osjeaji tjelesne slabosti i ispraznosti.
Te ka ner avnot ea: kronina nesanica; poremeena percepcija
(stvari se doimaj u udalj eno i nestvarno); nekontrol irano drhtanje
glave i ruku; potpuni gubitak apetita; bezvoljnost, opi gubitak svih
elja; privienja i halucinacije.
Na samom kraju ovisnosti o alkoholu i drogama vata je esto
toliko nekontrolirana da se si mptomi gotovo ne mogu razluiti od
simptoma mental ne bolesti. Teko ovisan alkoholiar u raljama de-
lirijuma tremensa i shizofrenik primjeri su krajnjeg pogoravanj a
vate.
Ovisnost je najlake lijeiti u ranim i srednjim stadijima j er se
tijelo moe navesti na samostal no uspostavljanje ravnotee. No,
nevolja sa svim ovisnostima jest u tome to navika i apstinencija
izazivaju iste mune si mptome. To j e pot puno logino kad pogl edate
vata dou koja je nauila prihvaati prisutnost droge. i m se tijelu
uskrate alkohol ili nikotin, vata se pokuava odviknuti od kodljive
uvjetovanosti i vratiti se u normal no stanje. Meuti m, kad krene
- 1 6 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
prema uspostavljanju ravnotee, koje iziskuje uklanjanje nakuplj enog
vika vate, tijelo je vie vata no ikada zbog ega dolazi do drhtanja,
nesanice i tjeskobe, si mptoma koji prate apstinenciju. Kad dode do
kemijske neravnotee ivanog sustava, vata nema uporite, nema
normal an dnevni ritam odmora i aktivnosti potreban za stabiliziranje
stotina drugih tjelesnih ritmova koji moraju biti koordinirani da bi
ovjek bio zdrav. Redovita meditacija prua stabilnost naizmj eninog
odmora i aktivnosti. Zbog toga ljudi u ranim stadijima puenja i kon-
zumacije droga sasvim lako prekidaju s tim navikama.
ODVIKAVANJE OD PUENJA
Nagovaranj e tijela na odustajanje od ovisnosti u sluaju
puenja je mnogo djelotvornije nego prisila. Neki ljudi uspijevaju
naglo prestati puiti, ali iznenadna apstinencija od nikotina donosi j ak
stres. Sigmund Freud j e navodno godi nama puio dvadeset cigara
dnevno sve dok zbog toga nije poeo patiti od lupanja srca. Na li-
j eni kov savjet pokuao je prestati puiti, ali se lupanje srca vratilo
dvostruko j ae potaknuvi ga da se vrati svojoj navici. Freud je svo-
j emu biografu rekao kako j e pokuaj odvikavanja od puenja bio
"muenj e iznad ljudskih mogunosti ".
U skladu s ajurvedom puaima savjetujemo da svojemu kvant-
nomehani kom tijelu nastave slati signale o svojoj elji da prestanu
puiti. Ti signali mogu biti razliiti. Jedan od naina j est odricanje od
puenja na j edan dan - mnogi, ako ne i veina ljudi koji uspjeno
prestanu puiti, taj su cilj ostvarili tako to su nekoliko puta uspjeno
privremeno apstinirali. Meditacij om se kvantnomehani kom tijelu
alje j o djelotvornija poruka. ak i ako vrlo mnogo puite, meditacija
bi vam mogla biti sasvim dovoljna da prestanete. Jedno retrospektivno
istraivanje, u kojemu je sudj elovalo pet tisua meditanata, otkrilo je
da j e samo j edan posto mukaraca i etiri posto ena puilo iako j e
ak trideset i etiri posto ispitanika izjavilo da je prije meditacije
puilo barem povremeno.
Prestanak puenja mogue je olakati i drugim oblicima po-
moi. Kad nas pacijenti u naim ajurvedskim klinikama pitaju kako
mogu to bezbolnije prestati puiti, unaprijed ih upoznaj emo s tri
osnovna pravila:
1. Ne pokuavajte prestati puiti - tvrdoglava odl unost j ami
neuspjeh. Nikotin izaziva ovisnost, kao i navika posezanja za cigare-
- 166-
SAVRENO ZDRAVLJE
tom. Da biste se oslobodili tih navika, morate se odviknuti j ednako
nesvjesno kao to ste se i naviknuli.
2. Imajte cigarete kod sebe - strategija bacanja cigareta doima
se loginom, ali samo dovodi do mahnite potrage za cigaretama ili ak
do nelagode traenja cigareta od prijatelja i neznanaca.
3. Prepoznajte automatske otponce zbog kojih poseete za ciga-
retom i ogradite se od njih.
Tree je pravilo najvanije i iziskuje objanjenje. Svi puai
automatski pale cigarete kad dozive odreeni otponac. Za neke j e to
podizanje telefonske slualice, za druge paljenje televizora, poetak
razgovora ili zavretak obroka. Vi ste vjerojatno svjesni svojih ot-
ponaca; ako niste, pratite ih tokom j ednog dana. Ti su otponci signali
vaoj .... koja vas potie posluati impuls. Niste ni svjesni da ste
..zapalili cigaretu j er se va um u tom trenu iskljuio. Zavladala je vata.
Posrijedi j e automatski pilot kojega j e potrebno iskljuiti. To
moete uiniti iznenauj ue lako: puite svjesno i obratite pozornost
na in puenja. Najbolja metoda, koja je mnogi ma od naih pacijenata
pomogl a prestati puiti u vrlo kratkom vremenu, obuhvaa sljedee
korake:
Kad se zateknete u paljenju cigarete, zastanite na trenutak i
upitajte se elite li doista popuiti tu cigaretu.
Ako elite, izaite i sjednite u tiini, sami. Popuite cigaretu
bez ometanj a.
Dok puite, budite usredotoeni na svoje tijelo. Osjetite dim u
pluima; obratite pozornost na osjete u ustima, nosu, grlu, elucu ili
bilo gdje drugdje.
Uzmite komad papira ili mali dnevnik i odmah zabiljeite to
ste osjeali to vrijeme kada ste popuili cigaretu. Vodite biljeke o
svakoj popuenoj cigareti bez obzira na to j este li je zapalili svjesno
ili automatski te zabiljeite kako ste se pritom osjeali.
Ne brinite o tome koliko puite; samo zabiljeite svaku ciga-
retu, ak i ako po zavretku telefonskog razgovora ne znate kako su se
ona tri opuka nala u pepeljari. Budete li se doslj edno pridravali
toga postupka, prestat ete biti stroj za puenje i postat ete svjestan
pua. Mnogi nai pacijenti smanje puenje s dvije kutije na etiri ili
pet cigareta dnevno to otkiva koliko zapravo ele puiti. Smanjivanje
- 167-
SAVRENO ZDRAVLJE
broja popuenih cigareta gotovo j e j ednako vano kao i prestanak
puenja; na taj se nain pri premate za prestanak puenja, ali i sma-
njujete izravno kodljivo djelovanje te navike.
LIJEENJE OVISNOSTI KOD KUE
U prolosti su mnogi ovisnici radije ivjeli sa svojim prob-
lemom koliko god ih muio, nego da ga otkriju drugima. Taj je stav
potpuno razumljiv i oduvijek sam smatrao da ga valja uvaavati dokle
god inite pl odonosne korake prema odvikavanju.
Potpun program kunoga lijeenja obuhvaa:
uenje meditacij e;
detoksikaciju organizma, kod kue ili pod lijenikom skrbi;
prehranu u skladu s tjelesnim tipom (poevi s hranom koja umiruje
vatu sve dok se znakovi poremeaj a vate ne povuku);
redovito ajurvedsko vjebanje;
svakidanju masau uljem (abjangu) u cilju umirenja
poremeene vate.
Meditacij u preporuuj em nauiti u lokalnom centru, a potom
posjetiti ajurvedskog lijenika radi temeljitog pregleda i dijagnostici-
ranja poremeaj a. Lijeniku iskreno i otvoreno recite da elite prestati
puiti. Dobit ete upute za detoksikaciju i uravnoteenj e doa putem
prehrane i dnevne rutine.
Nakon prvoga pregleda ajurvedskog je lijenika u poetku pre-
poruljivo posjeivati j ednom tj edno budui da tijelo u tom prvom
razdoblju trpi najvei stres. No, takav je postupak u osnovi samoli-
j eenj e.
Ni tko vas ne potie slijediti taj program; nema sukoba niti bilo
kakvog pritiska.
Osi m toga, svakoga j utra odvojite vrijeme za abjangu cijeloga
tijela; preporuuj e se i druga, kraa veernja, pol agana i blaga masaa
glave, ramena i stopala. I upamtite da j e redovitost najvanije pravilo
za prekidanj e bilo koje navike.
Sto ste redovitiji po pitanju svih dnevnih aktivnosti, to ete
prije i lake uravnoteiti vatu. No, to nemoj te pokuavati postii silom
j er to nije mogue; potrebno j u j e navesti na smirenje i uravnoteenj e.
Razdoblj e ponovnog uspostavljanja ravnotee u tijelu trebalo bi biti
- 168-
SAVRENO ZDRAVLJE
najmirnije razdoblje u vaem ivotu. Osim toga, program je mogue
dopuniti i drugi m oblicima terapije kao to su:
terapija gl azbom
aroma-terapija
biljni dodaci prehrani (u ajurvedi poznati
kao rasajane - vidjeti stranicu 177)
Sluanje glazbe iznimno dj elotvorno umiruje ivani sustav
poradi procesa proienja tijela. Preporuuj e se sluati glazbu pet-
naest mi nuta ujutro te na veer, prije spavanja. Ispunjavanje sobe
mirisom za umirenj e odgovaraj ue doe takoer pomae oputanj u
prije spavanja. Biljni dodaci hrani sa svoj stvom pomlaivanj a poinju
obnavljati povezanost duha i tijela na razini vaih stanica te j aati
tkiva oteena drogama.
Smat ramo da ni j edan program lijeenja ovisnosti ne moe biti
dugorono uspjean bez suosjeanja i razumijevanja. Odl uite li se za
savjetovanje, potraite psihologa, pastora, lijenika ili j ednost avno
dobrog prijatelja koji posjeduje te znaajke. Sputavajui nedostatak
konvenci onal nog odvikavanja j est injenica da neprestana pozornost
znai neprestani stres. Napast vam ne silazi s vrata. No, mi smatramo
da bi ovisnici trebali stei povjerenje u sebe i biti zadovoljni svojim
nainom ivota. Pojaavanje straha i tj eskobe potpuno j e neuin-
kovito iako se smatra da bi stres trebao pomoi odvikavanju. Na
posredan pristup temelji se na uvjerenju da se u prirodu moemo
pouzdati. Uz ispravan pristup ovisnikovo e se tijelo vratiti u stanje
ravnotee.
Ako ste teko ovisni o alkoholu ili drogama, moda smatrate da
ste si upropastili ivot; veina ovisnika nanijela je bol svojim obite-
ljima i sami ma sebi. No, presudno je vano uvidjeti da ta negativnost
niste vi. Negativnost je posljedica tjelesne i mental ne ame nakuplj ene
tijekom vremena. Prema njoj biste trebali zauzeti stav kakav zauzi-
mate prema tjelesnoj prljavtini - operete je i zaboravite na nju. Ako
vas drugi ele podsjetiti koliko ste bili destruktivni, kritiku prihvatite
to mirnije. Prolost j e prola. Ne moete j e ponovno proivjeti i ne
biste se trebali podsjeati na nju.
Izni mno j e vano da se to vie druite sa zdravim, normal ni m
ljudima. Morat ete odluiti elite li pristupiti skupnom lijeenju -
mnogi ovisnici to smatraju vanim dijelom njihova povratka normal -
- 169-
SAVRENO ZDRAVLJE
nom ivotu - ali svakako nastojte pronai suosjeajnog, dobronamj er-
nog savjetnika. Za vlastito dobro, izbjegavajte sve ljude sklone kon-
frontacijskom ili fanatinom pristupu.
I na posljetku, posrtanja su posve normal na u procesu iz-
ljeenja. Iako ete biti razoarani, nastojte uvidjeti da to nije osoban
neuspjeh. Tijelu j e potrebno odreeno vrijeme da se navikne. Ako
osjeate da morate popiti j o j edno pie, popuiti j o j ednu cigaretu ili
uzeti j o j ednu tabletu, na to vas prisiljavaju naviknute doe. Doe su
mone, ali ste vi mnogo moniji no to doe ikada mogu biti. Ovisnost
ne utjee na vae bitno j astvo. Ono j e sretno, sl obodno, iznad svih
problema i mi rno. Kad doprete do svojega istinskog j astva, sve e
sjesti na svoje mjesto. Budite strpljivi i dopustite si izroniti u slobodu.
Broj dana bez posrtanja nije mjera vaeg uspjeha. Umj esto
toga, usredotoite se na znakove samoprihvaanj a: sreu, trenutke
radosti i zadovoljstva, povratak apetita i uivanja u hrani; bolji san,
mirnije snove; odsutnost zadaha iz usta i neugodnog mirisa koe,
manje znojenja; veu tjelesnu snagu i izdrljivost te uredne fizioloke
funkcije (probava, disanje, motorika koordinacija i tako dalje).
Sve e to doi s vremenom. Velika radost ienja j est u tome
to tijelo uiva biti takvo. Osobno ak ni nisam sklon izrazu rehabili-
tacija. Vi se zapravo istite, iznutra i izvana. Posrijedi je prirodan
proces koji e s vremenom donositi sve vee dobrobiti. Privremena su
posrtanja tek manje prepreke ukoliko ste voljni ustali i pokuali po-
novno. eka vas zdrav i prelijep svijet koji je sa svakim vaim kora-
kom sve blie.
- 170-
STARENJE JE
POGREKA
Iako svi podlijeu procesu starenj a,j o nitko nije dokazao daj e
starenje nuno. Jedna od velikih prednosti kvantnomehani kog tijela
j est odsutnost starenja, znaajka koju opaamo na kvantnoj razini
sveobuhvatne prirode. Protoni i neutroni ne stare; ne stare ni elek-
trina struja ni gravitacija.
ivot koji se sastoji od tih temelj nih estica i sila zapanjujue
j e trajan; vaa j e DNK gotovo nepromij enj ena najmanje est stotina
milijuna godina; rak bodlja, koji je gmi zao u mulju prastarih mora,
ne iskazuje vidljive slinosti s di nosaurom, ali sa stajalita DNK pos-
rijedi su neznatne varijacije iste, beskonane teme.
Po pitanju kemijskih veza DNK nije povezana vre no list ili
trun peludi. Pomislili biste da e se takva labavo povezana nakupina
atoma s vremenom raspasti poput prastare, istrunule tapiserije.
Sile koje djeluju protiv opstanka DNK nedvoj beno su vrlo
snane: tj elesno troenje, sluajne destruktivne mutacije, napad
mikroba-uljeza i, iznad svega, entropija - tendencija fizikog univer-
zuma gubljenju energije poput sata koji nitko nije navio. DNK je sve
- 1 7 1 -
9.
SAVRENO ZDRAVLJE
to preivjela. Od poetka njezina ivotnog vijeka planinski su se latici
istroili i sveli na breuljke, ali se DNK nije istroila ni za tisueinku
milimetra. Ljepilo kvantnomehani kog tijela j e prejako. Ako j e inteli-
gencija DNK toliko mona da ve eoni ma prkosi vremenu i vremen-
skim prilikama, moe se zakljuiti da starenje uope nije prirodno.
Ajurveda djeluje na temelju te pretpostavke. Proni knemo li dalje od
injenice da svi starimo, nailazimo na doista vano pitanje: "Moramo
li starjeti?" Prastari mudraci, poznati po iznimnoj dugovj enosti,
starenje su pripisali "pogr e ki intelekta" (koja se na sanskrtu naziva
pragja aparadh).
Ta pogr e ka proizlazi iz iskljuivog poistovjeivanja s fizikim
tijelom. Produljivanje ivota iziskuje ispravljanje pogrjeke intelekta,
odnosno poistovjeivanje s kvantnomehani ki m tijelom. Ako svoj um
uzdignete na razinu funkcioniranja koja nadilazi starenje, ista e
znaajka poeti utjecati na vae tijelo. StarJet e mnogo sporije j er mu
um to nalae na najdubljoj razini. Kad samoga sebe vidite kao slo-
bodnog od starenja, to ete doista i biti. Posrijedi je zapanjujue j ed-
nostavno naelo j o nepriznato., u konvencionalnoj zapadnjakoj
medicini, ali j e, kao to emo ust; ovi ti , utemelj eno.
STARENJE NASUPROT ISCJELJIVANJU
Starenje se doi ma toliko sloenim da je teko ak i tono
odrediti to j e zapravo posrijedi. Tipina stanica j etre obavlja pet
stotina zasebnih funkcija to j oj omoguuj e pet stotina naina da
pogrijei. Sve te mogunosti ine puteve starenja. S druge strane,
odreenj e starenja kao sloenog procesa mogl o bi biti pogrjeno.
Unato tisuama valova koje j e donose, plima j e j edna j edi na pojava,
prouzroena j ednom j edi nom silom. Isto bismo mogli rei i za ljudsko
starenje iako ga vidimo kao stotine valova: nepovezane tegobe i bolj-
ke, nove bore oko oiju i dublje bore smijeha u kutovima usana,
blago, ali nezaustavljivo povienje krvnog tlaka, blago slabljenje
sluha i vida te j o nebroj eno mnogo drugih neeljenih promj ena.
Ajurveda govori da nas te sloene, zabrinjavajue pojave ne bi
smjele zavarati. Starenje je samo jedno - gubitak inteligencije. Iscje-
ljivanje j e, kao to smo ustanovili, sposobnost samoobnavlj anj a in-
teligencije. Starenje j e suprotnost, postupno zaboravljanje postupka
ispravljanja pogrjeki.
Uzmi mo za primjer stanice novoroenog djeteta: mlade, pune
ivota i neoteene vremenom. Stavite li ih pod mikroskop pokraj
- 172 -
SAVRENO ZDRAVLJE
stanica odrasle osobe, opaate zapanjujui kontrast. Tkivo starije
osobe izgleda uznemiruj ue runo; stanice izgledaju iscijeeno i po-
troeno. Na posljetku, posrijedi j e mi kroskopsko vienje staroga ti-
j ela. Mj esta na kojima se nakupi o otpad vidljiva su kao tamne mrlje, a
meko j e tkivo postal o vlaknasto.
Doi ma se da j e ta drastina promj ena posljedica troenja, ali j e
DNK, koja upravlja svim funkcijama stanica, gotovo potpuno otporna
na troenje kao to smo upravo ustanovili. Stoga smo navedeni na
zakljuak da j e dolo do svoj evrsnog nevidljivog oteenja. Prim-
j eri ce, arterija je na poetku ivota savreno glatka, sjajna i bijela
poput netom proizvedene gumene kirurke cijevi. No, ta j e cijev za-
pravo nakupina stanica koje su se povezale i preuzele zadau
stvaranja arterije te pritom svladale vrlo precizan slijed. Prije no to
su se udruile na svojem specij aliziranom mjestu, svaka od njih mogla
je zavriti kao di o mozga, srca ili eluca - sve su im mogunosti bile
otvorene j er svaka stanica sadri istu DNK.
Pa ipak, evolucija je odredila da e upravo te stanice preuzeti
samo j edan posao i initi arteriju. Koliko god specijaliziran, njihov
posao nije j ednostavan. Gumene qijevi pasivno proputaju tekuinu.
No, vae arterije odgovaraju na sve
1
to vam se dogodi, a njihove reak-
cije moraju biti i aktivne i inteligentne. Udbenici biologije govore
nam da se stanice dijele sve dok im vrijeme ne istekne, nakon ot-
prilike pedeset dioba, te tada umiru. No, to je vienje drastino po-
j ednostavl j eno i ak pogrjeno. Stanica ima svoja iskustva. Pamti to
j oj se dogodilo. Moe izgubiti svoje vjetine ako je veza s unutarnjim
znanjem izgubljena ili oteena. Jednako tako, stanica bi uvijek mogla
biti nova i sl obodna od propadanj a ako u potpunosti sauva svoju
inteligenciju. Razlika izmeu ivota i smrti za stanicu lei u njezinom
smriti ili pamenj u. Kad biste pogledali s naj dueg stajalita, savreno
pamenj e stanice dovel o bi do besmrtnosti j er smrt nije mogua dokle
god se obnavljanje nastavlja bez propusta ili pogrjeki.
Znanost nikada nije dokazala da je DNK ograniena u svojoj
sposobnosti odravanj a skladnog funkcioniranja stanice. Sve vae
arterije sadre istu DNK koja je inila arterije ljudi iz kamenoga doba,
prije pedeset tisua godina. Ako j e DNK pet stotina stoljea uspi-
j eval a stvarati savrene arterije, od kojih j e svaka sadrala milijune
savrenih stanica, nema razloga da vaa DNK u tom poslu zabrlja
nakon ezdeset godina.
Ali, to se dogaa i mnogo prije ezdesete godine. Izgled tipine
- 1 7 3 -
SAVRENO ZDRAVLIE
arterije znatno se promijeni ve do dvanaeste godine. Poinju se po-
javljivati nedostaci u obliku masnih utih pruga. Na mikroskopskoj
razini otkrivamo da su se ti nedostaci pojavili poradi nastanka ma-
j unih, gotovo nevidljivih pukotina na unutarnjoj stijenki arterije.
Citolog moe promotriti j ednu stanicu iz takve arterije i opaziti
neporecive znakove starenja. Ti znakovi tokom sljedeih pet godina
postaju oiti ak i laiku. Kad biste bili nazoni operaciji na otvorenom
prsnom kou i dodirnuli staru aortu, glavnu arteriju koja izlazi iz srca,
bila bi tvrda na dodir (esto tvrda poput kosti ako je arterioskleroza
odmaknul a vrlo dal eko). Unutranjost bi j oj bila obloena masnim
naslagama. Odmah biste uvidjeli da se negdje dogodila strahovita
pogrjeka.
Kako zatvoriti j az izmeu j edne stvarnosti - besmrtnosti DNK -
i druge - krhkosti ivota ljudskoga bia? Te su dvije stvarnosti za-
pravo vrlo blizu. Od nae nas DNK ne dijeli fizika udaljenost. Jaz
postoji samo u nematerij al nom podruju znanja.
Kao to sam ve prilino dobro obj asnio, ajurveda naputa
zamisao stanice kao fizikog paketa molekula te se priklanja zamisli
stanice kao paketa znanja. Kao to prikazuje donja ilustracija, znanje
je di nami no. Nije upakirano nepomi no, ve u ivom obliku, kao
neprestano meudj elovanj e triju elemenata.
Postojanje ivoga znanja podrazumij eva spoznavatelja, objekt
njegova spoznavanj a i proces spoznavanja koji ih povezuje. Vedski
izrazi za tu osnovnu trijadu glase tii (spoznavatelj ), devata (proces
spoznavanja) i emdas (objekt spoznavanj a) - ta tri el ementa zaj edno
ine ukupnost znanja ili samhitu - nepodijeljeno stanje iste svijesti.
Stoga je ljudski um trojedna tvorevina. Lj udskom su tijelu potrebna
ista tri elementa, ponovlj ena nebroj eno mnogo puta na razliitim razi-
nama fiziologije. Vi ste spoznavatelj , vae tijelo je objekt koji stvarate
svojim znanjem, a milijuni staninih funkcija koje se dogaaju u
- 174-
SAVRENO ZDRAVLJE
vama su proces spoznavanja. DNK j e takoer spoznavatelj, ali na
drugaijoj razini, a svoje znanj e pakira u obliku biokemikalija. Na
drugoj razini spoznavatelj je eritrocit koji zna kako mora prihvatiti
atome kisika da bi ih preni o svim drugi m stanicama u tijelu.
Taj trostruki model znanj a omoguuj e nam uvidjeti kako se
j edno - naa unutarnja inteligencija - razliito oituje u beskonanim
kombinacij ama pojavnoga. Vaih pedeset bilijuna stanica povezani h
stotinama enzima, proteina, peptida, aminokiselina i ostaloga pred-
stavlja nevjerojatan dokaz oitovanja j ednoga u mnogi m oblicima. Pa
ipak, opasno je izgubiti se u tim oitovanj ima. "Pogrjeka intelekta"
dogaa se kad um zaboravi svoj istinski izvor - j ednu inteligenciju
koja struji kroz sve stanice - i beznadno se izgubi u mnotvu. Da bih
dokazao kako to nije tek filozofska tvrdnja, usredotoit emo se na
nekoliko pionirskih pokusa koji dokazuju zapanjujue j ednostavno
rjeenje procesa starenja. Da bismo shvatili te pokuse, potrebno nam
je neto vie osnovnih saznanja o fiziologiji.
Kronol oka dob (starost prema rodnom listu) j edan j e nain
mjerenja procesa starenja, ali ne i najtoniji budui da se tijela
razliitih ljudi s vremenom razliito mijenjaju. Stoga fiziolozi prib-
j egavaj u drugoj mjeri zvanoj bioloka dob koja otkriva stvarnu brzinu
starenja stanica, tkiva i sustava organa. Kronol oka dob odgovara
biolokoj samo dok ste mladi. Dva zdrava dvadesetogodinj aka
vjerojatno e izgledati potpuno isto ako usporedite njihova srca, j etre,
kou, vid i ostalo. Ali, neete pronai dva ovjeka koja su nakon
srednje dobi starjela j ednako. Profili dvaju sedamdesetogodinj aka bit
e drastino razliiti: j edan boluje od artritisa, a drugi od srane
bolesti; j edan je slabovidan, a drugi nije i tako dalje. To znai da je
bioloko starenje, iako teoretski precizno, teko tono izmjeriti ako se
ne razmotre svi organi u tijelu. Sreom, postoje prihvaeni naini
mjerenja bioloke dobi koji ukljuuju el emente kao to su vid na
blizinu, otrina sluha i sisloliki krvni tlak (tlak u krvnim ilama dok
srce pumpa). Ti bioloki pokazatelji starenja s vremenom najee
uj ednaeno propadaju pa stoga omoguuj u pouzdanu procjenu bi-
oloke dobi cijeloga tijela u odreenoj kronolokoj dobi.
Jedan tim istraivaa prije nekoliko j e godina doao do uzbud-
ljivog otkria da j e bioloke pokazatelje starenja mogue usporiti ili
ak pokrenuti u suprotnom smjeru putem meditacije. Istraivanje je
predvodio dr. R. Keith Wallace, fiziolog koji je prouavao osamdeset
i etvero medi tanata prosj ene kronol oke dobi od pedeset i tri
- 1 7 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
godine. Na osnovi duljine redovitog meditiranja ispitanike je podijelio
u dvije skupine. Jedna je skupina meditirala najmanje pet godina, a
druga manje od pet godina.
Wal l ace j e ustanovi o da j e meditacija bioloki pomladila ispi-
tanike, i to znatno: meditanti s kraim "staem" bili su pet godina
mlai od svoje kronol oke dobi, dok su meditanti s dugim "staem"
bili mlai punih dvanaest godina. Drugim rijeima, ezdesetogodinj a
ena, koja meditira najmanje pet godina, imat e, bioloki gledano,
tijelo staro etrdeset i osam godina. (To ne ukljuuje kozmetike
promjene koe i kose iako su mnogi ispitanici izgledali izrazito mla-
doliko.) Rezultati nisu ovisili ni o j ednom drugom imbeniku; ispitane
su prehrambene navike, tjelesne aktivnosti i druge navike. Zanimlj ivo
je da je usporedba s kontrol nom skupinom otkrila da je izbjegavanje
konzumacij e crvenoga mesa povezano s neto ml aom biolokom
dobi, a stoje u skladu s raznim drugim otkriima o duem ivotnom
vijeku vegetarijanaca.
Wallaceova su otkria u to vrijeme bila bez presedana. U
Engleskoj su uskoro obavljena daljnja istraivanja koja su potvrdila
njegove nalaze. U j ednoj su skupini meditanti bioloki bili sedam
godina mladi. Kad su isti ljudi za godinu i pol ponovno podvrgnuti
mjerenjima, bioloka se dob dodatno smanjila za godinu i pol to
navodi na zakljuak da godina dana meditacije smanjuje bioloku dob
za godinu dana.
U neto novije vrijeme, dr. Jay Glaser, lijenik dobro upoznat s
meditacijom, odluio je istraiti j ednu od prirodnih kemijskih tvari u
naem tijelu koja bi mogla biti povezana s dugovj enou. Mj erio je
razinu hormona nadbubrene lijezde zvanog DHEA (dehidroepian-
drosteron) u meditanata. Iako tona funkcija toga hormona j o nije
poznata, poznato je da najviu razinu dosee oko dvadeset i pete
godine, a potom se iz godi ne u godinu gotovo ravnomj erno smanjuje
toliko da ga u sedamdesetoj godini ostane otprilike pet posto. Poetno
oduevljenje zbog DHEA pojavilo se kad su velike doze toga hor-
mona injicirane laboratorijskim ivotinjama i pokazale zapanjujue
svojstvo zaustavljanja starenja. Starije su ivotinje postale ivahnije,
imunitet im se pobolj ao, miini tonus se poj aao, a popravilo se i
pamenj e.
Glaser j e ustanovi o da j e razina DHEA znatno via u medi-
tanata svih dobi u usporedbi s kontrol nom skupi nom ljudi koji nisu
meditirali. Ista su zapaanj a zabiljeena i s mukarci ma i sa enama, a
- 176-
SAVRENO ZDRAVLJE
najvea je razlika opaena u starijih ispitanika. Primjerice, Gl aser je
ustanovio daj e razina DHEA starijih meditanata j ednaka razini pet do
deset godina mladih osoba koje nisu meditirale. Iz tih je zapaanja
zakljuio da meditacija na odreen nain pojaava proizvodnju toga
zanimljivog hormona.
Istraivai su prouavali utjecaje primj ene DHEA na ljudima, a
rezultati su bili razliiti. Iako su pokusi dokazali da DHEA dovodi do
promjena hormonal ni h razina i moe poboljati raspoloenje, j o nije
ustanovljeno da ljudima prua j ednake, uvjerljive dobrobiti koje prua
ivotinjama. Pa ipak, zanimljivo j e da j ednostavna mentalna tehnika
moe izazvati promj ene hormona koji, kako se doima, ima ulogu u
procesu starenja. To biokemij sko saznanje potvruje iskustva mnogih
meditanata koji tvrde da se osjeaju mental no i tjelesno mlae.
RASAJANE - BILJKE ZA DUGOVJ ENOST
Ljekovite biljke ine iznimno vaan dio ajurvede koji j o nismo
dotaknuli. Ajurveda prepisuje tisue ljekovitih trava, a iskusni ih
ajurvedski lijenici esto koriste u sklopu lijeenja. Razlog je i-
njenica da se ljekovite biljke razlikuju od lijekova u tome s t oj e nji-
hovo djelovanje openitije i blae.
Lj ekovito j e bilje najjednostavnije promatrati kao koncentri-
ranu hranu. Jedan od naina tradicionalne klasifikacije biljaka j est
raspodjela prema okusu, odnosno prema est rasa - slatko, kiselo,
slano, gorko, ljuto i trpko - koje vrijede za hranu.
Meuti m, biljke su djelotvornije i specifinije u djelovanju.
Gorka biljka poput kinina moe trenutno smiriti pittu stoje ini koris-
nom za ublaavanje groznica i upala. Ljut ili moe u trenu oistiti
suvinu sluz j er smanjuje kaphu. Trpak zain poput kurkume moe za
nekoliko minuta isuiti sluz iz upaljenog grla. U poglavlju o prehrani,
u treem dijelu ove knjige, navodim neke od uobiajenih ljekovitih
trava koje kod kue moete uporabiti za uravnoteivanj e doa. Sigu-
ran pristup j est uzimanje ljekovitih trava u kombinaciji s hranom.
U lijeenju bolesti koriste se neto j ae biljke koje je potrebno
uzimati pod lijenikim nadzorom. U Centru primjenjujemo speci-
fine biljke u kontekstu holistikog pristupa. Ajurveda u pravilu ko-
risti cijelu biljku i me se smanjuje mogunost kodljivih nuspojava.
Taj se pristup temelji na naelu prema kojemu je djelatna tvar u cije-
loj biljci kombi ni rana s tvarima koje djeluju kao zatita te sprjeavaju
mogue neelj eno djelovanje. Drugim rijeima, u ajurvedi je cijela
- 17 7 -
SAVRENO ZDRAVLJE
biljka dio prirodne ljekarne. No, zapadnj aka medicina korisnim
smatra samo djelatni sastojak biljke.
KAKO DJELUJU AJURVEDSKE BILJKE
Po pitanju dugovj enosti, ajurvedski spisi navode posebne bilj-
ke, same ili u kombinaciji, klasificirane kao rasajane. Ta se rije
moe sl obodno prevesti kao "hranjenje ivotne biti". Rasajane nisu
eliksir mladosti, ve slue ispravljanju gubitka pamenja u stanicama.
Svaka je biljka paket vibracija koje tono odgovaraju odreenoj vi-
braciji u kvantnomehani kom tijelu.
Primjerice, j etra se na kvantnoj razini sastoji od specifinog
slijeda vibracija. U sluaju poremeaj a funkcije j etre, uzrok je
odreen poremeaj pravilnoga slijeda tih vibracija. Prema ajurvedi u
prirodi postoji trava s posve istim slijedom, a njezina primjena ob-
navlja funkcioniranje j etre.
Djelatno nael o po tom pitanju naziva se komplementarnost.
