UMIJEE JAVNOG NASTUPA DEB GOTTESMAN, BUZZ MAURO

Bez obzira kakav ete oblik govora koristiti u svom poslu hoe li to biti obina zdravica, poslovna
prezentacija ili moda nastup televizijskoj emisiji koju e gledati milijuni Ako savjesno proete sve vjebe iz
ove knjige, ovladat ete vjetinama koje su nune da stupine na pozornicu sa sigurnou I entuzijazmom,
odrite zanimljivo izlaganje I podarite svojo publici ugodno iskustvo koje e pamtiti I kad zamru posljednji
odjeci aplauza.

I. PRIPREMA GLUMCA
Mit o talentu- Ljudi vjeruju da dobri glumci I govornici svoj uspjeh mogu zahvaliti neemu to se
naziva darom, ipak sve do danas biolozi nisu uspjeli izdvojiti gen za darovitost, amoda u tome nee ni
uspjeti. Naa kultura je izmislila tu fantomsku rije zato to vrijedne ljude volimo postavljati na pijedestal i zato
jer nam je lake rei da nemamo dara za to nego mukotrpno raditi kako bi savladali odreenu vjetinu. I vi
moete postati talentirani-potrebna je odlunost,savjestan rad i spremnost.Prijelaz iz privatnog u javno
govornitvo nije tako bolan kako se ini.Javni govor je moda neto naglaeniji,ali najvanije aspekt je
identian:kad god govorite,vi to inite kako bi neto postigli.Glumci to zovu usmjerenost ka cilju.
Put prema Carneige Hallu-Morate vjebati, nema nikakvog drugog naina za uspjeh. Javni nastup
predstavlja fiziku aktivnost.Mnogo je govornika koji uope ne vjebaju, tako nepripremljen govornik
proizvede samo nesuvislo mumljanje, ako djeluje ukoeno, gubi nit prie ili se prepusti nagorim moguim
navikama, poput cupkanja s noge na nogu i izricanja mudrosti kao to su hmmm. Istinska vjeba ukljuuje
napredak i istraivanje, pomaui nam da sve vie ovladamo vjetinom prezetnacije, ona nas ne smije zatvoriti
us troge forme ve nam treba pruiti mogunost otvaranja novih pogleda. Potrebno je odluiti koje dijelove nae
osobnosti elimo izloiti. Dobri glumci oni koji uvijek privlae pozornost, poznaju dimenzije svoje linosti i
znaju po potrebi prizvati one djelove sebe koje inae ne pokazuju drugima.Vi ete vjerojatno poeljeti prizvati
one dijelove sebe koji zrae sapouzdanjem, privlanou i uvjerljivou.
Kako se koristiti ovom knjigom-Sve ovisi o tome kakav tip govora spremate. U narednim poglavljima
prolazit emo kroz vjebe pisanja teksta i izvedbe, Vi sami procijenite odakle trebate poeti. Moda ni nemate
nekakav javni nastup, samo elite proitati knjigu. Ova knjiga e Vam pomoi da savladate sve vjetine koje e
vam biti potrebne za spreman izlazak na pozornicu.