Prema naelu kompl ementarnosti "priroda posvuda razmilja j ed-
nako"; ta vedska izreka govori da priroda koristi iste tvari pri
stvaranju biljaka, minerala, mantri ili ljudskih tijela. Posrijedi nisu tek
sline molekule (iako isti ugljik nalazimo u ugljenu, dij amantima,
eeru i krvi). Od njih su j o temeljnije suptilne vibracije koje ih dre
na okupu; prema vedskim mudraci ma to su osnovne graevne tvari
prirode. Tol i ko su univerzalne da na izgled nepovezane stvari kao to
su, primjerice, sanskrtska rije i list lovora mogu biti smatrane srod-
nima ako znate promatrati dovolj no duboko. Budui da j e slinost
posvuda u prirodi, ajurvedski lijenik ljekovite biljke, primordijalne
zvukove, drago kamenj e, boje, mirise i hranu smatra j ednako primje-
renim lijekovima. Ljekovite trave u ajurvedskoj primjeni na tijelo ne
djeluju onako kako na njega djeluju zapadnjaki lijekovi. Nai li-
j ekovi suzbijaju bol, oputaju miie, nadomjetaju manjak inzulina
ili hormona titnjae i tako dalje; rasajane u fiziologiju uvode suptilan
signal - one "razgovaraj u" s doama i izravno utjeu na protok unu-
tarnje inteligencije.
Rasaj ane su tijesno povezane s indijskom hranom i stoga se u
Sjedinjenim Ameri ki m Dravama ne prodaju kao lijekovi, ve kao
biljni dodaci hrani. Odreeno slatko voe kao s t oj e indijski ogrozd
(zvan amla ili amalaki) smatra se iznimno dobrom rasaj anom. (to-
vie, to voe ini temelj veine ljekovitih pripravaka koji se u Indiji
uzimaju od pradavnih vremena, kao to se u Kini uzima ginseng.)
- 178-
SAVRENO ZDRAVLJE
Tradicija rasajana i zni mno j e zanimljiva svima zainteresiranima za
ljekovito bilje, ali je i iznimno sloena. Smatra se da deseci biljaka
imaju svojstvo pomlaivanj a tijela. Meu biljkama koje imaju svoje
nazive u zapadnj akom travarstvu j esu:
golu kola i enjak, specifini lijekovi za vatu
al oe vera i afran, specifini lijekovi za pittu
oman i med, specifini lijekovi za kaphu (iako med nije biljka
smatra se ukrom ili najiom esencij om svijeta biljaka).
No, navedeni popis ne obuhvaa najmonije rasajane koje
imaju samo indijska imena, a meu njima su amla, guggul, atavari i
aswaghanda.
Ono to rasajane ini tako sloenima nije samo oslanjanje na
voe i ljekovite trave. Da biste iz biljke izvukli eljeno djelovanje,
morate je znati ubrati, morate znati koliko je dugo i kako valja kuhati
te u kojim se omj erima mijea s drugi m ljekovitim biljkama. Recept
za j ednu rasajanu moe obuhvaati pedeset sastojaka od kojih j e svaki
potrebno paljivo umijeati.
BILJNI PRIPRAVCI ZA POMLAIVANJE
Nakon nekoliko godina istraivanja i pokusa rasajane smatramo
vrijednim podruj em. To j e podruj e iznjedrilo nekoliko izvornih
formula izvedenih iz prastarih recepala. Iako ajurvedski lijenici ra-
sajane ve tisuama godina koriste za pojaavanje energije i imu-
niteta, navodna ljekovita svojstva tih biljnih mjeavina tek poinj emo
znanstveno ispitivati.
Ameriki zakoni vezani uz ljekovite trave doputaju distribu-
ciju rasajana samo kao dodatka prehrani ; kao takve ih preporuuj emo
za opu uporabu. Ne iznose se tvrdnje vezane uz njihovo ljekovito
djelovanje niti ih se preporuuj e koristiti kao lijek. (Ako vam je di-
j agnosti ci rana specifina bolest, navedene ili druge ljekovite biljke ne
uzimajte bez prethodnog savjetovanja s ajurvedskim lijenikom.)
Medu najpoznatijim rasaj anama je avanpra utemeljen na in-
dijskom ogrozdu. To j e voe j edan od najbogatijih prirodnih izvora
vitamina C. Na sanskrtu poznato kao amla ili hatri to znai da
posjeduje iscjeljujue znaajke dojilje ili majke. Tradi ci onal no se
koristi kao sredstvo za pomlaivanj e krvi, srca, plua i reproduktivnih
tkiva. Svoju suvremenu inaicu avanpraa nazvali smo Bioehavan.
- 179-
SAVRENO ZDRAVIJE
Druga vana tradicionalna ajurvedska rasajana je braluni rasajana
koja se temelji na biljci gotu koli. Tradi ci onal no se koristi kao sred-
stvo za osnaenj e mozga i ivanog sustava. Smatra se da ublauje
nemir i izotrava svijest.
Potaknuti opsenom klasinom aj urvedskom literaturom o ra-
sajanama istraivai u Americi i Europi pokrenuli su istraivanja kako
bi ustanovili farmakoloko djelovanje tih preparata. Ustanovl j eno je
da sastojci tih rasajana imaju snano antioksidacij sko djelovanje te da
mogu sprijeiti kaskadu zgruavanja krvi povezanu s oslobaanj em
hormona stresa.
lako je oito prerano za primjenu nalaza tih istraivanja
(obavljenih na ivotinj ama) na ljude, ohrabruje injenica da ti prastari
biljni pripravci privlae ozbiljnu znanstvenu pozornost. Daljnja is-
traivanja trebala bi pomoi razjasnili ulogu koju ti pripravci mogu
imati u odravanju zdravlja i u lijeenju bolesti.
Objanjenja potencijalnih dobrobiti, nagovj etena prelimi-
narnim istraivanjima, upuuju na moguu ulogu slobodnih radikala u
irokom rasponu bolesti. Slobodni radikali su nepoeljni peroksidi j er
je ve odavno dokazano da ubrzavaju proces starenja; j edan od glav-
nih razloga popularnosti vitamina E, C i betakarotena kao tvari koje
usporavaju starenje j est njihovo svojstvo vezanja slobodnih radikala i
njihova unitavanja prije no to otete iva tkiva. Nadaj mo se da e
daljnje razumijevanje mehani zma i djelovanja rasajana pomoi
potkrijepiti prastare tvrdnje o dobrobitima tih prirodnih sredstava za
j aanj e vitalnosti t o k o m cijeloga ivotnog vijeka.
U Chopm centru za boljitak u La Jolli u Kaliforniji rasajana
pripravke koristimo u cilju poveavanja energija i vitalnosti naih
pacijenata. Kori sti mo razliite preparate namijenjene mukarci ma i
preparate namijenjene enama, a ohrabruju nas subjektivna iskustva
naih pacijenata. Dodatne informacije o mogunosti nabave tih
pripravaka pronai ete u Dodatku A.
UPITNIK: KOLI KO DOBRO STARIM?
Ajurveda ne obuhvaa zaseban program "produljenja ivota"
zbog j ednostavnog razloga: svi njezini pristupi - prehrana, tjelesna
aktivnost, dnevne i sezonske rutine, meditacij a i razliite tehnike
iscjeljivanja - usmjereni su poticanju dugovj enosti. Imajui u vidu
izvrsno zdravlje naih dananjih pacijenata, doista se nadamo da smo
po pitanju starenja postigli napredak. Prema klasinim ajurvedskim
- 1 8 0 -
SAVRENO ZDRAVLJE
spisima normalan ivotni vijek bez bolesti i tegoba trebao bi iznositi
stotinu godina. Na je cilj postii barem toliko.
Moete li sami sebi dokazati da se pomlauj ete slijedei ovaj
program? Koliko god zvualo j ednostavno, osjeaj sree i zdravlja
vrlo j e dobro mjerilo; biti mlad duhom smatra se pokazatelj em dugoga
ivota. S neto objektivnijeg gledita, istraivai sa Sveuilita Duke
sastavili su kratak popis zdravstvenih imbenika povezanih s
dugovj enou. Statistiki gledano, ljudi koji postiu najbolje ocj ene
tih imbenika imaju najbolje izglede ivjeti dulje od prosjeka.
Sljedei se upitnik temelji na popisu koji su sastavili istraivai
s Dukea. Najprecizniji rezultat dobit ete ako ga uporabite u kombi-
naciji s potpuni m lijenikim pregledom, ali e vam i osobna procj ena
otkriti mnogo. Na svako pitanje nastojte odgovoriti to iskrenije i
objektivnije ocjenjujui:
10 bodova za odlino
5 bodova za prosjeno
0 bodova za ispod prosjeka.
Izraunavi ukupan rezultat, pridravajte se ajurvede est mje-
seci, a tada se ponovno procijenite. Veliki su izgledi da ete opaziti
iznenauj ue veliko poboljanje, koje ete vjerojatno osjetiti i mnogo
prije no to istekne est mjeseci.
Sljedei su imbenici navedeni redom relativne vanosti:
A. KARDI OVASKULARNA BOLEST:
Kol i ko je vaih roditelja ili baka i djedova prij evremeno (prije
ezdesete godine) doivjelo srani ili modani udar?
ni j edan 10 bodova
j edan ili dva 5 bodova
tri ili vie 0 bodova
Moj zadnji nalaz razine kolesterola u krvi bio j e:
odlian (ispod 5,1 mmol/L) 10 bodova
prosjean (5,6 mmol/L) 5 bodova
lo (iznad 6,2 mmol/L) () bodova
-181 -
SAVRENO ZDRAVLIE
Moj je krvni tlak prilikom zadnjega mjerenja bio:
odlian (120/70) 10 bodova
dobar (130/90) 5 bodova
lo (140/95 ili vii) 0 bodova
(Krvni je tlak, radi tonosti, potrebno mjeriti tri puta u razlii-
tim razdobljima dana.)
B. ZADOVOLJ STVO POSLOM:
Dok ujutro odl azim na posao, osjeam se:
10 bodova
5 bodova
0 bodova
poletno i spremno za nove izazove
spremno za posao, ali nisam uzbuen
nezainteresirano - to je samo posao
C. PUENJE:
U proteklih pet godina:
uope nisam puio
puio sam povremeno
puio sam redovi to
10 bodova
5 bodova
0 bodova
D. TJ ELESNE FUNKCI JE:
Ova kategorija obuhvaa mnogo razliitih pokazatelja, kao to
su tjelesna koordinacij a, uinkovitost disanja, brzina refleksa,
krvotoje i ostalo. Da biste se ocijenili, usporedite svoju dananju
kondiciju s onom od prije deset godina.
osjeam se gotovo isto
opaam da poneto nije u redu
bolestan sam i lijeim se
10 bodova
5 bodova
0 bodova
- 1 8 2 -
SAVRENO ZDRAVLJE
E. SREA:
Openi to gledano, moj je ivot u posljednje vrijeme:
vrlo sretan 10 bodova
ugl avnom vrlo dobar 5 bodova
otprilike kao i drugi 0 bodova
F. SAMOPROCJ ENA ZDRAVSTVENOG STANJA:
Moj e je ope zdravlje u proteklih godinu dana bilo:
odl i no 10 bodova
dobro 5 bodova
slabo ili loe 0 bodova
G. OPA INTELIGENCIJA:
Moj kvocijent j e:
natprosj ean (120 i vie) 10 bodova
prosjean (100-110) 5 bodova
ispod prosjeka (ispod 90) 0 bodova
Ukupan rezultat
Objanjenje: savren rezultat (90 bodova) govori da ete vrlo
vjerojatno ivjeti due, moda i mnogo due od dravnog prosjeka
(otprilike sedamdeset i osam godina za ene i sedamdeset i dvije
godine za mukarce)
Natprosj ean rezultat (izmeu 65 i 90 bodova) govori da ete
vjerojatno ivjeti tri godi ne vie od dravnog prosjeka, odnosno j o
vie ako j e srednja dob ve za vama.
Prosjean rezultat (45-65 bodova) upuuje na prosjean ivotni
vijek.
Rezultat ispod prosjeka (ispod 40 bodova) govori da biste svo-
j em zdravlju trebali posvetiti vie pozornosti. Takav rezultat nije
razlog za paniku j er bi primj ena ajurvedskih programa trebala vrlo
brzo dovesti do oitih poboljanja. Da biste stekli jasniji uvid u svoje
- 1 8 3 -
SAVRENO ZDRAVLJE
stanje, precizniju procj enu dobit ete razmatranj em j o nekoliko im-
benika:
Dob: visok rezultat s godi nama znai sve vie. Ako vam j e vie
od pedeset godina, rezultat u rasponu od 75 do 90 bodova upuuje na
poveanu vjerojatnost dugog ivota; isti rezultat nije toliko znaajan
ako vam j e samo trideset godina.
i vot ne navi ke: openi to gledano, redovitost u navikama
povezuje se s dugim ivotom; medu njima su tri obroka dnevno, osam
sati sna svake noi, odlazak na spavanje u primj ereno vrijeme i tako
dalje. Jednako tako, osobe u braku mogu oekivati da e ivjeti due
od samaca. Konzumaci j a alkohola trebala bi biti mi ni mal na ili pot-
puno izostati; poznato j e da alkoholizam skrauje ivotni vijek.
Tj el esna t ei na: najbolje j e odravati idealnu tjelesnu teinu
iako pet do sedam suvinih kilograma nee nakoditi. ivotni se vijek
skrauje ako ste pretili (petnaest ili vie posto iznad svoje idealne
tjelesne teine) ili ako vam se tjelesna teina tokom godina znatno
mijenjala.
KAKO POBOLJATI REZULTAT
Zahvaljujui opseni m istraivanjima meditacije, moemo
potvrditi da na ajurvedski program moe poboljati sve imbenike
dugovjenosti ustanovlj ene istraivanjem na Sveuilitu Duke. Ako te
rezultate promotri mo u kontekstu ajurvede kao cjeline, postaju j o
uvjerljiviji.
Istraivanja rasajana navode na zakljuak da ti pripravci mogu
sprijeiti nekoliko kodljivih aspekata procesa starenja ukljuujui
blagotvorno djelovanje na zgruavanje krvi i smanjenje podlonosti
na kancerogene tvari. Preliminarna istraivanja govore da bi rasajane
mogle biti uinkovite u ponitavanju slobodnih radikala, a to bi po-
zitivno dj elovalo na proces starenja.
Rezultati pilot-istraivanja utjecaja panakarme govore da taj
postupak proiavanj a pojaava poml auj ue djelovanje meditacije
(zbog redovite panakarme deset ispitanika-meditanata bioloki se
poml adi l o est godi na u roku od godinu dana, dok je meditacija bez
panakarme bioloku dob smanjila za samo godinu i pol).
Sve to govori da bi potpun ajurvedski program trebao biti dje-
lotvorniji od same meditacije te da bi doista mogao dovesti do izrazi-
tog pomlaivanj a koje obeavaju ajurvedski spisi. Osnovni program
- 184-
SAVRENO ZDRAVLJE
obuhvaao bi meditaciju, prehranu u skladu s tjelesnim tipom, rasa-
j ane, redovitu tjelesnu aktivnost, panakarmu najmanje j ednom
godinje i najvanije korake dnevne rutine ili dinaarje koju emo
razmatrati u j edanaest om poglavlju.
- 1 8 5 -
Trei dio
IVLJENJE U SKLADU
s PRIRODOM
POTICAJ NA RAZVOJ
Izraz "ivjeti u skladu s pri rodom" u ajurvedi ima vrlo precizno
znaenj e: zdrave udnje koje odgovaraj u vaim stvarnim potrebama.
Prema vaem pri rodnom ustrojstvu vae potrebe ne bi smjele biti u
sukobu s vaim eljama. Razl og tomu je injenica da sve udnje pro-
izlaze iz kvantne razine, kao suptilne vibracije ije je di nami no
meudj elovanj e uvijek uravnoteeno. U sluaju neravnotee uma ili
tijela, kvantno tijelo odailje impuls popravljanja koji vi osjeate kao
elju za nei me.
Kroz va ivani sustav u ovom trenutku protjeu milijuni im-
pulsa i pretvaraju se u sve aktivnosti koje izvodite svaki dan. Prim-
j eri ce, elja za vodom zadovoljava zasebne potrebe pedeset bilijuna
stanica vaega tijela od kojih svaka alje poruke koje oitavaju pose-
bni receptori u hipotal amusu. Hi potal amus povezuj e um i tijelo put em
proizvodnj e specifinih neurotransmi tera ili glasnikih mol ekul a zbog
kojih pomislite: "edan sam".
Pri rodna elja bilo koje vrste prolazi slian put. Negdj e u
kvantnomehani kom tijelu pojavljuje se potreba, u mozgu se
uspostavlja veza uma i tijela i tada osjetite poticaj na djelovanje.
Dokle god su potrebe usklaene sa eljama, vi ivite u skladu s priro-
- 189-
10.
SAVRENO ZDRAVLJE
donu put udnj e nije preprijeen. U idealnom sluaju, svaki pojedeni
zalogaj hrane trebao bi vam biti ukusan te istodobno zadovoljiti tono
odreenu potrebu za hranjivim tvarima. Vaa bi koa mogla imati
potrebu za dodatni m vitaminom C kako bi popravila oteenje nastalo
zbog sunevih opeklina, optereena kost kuka mogla bi traiti dodatni
kalcij, a stegnuti mii ruke vie kalija.
No taj je put, naalost, vrlo lako poremetiti, a kad to inimo,
naputamo stanje usklaenosti s prirodom. Umj esto da se pouzdamo
da e nam nae uravnoteeno tijelo dati do znanja to mu je potrebno,
preesto nepromilj eno uzi mamo vitamine, kompul zi vno se pre-
j edamo ili udi mo za prevelikom koliinom slatkia te raznorazne
nezdrave hrane. Trenutna moda "produljenja ivota" temelji se na
nepovjerenju prema tijelu pa njegove slabosti nastoj imo izbjei klju-
kajui ga megadozama vitamina E, betakarotena, selena ili druge tvari
koja se upravo pridruila popisu.
Nije dokazano da uzimanje dodatnih vitamina i minerala samo
po sebi produljuje ivot. tovie, zasebna istraivanja provedena u
j unoj Kaliforniji dokazala su da stariji ljudi koji opsesivno uzimaju
vitamine i j edu samo "zdravu hranu" ne ive due od prosjeka, dok
ljudi s uravnoteenim ivotnim navikama (pravovremen odlazak na
spavanje, tri obroka dnevno, vrlo umj erena konzumacija alkohola i
tako dalje) ive i do j edanaest godina due od prosjeka.
Da biste svoje tijelo doveli u najbolje mogue stanje, ne morate
ii u krajnosti. Tijelo je inteligentno. Na kvantnoj razini tono zna to
mu je potrebno sve do posljednjeg atoma i molekule hrane, do naj-
neznatnijeg udisaja i do najmanjeg djelovanja. U sljedeim po-
glavljima opisuj em prehranu, tjelesnu aktivnost te dnevne i sezonske
rutine koje ajurveda smatra usklaenima s prirodom, lako su vrlo
specifine, navedene upute nisu pravila, ve smjernice koje e vas
dovesti u vezu s vaim kvantnomehani ki m tijelom. Kad ponovno
uspostavile tu vezu, aktivnosti e se odvijati mnogo lake, ispravni
izbori postat e automatski, a pogrjeke rjee.
No, prije no to se usredotoimo na pojedinosti, elio bih rei
neto vie o samom putu razvoja.
ISPRAVNI IZBORI
Da biste se nastavili razvijati i napredovati u ivotu, iz dana u
dan i iz mi nute u minutu morate ispravno odabirati. Mogunosti su
beskonane j er su i ivotni izazovi beskonani pa se potpuno izbjega-
-190 -
SAVRENO ZDRAVLJE
vanje pogrjenih izbora doima nemogui m. Ali, ajurveda tvrdi daj e to
zapravo lako - kad ponete oslukivati svoju najdublju prirodu.
Po pitanju svake odluke koju donesete, velike ili svakidanje,
vae kvantnomehani ko tijelo vidi samo j ednu ispravnu mogunost
iako bi ih um mogao vidjeti mnogo. Ta zbrkanost raa unutarnjim
sukobom.
Zato pua kompul zi vno posee za cigaretom iako j e svjestan
koliko mu moe nakoditi? Zato osoba s probl emom kompul zivnog
prejedanja grabi i drugi put iako nije gl adna? Borba s lim sukobima je
uzaludna - nai se postupci temelje na prevelikom broju pojedinanih
procesa koji se neprestano mijenjaju. Pobj eda nad smrtonosni m viru-
sima ili bakterij ama djeja je igra u usporedbi s pokuajem pobjede
nad ljudskim autodestruktivnim navikama.
Primjerice, svi poznaj emo kroni no pretile ljude koji su pos-
vuda traili rjeenje (od lijekova, psihijatrije, promj ene ponaanja i
ak kirurgije), ali s neznatnim ili nikakvim uspj ehom.
U ajurvedi predl aemo j ednostavnij e rjeenje. Umjesto borbe
sa svim pogrj enim izborima koje su ljudi skloni donositi pod utjeca-
j em nezdravih udnji, svoje pacijente dovodi mo u vezu s izvorom
njihovih udnji. Na tom izvoru svi i mamo zdrave udnje. Na sanskrtu
se to naziva satva to esto prevodi mo kao "istoa". Bolji prijevod
glasio bi "poticaj na razvoj ", to u i objasniti.
Prema ajurvedi u svakoj situaciji djeluju tri prirodna poticaja.
Jedan je satva, poticaj na razvoj, na unaprjeivanje i napredak. Drugi
poticaj je tamas, potpuna suprotnost, poticaj na nepromjenjivost ili
nazadovanj e. Izmeu te dvije suprotnosti nalazi se raas, ncutralniji
poticaj koji potie na aktivnost radi aktivnosti same. Njihov dijagram-
ski prikaz izgleda ovako:
- 1 9 1 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Kao to vidite, radas postavlja pitanje: "Kako bih trebao postu-
piti u ovoj situaciji?" Satva je sklona izboru koji donosi razvoj, a
tamas izboru koji odrava stabilnost. U ivotu su nam potrebna sva tri
poticaja. Ako ste budni do kasno u no u iskuenju da pogledate i
drugi film na programu, j edan vam poticaj govori da biste trebali poi
na spavanje, dok vas njegova suprotnost potie nastaviti sjediti pred
televizorom. Posrijedi je sukob satve i tamasa u kojemu vas raa
potie da odaberete.
Priroda nas je stvorila tako da nai umovi instinktivno djeluju u
skladu s navedene tri gune ili sklonosti (koje se katkad nazivaju i
"mental ne doe"). Ljude moemo klasificirati prema tome koja od tri
gune domi ni ra u njima.
Raastini ljudi vole djelovati. Njihov um neprestano radi pa
su skloni nestrpljivosti, impulzivnosti i raznim energinim oducima.
Satvini ljudi vole napredovati. Njihov um ne ostaje usre-
dotoen na aktivnost radi aktivnosti same, ve samo na kreativnoj,
ivotvornoj i zdravoj aktivnosti.
Tamastini ljudi vole ostati isti. Njihov um nije sklon djelo-
vanju; uivaju u ustaljenoj rutini i nastoje odravati postoj ee stanje.
Navedeni tipovi nisu iskljuivi j er svatko posjeduje elemente
sve tri kvalitete. Ali, svi poznaj emo iste raastine tipove - ekstro-
vertirane ljude uvijek pune energije koji srljaju i onamo kamo se
aneli plae kroiti.
A poznaj emo i iste tamastine tipove - koji se sporo pokreu,
odupiru se novi m zamislima, ljude koje moemo opisati kao zagriene
tradicionaliste i za koje je ono najbolje od ivota uvijek u prolosti.
(Ajurvedski lijenici, koji iz Indije dolaze u Ameriku, esto odmahuj u
glavama i govore da smo beznadno raastini ljudi te da je naoj
kreativnosti i ambicioznosti potreban blai, proiujui element
satve.)
No, kako god nas priroda ustrojila, razvijanje satvike kvalitete
vrlo je vrijedan cilj j er satva ovjeka ini kreativnijim, zdravijim i
sretnijim.
Taj na satvinih ljudi j est u tome to su njihove udnje prirodno
zdrave. Nezdrave se udnje, zbog mentalne ame, mogu pojaviti u sva-
kome.
Sjetit ete se da izrazom "mental na ama" podrazumij evamo
-192 -
SAVRENO ZDRAVLJE
neist ili negativne sklonosti uma. Satva je sila istoe koja im se
suprotstavlja.
Ajurvedski mudraci tvrde da mental na ama nastaje zbog:
negativnih emocij a: gnjeva, straha, samokritike, pohl epe i zamjeranja;
psiholokog stresa - obiteljskih tekoa, napetosti na radnom mjestu,
gubitka novca ili radnog mjesta, razvoda, smrti u obitelji;
bezvoljnosti, mentalne inercije;
nezdravog okruja;
dodira s negativnou drugih ljudi;
nasilnih, grubih ili okantnih sadraja knjiga ili drugih
oblika razonode.
Prema ajurvedi rasprava o tome je li moral no prikazivati nasilje
na televiziji promauj e bit. Bit je utjecaj na ovj ekovo zdravlje. Pri-
zori nasilja u tijelu se pretvaraju u nezdrave kemijske tvari to dovodi
do nakupljanja ame u naim mislima, kao i u stanicama. Svatko ima
pravo izloiti se utjecajima kojima se eli izloiti, ali je lijenik duan
upozoriti na utjecaje koji kode naem zdravlju. Stoga se izbjegavanje
mental ne ame smatra preventi vnom mj erom u cilju sprjeavanja
neravnotea koje na posljetku dovode do bolesti.
Svoje tijelo ne moete prisiliti na donoenj e razvojnih izbora.
Ako j edete pog ienu hranu, mnogo puite, pretj erano pijete ili u sva-
kidanjem ivotu ostvarujete neki drugi pogi uan izbor, negdje na
putu vae udnj e postoji prepreka. Odreena vas neist dri podalje
od vaega kvantnog j astva.
Ve sam opisao mnoge tehnike za uklanjanje takvih prepreka.
Sve one, od panakarme do meditacije i tehnike blaenstva, sa sva-
kom primj enom uklanjaju gol eme koliine neisti.
Primjenjujui ajurvedske tehnike, nakon nekog ete vremena
opaziti j asnij e oitovanj e svoje satvike strane koliko god va sustav u
poetku bio oneien. Tada se pribliavate mjestu zvanom savreno
zdravlje.
Satva se nalazi najblie srcu prirode j er se sve u prirodi iri,
razvija i raste. Satva u nama postoji kao instinkt uravnoteenja, sta-
vovi koji oplemenj uj u ivot, priroeno dostoj anstvo i potovanje
prema drugima te kao naa ljubav.
Kad poveate svoju satvu, s lakoom ivite u istoi i kreete
- 93-
SAVRENO ZDRAVLJE
se u Smjeru vieg razvoja. Izraz "ivjeti u skladu s pri rodom" tek tada
otkriva svoje istinsko znaenj e.
KAKO POJAATI SATVU
Ajurveda tvrdi da se satva moe pojaati razliitim vrstama ut-
jecaja, pri emu koliina ame ostaje mi ni mal na. Neke su nam pre-
poruke poznate: konzumirati istu hranu i vodu, izbjegavati oite tok-
sine kao to su pest icid i i dovolj no spavati. Dovoljan odmor potreban
je za oitovanje bistre, sretne strane uma.
Provodite vrijeme u prirodi, eite umama ili pokraj mora, j e-
zera i potoka; sluajte vjetar, utanje lia i pjev ptica - sve to
proiuje osjetila i vraa ih njihovu prirodnom izvoru. Satvinim u
ajurvedi smat ramo sve to podrava ivot pa je njegovanje pozitivnih
emocija i sigurnih odnosa presudno vano - nedostatak ljubavi i
brinosti vaoj e satvi koditi vie od svake pogr e ne prehrane.
Osim toga, sljedee smj ernice, utvrene prije nekoliko tisua
godina u vedskim spisima i prisutne u najistijim tradicijama svake
kulture, slue kao pouzdani putokazi poveavanja satve u svakida-
njem ivotu:
Prema svima budite ljubazni i tolerantni.
Ne djelujte impulzivno, ve tek kad dobro promislite.
Suzdrite se od gnjeva i kritiziranja, ak i ako to smatrate
opravdanim (salvini ljudi "za svoje dobro" ne istiu lude slabosti).
Svakoga dana pronaite vremena za zabavu, humor, oputanj e i
dobro drutvo.
Budite se sa suncem, na veer promatraj te zalazak sunca, a
povremeno proeite po mjeseini, osobito u vrijeme punog Mjeseca.
Jedite laganu, prirodnu hranu, a osobito mlijeko, afran, riu i
gi (proieni masl ac) - sveobuhvatan popis satvine hrane pronai
ete na 246. stranici, kao i objanjenje vanosti iste prehrane.
Prema drugima budite velikoduni na sve mogue naine:
darujte druge i hvalite ih, u svakome istaknite ono najbolje, ne
uzdiite se sami, ve dopustite da vas drugi uzdignu. Odnos je za sat-
vinu osobu ponajprije mogunost davanja. Priroda na taj temeljni
stav odgovara tako to uvijek prua dovolj no da zadovolji vae po-
trebe. Kad takva velikodunost i povjerenje doista procvjetaju, sat-
vina se osoba u ivotu vie nema ega plaiti, a od njega moe
oekivati sve; moe dopustiti da se ivot odvija bez prisile.
- 194-
11
DNEVNA RUTINA
- NA VALOVIMA
PRIRODE
Sunce svakoga dana izlazi i zalazi, a u meuvremenu se dogaa
j o stotine drugih dogaaja. Priroda j e toliko lijepo ureena da se sva
ta dogaanj a, koliko god bila razliita, uklapaju u j edan ritam. Za-
pravo, postoje mnogi ritmovi, j edan unutar drugoga, kotai u ko-
taima.
Suvremena je medicina otkrila mnoge oitije cikluse u naim
tijelima: kucanje srca svake tri etvrtine sekunde, nadimanj e plua
radi udisanja zraka deset do etrnaest puta u minuti. Ali, mnoge tjele-
sne promj ene ostaju zagonetne. Zas t oj e ovjek, prema znanstvenom
opaanju, najtei u sedam sati na veer? Zato su nam ruke najtoplije
oko dva sata ujutro?
Ajurveda odgovara da se u nama odvijaju "glavni ciklusi" ko-
j i ma upravlja kvantnomehani ko tijelo. Svakoga dana kroz nas prou
dva vala promj ene, a oba donose kapha, pot om pitta i na posljetku
- 1 9 5 -
SAVRENO ZDRAVLIE
vata ciklus. Te se tri faze odvijaju od svitanja do zalaska sunca, a
zatim ponovno od zalaska sunca do svitanja. Vremena su otprilike
sljedea:
PRVI CIKLUS DRUGI CIKLUS
6 do 10 sati - kapha 18 do 22 sata - kapha
10 do 14 sati - pitta 22 do 2 sata - pitta
14 do 18 sati - vala 2 do 6 sati - vata
Jedan od najosnovnijih aspekata ivljenja u skladu s prirodom
j est uvaavanje tih glavnih ciklusa koji podupiru nae fiziko posto-
j anj e. Ustrojeni smo za ivljenje na valovima prirode, a ne za borbu
protiv njih.
tovie, naa tijela ve ive u skladu s njima ili to nastoje ko-
liko god mogu zbog naih suprotnih navika.
Dan u svitanje zapoinj e s kapha razdoblj em. Lako je uvidjeti
zato se rano j utro smatra kapha razdobljem - probueno se tijelo
osjea usporeno, teko, oputeno i mi rno to se smatra kapha znaaj-
kama.
Tj elesno najaktivnije vrijeme, kao i vrijeme najjaeg apetita,
jest podne, sredina prvoga pitta razdoblja. Pitta je odgovorna za me-
tabolizam hrane, za distribuciju energije te openi to za uinkovitije
tjelesno funkcioniranje.
To pomae objasniti zato se vrhunac uinkovitosti u tvorni-
cama postie u podne. Taj prvi ciklus zavrava u etrnaest sati kada
zapoinje razdoblje vate.
Vata upravlja ivanim sustavom, a istraivai su ustanovili da
se najbolji rezultati mentalnih testova postiu poslij epodne. To vata
razdoblje obuhvaa vrijeme kad ste sposobni najbre zbrajati (pet-
naest sati) i kad je spretnost vaih ruku najvea (esnaest sati).
Drugi ciklus dana ponavlja isti slijed kaphe, pitte i vate, ali su
im svojstva drugaija. Veer je oputena i polagana, kao i rano j utro,
ali zalazak sunca uvodi tijelo u smi reno stanje odmora. Tada je kapha
sklona inerciji.
Slino tome, apetit pitte nije j ak kao u podne. Pitta probavlja
veeru nakon to legnete u krevet, ali budui da tijelo spava, toplina
se troi za zagrijavanje i za obnavljanje tkiva koje se najveim dije-
lom dogaa nou.
Vata razdoblje u ranim j utarnj im satima oituje se kroz ivani
- 196-
SAVRENO ZDRAVLIE
sustav, ali za razliku od brzog poslij epodnevnog razmiljanja, ulazite
u razdoblje aktivnog sanjanja (zvano REM faza ili "faza brzih pokreta
oiju"), dio noi u kojemu su modani impulsi najivlji. Ti me
zavrava dnevni ciklus.
JEDAN DAN U SAVRENOM RI TMU
Naui te li ploviti s tim velikim valovima vate, pitte i kaphe,
vae e tijelo instinktivno uskladili svoje podcikluse, svoje mnoge
kolae u kotaima.