II. GOVOREI JEZIKOM TEATRA
Govorei s namjerom-Zamislite se na trenutak da igrate Kowalskog u komadu Tramvaj zvan
enja.Prvog dana pokusa prouavate svoj tekst i nailazite na repliku :Stella, Stella!Kako ete je
izgovoriti?Glasno,tiho,oponaanjem intonacije Branda?Umjesto da se koncentrira na nain izgovaranja
reenice, glumac se pita zato ih uope izgovara,ukoliko se radi o vrhunskom glumcu odgovor na to pitanje e
biti Zato jer moj lik pokuava rei neto. Glumac je onaj koji djeluje.On ini odreene stvari kako bi utjecao
na druge likove u komadu.Temeljno naelo javnog nastupa je istovjetno:govornik mora djelovati na
publiku.Preciznije reeno, on svojim rijeima mora natjerati sluatelje da misle, osejaju ili pstupaju na
odreeni nain.
Govoriti po metodi-Svaki oblik komunikacije slui uvjeravanju.Kada progovrimo u stvarnom viotu
mi to inimo iz odreene potrebe.Prvo osjetimo potrebu,zatim traimo prikladne rijei koje e nam pomoi da je
zadovoljimo.Javni govor esto slijedi obrnut poredak-prvotni motiv naeg nastupa zna izbliedjeti ili ak biva
potpuno zaboravljen do trenutka stupanja na govornicu.Poinjemo buljiti u otipkan tekst i uspijevamo vijedti
samo rijei ili, unajboljem sluaju,popis ideja, istih apstrakcija.Potreba koja lei ostaje skrivena.Ako pokuamo
nastaviti,ako govorimo bez aktiviranja temeljne potrebe komunikacija e izgubiti svaku autentinost i nee
imati naroitog efekta. Upravo na tom mjestu mali glumaki trening moe biti od koristi.Glumci se koriste ve
napisanim rijeima (Stella, Stella) obogauju ih ivotnou i neposrednou.Ovaj postupak je temelj tzv.
Metoda, sustava koji je na prijelazu stoljea osmislio ruski kazalini djelatnik Konstantin Stanislavski. Temeljna
postavka Metode moe se izraziti u par reenica: u svakom trenutku zbivanja na sceni,svaki lik treba ili eli
neto od drugih likova. Ove elej i potrebe nazivaju se ciljevi. Oni mogu biti kratkoroni ili dugoroni.
Sredstva kojima se postiu ciljevi nazivaju se djelovanja-postupci kojima se lik slui kako bi od drugih dobio
ono to eli.
Publika kao partner-Vai sluatelji se takoer nalaze na sceni,oni su njen sastavni dio, ne izvodite vi
neto za njih nego izvodite zajedno s njima.Oni su osobe na koje pokuavate djelovati i jedino oni mogu pomoi
ostvarenju vaih ciljeva.
Definiranje ciljeva-Nieskusni govornici kao rpvi cilj esto istiu pruanje informacija.Ako je tako
neto na vrhu vae top liste, vi ste u ozbiljnoj nevolji.Kao govornik vi morate izvriti utjecaj na nekoga. Publika
je u tom procesu aktivan sudionik. Jedan od glavnih ciljeva govornika mora biti ukljuivanje sluatelja.To e
ostvariti jedino ako od samog poetka zna kakvoj se vrsti ukljuivanja nada.Formula za kreiranje uvjerljivog
govora-Na prazan papri valja ispisati reenice: Kaem vam ovo (x) kako biste napravili to(y) Veina nema
problema sa odreivanje varijable x jer se tu radi o temi izlaganja,kada precizno odredite y spremni se na
uspjeno obraanje sluateljima. Morate od poetka znati kamo smjera va govor i to se njime eli postii.
Biranje ciljeva-Vano je shvaitit da tema govora ne mora nuno definirati niti ograniiti vae ciljeve.
Ono to govorite moe bit irazliito od razloga zbog kojih govorite.Va izbor motiva uvelike ovisi o vaem
diivljaju teme i odnsou koji iamte sa slateljima. Vi ste onaj koji mora odluiti.Dok neki govor moe imati
jedan jedini cilj,drugi mogu imati vie manjih ciljeva od kojih svaki pojedinano slui nekom vee glavnom
cilju koji je u glumakoj terminologiji poznat kao nad-cilj!
Vrenje radnji-Taktika kojom se morate sluiti kako bi vai sluatelji sagledali neki problem vaim
oima i potom uinili ono to do njih oekujete mora proizai neposredno iz vaih ciljeva.elite li da vas masa
doivi kao lidera,nadahnite ih priok o trenutku kada ste stajali pred vjenicu..Mogunosti su beubrojne. Ali,
naini djelovanje e biti razliiti,specifiini za svaki poejdinani cilj.Brojni su naini djelovanja a iskusni
govornici znaju se okoristiti svakim od njih.