Kako bi bilo proivjeti j edan dan u savrenom ritmu? Ajurveda
nudi idealan raspored zvan dinadrja ili dnevnu rutinu koja nam to
omoguuj e.
DINAARJA: DNEVNA RUTINA
etiri najvanija razdoblja odreuju ritam cijeloga dnevnog
ciklusa:
6 do 8 sati 12 do 13 sati 18 do 19 sati 21: 30 do 22: 30 sati
ustajanje ruak veera odl azak na spavanje
Navedena su razdoblja poetaka odreenih aktivnosti - j utro
poinje izmeu est i osam sati, ruak je izmeu podneva i trinaest
sati i tako dalje. Navedena su vremena priblina i mijenjaju se s
godinjim dobima.
Prema ajurvedi najbolje je slijediti sunce i svaki dan ustajati sat
vremena prije svitanja. Ustanete li u razdoblju vate, iskoristit ete
vatine znaaj ke lakoe, poleta i svjeine. Vae tijelo upija te znaajke
netom prije svitanja i zadrava ih cijeloga dana.
to kasnije ustanete u razdoblju kaphe koja slijedi (est do de-
set sati), probudit ete se tromiji, tei i manje svjei. Te e vas
znaajke takoer pratiti cijeloga dana; tovie, ako godinama kasno
- 197-
SAVRENO ZDRAVLJE
- 198-
SAVRENO ZDRAVLJE
aktivni ukoliko znate ploviti s valovima prirode. Cijeli smisao organi-
zacije dana j est u tome to e sve vae aktivnosti postali zdravije,
ugodnije i uinkovitije. Dobit ete vie vremena, i to kvalitetnog vre-
mena, nego to ete ga uloiti.
Opazit ete da su osnovne tjelesne aktivnosti hodanje i blagi
j oga poloaji uz meditaciju. Veina drugih stavki je logina sama po
sebi. No, iznijet u j o nekoliko dodatnih napomena za svako razdob-
lje dana.
USTAJANJE: 6 do 8 sati
Jutro je u ajurvedi osobito vrijeme kad priroda alje svoje naj-
finije poruke, a vi ste najprijemljiviji za njih. Va je ivani sustav
ustrojen tako da vas prizor svitanja, miran zrak na vaoj koi te blagi
zvukovi buenj a ptica i ivotinja pripremaju za obnavljanje. Tijelo je
smireno i u finoj ravnotei, osjetljivo i na najblae utjecaje.
Po buenju biste se trebali osjeali pozorno i bistro, bez zabri-
nutosti preostalih od j ueranj ega dana, to govori d a j e va ivani
sustav spreman za obnavljanje. kodlj ivo je remetiti ili zanemarivati
tu mogunost za prirodno obnavljanje. Knjievnica Joan Mills lijepo
je opisala tu posebnost ranoga ustajanja: "Iz j ednostavnosti zore izviru
trenuci neobjanjivo duboki i nepojmljivo snani. Ponekog j utra
kakva mala, usamljena radost ima veu snagu od cijeloga mjeseca
oaja."
Medicinski gledano, tijelo precizno odreuj e ispravnu bioke-
mijsku ravnoteu za aktivnosti cijeloga dana. Osim toga, organizam se
oslobaa otpadnih tvari od protekloga dana i zbog toga je obavljanje
nude uputno obaviti prije poetka novoga ciklusa. Obavljanje velike
nude u tom razdoblju moete blago potaknuti ispijanjem ae tople
vode, a potom otprilike pet minuta priekati na zahodu ako vae tijelo
eli ispraznili crijeva. Ako ne eli, ne brinite. Uz redovito ponavljanje
toga postupka instinkt j utarnj eg pranjenja crijeva pojavi se u veine
ljudi.
Ako se tijekom noi na vaem j ezi ku pojavila bijela naslaga,
ajurveda j e preporuuj e ukloniti prilikom pranja zubi. Ta j e naslaga
ostatak ame od sinonj eg obroka ili od dublje neravnotee. Nasl aga na
j eziku nije prisutna kod svih ljudi pa se taj postupak obavlja prema
potrebi. S poboljavanjem prehrane i uspostavljanjem ravnotee
naslaga na j eziku u pravilu nestaje.
U sklopu dinaarj e ujutro biste trebali obaviti mnogo toga. Za
- 199-
ustajete, te ete kapha znaajke usaditi u svoje doe i bit ete kronino
"pospani ". Organizacij a savrenog dana prirodno se temelji na etiri
kljune toke:
Ustajanje: 6 do 8 sati
Probudi te se bez budilice.
Popijte au tople vode (radi odravanja urednosti probave).
Obavi te malu i veliku nudu (bez naprezanj a).
Operite zube.
Oistite naslagu s j ezika.
Izmasirajte tijelo sezamovi m uljem (abjanga).
Okupaj te se (u toploj vodi, ne prevruoj ili prehladnoj ).
Tjelovjeba: pozdrav suncu (stranica 260).
Joga poloaji (stranica 272).
Uravnoteeno disanje (pranajama, stranica 288).
Meditacij a.
Doruak.
Prij epodnevna etnja (u trajanju od pola sata).
Ruak: 12 do 13 sati
Ruajte redovito (ruak bi trebao biti najobilniji dnevni obrok).
Ostanite mi rno sjediti pet minuta nakon j ela.
Proeite kako biste potpomogli probavu (5 do 15 minuta).
Meditirajte u kasnim poslij epodnevnim satima.
Veera: 18 do 19 sati
Umj ereno veerajte.
Ostanite mi rno sjediti pet minuta nakon j ela.
Proeite kako biste potpomogli probavu (5 do 15 minuta).
Odl azak na spavanje: 21:30 do 22:30
Upustite se u lagane veernje aktivnosti.
Legnite rano, ali najmanje tri sata nakon veere.
U krevetu ne itajte, ne j edi te i ne gledajte televizor.
Navedeni je raspored oito vrlo ispunjen, ali moram rei da se
stotine naih pacijenata (i njihove obitelji) pridravaju dinaarje te da
im preostaje mnogo vremena za aktivno ivljenje. Ako oklijevate
izmijeniti svoj dnevni raspored, budite uvjereni da ete biti i te kako
SAVRENO ZDRAVLIE
to je potrebna disciplina. Svoju ete rutinu produljiti za otprilike sat
vremena to je velika promj ena. Ali, i dobrobiti su velike. Pacijenti
koji se u potpunosti pridravaju j utarnj e rutine, govore o osjeaju
poletnosti i zdravlja koje se ne moe usporediti sa zdravljem osoba
koje ne slijede dinaarju ili je slijede neredovito.
Pokuaj te svoj em rasporedu dodati nekoliko novih el emenata i
ustanovite kako vam odgovaraj u. Slijedom vanosti, u dnevni je
raspored najpotrebnije uvrstiti:
1. rano ustajanje (u zoru)
2. meditaciju
3. ajurvedske vjebe: pozdrav suncu, j oga poloaje
4. masau uljem.
Meditacij u smo ve razmotrili, a ajurvedskim emo se
vjebama posvetiti u posebnom poglavlju. Preostaje nam masaa u-
ljem (abjanga), j edan od najugodnijih elemenata dinaarje, a ujedno i
najbolji nain za uravnoteenj e vata doe. Lagana masaa cijeloga
tijela uz malu koliinu ulja ini kou toplom i mekom te savreno
uravnoteuje hl adnu suhou vate. Nai pacijenti, predstavnici vata
tipa, tvrde da su manje skloni tjeskobi ili rastresenosti ako redovito
obavljaju j utarnj u masau. tovie, uravnoteenj e vate na poetku
dana svakome donosi velike dobrobiti. Koa sadri tisue kutanih
ivaca povezanih sa svim dijelovima tijela. Znanost takoer potvruj e
daj e koa najvaniji proi zvoa endokrinih hormona.
Sa znanstvenog stajalita j utarnj a masaa djeluje putem
smirivanja dvaju vanih sustava tijela - ivanog i endokri nog sus-
tava. Nije ni udo da je Charaka u stara vremena veliao praksu
abjange tvrdei da poml auj e kou, j aa miie, uklanja neist i
odrava mladolikost. Samomasaa je ujedno i dobar nain da dan
zaponete oputeni, a to ajurveda smatra iznimno vanim. Ljudi koji
danu pristupaju kao utrci s vremenom, nemaju najbolje izglede za
uspostavljanje savrene ravnotee.
Abjanga se izvodi na sljedei nain.
KAKO IZVODITI MASAU ULJEM ( ABJANGU)
Budui da j e ovaj oblik masae vrlo blag, potrebna vam j e
j edva etvrtina alice toploga ulja. Up^ ^' i t e rafinirano ulje oraastih
- 200 -
SAVRENO ZDRAVLIE
plodova ili sjemenki koje moete nabaviti u prodavaonici zdrave
hrane. Moete i naruiti ulja s dodatkom ljekovitih biljaka (stranica
201). Vata tipovima najbolje odgovara sezamovo ili bademovo ulje;
pittama godi maslinovo ili kokosovo ulje, a kaphama lagana ili topla
ulja kao to su suncokretovo ili sezamovo.
Da biste zagrijali ulje, tri do etiri lice ulja stavite u istu
plastinu au ili boicu s aplikatorom koju potom stavite u zdjelu
vrue vode. Priekajte minulu ili dvije da ulje dosegne temperaturu
koe. Ili ulje moete staviti u staklenu au te ga deset do petnaest
sekundi zagrijavati u mikrovalnoj penici, ali pazite da se ulje ne
pregrije.
U pravilu je najbolje upe.....ti prethodno pripremlj eno ulje
koje j e vrlo kratko izloeno visokoj temperaturi. Ulje moete paljivo
zagrijati na 100C, ali pritom cijelo vrijeme pazite kako se ne bi
zapalilo.
Masau je najbolje obavljati u kupaonici. Koliko god daj e bla-
gotvorna za vae tijelo, abjanga neizbj eno stvara nered. ak i ako ste
vrlo paljivi, mogli biste proliti malu koliinu ulja. Da biste to sveli
na mi ni mum, na pod stavite komad plastike (jednokratnu vreu za
smee) te na njemu obavljajte masau.
Ili u kadu moete staviti malen plastian stoli te masau
obavljati na njemu. Manj e nereda stvara se i skraenom masaom
opi sanom na kraju ovoga poglavlja.
MASAA CIJELOGA TIJELA (5 DO 10 MINUTA)
Zaponi te s glavom: na vlasite izlijte licu toploga ulja. Ulje
ustro umasirajte povrinom dl anova i prstiju. Mal i m krunim pok-
retima masirajte cijelo vlasite, kao da perete kosu. Prijeite na lice i
ui koje je potrebno masirati neto njenije. Blaga masaa slje-
poonica i stranje strane uiju osobito je blagotvorna za smirenje
vata doe.
Na ruke stavite mal o ulja i izmasirajte vrat, prednju i stranju
stranu, a potom ramena. Masiraj te povri nom dlanova i prstiju.
Ruke masiraj te ustro krunim pokretima na rameni ma i lakto-
vima te uzdunim potezima naprijed na dugi m dijelovima.
Masaa trupa ne smij e biti previe ustra. Grudi te gornji i
donji dio trbuha izmasirajte irokim i blagim krunim pokretima.
(Ajurveda tradicionalno preporuuj e pokrete u smjeru kazaljke sata.)
- 201 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Na prsnoj kosti primjenjuju se ravni potezi gore-dolje.
Na dl anove stavite j o mal o ulja te bez naprezanj a posegnite
natrag i izmasirajte leda i kraljenicu - potezi ma gore-dolje ili kako
ve moete.
Noge ustro izmasirajte kao i ruke - kruni m pokreti ma na ko-
ljenima i glenj evima te uzduni m pokreti ma gore-dolje na dugim
dijelovima.
Abj angu zaponi te ustrom masaom vlasita.
Preostalim uljem ustro izmasirajte stopala i none prste.
Ispiranje ulja: zadravanj e tankog, g o neopazi vog sloja
ulja na koi smatra se vrlo bl agotvorni m za zatezanj e koe, urav-
noteenje vate i odravanj e topl ine miia t ' j k o m dana. Stoga se ne
- 202 -
SAVRENO ZDRAVLIE
biste trebali prati vruom, ve ml akom vodom i blagim sapunom. Ako
vam sjajna kosa pristaje, neto ulja ostavite i na vlasitu, no veina e
ljudi morati upoLVi i ampon.
SKRAENA MASAA (1 DO 2 MI NUTE)
Abjanga cijeloga tijela katkad oduzi ma previe vremena u j u-
tarnj em rasporedu, ali j e toliko blagotvorna da j e bolje obaviti barem
skraenu masau nego j e potpuno izostaviti. Najvanije j e izmasirati
glavu i stopala. To ujutro moete obaviti za minutu do dvije, sjedei
na rubu kade. Za skraenu masau bit e vam potrebno samo otprilike
dvije lice ulja.
Jednu licu ulja utrIjajte u vlasite mal i m, krunim pokretima
opi sani m u postupku abj ange cijeloga tijela. Masiraj te povri nom
dl anova i vrhovima prstiju.
el o masirajte uzduno, povri nom dl ana.
Sl j epoonice blago izmasirajte krunim pokretima, a potom
blago istrljajte uske.
Izmasirajte stranju i prednju stranu vrata.
Drugom licom ulja izmasirajte oba stopala trljajui povrinom
dlana. Vrhovi ma prstiju utrljajte ulje oko nonih prstiju. Tabane us-
tro izmasirajte brzim uzdunim pokreti ma dlana. Nekol i ko sekundi
ostanite mi rno sjediti kako biste se opustili i upili ulje, a zati m se
normal no okupaj te.
RUAK: 12 DO 13 SATI
Da biste iskoristili vrhunac pitta razdoblj a, najbolje j e ruati
ranije, u podne ili mal o prije. Pitta u to vrij eme najsnanije raspiruje
agni, probavim vatru, pa ajurveda stoga preporuuj e da ruak bude
najobilniji dnevni obrok.
Budui da veina ljudi ne obavlja teke fizike poslove, ruak
ne mora biti preobilan ili vrlo zasitan. Jednost avno j edi te ono to biste
normal no j el i za veeru.
Da biste izbjegli posl i j epodnevnu pospanost, u podne ne pijte
alkohol; topl a voda najbolje utjee na probavu. U svakom sluaju,
pijte to manj e ledenog aja, ledene vode ili vrlo hl adnih sokova. Sve
to gasi agni i oteava probavu obroka.
Slj edea dva koraka podsjetit e tijelo na njegov dnevni ritam.
Prvi je mi rno sjedenje pet minuta nakon obroka, po mogunosti u
- 203 -
SAVRENO ZDRAVLJE
tiini. Drugi je kratka etnja na otvorenom ili leanje pet minuta na-
kon obroka. Oba koraka stabiliziraju sustav i pomau otpoeti proces
probave.
VEERA: 18 DO 19 SATI
Kad se vratite kui s posla, vrijeme je za poslij epodnevnu
meditaciju. Za nju se moete pripremiti nizom j oga poloaja te urav-
noteenim disanjem u trajanju od pet minuta, kao i ujutro. Prethodno
moete i leati pet minuta to pomae ukloniti napetost nakon dugog
radnog dana te znatno produbljuje meditaciju.
Kao i ruak, veera je rana kako bi se iskoristilo pogodno vri-
j eme u dnevnom ciklusu. U ovom sluaju, u osamnaest sati zapoinje
razdoblje kaphe kada se tijelo eli smiriti.
U to vrijeme sustavu nije uputno davati previe goriva budui
da e pitta, odgovorna za probavu, nastupiti tek u dvadeset i dva sata
kad ete ve biti u krevetu.
Probava j e najjaa poslij epodne to vam omoguuj e dovolj no
vremena za potpuno probavljanje hrane. Ajurveda izriito istie pot-
punost probave budui da napola probavljena hrana stvara amu.
Veera bi trebala biti skromnija od ruka. Mnogi m ljudima do-
voljna je zdjelica tople j uhe s prepeencem, biljni aj i svjee voe.
Vjerojatno niste navikli da veera bude laganija od ruka, ali pokuaj-
te za promj enu.
Bit ete ugodno iznenaeni smirenou i ugodnim osjeajem u
tijelu koje nou ne mora probavljati obilne obroke.
Ajurveda na veer ne preporuuj e konzumacij u fermentirane
hrane kao to su sir, vrhnje i j ogurt; crveno je meso najbolje izbjega-
vati j er se tee probavlja.
Uz veeru je najbolje piti toplu vodu ili biljni aj. Ajurveda se
ne ustruava smatrati alkohol toksinom kojemu u zdravom ivotu
nema mjesta, ali osobno sam svjestan da mnogi ljudi nakon radnog
vremena konzumiraju alkoholna pia.
Osnovno je pravilo ne piti alkohol ist niti ledeno hladan. Naj -
bolje je potpuno izostaviti konzumacij u alkohola i ranije veerati.
Konzumaci j a alkohola uz obrok trebala bi biti vrlo skromna - prim-
j eri ce, aa vina ili j edno pivo.
Kraa etnja nakon veere pomae probavi i priprema tijelo za
mirnu veer provedenu u itanju, sluanju glazbe ili razgovoru s pri-
j atelj ima i l anovima obitelji. Izbjegavajte akcijske filmove i kasno
- 204 -
SAVRENO ZDRAVLIE
gledanje televizora budui da vam prije spavanja nije potrebno pre-
vie podraaja.
ODLAZAK NA SPAVANJE: 21: 30 DO 22: 30
Da biste ustali u zoru, morate rano poi na spavanje. Kapha
tipovi, usklaeni s kapha ciklusom koji zavrava veer, ionako su
skloni poi u krevet oko dvadeset i dva sata; to j e, prema ajurvedi,
idealno vrijeme za sve druge tipove. Na taj nain tjelesnim ritmovima
omoguuj ete prirodno usporavanj e, spavate dublje i oputenij e, a
tijelo ima vremena stvarati nova tkiva to se uglavnom dogaa nou.
(Ve sam spomenuo daj e dobar san povezan s dugovj enou.)
Ne odete li spavati dugo nakon deset sati, sljedee pitta razdo-
blje u vama e ponovno probuditi elju za aktivnou - zbog toga se
ljudi na veer osjeaju pospano, ali oko ponoi, na vrhuncu razdoblja
pitte, osjete navalu energije. Po pitanju vaih tjelesnih ritmova, rani
odlazak na spavanje presudno j e vaan. Sloga preporuuj em da na
spavanje pokuate odlaziti u skladu s ajurvedom. Tj edan dana sa-
modiscipline moe biti veliko otkrie j er ete se, u skladu s tim rit-
mom, osjeati mnogo bolje. Da biste dan proivjeli u savrenom
ritmu, za vama mora biti no savrenog sna.
- 205 -
PREHRANA ZA
SAVRENU
RAVNOTEU
Uravnoteena prehrana u ajurvedi nije usredotoena na mas-
noe, uglj ikohidrate i bj elanevine. Izravna pozornost ne posveuj e se
ni kalorij ama, vi tami ni ma i mineral ima. Te hranjive tvari ne pozna-
j emo zahvaljujui neposrednom iskustvu, ve intelektualno. U
narani nom soku ne moete razabrati vitamin C, a kamol i razlikovati
ga od vitamina A. Zapadnj aka prehrana najveim dijelom proizlazi iz
laboratorij ske anal ize. Aj urvedska prehrana proizlazi izravno iz pri-
rode. Kad vai okusni pupoljci pri me zalogaj hrane, doe primaj u
i zni mno veliku koliinu korisnih informacija. Ajurveda nam
iskljuivo na osnovi tih informacija omoguuj e spontanu urav-
noteenu prehranu u kojoj se ravnamo prema vlastitim instinktima,
bez pretvaranj a prehrane u intelektualnu mozgal i cu.
Razgovaraj ui s vaim doama, hrana govori mnogo j er su u
njoj prisutne razliite gune - teko i lagano, suho i uljnato, vrue i
- 2 07 -
12.
SAVRENO ZDRAVLJE
hl adno. No, pri marna informacija sadrana j e u okusu. Ajurveda
raspoznaj e est okusa ili rasa: slatko, kiselo, slano i gorko ve pozna-
j emo, a preostal e dvije su ljuto i trpko. Sva pikantna hrana je ljuta.
Trpak okus izaziva stezanje u usnoj upljini. Tanin u aju je trpak,
kao i suh, branast okus graha.
Uravnoteena aj urvedska prehrana mora u svakom obroku
sadravati svih est rasa. Sljedei veernji j el ovni k primjer je urav-
noteenog obroka:
zel ena salata (gorko, trpko)
piletina s rotilja i ria kuhana na pari (sl ano, kiselo, ljuto, slatko)
sladoled od vanilije (slatko).
ak i ako izuzmete sladoled od vanilije, obrok e ostati urav-
noteen j er obuhvaa svih est okusa. Kad bi se piletina s rotilja
zamijenila peenom piletinom, nedostaj ale bi rase ljutog i kiselog
koje biste mogli nadomj estiti dodaj ui salati nekol i ko kriki rajice
(slatko i kiselo) te rotkvice (ljuto).
Nij e potrebno optereivati obroke svim okusi ma. Ve i mala
koliina zainskih trava te zaina obroku e dodati ljut i gorak okus.
Nije dobro ni da isti okus prevl adava iz dana u dan. Osnovno je pravi-
lo j ednost avno pruiti svoj emu tijelu svih est rasa u sklopu svakog
obroka kako bi mogl o pot puno reagirati na hranu.
ZADOVOLJ AVANJ E DOA
Okus moe posluiti i za uravnoteenj e poremeene doe
budui da svaka doa trai okuse koji j e uravnoteuj u.
Vata se uravnoteuj e slanim, kiselim i slatkim.
Pitta se uravnoteuj e gorkim, slatkim i trpkim.
Kapha se uravnoteuj e ljutim, gorki m i trpkim.
(Okusi ispisani kurzi vom najdjelotvornije ublauju navedenu
dou. )
Navedene osnovne informacije otvaraju put obilju znanja o
t ome to bi va tjelesni tip trebao j esti . Na sljedeim emo strani cama
podrobnij e razmotriti to iroko podruj e. Pritom emo prijei slj edee
teme:
-2 08-
SAVRENO ZDRAVLJE
PREHRANA U SKLADU S TJELESNI M TIPOM
Vata stranica 211.
Pitta stranica 217.
Kapha stranica 219.
est okusa stranica 228.
Agni - probavna vatra stranica 237.
Blaena prehrana stranica 245.
PREHRANA U SKLADU S TJ ELESNI M TI POM
Osnovni vodi za vau prehranu j est va tjelesni tip. Ako ste
vata, ta doa eli biti uravnoteena okusi ma razliitim od okusa koji
uravnoteuj u pittu ili kaphu. Reci mo da dvoj e ljudi j edu u restoranu i
oboj e narue mij eanu salatu, ledeni aj i erbet od limuna. Ako je
j edan od njih pitta, za njega je to odlian ruak j er slatki okusi i hlad-
noa pomau uravnoteiti pitta dou. No, ako j e druga osoba vata,
takav obrok uope nije dobar za nju. Sirovo zel eno povre, osobi to
gorko, hladni napici i nedostatak krute hrane naruavaju ravnoteu
vate. To e se dvoj e ljudi nakon ruka osjeati razliito iako su pojeli
isti obrok. Pitta e se osjeati pol etno i okrijepljeno, a vata e se os-
j eati nezadovol j eno i t romo.
Zbog toga j e vlastitoj prakriti, svojoj pravoj prirodi, potrebno
pruiti odgovaraj uu prehranu. Slijedi tablica utjecaja svojstava hrane
na doe.
URAVNOTEUJ E VATU POGORAVA VATU
slatko teko ljuto l agano
ki sel o uljnato gorko suho
slano vrue trpko hl adno
URAVNOTEUJ E PITTU POGORAVA PITTU
slatko hl adno ljuto vrue
gorko teko kiselo lagano
trpko suho sl ano uljnato
URAVNOTEUJ E KAPHU POGORAVA KAPHU
ljuto l agano slatko teko
gorko suho kiselo uljnato
trpko vrue sl ano hl adno
- 209 -
SAVRENO ZDRAVLIE
Kao to vidite, svaki odjeljak obuhvaa tri okusa i tri gune ili
kvalitete. est okusa ve poznaj ete: slatko, kiselo, slano, gorko, ljuto i
trpko. est guna dol aze u parovima:
Teko ili lagano - penica j e teka, j eam j e lagan, govedina j e
teka, piletina j e lagana, sir j e teak, obrano mlijeko j e lagano.
Uljnato ili suho - mlijeko je uljnato, med je suh, soja u zrnu je
uljnata, lea j e suha, kokoj e uljnat, kupus j e suh.
Vrue ili hl adno (zagrijava ili hladi tijelo) - papar je vru, met-
vica j e hladna, med j e vru, eer j e hladan, jaja su vrua, mlijeko j e
hladno.
Navedene se kvalitete obraaju izravno j eziku i elucu.
Djelatno nael o glasi: slino odgovara slinome. el i te li uravnoteiti
pittu, izbjegavajte hranu koja posjeduje njezine znaajke. ili pa-
priica je ljuta, vrua i uljnata pa prirodno pogorava pittu.
Navedene znaaj ke nije potrebno nauiti napamet, lako ajur-
vedski spisi nude duge popise hrane razvrstane prema okusima i gu-
nama, vae tijelo ve posjeduje to znanje. Ako ste uravnoteeni, kad
vam je hl adno, elite vruu hranu te laganu hranu kad se osjeate
teko. Isto vrijedi i za okus. Ako ste kapha tip, sklonost zelenim
salatama govori da ste u ravnotei j er je zel eno lisnato povre uglav-
nom gorko i trpko (ta su dva okusa dobra za vas).
Ukratko, to znai ivjeti u skladu s prirodom: ono to volite
j esti j est ono s t oj e vaem tijelu potrebno za odravanje ravnotee. S
druge strane, ako ste kapha tip i udite iskljuivo za prenim krum-
piriima (slano), sl adol edom (slatko) i sirom (kiselo), vai instinkti
nisu uravnoteeni, kao ni vaa kapha doa. Jednostavan lijek je kon-
zumiranje svih est okusa i naputanj e udnji. Tako ete poeti
uspostavljati ravnoteu, a kad je uspostavite, pri rodno ete vratiti i
izgubljene instinkte. Neet e odustati od sladoleda i prenih krum-
piria, ali e vas zelena salata j ednako zadovoljiti zato j er zadovoljava
vau domi nantnu dou.
KAKO ODABRATI PREHRANU U SKLADU S TJELESNIM
TI POM
Nakon to ste upoznali osnovna naela ajurvedske prehrane, us-
redotoit emo se na pojedinosti vezane uz svaki tjelesni tip. Pravilnu
je prehranu vrlo lako odabrati.
- 210 -
SAVRENO ZDRAVLIE
1. Birajte hranu koja uravnoteuj e vau domi nantnu dou.
Primjerice, ako ste isti vata, u pravilu ete slijediti prehranu za
umirenje vate. Isto vrijedi i ako ste vata-pitta tip, iako po potrebi
moete krenuti u smjeru pitta prehrane (primj erice, za vrueg vremena
ili ako primjeujete znakove pogoranja pitte).
Ako niste sasvim sigurni koju biste od te dvije doe trebali
umiriti, sjetite se kojoj ste hrani prirodno skloni j er se zahvaljujui
njoj osjeate zdravo i uravnoteeno. To bi vas trebalo uputiti u smjeru
odgovaraj ue prehrane. Ako ste j edan od onih rijetkih trodonih
tipova, odgovaraju vam svi oblici ajurvedske prehrane, ali se takoer
ravnajte prema instinktima, godinj em dobu i prema svoj em
zdravstvenom stanju.
2. Ako vam je ajurvedski lijenik rekao da biste trebali urav-
noteiti odreenu dou, slijedite odgovaraj uu prehranu.
3. Prehranu prilagodite godinj em dobu. Promj ene godinjih
doba iziskuju odreene prilagodbe osnovne prehrane (primjerice, zimi
neete piti ledeni aj ak ni ako ste izraziti pitta tip). O sezonskim
promj enama bit e rijei u etrnaestom poglavlju pod naslovom "Se-
zonska rutina".
Prehrana za umirenje vate
Dajte prednost:
toploj hrani umj ereno teke teksture;
dodatnom maslacu i masnoama;
slanom, kiselom i slatkom okusu;
hrani koja umiruje i daje osjeaj zadovoljstva.
Vata je hladna, suha doa pa topla, hranjiva j ela koja pove-
zuj emo sa zimom - krepka variva i j uhe, polako peeni sloenci,
svjee peeni kruh i vone pite - i ne dobru prehranu za umirenje ove
doe. S druge strane, hrana kojoj smo skloniji ljeti - hladne salate,
ledeni napici, sirovo i zeleno povre - ne pogoduju vati. Probava vata
tipova esto j e neuredna pa im pomae mekana, dobro kuhana hrana
koja se lako probavlja. Vata doa i zni mno je osjetljiva i na ozraj e u
vrijeme obroka. Ni najbolja hrana na svijetu nee biti dobra za vas
ako vam se eludac stee od napetosti koju osjeate za stolom.
Umirenju vata doe pomae sve to obrok ini mirnijim i oputenijim.
- 211 -
SAVRENO ZDRAVLIE
Navedena prehrana za umirenje vale najbolja je preporuka za
sve vata tipove ukoliko ajurvedski lijenik ne odredi drugaije. Ve
nakon nekoliko dana takve prehrane trebali biste opaziti da vam j e
razina energije uj ednaena te da se osjeate uravnoteenije, smirenije
i zadovoljnije. Ako patite od blaih simptoma vata poremeaj a kao to
su nesanica, ivana napetost ili zabrinutost, takva je prehrana takoer
najbolji izbor. Pokuaj te j oj ostati dosljedni dva tjedna i ustanovite
j esu li se simptomi ublaili.
Sljedee su smjernice korisne ukoliko prehranom elite umiriti
vatu.
Sva je umiruj ua hrana u pravilu dobra za smirenje uznemirene
vate: mlijeko (najbolje toplo), vrhnje, masl ac, tople j uhe i dugo
kuhana variva, vrue itne pahuljice i svjee peen kruh. Navedena
hrana sadri sladak okus koji najbolje umiruje tijelo; veina je ujedno
topla i teka.
Hranjiv obrok - to obilniji, to bolje - poboljavat e stanje vate
t ' j . kom cijeloga dana. Rii ne ili penine pahuljice najbolje su vrue
itne kaice za vatu, ali je blagotvorna sva topla, mlij ena i slatka
hrana.
Mnogi vata tipovi poslij epodne doivljavaju drastian pad ener-
gije. Stoga se preporuuj e vrui aj s keksima ili s nekom drugom
slasticom. Sjetite se engleske tradicije aja u pet poslij epodne. Biljni
^aj umiruje bolje od obi noga iji visok sadraj kofeina moe uzne-
miriti vatu. Moete pokuati piti aj od gotu kole. Ta indijska biljka
smatra se odl i nom za smirenje ivaca, a moete je nabaviti u pro-
davaoni cama zdrave hrane. No, moete naruiti i ajurvedski aj u
vreicama (stranica 301). Ako po zavretku radnoga vremena, prije
polaska kui, odvojite pet minuta za mi rno ispijanje aja, ostatak dana
mnogo e vas manj e umoriti.
Vata tipovi ne vole ljuto, ali im u pravilu godi pikantna hrana
j er je veina pikantnih meksikih i indijskih j el a topla i sadri mnogo
ulja. umbi r je najbolji ljut zain za vatu i esto se koristi za pobolj-
avanje probave vata tipova (vidjeti stranicu 241). Osi m toga, slatki
zaini kao to su cimet, komora i kardamom pomau pojaati slab
apetit, uestao kod vata tipova.
Topla, vlana hrana iznimno smiruje vatu. Najbolje su kuhane
itarice i itne pahuljice. Kad ste napeti, zabrinuti ili pod pritiskom,
zdjelica vrue zobene kae ili alica krem-juhe od povra godit e
- 212 -
SAVRENO ZDRAVLJE
vam mnogo vie nego okoladica ili pie. Iako je slatko dobro za vatu,
eer sam po sebi naglo pojaava energiju to vatu moe previe
uznemiriti. Topl o j e mlijeko samo po sebi slatka hrana; vrlo j e dobro
za vatu, osobito s mal o eera ili meda. Slastice je uputno konzumirati
u kombinaciji s hranjivim nami rni cama kao s t oj e mlijeko.
Suhe, slane grickalice za vatu nisu toliko dobre kao slani
oraasti plodovi koji su tei i uljnati, a te dvije znaajke umiruju vatu.
Najbolji su bademi. Ajurveda uvijek preporuuj e da se bademi ma
prije j el a oguli koica; dvanaest cijelih badema savjetuje se preko
noi namakati u vodi te ih ujutro oguliti radi uravnoteenja vate.
Budui da se oraasti plodovi i sj emenke teko probavljaju, vate bi ih
trebali j esti u malim koliinama, najbolje samlj evene u pastu. Tahini
(sezamova pasta) je odlian izvor sezamova ulja te j edna od najboljih
namirnica za zagrijavanje i uravnoteenj e vate.
Za vatu je dobro sve slatko voe, a najbolje je zeleno groe i
mango. Trpko voe poput j abuka i kruaka potrebno je prokuhati prije
j ela. Nezrel o je voe vrlo trpko pa ga valja izbjegavati, a to osobito
vrijedi za nezrele banane.
Hladna, lagana i niskokalorina hrana poj aava vatu i ini vas
nezadovolj nima. Ako volite salate, priekajte da postignu sobnu tem-
peraturu i dodajte uljni preljev kako bi vas bolje uravnoteile. Isto
vrijedi za sirovo povre. Jedite ga u malim koliinama i nipoto le-
deno. Openi to, sve biste povre trebali kuhati s malo ulja umjesto na
pari. Tako ete mnogo "pogrj enog" povra uiniti prihvatljivijim za
vata dou. U restoranu traite toplu vodu umjesto ledene; umjesto
salate, uzmite toplu j uhu te sl obodno j edi te kruh i maslac, kao i slas-
ticu (topla slastica pb
L
t pite od j abuka bolja je od sladoleda ija
hl adnoa nepovolj no djeluje na probavu vate).
Vrue itne pahuljice nisu uobiajena veera, ali iznimno gode
svima s poremeaj em vate. Vrlo je dobra i ria s leom pripremlj enom
na maslacu, kao i krepka minestrone j uha. Tj estenina u svim oblicima
iznimno smiruje. Prije spavanja uputno je popiti toplo mlijeko, ali se
ne preporuuj e j esti vrlo kasno - tako ete moda lake zaspati, ali e
vam se tijelo ujutro osjeati loije. Tradi ci onal an indijski napitak lassi
dobar je za uklanjanje suvine vate iz tijela. Da biste ga pripremili,
pomijeajte pola alice obi nog j ogurta s pola alice vode te zainite
prstohvatom umbi ra u prahu, soli ili kumina. Sladak lassi s mangom,
pripremljen od j ednaki h dijelova j ogurta i kaice manga (svjeega ili
iz limenke), osobi to je ukusan i takoer uravnoteuje vatu. Da biste
- 2 1 3 -
SAVRENO ZDRAVLJE
dobili laki napitak, j ogurtu moete dodati pola do j edne aliee vode.
Da biste vatu umirili uinkovito i trenutno, po j el u posipajte poseban
zainski prah zvan vata urna. Internetski izvor urni naveden je na
301. stranici.
Hrana koja umiruje vatu
Povre
DAJTE PREDNOST SMANJITE UNOS
parogama
cikli
mrkvi
krastavcima
mahunama
bamijama
luku i enjaku (ne sirovom)
rotkvi
slatkom krumpiru
repi
brokule
kelja pupara
kupusa
cvjetae
celera
zel enog lisnatog povra
gljiva
graka
paprike
krumpira
klica
tikvica
{Navedeno je povre
prihvatljivu samo ako
je kuhano s uljem.)
Voe
DAJTE PREDNOST
marelicama
avokadu
bananama
bobiastom vou
trenjama
kokosu
SMANJITE UNOS
j abuka
brusnica
kruki
ipka
{Navedeno je voe
prihvatljivije ako je kuhano.)
suhog voa openi to;
nezrelog voa, osobito ba-
nana
- 214 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Voe
DAJTE PREDNOST SMANJITE UNOS
datulj ama
smokvama
grou
mangu
dinjama
nektari nama
naranama
papaj ama
breskvama
ananasu
ljivama
pirjanom vou
slatkom, zrelom vou openi to
itarice
DAJTE PREDNOST SMANJITE UNOS
zobi (kuhanoj , ne suhoj)
rii
penici
jema
heljde
kukuruza
suhe zobi
prosa
rai
Mlijeni proizvodi
Svi su mlijeni proizvodi prihvatljivi ukoliko vam nije dijag-
nosticirano pomanj kanj e laktaze.
- 2 1 5 -
SAVRENO ZDRAVLIE
Meso
DAJTE PREDNOST SMANJITE UNOS
piletini crvenog mesap
plodovima mora openi to
p uredni
Mahunarke
DAJTE PREDNOST SMANJITE UNOS
slanutku
s v
i h mahunarki
mungo grahu osim navedenih
crvenoj lei, tofuu
Ulja
Sva su ulja prihvatljiva, a osobito se preporuuj e sezamovo.
Sladila
Sva su sladila prihvatljiva.
Oraasti plodovi i sjemenke
Svi su prihvatljivi u malim koliinama; najbolji su bademi.
Zaeinske trave i zaini
DAJTE PREDNOST
gotovo svima, u umjerenoj
koliini a naglaskom
na travama i/ili
slatkog okusa ili sa
sa svoj stvom zagrijavanja,
kao to su:
piment
asafetida
bosiljak
SMANJITE UNOS
ni j edan zain nije
preporulj ivo koristiti
u velikim koliinama;
smanj ite unos svih
gorkih i trpkih
zainskih trava i zaina kao
sj emenke korijandra
piskavica
perin
- 2 1 6 -
SAVRENO ZDRAVLJE
lovor
crni papar
kardamom
list korijandra
cimet
klini
kumin
komora
dumbi r
borovica
korijen sladia
mauran
mukatni orai
ori gano
kadulja
estragon
majina duica
Prehrana za umirenje pitte
Dajte prednost:
hladnoj ili toploj, ali ne vreloj hrani;
hrani umj ereno teke teksture;
gorkom, slatkom i trpkom okusu;
hrani s manje masl aca i dodatnih masnoa.
Pitta tipovi se raaju s prirodno snanom, uinkovitom proba-
vom koja i ostaje takva ako s ej e ne poremeti . Pitte su najblie ideal-
nom tipu koji moe j esti pomal o od svega. Stoga moraju paljivo
izbjegavati pretjerivanje po pitanju prehrane. Najei nepovoljni
utjecaji su dugotrajna konzumacija prevelike koliine soli, pret-
j erivanj e s kiselom i pi kantnom hranom te prejedanje.
Kao j edi na vrua doa pitta j e sklona hladnoj hrani, osobito
ljeti. Naroi to je uputno paziti na gorke i trpke okuse u obroci ma
(koje nal azi mo ugl avnom u salatama i mahunarkama). Te dvije rase
ublauju apetit, isuuju suvinu vlagu i odravaju osjetljivost na
okuse. Gorak i trpak okus uj edno ponitavaju umrtvljujue djelovanje
prevelikih koliina soli i eera na okusne pupoljke pa pittama
al ran
kurkuma
- 2 1 7 -
SAVRENO ZDRAVLIE
olakavaju odravanje umj erenog apetila kakav im je priroda nami-
j enil a. Umirenju pitta doe pomae i sve to konzumacij u hrane ini
oputenim i mirnim iskustvom.
Navedena je prehrana najprirodnija za pitta tipove ukoliko
ajurvedski lijenik nije odredio drugaije. Nai pitta pacijenti tvrde da
se zahvaljujui takvoj prehrani osjeaju uravnoteenij e; i dalje su
energini, ali je njihova energija "meka". Neobuzdan apetit im se
takoer smiruje. Ako patite od blagih si mptoma neravnotee pitte kao
to su garavica, razdraljivost ili pretjerana cd, navedena e vam
prehrana takoer pomoi. Pokuajte j oj ostati dosljedni mjesec dana i
ustanovite j esu li se simptomi ublaili.
Slijede ope smjernice prehrane za umirenje pitte.
Ljeti je za pitte najbolja hladna, osvjeavajua hrana s manje
soli, ulja i zaina koji zagrijavaju tijelo. Salate sadre dva okusa - *
gorko i trpko - koji uravnoteuju pittu, a ujedno su i hl adne te lagane.
Dobri su i mlijeko te sladoled.
Viak pitte tijelo ini previe kiselim; da biste to sprijeili, tre-
bali biste openi to izbjegavati ukiseljeno povre, j ogurt, kiselo vrhnje
i sir. Svjei limunov sok je iznimka pa ga moete umj ereno koristiti
umjesto octa za salatu. Fermentirana hrana i alkoholna pia svojom
kiselou pogoravaju pittu, kao i kiseline iz kave. Razvijanje navike
pijenja aja od metvice, sladia ili posebnog aja za umirenje pitte
koji moete naruiti (vidjeti stranicu 301) u pravilu znatno ublauje
vaa raspoloenja.
Doruak sastavljen od hladnih itnih pahuljica, prepeenca s
ci metom i j abunog soka dobra je zamjena za kavu, utipak i naranin
sok, namirnice koje uznemiruju pittu.
Masnoa iz crvenog mesa, koja ujedno zagrijava tijelo, pittama
nije potrebna, lako vole jesti meso, osobito ako su dinamini i podu-
zetni, vegetarijanska prehrana pittama pogoduje vie no drugi m tipo-
vima. Ako niste vegetarij anac, pobrinite se da vaa prehrana sadri
velike koliine mlijeka, itarica i povra. Takva hrana iznimno godi
pittama. Kad se naviknu na zdravu hranu, pitte su j oj skloniji nego
izrazito mesnoj prehrani j er se osjeaju smirenije i zadovoljnije.
Prena je hrana uljnata, vrua, slana i teka, a sve su to znaaj -
ke koje bi pitte trebali izbjegavati. S druge strane, krobna hrana -
povre, itarice i mahunarke - je zasitna i zadovoljava veliku glad
pitte. Prehrana bogata ugljikohidratima daje ujednaenu energiju pa
- 2 1 8 -
SAVRENO ZDRAVLIE
na taj nain suzbija sklonost prejedanju pod stresom.
Preraena i "brza" hrana sadri mnogo soli i kiselih okusa pa bi
ih pitte trebali to vie izbjegavati. Budui da pitte vole rasko, mirni,
profinjeni restorani bude ono najbolje u njima. Za pitte je dobra j a-
panska i kineska hrana koja sadri razmj erno mal o masnoa i mesa. U
restoranima naruite hladnu vodu umjesto ledene, salatu umjesto
vrue j uhe, na kruh namaite malu koliinu maslaca i slobodno
naruite slasticu. Pikantna je hrana previe opoj na za pitte; ako volite
meksiku hranu, smanjite koliinu sira i vrhnja, a hladnom guacamole
salatom ponitite teko pogoranje pitte prouzroeno ili papriicama.
Pitte dobro reagiraju na prehranu s manje soli, ali ako ih pri-
silite jesti bezukusnu hranu, brzo e se pobuniti. Sol nemoj te drati na
stolu za obj edovanj e, a koristite je samo u kuhinji prilikom kuhanja.
Kombinacij a alkoholnih pia i slanih grickalica pittama kodi vie
nego drugima. Suha, slana hrana i alkohol raspiruju njihov apetit i
iritiraju sluznicu eluca.
Za umirenje pogorane pitte standardno se preporuuj e uzeli
dvije lice gija (proi enog masl aca) u ai topl og mlijeka, laj
napitak uj edno djeluje i kao laksativ te pomae ukloniti viak pitte iz
tijela. Gi s mlijekom popijte umjesto veere ili dva sata nakon lagane
veere. Moete ga popiti i umjesto doruka. (No, gi ne uzimajte ako
imate probl ema s povienim kolesterolom.)
Da biste pittu umirili uinkovito i trenutno, po j el u posipajte
poseban zainski prah zvan pitki urna. Internetski izvor uriii
naveden j e na 301. stranici.
Hrana koja umiruje pittu
Povr e
DAJTE PREDNOST
SMANJITE UNOS
parogama
brokuli
kelju pupani
kupusu
cvjetai
celeru
enjaka
ljutih papriica
luka
rotkvi
rajica
- 219 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Povre
DAJTE PREDNOST
SMANJITE UNOS
zelenom lisnatom povru
zelenoj salati
gljivama
bamijama
graku
krumpiru
klicama
slatkim papri kama
slatkom krumpiru
tikvicama
Voe
DAJTE PREDNOST
SMANJITE UNOS
j abukama
avokadu
trenjama
kokosu
smokvama
grou
rriangu
dinjama
naranama
krukama,ljivama
suhim ljivama
groicama
marelica
bobiastog voa
vianja
brusnica
grejpa
limuna
j apanski h j abuka
Izbjegavajte kiselo
ili nezrelo voe.
Grej p, narane, ananas
i ljive j edi te
samo ako su slatki.
(Sve voe treba/o bi biti slatko i zrelo.)
itarice
DAJTE PREDNOST SMANJITE UNOS
j emu, zobi
penici
bijeloj rii
smee rie
kukuruza
prosa, rai
- 220 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Mlijeni proizvodi
DAJTE PREDNOST
maslacu
bjelanjcima
giju (proi enom masl acu)
sladoledu
mlijeku
SMANJITE UNOS
sirutke
sira
kiselog vrhnja
j ogurta
Meso
DAJTE PREDNOST
piletini
raiima
puretini
DAJTE PREDNOST
SMANJITE UNOS
crvenog mesa i
plodova mora openito.
Mahunarke
SMANJITE UNOS
slanutku
mungo grahu
lolu u i drugim preraevinama soje
lece
Ulja
DAJTE PREDNOST
kokosovom
masl i novom
soj i nom
suncokretovom
SMANJITE UNOS
bademovog
kukuruznog
afranikinog
sezamovog
Sladila
Prihvatljiva su sva sladila osi m meda i melase.
- 221 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Or a as t i pl odovi i s j emenke
DAJTE PREDNOST SMANJI TE UNOS
kokosu svih osi m navedenih
sj emenkama bundeve
sj emenkama suncokreta
Zaei ns ke t r ave i zai ni
SMANJI TE UNOS
Svih ljutih zainskih trava
i zaina, osi m navedenih.
Sljedee zaine uzimajte
samo u malim kol inama:
goruica
umak za rotilj
keap
kiseli preljev za salatu
DAJTE PREDNOST
Zaini se u pravilu koriste
u malim kol i i nama
j er zagrijavaju, ali su
neki slatki, gorki
i trpki zaini dobri
u malim kol iinama
ukljuujui:
kurkumu
kardamom
list korijandra
cimet
korijandar
kopar
komora
metvicu
afran
Uz to, uzimajte male koliine kumina i crnog papra.
Pr e hr a na za umi r enj e kaphe
Dajte prednost:
toploj , laganoj hrani;
suhoj hrani, kuhanoj s mal o vode;
hrani s mi ni mal ni m kol iinama maslaca, ulja i eera;
ljutim, gorki m i trpkim okusima;
hrani koja stimulira.
- 222 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Kapha doa sporo pri ma utjecaje hrane, ali previe slatke,
masne hrane s vremenom narui ravnoteu kapha tipova. Mogui su i
drugi probl emi, ali bi se kaphe u zapadnj akom drutvu, u kojemu
eer i masnoe prosj eno ine vie od pedeset posto konzumiranih
kalorija, trebali kloniti tih utjecaja. Sol je takoer potrebno konzumi -
rati oprezno budui da se u naem drutvu takoer previe konzumira
te u mnogi h kapha dovodi do zadravanja tekuine.
Prednost j e potrebno dati svemu to poveava lakou: malim,
laganim j utarnj im i veernjim obroci ma, lagano kuhanoj hrani (iz-
bjegavati hranu prenu u dubokom ulju) te sirovom vou i povru.
Pikantna hrana povolj no utjee na probavu i zagrijava tijelo; gorka i
trpka hrana pomae ublaiti apetit. Openi to govorei, sve to pre-
hranu ini poticaj nom pomae uravnoteiti kaphu te otklanja opasnost
od pretjerivanja za stolom, uvijek prisutnu u veine kapha.
Navedena prehrana za umirenje kaphe najprirodnija j e za kapha
tipove ukoliko ajurvedski lijenik nije odredi o drugaije. Prelazak na
takvu prehranu mnogi m kapha pacij entima omoguuj e da se osjeaju
uravnoteenije, energinije, lake i zadovoljnije sobom. Ako patite od
blagih si mptoma poremeaj a kaphe kao to su zaeplj enost nosa ili
iscjedak iz nosa, j utarnj a tromost ili pretj erano spavanje, navedena e
vam prehrana takoer pomoi . Pokuaj te j oj ostati dosljedni est
tjedana i ustanovite j esu li se si mptomi ublaili.
Sljedee e vam smjernice pomoi pridravati se prehrane za
umirenje kaphe.
Ukoliko imate mogunost izbora, za svaki obrok radije izaberite
vruu hranu nego hladnu - vrue predj elo umjesto sendvia, vruu
pitu od j abuka umjesto sladoleda, ribu s rotilja umjesto salate s tu-
nj evinom. Zagrijavanje hl adne kapha probave uvijek pomae urav-
noteenju. Kaphama bolje odgovaraju suhe metode kuhanja (peenj e,
rotilj, pirjanje) nego vlane (na pari, kuhanj e, poiranje).
Apetit prije j el a potaknite gorki m i ljutim okusima umjesto
slatkih i kiselih. Gori na rimske salate, endivije ili tonika probudit e
vae okusne pupolj ke, ali vas nee potaknuti na prejedanje.
Topl o se preporuuj e i dumbi rov aj ili prstohvat svjeeg kori-
j ena umbi ra. Openi to gledano, uputno j e paziti da svaki obrok
sadri gorke i trpke okuse. No, zbog toga ne morate poveavati ko-
liinu gorke hrane. Dovolj no je mal o gorine u salati ili trpkosti
zainskih trava. Od uobiajenih zaina svojstva gorine i trpkosti
- 2 2 3 -
SAVRENO ZDRAVLIE
sadre kumin, piskavica, sj emenke sezama i kurkuma.
Dodavanj e ljutih okusa hrani putem zaina j edan je od najbo-
ljih naina uravnoteenj a kaphe. Sva pikantna hrana je dobra
ukljuujui vrlo ljutu meksiku ili indijsku hranu od koje vam poteku
suze. Na taj nain ispirete sve sluznice. Suprotno opem uvjerenju,
ljuta hrana nije najbolja ljeti, ve zimi j er ponitava hladnost i
vlanost, znaajke kojima kaphe nisu sklone.
Kaphama doruak nije potreban radi obil ne okrjepe, ve radi
pokretanja. Umj esto da se oslanjate na poticajno djelovanje kofeina iz
kave, probudite svoje tijelo l aganom hranom koja smanjuje kaphu,
kao st oj e vrua, zainjena j abukovaa, heljdine palainke s j abunom
kaicom, kukuruzne pogaice i gorak kakao s obrani m mlijekom i
mal o meda. Openi to gledano, dobro je sve vrue i lagano za razliku
od hladnoga, tekoga i slatkoga. Hladne itne pahuljice, hladan sok ili
mlijeko te slatka peciva pogoduju kongestiji, osobito za vlanog zi m
x
skog vremena. Slanina i kobasice pogoravaju kaphu jer sadre
mnogo soli i masnoa. Ako ujutro niste gladni, sl obodno moete pre-
skoiti doruak koji ajurveda ne smatra obveznim, osobito ne za
kapha tipove.
Ako se ujutro probudite s osjeajem kongestije, to je znak
vika kaphe, najbolje je uzeti med, vruu vodu, limunov sok i dumbir.
Vru aj od umbira (stranica 242.) odlian je za kapha tipove
openito j er stimulira organi zam i uklanja viak kaphe. Ako povre-
meno preskoite pokoji obrok - to je uputno za mnoge kaphe -
sljedei ete obrok lake doekati ako popijete liicu meda otopljenu
u vruoj vodi.
Mnogi m je kaphama teko smanjiti unos slatkoga, ali se nakon
pokusnog tjedna prehrane siromane eerom u pravilu osjeaju lake
i energinij e. Med se osobito preporuuj e kapha tipovima, ali ne biste
smjeli uzimati vie od lice dnevno; osim toga, med nije uputno
kuhati j er ga, prema ajurvedi, zagrijavanje ini nezdravim.
Neuravnoteeni kapha tipovi skloni su pretjerivali s mlijenim
proizvodima, ali su maslac, sladoled i sir za njih najskodlj i vije
namirnice j er hlade sustav i pogoduju kongestiji. Najbolje je mlijeko s
malim sadrajem masnoe, po mogunosti prokuhano kako bi bilo
lake probavljivo, ali biste druge mlijene proizvode trebali konzumi-
rati u minimal nim koliinama. Sj emenke sezama na pecivu i kruhu
pomau ublaiti utjecaj slatke, teke kvalitete penice koja takoer
nije najbolja za kaphu. Budui da kombinacija hamburgera i frapea ili
- 224 -
SAVRENO ZDRAVLJE
ak sendvia i mlijeka sadri previe teke i slatke kvalitete, trebali
biste j e konzumirati samo povremeno.
Sirovo voe, povre i salate iznimno su dobra hrana j er, uz bla-
gotvorno djelovanje trpkog okusa, njihova vlakna j aaj u probavili
sustav. Openi to govorei, ajurveda preporuuj e kuhanu hranu, ali
voe i povre smatramo iznimkom koja pomae veini kapha tipova.
Svaka hrana prena u dubokom ulju pogorava kaphu; takva je
hrana j edna od malobroj ne koju biste trebali izbaciti iz svoje pre-
hrane. Ne morate izbaciti sve masnoe, ali pri kuhanju nastojte koris-
titi manje masl aca i ulja. Kukuruzno ulje zagrijava tijelo pa je blagot-
vorno u malim kol iinama j ednako kao i bademovo te suncokretovo
ulje. Povre kratko kuhano na pari s dodatkom mal e koliine gija
(proi enog masl aca) dobro j e kao lagana veera; kaphu urav-
noteuje sve hrskavo, svjee i stimulativno.
Kaphe bi u restoranu trebali biti oprezni pri odabiru hrane. Brza
je hrana previe masna, slana i slatka - odaberite salate s mi ni mal nom
koliinom preljeva. Ako j edet e u boljim restoranima, orijentalna je
kuhinja najlaganija, osobito ako se vie usredotoite na povre nego
na meso. U svakom sluaju, umjesto ledene, naruite au vrue vode,
salatu umjesto vrue j uhe (osim za hl adnog vremena), izbjegavajte
peciva i masl ac te odaberite malu, laganu slasticu - vrue vone pite
vjerojatno su najbolji izbor.
Da biste kaphu umirili uinkovito i trenutno, po j elu posipajte
poseban zainski prah zvan kapha ama. Internetski izvor urni
naveden j e na 301. stranici.
Hrana koja umiruje kaphu
Povre
DAJTE PREDNOST SM AN JITE UNOS
Openi to svim vrstama Slatkog i sonog
ukljuujui: povra poput:
paroge slatkog krumpira
ciklu rajica
brokulu tikvica
kelj pupar
kupus, mrkvu
- 2 2 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Povre
DAJTE PREDNOST
SMANJITE UNOS
cvjetau
celer
patlidan
enjak
zeleno lisnato povre
zelenu salatu
gljive
bamije
luk *
graak
papriku
krumpir
rotkve
pinat
klice
Voe
DAJTE PREDNOST
SMANJI TE UNOS
j abukama
marel i cama
brusni cama
krukama
ipku
suhom vou openi to
(marelice, smokve,
ljive, groice)
avokada
banana
kokosa
datulja
svjeih smokvi
manga
dinja
narani
papaja
breskvi
ananasa
openi to slatkog,
kiselog ili vrlo
sonog voa.
- 226-
SAVRENO ZDRAVLJE
itarice
DAJTE PREDNOST SMANJITE UNOS
j emu
heljdi
kukuruzu
prosu
rai
zobi
rie
penice
Mlijeni proizvodi
DAJTE PREDNOST
obranom i nemasnom mlijeku
te mlij enim proizvodima
u malini koliinama
Meso
DAJTE PREDNOST
piletini
puretini
raiima
puretini
SMANJI TE UNOS
svih osi m navedenih
SMANJI TE UNOS
crvenog mesa i
morskih plodova openi to
Mahunarke
DAJTE PREDNOST SMANJI TE UNOS
sve su mahunarke prihvatljive smanj ite unos graha i tofua
Ulja
DAJTE PREDNOST SMANJI TE UNOS
bademovom svih ulja osi m navedenih
kukuruznom
afranikinom
suncokretovom
- 227 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Sladila
DAJTE PREDNOST SMANJI TE UNOS
sirovom, nezagrij anom medu svih osi m navedenoga
Oraasti plodovi i sjemenke
DAJTE PREDNOST SMANJI TE UNOS
sj emenkama bundeve svih osi m navedenih
sj emenkama suncokreta
Zainske trave i zaini *
DAJTE PREDNOST SMANJI TE UNOS
svima - dumbi r je najbolji za soli
poboljanje probave
EST OKUSA
Svaki od est okusa izravno se obraa kvantnomehani kom ti-
j el u i svaki nosi drugaiju poruku. Nai j ezici to instinktivno znaju.
Zamamna slatkoa kreme od vanilije dij ametralno j e suprotna gorini
limunove kore: j edna umiruje, a druga okira. Cijelo vae tijelo
reagira na tu razliku koja zapoinj e s j ezi kom, ali prolazi kroz cijelo
tijelo. Okus ostavlja trag reakcija od usta do konanog odredita hrane
- vaih stanica.
I bez saznanja o prehrambenoj ravnotei u smislu masnoa,
ugljikohidrata i bjelanevina, domorodake kulture irom svijeta
znale su da njihova prehrana mora biti di nami na. Teili su okusima
koji su budili njihova tijela - poput gorkih i trpkih - te okusi ma koji su
ga umirivali - ponajprije slatko. Prehranu je katkad bilo potrebno po-
j aati "vrui m" okusi ma - ljuto, kiselo i slano - a katkad ublaiti
"hl adni m" okusi ma - gorko, trpko i slatko.
Sve se to instinktivno znal o. Meksi ka prehrana, ograniena na
kukuruz i mahunarke, sama po sebi nije mogla podravati zdrav i
uravnoteen ivot, ali je uz dodatak crvenih ili papriica stoljeima
dobro sluila domorodaki m narodi ma. Crvena ili papriica takvoj
- 228-
SAVRENO ZDRAVLJE
prehrani dodaj e vitamin C, ali su mnogo vaniji doprinosi sladak i ljut
okus koji zaokruuju est rasa. Curry zain istoj svrsi slui u Indiji, u
kojoj bi prehrana utemeljena na rii, lei i peninom kruhu bez njega
bila znatno ograniena.
PORUKE IZ PRI RODE
Svaka nami rni ca ima svoj profil okusa. Jednostavne namirnice
poput bijelog eera ili octa imaju samo j edan okus, ali veina drugih
namirnica ima najmanje dva okusa: limun je kiseo, ali i sladak te go-
rak; mrkva je slatka, gorka i trpka; sir je sladak i kiseo. Mlij eko se
smatra potpunom hranom j er je u njemu, osim oite slatkoe, suptilno
prisutno i preostalih pet rasa; zbog toga ajurveda preporuuj e mlijeko
piti samo, izvan obroka. (Meuti m, mlijeko je dobro kombinirati s
drugom slatkom hranom - voem, itaricama i eerom; tovie, mli-
j eko je najbolja protutea za bijeli eer koji naglo ulazi u sustav ako
se probavlja sam za sebe.)
Osnovne prehrambene .' ; ' -e obuhvaaj u rasu slatkoga, ali uz
fine primjese pet drugih okusa:
Voe - uglavnom slatko i trpko, agrumi dodaju kiseo okus.
Povre - uglavnom slatko i trpko, zeleno lisnato povre dodaje
gorak okus.
Mlijeni proizvodi - uglavnom slatki, j ogurt i sir dodaju kiseo i
trpak okus.
Meso - ugl avnom slatko i trpko.
Ulja - ugl avnom slatka.
itarice i oraasti plodovi - uglavnom slatki.
Mahunarke - ugl avnom slatke i trpke.
Zai nske trave i zaini - uglavnom ljuti, s primj esama svih dru-
gih okusa.
Kao i veina hrane, kapha doa, graditeljica tkiva, je slatka;
stoga je i ljudsko tijelo kao cjelina takoer slatko. Zai nske trave i
zaini dopunjuju raspon okusa, ali je j o vanije to to pobuuj u cijeli
raspon tjelesnih reakcija. Crni papar izaziva luenje sline, a piskavica
je isuuje; goruica zagrijava tijelo, a metvica ga hladi. No, slan okus
ima samo sol.
Kao to smo ustanovili, svaka hrana, temelj em svojega profila
okusa, pojaava ili smanjuje j ednu ili vie doa. Budui da su tri doe
- 229 -
SAVRENO ZDRAVLJE
povezane, poveanj e j edne doe toliko j e vano da j e ajurveda sve
namirnice opisala u kontekstu poveavanj a ili smanjivanja pojedinih
doa. Primjerice, poznato je da kupus pojaava valu, da luk pojaava
pittu te da sva ulja pojaavaju kaphu. Budui da svaka nami rni ca' ti -
j el u isto .0 donosi vie poruka, izvoenje kombinacij a est rasa
moe vam zadati j ednaku glavobolju kao i pokuaj zbrajanja svakoga
grama masnoe, ugljikohidrata i bjelanevina. Taj sloeni posao
obavljaju ajurvedski lijenici. Za njih je hrana lijek pa je njezina svoj-
stva potrebno prouiti j ednako pomno kao i svojstva bilo kojeg dru-
gog lijeka. On mora znati da je kupus sladak i trpak te suh i hladan pa
stoga snano pogorava vatu (zbog toga kupus moe stvoriti plinove u
crijevima, sjeditu vate). Tako moe prepisati hranu koja ponitava to
djelovanje (kao st oj e komora) i spijeava pogoravanje vate.
Ajurvedski lijenik zna i da svaka hrana ostavlja "naknadni
okus" (vipak) koji po probavljanju hrane utjee na tijelo. Primjerice,
naknadni okus kupusa j e ljut. Vipak j e vaan imbenik pri propisi-
vanju terapijske prehrane j er lijenik mora poznavati sve aspekte
hrane koja utjee na pacij entove doe. Kod kue ne morate biti toliko
precizni. Naknadni okus preostao nakon probave hrane ostavlj amo
lijeniku, ali radi potpunosti, vipak se klasificira na sljedei nain:
Slatki i slani okusi ostavljaju sladak vipak.
Ki seo okus ostavlja kiseo vipak.
Ljut, gorak i trpak okus ostavljaju ljut vipak.
Stoga se est okusa po zavretku probave svodi na tri okusa.
Na sljedeim emo stranicama dublje razmotrili est rasa i nji-
hove poruke vaim doama. Nadam se da ete ovo poglavlje proitati
barem j ednom, no nije ga potrebno uiti napamet. Konanu presudu o
okusi ma ne bi trebao donijeti va um, ve vai okusni pupoljci.
Sl atko
Slatka hrana:
eer, med, ria, mlijeko, vrhnje,
maslac, penini kruh
Poj aava kaphu (osim meda) i smanjuje pittu i vatu.
- 230 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Sladak okus iznimno pojaava kaphu. Konzumiranj e slatke
hrane istie kaphine znaajke na tijelu: hladnou, teinu (dodajui
masno tkivo), stabilnost i tjelesnu energiju. Jednako kao to se kapha
ljudi po prirodi najlake zadovolje, tako je slatko okus koji donosi
najvee zadovoljstvo. Dobroudnost i brinost izrazite su kaphine
znaajke - mlijeko i eer, dvije kapha nami rni ce, od djetinjstva pred-
stavljaju majinske znaajke. Svaka hrana koju osj eamo kao zasitim
i koja nam donosi zadovoljstvo, u pravilu obuhvaa sladak okus.
Primjerice, sve vrste mesa, ulja i veina itarica smatraju se slatkom
hranom. Penicu i riu, dvije itarice na kojima se temelji prehrana
Istoka i Zapada, ajurveda smatra slatkom hranom. Gi (proieni
maslac) takoer je slatka hrana budui da se dobiva od mlijeka; gi se
smatra najboljim lijekom za uravnoteenj e pitte.
Slatka hrana umiruje i ublauje e. Ako ste napeti i uzne-
mireni, to je znak pobuene vate, slatko e vas umiriti, ali i ugasiti
pittinu vatru (uzruj ano se dijete umiruje mlijekom ili eerom).
Meuti m, prevelika koliina eera ne pogoduj e stabilnosti, ve um
ini tupim i omaml j eni m. Samodopadnost, pohlepa i emoci onal na
ovisnost proizlaze iz prevelike koliine slatkoga.
Previe slatkoga izaziva gaenj e. Dovodi do negativnih znaaj-
ki koje proizlaze iz pretjeranog pojaavanja kaphe: tromost, pretilost,
mentalna tupost, suvina si uz, kongestija i pospanost. Kapha ljudi
obdareni su znaaj kama zadovoljstva i spokoj stva koje vata i pitta
tipovi moraju traiti u slatkim okusima. Meuti m, u sluaju nerav-
notee kaphe, slatka se hrana smatra nepoelj nom pa j e potrebno
smanjiti njezin unos ili j e izbjegavati. Samo j e med iznimka tom
pravilu. Med j e najbolja slatka hrana za uravnoteenj e kaphe.
Sl ano
Slana hrana:
sol
Poj aava kaphu i pittu i
ublauje vatu.
Sol poj aava i pittu i kaphu. Potie probavu, funkciju pitte.
Njezin okus hranu ini ukusnijom, poj aava tek te izaziva luenje
- 231 -
SAVRENO ZDRAVLJE
sline i eluanih sokova. Sol je vrua kao i pitta (svi probavili procesi
zagrijavaju tijelo). Meuti m, previe soli prikriva ostale okuse pa
nita nije ukusno. S kaphom je povezana drugim znaaj kama koje
ajurveda pridruuje soli - uljnatou i teinom. Veui molekule vode,
sol tkiva ini teima. Prevelika koliina soli oteava obuzdavanj e
udnji za hranom to j e za kapha tipove obvezno ako ele odravati
ravnoteu prehrane. Potiui prejedanje, sol poveava koliinu mas-
nog tkiva i vodi pretilosti.
Povezanost soli i hipertenzije na Zapadu je dovolj no uvjerljiva
da j e mnogi m pacij entima doputeno konzumirati tek minimal nu ko-
liinu soli. To podrazumi j eva da j e sol svojevrstan neprijatelj. Danas
je poznato da su takva ogranienja prestroga - normalan ovjek moe
unositi umjerenu koliinu soli bez opasnosti po krvni tlak. Najvaniji
razlog izbjegavanja pretjerivanja j est injenica da umj erena prehrana
zdravlju ne pridonosi samo putem sprjeavanja hipertenzije, ve i na
mnoge druge naine. Ajurveda istie da sol ne povisuje krvni tlak, ve
ga povisuju doe. Sol moe naruiti zdravlje samo u sluaju pore-
meaja ravnotee doa.