III. GOVORNIK KAO DRAMSKI PISAC
Kada je Tespis osvojio nagradu na prvom zabiljeenom dramskom festivalu, njegova pobjeda je bila
potpuna jer je sam napisao svaku rijei i sam odigrao sve uloge nagraenog komada.Naravno da je mogue
odigrati sjajan govor sluei se tekstom koji je napisao netko drugi, u sluaju koriptenja vlastitog, vi ete, kao
nekada davn Tespis, iamti mogunost maksimalnog koritenja negova dramskog potencijala prije nego to
izgovorite i jednu rije.
Drugaiji pristup govornom procesu-Razmislite to elite od sluatelja, pruite im informacije potrebne
da urade ono to od njih elite, informacije izloite tako da ih uvjerite u neophodnost djelovanja. Ovakvim
pristupom potrebe sluatelja postavljate u sredite interesa, kamo i pripadaju.Ovako modificiran nain
pripremanaj govora postie stupanj organiziranosti i preglednosti .
I zbor i obrada materijala-Naloeno vam je da odrite govor-Netko, Va ef odreedio je o emu ete
govoriti.Prvi korak je paljivo definiranje teme.Pokuajte se zapitati od samog poetka-to bi oni htjeli uti i
ako od samog poetkastavite sluatelje u centar panje,korist je viestruke.Ovdje je preciznost od kljune
vanosti.Razmislite o tome to elite ponuditi publici.Krenite od sebe:od vaih osobnih
ukusa,znanja,iskustava.Ponite s biljekama i pridbiljeite svaku misao na poseban listi notesa.Trebate zapisati
sve to drite vanim za vau temu.Zapiite ono uzbudljivo,neobino pa ak i zbunjujue,anegdote, bilo
to.Pozabavite se time nekoliko minuta i onda odloite notes. Nemojte prosuivati kvalitetu napisanog. Nosite
sa sobom notes i olovku, moda vam neto padne na pamet.Ovakva vjeba e vam pokazati koliko znate.Nakn
to ste nali gomilu idej amorate pristupiti procesu saimanja.Jednostavnije reeno-izabrati.
Tipovi prezentacija-Vano je znati tko organizira skup i to se od vas oekuje.Nema smisla zapoinjati s
ozbiljno pripremom dok nemate bar okvirnu procjenu vremnea koja vam je na raspolaganju.Druga vana
informacija kojom morate raspolagati je stupanj pripreme koju neki govor zahtjeva.Prije no to dodirnete
olokvu ili tipkovnicu, vano je znati kakav tip govora pripremate.Nekoliko tipova javnog govora:
Prava improvizacija ili impromptu govor-Ovakav govor se koristi u krajnje neslubenim situacijama
i priprema je minimalna ondosno-kao da smiljate rijei da licu mjesta.Va nastup treba ostavljati dojam
potpune spontatnosti.Mnogi dre da je ovo najzahvalnija vrsta nastupa jer izlaga ima priliku govoriti elkovento
i teno iz vlastite glave.TZV.improptu stil odgovara jednsotavnim i neslubeni situacijama.Vjetina visoke
imrpovizaije neophodna je svim govornicima. Bez obzira s kolikom pomnjom pripremili govor, uvijek vam je
potrebna odreena doza fleksibilnosti
Lana improvizacija-To je govor koji je pripremljen prije nastupa ali precizan izbro fraza i rijei vri se
tek na licu mjesta tj. pred publikom.Stupanj pripreme je neto vei nego kod improvizacije.
Napisani govor-Kao to sam naslov kae pred vama je unaprijed sastavljen tekst koji moete ponijeti sa
sobom ili ga prethodno nauiti napamet.Najvei proglem kod napisanih govora je mogunost da zvue umjetno.
Upoznajte vae sluatelja-Vae sluatelje morate uvaavati jer su oni punorpavni pratneri u sceni oju
kreirate.Govor koj pripremat se prvenstveno tie njih.Ako teite dobroj izvedbi,ne smijete biti koncetrirani na
kvalitetu izvedbe kao takve.Ovo pravilo je naroito vano kod izvedbe koju smo nazvali javnim govorom.Svi
potencijalni sluatelji imaju neto zajedniko:svi oni ele da se govori njima a ne on vama.Nastup e vam
sigurno biti uvjerljiviji ako doista imate na srcu njihove potrebe.Uspjeh vaeg govora ovisi o vaoj sposobnosti
prepoznavanja potreba sliatelja.Vai sluatelji mogu biti potpno nepoznate osobe,ljude koje viate
svakodnevno ili neto izmeu.Morate prikupiti odreene informacije o publici i onda ete otkriti kako pristupiti
predmetu koji obraujtete.
Vjeba glavnog kuhara: Jednom kad ste ispisali odreenu koliinu biljeaka i porazmislili o
sluateljima dolazi virjeme da neto od toga izgovorite na glas.Ova vjeba e vam pokazati na to se trebate
koncetrirati.Evo to trebate uiniti:Izaberite temu o kojoj ne znate ama ba nita.Tu koristite matu.Suzite
tematsku cijelinu.Ako ste izabrali kuhanje,izloite bogatsvo menija vaeg novog restorana.Morate
vjebati,odredite trajanje govora i pristupite vjebi ozbiljno.Pokuajte svoj govor....
...eto po svoj prilici za vrijeme ove vjebe dogodilo se ovo:Na sve mogue naine ste poeli izlaziti iz uloge sa
hmmm i ovaj potapalicama.Ako ste ipak pokuali bez prevelike strogosti prema sebi, vrlo je vjerojano da ste
prepozanli trenutke vjerodostojnosti.Mogue je da se radi o briljantnim idejala,ali ako naete nainda u njih
vjerujete dok izlaete, na putu ste da ovladati umjetnou ustrajnosti-a to je od neprocijenjive vanosti.
Struktiriranje govora-Prisjetimo se triju koraka potrebnih za izradu uvjerljivog govora-razmislite o
tome to elite od sluatelja,pruite im informacije potrebne da urade ono to od njih elite,uvjerite ih u
neophodnost djelovanja.Prouimo detaljno svaki korak:1.Razmislite o tome to elite od sluatelja.Napiite va
glavni cilj,navedite vie mogunosti,koja vam je ideja najsnanija.Izaberite neto aktivnog tipa kao to je :elim
da otre pdo telefona i naloe primjenu novih metoda koje sam upravo opisao.To e biti va nad-cilj i on uvijek
mora imati oblik elim da oniKad ste formulirali nad-cilj zapiite ga na papir i stavite na vidno mjesto.
2.Pruite im informacije potrebne da urade ono to od njih elite:Pregledajte vae biljeke,koje su vam
injenice ideje od integralen vanostiOdbacite one nevane.Meu injenicam ai idejala koje ste zadrali nekee
su meusobno povezive.Sloite hrpice papira po tematskim cjelinama. Odredite kojim temama odgovaraju
pojedine grupe.
3.Uvjerite ih u neophodnost djelovanja-pogledajte jo jednom popis ciljeva.Cilj kao to je elim da
materijalno podre moj projekt za pomo siromanojk djeci.
Govor u tri ina-Kada ste odredili ciljeve i razislili o moguim akcijama potrebno je pronai uvjerljiv i
smislen nain da sve zendno sloite u odreen oblik izalaganja.Najvanije je dobro razumijeti o emu se radi u
glavnoj radnji.Zato emo zapoeti s drugim inom.
Glavni dio-U glavnom i sredinjem dijelu govora sluateljima se izlae on oto moraju zanti kako bi
napravili ono to od njih elite.Forma je tu jednako vanakao i sadraj.nost i potruditi se da oni uoe.
Putokazi-Proces izrade dobrog izlaganja moe se usporediti s matematikom jednadbbom:Infomracija
plus informacija plus informacija jednako nula.Ne oekujte da e sluatelji sami posloiti kockice.Vi morate
razjasniti povezanost.Redosljed kartica je va prvi nacrt.
Korisni obrasci-postoje mnoge isprobane organizacijske strukture koje moete koristiti za ostvarenje
nad-ciljeva. Neki od najpoznatijih: problem i rjeenje. Ova struktura donosi jasnu sliku problema i navodi
korake njegovog rjeavanja.
Kronoloki red
Dobre vijesti loe vijesti
Proirena metafora. Moete li pronai sliku koja povezuje vae ideje i pojaava njihovo kolektivno znaenje?
Govor kao uma, ideje kao stabla, argumenti kao korijenje, dobrobit kao kisik.
Taktike/ jednom kad ste odredili temeljnu strukturu govora, njegov kostur, morat ete ga popuniti specifinim
akcijama.
Pogledajte jo jednom popis ciljeva. Mislite li da ih je mogue postii pomou materijala koji ste sakupili?
Moda niste dovoljno vremena posvetili razmiljanju o snanim akcijama koje e pomoi u ostvarivanju ciljeva.
Nekoliko efektnih taktika koje moete dodati svom repertoaru:
Statistike uz dobru interpretaciju par dramatinih znamenki moe zlata vrijediti. Spomen takvih brojki ima
zvuk neporecive injenice. Pronaite statistike koje zapanjuju. Naravno, podaci moraju biti toni i u kontekstu
koji sluateljima neto znai. Spomenite i izvor informacija, ako e to osnaiti vjerodostojnost. Nekada je
prikladno rei da je prihod porastao za 38 %, neki put je bolje spomenuti brojku. Budite kreativni i pokuajte ih
impresionirati. Zakljuak: ako imate zgodnu brojku, iskoristite je.

Osobni primjeri Svako izlaganje dobiva na kvaliteti umetanjem neeg osobnog. Svoju povezanost s publikom
moete pojaati uvodei detalje kojima nitko drugi ne raspolae. Peat osobnosti moe vae izlaganje uiniti
zabavnijim i vama i sluateljima.
Druge prie Moete pored vaih osobnih pria i zapaanja, koristiti i one koje ste negdje uli ili proitali u
novinama. One svakako moraju biti povezane s temom. Na odreeni nain, svaka pria mora biti osobna pria.
Vi morate pronai vau osobnu povezanost s njim.
Humor Trebali biste ukljuiti trenutke humora u govor. Bez obzira koliko je vaa poruka ozbiljna, malo
vedrine uinit e vae izlaganje efektnijim.
On moe ublaiti neke kontroverze i opustiti napetost. Moe razbuditi sluatelje ako su odlutali u mislima i
moe vas uiniti simpatinijima. Najdjelotvorniji humor je diskretan. Radi se o pronalaenju pravilnog kuta,
ironine strane nekog komentara, kako bi publika shvatila da sami sebe ne doivljavate pretjerano ozbiljno.
Smijeh ne vlastiti raun moe biti divan nain oputanja publike. Ako se uspijete aliti sa samim sobom ,
zadobit ete potovanje jer time pokazujete da imate samopouzdanja.
Druga sredsstva:Primjeri-koristite mnotvom primjera. Pitanja-Postavljajte pitanja,ak i kod vrlo preciznog
izlaganja traite povratnu informaciju. Citati-Citirajte autoritete ili one koji to nisu.Napetost-moete li pronai
vjet nain da sluatelje odrite u blagoj napetosti kako bi sami pokuali neto pogoditi.Pokuajte odrati time
napetostdo samog kraja.
Uvod-poetak se smatra najteim cijelom svakog govora.Jo uvijek seniste navikli,jo uvijek nemate pravi
zalet.U svakom sluaju prvi dojam je jako vaan.Uvodom morate jasno i konkretno definirati temu o kojoj
govorite objasniti svoj pristup i uvjerit ih u njenu vanost.
Zakljuak-drgu in zarava najupeatljivijim dijelom klimaksom prie.Preostalo vam je da publici razasnite
to valja uiniti neka vrate us vakodnevicu oboruni novim informacijama i jasnim planom djelovanja. Dobro je
ponavljati vane toko izlaganja kako bi razlog djelovanja zvuao saeto.Ne prepuutajte sluaju niti uvod niti
zakljuak i paljivo ga pripremit tako da posljednja impresija bude po dkontrolom.
Pisanje sa stilom-Oko rijei se valja potruditi jer su one najmonije oruje u osvajanju pozornosti sluatelja.
Govornici, kao i okolnosti, mogu biti razliiti, ali postoji nekoliko temeljni naela koja mogu biti od koristi. Bit
ete u iskuenju da koristite bombastine rijei i fraze koje nikada ne biste izgovorili naglas. Ponekad to moe
biti u redu, ali valja izbjegavati previsoku retoriku.
Klju je u jednostavnosti. Morate biti jasni i direktni. Varirajte duinu reenica, ali se trudite da veinom budu
kratke.
Ako tekst piete i izlaete, vi ste ujedno i pisac i glumac. Potrudite se oko vaeg komada! Malo dramatinosti
nije naodmet. Drite na umu kako je va glavni cilj uvjeriti. Usmjerite se na emocije sluatelja kao i na njihov
intelekt.