Prevelika koliina soli izaziva i poremeaj e vezane uz pittu:
upale koe, akne i pregrijavanje. U sluaju poremeaj a ravnotee pitte
ili kaphe, slana se hrana smatra nepoelj nom.
Emoci onal no gl edano, sol ivotu daje okus, ali previe soli
ponitava to djelovanje j ednako kao to previe prenih krumpiria ne
otvara apetit, ve ga ugui. Ako konzumi ral e previe soli, potrebne su
vam sve vee koliine da biste je uope osjetili - zbog toga slana
hrana izaziva ovisnost. Viak soli u pravilu se povezuj e sa udnj ama i
s kompulzivnim eljama.
Kisel o
Kisela hrana:
limuni, sir, j ogurt, rajice, groe,
ljive i drugo kiselo voe, ocat
Poj aava pittu i kaphu, smanjuje vatu.
Kiselo j e, kao i slano, pitta-kapha okus koji potie probavu i
hranu ini ukusnij om. Kisela je hrana osvjeavajua, ali pojaava e
- 232 -
SAVRENO ZDRAVLJE
povezanu s pittom - toplina stvorena vikom pitte mora biti ublaena
velikom koliinom vode. Stoga kisela hrana moe pridonijeti
zadravanju tekuine to tijelo ini teim (poveanj e kaphe). Pittine
otre znaajke, kao to su otar intelekt i domiljatost, pojaavaju se
kiselom hranom, ali je mogue i da ovjek "postane kiseo" j er se viak
pitte povezuj e sa zamj eranj em i zavidnou, osjeajima koji se popu-
larno nazivaju "kiselim groem".
Kiselost sira i j ogurta proizlazi iz fermentacije. Kisela hrana u
malim kol iinama potie luenje probavnih sokova. No, ajurveda se
izriito protivi konzumiranj u fermentirane hrane openito - ocat i
fermentirani alkohol smatraju se toksinima odravajui pitta-kapha
znaajku toga okusa. Neuravnoteena pitta toksinost dovodi u krv;
neuravnoteena kapha tkiva napuni ustajalom amom.
Previe kisele hrane dovodi do kiselih poremeaj a u tijelu kao
to su ulkusi, poremeaj i kemijskog sastava krvi, kone iritacije i
garavica. U sluaju poremeaj a ravnotee pitte ili kaphe, kisela se
hrana smatra nepoelj nom. Fermentirana je hrana nepoeljna u sva-
kom sluaju izuzev u malim koliinama.
Gorko
Gorka hrana:
gorko zel eno povre (endivija, cikorija, rimska salata),
gorki krastavci, tonik, limunova kora,
pinat, zeleno lisnato povre openito,
kurkuma, piskavica
Pojaava vatu, smanjuje pittu i kaphu.
Gorko j e najizraeniji vata okus j er j e u svojem djelovanju na
tijelo lagan, hladan i suh. Taj korektivan okus uravnoteuje udnje za
slatkom, kiselom i zainj enom hranom. Gorak okus oivljuje nepce
tako to ga budi, ali ga ne zadovoljava, a to je izrazito vata svojstvo
j er j e vata odgovorna za budnost.
Primjesa gorkih okusa ili aa tonika uinkovito pokree sporu
probavu; gorina u nepcu trenutno budi elju za okusi ma koji e ga
vie zadovoljiti. Gorki okusi toniziraju tkiva po emu je tonik dobio
ime. Gorko j e, uz slatko, najbolji okus za hlaenj e poradi vrueg vre-
- 2 3 3 -
SAVRENO ZDRAVLIE
mena. Ako su se zbog pogoranj a pitte u tijelu nakupili otrovi, ako su
se pojavile upale, vrelina ili svrbe, gorak se okus smatra najboljim
lijekom. (Primj erice, gorka kora kinina sniava povienu tempera-
turu.)
Previe gorkoga pogorava vatu te izaziva tegobe tipine za tu
dou: gubitak teka, gubitak tjelesne teine, glavobolje, nestabilnost,
suhu kou i dubok osjeaj slabosti. Bistra pozornost u kombinaciji s
gorkim dovodi do pojaavanja gorkih osjeaja to se povezuje s nedo-
statkom zadovoljstva - ono s t oj e previe vata ne donosi zadovoljstvo
j er vatina priroda obuhvaa neprestanu potragu za promj enama. Tuga,
koja naruava ravnoteu vate i ivot liava svakog zadovoljstva, ima
gorak okus.
Ljuto
Ljuta hrana:
kajenski papar, ili papriice, luk i enjak,
rotkve, umbir, pikantna hrana openi to
Poj aava vatu i pittu i smanjuje kaphu.
Ljut okus pikantne hrane odmah se prepoznaj e j er izaziva os-
j eaj arenja (pojaanje pitte) i edi (efekt isuivanja zbog po-
j aavanj a vate). Ljut okus zagrijava tijelo i osl obaa ga tekuina. Pro-
bava se ubrzava, a tkiva pogoena kongestijom se iste. Ljut okus
potie izluivanje znoja, suza, sline, sluzi i ubrzava krvotoje.
Budui da isti sinuse, ljuta je hrana najbolja za uravnoteenje
kaphe ije pogoranje dovodi do kongestije sluznica. Zapadnj aka j e
medicina dugo smatrala da je ljuta hrana kodljiva u sluaju
nadraenih sluznica, ali se uinak otvaranja i ienja tkiva danas
smatra iznimno blagotvornim; pacij entima s kroninim bronhitisom i
astmom katkad se prepisuje meksika hrana krcata ilijem.
Smatra se da antitoksino djelovanje ljutoga okusa pomae
ienju koe iako poj aava pittu - suhoa vate isti zamaene pore
koje pogoduju nastanku akni. Viak ljutoga pretvara se u bol: konzu-
macija sirove ili papriice izaziva oticanje usana i oiju, arenje koe
i vrui znoj . Previe pikantne hrane izaziva j aku e, vrtoglavicu i
uznemirenost odraavajui utjecaj vate (previe vate izaziva omaglicu
- 234-
SAVRENO ZDRAVLIE
i suhou). Viak otrine ljutoga nee pobuditi tijelo, ve e ga
razdraiti.
Isto vrijedi i za emocij e. Papreni humor oivljuje, ali moe biti
bolan i uvrjedljiv. Ekstrovertirani ljudi koji se lako uzbuuju ionako
su skloni biti ljuti - ako pojaate tu znaajku, postaju grozniavi. U
sluaju poremeaj a vate ili pitte, ljuta je hrana nepoeljna.
Trpko
Trpka hrana:
grah, lea, j abuke, kruke,
kupus, brokula, cvjetaa, krumpi r
Pojaava vatu i smanjuje pittu i kaphu.
Trpak okus, od kojega vam se usta osue i stegnu, najmanje je
poznata rasa. Posrijedi j e alkalan okus, j ednak, ali suprotan steuem
okusu kiselih limuna. Kao i gorko, trpak okus pripada vati - plinovi
nastali zbog probavljanja kuhanog kupusa i suh, branast okus graha
vatini su efekti.
Trpko je lagano, kao i gorko, ali je ukusnije; tradicionalne kul-
ture irom svijeta ivjele su od graha, a kupus je u srednjem vijeku
bio osnovna hrana diljem Europe.
Trpkost smiruje; krumpir, mrkva i druga hrana koja raste pod
zemljom izazivaju taj uinak zadovoljenja.
Trpko hladi i stee; zaustavlja izluivanje znoja i suza (pa je
grah dobar u kombinacij i s ili papri i com j er j edno smiruje drugo).
Previe trpkosti i posljedini efekt stezanja mogu dovesti do vata te-
goba poput zatvora i suenja usta, kao i plinove ili nadutost donjega
dijela trbuha.
Suhoparni su ljudi trpki. Ta znaajka gui uzbuenj e i pomae
vam da se priberete. No, pretjerana trpkost dovodi do grenja. Izne-
nadno stezanje u trenucima straha i suenje usta zbog tjeskobe nega-
tivne su znaaj ke trpkosti.
Trpki m emoci j ama openi to nedostaj e topl i ne; ljudi koji loe
stare pod utjecajem starosti, hl adnoe i zgrenosti pretvaraju se u
smeurane suhe ljive. U sluaju poremeaj a ravnotee vate, trpka je
hrana nepoelj na.
- 2 3 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
AGNI - PROBAVNA VATRA
Veina ljudi se nikada ne savjetuje s lijenikom po pitanju pro-
bave. Kao drutvo navi knuto na dobro zdravlje, svoju sposobnost
probave hrane shvaamo zdravo za gotovo, a u odsutnosti ozbiljnih
probl ema kao to su peptiki ulkusi ili kolitis, ne obraamo pozornost
na povremene probavne tegobe ili na pokoju neugodnu no nakon
prejedanja.
Ajurveda, s druge strane, lou probavu smatra vanim imbe-
nikom razvoja bolesti te dobru probavu istie kao preduvjet zdravlja.
Svaka j e stanica stvorena od hrane. Ako j e hrana dobro iskoritena,
tada e i stanice biti dobro ustrojene; ako je hrana loe iskoritena,
proces obolijevanja ve je zapoeo. Ajurvedski mudraci kau da bi i
otrov bio dobar za vas kad biste ga mogli primj ereno probaviti, dok
vas i nektar moe ubiti ako vam je probava loa.
<C
PROBAVA I DOE
Za ajurvedu ne postoji apsol utno dobra ili apsol utno loa hrana,
ve samo hrana koja je dobra ili loa za vas. Sposobnost izvlaenja
svih ivotvomih vrijednosti iz hrane presudno je vana. Ljudi se po
tom pitanju ne raaju j ednaki - tri osnovna tjelesna tipa iznimno se
razlikuju po pitanju snage probave.
Vata probava sklona je promjenjivosti i esto je osjetljiva.
Pitta probava u pravilu je j aka i intenzivna.
Kapha probava sklona j e sporosti i esto j e teka.
Kao i sa svime to potpada pod utjecaj doa, svaki oblik pro-
bave ima svoje prednosti i nedostatke. Vate moda nee biti
oduevljeni saznanj em da su skloni osjetljivoj ili nepouzdanoj pro-
bavi, no to ih ini opreznij ima u prehrani, a i mal okad moraju brinuli
zbog neobuzdanog apetita pitte ili obeshrabruj ue podlonosti preti-
losti koju doivljavaju mnogi kaphe. Najvanije je maksi mal no isko-
ristiti probavu s koj om ste roeni i poboljati je koliko je god mogue.
Osim to izvlai hranjive tvari potrebne vaem tijelu, probavili
j e sustav odgovoran i za vae emocij e. Priroda vam j e dala duboke
osjeaje kako bi duh i tijelo mogli komunicirati. Neravnotea vate
esto se oituje u obliku uznemirenih osjeaja koji izazivaju gr u
crijevima. Pitta doa odgovorna je za pravilan metabol i zam i za "istu
krv" (bez toksina); ta doa uj edno odreuj e primjerenu brzinu pro-
- 236-
SAVRENO ZDRAVLJE
bave. To se naziva agni ili "probavna vatra".
Agu i j e, uz doe, j edno od najvanijih naela u ajurvedi. Prvi i
najvaniji znak dobroga zdravlja j est arki plamen agni, odnosno
uinkovita probava hrane, raspodjela svih potrebnih hranjivih tvari
svakoj stanici te sagorijevanje otpadnih tvari bez zaostalih toksina.
Stoga uravnoteenj em agnija istodobno uravnoteuj emo sve te
sastavnice probave. Priroda je ljudsko tijelo ustrojila tako da agni
cijeloga dana slijedi odreen ciklus; ako dnevni ritam agnija nije is-
pravno podeen, probava trpi negativne posljedice. Stoga je vrlo
vano znati raspiriti agni i vratiti ga njegovom prirodnom ritmu.
KAKO USKLADITI AGNI
Dnevni ritam agnija obuhvaa uspone i padove pa ste ujutro
blago gladni, u podne ste vrlo gladni, dok predveer osjeate umje-
renu glad. Agni u meuvremenu iskljuuje va apetit kakovi otpoela
probava poj edene hrane. Kad vam se el udac ponovno isprazni, agni
ponovno otvara va apetit.
Ako se taj osnovni ciklus poremeti, u tijelu zavlada zbrka:
apetit i probava poinju se preklapati. Agni e vas o tome obavijestiti
raznim si mptomi ma:
garavica i viak el uane kiseline;
komeanj e u elucu ili nervoza eluca i crijeva;
gubitak apetita u vrijeme obroka;
zatvor ili proljev;
nezainteresiranost za hranu;
pretilost ili pothranj enost;
ozbiljni probavni poremeaj i: sindrom iritabilnog crijeva,
ulkusi, divertikulitis i tako dalje.
U sluaju bilo kojega od navedenih simptoma, prvi i najvaniji
korak j est obnavljanje pri rodnog ciklusa agnija. No, to j e korisno
uiniti ak i ako nemate probavnih tegoba, iskljuivo radi j aanj a
probave.
Vata tipovi mogu uskladiti agni j ednom mj eseno.
Pitta tipovi mogu uskladiti agni dva puta mj eseno (to j e
uputno uiniti i kad god vam apetit postane neobuzdan i kad se
ponete prejedati).
Kapha tipovi mogu uskladiti agni j ednom tjedno ukoliko ne
- 237-
SAVRENO ZDRAVLIE
pate od ozbiljnijih probavnih tegoba. Taj je postupak najkorisniji za
kapha dou budui daj e probava pod njezinim utjecajem esto teka i
spora.
No, bez obzira na tjelesni tip, agni ne pokuavajte uskladiti dok
ste bolesti. Bolest najee govori da je agni slab (ili barem da ne
djeluje pravilno) pa u tom razdoblju ne biste trebali utjecati na njega.
U sluaju ulkusa, kolitisa ili bilo koje druge ozbiljnije probavne te-
gobe, postupak usklaivanja agnija obavljajte iskljuivo pod nadzo-
rom lijenika.
Agni se usklauje na sljedei nain.
Vikend-program
Usklaivanj e agnija traje otprilike dva dana. Budui da je od-
mor obvezan tokom posta, veini ljudi najvie odgovara obaviti taj
postupak t o k o m vikenda.
PETAK
Za doruak i ruak j edi te normal no. Poslijepodne ne j edi te i ne
pijte alkohol. Za veeru pojedite lagan, hranjiv obrok koji e vas za-
sititi, ali nee biti teak; izostavite pikantnu hranu i sir. Net om prije
odlaska na spavanje uzmite laksativ - tri tablete sene (Sennokot) s
malom aom vode.
Na spavanje poite rano. Neki e se ljudi probuditi tijekom
noi kako bi ispraznili crijeva, a drugi e to uiniti tek ujutro - i j edno
i drugo je normal no.
SUBOTA
Da biste uskladili agni, najprije ga morate priguiti. To ete
uiniti tako to cijeloga dana neete j esti, ve ete samo piti tekuinu.
Vata i pitta tipovi trebali bi piti voni sok razrijeen toplom vodom.
Dobri su sokovi od j abuke i od groa; naranin je sok previe kiseo.
Jednu au soka popijte u vrijeme doruka, drugu u vrijeme ruka i
treu u vrijeme veere; izmeu moete popiti j o tri ili etiri ae, ali
vie od toga pijte samo vodu.
Cilj vam je potpuno uguiti apetit i probavljati tek minimalan
broj kalorija. Kapha tipovi mogu slijediti navedeni postupak ili piti
samo toplu vodu, ako im to odgovara.
Dan provedite u itanju, gledanju televizora ili u laganoj aktiv-
nosti. Ujutro i poslij epodne uputno je poi u krau etnju. Ne putujte i
- 238-
SAVRENO ZDRAVLIE
ne obavljajte teke fizike poslove. Ako inae trite ili intenzivno
vjebate, danas izostavite tu aktivnost i odmaraj te se.
Ako zbog gladi osjetite slabost, popijte licu meda otopljenu u
ai tople vode i leite na pet minuta.
Normal no je osjeati slabost u udovima, ali ako ponete drhtati
ili osjetite vrtoglavicu, leite i odmorite se. Ako slabost potraje, po-
j edi te skroman obrok. Uzrok uznemirenosti mogao bi biti neuobia-
jeno j ak stres koji vas je izbacio iz ravnotee.
NEDJELJA
Danas biste trebali agni ponovno pokrenuti i pustiti da se sam
uskladi sa svojim normal ni m ciklusom. U tom cilju poj edite lagan
doruak od vruih itnih pahuljica (zobena kaa, riine ili penine
pahuljice) s mal o maslaca, mlijeka i eera.
Ujutro je dobro popili i biljni aj koji e smiriti eludac - kori-
j en sladia za vate, metvica za pitte i kaphe.
Ako ste se u subotu doslj edno pridravali programa, za doruak
vam nee biti potrebno vie od toga. No, ako i dalje budete osjeali
glad, pojedite j o itnih pahuljica ili popijte au soka.
Kava, aj i cigarele naruit e ritam agnija i ponititi svrhu pro-
grama. (Kapha tipovi, koji se ujutro sporo pokreu, mogu popiti aj
od gotu kole kao stimulans - prodaje se u prodavaoni cama zdrave
hrane.)
Ne j edi te do podneva.
Tono u podne pojedite dobar ruak koji e vas zadovoljiti iako
nije teak ili obilan. Najbolje je ne uznemirivati probavu slanom ili
pikantnom hranom i alkoholom, ali se nemoj te ni ograniiti samo na
salatu i vodu.
Uput no je popiti aj od umbi ra. Ako ste vata i nemate apetit,
aj od umbira popijte prije obroka; u suprotnom ga pijte tijekom ili
nakon obroka. U nedostatku aja od umbi ra uz obrok pijuckajte au
tople vode.
Ne j edi te do veere.
Veerajte rano (najmanje tri sata prije odlaska na spavanje), i to
hranjiv obrok koji odgovara vaemu tjelesnom tipu. Neka veera bude
skromnija od ruka.
Preporuuj u se ria, lea i povre kuhano na pari. Za veinu
kapha i pitta, odnosno za sve sklone prejedanju, dobro je ak i pono-
viti doruak.
- 239-
SAVRENO ZDRAVLJE
Nakon to ste uskladili agni, va ciklus gladi prirodno e u
vama buditi elju za:
laganim dorukom;
hranjivim rukom, svakoga dana u isto vrijeme;
laganom veerom, rano i svakoga dana u isto vrijeme.
Sljedee naruava ciklus agnija pa biste trebali izbjegavati:
Konzumiranje hrane izmeu obroka. Apetit ne biste trebali
poticati ako ne namj eravate j esti . Agni voli zavriti ono to zapone;
stoga se njegov ciklus naruava stimulacijom u obliku vakae gume,
bombona ili pepermi nt draeja za osvjeavanje daha. Meuti m, aj i
keksi u posl ij epodnevnim satima koriste vata tipovima i svima koji na
kraju radnoga dana osjeaju umor.
Jaki stimul ansi. Kofein, sol i alkohol imaju snano stimula-
tivno djelovanje pa ih valja uzimati umj ereno. Probavne tegobe, koje
veina ljudi osjea nakon domj enaka, izazvane su mijeanjem slane
hrane, alkohola i buke. Ako volite piti kavu, uvijek je pijte uz hranu, a
nipoto samu. Isto vrijedi i za sol te za alkohol. Ovisnost o bilo koj em
od tih stimulansa onemoguuj e uravnoteenj e probave.
Preskakanje obroka. Agni eli tri puta dnevno imati to pro-
bavljati i zamjera vam ako ne j edete. Kapha tipovi mogu preskoiti
obrok j er je njihov agni spor i slabiji, ali je ipak uputno jesti tri puta
dnevno.
AGNI I AMA
Ajurvedski ideal jest djelotvornost agnija u svim uvjetima; ne
smije biti toliko slab da hranu ne probavi potpuno. Nepot puno pro-
bavljena hrana pretvara se u amu, hladan ostatak neugodnog vonja
ija "ljepljivost" onemoguuj e sl obodno cirkuliranje doa.
Suprotna je opasnost u prej akom agniju koji sagorijeva hranjive
tvari iz hrane i onemoguuj e njihovu apsorpciju.
Probava tada postaje grozniava i ne daje snagu, ve dovodi do
slabosti.
Agni i ama i ne najvaniji par suprotnosti u tijelu inei razliku
izmeu stanja di nami nog zdravlja i stanja pol aganog propadanj a.
Najoitija razlika j est u tome to se zahvaljujui agniju osjeate do-
- 240 -
SAVRENO ZDRAVLJE
bro, dok se zbog ame osjeate loe. No, pojavljuju se i specifini
znakovi. Agni se oituje:
sjajnim tenom i sjajem u oi ma;
j akom probavom bez zatvora ili proljeva;
sposobnou da se j ede sva hrana;
bistrim urinom svijetloute boje;
normal ni m i zmetom bez j akog mirisa.
Prisutnost ame u tijelu moe se oitovati u rasponu od blaih
tegoba do ozbiljne bolesti. Medu prvim znakovi ma su:
<*".
koa bez sjaja i mutne oi;
neugodan okus u ustima, j utarnj a obloenost j ezi ka;
izrazito j ak, neugodan zadah iz usta;
mutan, taman ili promij enj ene boje;
slaba probava, kronian zatvor i/ili proljev;
gubitak apetita (hrana ima lo okus);
bolnost zglobova.
Kad se probavna vatra vrati u normal no stanje, a nakupljena se
ama oisti iz tijela, agni sam nastavlja istiti tijelo. Vaa se probava
sama ispravlja j er je priroda ovj ekovo tijelo ustrojila tako da agni
sagorijeva amu. To j e j o j edan primjer koji govori da se moete
pouzdati u svoje tijelo j er ono zna to mu je initi.
POBOLJAVANJE AGNIJA
Prema ajurvedi odreena hrana, zaini i zainske trave djelot-
vorno poboljavaju kvalitetu agnija u svima. Koriste se za poticanje
apetita, pojaavanje djelotvornosti probave i uklanjanje ame.
DUMB1R
Osuen u prah ili svje dumbir je hvaljen kao najbolji zain za
poboljavanje agnija kod svih tjelesnih tipova. umbi r u prahu, koji
ete pronai na polici sa zainima u prodavaoni cama, j ai j e, ima
snanije svojstvo isuivanja i ljui je od svjeeg korijena koji se pro-
daje na odjelu voa i povra (ili u prodavaoni cama zdrave hrane ako
ga vaa robna kua nema u ponudi ). Svjei se umbi r smatra najbo-
ljim sredstvom za poboljavanje probave. Dumbi r se moe koristiti na
- 2 4 1 -
SAVRENO ZDRAVLJE
razliite naine:
Kao aj. Povei prstohvat suhog umbi ra stavite u alicu vode i
kuhajte na tihoj vatri sve dok etvrtina vode ne ispari, a tada proci-
j edi te. U cilju otvaranja apetita aj se pije prije obroka. Za pobolj -
avanje probave pije se mala aa aja tijekom ili nakon obroka.
aj od svjeeg umbi ra priprema se tako to se u kipuu vodu,
skinutu s vatre, stavi nekoliko tankih kriki neoguljenog korijena
umbira (otprilike j edna liica na alicu vode). Ostavite stajati pet
minuta i potom procijedite. Mnogo j ai aj priprema se kuhanjem
kriki umbi rova korijena u vodi, no takav se aj smatra lijekom i nije
ga uputno svaki dan piti.
Kao zain. Ajurveda preporuuj e razliite naine upQJipe-
umbira pri kuhanju. Prah ili korijen mogue je dodaffpovru kuha-
nom na pari, ua, paprenj acima, kolaima
;
keksima. umbi rom
moete lagano posipati hranu za stolom ili t i pkom obroka vakati
komadi svjeeg korijena.
aj od svjeeg umbira pomae probavi.
Nasj eckani korijen umbira moe se posipati po hrani kao
ukras (poput perina) iako j e nekima to prej ako. Iskuajte razliite
pristupe; za raspirivanje agnija nije potrebno mnogo umbira.
No, razliitim tj elesnim ti povi ma savjetuje se uzimati umbi r
na neto drugaije nai ne: vata tipovi mogu nasj eckan svjei korijen
pomijeati sa solju. Pi ttama j e potrebno manje ljutine pa im j e dovo-
ljan slab aj od umbi ra zaslaen eerom kako bi umbi r izgubio na
otrini. Kapha tipovima (i pretilim osobama) potreban je za uklanjanje
suvine kaphe iz organi zma pa mogu piti mnogo umbi rovog aja
- 242 -
SAVRENO ZDRAVLJE
zasl aenog medom. Ako su vam apetit i/ili probava slabi poradi
ivane napetosti, stresa ili bolesti, odlian nain za njihovo j aanj e
j est terapija umbi rom.
Terapija umbirom
U maloj staklenoj , metalnoj ili keramikoj zdjelici pomijeajte
po etiri lice umbi ra u prahu, smeeg eera i gija (otopljenog,
proienog maslaca, vidjeti stranicu 244). Mijeajte sve dok ne do-
bijete j ednol i nu smjesu, poklopite i uvajte na hl adnom mjestu.
Svaki dan prije doruka uzimajte mal o umbi rove mjeavine
nakon ega neizostavno mora uslijediti dobar doruak (vrue itne
pahuljice, sok od groa, peciva i biljni aj s ci metom ine dobar
j el ovni k).
umbi rovu mjeavinu uzimajte prema rasporedu koji slijedi.
Prvi dan: pola liice esti dan: dvije i pol liice
Drugi dan: j edna liica Sedmi dan: dvije liice
Trei dan: j edna i pol liica Osmi dan: j edna i pol liica
etvrti dan: dvije liice Deveti dan: j edna liica
Peti dan: dvije i pol liice Deseti dan: pola liice
Po zavretku umbi rove terapije probava bi vam se trebala
normalizirati. No, ako i dalje osjeate probavne tegobe, posjetite li-
j eni ka; na prvi znak probavnih greva i boli prekinite s umbi rovom
terapijom i posavjetujte se s lijenikom.
Dodatna terapija umbirom
Ako elite ispraviti dugotrajnu neravnoteu vate ili probavu
elite odravati u najboljem stanju, uputno je svaki dan uzimati mal o
svjeeg umbi ra. Svakidanje uzimanj e umbira smatra se i najbo-
ljom metodom sprjeavanja nakupljanja ame poradi nepotpune pro-
bave.
S kraja svjeeg korijena odreite tanku kriku veliine novia,
ogulite i sitno nasjeckajte. Dodaj te nekol i ko kapi limunova soka i
prstohvat soli. Mj eavinu poj edite pola sata prije ruka i veere kako
biste potaknuli probavu. Ako to niste u mogunosti, mjeavinu moete
pojesti net om prije obroka.
- 243-
SAVRENO ZDRAVLJE
GI
Gi ili proieni maslac hvali se zbog toga to pojaava agni,
ali pritom ne potie pittu. Gi se zapravo smatra odlinim sredstvom za
uravnoteenje pitte. Kapha tipovi openi to bi trebali izbjegavati pret-
j erane koliine svih vrsta masnoa, ali je gi i za njih najbolji. Gi se
koristi:
Kao mas noa za kuhanj e. Mala koliina gija dobra j e za pir-
janje povra (ali ne za prenje u dubokoj masnoi ). Gi se u peenju ne
ponaa j ednako dobro kao maslac - za pripremu kruha i slastica potre-
bne su vlaga i krute mlijene tvari iz obi nog maslaca.
Za pobol j avanj e okus a umj est o mas l aca. Budui da j e gi
preraena namirnica, nije isto to i maslac. U j el i ma od povra, s
peenim krumpi rom ili u zobenoj kai bolje je upwOit gi nego *
maslac.
Kao s r eds t vo za pobol j avanj e pr obave. liicu otopl j enog
gija poprskaj te po hrani za stolom (ne vie od liice j er previe mas-
noe bilo koje vrste nije zdravo).
Ka ko pr i pr e mi t i gi
Pola kilograma nesl anog masl aca stavite u posudu i zagrijavajte
na laganoj vatri. Kad se masl ac potpuno otopi, pojaajte temperaturu
na srednju. Uklanjajte pjenu koja se pojavi na povrini. Kad maslac
zakipi i tekuina pone isparavati, ponovno smanj ite temperaturu i na
laganoj vatri kuhajte otprilike deset minuta. Gi je gotov kad sva
tekuina ispari, a kruta mlij ena tvar na dnu posude poprimi laganu
zlatnosmeu boju (miris e biti oraast, ali bez primjese sagori-
j evanj a). Uklonite s vatre, ostavite da se ohladi i izlijte u istu stak-
lenku ili zdjelicu. Gi u hladnjaku moete uvati neograni eno dugo,
ali ga i na hl adnom mjestu ili na sobnoj temperaturi moete drati
nekoliko tjedana.
DRUGI ZAINI ZA DOBAR AGNI
Za svaki tjelesni tip mogue j e odabrati odgovaraj ue zainske
trave i zaine, kao to smo to uinili u sklopu prehrane za umirenje
vate, pitte i kaphe. Ali, odreeni su zaini i trave dobri za openi to
poboljavanje kvalitete agnija.
crni papar, klini, (cardamom, hren,
kajenski papar, goruica, cimet
-244-
SAVRENO ZDRAVLJE
(Pitta tipovi trebali bi paziti da navedene zaine uzimaju u
malim koliinama budui da pojaavaju pitta dou.)
Gomilanj e suvine kaphe oteava probavu j er oslabljuje agni, a
nepovolj no je i zbog gomilanja ame j er su i ama i kapha hladne, teke
i viskozne. Gorke i ljute zainske trave smanjuju kaphu i takoer
"struu" amu iz tkiva. U svrhu proiavanj a ajurveda osobito pre-
poruuje gorko. Medu najee koritenim zainima za uklanjanje
ame su:
crni papar, klini,
kajenski papar, umbir, cimet
Kao to vidite, navedeni su neki od zaina preporueni i za po-
ticanje agnija. Redovita, ali umjerena upor.. a tih okusa u kuhanju
pomae sprijeiti nastajanje ame. vakanj e sjemenki komoraa nakon
obroka i zasladivanje biljnoga aja sirovim medom takoer su uo-
biajeni postupci za uravnoteenje agnija.
BLAENA PREHRANA
Ako je blaenstvo osnovna znaajka ivota, trebala bi postojati
i odgovaraj ua inaica u tijelu, koja doista postoji. Prema ajurvedi
tjelesna inaica iste radosti j est suptilna tvar zvana uclus koja se
izvlai iz savreno probavljene hrane. Kao i doe, oas je na rubu
tjelesnosti; mogli bismo ga odredili kao suptilnu tvar koju opaaju i
um i tijelo. Konaan i najvrjedniji rezultat kvalitetne prehrane j est
izvlaenje svake kapi te suptilne tvari iz hrane. Na taj nain stanicama
omoguuj ete da se "osjeaju sretno", da dozive staninu inaicu
blaenstva.
Zami sao sretne stanice prije dvadeset bi godina u znanstvenom
kontekstu bila prilino besmislena. Danas znamo da j e tijelo doista
sposobno stvoriti sloenu mreu kemijskih tvari (neurolransmitera,
neuropeptida i slinih molekula) koje mozak koristi za prenoenje
emocija po cijelom tijelu. Poznato je i da j edan j edi ni obrok moe
prilino radikalno promijeniti biokemiju mozga. Koliina modane
tvari povezane s osjeajima zadovoljstva, kao s t oj e serotonin, raste i
pada pod utjecajem hrane koja se probavlja u crijevima. To je otvorilo
uzbudljivu mogunost "prehrambeni h lijekova" za suzbijanje depre-
sije, tjeskobe i drugih mentalnih poremeaj a, kao to vlakna pomau
poboljati razinu kolesterola. U ajurvedi moemo zaobii zbunjujui)
- 245 -
SAVRENO ZDRAVLIE
sloenost modane kemije. Priroda nam j e dala oda, j ednu j edinu
tvar potrebnu za sreu, koju tijelo neprestano proizvodi.
SATVINA PREHRANA
U idealnom sluaju sva hrana koju pojedete trebala bi se pret-
voriti u oas. Doj ene maj ino mlijeko pri rodno pretvara u oas, ali
bi za stvaranje odasa od tri dana stare pizze bio potreban izniman pro-
bavili sustav. Izvrsna, uravnoteena prehrana temelji se na hrani koja
se u oda pretvara uz mi ni mal an napor tijela. Ajurveda takvu hranu
naziva satvinom ili islom hranom.
Satvina prehrana
mlijeko, ria,
gi (proieni maslac), sezam, bademi,
voe i voni sokovi, slatki okusi openi to
Ovom se popisu esto dodaju penica, mungo grah, kokos,
narane, datulje i med. No, ne morate biti opsj ednuti tom hranom niti
se ograniiti na nju. Jednostavno je redovito ukljuujte u prehranu. Na
neto openitijoj razini, satvina prehrana obuhvaa:
t
laganu, umirujuu, lako probavljivu hranu;
svjee voe i povre;
izvorsku vodu;
ravnoteu svih est okusa;
umj erene obroke.