Vizualna pomagala-Mnogi govornici koriste pomagala s pogrenim motivima. Najei motiv jest uvjerenje da
je tako neto nuno. Slajdovi su postali neizbjeni kod poslovnih prezentacija.Postoje dobri razlozi za koritenje
vizualnih pomagala. Sve ovisi o situaciji. Pametno koritena, takva sredstva mogu dodati element ivosti i
raznolikosti. Mogu pripomoi lakem pamenju podataka, jer ljudi lake pamte ono to vide nego ono to uju.
Zapamtite samo da ste vi prava zvijezda ove predstave i da ne elite biti zasjenjeni nekakvom projekcijom na
zidu. Pokuajte izabrati najjednostavnije oblike vizualne prezentacije. Oni, naravno, moraju biti
profesionalni.Vizualna pomagala mogu natetiti djelotvornosti vaeg govora i ak ga potpuno unititi. Ono
prisiljava publiku na podvojenu koncentraciju: izmeu vas i slike. Najpoznatija vrsta vizualnih sredstava
prezentacije jesu dobri stari slajdovi.Nemojte raditi na tekstu da bi tek po zavrenom poslu razmiljali o
vizualnim sredstvima ili obrnuto. Pokuajte raditi simultano. Sredstva moraju biti usklaena.
Fleksibilnost-U sluaju bilo kakve nepredviene okolnosti, dobro je da va govor u samoj strukturi posjeduje
odreenu fleksibilnost. Pripremite malo vie materijala nego to vam vrijeme doputa nekoliko dodatnih
primjera, pria ili objanjenja.
Ureivanje teksta
Paljivo proitajte sve to ste napisali i postavite sljedea pitanja:
-je li tema dovoljno saeta da se izloi u odreenom vremenu?
-postoji li jasan cilj izlaganja?
-jesu li glavna tema i detalji vjerodostojni?
-je li govor usmjeren prema potrebama publike?
-je li predugaak, prekratak, ili odgovarajue duljine?
-ima li jasno odreen poetak, sredinu i kraj?
-moe li poetak govora osvojiti pozornost sluatelja?
-ima li dijelova koji su suvini ili se ponavljaju?
-jesu li informacije provjerene?
-ima li u govoru lakih, oputajuih dijelova?
-je li struktura govora dovoljno raspoznatljiva?
-postoje li u izlaganuju raznolike metode koje slue postizanju cilja?
-je li vidljiva vaa osobna zainteresireanost za temu?
-je li jezik jednostavan, jasan, snaan i sukladan kontekstu?
-vodi li glavni dio govora do klimaksa?
-je li poziv na djelovanje jasan i snaan?
-jeste li uklopili element fleksibilnosti?
-je li govor uvjerljiv koliko bi morao biti?

Kada odgovori na navedena pitanja budu pozitivni, moete prijei na vjebanje.

IV. PRVI POKUSI

Odloite olovke-U ovom poglavlju poet emo sa sustavnim vjebanjem druge faze procesa. Tu ete
nauiti kako napisani tekst pronalazi put do srca i uma vaih sluatelja.
Temelji vjebanja-Za govornike, kao i za glumce, pokus je istraivanje dramatskih mogunosti teksta
nesamo onog to se govori ve i naina koritenja tijela i glasa kako bi se snano djelovalo na sluatelje.
Dobar proces vjebi nalii na uvlaenje u nove traperice. Materijal se rastee na sve mogue naine, da bi, one
izgledale poput druge koe.
Pokrenite usta-Vi moete vjebati pred ljudima tako da oni i ne znaju to radite. Naete se, primjerice, s
prijateljima i u nekom trenutku ponete govoriti o vaoj temi. Pokuajte ih zainteresirati za temu i uvjeriti ih u
vaa gledita. Zapamtite koji su im dijelovi zvuali naroito uvjerljivo.
Veina ljudi se osjea glupo kad govore sami sa sobom. Kako je najvaniji cilj svakog govornika osvajanje
pozornosti sluatelja, tijekom vjebanja trebate misliti upravo na to..
Drugim rijeima, najvaniji dio vaih vjebi mora biti publika, bez obzira je li nazona ili ne.
Sruite zid
etvrti zid stvara iluziju da zavirujemo u neiju intimu to predstavlja jednu od najprivlanijih znaajki
kazaline umjetnosti. Kod govora takav zid ne smije postojati, jer tu publika, u pasivnom smislu te rijei ne
postoji. Umjesto da pred njima izvodite monolog, trebat ete stupiti u dijalog. Vi odgovarate na njihova
neizreena pitanja i interese, nudite rjeenje njihovih problema, i sluite se svim moguim taktikama kako biste
izazvali eljenu reakciju.
Ipak, mnogi govornici nastoje odrati etvrti zid jer se iza njega osjeaju sigurnije, Ako ste za vrijeme svog
nastupa okrueni zatitnikim mjehurom, vjerojatno ete preivjeti, ali e izostati eljeni uspjeh.
Zamiljanje publike-Zamislite kako vai sluatelji izgledaju, to rade, koliko se ine zainteresirani.
Odredite gdje se vai sluatelji nalaze. Ako je zamiljena grupa malena, zamislite kako za vrijeme govora
komunicirate sa svakim pojedinano. Ako se radi o velikoj grupi, pokuajte ostvariti kontakt s nekoliko
sluatelja u razliitim dijelovima auditorija. Zamislite da su pred vama ivi ljudi i dopustite sebi da se priviknete
na taj osjeaj. Pokuajte zamisliti kako su oni primili vae izlaganje.
Pustite vaoj mati na volju, kako biste se pripremili na sve mogue vrste reakcija. Najvanije je da zamislite
aktivnu publiku.
Vjeba s pauzama je zapravo prelaenje teksta s prekidima nakon svake izreene cjeline. Ona slui kako
biste to bolje ukljuili sluatelje nakon svake misli koju im prenesete. Evo kako ete to postii: dok govorite
pokuajte ostvariti kontakt oi u oi sa sluateljima.
Ne smijete nastaviti s izlaganjem prije nego shvatite zato sluatelji ele uti narednu misao i kako su reagirali
na onu prethodno izreenu.
Pauze u ovoj vjebi su jednako vanekao i izgovorene rijei.
Simulirajte razliite situacije: one u kojima sluatelji odobravaju i one u kojima se ne slau s izloenim.
Vjeba s pauzama poboljat e i vjetinu ostvarivanja kontakta oi u oi. Nauit ete kako iz pogleda
sluatelja procijeniti stupanj razumijevanja izloenog i kako s njima ostvariti neposredniji kontakt.

Kako vjerovati u ono to govorite-Ako elite uvjeriti sluatelje u neto, morate i sami u to povjerovati
itavim svojim srcem. To nije teko ako ste sami odabrali temu i napisali svaku rije govora; ali, veoma esto,
govornik, ba kao i glumac, govori tui tekst.
Morate pronai nain da se osobno poveete s temom istraivanjem ili matom. ak i ako ste sami napisali
tekst, morate na neki nain osvjeiti snagu dogaaja koji su vas nadahnuli. Jedini dobar nain izlaganja je
osobno povezivanje s priom. Zatvorite oi i pokuajte iskusiti slike, zvukove, ak mirise povezane s vaom
priom
Ako je vaa mo vizualizacije dovoljno snana i vae izlaganje e biti uvjerljivo.
Razvijanje interesa-Jedna od mogunsti je da se zapitate koja grupa ljudi bi mogla biti zainteresiran aza
takve podatke i potom se pokuate uvui u njihovu kou. Takav pristup,koji je stanislavski nazvao arobno kad
bi jedno od temeljnih naela njegove slavne Metode!
Entuzijazam u komunikaciji-Ako materijal izlaganja mnogo znai govorniku, i publici e zvuati
znaajno. Kada govorite iz srca dijelite svoje oduevljenje.Ako niste prirodno nadahnuti govornici evo par
vjebi kako e te i taj aspekt popraviti: Pristupite svakom govoru kao motivacijskom govoru-Zamislite da
morate zagrijati publiku kao trener koarkakog tima.; Aktivirajte tijelo-prije vjebanja govora napravite trideset
unjeva ili skokova i onda krenite priati svoj govor. Adrenalin vam pomae.; Recite iiiiz-Budite
nasmijani,iroko!

V. INTERPRETACIJA TEKSTA.
Napisanim rijeima morate udahnuti ivot i uiniti ih razumljivima i jasnima.
Stranica protiv pozornice-Kada sluamo ivu osobu oekujemo da paljivo bira rijei ne da inerpretira
znaenje.
O emu zapravo govorite-Ako niste sigurni zato se neki dio teksta nalazi na papiru istraite to,odluite
hoete li iskoristiti ili mijenjajte.

Fiksiranje materijala-Preite va tekst i zamrznite ga s uvjerenjem da e to biti vaa interpretacija.
Kljune rijei-Oznaite rijei koje su vane.Podcrtajte ih ,neka budu opomene vaoj podsvijesti.
Koritenje jeke-Potraite u tekstu rijei koje se ponavljaju.Valja naglasiti nove.Nebojte se
pretjerivanja.

Vjebe povezivanja s rijeima-too?-Kod ove vjebe trebate pomo prijatelja.Glasno izgovorite dio
teksta i neka vas prijatelj prekida sa glasnim vikanjem tooo?.
Vjeba parafraziranja-Pokuajte izreigovor bez pisanog predloka,improvizirajte.
Vjeba vezivnog tkiva-Izgovorite jo jednom neki dio teksta sluei se pisanim predlokom s malim
dodacima,na kraju reenice dodajte prikladno pitanje ili frazu.

Povezivanje s publikom preko rijei-provjerite jesu li sluatelji primili poruku koju elite prenijeti.
Dobre vijesti-loe vijesti-Izaberite neki dio govora i vidite prenosi li taj dio dobre ili loe vijesti.Va odgovor e
biti ni jedno ni drugo to nije dobro.Morate podijeliti osjeaje s publikom.
Izdvajanje rijei-Proitajte tekst i izdvojite rijei. Napiite ih tako da su istaknute.ak i ako ste nakitili
rijei sa navodnicima vai sluatelji to ne mogu vijdeti,morate im to prenijeti vaim govorom.Zamislite da neke
fraze izgovarate po prvi puta.
Odredite ritmike jedinice-vi morate publici dati do znanja gdje misao poinje a gdje zavrava.
Popisi i nabrajanja-Zapitajte se to povezuje sve navode.Popisi sadravaju potpuno nepoznate
informacije ili vane ideje koje sluatelji moraju upamtiti.
Statistike-Naglasite vanost neke informacije u ovom sluaju brojke!