To j e, prema ajurvedi, najbolja prehrana za tjelesnu snagu, ak-
tivan um, dobro zdravlje i dugovj enost. Pogoduj e osjeajima sree i
ljubavi j er je u skladu s prirodom kao cj elinom. Popis salvine hrane
je kratak i ne moe zadovoljiti prehrambene potrebe normal nog
ovjeka iako j e primj ereno kombinirana prehrana ograniena na mli-
j eko, povre, riu i voe nedvoj beno odl ina za zdravlje. Glasovita
riina dijeta Sveuilita Duke, utemeljena iskljuivo na kuhanoj rii i
vou, smatra se dj elotvornom terapijom za srane bolesnike, dija-
betiare i pretile ljude.
Mlijeko trenutno nije popul arno medu zdravstveno osvi-
j eteni m ljudima koji ga povezuju s probavni m tegobama, alergijama i
-246-
SAVRENO ZDRAVLJE
povienjem kolesterola. Ajurveda tvrdi daj e veina prigovora mlijeku
vezana uz neprimj erenost konzumacij e. Mlijeko valja prokuhati prije
konzumacij e kako bi bilo lake probavljivo. Moe ga se piti vrue,
toplo ili hladno, ali nikada ledeno, netom izvaeno iz hladnjaka. Mli-
j eko nije uputno kombinirati sa suprotni m okusima (ljuto, kiselo,
slano), ve samo s drugom slatkom hranom (kao to su itarice, slatko
voe i itne pahulj ice). Kad god ste u mogunosti, pijte mlijeko s
organskih farmi u kojima se ne koriste hormoni ili pesticidi i u kojima
vrijedi pravilo suosj eaj nog odnosa prema kravama.
Osim slatke hrane, mlijeko nije uputno piti uz obroke, ve samo
j er se na taj nain lake probavlja. Za kapha tipove vjerojatno je naj-
bolje obrano mlijeko, no drugim se tipovima preporuuj e punomasno
mlijeko ukoliko kolesterol nije povien j er je tada ipak bolje piti
obrano mlijeko. Ako vam ak i prokuhano mlijeko izaziva probavile
tegobe ili ako izaziva kongesliju sluznica, pokuajte mu prije kuhanja
dodati dva prstohvata kurkume ili umbira u prahu (mal o sirovog
meda ili eera ponitit e gorak okus kurkume). Navedene mjere
rjeavaju pitanje veine trenutnih prigovora mlijeku koje ajurveda
tradicionalno smatra odlinom hranom za tjelesnu snagu,
dugovj enost i duevni mir. Kravlje se mlijeko smatra najboljim zbog
najizraenijeg satvikog svojstva.
Da biste u svoju prehranu uveli vie satvike kvalitete, pokuaj-
te svoj sljedei tanjur tjestenine zainiti maslacem, vrhnjem i par-
mezanom umjesto umaka od rajica s mesom, lukom i enj akom.
Svaka promj ena, ak i u j ednom ili dva obroka, trebala bi vam zorno
dokazati da satvina prehrana olakava probavu, daje vam vie ener-
gije nakon obroka te cijelo tijelo proima osjeajem lakoe i polet-
nosti. (Ako elite to j asnij e osjetiti razliku, uz obroke nemoj te piti
alkohol.) Ako vam j e razina kolesterola poviena, smanjite koliinu
maslaca i vrhnja; odlina zamjena je tjestenina zainjena maslinovim
uljem, svjeim bosiljkom i malom koliinom parmezana.
Drugi primjer satvine hrane j est sladak lassi, napitak koji od-
lino pomae probavi, a moete ga piti za umj erenog ili toplog vre-
mena (na zimskoj hladnoi mogao bi poticati nakupljanje suvine
kaphe).
Sl adak lassi
Za etiri osobe: u mikser stavite etvrtinu liice kardamoma,
prstohvat afrana u nitima i tri lice vrue vode. Mijeajte deset
-247-
SAVRENO ZDRAVLJE
sekundi. Dodaj te dvije alice obi nog j ogurta, dvije alice hl adne
vode i dvije lice eera; mijeajte dok ne dobijete j ednol i nu smjesu.
Ako j e okus previe otar, dodajte etvrtinu alice vrhnja.
Nekol i ko kapi ruine vode, dodanih na kraju, pojaava satviku
kvalitetu i hladi pittu (ruinu vodu moete nabaviti u indijskim i blis-
koistonim prodavaoni cama te u mnogi m prodavaoni cama zdrave
hrane).
SIT-ovi - SAVJETI INTELIGENCIJE TIJELA
Prema ajurvedi nije vano samo to j edete, ve j e j ednako
vano i kako j edete. Razlog je vezan uz oas, konaan proizvod svih
signala koje vae tijelo primi tijekom obroka.
Iako je vano j esti ukusnu hranu, i druga bi osjetila - vid, sluh,
dodir i njuh - takoer trebala slati signale koji e goditi vaem tijelu;
samo tako moete potpuno iskoristiti povezanost duha i tijela.
Zamamna hrana, vrua i netom donesena iz kuhinje, alje
ugodne signale koji hrane doe, ali ako istu hranu na stolu ostavite pet
sati, nee biti pogodna za j el o unato tome to se njezine osnovne
hranjive tvari nisu znatno promij enile.
Cijelo vae tijelo iznimno j e pozorno dok j edete. Stanice vaega
eluca svjesne su razgovora za stolom, a ako uju grub,e rijei, elu-
dac e se zgrili od nel agode.
Neprobavlj ivi zvukovi utjecat e na sve to probavljate za
stolom.
Vae stanice ne uju doslovce, ali mozak prima ono to mu
alju ui te odailje kemij ske signale koji o razgovoru obavjetavaju
eludac i sve druge organe.
Stoga ni j edan dio svojega probavnog sustava ne moete
zavarati i uvjeriti u ugodnost obroka poj edenog u stanju napetosti;
vai duboki osjeaji znaju da to nije tako.
Prema ajurvedi svaku ste stanicu svojega tijela obvezni hraniti
na sve mogue naine - to je ira svrha satvine prehrane. Ako pomno
pazite na potpunu prehranu svojih stanica, nagradit e vas oasom,
savrenim odrazom njihova zadovoljstva.
Da biste to postigli, i znosi m esnaest SIT-ova ili savjeta inteli-
gencije tijela, uputa za proirenje zadovoljstva koje vae tijelo nalazi
u j elu.
Budete li slijedili navedene savjete, iznenadit ete se uitkom
koji ete nalaziti u svakom obroku. Kad otkrijete tajnu pretvaranja
-248-
SAVRENO ZDRAVLJE
hrane u oas, vae e tijelo prtati od radosti nakon svakog doruka,
ruka i veere. ,
SIT-ovi - SAVJETI INTELIGENCIJE TIJELA
1. Jedite u smi renom ozraju.
2. Ni kada ne j edi te dok ste uzrujani.
3. Uvijek j edi te sjedei.
4. Jedite samo kad osjetite glad.
5. Smanj ite unos ledene hrane i pia.
6. Ne govorite dok vaete.
7. Jedite umj erenim tempom, ni prebrzo ni presporo.
8. Ne j edi te prije no to probavite prethodni obrok, odnosno
dva do etiri sata nakon lakeg obroka te etiri do est sati nakon
obilnijeg obroka.
9. Uz obrok pijuckajte toplu vodu.
10. Kad god ste u mogunosti, j edi te svjee kuhana j ela.
11. Smanj ite unos sirove hrane - kuhana je hrana (najbolje do-
bro kuhana) lake probavljiva.
12. Ne kuhajte med - smatra se da zagrijani med stvara amu.
13. Mlij eko pijte odvoj eno od obroka, samo ili s drugom slat-
kom hranom.
14. Svakim obrokom obuhvatite svih est okusa.
15. Treinu do etvrtinu eluca ostavite praznom kako biste
olakali piobavu.
16. Nekol i ko mi nuta nakon obroka ostanite mi rno sjediti.
Navedeni j ezgroviti savjeti omoguuj u vam da iz svake pre-
hrane izvuete ono najbolje. Temel j e se na naelu koje govori daj e za
vas najbolja ona hrana koja se najlake probavlja, i to je razlog zbog
kojega se dobro kuhanoj hrani daje piednost nad sirovom, vruoj nad
hladnom i svjeoj nad preraenom hranom. Olakavanj e probave ta-
koer j e razlog zbog kojega j e uz obrok uputno piti toplu vodu, iz-
bjegavati mlijeko te ostati sjediti nekoliko minuta nakon obroka kako
bi tijelo ulo u svoje probavne ritmove.
Drugo vano nael o j est umjerenost. Umj erene koliine hrane
konzumiraju se uvijek u isto vrijeme - prema ajurvedskim spisima
idealnu koliinu ine dvije pune ake hrane. Uzmite tu koliinu pri
prvom posluivanju, a ako budete osjeali glad i kad je pojedete, uz-
-249-
SAVRENO ZDRAVLJE
mite j o malo. Uputno j e ostaviti treinu do etvrtinu eluca praznom.
Va e probavni sustav lake probaviti manju koliinu hrane, a tijelo
e lake odravati idealnu tjelesnu teinu. Ne strahujte da ete od
stola ustati gladni. Sitost nije isto to i pretrpanost. Ostavite li mal o
praznog prostora u elucu, sat vremena nakon obroka osjeat ete se
lagano, pol etno i energi no te mnogo svjeije. Tako biste se trebali
osjeati nakon primj erenog obroka koji prirodno prelazi u primj ereno
probavljen obrok.
SIT-ovi za mravljenje
Ako imate probl ema s pretilou, iskuajte navedene savjete
prije no to otponete s niskokal orinom dijetom. Iznenadit ete se
otkriem da vai suvini kilogrami nisu posljedica samo onoga to ste
j el i , ve i naina na koji ste j el i: nepromilj eno i kompulzivno, u hodu
umjesto sjedei, izmeu obroka umjesto uvijek u isto vrijeme. Da-
kako, posrijedi su sitnice, ali ine veliku razliku.
Izuzev vrlo mal obroj ni h pretilih ljudi kod kojih je doista prisu-
tan hormonalni ili metaboliki poremeaj , pretili su ljudi najee
rtve uvjetovanosti - loih navika koje su s vremenom nesvjesno
ugradili u svoj sustav. Svako je tijelo dovolj no inteligentno da bi
znalo koliko mu j e hrane potrebno; priroda nam j e dala, refleks gladi
koji nam govori kad je naemu tijelu potrebna hrana, i njegovu su-
protnost - refleks sitosti - koji nam govori kad su nai eluci zado-
voljni. Ljudi koji su izgubili te instinkte, odrekli su se vanog aspekta
inteligencije tijela. Oni j edu poput strojeva, pod utjecajem automat-
skih poticaja - prizora i mirisa hrane ili same pomisli na hranu. No,
slijedei SIT-ove, i takvi se ljudi mogu vratiti "svjesnoj prehrani "
koj om upravlja unutarnj a inteligencija tijela.
POMANJKANJE ODASA
Prej edanj e nije j edi ni oblik nepovoljnih utjecaja za stolom koji
mogu priguiti zdrave prehrambene instinkte. Ako obrok pojedete
gnjevni, ajurvedski bi lijenik rekao da od te hrane stvarate mentalnu
amu, dok bi zapadnj aki lijenik rekao da reakcija stresa naruava
vau endokrinoloku ravnoteu. Konaan j e rezultat isti: kodljiva
kemijska poruka odlazi izravno u vae stanice.
Uznemi renost doa moe osujetiti stvaranje oasa u vaem ti-
j el u ak i prije no to uzmete prvi zalogaj hrane. U tome, kao i uvijek,
ulogu ima vata doa; ono to naruava ravnoteu vata doe, kodi i
- 25 0 -
SAVRENO ZDRAVLJE
odasu - zabrinutost, buka, neispavanost te drastine dijete i post. S
pozitivne strane, sve to u vrijeme obroka smiruje vatu, pogoduj e i
odasu.
Vei na ljudi u ovoj zemlji ne hrani se iskljuivo satvinom hra-
nom, stoga u navesti nekoliko razloga zbog kojih e prelazak na
takvu prehranu koristiti vaem zdravlju. Opazit ete da j e satvina
prehrana vegetarijanska, a danas je opepoznato da vegetarijanci
imaju odlian krvni tlak (osamnaest posto nii od prosjeka) te niu
stopu srane bolesti i raka. Osim toga, savezna nas vlada ve dvadeset
i pet godina upozorava da konzumi ramo previe soli, bj elanevina i
ivotinjskih masnoa, od kojih veina proizlazi iz mesa (najvei di o
suvine soli takoer proizlazi iz preraene hrane). Ako danas
zaponete smanjivati unos mesa i postupno krenete u smjeru
bezmesne prehrane, nedvoj beno ete smanjiti vjerojatnost sranog
udara u budunosti. Ukljuivanjem slatke hrane ajurveda ne odobrava
goleme koliine rafiniranog bijelog eera koje veina nas konzumira.
Slatkoa tj estenine, rie i kruha posve je dovoljna.
Kao i u svemu ostal ome, i po pitanju prehrane mogue su dvije
krajnosti. Odreena se hrana teko pretvara u oas.
Hrana koja ne pogoduje stvaranju oasa:
meso, perad i riba,
teka i masna hrana,
sir,
ostaci hrane i preraena hrana,
previe kisela i slana hrana,
prekomj erna koliina hrane.
Zbog ekonomi nosti i praktinosti mnogi ljudi rado uvaju pre-
ostalu hranu, ali ajurveda to ne odobrava. Hranu valja j esti svjeu,
ravno sa tednjaka, ako ne i ravno iz vrta: to je proizvod svjeiji, to
stvara vie oasa.
Stara, hl adna hrana ak ni podgrij ana nee stvoriti istu koliinu
oasa. Openi to j e uputno izbjegavati smrznutu hranu. Konzumaci j a
alkohola i puenj e unitavaju oas i onemoguuj u njegovo nastajanje.
Jednako je kodljiva i onei enost zraka te vode.
Svi ti utjecaji nazivaju se tamasti ni ma to znai da izazivaju
tupost i tromost j er pogoduj u nakupljanju ame. Kapha tipovi trebali bi
- 2 5 1 -
SAVRENO ZDRAVLJE
biti osobito oprezni j er njihova pri rodno spora probava olakava
nastajanje ame.
I na posljetku, nekol i ko starih pravila ajurvedske tradicije o
blaenoj prehrani usmj erenih stvaranju to veoj koliini oasa.
Jedite svjeu hranu primjerenu godinjem dobu i svojemu
geografskom podruj u. Voe, povre i mlijeni proizvodi proizvedeni
u vaem podruju najbolja su mogua hrana za vae tijelo - takva se
hrana razvijala na istom zraku, vodi, hranjivim tvarima i sunevoj
svjetlosti na kojima se i vi razvijate.
Neka ruak bude najobilniji obrok j er j e probava u to vrijeme
najjaa. Veera bi trebala biti skroman obrok koji ete probaviti prije
spavanja; doruak nije obvezan, a trebao bi biti najmanji dnevni
obrok.
Svaki dan j edi t e u isto vrijeme. Ne grickajte izmeu obroka te
izbjegavajte j esti nou to poremeuj e vae probavne ritmove i pogo-
duje nakupljanju ame koja se od neprobavlj ene hrane stvara dok vi
spavate.
Veerajte sami ili s ljudima koje iskreno volite. Negati vne
emocij e (vae, kuhariine ili osoba s kojima sjedite za stol om) nepo-
vol j no djeluju na probavu.
Budite zahvalni za hranu koju vam priroda nepreki dno daruje i
potujte j e kao to potujete sebe.
- 25 2 -
13
TJELOVJEBA -
ZABLUDA "BEZ MUKE
NEMA POSTIGNUA"
Naj vei dio tjelesnih aktivnosti koje se preporuuj u u dananj e
vrijeme s ajurvedskog je stajalita dal eko od idealnoga. Zato nam je
tjelesna aktivnost uope potrebna? Charaka, najglasovitiji pisac ajur-
vede, na to pitanje odgovara: "Tjelesna aktivnost daje lakou, sposob-
nost za rad, vrstou i sposobnost izdravanja tekoa te uklanja
neist i potie probavu". Aerobika za srce ili vjebanje s optereenj em
za miie dj elomino ostvaruju te ciljeve, ali te aktivnosti nisu do-
voljno sveobuhvatne da bi odgovaral e Charaki nom opisu. Idealno j e
uravnoteiti cijeli duh/tijelo sustav. Osi m toga, presudno j e vano da
tjelesna aktivnost prua vie energije no to je oduzi ma, a to su
mnogi skloni zanemari ti .
Hodanj e j e vrlo j ednostavna tjelesna aktivnost vrlo blizu
idealne j er je prirodna i zadovoljava sve tri doe. Vata tipovi nalaze
smirenje u dugim etnjama. Pitta tipovi reagiraju neto drugaije. Oni
- 2 5 3 -
SAVRENO ZDRAVLJE
vole usporili mahniti ritam kojemu se preesto predaju tijekom rad-
noga dana. Kaphe se osjeaju oivljeno i laganije; ustra etnja
proiava manje kongestije, a njihovu tipino sporu probavu ini
djelotvornijom. Zbog toga j e svakidanja ustra polusatna etnja prvo
to preporuuj emo pacij entima u Chopra centru.
Osi m toga, pacijente upoznaj emo s novi m pristupom tjelesnoj
aktivnosti u koj emu cilj nije naprezanj e niti intenzivno oblikovanje
miia. Pouavamo ih da bi tjelovjeba trebala pojaati njihovu
povezanost s vlastitim kvantnomehani ki m tijelom - tjelesna aktivnost
na taj nain postaje mono sredstvo uravnoteenj a. Taj pristup nazi-
vamo "vjebama triju doa", a obuhvaa niz kratkih, povezanih postu-
paka:
Pozdr av Suncu (Surya Namaskara) - j utarnj a tjelovjeba,
kombinacija istezanja, uravnoteenja i gimnastike (jedna do est mi-
nuta).
Neur onui s kul ar na i nt egraci j a - niz blagih j oga poloaja (de-
set do petnaest mi nuta).
Ur avnot eeno di sanj e - j ednostavan oblik pranajame, tradi-
cionalna j oga vjeba disanja (pet mi nuta).
t
Opisi navedenih vjebi zapoinju s 260. stranicom. U kombi-
naciji s meditacij om, kojoj savreno odgovaraju, uzdiu povezanost
uma i tijela na novu razinu. Te su vjebe, prije svega, prirodan i ugo-
dan oblik aktivnosti koji godi doama. Primj erene su svim dobni m
skupinama i ne iziskuju kondiciju.
Ve i prvo vjebanje otkriva bliskost koju je priroda utemeljila
izmeu svijesti i fiziologije. Tijelo nije tek omota ili hodajui sustav
za podravanje ivota. Tij elo ste vi, tijesno zaogrnuti materij om. Po-
novno doivljavanje te bliskosti donosi duboko umirenje i uitak,
osobito ljudima koji su odustali od tjelesne aktivnosti i doslovce pos-
tali stranci svojim tijelima.
USPJEH BEZ MUKE
Prije no to dublje obj asnim navedene tvrdnje, razmotrit emo
konvencional nu tjelovjebu. Budui da bi ivot openi to trebao biti
ugodan i sretan, ajurveda tjelesnu aktivnost shvaa kao sredstvo
postizanja toga cilja. Nakon tjelovjebe biste trebali bili spremni i
sposobni za rad. Sama tjelovjeba ne bi trebala biti naporan rad. No,
- 25 4-
SAVRSENO ZDRAVLIE
mnogi je Amerikanci upravo tako shvaaju. Smatraju da bez ozbiljnog
i odl unog stava ne ine mnogo za sebe. (Sutra ujutro rano poite u
park i brojite koliko ete namrtenih trkaa sresti.) Ako ete iz ajur-
vedskog pristupa tjelesnoj aktivnosti izvui samo j ednu dobrobit, tada
bi to trebala biti spoznaja da j e nael o "bez muke nema postignua"
zapravo zabluda.
Tu je tvrdnju najlake objasniti u kontekstu vata doe. Sve
tjelesne aktivnosti pojaavaju vatu. Umj ereno pojaavanje ini vas
energinima, pozorni ma i bistrima, ali i tjelesno j ai ma. Mental ne i
tjelesne dobrobiti primate zajedno, u prirodnoj ravnotei. Ali, pret-
j erano stimuliranje vate ponitava sve te dobrobiti. ini vas ne-
mirnima, iscrpljenima i slabima.
Dakle, koliko j e dovolj no? Kao ope pravilo ajurveda pre-
poruuje vjebati do pedeset posto od maksi mal nog kapaciteta. Ako
ste biciklom sposobni prijei esnaest kilometara, prijeite osam; ako
ste sposobni preplivati dvadeset duina bazena, preplivajte deset.
Tako sniene granice ne kode kondiciji; tovie, tjelesnu aktivnost
ine uinkovitij om j er vae tijelo poslije nje nema mnogo posla s
obnavljanjem, a va e se kardiovaskularni sustav lako vratiti u nor-
malan ritam. Sljedea j ednostavna smjernica vezana j e uz naprezanj e.
Umj esto da se napreete do obi l nog znojenja i hvatanja daha, vjebaj-
te sve dok se blago ne oznoj ite i dok ne ponete disati kroz usta. To su
prirodni znakovi koji govore da ste dosegli odgovaraj uu granicu.
Ako ponete dahtali ili se obi l no znojite, ako vam srce j ako
lupa ili vam koljena klecaju, pretjerali ste. Na prvi znak pretjeranog
naprezanj a prestanite s aktivnou, nekoliko minuta hodajte kako
biste se postupno ohladili, a zati m se nekoliko minuta odmaraj te sve
dok vam se puis i disanje ne normaliziraj u. U aru natjecateljskih
sportova poput tenisa ilr nogometa moda neete primijetiti koliko
se intenzivno napreete. Ako vam j e ugodno igrati, nastavite. Ali, ako
se napreete kako biste pobijedili ili dokazali da ste sposobni drati
korak sa suigraem, va stav nepotrebno kanjava vae tijelo.
Vata tipovi trebali bi osobito paziti da ne pretjeraju; zbog grae
tijela njihov je prag podnoenj a tjelesne aktivnosti u pravilu nii nego
u pitta dok je prag pitta nii od praga kapha tipova. Osim toga, na-
prezanje je potrebno prilagoditi godi nama: vata se nakon etrdeset i
pete ili pedesete godine poveava u svima pa je stoga potrebno sma-
njiti intenzivnost tjelovjebe. Kao i u svemu ostal ome, potrebno je
uvaavati vlastite doe. Pretjerano naprezanj e u bilo kojoj dobi moe
- 2 5 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
izazvati ozbiljne vata poremeaj e. (Nedavno provedena istraivanja
na podruju portske medi ci ne otkrivaju da pedeset posto sportaica
ima izraene poremeaj e menstrualnih ciklusa, a to je si mptom
iznimnog pogoranj a vate.)
TJELESNA AKTI VNOST U SKLADU S TJELESNIM
TI POM
Kad god pokrenete svoje tijelo, obraate se svojim doama.
Budui da svaka doa ima svoja svojstva, sve uravnoteene tjelesne
aktivnosti donose tri vrste dobrobiti:

Vata: ravnotea, spretnost, gipkost, koordiniranost i unutarnji

ushit.
Pitta: zagrijavanje tijela, cirkulacija krvi u svim dijelovima,
poveanje kapaciteta srca.
Kapha: poveanj e snage i stabilnosti, uj ednaena energija.
Ako nikada ne ustajete iz naslonjaa da biste vjebali, nedvoj -
beno j e da neete iskusiti navedene dobrobiti. No, ne iskuse ih ni
mnogi aktivni ljudi vrstih miia i zdravoga srca. Vei na dananjih
programa tjelesne aktivnosti usmjerena j e poveanju kapaciteta kar-
diovaskularnog sustava to stavlja velik naglasak na pitta dou. Stoga
navodim popis uravnoteenih aktivnosti ireg raspona i primjerenije
osnovni m tjelesnim tipovima.
TJELESNE AKTIVNOSTI ZA VATA TIP
Vrsta aktivnosti: '
j oga , plesna aerobika, hodanje, krae planinarenj e,
lagana vonja biciklom
Mj era: lagano
Vata tipovima energija dolazi u naletima, ali se brzo umaraju.
Najbolji su u vj ebama ravnotee i istezanja. Budui da su lagani i
gipki, vole j ogu i hodanje, ukoliko ih previe ne zamara. Zbog pri-
roene veselosti vata tipovi uivaju i u skakutanju u obliku plesne
- 25 6-
SAVRENO ZDRAVLJE
aerobike uz glazbu. Zimi im odgovara svaka tjelesna aktivnost u zat-
vorenom prostoru budui da ne podnose hladnou te nemaju dovolj no
masnog tkiva i miia koji bi ih titili.
Svi ljudi s izraenom vatom moraju uvijek paziti da se ne
zanesu i ne pretjeraju. To je najvanije upozorenj e za njih j er vata
doa u pravilu zapoinj e silovito, ali ne poznaje svoje granice, osobito
ako j e neuravnoteena. Stoga j e za vatu dnevno dovolj no pola sata
lagane tjelesne aktivnosti. Ako ste iscrpljeni, drhtite, osjeate vrtogla-
vicu ili ste na rubu grenja, znatno ste pretjerali. Sve su to znakovi
poremeaj a vate.
TJ ELESNE AKTIVNOSTI ZA PITTA TIP
Vrsta aktivnosti
skijanje, ustra etnja ili tranje,
hodanje ili planinaienj e, plivanje
Mj era: umj ereno
Poriv pitta tipova esto nadmauj e njihovu izdrljivost. Odgo-
varaju im sve tjelesne aktivnosti, ali bi u njima trebali biti umjereni.
Budui da iznad svega vole izazove, pitte uivaju u skijanju, hodanju,
planinarenju i drugim aktivnostima koje na kraju donose osjeaj
postignua.
Oni koji se bave natjecateljskim portovima moraju imati
prilino nagl aenu pittu koja im daje borbenost, ali toj doi ipak ne
odgovara intenzivno natjecanje. Pitte ne vole gubiti; ta ih nesklonost
motivira vie nego zadovolj stvo pobj ede. (Istraivanja na podruju
porta potvrdila su tu injenicu meu profesionalnim tenisaima od
kojih su mnogi poznati po gnjevu tipinom za pittu.) Pitte se strogo
prisiljavaju trati ili podizati utege, ali u tim aktivnostima nalaze vrlo
mal o unutarnjeg zadovoljstva.
Vi ve vjerojatno znate j este li skloni upadati u tu zamku. Ako
se ljutite zbog svakog loeg udarca na terenu za golf ili na teni skom
igralitu pokuavate lopticom probuiti protivnika, odustanite od tih
portova. Ako u bilo kojem portu mui te sebe ili druge, napustite ga.
Svi koji na igralitu imaju potrebu ubiti, pate od tekog poremeaj a
pitte. Osi m toga, isprekidan ritam natjecateljskih portova ne godi
- 25 7-
SAVRENO ZDRAVLIE
vaem tijelu onol iko koliko mu godi pola sata neprekinutog kretanja.
Svakidanje pol usatne ustre etnje oslobodit e vas ratobor-
nosti mnogo bolje nego natjecateljski portovi.
Plivanje je j o bolje - mnogi pitta tipovi, koji su na radnom
mjestu bespotedni prema sebi, tvrde da ih zaranjanje u bazen nakon
radnog vremena ohladi i oslobaa napetosti. Pitte vole i sve vrste zim-
skih portova j er hl adnou podnose bolje od vata i kapha tipova.
Budui da stimulaciju primaju vizualno, oputene etnje umom
donose im velike dobrobiti; to ini promjenu u odnosu na njihov uo-
biajeni odluan tempo. Ako zastanu dovolj no dugo da bi opazili
prirodne ljepote, duboko ih upijaju.
r
TJELESNE AKTI VNOSTI ZA KAPHA TIP
Vrsta aktivnosti:
vjebe s utezima,
tranje, aerobika,
veslanje, ples
Mj era: umj ereno intenzivno. t
Kapha tipovi raspolau snanom, uj ednaenom energij om, ali
im esto nedostaje znaajka spretnosti. U pravilu su dobri u svim
tjelesnim aktivnostima, a s razvojem spretnosti i ravnotee postaju j o
bolji. Zahvaljujui tjelesnoj snazi, kaphe se istiu u portovima koji
iziskuju izdrljivost - njihovoj grai odgovaraju maratoni ili veslanje
na duge pruge. Kombinacij a pitte i kaphe daje odl unost i izdrljivost.
To j e najuestalija prakriti meu profesionalnim igraima bejzbola i
ragbija.
Kaphama godi osjeaj kolanja krvi kroz ile i zbog toga se od-
luuju za vjebanje s optereenj em u terel anama i fitness centrima. Tu
je aktivnost uputno kombinirati s aktivnou koja ubrzava krvotoje;
obilno znojenje (bez iscrpljivanja) proistit e kongestiju kaphe.
Mnogi kaphe imaju suvino masno tkivo i tekuinu koje je potrebno
ukloniti. Kao hl adna doa kapha ne voli trati ili veslati po hl adnom i
vlanom vremenu. Kapha tipovi zimi bi trebali ostati u zatvorenom
prostoru i drati se aerobike ili gimnastike.
Plesni teajevi ine dobru alternativu za kaphe. lako u pravilu
- 2 5 8-
SAVRENO ZDRAVLIE
nisu plesaki graeni, u svojem se tijelu osjeaju mnogo bolje kad
plesanjem razviju ravnoteu i dranje.
Nekol iko opih mjera predostronosti vrijedi za sve tjelesne
tipove. Ne vjebajte:
- netom prije ili nakon obroka. Vjebanje u to vrijeme
priguuje agni koji bi tada trebao bili na vrhuncu. Vjebati ne biste
trebali barem pola sata prije obroka i sat do dva nakon obroka. No,
iznimka j e etnja odmah nakon obroka. Oputena petnaestomi nutna
etnja nakon ruka i/ili veere potie probavu (sve due i napornije
ometa probavu). Ajurveda ne preporuuj e vjebati nakon zalaska
sunca; na veer je bolje dopustiti tijelu da uspori i pripremi se za
spavanje.
- 11a vjetru ili hladnoi. Kao to sam ve spomenuo, ni vata ni
kapha doa ne vole hl adnou. Ako zimi izlazite na etnju, utopiite se i
nemoj te duboko disati. Duboko udisanje hl adnog, vlanog zraka kodi
di nom sustavu. Osi m toga, vjetar uznemiruj e vata dou i ponitava
umirujue djelovanje ugodne etnje.
- na arkom suncu. Razl og zbog kojega samo bijesni psi i En-
glezi izlaze na podnevno sunce j est injenica da j aka suneva svjetlost
raspiruje pitta dou i podie tjelesnu temperaturu u vrijeme kad je i
tjelesna aktivnost dovolj no podie.
Osim umj erenosti, klju uravnoteenog vjebanja j e redovitost.
Doe su uvijek sklone pojaavanju. Ako ste neko vrijeme zanemari-
vali tjelesnu aktivnost, vae e se tijelo naviknuti na tromost. No, ak
i kad mu priutite makar mal o aktivnosti, vae e se doe uzdignuti do
razine ravnotee koju e nastojati zadrati. Stoga svakako nastojte
zapoeti s programom u kojemu ete uivati godinama, moda i cijeli
ivot.
VJEBE TRIJU DOA
Sada bih elio opisati vjebe triju doa koje pouavamo u Cen-
tru: pozdrav Suncu, niz laganih j oga poloaja i uravnoteeno disanje.
Sve se vie ljudi na Zapadu upoznaje s ti m poloaj ima i otkriva do-
brobiti koje se na Istoku cijene ve ti suama godina.
Sljedee j e vjebe vrlo lako izvesti. Samo svladavanje pozdrava
Suncu iziskuje odreenu mjeru strpljenja; ostale vjebe ne zahtijevaju
- 25 9-
SAVRENO ZDRAVLIE
osobitu vjetinu. Naglasak na savrenom izvoenju potpuno je pog-
rjean. Posrijedi su vjebe povezivanja s vlastitim tijelom. To svatko
moe uiniti j ednostavni m oputanj em uma u svakom poj edinom
poloaju. Nemoj te razmiljati o tome kako izgledate i koliko ste se
pribliili savrenom poloaju. Sto god postignete, dobro je za vas.
Takav pristup svaku vjebu ini ugodnom dok je izvodite, a poslije se
osjeate j o bolje. Nekol i ko sati nakon izvoenja kratke ajurvedske
rutine svi se osjeaju ugodno oputeno.
Sljedee opise pruila je Bija Bennett, vrsna i darovita stru-
njakinja za terapiju j ogom koja je tijekom godina pouavala j ogu na
mnogi m naim semi nari ma.
POZDRAV SUNCU (Surja natnaskara)
Vrijeme: minuta do dvije za svaki ciklus, u pol aganom tempu
Ponavljanje: j edan do est ciklusa ujutro, vie kad steknete
iskustvo
Pozdr av Suncu (Surja namaskara) potpuna je ajurvedska
vjeba koja istodobno povezuj e cijelu fiziologiju: duh, tijelo i disanje.
Jaa i islee sve vane miine skupine, podmazuj e>zglobove, j aa
kraljenicu i masira unutarnje organe. Krvotoje i cirkulacija ubr-
zavaju se u cijelom tijelu. S redovitom praksom postii ete stabil-
nost, gipkost, pokretljivost i spretnost.
Ovaj ciklus obuhvaa dvanaest poloaja. Izvodite ih u nepreki-
nutom nizu, j edan za drugim. Svaki pokret uskladite s disanj em. U
svaki pokret uite lagano, diui duboko i lako kako bi svaki ciklus
trajao otprilike j ednu minutu.
Zaponi te pol agano, izbjegavajte naprezanj e i oslukujte svoje
tijelo dok postupno poveavate broj ciklusa pozdrava Suncu. Takav
postupan napredak sprjeava istegnue ili zamaranj e miia, osobito
ako prethodno niste redovito vjebali. Ako primijetite da teko diete,
da se obilno znojite ili se osjeale preuinorno, prestanite vjebati.
Leite i odmorite se minutu ili dvije sve dok ponovno ne ponete la-
gano disati. Uz redovito vjebanje kapacitet e vam se lako i pri rodno
poveati.
U sklopu pozdrava Suncu savjetuje se osobit obrazac disanja.
Udiite dok vertikalno isteete kraljenicu ili otvarate, izduujete ili
isteele tijelo. Izdiite dok se saginjete ili savijate tijelo sagibanjem
-260-
SAVRENO ZDRAVLJE
kraljenice. Svaki bi pokret trebao biti produetak daha kako bi
olakao gibanje. U j ednom prijelaznom poloaju pozdrava Suncu
disanje na trenutak zastaje prije ulaska u sljedei poloaj . Izuzev tog
trenutka, disanje bi trebalo biti uj ednaeno i nepreki dno tijekom cijele
vjebe.
KAKO IZVODITI POZDRAV SUNCU
Sljedee pokrete izvodite uj ednaenim, neprekidnim slijedom,
j edan za drugim. Ne zaboravite dahom povezivali susljedne poloaje.
Pri udisanju naglasite irenje prsnog koa te stezanje trbuha u sagi-
banju prilikom izdisaja.
1. Pol oaj pozdr ava (samasthiti). Stanite uspravno, stopala
paralelno poloenih j edno uz drugo. Tj elesnu teinu ravnomj erno
rasporedite na oba stopala i uspravite kraljenicu. Spojile dl anove
ispred prsnog koa. Podignite prsni ko i rairite rebra gledajui ravno
pred sebe.
2. Pol oaj podi gnut i h r uku (tadasana). Udiui polako is-
pruite ruke iznad glave. Podignite i rairite prsni ko te istodobno
isteite kraljenicu i pogled podignite prema gore. Nastavite ujed-
naeno disati i prijeite u sljedei poloaj .
3. Pol oaj dl anova do st opal a (uttanasana). Pri izdisanju se
sagnite isteui kraljenicu, ruke i vrat. Opustite koljena ili ih slo-
bodno savinite te dl anove spustite na pod. Izbjegavajte stezanje
prsnog koa ili pretj erano zaobljavanje gornjeg dijela leda. Opustite
laktove i ramena i nemoj te ukoiti koljena.
4. Pol oaj j ahaa (awa sanalanasana). Pri sljedeem
udisaju ispruite lijevu nogu unatrag i spustite koljeno na tlo. Prednje
je koljeno savijeno, a stopalo je cijelom dui nom na podu. Istodobno
istegnite ili podignite kraljenicu te otvorite prsni ko. Podignite
glavu i istegnite vrat.
5 . Pol oaj pl ani ne (adhomukha svanasana). Pri izdisanju
vratite lijevu nogu uz desnu - stopala su postavljena u irini kukova, a
dlanovi u irini ramena. Podignite stranjicu i kukove odupirui se
dlanovima, isteui kraljenicu prema gore i unatrag. Pete istegnite
- 261-
SAVRENO ZDRAVLJE
prema podu i istegnite stranju stranu nogu. Opusti te se i osl obodi te
glavu i vrat. Tij elo ini ravnomj erno obrnuto slovo V, od zdjelice do
dl anova i od zdjelice do peta.
1 . Poloaj pozdrava
- 2 62 -
SAVRENO ZDRAVLJE
2. Poloaj podi gnuti h ruku
SAVRENO ZDRAVLIE
-2 64 "
SAVRENO ZDRAVLJE
5 . Poloaj planine
6. Poloaj osam udova
6. Poloaj osam udova (atanga namaskara). Oba koljena
blago spustite na tlo te pol ako kliznite tij elom prema dolje sve dok
prsnim koem i bradom ne dodi rnete pod. Svih osam udova - noni
prsti, koljena, prsni ko, dlanovi i brada - dodiruj u pod. Pokret
zadrite vrlo kratko i potom se usredotoi te na prelazak u sljedei
poloaj .
- 2 65 -
SAVRENO ZDRAVLIE
7. Pol oaj kobr e (bhuangasana). Pri udisanju podignite i
rairite prsni ko odupirui se dl anovi ma o pod.
7. Pol oaj kobr e
Laktove drite uz tijelo i nastavite istezati kraljenicu prema
gore. Otvorite i proirite prsni ko, a ramena spustite i odmakni te od
uiju kako biste oslobodili vrat i glavu. Proirite i istegnite gornji di o
lea. Ovaj pokret ne zapoinjite glavom i ne podiite tijelo napreza-
njem vrata.
8. Pol oaj pl ani ne (adhomukha svanasana). Ponovi te peti
poloaj. Pri izdisanju podignite stranjicu i kukove, odupirite se dla-
novima i istegnite kraljenicu prema gore i unatrag. Istegnite pete
prema podu i istegnite stranju stranu nogu. Opustite se i oslobodite
glavu i vrat.
-266-
SAVRENO ZDRAVLJE
8. Pol oaj pl ani ne
9. Poloaj jahaa (awa sanalanasana). Ponovi te etvrti
poloaj . Udahni te i desnu nogu povucite naprijed meu dl anove. Li-
j eva noga ostaje ispruena unatrag, a koljeno oslonj eno na tlo.
Kol j eno prednj e noge trebalo bi bili savijeno, a stopalo cijelom
dui nom na podu. Istegnite kraljenicu podiui prsni ko prema na-
prijed i gore. Podignite glavu i istegnite vrat.
9. Poloaj jahaa
-267-
SAVRENO ZDRAVLJE
10. Poloaj dl anova do stopal a (uttanasana). Ponovite trei
poloaj. Pri izdisanju iskoraite lijevom nogom i nastavite savijali
tijelo naprijed i prema dolje isteui kraljenicu cijelom dui nom.
Oba dlana ostaju na podu. Opusti te koljena ili ih sl obodno savinite.
Izbjegavajte stezanje prsnog koa ili pretj erano zaobljavanje gornjeg
dijela lea. Opusti te laktove i ramena.
10. Poloaj dl anova do stopal a
11. Poloaj podignutih ruku (tadasana). Ponovite drugi
poloaj . Pri udisanju podignite ruke sluei se miiima gornjeg dijela
lea i otvorite prsni ko prema naprijed i gore. Diite blago, duboko i
uj ednaeno.
12. Pol oaj pozdrava (samasthiti). Ponovi te prvi poloaj . Pri
izdisanju spustite ruke i dl anove spojite ispred prsnog koa. Stojte
uspravno paralelnih stopala postavljenih u irini kukova. Podignite
prsni ko i rairite rebra gledajui ravno pred sebe. Istegnite kra-
ljenicu i vrat.
-268-
SAVRENO ZDRAVLJE
Ti me zavrava ciklus pozdrava Suncu.
Zadrite poloaj pozdrava tijekom nekoliko udisaja i izdisaja.
Potom zaponite drugi ciklus. Uspravan poloaj pozdrava postaje prvi
poloaj drugoga ciklusa. Pri slj edeem izdisaju prijeite u drugi
poloaj - poloaj podignutih ruku - i ponovi te pokrete u neprekinutom
slijedu.
U sklopu sljedeih ciklusa pozdrava Suncu u etvrtom i deve-
tom poloaju - poloaju j ahaa - naizmj ence pruajte natrag lijevu i
desnu nogu. U prvom ste ciklusu, u etvrtom i devetom poloaju,
unatrag ispruili lijevu nogu, a desnu ste povukli naprijed. U
sljedeem ciklusu unatrag ispruite desnu nogu, a lijevu povucite
naprijed, i tako ih izmjenjujte u svakom slj edeem ciklusu.
Kad dovrite slijed pozdrava Suncu, leite na lea, istegnite
kraljenicu i potpuno opustite tijelo. Zatvorite oi i odmaraj te se mi-
nutu ili dvije. Diite pri rodno i lagano.
-269-
SAVRENO ZDRAVLJE SAVRENO ZDRAVL'E
12. Pol oaj pozdrava
- 2 7 1 -
11. Pol oaj podi gnuti h ruku
- 27 0 -
SAVRENO ZDRAVLJE
JOGA POLOAJI
Vrijeme: deset do petnaest minuta, u pol aganom tempu
Ponavljanje: j ednom ujutro i j ednom poslij epodne
Sljedei lagani poloaji, koje ete izvesti za otprilike petnaest
minuta, smatraju se osnovni m ajurvedskim vjebama. Moete ih iz-
vesti prije j utarnj e ili poslij epodnevne meditacije, uz pozdrav Suncu
ili bez njega. U Centru ih pouavamo u sklopu programa neuro-
muskularne integracije, a odgovaraj u svim zdravim osobama neovisno
o dobi ili o prethodnom vjebanju.
Slijedi specifian slijed koji zapoinje uvrivanjem i zagri-
j avanj em tijela. Potom slijede sagibanja u sj edeem poloaju i prema
naprijed, uspravni poloaji, obrnuti poloaji, sagibanja unatrag, izvi-
j anj a te poloaj odmaranj a, a slijed zavrava kratkom vjebom
disanja. Svaki poloaj toga slijeda ima specifino terapeutsko djelo-
vanje na fiziologiju. Spomenut u po nekoliko poznatih dobrobiti
svakoga poloaja, kako ih navode prastari spisi.
Openi to govorei, vjebe uvrivanja i zagrijavanja po-
j aavaj u cirkulaciju i poboljavaju protok krvi kroz cijelo tijelo.
Sjedei poloaji pomau uspostavljanju stabilnosti, pravilnoga
poloaja kraljenice i dranja, dok sagibanja prema naprijed potiu
probavu, poveavaju savitljivost kraljenice i umiruju fiziologiju.
Sagibanja unatrag razvijaju pokretljivost i gipkost kraljenice - oso-
bito gornjeg dijela leda - i istodobno oivljuju tijelo. Obrnuti poloaji
stimuliraju endokrini sustav i pojaavaju cirkulaciju, dok izvijanja
pomau probavi, izluivanju otpadnih tvari i j aaj u kraljenicu. Na-
kon svih tih poloaja slijede poloaj odmaranj a i vjebe disanja koje
izotravaju svijest te pojaavaju osjeaj ureenosti i ravnotee.
Slijed poloaja vaan je j er priprema tijelo zagrijavanjem i raz-
gibavanjem. Potom oivljuje, j aa i istee cijelo tijelo. Stoga je vjebe
uputno izvoditi tono odreeni m redom; svaki j e poloaj priprema za
sljedei ili protutea prethodnom.
Slijedi nekol iko smjernica koje valja imati na umu prije
vjebanja:
Poloaje izvodite polagano te pazite da udiete i izdiete bez
zadravanja daha ili bilo kakvog ograniavanja. Disanje bi trebalo biti
lagano, neprekinuto i uj ednaeno.
- 272 -
SAVRENO ZDRAVLJE
1. Bez muke - najvee postignue. Ako none prste ne moete
dodirnuti bez bolnog naprezanja, ne prisiljavajte se. Opustite koljena
ili ih sl obodno savinite. U navedenim vjebama nikada ne na-
preite i ne prisiljavajte tijelo.
Poloaje zadrite nekoliko sekundi, a potom ih lagano opustite.
Pokrete j e potrebno izvoditi pol agano i onako kako vam odgovara.
Ni kada nemoj te naglo ulaziti u poloaj ili izlaziti iz njega i ne poska-
kujte u njemu.
Pokret olakajte disanj em.
2. Koliko biste se trebali istegnuti? U svakom poloaju idite do
toke u kojoj osjeate istezanje. Isteite se onol iko koliko postiete s
lakoom, bez naprezanja.
Pustite da vaa svijest spontano pode u dio tijela koji isteete.
Nemoj te se pretj erano istezati ili prisiljavati. Katkad pomae opustiti
poloaj ili potpuno prekinuti istezanje te se ponovno lagano istegnuti.
Ne zaboravite disati!
3. Za nekoliko ete mjeseci primijetiti poveanje snage, pok-
retljivosti i gipkosti. Stoga nije potrebno prisiljavati tijelo na do-
sezanje eljenoga cilja.
tovie, svrha ovih poloaja nije nametanj e odreene strukture
vaem tijelu, a "savreni" poloaj ne postoji. Va napredak proizlazi
iz povezanog funkcioniranja svijesti, kretanja i disanja.
4. Sve ajurvedske vjebe obuhvaaj u i duh i tijelo. Svaka
vjeba istee odreeni di o tijela. Dopusti te da vaa svijest spontano
poe u taj dio tijela. Smatra se da omekavanj e nagomilanoga stresa
proizlazi iz pozornosti u podruju istezanja.
Zbog toga biste pozornost trebali potpuno posvetili vjebama.
Ne vjebajte uz ukljuen radio ili televizor. Dopustite da va um bude
spontano svjestan tijela.
5. Vjebajte u udobnoj , komotnoj odjei. Izbjegavajte vjebati
na golom podu; uporabite ravnu podlogu na kojoj se neete sklizati.
Uputno je vjebati na presavijenoj vunenoj deki, tepihu, strunjai ili
na drugoj pol umekanoj podlozi.
6. Opaska: vano je napomenuti da je sve poloaje potrebno
prilagoditi potrebama poj edinca. U odreeni m stanjima, kao to su
akutna bolest, trudnoa, menstruacij a i specifini problemi tjelesne
grae, poloaje je mogue prilagoditi ili izmijeniti kako bi bili djelot-
vorniji te sluili osobni m potrebama. Za svaki od tih posebnih slua-
j eva posavjetujte se s kvalificiranim uiteljem j oge.
- 273-
SAVRENO ZDRAVLIE
I. VJEBE UVRIVANJA (jedna do dvije minute)
Zapoi nj emo s nekoliko vjebi koje oivljuju i uvruju tijelo.
Prvu vjebu ini postupna masaa tijela dl anovi ma i prstima, u smjeru
srca.
1. Najprije zauzmite udoban sjedei poloaj . Dl anovi ma i
prstima obje ruke pritisnite tjeme i nastavite pritiskati te poputati
silazei niz lice, vrat i prsni ko.
Ponovno zaponite na tjemenu te pritiite dl anovi ma i prstima
prema zatiljku, stranjoj strani vrata, a potom kruno prema prsnom
kou.
Vjeba uvrivanja, glava
2. Uvrivanj e dlanova i ruku zaponite masaom desne
strane. Lijevim dl anom obuhvatite prste desne ruke te stiite i
oputajte du gornje strane desne ruke sve do ramena i preko prsnog
koa. Ponovite du donje strane desne ruke od dl ana prema podlaktici,
ramenu i prsnom kou. Pritisak bi trebao biti vrst, a masaa postupna
- 274-
SAVRENO ZDRAVLJE
i bez prekida. Ponovite na lijevoj ruci te izmasirajte i gornji i donji
dio.
Vjeba uvrivanja, ruke
3. Vrhove prstiju obj e ruke stavite oko pupka, s oba dl ana
poloena na trbuh, te ponite stiskati i oputati prelazei postupno
prema srcu.
4. Pritiskom i oputanj em izmasirajte donji dio lea, podruj e
bubrega i rebra, pomiui ruke prema srcu.
Vjeba uvrivanja, stopala
- 2 7 5 -
SAVRENO ZDRAVLJE
5. Poevi s desni m stopalom, obuhvatite i izmasirajte none
prste, tabane i gornji di o stopala, a potom prema potkolj enicama,
bedrima, kukovima i trbuhu te nastavite sve do srca.
6. Leite na lea i istegnite kraljenicu te opustite glavu i vrat.
Privucite koljena grudima, isprepletite prste preko koljena i ponite se
polako valjati s j edne strane na drugu. Pazite da vam vrat uvijek bude
oputen i slobodan. Diite normal no.
Vjeba uvrivanja, valjanje
7. Valjajte se po pet puta na svaku stranu, a pot om opustite ruke
i ispruite noge iz kukova. Potpuno se opustite.
Vjeba uvrivanja, valjanje
- 2 7 6 "
SAVRENO ZDRAVLJE
II. POLOAJ ZA UVRIVANJE STRANJICE - vara-
sana (trideset sekundi do j edne minute)
1. Kleknite i sjednite na pete. Stopala bi trebala biti blago raz-
maknuta, a palci j edan preko drugoga. Istegnite kraljenicu te rairite
prsni ko i blago ga podignite. Glava i vrat trebali bi biti uspravni i
oputeni. Gledaj te ravno pred sebe i diite pol agano. Stavite ruke u
krilo, desnu ruku na lijevu, dlanova okrenutih prema gore.
Poloaj za uvrivanje stranjice, poetni poloaj
2. Pri udisanju podignite stranjicu s peta i uspravite se u
kleei poloaj . Kraljenicu drite istegnutom, a prsni ko otvorenim i
podignutim. Opusti te ramena. Pri udisanju pol ako spustite trup i po-
novno sjednite na pete. Uj ednaeno ponovite diui ravnomj erno.
3. Kreite se pol agano. Diite duboko i lako drei trup stabil-
nim, istegnutim i oputeni m.
- 2 7 7 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Poloaj za uvrivanje stranjice, uspravan poloaj
Dobrobiti: ova asana j aa podruj e zdjelice, uklanja napetost iz
koljena i zgl obova te uvruje lea.
III. POLOAJ GLAVE NA KOLJENU - onu sirsasana (ot-
prilike j edna minuta)
1. Sj ednite i ispruite noge pred sebe. Privlaenjem nonih
prstiju istegnite stranji dio nogu i pete.
2. Savinite lijevo koljeno i taban prislonite uz unutarnju stranu
desnog bedra.
3. Udahni te i podignite ruke, koristei se miiima gornjeg di-
j el a lea, te ih ispruite iznad glave. Pri izdisanju spustite trup napri-
j ed i istegnite kraljenicu. Pri sputanju isteite kraljenicu, ruke i
vrat. Izbjegavajte stezanje prsnog koa ili pretj erano zaobljavanje
gornjeg dijela lea. Kol j eno ispruene noge mogli biste blago savinuti
kako biste dodatno oslobodili donji dio lea.
- 278-
SAVRENO ZDRAVLJE
4. Zadrite poloaj tijekom nekoliko udisaja i izdisaja. Potom
udahnite i podignite ruke koristei se miiima gornjeg dijela lea te
ih, otvarajui prsni ko, ispruite iznad glave.
Poloaj glave na koljenu
Ponovite na istoj strani, pol agani m i ugodni m pokretima.
Udiite pri uspravljanju trupa, a izdiite dok sputate ruke uz tijelo.
5. Vjebu izvedite i na drugoj strani. Lijevu nogu potpuno is-
pruite ispred tijela. Desno koljeno savinite i taban poloite uz unu-
tarnju stranu lijevog bedra.
6. Diite i polako zauzmite poloaj . Pri sagibanju izdiite te
udiite pri uspravljanju. Pot om ponovi te na istoj strani. Diite nor-
mal no i poloaj bez naprezanj a zadrite tijekom nekoliko udisaja i
izdisaja. Kad se uspravite, izdahnite i spustite ruke uz tijelo.
Dobrobiti: ovaj poloaj j aa i oputa kraljenicu, uvruje
trbuh, j etru i slezenu te pomae probavi.
IV. STOJ NA RAMENI MA - sarvangasana (poloaj u poetku
zadrite trideset sekundi te vrijeme zadravanj a postupno produljujte
do dvije mi nute ako vam j e ugodno u tom poloaju.)
Upozorenje: ako ste poetnik ili su vam gornji dio lea i vrat
ukoeni, ovaj poloaj izvodite s j ednom ili dvije deke ispod ramena
kako biste zatitili vrat ili radije poloaj izvedite do pola umjesto da
potpuno ispravljate tijelo. Ovaj poloaj izvodite pol ako. Ako imate
- 279-
SAVRENO ZDRAVLIE
kronian problem s leima ili visok krvni tlak, prije izvoenja ovoga
poloaja posavjetujte se s lijenikom. (Ajurveda ne savjetuje stoj na
glavi j er nepravilnim izvoenjem toga poloaja moete ozlijediti mo-
zak, vrat i kraljenicu.)
1. Leite na lea te ruke i dlanove poloite na pod. Opustite
ramena i istegnite kraljenicu.
2. Pri izdisanju savinite koljena i polako podignite noge preko
struka.
Stoj na ramenima
Odupri te se dl anovi ma o tlo te pribliite koljena glavi i podig-
nite ih. Savinite laktove drei ih to blie tijelu, u ravnini s rame-
nima. Dl anovima poduprite lea iznad kukova. Laktovi i ramena tre-
bali bi initi stabilan osl onac tijelu.
3. Ispravite noge istezanjem peta i stopala. Istegnite kraljenicu
prema stropu. Potpuno ispruite noge iz kukova kako bi vam tijelo, od
glenjeva do ramena, bilo u ravnoj liniji. Istegnite kraljenicu prema
gore.
- 280-
SAVRENO ZDRAVLJE
4. Odl ui te li izvesti polustoj na rameni ma, tijelo nemoj te pot-
puno uspraviti. Teinu tijela poduprite rukama, a noge drite pod
odreeni m kutem. None prste ispruite prema glavi. (Opaska: Posri-
j edi je stoj na rameni ma, a ne na vratu pa u vratu ili grlu ne biste
smjeli osjeati napetost. To je vrlo vano.) Diite lagano i opustite
lice. Poloaj zadrite tijekom nekoliko udisaja i izdisaja postupno
poveavajui vrijeme kako vam odgovara.
Dobrobiti: ova asana oivljuje cijeli endokrini sustav, pojaava
dotok krvi u titnjau, ublauje mentalni zamor, poveava savilljivost
kraljenice i umiruje tijelo.
V. POLOAJ PLUGA - halasana (petnaest sekundi do j edne
minute)
1. U ovaj poloaj prijeite pri izdisanju i savinite se u zdjelici
kako biste obje noge prebacili preko glave. Noge i stopala potpuno
ispruite kako bi inile pravi kut u odnosu na trup. Istegnite kra-
ljenicu kako biste sprijeili pretj erano zaobljavanje gornjeg dijela
lea. (Ako osjetite bol, polako se opustite i vratite se u poetni
poloaj.)
3. Potom ispruite ruke iza lea, u suprotnom smjeru od nogu i
glave. Trup bi se trebao oslanjati na gornji dio ramena, a kukovi ui u
ravninu s rameni m zglobovima. Istegnite kraljenicu.
Poloaj pluga, ispruenih ruku
-281 -
SAVRENO ZDRAVLJE
Poloaj pluga, ruke iza glave
4. Savijte ruke iza glave i u poloaju ostanite tijekom nekoliko
udisaja i izdisaja.
5. Da biste se vratili u poetni poloaj, izdahnite, savinite ko-
ljena i rukama poduprite donji dio lea. Pol ako i lagano izravnajte
kraljenicu, a koljena drite savijenima sve dok lea potpuno ne
spustite na pod. Nekol i ko minuta ostanite leati u ugodnom poloaju.
6. Pazite da prilikom izvoenja vjebi diete lagano, osobito
tijekom izvoenja stoja na rameni ma i pluga. Lakoa disanja otkriva
napreete li se previe.
Dobrobiti: poloaj pluga j aa i oputa lea, vrat i ramena. Po-
boljava funkcionii'anje j etre i slezene te otklanja umor. I stoj na ra-
meni ma i plug stimuliraju i normaliziraju funkcioniranje titnjae.
VI. POLOAJ KOBRE - bhuclangasana (trideset sekundi do
j edne minute)
1. Leite potrbuke, spojite stopala, a dl anove postavite ispod
ramena prstiju usmj erenih prema naprijed. Blago istegnite kraljenicu
kako biste zatitili donji dio lea.
2. Pri udisanju podignite i rairite prsni ko odupirui se dlano-
vima o pod. Laktove drite uz tijelo i nastavite istezati kraljenicu
prema gore. Otvorite i rairite prsni ko, a ramena spustite i od-
- 2 8 2 -
SAVRENO ZDRAVLJE
maknite od uiju kako biste oslobodili vrat i glavu. Rairite i istegnite
gornji dio leda.
3. Poloaj zadrite tijekom nekoliko udisaja i izdisaja, a potom
izdahnite i pol ako se spustite.
4. Ponovite j o j ednom do tri puta zapoevi udisanjem i podi-
zanjem prsnog koa. Pazite da pokret ne zapoinj ete glavom te da
tijelo ne podiete pomou vratnih miia. Kraljenicu drite isteg-
nutom i diite normal no. Diite uj ednaeno i lako. Izdahnite i polako
se spustite. Pot puno opustite tijelo.
Dobrobiti: ovaj poloaj j aa lea, istee trbune miie te po-
mae kod probl ema s materni com i j aj nicima.
Poloaj kobre
VII. POLOAJ SKAKAVCA - salabhasana (trideset sekundi
do j edne minute)
1. Ostanite leati potrbuke i ispruite ruke uz tijelo, pokraj
kukova ili ispod bedara. Dl anove okrenite prema gore. Spojite stopala
i osjetite kako vam se lea isteu. Bradu blago poloite na pod.
2. Pri udisanju ispruite obj e noge i podignite ih iz kukova.
Isteite cijelu kraljenicu dok podiete noge. Istegnite bedra i obje
noge drite potpuno ispruene i ravne.
Nastavite lagano disati, zadrite poloaj tijekom nekoliko
- 283-
SAVRENO ZDRAVLIE
udisaja i izdisaja, a pot om pol ako spustite noge.
3. Ponovite j ednom do tri puta. Pazite da u poloaju ne zadrite
dah. Pri udisanju podiite noge. Nastavite istezati kraljenicu kako
biste sprijeili naprezanj e ili pretjerano istezanje donj eg dijela lea.
4. Ne prisiljavajte tijelo na zauzimanj e savrenog poloaja.
Moda e vam biti lake podizati j ednu po j ednu nogu isteui ih iz
kukova, a tek potom prijei na podizanje obje noge odj ednom.
Poloaj skakavca
Dobrobiti: ovaj poloaj j aa donji di o lea, pomae probavi te
poboljava funkcioniranje mj ehura, prostate, materni ce i jajnika.
VIII. IZVIJANJE U SJEDEEM POLOAJU - marijasana
(otprilike j edna minuta)
1. Sjednite i ispruite noge prema naprijed. Istegnite kraljenicu
te opustite glavu i vrat.
2. Savinite lijevo koljeno i taban poloite na pod. Privucite petu
stranjici, mal o iznad unutarnj eg dijela desnog koljena. Unutarnj a
strana lijevog stopala trebala bi dodirivati unutarnju stranu bedra
desne, ispruene noge. Snano istegnite desnu nogu ravno ispred sebe
isteui stranji dio i petu.
3. Lijevi dlan poloite na pod, iza lea, a desni dlan s vanjske
strane lijevog koljena. Ako vam j e to teko, j ednostavno rukom
-284-
SAVRENO ZDRAVLIE
obuhvatite koljeno. Udahni te, podignite prsni ko, istegnite kra-
ljenicu prema gore, a pri izdisanju se iz korijena kraljenice okrenite
nalijevo.
Izvijanje u sjedeem poloaju
4. Pri izvijanju otvarajte prsni ko na lijevu stranu i gl avom
slijedite pokret kraljenice u smjeru izvijanja. Diite te isteite kra-
ljenicu i otvarajte prsni ko. Pripazite da vam se prednji dio tijela ne
stegne. Ako vam je ugodno drati kraljenicu u tom poloaju, lijevu
ruku iza lea pomiite prema desnom bedru. Pomaknite j e samo ono-
liko koliko moete bez naprezanja.
5. Nastavite normal no disati i zadrite poloaj tijekom nekoliko
udisaja i izdisaja. Pol ako se vratite u poetni poloaj, a zatim ponovite
na drugoj strani. U ovom je poloaju osobito vano uskladiti disanje
te se izvijati tijekom izdisanja. Kraljenicu pri izvijanju uvijek isteg-
nite.
Dobrobiti: ovaj poloaj pojaava dotok krvi u trbune organe,
oputa napetost u rameni ma i gornjem dijelu lea, istee vrat te
stimulira nadbubrene lijezde, j etru i bubrege.
IX. PREGIB U STOJEEM POLOAJU - uttanasana (do
j edne minute)
1. Stanite uspravno; stopala, razmaknuta otprilike u irini
kukova, poloite paralelno. Tj elesnu teinu ravnomj erno rasporedite
na oba stopala i istegnite kraljenicu podiui i otvarajui prsni ko.
- 285 -
SAVRENO ZDRAVLIE
Glavu i vrat istegnite i opustite. Gledaj te ravno pred sebe i diite nor-
mal no.
2. Neka vam ruke oputeno vise uz tijelo i opustite ramena.
Gledajte ravno pred sebe i diite normal no.
Pregib u stojeem poloaju
3. Tij ekom udisanja pol ako ispruite ruke iznad glave te pritom
podiite i irite prsni ko. Pri izdisanju sagnite trup prema naprijed
isteui cijelu kraljenicu. Ruke i glava sputaju se u ravnini s kra-
ljenicom. Opusti te koljena ili ih lagano savinite i spustite dl anove na
pod. Laktove i ramena drite oputeni ma te nemoj te ukoiti koljena.
4. Diite lagano. Poloaj zadrite tijekom nekoliko udisaja i
izdisaja. Pri udisanju podiite ruke koristei se miiima gornjeg di-
j el a leda te podiite i otvarajte prsni ko. Potpuno se uspravite ruku
podignutih iznad glave. Izdahnite i spustite ruke uz tijelo.
Dobrobiti: ovaj poloaj j aa j etru, eludac, slezenu, bubrege i
kraljenicu te smiruje i razbistruje um.
-286-
SAVRENO ZDRAVLIE
Pregib u stojeem poloaju
X. POLOAJ SVJESNOSTI - itasana (najmanje j edna mi-
nuta)
1. Leite na lea kako bi vam lea s obje strane kraljenice rav-
nomj erno leala na podu.
2. Ispruite noge iz zdjelice i pustite da se stopala otvore na
strane. Opustite glavu, vrat, ramena i kukove. Neka vam ruke
oputeno lee uz tijelo. Dlanove okrenite prema gore.
3. Pot puno opustite tijelo. Zatvorite oi i odmaraj te se najmanje
j ednu minutu. Diite lagano i prirodno.
Dobrobiti: ovaj poloaj oivljuje i okrjepljuje tijelo i duh, uk-
lanja umor i umiruje cijeli sustav.
Poza svjesnosti
-287-
SAVRENO ZDRAVLIE
URAVNOTEENO DISANJE (pranajama)
Vrij eme: pet minuta
Ponavljanje: j ednom ujutro i j ednom na veer
Vjebe disanja u ajurvedi su blag nain uravnoteenj a disanja -
s j edne nosnice na drugu - a ta se tehnika naziva pranaj ama. Svrha
pranaj ame j est uspostavljanje skladnijeg ritma disanja to umiruje
cijeli ivani sustav (zbog toga tu vjebu u Centru nazivamo "neuro-
respi ratornom" vjebom). Nekol i ko minuta uravnoteenog disanja,
sjedei u tiini i zatvorenih oiju, iznimno oputa; mnogi ljudi nakon
izvoenja vjebe u glavi osjeaju ugodnu lakou, a u tijelu toplinu.
Pranaj ama je najbolji uvod u meditaciju budui da vam pozornost
lako usmjerava prema unutra te utiava zbrkane misli i "buku" koja
uobiaj eno ispunjava um.
Suvremena j e medicina otkrila da j e funkcioniranje mozga po-
dijeljeno na desnu i lijevu modanu polutku s razliitim svojstvima.
Desna modana polutka bavi se intuitivnou i osjeajima; lijeva
modana polutka je racional na i organizirana. Primjenjujui tehniku
pranaj ame, ajurveda je pronala nain "razgovora" s obje polutke te
njihova uravnoteenj a. Pri uravnoteenju disanja naizmj ence, u j ed-
nakim intervalima, diete kroz j ednu, a zati m kroz drugu nosnicu to
razbistruje um i ini ga pozornijim, a j edna strana vie nije oito sla-
bija od druge.
U sklopu idealne ajurvedske dnevne rutine preporuuj emo
svaki dan po pet minuta pranaj ame ujutro i pet minuta na veer.
Nekol i ko smjernica prije no to ponete:
Izbjegavajte svaki oblik naprezanj a - ako osjetite vrtoglavicu ili
ponete dahtali, zastanite na trenutak i mi rno sjedite zatvorenih oiju
sve dok se ponovno ne budete osjeali normal no. Ne puite kako biste
proistili zaepljenu nosnicu. Nije uputno koristiti antihistaminike za
proiavanje nosa prije poetka vjebe. Ako su vam sinusi zaepljeni
zbog alergije ili prehl ade, izostavljajte pranaj amu sve dok se sami ne
proiste.
Stezanje sluznica posve j e pri rodno kad ponete svladavati ovu
vjebu. Pustite da se opuste. Za nekoliko e se dana prilagoditi na
novu rutinu.
- 288-
SAVRENO ZDRAVLIE
Pranaj amu izvodite u tihoj sobi bez radija, glazbe ili televizora.
Oi drite zatvorene. Ako u bilo kojem trenutku osjetite napetost,
zastanite na trenutak, ali nemoj te odmah ustati. Mi rno sjedite zat-
vorenih oiju sve dok se ne opustite. Ako neugodan osjeaj potraje,
leite nekoliko minuta dok ne proe.
Ni kada ne zadravajte dah i ne brojite trajanje udisanja ili
izdisanja. Neki uitelji j oge daju takve upute, a nalazimo ih i u knji-
gama o j ogi. Svi su takvi postupci suprotni svrsi pranaj ame - dopustiti
tijelu da samo uravnotei disanje. Za vas je najbolji va prirodan ri-
tam disanja.