Posebni oblici-
Prie i anegdote-Upotrijebite prie kao bi se pribliili ljudima, ali nemojte skretati s teme.
Humor-Neke fraze ne zvue duhovito,vi ih moete uiniti takvim.Nikada se ne ispriavajte zbog
vica.Poanta treba biti naglaena i vezana za temu.

Na kraju provjerite sve ove vjebe i pretoite sve elemente u praksu.

VI USREDOTOENA KOMUNIKACIJA-
Komunikacije tijelom-Geste bi vam prirodne trebale dolaziti ovisno o trenutku,morate biti usredotoeni
na ono to priate.
Loe navike-Pokuajte analizirati va nastup i vidite radi li vae tijelo za vas ili protiv vas.Snimite se i
pregledajte, budite kritini prema sebi.
Usmjerena gesta-besmisleno gestikuliranje je najiritantija navika.Proitajte tekst i koristite ruke samo
ondje gdje ih smatrate nunim.
Sloboda pokreta-Nemojte zazirati od pokreta,pravilno koritenje geste moe privui pozronost a ne
sadraj.Nebojte se pretjerivanja.Budite sobodni u svom tijelu.
Poloaj tijela-vaan je uspravan poloaj s glavom bez ikakve ukoenosti.
Izraz lica i mimika-Govornik mora biti siguran d anjegova mimika odgovara znaenju rijei,tonu i
njegovom miljenju o injenicama koje iznosi u danom trenutku.
Sve je u oima-Morate povezati vae oi sa sluateljima-stvarate osejaj intimnosti.To je jedini nain
komuniakcije s publikom.
Zrcalo-Zamolite prijatelja da vam pomogne.Sjedite jedan nasuprot drugoga.Sve to radite mora
izgledati kao zrcalna slika bez neprekidnog gledanja u oi.

Verbalna komunikacija-Mnogi govornici mrze svoj glas.Potrebna je vjetina samopromatranja kako bi
poboljali vau vokalnu tehniku.
Posudite svoje ui-Snimite 5.minuta izlaganja i posluajte svoje izlaganje i razuluite koji dio govora
najbolje zvui,koji je najvaniji vama,osnovnu poruku i karakterizirajte govornika.
Problemi glasovne intonacije-
Nedostatak snage-Glasan govor potvrdti e vau nazonost i poloaj.
Nepravilno disanje-koritenje oita umjeto gornjeg dijel prsnog koa mogu na uedas nain doprinijeti kvaliteti
govora.
Sputanje intonacije-Pri kraju reenice izgubite dah i stiate se.Potrudite se da posljednja rije bude naglaena
kao najvanija.
Dizanje intonacije-Nepotrebno dizanje tona na kraju reenice-to moe vrijeati uho.
Prebrz govor i loa artikulacija-Artikulaciju i vjebu razumljivog govora moete vjebati s brzalicama.Ili
vjebajte sa dijelovima vaeg teksta tako da od sporijeg idete na bre izgovaranje.
Drveni stil-Koristite jednostavnije forme,bez stranih rijei.
Monoton ili metronomski govor-Ako vam glas zvui jendolino,ne znate mijenjati tempo govora.Oznaite
20.rijei koje vam se ine vane u govoru naglasite ih promijenama tona.
Pretjerana izraajnost-Umjesto da pretjerano naglasite oznaene rijei pokuajte umanjiti naglasak sa diskretnim
prmjenama tona.
Loa rezonanca glasa-Ako elite promijeniti glas jer vam zvui kretavo ili tanuno pokuajte istovremeno
zijevati i govoriti.
Mmakanje i hmmm-akanje-Umjesto da popunjavate tiinu besmislennim zvukovima,udahnite i poveite se s
publikom-tako ete imati vremena da se spremite za slijedeu cijelnu.

Sigurnost u komunikaciji-Sve te vjebe bi trebale ojaati vae samopuzdanje-uvjerenje da moete
javno govoriti.
Vanost govornikova imida-Vano je naglastiti razliku izmeu imida i osobnosti..
Kultiviranje imida-Ne postoji prototip savrenog govornika.Moete oponaati nekog najdraeg
govornika ili glumca.
Rasko toalete-Morate pokazati da se u odjei osjeate dobro i ugodno.Izgledajte kao sluatelj samo
malo bolje.Isprobajte minku i odjeu prije nastupa.

VII. STRAH OD NASTUPA
Kakva je to vrsta straha?-Morate iskoristiti tremu kao neto prodktivno.Sve to osjeate moete nazvati
paralizirajuim strahom ili vam to moe biti dodatna energija-odaberite.
Vanost pripreme-Bez ikakve dvojbe,najbolji lijek protiv treme je solidna priprema.Ako ste uistinu
radili sve vjebe, ivci e vam se smirit u kljunom trenutku.
Obraun s unutarnjim monologom-Napiite va tekst u prvom licu i opiite nagori mogui
scenarij.Budite precizni, matajte.
Metodom protiv ludila-Pogledajte sad to ste napisali.Precrtajte sve zamiljene situacije koje nema
anse da se dogode, a ove to vam ostanu- one racionalne situacije-za njh postoje racionalna rjeenja a takva
moete pronai.
Pokuajte misliti pozitivno.