KAKO IZVODITI URAVNOTEENO DISANJE (pranajamu)
Odaberi te udoban stolac na kojemu moete sjediti uspravno,
ravnih lea i s oba stopala na podu - prilikom izvoenja pranaj ame
nije uputno nasloniti se. Zatvorite oi, umirite um i stavite desnu ruku
u poloaj prikazan na slici - palac uz desnu nosnicu, a srednji prst i
prstenjak uz lijevu nosnicu.
Pri izvoenju vjebe blago zatvarajte j ednu, a zatim drugu nos-
nicu te pri tom normal no diite. Da vam se ruka ne bi umorila, prislo-
nite lakat uz rebra, ali ga nemoj te osloniti na stolac ili na stol.
Osnovni ritam pranaj ame jest:
1. Nosni cu blago zatvorite pal cem i pol ako izdahnite kroz lijevu
nosnicu. Potom lagano udahnite kroz lijevu nosnicu.
2. Zatvorite lijevu nosnicu srednjim prstom i prstenj akom i
izdahnite kroz desnu nosnicu. Pot om lagano udahnite kroz desnu nos-
nicu.
-289-
SAVRENO ZDRAVLIE
U pranajami prsti mijenjaju poloaj sa svakim izdisanjem.
3. Pet minuta naizmjence diite kroz nosnice. Potom spustite
ruku, udobno se naslonite i ostanite sjediti minutu do dvije. Tada od-
mah moete prijei na meditaciju ako je to vaa sljedea aktivnost.
Imajte na umu da disanja zapoinje izdisajem i zavrava udi-
sajem - suprotno veini zapadnjakih vjebi disanja koje zapoinju
dubokim udisajem. U pranajami nije potrebno duboko udisati. Diite
prirodno, ali neto sporije i dublje no inae. Ako osjetite potrebu
udahnuti kroz usta, uinite to te nastavite s vjebom im vam to bude
odgovaralo. Obrazac disanja kod mnogih se ljudi katkad promij eni; to
je normalno, ali i dobar znak da postiete uravnoteeniji ritam disanja.
- 290 -
SEZONSKA RUTINA -
ODRAVANJE
RAVNOTEE TOKOM
CIJELE GODINE
Jedna od pouka kvantnomehani kog tijela j est da ovjek ne
prestaje na granici svoje koe. Nj egovo se bie protee prema van,
kroz prirodu.
Vata, pitta i kapha djeluju posvuda oko nas te nae fiziologije
povezuju sa svijetom koji nas okruuje. Zato se vae tijelo mijenja s
vremenskim prilikama: kostima sluti kiu ili se ulijeni tijekom prvih
proljetnih dana buenja. Vae doe prate toplinu, hladnou, vjetar,
vlanost i sve druge varijacije koje nam donose godinja doba.
Kad ponu puhati hladni i suhi vjetrovi, vata u vama reagira j er
j oj je vrijeme previe hladno, previe suho i previe pokretno. Osj ea
daj e neto slino njoj poel o prevladavati u okruju. Svaka doa pre-
- 291 -
14.
poznaje odreene vremenske prilike koje j e istiu prema naelu
"privlaenja slinosti".
Hl adno, suho vrijeme i vjetar dovode do nagomilavanj a vate.
Vrue vrijeme dovodi do nagomilavanj a pitte, osobito ako je i vl ano.
Hl adno, vlano vrijeme ili snijeg dovode do nagomilavanj a kaphe.
Rije nagomilavati u ovom kontekstu znai da se doa pojaava
poradi utjecaja iz okruja; ako se previe pojaa, nagomilavanj e
prelazi u pogoranj e, stadij ozbiljne neravnotee. Odreena doa na
vas moe utjecati i izvan svojega godinjeg doba, primjerice, kad se
prehladite usred ljeta zbog kanjenja ili efekta prelijevanja. Potrebno
je neko vrijeme da se doa nagomil a do toke u kojoj poinje
naruavati funkcioniranje tijela. Prvi tjedni j eseni mogu se doimati
savreno ugodni ma sve dok odj ednom ne osjetite tjeskobu ili pro-
badanje u zglobovima, znakove pogoravanja vate.
Posrijedi je isto naelo koje djeluje i u sluaju j utarnj e niamur-
nosti: potrebno je neko vrijeme da vae tijelo preradi pogrjeku i po-
kae je u obliku si mptoma. Vata je najbra pa se njezina neravnotea
najprije oituje; potom slijedi pitta kojoj moe biti potrebno i mj esec
dana da stvori oite tegobe, dok kapha cijele zi me ostaje tipino "za-
glavljena" poput hl adnog sirupa da bi se u proljee "otopi l a" (iscjedak
iz nosa i problemi sa si nusi ma u travnju ili svibnju govore da biste se
u veljai trebali neto bolje brinuti za kaphu).
DOE I NJIHOVA GODINJA DOBA
Kao i po pitanju dnevnih ritmova, doe imaju svoje glavne
cikluse u godini. Naa se tijela automatski prilagoavaju tim prom-
j enama ako ih u tome ne omet amo. Umj esto na uobiajena etiri,
ajurveda godinu dijeli na tri godinja doba.
Ka pha godinje doba j e proljee - od sredine oujka do sredine
lipnja.
Pi t t a godinje doba je ljeto i rana j esen - od sredine lipnja do
sredine listopada.
Vat a godinje doba obuhvaa kasnu j esen i zimu - od sredine
listopada do sredine oujka.
Jedan godinji ciklus vodi nas kroz kaphu, pittu i vatu
navedenim slijedom j ednaki m dnevnom ciklusu. Izgubljeno godinje
doba je j esen, podijeljena izmeu dvije doe. Jesen se smatra pittom
- 292 -
dokle god je toplo, a vata zapoinj e im postane hladno, suho i vjet-
rovito. Ljudi s domi nantnom valom izai e na svje listopadski dan i
osjeati da im vrij eme iznimno pogoduj e - moda ak i previe. Jesen-
ska ivahnost i ushienje zaas e se pretvoriti u umor i depresiju koje
neki ljudi osjeaju u to doba godine. Doi ma se da vata vjetar raspiruje
njihovu unutarnju iskru, a zatim je gasi. Stoga je na ravnoteu potre-
bno cijele godi ne paziti, a osobito prije dolaska razdoblja na koje je
va tjelesni tip osjetljiv.
Tri ajurvedska godinja doba pribline su odredni ce pa ih je
potrebno prilagoditi lokalnim uvjetima. Primjerice, u Indiji je est
godinjih doba koja odgovaraj u dolasku monsuna i drugih klimatskih
promj ena koje u konti nental nom dijelu Sjedinjenih Amerikih Drava
ne doivlj avamo. S druge strane, u mnogi m podruj ima Floride
gotovo cijelu godinu vladaju pitta uvjeti koji tek nakratko uzmaknu
pred vata ili kapha zimom.
Utjecaj na doe zapravo ne proizlazi iz kalendara, ve iz pri-
rode. Svaki vlaan, hladan, oblaan dan pojaat e kaphu bez obzira
na to je li j esen, zima ili proljee. Doe su iznimno osjetljive na vri-
j eme. ak se i na Floridi prilagoavaju manjim promj enama klime
omoguuj ui ljudima da tijekom godi ne dozive potpun ciklus kaphe,
pitte i vate.
SEZONSKA RUTINA
Ajurveda oduvijek svima savjetuje slijedili sezonsku rutinu
(rituarja) radi odravanj a ravnotee u vrijeme promj ene godinjih
doba
Ta rutina ne iziskuje vee promj ene naina ivota, ve samo
promjenu naglaska. I dalje biste se trebali pridravati ajurvedske
dnevne rutine - koja ostaje najvanija - te nastaviti slijediti prehranu
koja umiruje vau istaknutu dou (ili prehranu koju vam je preporuio
ajurvedski lijenik) s odreeni m varijacijama u skladu s godinjim
dobom.
SEZONA KAPFIE (proljee i rano ljeto)
Prehrana bi trebala biti laganija, sua i manje masna no tijekom
drugih godinjih doba. Konzumacij u tekih mlijenih proizvoda (sira,
j ogurta i sladoleda) potrebno j e smanjiti j er osobito pogoravaju
kaphu. Prednost dajte toploj hrani i napicima. Jedite vie hrane ljutog,
gorkog i trpkog okusa te manje hrane slatkog, kiselog i slanog okusa.
- 293-
SEZONA PITTE (od sredine ljeta do sredine jeseni)
Agni je pri rodno slabiji tijekom vrueg vremena pa bi vam
apetit tijekom ljeta mogao oslabjeti. Uvaile tu promj enu tako to se
neete prejedati. Prednost dajte hladnoj , ali ne ledenoj hrani i
napicima. Vae tijelo za vrueg vremena trai vie tekuine, ali j e
vano da probavnu vatru ne gasite hladnim tekui nama nakon obroka.
Prednost dajte slatkim, gorki m i trpkim okusima te smanjite unos
hrane kiselog, slanog i ljutog okusa.
SEZONA VATE (od sredine jeseni do kraja zime)
Prednost dajte toploj hrani i napicima, hranjivijim obrocima i
unosite neto vie masnoa nego tokom ostatka godine. Hrana mora
biti dobro kuhana i lako probavljiva uz mnogo topl e tekuine (naj -
bolje je piti toplu vodu ili vata aj). Jedite vie slatkih, kiselih i slanih
okusa te manje gorkih, trpkih i ljutih. Izbjegavajte suhu ili nekuhanu
hranu (osobito salate te sirovo voe i povre). Na brinite ako vam se
apetit pojaa - ta je sklonost zimi prirodna te pomae umirili vala
dou; meutim, pazite da ne j edet e vie no to moete lako probaviti.
Potrebno j e iznijeti j o dvije ope smj ernice:
Cijele godi ne j edi te svjee voe i povre, po mogunosti uzgo-
j eno u vaem podruj u.
Izbjegavajte hranu koja nije sezonska - primjerice, zimi j edi te
manje rajica ili zelene salate; ljeti j edi te manj e itarica; ne j edi te
voe koje je poluzrelo dopreml j eno s drugih podruja i tako dalje.
Kao to vidite, sezonska rutina ugl avnom obuhvaa razborite
prilagodbe prehrane kojih se ionako pridravamo. Ali, ako se za hlad-
noga dana u veljai naete u restoranu, pogledajte koliko ljudi i dalje
naruuje hladne salate i sladoled; gotovo svi neupueni piju ledenu
vodu, pivo ili hl adno bijelo vino - napitke koji pogoravaj u vatu tije-
kom njezina najintenzivnijeg razdoblja.
Openi to gl edano, godinje doba u kojem biste trebali biti naj-
oprezniji j est ono koje odgovara vaemu tj elesnom tipu - ljeto za pitte,
zima za vate i proljee za kaphe. U tom biste razdoblju trebali biti
osobito dosljedni reimu za svoj tjelesni tip. Osim toga, vata doa
osjetljivija je u vrijeme svake promj ene godinjeg doba pa je uputno
obratiti pozornost na nju kad zima prelazi u proljee, proljee u ljeto i
-294-
tako dalje j er nas u to vrijeme najee pogaaju sezonske prehlade i
gripe.
Ako su u vaoj prakriti istaknute dvije doe (kao u veine
ljudi), uravnoteujte ih u njihovoj sezoni. Razmotri mo konkretan
primjer. Ako ste vata-pitta, prehranu za umirenj e vate slijedit ete u
kasnu j esen i ranu zimu (sezona vate), a ljeti (sezona pitte) prehranu
za umirenj e pitte. Preostala je j edi no sezona kaphe koja nastupa u
proljee. U tom razdoblju kombinirajte vata prehranu (koja odgovara
vaoj primarnoj doi) 5 kapha prehranom (koja pri rodno odgovara
godinjem dobu). Kombiniranj e dvaju oblika prehrane znai uzeti
polovicu hrane iz stupca "dajte prednost" za vata prehranu te polovicu
hrane iz stupca "dajte prednost" za kapha prehranu.
Ako postanete opsj ednuti usklaivanj em prehrane s vremen-
skim prilikama, ivot e vam biti previe sloen. Ajurvedska sezonska
rutina trebala bi biti tek j o j edan nain poticanja prirodnih instinkta
vaega lijela.
- 295 -
Pogovor
CVJETOVI U KVANTNOM POLJU
Veina ljudi uvjerena je da su njihova tijela nastala u j ednom
tono odreenom trenutku te da se nezaustavljivo kreu prema ned-
vojbenom zavretku. Svi smo ivot zapoeli kao j edna j edi na stanica u
maternici i zavrit emo kao "prah prahu". Meuti m, to nije nepore-
civa injenica, ve kulturalno vjerovanje. Ljudsko tijelo nema j asno
odreen poetak ili kraj. Neprestano se stvara, uvijek iznova, iz dana
u dan. To znai da je svaka minuta svojevrsna geneza, a istodobno i
zavretak u kojemu djeli praha preputamo prahu. Ako se neprestano
stvaramo, nikada nije kasno da ponemo stvarati tijela kakva elimo
umjesto onih koje pogrjeno smatramo nezamjenjivima.
Svaki va udisaj je in stvaranja. Mol ekul e zraka su nasumi ne
i kaotine. No, kad uu u vae tijelo, udesno stjeu svrhu i identitet.
Bi li ijedan in mogao biti kreativni)i? Razmotri mo to se dogaa s
atomom kisika kad ga udahnemo. Za nekoliko tisuinki sekunde pro-
lazi kroz vlanu, gotovo prozirnu sluznicu plua. Odmah se uhvati za
hemoglobin u j ednom od vaih eritrocita. U trenu se dogaa udesna
preobrazba. Eritrocit mijenja boju - taman, plavocrni hemogl obi n
gladan kisika postaje svijetlocrven i zasien kisikom, a sluajan atom
zraka odj ednom postaje di o vas. Preao je nevidljivu granicu koja
beivotno odvaja od ivuega.
U sljedeih ezdeset sekundi isti e atom kisika putem
krvotoja napraviti cijeli krug po vaem tijelu (dok intenzivno
vjebate, isto putovanj e traje samo petnaest sekundi). Otprilike pola
koliine unesenog kisika u tom razdoblju izlazi iz krvi kako bi ulo u
stanicu bubrega, miia, ivane stanice ili nekog drugog tkiva. U tom
e tkivu ostati od nekoliko minuta do godine dana te obavljati onol iko
funkcija za koliko ste sposobni. Povezujui se s neurotransmi terom,
atom kisika mogao bi postati dij elom sretne misli. Ili bi se mogao
pridruiti molekuli adrenal ina i proi kroz vas kao drhtaj straha.
Povezan s gl ukozom mogao bi nahraniti stanicu mozga ili se rtvovati
na boj nom polju tako to e postati dio leukocita poslanih u napad na
bakterije uljeze. Tako tee rijeka ivota - rijeka tijela - nesputano,
inteligentno i kreativno. Nakon razmatranja ajurvedskih naela
postaje j asno da j e naa odgovornost prema sami ma sebi takoer
kreativna. Na ovaj smo svijet doli kako bi smo vodili projekt j ednak
-296-
SAVRENO ZDRAVLJE
svakidanj em stvaranju novoga univerzuma. Stvaranje samoga sebe
nije samo posao s punim radnim vremenom, ve i zapanjujue veliki
zadatak.
Sa svakim udahom zraku izlaete pet bilijuna eritrocita. Svaki
eritrocit sadri dvije stotine i osamdeset milijuna molekula hemogl o-
bina. Svaka mol ekul a hemogl obi na moe prihvatili i nositi osam
atoma kisika.
Ako svaki at om kisika zami sl i mo kao novu sastavnicu, tada sa
svakim udisajem uzimate zaista nevjerojatnu i nezamislivu koliinu
11 x IO
21
(ili 11.000.000.000.000.000.000.000) novih sastavnica koje
e biti isporuene na razliita mjesta u tijelu. Sve e se precizno uklo-
piti u vas, a ni j edna nova sastavnica nee poremetiti poloaj posto-
j ee. Staro pred novim uzmie glatko i lako, kao to rijeka tee.
Jedini razlog zbog kojega danas ni smo savreno zdravi j est
injenica da to beskonano mnotvo novih sastavnica stavljamo na
ista stara mjesta.
Zal o to i ni mo? U konanici, odgovor je pitanje svijesti,
naega vienja samih sebe. Ako pomno promotrite vlastiti ivot,
opazit ete da svojem tijelu aljete signale koji ponavljaju stara vjero-
vanja, stare strahove i elje, stare j ueranj e i prekjueranje navike.
Zbog toga ste zaglavljeni u istom, starom tijelu.
SHVAANJE TIJELA KAO CJELINE
Nove sastavnice koje udu u vae tijelo, ne padaju same na svoje
mjesto; usmjerava ih unutarnja inteligencija koja zna stvarati vae
srce, bubrege, kou, enzi me, hormone, DNK i sve ostalo. Ta j e inteli-
gencija dosl ovce beskonana i potpuno j e pod naim nadzorom. Pa
ipak, neogranienoj kreativnosti kvantnoga polja veina ljudi
usmjerava tek tanke zrake pozornosti.
Svaka vaa misao zapravo j e zraka usredotoene pozornosti
proizala iz vaega kvantnog j astva. Da bi se ivot produljio ili po-
boljao, potrebno je samo nekol i ko tih tankih zraka ili misli.
Odl uite li prestati puiti, svojemu ivotu moete dodati neko-
liko godina. Jo nekoliko godina dodat ele mu ako izgubite suvine
kilograme, ponete se zdravo hraniti ili redovito vjebati. Ali, te tanke
zrake usredotoene pozornosti su ograniene. One vas nee uiniti
savreno zdravima. Nee dvostruko ili trostruko produljiti va ivot,
ako je to uope mogue, niti e u tolikoj mjeri poboljati kvalitetu
vaega ivota. Za to je potrebno ostvariti zaokret u nainu razni i-
-297-
SAVRENO ZDRAVLJE
ljanja kao to sam spomenuo na samom poetku. Kako moete os-
tvariti puni potencijal svojega kvantnomehani kog tijela? Odgovor j e
zapanjujue j ednostavan. Nepoj mlj ivo sloen proces stvaranja sa-
moga sebe mogue j e razluiti na nekol i ko procesa koji su svaki dan
pod vaim nadzorom:
Prehrana. Prehrana je stvaralaki in koji u svijetu odabire si-
rovine i pretvara ih u vas. Da biste osigurali ispravno odvijanje toga
procesa, potrebno je samo poznavali svoj tjelesni tip i drati se pre-
hrane koja mu odgovara. Vratite se na poglavlje o prehrani u skladu s
tjelesnim tipom; ponovno ga proitajte da biste potpuno shvatili
navedene informacije i usvojili osnovna naela. Potom lako i bez
napora j edi te u skladu s tim naelima.
Probava i apsorpcija. Probava i apsorpcija su stvaralaki i-
novi koji sastavnice materije pretvaraju u ivo tkivo. Tim procesima
upravlja i savreno ih usklauje probavna vatra vaega tijela - agni.
Vralite se poglavlju o agniju i ustanovite kako funkcionira vaa pro-
bavna vatra, a potom j e uvaavajte tako to ete j e redovito usklai-
vati.
Izluivanje otpadnih tvari. Posrijedi j e stvaralaki in koji
isti tijelo, izluuje neprobavlj enu hranu te stanice osl obaa toksina i
drugih starih sastavnica. Izluivanje otpadnih tvari moete poboljati
doslj ednou dnevnoj rutini, ali i ajurvedskim terapijama
proiavanja. U poglavlju o agniju razmatrali smo trave koje pomau
proiavanju; satvina j e prehrana takoer od velike pomoi j er unos
neisti svodi na mi ni mum. Ako ste u mogunosti, u godinju rutinu
uvedite sezonsku panakarmu, barem j ednom, a najbolje tri puta
godinje. Panakarma j e najdjelotvornija terapija za poboljavanje
izluivanja otpadnih tvari.
Disanje. Kao osnovni ritam ivota na koj emu se temelje svi
drugi ritmovi, disanje bi se mogl o smatrati naim najkreativnijim
tjelesnim i nom. Pravilno disanje usklauje nae stanice s ritmovima
prirode, a to je nae disanje prirodnije i savrenije, to smo us-
klaeniji. Mnogi ajurvedski postupci pomau ponovno uspostaviti
ravnoteu disanja - dobri su svi oblici vjebi triju doa, kao i blaga
pranaj ama ili uravnoteeno disanje koje svaki dan moete izvoditi po
nekoliko minula.
- 298-
SAVRENO ZDRA\'LJE
Na posljetku, sve te zasebne procese moemo svesti na j edan
izraz:
ivjeti u skladu s vlastitim kvatitnomeficmikim tijelom. To je
ukupnost kreativnog ina ivljenja. Ako ivite u skladu sa svojim
kvantnomehani ki m tijelom, sve e se vae dnevne aktivnosti odvijati
glatko kao i procesi - disanje, prehrana, probava, apsorpcija i izlui-
vanje Otpadnih tvari. Najvaniji postupak po tom pitanju je tran-
scendiranje, in uspostavljanja veze s vlastitom kvantnom razinom.
Ponovno proitajte poglavlje o meditaciji te u svojem dnevnom
rasporedu svakoga j utra i svake veeri pronaite nekoliko minuta za
utiavanje uma.
Prema ajurvedi se na taj nain potie svakidanje ivljenje na
vioj razini. Ako pravilno odravamo samo nekoliko procesa, za os-
talo e se pobrinuti sklonost tijela odravanju ravnotee. Na kvantnoj
smo razini svi vrsni graditelji; potrebno je samo slijediti vodilju -
inteligenciju svoje prirode, svoje prakriti, i gol ema sloenost tijela
funkcionirat e savreno poput godinjih doba, plime i oseke te zvi-
j ezda koje nas okruuju.
VALII U OCEANU SVIJESTI
"Znanost o ivotu" u svojoj je biti vrlo osobno i utjeno znanje.
Vraa vas samome sebi. Sada ste spremni samostal no ivjeti to
znanje. Kad ste otvorili ovu knjigu i proitali izraz savreno zdravlje,
moda ste bili pomal o okirani. Svatko oekuje da e u odreenom
razdoblju svojega ivota biti bolestan; drugaije oekivanj e doima se
gotovo nedoputeni m. Pa ipak, ajurvedski su mudraci ivot gledali
drugaijim oi ma. Poznati vedski stih glasi: "Ostatku ovjeanstva
duni smo biti savreno zdravi j er smo valii u oceanu svijesti, a kad
obol i mo, makar i mal o, naruavamo kozmiki sklad".
Sada shvaate temelj te iznimne izreke. Pogrjeno je vidjeti
samoga sebe kao izoliran organi zam u vremenu i prostoru, zaprem-
nine 1,8 kubnih metara te trajnosti sedam ili osam desetljea. tovie,
vi ste j edna stanica kozmikoga tijela koja ima pravo na sve povlas-
tice svojega kozmi kog poloaja ukljuujui savreno zdravlje. Pri-
roda nas je uinila misliocima kako bi smo mogli spoznati tu istinu.
Kao to drugi vedski stih kae: "Unutarnj a inteligencija tijela vrhun-
ski je i nenadmaan duh prirode. Ona odraava mudrost svemira." Taj
je duh u vama i ini di o vaeg unutarnj eg ustrojstva koje nije mogue
ponititi. Na kvantnomehani koj razini nema j asni h granica izmeu
-299-
SAVRENO ZDRAVLIE
vas i univerzuma. Svi smo mi u ravnotei izmeu beskonanoga i
beskonano malenoga. U nama su isti protoni koji se nalaze u srcima
zvijezda starih najmanje pet milijardi godina. Neutri no estice, koje
kroz Zemlj u projure u nekol i ko milijuntih dijelova sekunde, na
trenutak su takoer di o nas. Vi ste protona rijeka atoma i molekula
pristiglih sa svih strana svemira. Vi ste di o energije iji valovi seu do
rubova j edi nstvenog polja. Vi ste spremnik neiscrpne inteligencije j er
j e priroda kao cjelina neiscrpna.
Ajurveda se pojavljuje u pravom trenutku, kad se "ponovno
oaravanj e pri rodom" dogaa na podruju najdaljih dosega fizike.
Zami sao uni verzuma kao ivoga organizma koji die i misli prije
dvadesetak godina bila bi ismijana, no danas bi mogla postati naj -
vanije naelo nove znanosti. Ajurveda e se u tom sluaju zaas is-
taknuti kao kvantna medicina naega vremena.
Bolest za suvremenog ovjeka nije nunost, ve pitanje izbora -
priroda nam nije nametnula bakteriju ili virus koji izaziva srane
udare, dij abetes, rak, artritis ili osteoporozu. Te su bolesti u velikoj
mjeri ovj ekove sumnjive tvorevine. Ali, ono stoj e stvorio, ovjek
moe i razoriti. Ako je ova knjiga pomogla potaknuti vas da krenete
putem samospoznavanj a, vie se nikada neete vidjeti zaroblj enog u
starim grani cama. Ako tijelo, naoko neumoljivo i vrsto, takoer us-
pije krenuti tim putem, postignue e biti mnogo vee. Vie neemo
samo sanjati o sl obodi od bolesti kojima je tijelo podl ono, ve emo
doista postati sl obodni , zaogrnuti tijelom koje je postalo savreno kao
i nai ideali.
- 300 -
Dodatak A
IZVORI ZA AJURVEDU
Da biste uravnoteili svoje doe i ivjeli u skladu s ajurvedskim
naelima, nisu vam potrebne posebne namirnice niti savjeti stru-
njaka. Meuti m, veini ljudi katkad je potrebna dodatna pomo u
ponovnom uspostavljanju opti mal nog zdravlja. Posebne namirnice,
zaini i zainske trave u ajurvedi su tisuama godina imali osobitu
ulogu. Mnoge od tih tradicionalnih proizvoda danas j e mogue naba-
viti i na Zapadu.
Hrana: sva ajurvedska hrana je uzgojena pri rodno i bez aditiva,
ali odreene namirnice ine ukusan dodatak takvoj prehrani:
Dem od ruinih /ulica odlian je za umirenj e pitte, a smatra se
i iznimno satvinim ili istim.
Zaslaeni maslac od badema tradicionalno se smatra odlinim
za vitalnost i mental nu budnost.
Ako ne elite troiti vrijeme na pripremu gija (proienog
maslaca), na raspolaganju su vam komercij alne vrste.
Zainske trave i dodaci hrani: u ponudi su praktine ajne
vreice s posebno pripremljenim ljekovitim travama za umirenje vate,
pitte ili kaphe, a koje moete koristiti u skladu s godinjim dobima.
Praktine su i zainske mjeavine zvane ume koje moete za stolom
posipati po j el u da biste mu pridruili efekt umirenja vate, pitte ili
kaphe. Sloenije tradicional ne rasajane (biljni dodaci prehrani), koje
ne moete pripremiti kod kue, sadre desetke zasebnih pripravaka i
razne egzotine sastojke.
Eterina ulja i ulja za masau: posrijedi su posebno pri-
premljena ulja koja se koriste za abjangu i aroma-terapiju, a namije-
njena su uravnoteenju odgovaraj ue doe.
Razno: posebne rukavice od sirove svile koriste se za garanu
(suhu masau), a srebrne strugaljke za j ezik korisno su pomagal o za
idealnu dnevnu rutinu.
Cj elokupnu ponudu ajurvedskih proizvoda, ukljuujui ajur-
vedski uravnoteene dodatke prehrani, mogue j e naruiti putem In-
-301 -
SAVRENO ZDRAVLJE
terneta, na stranici MyPotential.com. Mnoge od tih proizvoda,
namirnica ili dodataka vjerojatno moete pronai i u lokalnoj pro-
davaonici zdrave hrane ili u indijskoj prodavaonici.
Posjetite Chopra centar za boljitak. Neke od specijaliziranih
terapija opisanih u ovoj knjizi iziskuju nadzor ajurvedskog lijenika.
Medu njima su panakarma, postupak sezonskog proiavanja i
marma-terapija. U Chopra centru za boljitak u prelijepoj La Jolli u
Kaliforniji cijele se godi ne nude teajevi za poboljavanje zdravlja i
potpore poj edincima suoenim s boleu. Da biste doznali vie o pro-
grami ma i usl ugama Centra, nazovite (888) 424-6772 ili posjetite
nau web-stranicu www. chopra. com.
Teajevi meditacije, ajurvede te duh/tijelo medicine. Stotine
uitelja irom svijeta obuili smo za voenje programa razvijenih u
Chopra centru za boljitak.
Za informacije o bilo kojem od sljedeih teajeva nazovite
Chopra centar na (888) 424-6772 ili posjetite nau web-stranicu
www. chopra. com.
Meditacija na primordijalni zvuk. Naui te djelotvornu tehniku
meditacije uz mantru kako biste utiali um, ublaili stres te posegnuli
u svoj spremnik energije i kreativnosti.
Stvaranje zdravlja. Naui te primjenjivati naela ajurvede kako
biste svaki dan ivjeli sretnije i zdravije.
udesni poeci, radosni ivoti. Ovaj teaj za budue roditelje
prua vam osnovna orua za svjesnu trudnou i poroaj .
Povratak potpunosti. Program koji ljude suoene s rakom vodi
prema unutarnj em iscjeljenju.
MyPotential.com. Posjetite nau web-stranicu koj om vam
elimo pomoi da ostvarite svoje najvie potencij ale. Na stranici My-
Potential.com. moete sastaviti vlastiti program za uspj eno svaki-
danje ivljenje te osmisliti svoj osobni put ostvarenj a snova i elja.
- 302 -
Dodatak B
RJENIK
Abjanga - dnevna masaa uljem
Agni - probavna vatra
Ama - zaostala neist nakuplj ena u tijelu poradi nepotpune pro-
bave. Mentalna ama, toksine emocij e ili negativne misli nastale
poradi nepotpuno preraenih emoci onal ni h doivljaja
Ananda - blaenstvo, sinonim za "istu radost"
Asana - j oga poloaj
Dhatu - j edna od sedam osnovni h sastavnica tijela koju
zapadnj aka medicina naziva "tki vom"
Dinaarja - ajurvedska dnevna rutina
Doa - j edno od tri osnovna metabolika naela koja povezuju
duh i tijelo
Gi - proieni masl ac
Guna - svaka osnovna prirodna znaajka, odnosno suho,
vlano, vrue, hl adno i tako dalje. Odnosi se i na satvu, raa i tamas
- "tri gune".
Kapha - doa odgovorna za tjelesnu strukturu
Marma - stjecite svijesti i materije (stotinu i sedam marmi na
koi poi mamo putem osjetila dodira)
Oda - najistiji izraz metabol i zma; konaan proizvod pravilne
probave i apsorpcije hrane
Panakarma - postupak proiavanj a (dosl ovce "pet postu-
paka")
Pitta - doa odgovorna za metabol i zam
Pragja aparadh - pogrjeka intelekta (odnosno poistovjei-
vanje s dijelom i zaboravljanje cjeline)
Prakriti - prava priroda, u smislu ovjekova duh/tijelo ustroj-
stva
Radas - unutarnji impuls na djelovanje
Rasa - j edan od est okusa; takoer, prvi sloj tkiva (dhatu)
Rasajana - ajurvedski biljni pripravak za pomlaivanj e
Rii - vedski vidjelac
Rituarja - ajurvedska sezonska rutina
Satva - istoa; unutarnji impuls razvoja
- 303-
SAVRENO ZDRAVLJE
Surja namaskara - "pozdrav Suncu", dvanaest aj urvedskih
vjebi
Tamas - inercija; unutarnji impuls zadravanj a postoj eeg
stanja
Vata - doa odgovorna za sve kretanje u tijelu
Veda - dosl ovce "znanost " ili "znanj e". Aj urveda ("znanost o
ivotu" ili "znanost o i votnom vij eku") proizala je iz Vede
Vipak - utjecaj probavl j ene hrane na tijelo
Joga - vedsko znanj e o sjedinjavanju s podruj em iste svijesti.
Grana j oge koja se odnosi na tj elesne vjebe naziva se hatha joga.
-304 -
Bibliografija
Slijedi popi s odabrani h djela koja nude uvide u neke od zamisli
iznesenih u ovoj knjizi.
Chopra, Deepak. Creating Health. Boston: Houghton Mifflin
Company, 1987.
. Quantum Healing: Exploring the Frontiers of
Mind/Body Medicine. New York: Bant am Books, 1989.
. Ageless Body, Timeless Mind. New York:
Harmony Books, 1993.
Dash, Bhagwan. Fundamentals of Ayurvedic Medicine. Del hi,
India: Bansal & Company, 1978.
Frawl ey, David. Ayurvedic Healing - A Comprehensive Guide.
Salt Lake City, UT: Passage Press, 1989.
Lad, Vasant. Ayurveda - The Science of Self-Healing. Santa Fe,
NM: Lotus Press, 1984.
Ranade, Subash. Natural Healing Through Ayurveda. Salt Lake
City, UT: Passage Press, 1993.
Si mon, Davi d. The Wisdom of Healing. New York: Harmony
Books, 1997.
. Vital Energy. New York: John Wi l ey & Sons,
2000.
Si mon, Davi d i Deepak Chopra. The Chopra Center Herbal
Guide: Natural Prescriptions for Perfect Health. New York: Three
Rivers Press, 2000.
Svoboda, Robert. Ayurveda - Life, Health and Longevity. Lon-
don: Arkana Pengui n Books, 1992.
Za vie informacij a o programi ma, proi zvodi ma i usl ugama
nami j enj eni m postizanj u savrenog zdravlja posjetite web-stranicu
www. mypotenti al . com.
- 305 -