Tjelesna kondicija i relaksacija

Duboko disanje-legnite na lea,zatvorite oi i poloite ruku an trbuh-Duboko udahnite i izdahnite.
Napetost i oputanje-Stanite i zauzmite oputen ali uspravan poloaj i udahnite i odrite napetost brojei do pet.
Krpena lutka-Pustite da vam glava padne na grudi.
Aerobik.

VII Zavrne vjebe
Kada usvojite nove fizike i glasovne navike,tehnike imaginacjie i intenzivne analite teksta, vi ste na vrhuncu
svojih govornikih mogunosti.
Vjebajte svakodnevno; predoite si mjesto vaeg nastupa,pripremite tekst i biljeke a ono to ne znate nauite
napamet.
Koristite vizualna pomagala ali zapamtite da ona mogu odvratiti pozornost. Vaan je prvi dojam.
Kod koritenja grafikona morate objasniti to oni znae, ne oekujte od publike da sama zakljuuje.
Odravajte poetnu snagu vjebom lupinga-izdvojite dio teksta i govorite ga na glas kada dodete do kraja
krenite opet iz poetka sa istim odlomkom kao da nastavljate tekst.
Odravajte svjeinu tako to ete ostati usredotoeni na glavni cilj..
U posljednjim fazama pokusa pozovite jo jednom prijatlje, ivi ljudski pogled i nepristrana ocjena bit e vam
od velike pomoi.
Ukoliko vam se dogodi period promuklosti-utite, nemojte ni aptati do govora.
Na kraju, odite na generalnu probu i pristupite joj jednako ozbiljno kao pravom nastupu.

IX MOLIMOGLUMCE DA ZAUZMU SVOJA MJESTA
Slijedi Par savjeta u svezi okruja i pravilne koncetracije prije nastupa:
Hrana i pie-Idealna priprema ukljuuje umjeren i zdrav obrok.Najbolej je nekoliko sati prije nastupa
pojesti glavni ili vei ob rok,a onda uzeti neto lagano prije nastupa. Pobrinite se da za vrijeme nastupa imate
au ili bocu mlkae vode.
Rekviziti-Papiri s adresom mjeta nastupa, gotovina za parking, najmanje dvije kopije teksta,biljeki ili
nacrt govora.
Fiziko okruenje-Pkuajte posjetiti mjesto nastupa barem jednom.Pritom obratite pozornost na sljedee
eelemnte-Govornica-Odgovara li vam visina i imate li dovoljno mjesta. Vizualna pomagala-Je li sve namjetono
kako treba i znate li se lsuiti aparatima. Gledalite-Odgovara li vam veliina i broj stolica oekivanom broju
sluatelja? Osvjetljenje, Zvuk i temperatura. Ako je mogue preite kroz tekst na brznu.Ukoliko neto nije
uredu,na ljubazan nain iznesite svoje primjedbe organizatoru.
ekanje na red-mogue je da niste jedini govornik te veeri. Ne gubite glavu, ostanite u svom
sliku.Moe se dogoditi da govornik prije vas nesjvesno ukrade neku vau ideju, ne paniarite,iskoristite tu
podudarnost.
Saveznitvo s pulikom-akoPublika,kao i pojedinac, ima svoju osobnost. Zato nemojte donositi
pesimisitine zakljuke ako govornik koji nastupa prije vas ne izazove niti smijeak, a poznat je kao
zabavlja.Ako ni vi ne izazovete smijeak ne znai da ste propali..
Rastresena publika-Vano je imati na umu da postoji itav niz razloga neije rastresenosti,a nogi od
njih nemaju nikakve veze sa kvalitetom vaeg nastupa.
Bijesna rulja-Ako sluatelji pokazujju otpor prema osnovnoj poruci,stiajte svoj ego i sasluajte ih.
Pokaite razumijevanje i odobravanje i odna kada vidite da ste dobili njihvou pozronost nastavite sa svojim
izlaganjem.
Pitanja i odgovori-izvucite korist od svakog pitanja,pritom se ponaajte kao da ste itavo virjeme
oekivali ba takav upit.To vam jejedinstvena mogunost za boljepopovezivanje s publikom.

Oblik i vrijeme rasprave-Za itavog izlaganja morate voditi sluatelje takod a oni shvati to ele od vas
i vi od njih.
Buenje mrtvaca-najtea stvar za govornika moe biti animiranje pretihe ili prestraene publike-el
elite ivu razmjenu idea morate je sami zapoeti na stimulativan nain.
Usmjeravanje rasprave-Paljivo sasluajte svako piratanje.Ako vam netko posatvi pitanje koje je jako
udaleno od tme ,ljubazno odbijte odgovor.Neka vai odgovori budu jasni i konretni.

Aplauz, aplauz
Nain prihvaanja komplimenata nakon izvedbe takoer predstavlja dio govornikova umijea.Kada vam netko
kae da mu se svidio va nastup, rei ete jednostavno hvala,a nikako manije to bilo nita naroito.

Izvucite sve potrebne pouke iz konstruktiv vne kritike. Dotjerajte sadraj i stil nastupa, ali nikada nemojte
rtvovati tetemeljno povjerenje u sebe-vjeru da s razlogom stojite na pozornici.